PREPORUUJEMO

Knjiga o Nikoli Tesli

Cijenei nemjerljiv prinos suvremenoj civilizaciji jednog od najveih umova u svjetskoj povijesti Lianina Nikole Tesle, objavili smo u okviru nae Male tehnike knjinice knjigu Nikola Tesla - slavni izumitelj. Prvo izdanje te knjige gotovo je rasprodano pa pripremamo njezino II. dopunjeno izdanje, prikljuujui se proslavi 150. godinjice Teslina roenja u Godini Nikole Tesle. Knjigu, iji je autor na najpoznatiji povjesniar tehnikih znanosti prof. dr. sc. Vladimir Muljevi, moete nabaviti uplatom 38 kuna na iroraun Hrvatske zajednice tehnike kulture 2360000-1101559470 (poziv na broj: 13 + JMBG ili MB naruitelja) i faksiranjem te uplatnice na faks (01) 48 48 762. Podrobnije obavijesti mogu se dobiti telefonom ili osobno u naem urednitvu.

U OVOM BROJU Teslini temelji radija . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 U putanji oko Marsa. . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Zlatko Smrki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Mikrometar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Eol - zmaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Igre zmajevima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Vrtna staza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Klupa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Elektronika pota s kvakom . . . . . . . . . 17 Papirnati zmajevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Kraljevski stolac . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Podloga za rezanje kruha . . . . . . . . . . . . . 22 Mobilni telefoni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Zaslon je iv! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Sonyjevo carstvo uzvraa udarac . . . . . . . 26 Beino punjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Atomska struja iz baterije . . . . . . . . . . . . . 27 Tanki savitljivi sklopii . . . . . . . . . . . . . . . 28 Sendvi umjesto pizze . . . . . . . . . . . . . . . 28 iroskopi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Odabir procesora za stolno raunalo . . . . . 30 Policajac na kotaima . . . . . . . . . . . . . . . 32 Robot za planetarne misije . . . . . . . . . . . . 32 Povezivanja strojnog i biolokog . . . . . . . . 33 Obnovite peletenu ogradu . . . . . . . . . . . . . 35 PRILOG Kraljevski stolac Eol - zmaj

Glavni urednik: Dubravko MALVI Urednik: Zoran KUAN, ing. Tehniki urednik: Hinko BOHR Administrator: Sandra HAVLIEK Broj 9 (495), svibanj 2006. kolska godina 2005./2006. Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kulture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia Izdavaki savjet: dr. Marin HRASTE - predsjednik, Dubravko MALVI - tajnik, Borko BORANI, arko BONJAK, Stanislav GOVEDI, Branko HRPKA, dr. Zvonimir JAKOBOVI, Zdenko JUREA, Marelo MARI, eljko MEDVEEK, dr. Vladimir MULJEVI Urednitvo: Borko BORANI, dr. Marin HRASTE, dr. Zvonimir JAKOBOVI, Zoran KUAN, Ivan LUI, Dubravko MALVI, eljko MEDVEEK, Miljenko OURA Naslovna stranica: Zmajevi na nebu Urednitvo i administracija: Dalmatinska 12, P.p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia; telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641; www.hztk.hr; e-pota: abc-tehnike@hztk.hr ABC tehnike na adresi www.hztk.hr Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini (10 brojeva godinje) Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraaju Cijena pojedinanog primjerka je 7,50 kuna Godinja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna za Hrvatsku, odnosno 150 kuna za inozemstvo

Pretplata za tuzemstvo i inozemstvo moe se uplatiti u kunama u korist iro-rauna: Hrvatska zajednica tehnike kulture 23600001101559470 (za ABC tehnike, poziv na broj 13 + JMBG). Pretplata za inozemstvo moe se uplatiti na devizni raun: Hrvatska zajednica tehnike kulture, Zagreb, Dalmatinska 12, Zagrebaka banka d.d. 2500-3222764 swiftcode: ZABAHR2X Pretiskivanje je doputeno samo uz naznaku izvora, a proizvodnja uz odobrenje urednitva asopisa ABC tehnike Upisan u Upisnik Hrvatske gospodarske komore o izdavanju i distribuciji tiska 8. studenoga 2004. pod brojem 189 Potarina plaena u potanskom uredu 10000 Zagreb Tisak i otprema: DENONA d.o.o. - 10000 Zagreb, Ivanigradska 22 asopis se tiska uz novanu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske

Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama

NIKOLA TESLA

Teslini temelji radija

Izumi koji su temelj radija, uz otkrie okretnoga magnetskog polja i sustava izmjeninih struja, vjerojatno su najvei Teslin dar ovjeanstvu. Tesla je nedvojbeno na elu izumitelja koji su postavili ono to danas u najirem znaenju nazivamo radijem i radiokomunikacijama, iako su razvoju pridonijeli i mnogi drugi, u prvim godinama ponajprije A. S. Popov, G. Marconi, E. Branly ... Tesla je jo 1893. godine, u znamenitom predavanju koje je odrao u Franklinovu institutu u Philadelphiji predlagao da se za beinu signalizaciju upotrijebe signali proizvedeni visokofrekventnim elektrinim strujama. U osnovnom patentu, koji je prijavio 1897., a odobren mu je 1900. godine, Tesla je postavio osnove radija. Iako je njegova pozornost ponajprije bila usmjerena na beini prijenos elektrine energije, u obrazloenju patenta sam kae kako e ureaji imati i druge korisne primjene, kao to je na primjer prijenos signala. Rjeavajui problem kako da daljinski beino upravljani automati reagiraju samo na njima upuene signale, a ne i na neke druge, Tesla je postavio osnovu radija: odailja i prijamnik moraju biti u suglasju, tj. u elektrinoj rezonanciji. Time je bio rijeen problem istodobnog rada vie ureaja za beinu telegrafiju, a poslije i drugih sustava za prijenos informacija elektrinim putem. U tim prvim patentima postavljena su osim drugih pojedinosti i etiri naela radija: - za prijenos se upotrebljavaju struje visoke frekvencije, pa je bitan dio ureaja visokofrekvencijski oscilator,

Antena s kuglom na vrhu na Teslinu laboratoriju u Coloradu Springsu 1899. godine

- sustav sadrava etiri usklaena titrajna kruga - dva u odailjau, dva u prijamniku, a u vanjskim su titrajnim krugovima odailjaa i prijamnika antena i uzemljenje, - svi titrajni krugovi odailjaa i prijamnika su u rezonanciji, - u prijamniku su osjetljivi ureaji za opaanje visokofrekventnih struja. Upravo u doba kada je Tesla obavljao pokuse za prijenos signala na daljinu, u njegovu je laboratoriju izbio poar, koji je unitio sve ureaje, nacrte, arhiv i Tesline privatne stvari. Uz moralnu i materijalnu pomo prijatelja, Tesla je u samo godinu dana podigao novi laboratorij, no teko je bilo nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Godine 1897. Tesla je poeo graditi veliku primoodailjaku postaju u Colorado Springsu,

sustava. Tome je problemu nadalje Tesla posvetio veinu svojih istraivanja, ali ga ni on nije rijeio. Tesla je nastojao uspostaviti svjetski sustav radiokomunikacija. Zato je 1901. godine poeo graditi veliku radijsku postaju na Long Islandu u New Yorku. Za antenu je izgraen stup visok 57 metara, na vrhu s kupolom od ica, promjera 20 metara. Zbog novanih je potekoa 1905. godine gradnja obustavljena. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata, iz bojazni da ta velika antena ne poslui njemakim pijunima, sruena je 1917. godine miniranjem. Tesla je za to ruenje saznao tek iz dnevnoga tiska. Ipak, na osnovi njegovih izuma, ve su se razvijale radiotehnika i radiokomunikacije. Nacrt u osnovnome Teslinu patentu za beini prijenos elektrine energije, koji je ukljuivao i Tesla je bio prijenos signala na daljinu zaokupljen drugim zamislima, pa ga nije zanimala trina primjena svojih izuu kojoj je usavravao sustave za beini prijenos ma. Zato su mnogi, koji su samo primjenjivali signala i elektrine energije. Pri beinom prijenjegove izume, proglaavani izumiteljima radija, nosu elektrine energije na daljinu glavna je poneki i bez svoje volje. tekoa rasipanje energije, dakle uinkovitost

Tako je A. S. Popov, koga esto navode kao izumitelja radija, izjavio 1900. godine: Upotreba jarbola na odailjakoj i prijamnoj stanici, s izoliranom icom za prenoenje signala s pomou elektrinih titraja nije nita novo. Godine 1893. u Americi je sline pokuse prenoenja signala obavljao poznati elektrotehniar Nikola Tesla. A G. Marconi, kojega najee navode kao izumitelja radija, na sveanom je doeku u SAD-u izjavio: ... ja sam samo zapazio neke korisne pojave i trudio se da ih to bolje iskoristim. Osim toga valja istaknuti kako je svima drugima kojima se pripisuje izum radija, radio bilo glavno podruje zanimanja, dok je za Teslu prijenos signala bilo samo neto usputno, samo po sebi razumljivo, a njegove su zamisli ile mnogo dalje. Posebno je zanimljivo kako su mnogi imitatori upotrebljavali Tesline prve, jo nerazvijene ureaje za beini prijenos signala u doba kad je Tesla ve radio sa znatno savrenijim ureajima. To tumai i njegovu izjavu iz 1905. godine, kada je saznao kako njegove izume i zamisli bespravno iskoritavaju: Bio sam iznenaen i uvrijeen, iznenaen bezobzirnou tih ljudi, a uvrijeen nesposobnou u upotrebi i konstrukciji mojih aparata. Vrhovni sud SAD-a tek je 1943. godine, nakon Tesline smrti, ponitio Marconijeve amerike patente, jer su Teslini patenti sve to ve sadravali. Prijepor oko Teslina prvenstva u izumu radija traje jo i danas. Jedan je od temeljnih prigovora to to je Tesla ponajprije nastojao prenijeti to vee koliine elektrine energije, a ne samo signale. Stoga Tesla u prvim patentima nema na prijamnoj strani detektor, njegovi indikatori su svijetlee cijevi i elektromotori. Ipak, i pokraj mnogih osporavanja, Tesla je nesumnjivo postavio naela beinoga prijenosa na daljinu i ostvario ga primjenom golemih energija na odailjakoj strani. Procjenjuje se, prema njegovim zapisima, kako je antena na laboratoriju u Colorado Springsu radila pod naponom od 10 do 12 milijuna volta. Za odailja na Long Islandu planirao je primijeniti i do stotinu milijuna volta i pomou toga odailjaa uspostaviti svjetski sustav radio-

Nedovrena antena na Long Islandu, izgraena za Teslin svjetski sustav radiokomunikacija, zapoeta 1901. godine

komunikacija, kakav je uspostavljen tek krajem 20. stoljea, primjenom telekomunikacijskih satelita. Jedina je razlika to je tim sustavom Tesla elio beino odailjati i elektrinu energiju, svima dostupnu i bez naplate. Uinkovit beini prijenos energije vjerojatno je ostao njegovom najveom neispunjenom eljom. Teslina se doprinosa izumu radija rado prisjeamo ove godine, kada slavimo 80. godinjicu Hrvatskog radija. Zagrebaki su radioamateri 1924. godine pokrenuli postupak za podizanje radiofonijske postaje u Zagrebu. Radio Zagreb je, prvi na jugoistoku Europe, poeo odailjati 15. svibnja 1926., samo tri desetljea poslije prvih Teslinih izuma koji su u osnovama radiokomunikacija. Dr. sc. Zvonimir Jakobovi

