Američki Rat Za Neovisnost

You might also like

Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 30

Ameriki rat za neovisnost

Uzroci, posljedice, linosti

Tko je tko u ratu?


Generali, Politiari???????????

Amerikanci
Benjamin Franklin 1706. 1790., roen u Bostonu s 12 godina kao egrt radio u tiskari 1723. preselio se u Philadelphiju 1732. poeo je izdavati Poor Richards Almanah poslovica Sjeti se da je vrijeme novac

istraivanja na podruju elektricititeta izumio gromobran tvorac bifokalne lee 1757. izaslanik amerike u Londonu 1774. se vratio u ameriku kada su poeli sukobi jedan od sastavljaa Deklaracije nezavisnosti zalagao se za da simbol amerike bude divlji puran, umjesto orla

Karitmazini voa
George Washigton od 1732. 1799. roen u Virginiji u bogatoj obitelji rano ostao bez oca, bio je samouk na drugom kontinentalnom kongresu imenovan zapovjednikom amerike vojske uivao povjerenje kongresa kroz cijeli rat

nakon rata odstupio od poloaja generala posvetio se ivotu na farmi, ali se dalje zanimao za politiku prvi predsjednik uveo tradiciju dva mandata koja je trajala do F.D.Roosevelta 1798. zbog napetih odnosa izmeu Francuske i SAD a prihvatio vrhovno zapovjednitvo nad vojskom

Deklaracija o nezavisnosti
1776. kongres je sazvao odbor koji je imao zadatak sastaviti deklaraciju odbor su inili: T. Jefferson, B. Franklin, J.Adams, R. Livinstone, R. Sherman, J. Hancock... kongres je odobrio deklaraciju 4.srpnja 1776. deklaracija nabraja sve zlodjela Britanske Krune proglaava nezavisnost kolonija od metropole

Kada u tijeku ljudskih dogaaja postane nuno za jedan narod da raskine politike veze koje su ga spajale s drugim i zauzme meu silama ovog svijeta zaseban i ravnopravan poloaj na koji mu daju pravo zakoni prirode i Boga duno potovanje prema miljenju ljudi zahtjeva od njega da objasni razloge koji su ga naveli na to odvajanje

Thomas Jefferson
Otac amerike demokracije 1743. 1826. roen u skromnoj obitelji, studirao pravo istakao se kao politiki lider i domoljub nakon promjene deklaracije prije njezinog usvajanja negodovao je zbog promjene toke o trgovini robljem bio je plantaer

Charles Cornwallis
1738. 1805. britanski general i administator U ratu za nezavisnost Amerike zapovijedao je vojskom u Junoj Karolini Opkoljen je u Yorktownu te se predao ameriko-francuskim trupama kojima je zapovijedao George Washington

Benedict Arnold
1741. 1801. general amerike vojske tijekom Amerikog rata za neovisnost. Najpoznatiji je po zavjeri za predaju amerike utvrde West Point Britancima tijekom Amerikog rata za neovisnost Bio je i pritisnut kod kue od svoje druge ene Peggy Shipen britanske lojalistice i Arnold je odluio prebjei na britansku stranu

Ostali
James Clinton Robert Howe Johne Burgoyne markiz La Fayette

Uvod
1764.godine manje od petine prostora Amerike bilo je pod vlau Velike Britanije. To se podruje sastojalo od 13 kolonija

Na Sjeveru se razvijala industrija dok je Jug bio agraran, no razvoj i stupanje kolonija na trite je izbacivalo Veliku Britaniju sa scene. VB namede poreze

Zakon o biljezima
Prvi izravni sukob sa Velikom Britanijom dogodio se 1765.kada je doneen zakon o biljezima koji je donjela engleska vlada lorda Grenvilla

Prve rtve
5.oujka 1770.britanske su trupe u Bostonu otvorile vatru na demonstrante, te ubile nekoliko njih. Taj je dogaaj dobio naziv bostonsko krvoprolie

ajanka
6.prosinca 1773. skupina kolonista pod okriljem nodi i slabo preruena u indijance ukrcala na brodove usidrene u Bostonskoj luci i tovare aja sa tih brodova pobacala u more.