ASTRONAUTIKA (54)

U putanji oko Marsa

U orbitama oko planeta Marsa sada se nalaze ukupno etiri aktivne meuplanetarne automatske sonde, i to tri amerike i jedna europska. Ovaj put osvrnut emo se na znanstvenu misiju letjelice nazvane 2001 Mars Odyssey, koja je lansirana 7. travnja 2001. godine. Znanstvenici su sondi dali ime inspirirani znanstveno-fantastinim romanom Odiseja 2001 Arthura C. Clarkea. Lansiranje je ostvareno pomou rakete-nosaa Delta II koja je na vanjskoj strani svoga prvog stupnja imala devet pomonih raketa-bustera na kruto gorivo. Trei stupanj rakete, PAM-D, osigurao je sondi potrebnu poetnu br-

zinu, prijeko potrebnu za naputanje gravitacijske sfere Zemlje. Sonda ima tijelo koje izgleda kao kutija. Tijelo je dugo 2,2 m, iroko 2,6 m i visoko 1,7 metar. Ukupna masa sonde pri lansiranju iznosila je 725 kilograma. Prazna sonda sa svim svojim podsustavima ima masu od 332 kg, a znanstveni instrumenti imaju masu od 44,5 kilograma. Sonda je lansirana sa 349 kg goriva. Osnovna konstrukcija letjelice izgraena je najveim dijelom od aluminija a manjim dijelom od titana. Pogonski sustav sonde Pogonski dio sonde obuhvaa jedan glavni raketni motor i dvije grupe malih potisnika. Glavni motor koriten je za ubacivanje letjelice u poetnu putanju oko Marsa. Taj motor, koji upotrebljava hidrazin kao gorivo i duinu kiselinu kao oksidator, ima potisnu silu od 640 N. etiri najmanja potisnika omoguuju usmjeravanje letjelice u prostoru i imaju potisak od po 1 N svaki. etiri potisnika, koji slue za manje manevre (korekcije orbite), imaju potisak od po 22 N svaki. U pogonskom sustavu nalazi se i jedan spremnik s helijem koji slui za odravanje potrebnoga pritiska u spremnicima s gorivom i oksidatorom. Sondu je za agenciju NASA konstruirala i izradila tvornica Lockheed Martin Astronautics u Denveru. Sonda je kotala 151 milijun dolara.

Ukupna cijena misije, zajedno s trokovima lansiranja, voenja i obrade podataka, iznosila je dosad vie od 300 milijuna dolara. Ulazak u putanju oko Marsa Dne 24. listopada 2001. sonda 2001 Mars Odyssey stigla je u blizinu crvenoga planeta. Na letjelici je aktiviran njezin raketni motor koji je tada morao obaviti koenje. Tako je smanjena brzina letjelice kako bi bila zarobljena u gravitacijskoj sferi planeta Marsa. Bez koenja letjelica bi samo projurila kraj planeta i nastavila svoje putovanje u putanji oko Sunca. Naime, prilikom pribliavanja Marsu sonda je imala brzinu veu od tzv. brzine oslobaanja. Kako je raketni motor po planu

Prelazak u takvu orbitu mogao bi se dosta brzo obaviti uz uporabu raketnoga motora. Meutim, bilo je planirano da se to ostvari aerodinaminim koenjem u gornjim, vrlo razrijeenim slojevima Marsove atmosfere. Bez takvoga koenja letjelica bi morala ponijeti vie od 200 kg dodatnoga goriva. Nova tehnika sniavanja visine orbite oko Marsa prvi put je bila primijenjena u sluaju misije amerike sonde Mars Global Surveyor, koja jo uvijek uspjeno funkcionira u orbiti oko Crvenoga planeta. Nakon faze aerodinaminoga koenja i dodatnih malih korekcija, letjelica je konano ula u krunu putanju na visini od oko 400 km iznad Marsove povrine. Tom orbitom ona za priblino dva sata pravi po jedan krug oko planeta. Krajem veljae 2002. poela je puna znanstvena misija te letjelice. Primarna znanstvena misija letjelice trajala je 917 zemaljskih dana a zatim je slubeno objavljeno da je misija produljena do rujna 2006. godine. Ciljevi znanstvene odiseje Znanstveni ciljevi te Marsove misije vrlo su zanimljivi. U prvome redu sonda treba omoguiti izradu globalne mape elementarnoga sastava Marsove povrine. Zatim treba utvrditi koliko ima vodika neposredno ispod povrine. Vaan zadatak je snimanje povrine u raznim dijelovima spektra elektromagnetskoga zraenja. Pokuat e se dobiti to vie podataka o morfologiji Marsove povrine. Sonda 2001 Mars Odyssey nosi tri primarna instrumenta. Prvi od njih je posebna kamera nazvana THEMIS (Thermal Emission Imaging System). Ona treba omoguiti da se ustanovi kakva je raspodjela minerala na povrini, i to posebno onih minerala koji se mogu formirati jedino uz prisutnost vode. Kamera ima duinu od 54 cm, iroka je 37 cm i visoka 29 cm. Masa joj je 11 kg i troi 14 vata elektrine energije. Tijekom Marsova dana Sunce grije povrinu. Povrinski minerali isijavaju tu toplinu natrag u svemir, i to na nain koji

odigrao svoju ulogu, sonda je uspjeno ula u eliptinu orbitu oko Marsa. Letei u toj poetnoj putanji, sondi je trebalo 18,5 sati za jedan obilazak oko Crvenoga planeta. Tehnika aerodinaminoga koenja Za ostvarenje svoje znanstvene misije letjelica je trebala stii u nisku, krunu putanju oko Marsa.

je karakteristian za pojedini mineral. Oni se mogu identificirati i mapirati pomou instrumenta. Tijekom noi, mapirajui raspodjelu topline, instrument e omoguiti traenje eventualnih aktivnih toplinskih podruja. U infracrvenom dijelu spektra instrument obuhvaa 9 spektralnih kanala, to omoguuje da se detektiraju minerali po Marsovoj povrini. Tako se dobivaju svojevrsni otisci odreenih tipova geolokih materijala. Minerali, kao to su karbonati, silikati, sulfati, oksidi i fosfati, pokazuju se svaki u drugoj nijansi boje u infracrvenom dijelu spektra. To istraivanje treba pomoi da se shvati prisutnost pojedinih minerala u njihovu geolokom kontekstu. Ako pod povrinom Marsa postoje lokalni depoziti vode, instrument bi ih mogao otkriti. U toplinskom dijelu spektra najvea mo razluivanja iznosi 100 metara. Ova kamera snima u pet spektralnih kanala vidljivoga dijela spektra, a snimke imaju najveu rezoluciju od 18 metara. Oekuje se da e biti napravljeno vie od 15 tisua takvih snimaka, od kojih e svaka obuhvaati podruje veliine 20x20 kilometara. Te e snimke posebno biti zanimljive da bi se prouili geoloki zapisi nekadanjih djelovanja tekuica. One se usporeuju s mapama raspodjele minerala kako bi se pronala zanimljiva potencijalna mjesta za sputanje buduih letjelica na Marsovu povrinu. Snimke u vidljivoj svjetlosti pomoi e da se popuni jedna praznina izmeu slika manje rezolucije koje su napravile sonde tipa Viking Orbiter sedamdesetih godina prologa stoljea i snimaka velike rezolucije, koje i dalje alje Mars Global Surveyor. Sonda Mars Global Surveyor lansirana je 7. studenoga 1996. a u konanu, krunu orbitu za mapiranje Marsa ula je 1. travnja 1999. godine. Drugi primarni instrument sonde 2001 Mars Odyssey je spektrometar gama-zraka nazvan GRS (Gamma Ray Spectrometer). Pomou njega pokuat e se identificirati prisutnost 20 kemijskih

elemenata (iz periodine ljestvice elemenata) na Marsovoj povrini, ukljuujui i prisutnost silicija, kisika, eljeza, magnezija, kalija, aluminija, kalcija, sumpora i ugljika. to to rade kozmike zrake? Kozmike zrake sudaraju se s atomima u tlu. Pogoeni atom emitira neutron koji se zatim moe sudarati s drugim atomima. Atomi koji tako prime dodatnu energiju, emitiraju gama-zrake i tako se oslobaaju vika energije, kako bi se mogli vratiti u svoje prvobitno stanje. Neki elementi kao kalij, uran i torij prirodno su radioaktivni. Kako se radioaktivno raspadaju, oni emitiraju gama-zrake. No svi elementi mogu biti pogoeni kozmikim zrakama te zbog toga emitirati gama-zrake. Kako otkriti vodu? Mjerei neutrone, bit e mogue procijeniti koliinu vodika na povrini Marsa odnosno u sloju neposredno ispod njegove povrine. Oekujemo da je vodik na Marsu najzastupljeniji u smrznutoj vodi. Tako e se moi saznati gdje su deponirane moda velike koliine vodenoga leda. Detektori neutrona osjetljivi su na koncentracije vodika do jedan metar ispod povrine. Tako e se moi saznati koliko ima trajno smrznute vode tik ispod povrine i kako je ona raspodijeljena na planetu. Moi emo saznati kako se koliine vodenoga leda mijenjaju tijekom razliitih godinjih doba! Godinja doba na Marsu traju priblino dvaputa dulje nego na Zemlji. Naime, Marsova godina traje 687 zemaljskih dana (1,881 zemaljskih godina). To prikupljanje podataka o vodiku bit e slino onome u misiji amerike sonde Lunar Prospector, koja je kruila oko Mjeseca. Na temelju te misije pretpostavlja se da na Mjeseevim polovima ima znatnih koliina leda (estice leda pomijeane s Mjeseevim tlom). Ante Radoni