Oruana pobuna
General Thomas Gage dolazi na poloaj Izuzetno dobro poznaje situaciju u kolonijama pisao Londonu, u tom pismu je izjavio da ukoliko Engleska eli rijeiti situaciju to prije mora postupiti otro

Gage je znao da de ga Engleska prepustiti samom sebi okriviti za eventualni neuspjeh. Imao lojaliste dounike 8.travnja 1775. Gage je okupio nekoliko pukovnija i krenuo prema Concordu da rastjera pobunjenike. zbog brze reakcije pobunjenikih kurira Gage je izgubio svaki element iznenaenja kojemu se nadao

Pravi sukob
U rano juto 19.travnja britanska je prethodnica stigla do Lexingtona, Tamo su ih na livadi doekali kolonijalisti Britanci nisu niti pokuali prijedi most, ali u njihovom povratku prema Bostonu su postali svjesni da su upali u zasijedu.

U Londonu su shvatili kako dogaaji u Americi vie nisu beznaajna pobuna Jo se vjerovalo u brzo rjeavanje problema. General T.Gage smijenjen sa dunosti

Bunker Hill, Ticonderoga i nova vojska


Gageovi zamjenici su stigli u Ameriku jo 25.svibnja. To su bili generali Wiliam Howe, John Burguyne i Henry Clinton. 17.lipnja 1775.britanski vojnici iskrcali i krenuli u napad uz puanu paljbu predvoeni pukovnikom Williamom Prescottom. Amerikanci su otvorili vatru i desetkovali ih.

na Drugom kontinentalnom kongresu u Philadelphiji okupili predstavnici kolonija. Kongres je priznao vojsku Za zapovijednika su izabrali Georga Washingtona On je poeo okupljati novu vojsku i oformio ju je Kontinentalci

ameriki kongres oformio odbor koji je imao zadatak napisati Deklaraciju nezavisnosti. Sastavio ju je T.Jeffreson 4.srpnja 1776 Kongres ju je prihvatio

22.kolovoza 1776. 20000 britanskih vojnika iskrcalo se na Long Island Washington pripremio obranu grada. 26.kolovoza, Britanska vojska voena generalima J.Grantom, Clintonom i Cornwallisom napala Washington je naredio sustavno povlaenje

Poraz Britanaca Kod Saratoge


Burgoyene je bio izloen napadima amerikih gerilaca u tom razdoblju Bila je to prva pobjeda Amerikanaca na otvorenom polju. Burgoyene je ipak uspio spasiti sve osim svoje asti Nakon toga je pozvan u Veliku Britaniju i definitivno smijenjen

Britansko osvajanje Philadelphije


26.rujna britanski general Howe je osvojio Philadelphiju prethodno planiranom invazijom. Dok je Kongres bjeao iz grada Howe je ulazio u njega. U zimi 1777.general Howe podnio ostavku

Francuska u ratu
Francuska je imala elju umijeati se u taj sukob zbog elje za vlastitom kolonijalnom ekspanzijom nisu htjeli riskirati rat sa Velikom Britanijom Francuzi su se zajedno sa panjolskom odluili na financijsku i materijalnu pomod Franklin je potakao mnoge europljane da se bore za ameriki cilj izdaja Benedicta Arnolda general Cornwallis je zauzeo sjevernu Karolinu Uz pomod B.Arnolda Cornwallis je osvojio i Virginiju General Cornwallis zatoden u Yorktownu. Nakon manje od dva mjeseca opsade on se predao 3.rujna 1783 u Versaillesu je potpisan mirovni sporazum koji Sjedinjenim Amerikom dravama priznaje nezavisnost. Dana 23.prosinca George Washington podio je ostavku na mjesto vrhovnog zapovijednika vojske. Tako je zavrila Revolucija i Rat za nezavisnost.

Hvala na panji!
Studenti: Boris Bari Anto abraja Filip Pejanovi Adrian Repusti Metor: Robert Skenderovi Kolegij: Novovjekovne civilizacije HKS, 18. svibnja, 2011.

You might also like