HRVATSKA TEHNIKA POVIJEST

Zlatko Smrki
(Kutina, 1924. - Zagreb, 1995.)
Rodio se 4. listopada 1924. u Kutini. Osnovnu kolu i realnu gimnaziju polazio je u Zagrebu, gdje je maturirao 1943. godine. Nakon toga upisao se na Tehniki fakultet Sveuilita u Zagrebu, gdje je diplomirao 1951. godine na Odjelu za slabu struju. Iste je godine bio izabran za asistenta u Zavodu za emisione ureaje Tehnikog fakulteta. Honorarnim nastavnikom za praksu studenata imenovan je 1953. godine. Habilitirao je 1956. godine te stekao titulu naslovnog docenta. Za honorarnog nastavnika za kolegij Ultrakratkovalna tehnika izabran je 1957. godine, a za docenta 1958. godine. Doktorsku disertaciju Prilog kvantitativnom vrednovanju kvalitete televizijske slike obranio je 1961. godine pred komisijom u sastavu V. Albert, T. Jelakovi i V. Muljevi. Krajem te godine izabran je za izvanrednog profesora. Godine 1967. prilikom reizbora ponovno je izabran za

izvanrednog profesora. Za redovitog profesora Elektrotehnikog fakulteta izabran je 1968. godine. Od osnutka Zavoda za emisione ureaje 1954. godine sudjelovao je aktivno u upravljanju tim zavodom, koji naknadno mijenja naziv u Zavod za visokofrekventnu tehniku. Z. Smrki imenovan je 1960. godine za predstojnika tog zavoda. U razdoblju od 1954. pa do 1983. godine boravio je na kraim studijskim posjetima u Francuskoj, Engleskoj, Zapadnoj Njemakoj (1954., 1955., 1956.), zatim u vicarskoj (1958.), u Londonu (1959., 1970., 1971.), te na Stanford University u SADu (1983.). Predavao je vie kolegija iz podruja mikrovalne tehnike, radiokomunikacije, radara, televizije, emisijske tehnike, modulacijskih postupaka itd. Odravao je nastavu i na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u Zagrebu, a i na tehnikim fakultetima u Splitu, Banjoj Luci i Skopju. Napisao je udbenike: Uvod u televiziju (1967.) i Mikrovalna elektronika (1974., 1986.). Autor je i koautor ezdesetak strunih i znanstvenih radova. Vodio je stotinjak diplomskih radova, 37 magistarskih radova i desetak doktorskih disertacija. Kao dugogodinji suradnik RTV-a Zagreb aktivno je sudjelovao na uvoenju televizije u naoj zemlji. Bio je lan suradnik HAZU te lan Hrvatske akademije tehnikih znanosti. Bio je dekan Elektrotehnikog fakulteta u Zagrebu od 1972. do 1974. godine. Umirovljen je 1994. godine. Za svoj rad dobio je mnoga priznanja: Orden rada sa zlatnim vijencem (1965.), Republiku nagradu Nikola Tesla (1972.) i Zlatnu plaketu Josip Lonar (1982.). Umro je 2. kolovoza 1995. godine u Zagrebu, a pokopan je na zagrebakom groblju Mirogoju. Dr. sc. Vladimir Muljevi

lom pri izradi i popravljanju raznih tehnikih ureaja. No dogaa se da i desetinka milimetra bude pregruba mjera za precizniji rad. Prilikom svake upotrebe mjere meunarodnoga mjernog sustava moete pronai njezine viekratno podijeljene manje mjere ispred kojih se javlja prefiks deci, centi, mili, mikro, nano, piko... U skladu s tim propisane su obvezujuim normama, pa ak i zakonom. Tehnika struka esto zahtijeva mjerenje fizikih dimenzija s preciznou ispod vidne granice ljudskog oka. Standardnim pominim mjerilom mogue je mjeriti s preciznou od pola desetinke milimetra, to u praksi moe zadovoljiti veinu potreba. No automehaniari, tokari i strojobravari u svome na izgled grubom poslu esto upotrebljavaju mjerila koja su ak desetak puta preciznija od pominog mjerila. Tako je i mjerilo koje mjeri milijunte dijelove metra uz preciznost od pola stotinke milimetra jednostavno dobilo naziv mikrometar. Pominim mjerilom mjerenje se postie pravocrtnim posmakom precizno obraenih dijelova, a preciznije mjerenje moemo postii samo spiralnim posmakom. Stoga se konstrukcija mikrometra zasniva na preciznom vijanom mehaMjerni ureaji, instrumenti i sprave nisu klasinizmu. Uspon ili korak vijka ravnocrtna je proan alat, ali bez njihove pomoi nije mogue jekcija koji neka njegova toka prevali pri jedobaviti neki ozbiljniji posao. Tako se majstori nom punom okretu. Ta dva svojstva vijka primtehnikih zanata i struka slue pominim mjerijenjuju se kod mikrometra, tako to kruno okretanje vijka pretvara u ravnocrtno, pri emu se relativno grubim okreta1 njem oboda vijanog 3 2 5 mehanizma postie precizno ravnocrtno pomicanje mjernih ticala. Upotrebom odgovaraju4 eg uspona ili koraka vijanog mehanizma postie se ravoncrtni pomak mjernih ticala od tono jednog milimetra za jedan puni okret vijka. Upravo tako se oitava izmjerena vrijednost te se oitana vrijednost na linijskoj skali dijeli na Sl. 1.: 1. Valjak za grubo pomicanje mehanizma, 2. Valjak za fino pomicanje mehanizsegmente od jednog mima, 3. Polugica konice, 4. Skala za oitavanje, 5. Raspon mjernih eljusti maks. 25 mm

MJERENJE

Mikrometar

10

limetra (numerirana kosa crtica) i pola milimetra (okomite crtice). Mikrometri se izrauju od kvalitetnih materijala s visokim stupnjem preciznosti te s vie mjernih opsega ticala. Mjerni opseg ticala standardnog mikrometra kree se do 25 milimetra to je u praksi potvrena granica dimenzija koja ima smisao i potrebu za mjerenjem uz takvu preciznost. To je vrlo precizan instrument s mjernim ticalima od kvalitetnog, finoobraenog nehrajueg elika, s posebno otvrdnutim zavrecima. Valjkasto tijelo ini precizan vijani mehanizam, konicu i zatitni zapor za snanije majstore (slika 1.). Valjak vijanog mehanizma sastoji se od veeg i manjeg dijela. Vanjske povrine obaju dijelova hrapave su radi lakeg okretanja prstima (slika 2.). Prilikom mjerenja, mjerna ticala prvo pribliite grubim pomakom (vei valjak) do ma-

Sl. 4. Skala mikrometra

Sl. 2. Valjak vijanog mehanizma, vei i manji

njeg dijela, zatim ih priljubite uz njega okretanjem manjeg vijka (fini pomak). Nastavite li i dalje vrtjeti valjak kada su ticala ve priljubljena uz mjerni dio, zatitni zapor e obaviti svoj zadatak. Prekoraenjem odreene sile, sigurnosni

zapor mehaniki ini prekid prijenosa zakretnog momenta na vijani mehanizam, te tako titi mjernu komponentu ali i mjerna ticala. Polugica konice (slika 3.) osigurava mehanizam mikrometra od sluajnog pomicanja. Polugica je postavljena tako da se moe pomicati (ukljueno/iskljueno) pri mjerenju, lakim pritiskom palcem. Dimenzije odjeljaka uzdune ljestvice (skale) tono odgovaraju milimetarskim veliinama. Kose crtice su puni milimetri, te je numeriran svaki peti u punom rasponu skale (slika 4.). Izmeu njih nalaze se okomite crtice koje ine polovice milimetra. Uzduna sredinja crta koja ih razdvaja oznauje polaznu toku prema kojoj se oitava obodna skala. Skala prikazuje stotinke milimetra, podijeljene u pedeset pravilno rasporeenih crtica pri emu je svaka peta numerirana. Svaki puni zakret valjka pomie ticala za jedan milimetar. Ciljajui okomito na uzdunu ljestvicu preko prednjeg ruba okretnog valjka, treba oitati priblinu izmjerenu vrijednost. Mikrometar je razmjerno skup mjerni ureaj, te ga veinom kupuju profesionalci koji u poslu ne mogu bez njega. Automehaniari mikrometar primjenjuju pri namjetanju zazora ventila ili pak kod veih popravaka motora. Elektromehaniari njime mjere debljinu bakrene ice. Kovinotokar mora izraditi osovinu na koju se leaj navlai tijesno. Prelabav spoj moe otetiti cijeli pogonski mehanizam, dok na pretijesno obraenu osovinu leaj nije mogue navui. Premda veini kunih majstora mikrometar nije prijeko potreban, dobro je znati kako je izraen, gdje se sve upotrebljava i kako se njime rukuje. Saa Jeli

Sl. 3. Polugica konice

11

ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO

Eol - zmaj
(Nacrt u prilogu)

Raznovrsne konstrukcije zmajeva zabavljaju odrasle i djecu diljem svijeta. Ponajvie u Kini, Japanu i na tihooceanskim otocima. Razvijene su razliite tehnike gradnje, odabir materijala i ponegdje ak atraktivna natjecanja u upravljanju sada ve velianstvenih modela. No moe se i skromno krenuti u zrakoplovno modelarstvo ba ovakvom konstrukcijom koju mi donosima. Nazvali smo je EOL po boanstvu vjetrova u starogrkoj mitologiji ... Nije zahtjevna a pomalo je neobinog kutijastog pa ako hoete i koso prizmastog oblika ... Zahvaljujui krilima, postignuta je svojevrsna delta-izvedba. Materijal su letvice, no mogue je rabiti i bambusove tapove ili okrugle letvice. Za trup e trebati tri komada duine 1000 mm a za spone est komada dugih 380 mm (presjeka 6x6 mm). Poprena letvica ojaanja je duine 700 mm a 2 letvice za krila su po 800 mm (presjeka 5x5 mm). Jo je potrebna tanka uzica ili ribarski konac, kojim e se povezati - prirediti veza za budue plohe te za povlaenje zmaja. Vee plastine, ambalane, trgovake vreice su za oblaganje. Ljepilo moe biti i univerzalno. Od alata trebate rezbarsku pilicu, skalpel i brusni papir. Crte je nacrtan u mjerilu 1 : 5. Za trup moemo rei da je nastao kombinacijom lijepljenja letvica i napinjanja konca. Presjek sastavljanog trupa je istostranini trokut. Tako je nastala laganija konstrukcija ali jo uvijek dovoljno atraktivna i vrsta za nastup.

Prvo odreite letvice koje su potrebne za trup. Na ravnoj povrini sastavite dvije uzdune (na crteu gornje) letvice i spone. Provjerite okomitost. Povrinu na kojoj radite prekrijte plastinom folijom da se letvice ne zalijepe a povrina ne zaprlja. Dok se ljepilo sui, letvice privrstite pribadaama za radnu povrinu. Skalpelom doradite dosjede i spojeve za treu uzdunu letvicu i spone. Pazite, presjek trupa je istostranini trokut. U radu imajte pomagaa. Sastavite trup. Mjesta sastava omotajte koncem koji je namoen u bijelo - vodeno ljepilo. Zalijepite letvicu ojaanja i letvice krila. Prema crteu napnite i zalijepite konac. Skalpelom zareite krajeve letvice za bolju vezu s koncem. Budite strpljivi i paljivi u radu da se ne poreete. Plastinu foliju zalijepite prema prostornom crteu. Rub - preklop iznosi tri centimetra do pet centimetara i lijepi se univerzalnim ljepilom koje valja prije iskuati da nije agresivno. Na krajeve krila moete privrstiti vrpce izraene od krep-papira pa e zmaj izgledati jo raskonije. Privrstite konac za povlaenje kako je prikazano na crteu. Zmaj je robustan i izdrat e i jai vjetar, no ne valja pretjerivati jer obino popravak nije mogu. elimo vam ugodne natjecateljske trenutke. Poaljite nam snimke svojih radova Ilustracije: Tim 9 -2002. Obrada: Miljenko Oura, prof.

12

ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO

Igre zmajevima

Jak trzaj upravljakom motkom i trideset metara dalje, na kraju konopca, u visine juri arena krpa. Brzo kao raketa, tiho kao orao. Kad u proljee zapuu zapadni vjetrovi, to je pravo vrijeme za zaljubljenike u zmajeve. I tad poinje njihov lov u krugu. Izvode lupinge, otre zaokrete i precizne paetvorine akrobatskog leta. Ponekad i brzinom od 200 km/h. Pothvat najbolje: Svatko to moe nauiti i to odmah. S odgovarajuim modelom zmaja za poetnike (vidi dolje) pravi se osjeaj dobiva ve poslije sat, dva. Letjelica se moe sputati nisko iznad tla, mogu se svladavati uski zaokreti i okomito obruavanje. Pravi uitak na svjeem zraku i pravi doivljaj, kao i pri stvarnom letenju! Izvornik: Fit for fun 11/2004. Pripremio eljko Medveek
Za poetnike i letake asove

Ovdje lete krpe: jednostavno penjanje pri jaem vjetru vrlo brzo se pretvara u akrobatski let

Crossfire Ovaj delta-zmaj s dva konopca dobar je i svestran zmaj, koji leti vrlo brzo, precizno i veoma je okretan. Primjenljiv kod brzine vjetra 1 do 6. Raspon krila: 1,90 m. Cijena 111 eura.

X-Box Kutijasti zmaj sa svojih osam zranih komora lebdi veoma mirno, stabilan je u zraku i sa svojim izmjerama 1,90 puta 2 metra prua vjetru prilian otpor. Pridrava se jednim konopcem. Cijena 99 eura.

Parflex 1,5 qm Prostirka je izvanredan svestrani zmaj za poetnike. S rasponom krila od dva metra i dva ili etiri konopca, za jainu vjetra 2 do 6. Cijena 79,95 eura.

Fast Forward XL Poznavatelji odabiru ovaj mlazni lovac. Delta-zmaj leti jako brzo, precizno a vue silom i do 300 kg! Raspon krila 3,30 m, za brzine vjetra 2 do 5. Cijena s konopcima: 345 eura.

13

SAMOGRADNJA

SAMOGRADNJA

Vrtna staza
Bez posebnih uvjeta i potekoa stazu u vrtu postavite svake sezone na eljeno mjesto. Predloeno vrtno pomagalo izradite od ostataka drvene ambalae. Letve i daice oistite od okova i avala pa ih razvrstajte prema veliini poprenog presjeka. Obradite ih grubim brusnim papirom i rapom. Odaberite samo ispravne dijelove koji nemaju pukotina i pranja odnosno drugih oteenja. Od tako odabranog materijala ispilite letvice duine 30 centimetara, to e biti ujedno i irina

Klupa
Prikladno oblikovani likovi ivotinja od pamtivijeka postaju ukras u okruju ivljenja. Takav primjer je i naa klupa nastala na oblicima praia. Moe biti postavljena na livadi i na drugoj povrini. Materijal su ploe plinbetona odnosno siporeksa, laganoga graevnog materijala. (Vie saznajte u Tehnikoj enciklopediji, svezak 2., strana 15. u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea, Zagreb.) Lako se nabavlja u trgovinama po posebno pristupanim cijenama. Mehanika obrada izvodi se pilama, istroenim dlijetima, grubim brusnim ploama i brusnim papirom. Dijelovi su meusobno zalijepljeni odgovarajuim graevnim ljepilom. Dakle, ovo je rad na kojem moete dobro upoznati nain i mogunost obrade toga graevnog materijala. Nekada se vie rabio i u kolama u likovnoj kulturi.

budue staze. S krajeva izbuite poprene provrte u koje uvucite tanje plastino ue koje dobro zaveite ... Za eljeni razmak izmeu letvica rabite cjevice, koje ispilite od plastine cijevi odgovarajueg promjera. Drvene dijelove dobro zatitite premazima za takve namjene. Duina staze, radi lakeg spremanja, neka ne prelazi dva metra. U jesen stazu isperite mlazom vode, osuite i spremite za iduu godinu. (o) Ilustracije: Selber machen 4/2003.

14

Komadi Naziv Veliine 8 Ploa plinbetona 62,5x25x7,5 cm 6 Metalni spojni kutnici 4x4 cm 4 Letvica sjedala 2x7x120 cm 1 Spona letvica 2x7x70 cm 2 Sastavna letvica sjedala 4x5x36 cm 8 Vijci i umetci 4x6 mm 12 Vijci za sastav sjedala 3,5x30 mm Ljepilo za plinbeton, boja, lazura za zatitu drvenih dijelova

ca. Dijelove grubo obradite a zatim zalijepite. Pridravajte se upute proizvoaa ljepila. Zavrna obrada je prije bojenja odnosno sastavljanje

Za izradu nabavite materijal prema popisu. Prouite ilustracije. Na skici je nacrtan prai. Veliina stranice kvadrata je 5x5 centimetara, to olakava prijenos oblika na crtai papir a kasnije i na ploe materijala. Svaki prai - oslonac - noga klupe nainjen je od etiri ploe. Obrada se izvodi u naem sluaju pomou povratne ubodne elektrine pile a dorada razliitim pomagalima pa i brusnim kolutima. Dobro e posluiti i savitljivo vratilo koje pokree buili-

15

dijelova, to izvedite na ravnoj povrini pazei da je ne uprljate. Stoga postavite zatitnu plastinu foliju ili tvri karton. Noge su sa sjedalom povezane vijcima i kutnim spojnicama a meusobno kutnim spojnicama i sponom - letvicom. Mjesta privrenja odredite paljivo i tono. Uvrte buite odgovarajuom vrstom i promjerom svrdla. Praie obojite po elji. A kada se boja osui prigradite rep, koji nainite od komadia plastinog ueta. Sastavite sjedalo. Letve doradite bruenjem. Premaite ih zatitnom lazurom. (o) Ilustracije: Selber machen - Kreativ 8 - 2001.

16

ZANIMLJIVOSTI

ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO

Elektronika pota s kvakom

Varalice sve vie tragaju za ulaznim podatcima na online-bankovnim raunima. Oni masovno alju elektronike poruke koje djeluju kao prave i mame primatelje na tobonje bankovne stranice. Tamo onda lupei dolaze do osjetljivih podataka i uz pomo njih pljakaju bankovne raune. Gartner, poduzee za istraivanje trita, biljei samo u SAD-u tete od 1,2 milijarde dolara. Sada je prvi put potvrdila i glasnogovornica Udruge njemakih tedionica i ustanova za iropromet da takvih sluajeva ima i u Njemakoj.

Papirnati zmajevi

Nova prijevara Phishing je sloenica od Passwort (zaporka) i Fishing (ribolov)

Izvornik: Focus 51/2004. Pripremio eljko Medveek

S proljetnim ili jo bolje jesenskim vjetrovima diu se u visine nove high-tech naprave. Nestrunjaci tre preko polja i vuku svoje zmajeve na konopcu, poznavatelji daju prednost tzv. Kensington polijetanju: zmaj s nosom prema nebu lei u travi. Jedan jaki trzaj konopcem i on se podie. Danas postoje u svijetu tisue i tisue zmajara (kitera), koji su organizirani u udruenja, natjeu se u vjetinama i opskrbljuju se u specijaliziranim trgovinama. Umjesto nekadanjih materijala za gradnju, kao pergament-papir, drvene letvice i konopac, sada strunjaci upotrebljavaju najlon pramanog jedra, staklene ili ugljene tapie. Tako izraena visokouinkovita naprava za letenje pribline veliine 6,5 etvornih metara razvija vlanu silu do 280 kilograma.

17

Raznovrsnost letenja: Upravljivi zmajevi su naprave s dva konopca za rukovanje. Kad zmajar povlai desni konopac, zmaj pravi krug udesno, povlaenjem lijevoga konopca krug ulijevo. Naprotiv, zmaj s jednim konopcem lebdi nepomino na nebu. Kod njega oduevljeni pristae vie polau na optiku. Tko si moe dopustiti profesionalno opremanje za sve vrste vjetrova, dakle za izbor izmeu etiri metra i 20 etvornih metara, to e platiti cijenom u eurima od pet znamenki. Najnoviji razvoj su najlonski madraci sa zranim komorama, koji mogu vui malo vozilo ili dizati u visine ovjeka.

Spretna etvorica: Skupina zmajara vjeba sinkroni let svojih visokoleteih naprava

Nastup u zraku: Ono to je nekad poelo kao djeja igra s papirnatim letjelicama u samogradnji, danas je skupi high-tech port LAGANA SAMOGRADNJA Potrebna su brojna ispitivanja prije nego to papirnati zmaj leti savreno. Uzduni i popreni potporanj dobro stegnite ukri, tako da popreni potporanj nasjeda istokrano. Krajeve potpornja ureite i unaokolo zategnite okvirnu vrpcu. Iskrojite papir, nanesite ljepilo na rubove papira koji prelaze izvan okvira. Zatim taj rubni dio papira preklopite oko okvirne vrpce. Na mjestu krianja potpornja i na kraju uzdunog potpornja privrstite konopac s kovinskim prstenom. Konopac za putanje zmaja privrstite na kolut. Na kraju jo uvrstite i rep.

POVJETARAC, VJETAR I OLUJA Nije ba svaki lahor prikladan za svakog zmaja. Tko vodi rauna o treperenju grana, dobro moe ocijeniti snagu vjetra Kakvoa Jaina vjetra Znaajke vjetra km/h Raznosi dim. Zmajevi za Lagani lahor 15 lagani vjetar. Vjetar se osjea na licu, grane Lagani do trepere i njiu se manja ivahni 6 38 stabla. Idealno za veinu povjetarac zmajeva. Fijukanje vjetra na zranim vodovima, vjetar oteava Jai vjetar do hodanje, prejak za mnoge silovit 39 61 zmajeve s jednim konopcem, (22 23 upravljivi zmajevi snano vora) vuku. Olujni vjetar, Lome se grane, manje tete vihor na kuama. Pri od 62 (iznad 34 strmoglavljenu prijeti vora) opasnost od loma zmaja.

PRVI UZLET U STAROJ KINI

Dugi put umjetnih ptica: Povijest papirnatog zmaja dosee 2500 godina unatrag. Sluio je i slui danas vojsci, istraivaima i rekreativnim portaima.

500 do 400 pr. Krista: Narodna predaja iz Kine prvi put izvjetava o umjetnim zmajevima. Kineskom inenjeru Kungshunu Phanu uspjelo je navodno odrati drvenu pticu u zraku tri dana. U Aziji je zmaj sluio u portske i kulturoloke svrhe, na primjer u Japanu kao znak plodnosti.

19. st.: Zmaj puten na ianom konopcu penje se na vie od 1000 metara. Englez Lawrence Hargrave razvija kutijastog zmaja. Ta je konstrukcija bila osnova za motornu jedrilicu s posadom. 1826.: George Pocock, engleski uitelj, patentira svoje vozilo, koje vue zmaj (etiri do pet osoba, 39 km/h). 1904./05.: Britanac Samuel Franklin Cody podie pomou zmaja ovjeka na visinu od 792 metra. Berlin, 1919.: Zmaj bez posade penje se na visinu od 9740 metara.
ovjek u zraku: Ameriki porunik Kirk Booth lebdi, oko 1918. godine.

MALA KOLA LETENJA Kod olujnog vjetra i padalina zmajevi trebaju zbog opasnosti od udara munje ostati u spremitu ili podrumu! Ostala upozorenja: Treba se pridravati udaljenosti 600 m od autocesta, jakih prometnih mjesta, eljeznikih pruga. Ako zmaj dospije na elektrini vod, treba ga tamo i ostaviti! Ne dopustite penjanje naprave na visinu veu od 100 metara. U nekim gradovima doputena je visina od 60 metara. Putanje zmajeva zabranjeno je est kilometara unaokolo zrakoplovnih luka, isto tako u prirodnim i ivotinjskim zatienim podrujima. Oprez u visokoj travi i na kamenitom terenu! Tko gleda prema nebu, lako e pasti na tlo.

Nebo iznad Kine: Odrasli krote svoje papirnate zmajeve. Djeca su smjela to samo promatrati.

1066.: U East Sussexu (Engleska) vojska je u bitki kod Hastingsa uporabila papirnate zmajeve za prijenos signala. 15. st.: U sjevernoj Europi zmajevi su prepoznati kao igrake. Preko Nizozemske dospjeli su u 16. st. i u ostale zapadne zemlje. 18. st.: Istraivai u Europi i Americi upotrebljavaju zmajeve za pokuse, na primjer za mjerenje temperature i brzine zranih struja u veim visinama.
Munjevita zamisao: Benjamin Franklin je 1752. pomou zmaja dokazao olujni elektricitet.

1970.: Englez Peter Powell razvija upravljivog zmaja, voenog s dva konopca. 20. st.: 1987. dva Nijemca konstruiraju upravljivi model zmaja Speedwing i time znatno pobuuju zanimanje za zmajeve koji se putaju s dva konopca. Ali su sve omiljeniji i zmajevi s jednim konopcem kao i madraci punjeni zrakom. Istraivai rabe high-tech zmajeve za klimatska istraivanja te utvruju s njima kretanja insekata i imia.

Kao na lutkarskim koniima: podizanje madraca punjenih zrakom i bez tapova za ukruenje

AERODINAMIKA
sila uzgona (A)

okvirna vrpca popreni potporanj papir uzduni potporanj konopac za ravnoteu kovinski prsten konopac za putanje vlana sila (C)

vjetar vlana toka koja se moe regulirati sila tea (B)

toke za ravnoteu

Zmaj Eddy konopac za putanje

Uzgon, vlana sila konopca, teina - tri sile koje upravljaju letom. Ispod papirnatog zmaja stvara se zrani jastuk. To daje zmaju uzgon (A). Konopac dri napravu sa tla i pritom razvija vlanu silu (C). Tako se odrava jastuk koji djeluje suprotno od sile tee zmaja. Ako je omjer izmeu vlaka (C) i uzgona (A) visok, zmaj se die bre, nego kod manjeg omjera. Ako pak zmaj lebdi nepomino na nebu, uzgon (A) je vei od sile tee (B).

Izvornik: Fokus 44/2003.

Pripremio eljko Medveek

SAMOGRADNJA

Kraljevski stolac
(Nacrt u prilogu)
Isluena ambalaa uvijek e uz dobru zamisao posluiti za izradu neega novog, plemenitijeg pa i za oduevljenje naih posjetitelja. Takav je i ovaj rad, kraljevski stolac namijenjen za sjedenje u hladovini vrta ili pod strehom vikendice. No moe posluiti i za odmaranje na balkonu. Dakako, veliine prilagodite eljama ba kao i detalje. Mi dajemo temeljnu zamisao a vi je dalje razraujte i doraujte. Stolci e ionako biti vae veselje u radu i kasnije za uivanje i bezbrian odmor. Ako smatrate da je potrebno, izvedite pojaanja spojeva (torban-vijci te vijci s poprenom valjkastom maticom koja se rabi za namjetaj ili usadnom maticom kao pri stolarskom uvrenju okova). Ideju doradite konstrukcijom prikladnog stola u istoj kombinaciji ... Ionako materijal nije skup niti je do njega teko doi. Isluenih drvenih transportnih paleta ima po skladitima. Rabe se razliite vrste drveta i kvalitete pa i o tome vodite brigu ako se odluite za izradu cijele garniture. Vea je potekoa kako ih dopremiti do kue i dvorita. Savjetujemo da palete raskopate na mjestu nabave, dalje prevezete u prtljaniku automobila. Alat za taj zahvat su klijeta za avle, pila za drvo, eki i manja poluga. Kasnije ih razvrstajte i pomno oistite od eventualno zaostalih avala, kojekakvih metalnih spojnica i oznaka proizvoaa. Odaberite samo zdrave i to kvalitetnije elemente. Nastojte izbjegnuti kvrge, pukotine i pranje. Predlaemo da se letvice dobro osue u sjeni te nakon toga krenite u izradu. Crte koji donosimo nacrtan je kao skica, i to u izometriji. Mjere su izraene u milimetrima.

Kraljevski stolac izradite od dijelova transportne palete. Veliine prilagodite svojim eljama i mogunostima. Rad je namijenjen poetnicima i ne zahtijeva poseban alat i vjetinu. Odaberite samo kvalitetne dijelove dasaka koje su bez pukotina, pranja ili kvrga.

Uz pojedinu napomenu smatramo da e rad biti jednostavan. Ilustracije e pomoi da ponete sa zahvatima bez ikakvih pogreaka pa makar ste i poetnik u domainskim majstorskim poslovima. Ovo je prikladan rad za svaku dob pa i za kolske uvjete. Materijal ocrtavajte tono da se na poetku izbjegnu sve daljnje pogreke. Ako se odluite za izradu vie stolica posluite se prikladnim pripremama i pomagalima to e ubrzati izradu i sastavljanje. Prilagodite izradu svojim mogunostima i opremi radionice. Prouite popis dijelova u sastavnici. Primjeujete da svi imaju istu irinu - 90 mm i debljinu 15 milimetara. Razlikuju se samo u duini, to

20

Sastavljanje nogu i spona na mustri-abloni te letvica sjedala i oslonaca za ruke

zahtijeva mjesto ugradnje. Spretnim krojenjem odaberite prikladne daske da otpadaka bude to manje. Ne brinite za njih! Nainite i manju djeju stolicu po svojim mjerama. Spajanje je izvedeno vijcima za drvo s uputenom glavom i lijepljenjem. Alat je skroman. Nee vam zadati posebne trokove, iako nabavite sve novo. Preporuujemo odabir kvalitetnijih tvrtki. Isuene i oiene daske od kojih e nastati kraljevski stolci izbrusite vrpastom brusilicom s razliitim gradacijama brusnog papira. Stoga ve na poetku izrade odaberite to kvalitetnije povrine da bruenje svedete na to manje zahvata. To je dobra vjeba rada brusilicom, koju ne optereujte vie no to je njezina masa. Dakle samo je vodite. U protivnom, stvorit ete jarke koje je kasnije teko ispraviti. Od prvih pripremljenih dasaka sastavite s poprenim donjim letvama povrinu na kojoj ete nacrtati boni poloaj noga i spona. To e vam posluiti za lake i tonije crtanje dijelova jer su pod kutom od 110 i 97. Za crtanje mustre-ablone moe posluiti panel-ploa odnosno lesonit ili vei tvrdi ambalani kartom. Nacrtajte sve dijelove u bokocrtu, dakako u naravnoj veliini. Moete ih
KRALJEVSKI STOLAC Naziv Kom. Veliina (mm) Prednja noga 2 600 x 90 x 15 Stranja noga 2 610 x 90 x 15 Spona oslonac sjedala 2 400 x 90 x 15 Letvica sjedala 5 590 x 90 x 15 Oslonac za ruke 2 545 x 90 x 15 Due letvice naslona 4 480 x 90 x 15 Krae letvice naslona 2 440 x 90 x 15 Spona naslona 1 600 x 90 x 15 vijci za drvo, lazura za premaz, brusni papir ljepilo

crtati i razliitim bojama. Svima je ve spomenuta irina od 90 milimetara. Nagib naslona je 110 pa se mora na odgovarajui nain iskositi zadnja letvica sjedala i oslonci za ruke. Rad je mogu rapom i blanjom ... odnosno uzdunim i poprenim rezom elektrinom krunom odnosno povratnom (ubodnom) pilom po ocrtanim veliinama. Oznaite mjesta za vijke prema zahtjevu konstrukcije i spajanja. U sreditu izbuite provrte te razvrtaem ili veim svrdlom nainite dosjede za glave vijaka. Radite paljivo da se povrine oko provrta ne raehaju, to bi dalo neuredan rad. Sve otre bridove doradite rapom i brusnim papirom. Ako se na nekom od dijelova pokae skrivena pranja ili pukotina, nainite ga ponovno. Izrada mora biti uredna! Vijcima (i lijepljenjem) sastavite, tj. spojite u par noge i sponu rabei nacrtanu mustru - ablonu. Posluite se stegama. Sastavljene noge postavite okomito i uvrstite stegama radnog stola. Uz pomo dodatnih letava koje e sluiti kao svojevrstan oslonac i tanjih letviastih umetaka privrstite letvice sjedala na sponu. Drugim zahvatom privrstite dugi par nogu ... Zadnja je daska - letvica sjedala iskoena, kako je spomenuto. Zatim privrstite oslonce za ruke vodei rauna o nagibu i naslonu. Prema crteu sastavite naslon. Za jednak razmak izmeu letvica rabite tanje umetke. Spoj ojaajte ljepilom. Ostaje jo privrenje naslona na donju letvicu sjedala i oslonaca za ruke. Robustna konstrukcija trajat e godinama ako je solidno zatitite lazurama za drvo i sklanjate od kie i sunca. Ilustracije: Systme D, 517, VIII./2005. Obrada: Miljenko Oura, prof.

21

SAMOGRADNJA

Podloga za rezanje kruha

Pri rezanju kruha na uobiajenoj kuhinjskoj dasci (drvenoj ploi) nastale mrvice stvaraju nered, a mogu se rasipati i po podu. Stoga je na prijedlog izrada posebne podloge u kojoj e se mrvice skupljati a razmaknute okrugle letvice odreivat e mjeru rezanja. Ideja za ovaj rad je gotova drvena kutija koja se kao poluproizvod nudi u prodavaonicama drvenine. Za na sluaj ona je 40x30 centimetara i visoka nakon piljenja od 14 do 15 centimetara. Na visinu kutiju odreite runom pilom ili

Prikladan razmak izmeu letvica omoguuje jednolike narezane debljine kruha ili kolaa

Sastavljanje i lijepljenje

Piljenje kutije na eljenu visinu

Naa podloga ima izgled rotilja

Buenje provrta - sjedita

elektrinom: ubodnom ili povratnom. Rez doradite da bude ravan a otre bridove iskosite. Ispilite dvije letvice pravokutnog presjeka na unutranju duinu otvora kutije. Stegama ih privrstite sljubite i u spoju odmjerite razmak od 1,5 centimetra te izbuite provrte promjera 8 milimetara. Od okrugle letvice promjera 8 milimetara ispilite poprene nosae dijelove rotilja. Brusnim papirom doradite povrinu. Uredno sastavite i zalijepite uzdune i poprene letvice. Pazite na udaljenost i na pravi kut. Izvor: Selber machen 1/2002.

22

NOVOSTI NA TRITU

Mobilni telefoni
Motorola L6 Igrajui na kartu dizajna i vrlo uspjenog modela RAZR V3, Motorola je na trite izbacila jednako atraktivan, ali neto slabiji ureaj - L6. Odlikuje ga tanko kuite, debljine 18 mm, te atraktivna tipkovnica koja kao da je preuzeta iz Zvjezdanih staza. L6 je izraen od aluminija i ima masu od samo 80 grama. Ostale funkcije su na razini modela srednje ili ak low-end klase. Tako je ugraen bluetooth, GPRS i WAP s mogunosti pregledavanja XHTML stranica. Tu je mp3 player te VGA fotoaparat koji snima i videozapise. Integrirana memorija od 10 MB ne moe se proirivati i to je zapravo jedina mana toga telefona. Samsung SGH - E760 Samsung je prvi na svijetu ponudio mobitel koji reagira na pokrete. Tako e taj ureaj jednostavnim kombiniranjem pokreta aktivirati mp3 player, fotoaparat ili omoguiti igranje igrica. E760 ima 96 MB integrirane memorije, mp3 player, povezuje s ostalim ureajima putem bluetootha, ali i preko USB kabela, a u adresar mu stane 1000 kontakata. Ima diktafon,

zvoni polifonskim i mp3 melodijama, a za multimedijalni doivljaj brine se 1,3 MP fotoaparat. Osim toga, integrirana je aplikacija za e-potu, kao i GPRS i WAP funkcionalnost. Sony Ericsson W900i Nasljednik modela S700i, Sony Ericsson W900i pripada gornjoj klasi, a ujedno je i jedan od najuspjenijih hibrida mobilnog telefona i mp3 playera. Uz to, opremljen je UMTS-om i videofonijskom funkcionalnou. Zbog svoje multimedijalne orijentiranosti, integrirana je memorija od ak 470 MB proiriva s Memory Stick Duo memorijskim karticama. Ugraena je kamera od 2 MP s autofokusom, a za videopozive slui VGA kamera koja se nalazi s prednje strane ureaja. Bluetooth i IrDa slue za beino povezivanje, a od podatkovnih usluga spomenimo GPRS, UMTS, WAP 2.0, e-mail klijent, kao i automatsku nadogradnju softvera s najnovijim inaicama putem interneta. TFT ekran prikazuje 262.144 boje u rezoluciji 240x320 piksela. Baterija je Li-polimerska, kapaciteta 900 mAh. Uz

telefon se standardno dobivaju slualice, ali i adapter sa 2,5-milimetarskim prikljukom ako se na njega ele spojiti neke druge. U daljinskom upravljau na slualicama se nalazi i FM radioprijamnik. Ivica Milun

23

MONITORI

Zaslon je iv!
Istinske velike zamisli imaju zajednike dvije stvari. Prvo: one su previe jednostavne da bi svi mogli do njih doi. Drugo: ima ih malo. Moda je zato moralo prohujati vie od 100 godina od postanka zaslona, dok netko nije doao na to da zaslon postavi na osovinu i sinkrono okree s prikazivanim filmom. Da ga postavi u zavoj, kao da je monitor dio oponaatelja leta, dopusti mu da plee u baletu sa slikama, pusti ga da se okree kao vrtlog, kao da gledate u okrugli prozori na perilici rublja. Willy Bogner ostvario je tu jednostavnu zamisao. Je li ona zaista velika, pokazat e vrijeme. Da je zamisao dojmljivija nego to zvui, pokazalo se u pokusu plazmenim zaslonom veliine kuhinjskog stola. Taj ureaj postavljen je na eline nogare i prikazuje filmove iz mode, zatim
SLIKOVNI BALET Okretljiv monitor giba se u suglasju sa slikovnim slijedom

vonju bobom kroz ledeni kanal. Pravi ok izazvalo je prekretanje tog udovita mase 60 kg iz vodoravnog u kosi poloaj, kao da je postavljeno na saonice boba, a ne u salonu Willyja Bognera. Bogner, koji je snimio prvi njemaki film u formatu imax, samo se smjeka; on oito gaji strast prema toj neobinoj slikovnoj tehnici. Zatim skija vozi naglavce kroz petlju (looping) i zaslon se okree s njim, kao da je privren na skijakom skakau. Onda se prikazuje zrakoplov, koji odjednom mijenja smjer leta U uobiajenom filmu sada bi se horizont morao pomaknuti u stranu, ali on jednostavno ostaje u vodoravnom poloaju; umjesto toga sa zrakoplovom se okree cijeli zaslon. Prvi gledatelji pokusa govorili su o munini i izbijanju znoja, drugi o osjeaju zadovoljstva. Bogner objanjava: Ovime dajemo pokretnoj slici novu dimenziju. Mnoge zamisli su toliko jednostavne da se do njih dolazi samo zaobilaznim putovima. Tvrtka GTG iz Forstenrieda, predgraa Mnchena, trebala je opremiti jednu Bognerovu trgovinu u Berlinu. Bogner je bio nezadovoljan uobiajenim poprenim formatom zaslona, jer su mnoge fotografije iz mode sada u okomitom formatu. GTG je bez oklijevanja razvio monitor koji se po potrebi moe okretati za 90o. - Prolaznici su oarani zastajkivali ispred izloga - govori Bogner. U GTG-u se probudio inovatorski duh. Ub-

24

brz in

ao

o 5 m/s ja d a t e kr

dijagonala zaslona 155 cm

185 cm

ZAOKRENUTO Bognerov posebni zaslon je patentirani proizvod. Elektromotor iz robotske tehnike okree plazmeni zaslon s tonou od tisuitog dijela stupnja. I kad je to potrebno: u jednoj sekundi od nitice do 360o. Vlastita razvijena programska podrka moe iz filmova izraunati snimljeno okretanje kamere i istovremeno ga takorei zamrznuti. Umjesto toga okree se monitor.

rzo je napravljena inaica monitora koja se mogla okretati za 360o. Poslije tri okretaja obino je pukao kabel. Njihovo iskustvo improvizacije dobro je dolo rotirajuem zaslonu. Sada ga ljulja robotski motor, ako je potrebno od nitice do 360o u jednoj sekundi. A kabel su zamijenile ivine komore, koje prenose slikovne podatke pomou okretne osovine. Partnerske tvrtke razvile su odgovarajuu programsku podrku, koja zamrzava okretni dio u filmskom nizu i umjesto toga okree monitor. U meuvremenu i Bogner ve radi kamerom, koja okretne informacije pohranjuje odmah pri snimanju. Taj sklop filma i mehanike prijavljen je za patent. Bognerov dinamiki prozor u svijet manje je od oponaatelja, ali vie od zgodne improvizacije. Mogua je primjena u multimedijalnom prijelaznom podruju, od raunalne igre do umjetnosti. Bogner najprije eli rabiti okretni monitor u svojim trgovinama pa pregovara o suradnji s proizvoaima automobila i prijenosnih telefona. Graditelji iz Forstenrieda razrauju za sajmove mode i porta ve novu, ne tako jednostavnu zamisao: pet zaslona trebalo bi na pozornici prikazati zajedniki filmski balet. Izvornik: Focus 31/2003. Pripremio eljko Medveek

OKRET U OPTICI Budui da se monitor postavlja zajedno sa zrakoplovom u kosi poloaj, horizont ostaje u mirovanju

POSEBNA KAMERA ve kod snimanja pohranjuje potrebne informacije za okretanje monitora

25

IGRE

Sonyjevo carstvo uzvraa udarac

Velianstvena grafika Dojmljiva pokazna igra MotorStorm

TEHNIKI PODATCI: Procesor

Sony je Playstation 3 predstavio malo prije poetka sajma igara E3 u Los Angelesu

Cell, 3,2 GHz 512 MB Blu-ray-Disc/DVD HDTV-kvaliteta 2006.

Radna memorija Pogon Razluivost slika U prodaji

Nekoliko dana nakon to je Microsoft prezentirao igrau konzolu Xbox 360, konkurent Sony predstavio je svoj novi sustav: Playstation 3 (PS3), koji se prema tehnikim podacima ini nadmonijim. Po navodima proizvoaa on ima ukupnu raunalnu snagu od dva teraflopa Microsoft je za Xbox 360 uzeo samo polovicu. Sonyjeva konzola trebala bi ne samo nuditi visokorazluive slike u HDTV-kvaliteti nego i istovremeno raditi s dva takva zaslona. K tomu PS3

raspolae s Blu-ray-DVD pogonom koji moe reproducirati diskove memorije do 54 GB i budue visokorazluive filmove. Serijski su ugraeni Wireless LAN i Bluetooth 2.0, to meu ostalim slui za beino rukovanje. Nepoznati su jo cijena i vrijeme izlaska na trite: Sony je naveo poetak 2006. godine, ali ostaje upitno vrijedi li to i za Europu. (hm) Izvornik: Focus

26

ELEKTROTEHNIKA

ELEKTROTEHNIKA

Beino punjenje
Vjerojatno je najvei nerijeeni problem industrije malih ureaja punjenje elektrinom strujom. Svaki mali digitalni ureaj treba prikladan ureaj za punjenje, a u gomili punjaa jednakih izgleda onaj pravi esto nam nije pri ruci. Kako bi bilo kad bismo jednostavno sve prazne kamere, mobitele, MP3 playere mogli samo poslagati na podlogu koja bi ih odmah beino punila? Upravo to postii e tvrtka Splashpower iz Cambridgea sa svojim Splashpadom. Patenti su najavljeni, a navodno se upravo vode pregovori s proizvoaima poput Nokie i Palma. Novi (u potpunosti beini) ureaji moda e se moi prepoznati po posebnom logotipu, nada se James Hay, jedan od osnivaa Splashpowera.

Atomska struja iz baterije

Sranik (rendgenska slika)

Podloga za istovremeno punjenje razliitih akumulatora Baterije se nalaze u unutranjosti ureaja i omotane su svitkom

mreni utika

Podloga za punjenje sastoji se od vie svitaka razliitih oblika. To omoguuje promjenljivu uporabu povrine.

Izvornik: Der Spiegel Pripremila Hana Medveek

Za nositelje sranika (srani simulator, aparat za reguliranje rada sranog miia) prazna baterija znai podvrgavanje malom operativnom zahvatu; izmjena baterije esto nije mogua, npr. u podvodnoj kapsuli u dubinama mora, na Arktiku ili u svemiru. Zato su znanstvenici amerikog University of Rochester poeli s razvojem krajnje dugovjene baterije i za to iskoritavaju energiju raspadajuih atoma. Tehnika nazvana Betavoltaik poznata je ve 50 godina: pri radioaktivnom raspadanju nekog plina mogu se hvatati osloboeni visokoenergetski elektroni, koji onda u silicijskoj diodi mogu proizvesti elektrinu struju. Do sada je dodue energetska djelotvornost te tehnike bila premala da bi se mogla gospodarstveno nositi s drugim sustavima. Zbog toga su sada ameriki istraivai izradili diodu trodimenzionalne povrine, u ijim se rupama elektroni mogu hvatati puno bolje. S prvim prototipom poviena je iskoristivost energije najmanje deseterostruko; s ovakvom poboljanom 3-D diodom, vjeruju oni, bit e omoguena izvedba dugovjene baterije. (m) Izvornik: Der Spiegel, 21/2005.

27

MIKROIPOVI

KOMPJUTORI

Tanki savitljivi sklopii

Mikroipovi na foliji posebno su gibljivi i vrlo prikladni za ugradnju u etikete i pakiranja. Prikazani postupak izrade svladao je prvi put dosadanji problem opasnosti od loma silicijskih sklopia (ipova).

Sendvi umjesto pizze

Razvoj masovnih medija doslovno se ve 50 godina vrti ukrug - na klasinim tvrdim diskovima magnetska se ploa okree poput gramofonske ploe, a ita ju glava za itanje i pisanje - bit po bit. Kako bi se ubrzao pristup podacima, daleko ispred svih nudi se jedna mogunost: poveanje broja okretaja. Suvremeni tvrdi diskovi okreu se brzinom do 15 000 okretaja u minuti - mnogo vie fiziki jedva je mogue. Izlaz iz nepodnoljive sporosti pristupa podacima sada je u novom obeavajuem dizajnu memorije: tresti umjesto kruiti, sendvi umjesto pizze. Na prototipu britanske tvrtke Dataslide amo-tamo ispod mnotva glava za itanje i pisanje mie se magnetska ploa, to navodno moe udeseterostruiti brzinu pristupa. Ploe koje se miu mogle bi biti dostupne 2007. godine. (hm)
Klasian tvrdi disk

Vrlo tanki silicijski sklopii na gibljivom nosau ishodina su sastavnica inteligentnih etiketa

Diljem svijeta istraivai razvijaju inteligentne etikete koje imaju u sebi i sklopie. Dosada se sirovina silicij smatrala neprikladnom za to, jer se vrlo tanki wafer lako lomio. Waferi su tanke ploice od poluvodikog materijala, koje pri izradi sklopia slue kao nosiva podloga. Inenjerima Fraunhofer instituta za silicijsku tehnologiju (ISIT) u Izehenu sada je uspjelo izraditi savitljivi wafer na uobiajenim strojevima. Oni su laminirali wafer na foliju i zategnuli ga na okvir. Tako su waferi postali dovoljno vrsti da se mogu raskomadati uobiajenom tehnikom rezanja. Zatim se pojedini, samo 50 mikrometara tanki sklopii kemijski odvajaju od folije. Oni se sada kao najvaniji dio inteligentne etikete mogu ugraditi u pakiranje ivenih namirnica ili u odjeu i u sebi pohraniti podatke o proizvodu: cijenu, datum proizvodnje i uputu o njezi. (m) Izvornik: Markt und Mittelstand

sloj podataka glava za itanje i pisanje Piezoelementi dovode podatkovni sloj u titranje

Dataslide ploa za pohranu

ploe za itanje i pisanje sloj podataka

Izvornik: Der Spiegel

28

POVIJEST ZRAKOPLOVSTVA (38)

U zatvorenom krugu 100 km postigao je brzinu 82,640 km/h, prelet u ravnoj crti 133,200 km i prelet u zatvorenom krugu 119,580 kilometara. Engleski autoiro Wallis osmerostruki rekorder

iroskopi
Ameriki autoiro Bensen B-8M sa etiri rekorda Autoiro Bensen B-8M prvi put je poletio 6. prosinca 1955. godine. Bio je jednosjed s motorom McCulloch 4318G sa etiri cilindra snage 90 KS. Imao je rotor promjera 6,10 m, duinu trupa 3,45 m i visinu 1,90 m, povrinu diska rotora 29,17 m2, masu prazan 112 a u u polijetanju 227 kg, najveu horizontalnu brzinu 137 km/h, najveu brzinu penjanja na razini mora 305 m/min, praktini vrhunac 3800 m i dolet 160 kilometara. Igor Bensen postigao je 15. lipnja 1947. tri rekorda u klasi E3a, od kojih je dva zadrao na snazi dulje od 20 godina.

Prvi let autoira Wallis WA-116/Mc obavljen je 2. kolovoza 1961. godine. Taj jednosjedni pokusni autoiro imao je izmijenjeni McCulloch 4318A sa etiri cilindra snage 72 KS, rotor raspona 6,20 m, duinu trupa 3,38 m i visinu 1,85 m, disk rotora povrine 30,10 m2 masu prazan s opremom 116 kg, najveu masu u polijetanju 250 kg, najveu horizontalnu brzinu na razini mora 185 km/h, najveu brzinu penjanja na razini mora 410 m/min, praktini vrhunac 3050 m i dolet sa standardnom koliinom goriva 225 kilometara. Svih osam rekorda postigao je Kenneth H. Wallis. Prvi su postignuti 11. svibnja 1968. u visini (klasa E3 i E3a) 4639 metara. Slijedili su: 12. svibnja 1969. (klasa E3 i E3a) brzina na stazi 3 km, 179,000 km/h, 28. rujna 1975. preletom u ravnoj crti (klasa E3 i E3a) 874,315 km i 17. srpnja 1978. brzina na stazi 15 km (klasa E3 i E3a) 168,000 km/h JUZ

29

MOJE PRVO RAUNALO (3)

Odabir procesora za stolno raunalo

U sljedeih nekoliko brojeva moi ete proitati sve o tome kako sastaviti vlastito raunalo saznat ete male tajne pomou kojih e vae raunalo postati jae, bre, bolje. U ovom nastavku donosimo zanimljivosti o raunalnim procesorima! Kada razgovarate s prijateljima o brzini raunala, sigurno ete spomenuti koji procesor imate u svom raunalu. ak i ako ne znate marku procesora, sigurno ete znati na koliko MHz radi (Hz = herc - jedinica za mjerenje frekvencije). Vratimo se malo u prolost ... Meu prvim procesorima koji su proizvedeni, bili su 8086, a proizvoa je bio Intel. Nakon toga su uslijedili modeli 286 - s radnim taktom 8 MHz, 386 - 33 do 40 MHz, 486 - 66 do 133 MHz i 586 - 60 do 233 MHz. Naravno, bilo je jo modela unutar jedne serije, tako da su tada popularne 486ice dolazile u tri varijante: DX 66 MHz, DX2 80 MHz, DX4 - 100 do 120 MHz. Meu 486 procesorima pojavila su se tri proizvoaa: Intel, AMD i Cyrix. Cyrixa vie nema u desktop raunalima. Nakon 586-ice (tada je prvi put upotrijebljen naziv Pentium), uslijedili su Pentium II, Pentium III i Pentium IV, procesori koji postoje i danas. Ni jedan od navedenih Pentiuma nije radio na istom utoru za matinu plou - svaki je imao razliit broj noica. Naravno, postojali su i AMD procesori u to vrijeme, a modeli su bili K5 i K6. Zamislite koliko je raunala trebalo promijeniti da bi se mogla pratiti tehnologija! ak i danas, kada imamo Pentium IV procesore koji rade na matinoj ploi za procesore s 478 noica, Intel je izradio novi i bolji Pentium IV procesor, koji nema noica,

Ambalaa AMD-ova procesora

tzv. model 775! Noice, odnosno kontakti, nalaze se na matinoj ploi. Zlobnici e rei da Intel nije dobar jer se grije, ali za svaki procesor je predvieno da se grije, upravo zbog toga se isporuuju s hladnjacima. No hladnjak za Intel 478 ne moe se ugraditi na Intel 775 procesor. Hladnjaci se ne mogu kombinirati izmeu razliitih platformi. Vjena dilema kod mnogih informatiara je to izabrati: Intel ili AMD? Koje su prednosti, a koje mane i jednog i drugog? Moemo li rei da je jedna marka loija od druge ili se radi o nekim modelima koji zaista imaju bolje performanse? Potraimo odgovor ... Od stolnog raunala svatko oekuje da je tiho. Nitko ne bi uivao sjediti nekoliko sati uz raunalo koje zuji poput elektrine grijalice. Uz pravilan odabir kuita, o kojima smo ve govorili, zgodno je odabrati i procesor koji se manje grije. Za sada, prednost je u AMD-ovim rukama, jer se njegovi procesori manje griju, pa buka koju proizvodi tvorniki hladnjak za procesor nije velika. Naravno, tii hladnjak se moe kupiti za bilo koji procesor, ak i hladnjak bez ventilatora, tzv. pasivni hladnjak za procesor. Takvi hladnjaci su vei od regularnih, prije svega zato to

30

moraju imati dovoljno veliku povrinu za odvoenje topline s procesora. Prednost im je to ne proizvode nikakvu buku, pa moete imati neujno raunalo bez obzira na zagrijavanje procesora, a mana im je cijena koja je puno vea od cijene klasinih hladnjaka s ventilatorom. Postoje jo i hladnjaci koji vodom hlade procesore - tzv. vodeno hlaenje za raunalo. Prednost je u tome to se procesor moe overclockirati, a hladnjak pomou vode moe temperaturu odravati stabilnom. Velika mana je jo vea cijena od pasivnog hladnjaka, a dodali bismo zamjerku na veliinu samog ureaja, vibracije i zvuk koji stvara. Taj tip hladnjaka preporuujemo samo ekstremnim korisnicima raunala. Spomenuli smo i overclockiranje. to je to? Ugradili ste u raunalo procesor od 2000 MHz, a raunalu ste rekali kako je unutra procesor od 2200 MHz. Sjajno, utedjeli ste novac, a imate bri procesor. No nije sve tako jednostavno. Overclockiranje ne preporuujemo nikome, jer se raunalne komponente mogu trajno otetiti, a time se gubi jamstvo na njih. Overclockiranjem se smanjuje ivotni vijek komponenata, pa tako grafika kartica moe nakon est mjeseci rada poeti izbacivati udne znakove na ekranu. I na

kraju, to je moda i najbitnije - ne moe se svaki procesor ubrzati na tako jeftin nain. Postoje odreene serije koje overclockiranje podnose jako dobro, a takvi procesori se brzo rasprodaju. to se dobije overclockiranjem? Osim veselja, nita vie! Raunalo e misliti kako ima ugraen jai procesor, programi e to misliti takoer, ali to nee ubrzati rad kompletnog raunala. Svima nam je u interesu da raunalo radi dugo i bez kvarova, tako da je overclockiranje riskantno i nepotrebno. Izbor procesora preputamo vama, dragi itatelji. Izaberite uvijek onaj koji e se proizvoditi dulje, jer ste sigurno ve nauili kako informatika industrija velikim koracima ide naprijed. U sljedeem broju donosimo prilog o tvrdim diskovima! Igor Francuz
Procesore, ali i sve druge komponente moete pronai u IQ prodajnim centrima: IQ centar Zagreb, Slavonska avenija 26/9, tel.: 01/2455-950 IQ centar Split, Matice hrvatske 1, centar Koteks, tel.: 021/456-043 IQ centar Dubrovnik, Ive Vojnovia 11a, tel.: 020/333-453 IQ centar ibenik, Stjepana Radia 107a, tel.: 022/310-699 IQ centar Grubino Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1, tel.: 043/486-196 IQ centar Bjelovar, Matice hrvatske 14d, tel.: 043/246-692 IQ centar Rovinj, Trg na kriu 4, tel.: 052/818-033 IQ centar Rijeka, Franje andeka 36b, tel:: 051/641-223

Ambalaa Intelova procesora

31

ROBOTIKA

ROBOTIKA

Policajac na kotaima

Robot za planetarne misije

Pionir svemirskih letova mogao bi u budunosti biti gotovo nevidljivo malen ureaj u obliku piramide. Tetwalker je ime prototipa robota, koji amerika ustanova za svemirske letove NASA ispituje kao izviaki ureaj za primjenu na dalekim nebeskim tijelima. Svoju je pokretljivost ve dokazao pod oteanim uvjetima na Antarktici. U sljedeem razvojnom koraku trebao bi se taj robot, koji se kree naprijed prevrtanjem, smanjiti na siunu veliinu; tada bi mogao cijeli roj njih istraivati povrine stranih planeta. Tetwalker, nazvan prema svojem obliku tetraedra (trostrana piramida), trebao bi mnogo lake svladavati nepristupane terene i biti otporniji, nego njegovi konkurenti (kao Mars-Rover). Kad se jedno uobiajeno robotsko vozilo prevrne na udaljenom planetu, to znai i kraj misije. Njemu naime ne moe nitko pomoi da se vrati na svoje kotae, govori voditelj projekta Steven Curtis.

Guardrobo u Tokiju

Ostvare li se predvianja japanske tvrtke Sohgo Security Services, u velikim trgovakim kuama u zemlji i na ulicama uskoro e se za sigurnost skrbiti roboti. Poduzee je razvilo Guardrobo, robot visok 109 cm, koji dojavljuje provalnika i oekivane nezgode. Kako bi ispunio svoju zadau, Guardrobo se kree po programiranoj stazi. Kad otkrije neto neobino, alje u sigurnosnu centralu poziv u nevolji, ukljuivo slike. Vodstvo tvrtke Sohgo Security vidi to kao dobitak za sve starije drutvo, ije su potrebe glede sigurnosti sve vee. Ve 2006. godine svaki e peti Japanac biti stariji od 65 godina, a 2040. to e vrijediti za svakog treeg Japanca. Japansko robotiko udruenje Robot Association ocjenjuje da e se svjetsko trite uslunih robota sljedeih pet godina utrostruiti: od 5,4 milijarde na 17,1 milijardu dolara. Izvornik: Der Spiegel 27/2005.

Svemirski robot Tetwalker

Tetwalker naprotiv kree se naprijed, i to tako da se neprekidno prevre. Zato je to vrlo pouzdan postupak kretanja po neravnu tlu. (m) Izvornik: Der Spiegel, 14/2005.

32

POVIJEST ROBOTIKE

Povezivanja strojnog i biolokog

Servomehanizmi i s njima povezan razvoj teorije automatske regulacije oznauju uvod u burno XX. stoljee u kojemu e se mnoga viestoljetna pitanja o funkcioniranju biolokog svijeta povezati u praksi s naelima rada strojeva. Organski svijet prirode i umjetni svijet poinju se usporeivati i isprepletati. Sadraj knjige Norberta Wienera naslova Kibernetika ili upravljanje i komunikacija ivotinja i strojeva bila je za strunjake ali i za iroku javnost znak da su se rasprave o odnosu ivog i strojnog od filozofije pomakle prema praksi. Kibernetika je 50. i 60. godina XX. stoljea bila toliko ekspanzivna i utjecajna da se teko moglo pronai neko praktino podruje koje nije bilo inficirano kibernetikim svjetonazorom. To je ponukalo njemakog filozofa Martina Heideggera na izjavu da su kibernetika i tehnika kraj filozofije, ime je samo opisao razine uspjenosti ili utjecaja razliitih metodologija razumijevanja svijeta. Za razumijevanje onoga to se u svijetu strojeva dogaalo tijekom XX. stoljea, koje su ga filozofske i tehnoloko-znanstvene silnice oblikovale, zato su se javljala (i bila iznevjerena) oekivanja skore pojave inteligentnih strojeva, potrebno je vratiti se samim poecima stvaranja (prirodoznanstvene) filozofije Zapada. Ve se u likovnim paralelama mehanike i anatomije Leonarda da Vincija (1452. - 1519.) nazire nadolazea matematizacija biolokog. Galilei (1564. - 1642.) nije samo radikalno odredio tu vezu tvrdnjom da priroda govori jezikom matematike ve je omeio znanost na primarne sadraje koji se mogu mjeriti i sekundarne (ljubav, ljepota, znaaj) koji se ne mogu mjeriti. To razgranienje mahom se potuje i danas pa se egzaktne znanosti bave opip-

Descartesov problem um - tijelo. ivotinja je stroj. ovjekov ivotinjski duh (esprit animaux), koji upravlja tijelom, spaja se u pinealnoj lijezdi s besmrtnom nematerijalnom duom ovjeka.

ljivim materijalnim svijetom, a psihologija njegovom neopipljivom stranom. Koncepcije biomimetike sinteze strojeva stvarane su takoer u okviru klasinih odrednica nalik Galileiovoj. Jedna od takvih kljunih klasinih filozofskih koncepcija koje ni do danas egzaktne znanosti nisu uspjele dovesti do zadovoljavajueg racionalnog i pragmatikog razjanjenja znameniti je problem odnosa uma i tijela filozofa Rena Descartesa (1596. - 1650.). Descartesova filozofija cjelokupnu datost svijeta dualistiki dijeli na fizikalni materijalni svijet i na svijet mentalnoga, umnoga. Izmeu mozga i tijela postoji uzajamnost, suodnos. Percepcija, miljenje, slobodna volja izravno utjeu na tijelo. Mozak je dio ivanog sustava i njegova fizika stanja rezultiraju umom ili miljenjem. Tkivo mozga je fizikalni entitet u prostoru i vremenu pa se veliine vezane uz njega mogu mjeriti. No stanje uma, procesi i produkti miljenja su nematerijalni, tvrdi Descartes. Misli, osjeaji, svijest kao i druga stanja uma nemaju fizikalna svojstva, nego su dio mentalnog, nematerijalnog. Materija mozga opipljiva je i protena, svijet uma je neprotean i neopipljiv.

33

logija snano utjecala na razvoj inteligentnih strojeva pa s tim i robotike. Novost kibernetiarske biotehnike sinteze iz 40. godina XX. stoljea bila je najprije u dubini egzaktnog tehniko-znanstvenog uvida u povezanost upravljakoga i izvrnoga. Po tome je postala (uspjena) zamjena za klasinu filozofiju, za ono ime su se bavile ontologija, epistemologija (znanost o znanju) i logika. Za razliku od filozofskih spekulacija Descartesa, Huma, Locka ili Kanta, kibernetika je postavila osnove praktinoj inenjerskoj rekonstrukciji loginog uma, Kantovo razlikovanje organizma i stroja Njemaki filozof Emanuel Kant (1724. - 1804.) postavio je definiciju razlike stro- njegove fizioloke strukture i ja i organizma. Mehanizam je sklop nezavisno izraenih dijelova sklopljenih u naela rada. Godine 1874. objavio je T. funkcionalnu cjelinu. Organi nisu, poput poluga, nezavisno nainjeni komadi, ve su rezultat interakcije unutar razvijajueg organizma. Organizam nije mole- H. Huxley vrlo citiran rad pod kularni stroj. On je funkcionalna i strukturalna jedinica proizila iz samoorgani- naslovom O hipotezi da su zacijske i samostvaralake dinamike. ivotinje automati i o njezinoj povijesti u kojemu se sugerira da je stanje sviKada se ta mentalna i fizikalna stanja stave u jesti jednostavan efekt organizacije i molekularsuodnos s temeljnim zakonom povezanosti uznih promjena u tkivu mozga pa su ivotinje roka i posljedice, pojavljuje se problem odnosa svjesni automati. Tako dalekosena redukciouma i tijela. Dolazi se do proturjeja: ako su nistika tvrdnja brzo je proirena na pitanje kakmozak i um temeljno supstancijski razliiti, a zava je razlika izmeu ivotinje i stroja, ivotinje i kon uzroka i posljedice odnosi se na isto ili sliovjeka, ovjeka i stroja. Francuski filozof La no tada je nemogue da mozak stvara um ili da Mettrie otiao korak dalje objavivi knjigu ovum utjee na mozak. Ta je kontradikcija prvi dio jek stroj. Darwinova teorija evolucije izjednait problema um - tijelo. Drugi dio tie se odnosa e ovjeka i ivotinju po zajednikom procesu uma i fizikog svijeta u kojemu djeluje. Ako je evolucije. Ostala su meutim nejasna naela svijet opipljiv i protean, a um neopipljiv i nepdjelovanja organizma i posebice mozga. Kiberrotean tada suodnos organizma i okoline takonetika je koncepcijom negativnih povratnih peter vodi kontradikciju u smislu zakona uzroka i lji postavila temelje za mnotvo apstraktnih i posljedica jer se postavlja pitanje kako neto nekonkretnih modela samoregulirajuih sustava. materijalno moe shvatiti ili imati svijest o mateto se tie mozga po posljedicama za stvarnost, rijalnom svijetu. najutjecajnija koncepcija bit e ispitivana na Robot je umjetno stvorenje (kreatura) koje bi podruju automata za raunanje. Ta koncepcija kao i organizam trebalo imati svoj mehaniki je tvrdila: mozak je raunalo. Izmeu strojeva i podsustav (tijelo) i svoj naredbodavni podsustav organizama uspostavljena je veza koja e biolo(mozak). Stoga se opisani problem um - tijelo tigiju i tehnologiju pribliiti do razine nerazdvoje i pitanja inteligencije stroja kao i pitanja intena preklapanja. Jezik uzajamnoga komuniciraligencije organizma. Problem inteligencije stroja nja bit e matematika. nije samo u djelokrugu fizike ve i u podruju Igor Ratkovi psihologije. Tu nalazimo odgovor zato je psiho-

34

SAMOGRADNJA

Obnovite pletenu ogradu

Pletena iana ograda zahtijeva povremeno odravanje jer se pojedini dijelovi iz razliitih razloga znaju otetiti. Najee se to dogaa s uline strane uslijed nemarnog rada alatom ili zbog nanosa snijega i leda pri izradi prtine. Nije iskljueno da se u ogradu zaleti i nevjeti biciklist. Zamjena dijelova ne zadaje vee potekoe. Cijela ograda ispletena je od cik-cak savijene ice. S gornje i donje strane jednostavno se sastav rastavi i zakretanjem spojnice razdvoji eljeni dio. Za rad su potrebna univerzalna i sjekaa klijeta. Umetnuti komad ograde sastavi se na isti nain - upletanjem izvaene spojnice. Za jednoliko napinjanje rabite tanku letvicu ili tanju metalnu ipku. Rad e biti bri i laki ako imate pomagaa. (m.o.)

Ilustracije: Systme D, 721 (2006.)

35

BICIKLIZAM

Uvijek na oprezu!
Uza sve teoretsko znanje o znakovima, pravilima i postupcima pri vonji biciklom vanu ulogu ima i tehnika vonje na prometnicama. Stoga postupke koji se odnose na sigurno upravljanje biciklom valja izvjebati na prometnom poligonu, dvoritu ili na povrinama gdje nema prometa. Ukljuite se u rad prometnih jedinica u svojoj koli.

Biciklist je jedan od slabo zatienih sudionika u prometu, stoga opreza nikad dovoljno. I vozai motornih vozila esto zanemaruju bicikliste oduzimajui im prednost ili nemarnim ponaanjem dovodei ih u opasnost. Vozite se po stazama koje su predviene za bicikliste. Budite uvijek na oprezu da moete naglo zakoiti ili stati. Na otvorenoj cesti biciklisti se voze desnom stranom jedan iza drugoga na dovoljnoj udaljenosti ili openito tri duine bicikla ili vie ako su brzine kretanja vee. Po jo vaeem Zakonu (kad ovo piemo, oujak 2006. godine) biciklom smije upravljati osoba koja je navrila etrnaest godina. Zatim dijete koje je navrilo devet godina ivota ako ga prati na biciklu osoba koja je navrila esnaest godina te djeca koja su u kolama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda. Vozite se uvijek samo ispravnim biciklom i sa zatitnom kacigom. (o)