naslov knjige:

FENOMEN

KVAZIUENJAKA
autor: Amir I. Smaji

edukativni da'vetski portal

www.IMAN.ba
facebook.com/wwwimanba PRVO IZDANJE

Medina, 1435 / 2013.

UMJESTO UVODA

Obavijestio me je idazetnamom (dozvolom) ejh Ebu Muhammed 'Isa b. Muhammed b. Adem es-Sunfuravi el-Maliki (1), a njega je obavijestio ejh Velid b. Idris elMenisi es-Sulemi (2), a on prenosi od ejhova Muhammeda Abdur-Rezzaka ed-Dimekija es-Salihija i Abdur-Rahmana el-Habeija i Ulejje el-Habeija (3), njih trojica od Ebu Nasra el-Hatiba (4), ovaj od Omera elAmidija ed-Dijar Bekrija (5), a on od el-Murteda ezZebidija (6), ovaj od el-Mu'ammera Ahmeda Sabika ezZa'belija (7), od emsuddina el-Babilija (8), on od Ibn Erkemasa (9), a on od Hafiza Ibn Hadera el-Askalanija (10), on od el-Burhana Ibrahima b. Ahmeda et-Tenuhija (11), od Ebul-Abbasa Ahmeda b. Ebi Taliba el-Haddara (12), od es-Sirada el-Husejna b. el-Mubareka ezZebidija (13), od Ebul-Vakta Abdul-Evvela el-Herevija (14), on od Ebul-Husejna ed-Davudija (15), on od Ebu Muhammeda es-Serahsija (16), a on od Ebu Abdullaha Muhammeda b. Jusufa el-Firabrija (17), a on od Imama Ebu Abdullaha Muhammeda b. Isma'ila el-Buharija (18), rahimehullah.

Imam el-Buhari, rahimehullah, kae: Priao nam je elHumejdi Abdullah b. ez-Zubejr (19) koji kae: Priao nam je Sufijan (20) koji je rekao: Priao nam je Jahja b. Se'id el-Ensari (21) a on kae: Obavijestio me je Muhammed b. Ibrahim et-Tejmi (21) da je uo Alkamu b. Vekkasa elLejsija (22) kako kae: uo sam Omera b. el-Hattaba (23), radijallahu anhu, kako je na minberu rekao: uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kae: "Doista su djela prema namjerama i doista e svaki ovjek dobiti ono to je naumio. Pa ko uini hidru radi Allaha i Njegova Poslanika - njegova hidra je radi Allaha i Njegova poslanika. A ko uini hidru kako bi stekao neto od dunjaluka, ili radi ene kako bi se njome oenio - njegova hidra je radi onoga zbog ega ju je uinio."1

Hadis su zabiljeili Buhari (1) i Muslim (5036) u svoja dva Sahiha, koja su dvije najvjerodostojnije i najpouzdanije knjige pod nebeskim svodom, nakon Allahove Plemenite knjige.
\

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog! Zahvala pripada Uzvienom Allahu koji sve precizno stvara i odabire i koji je uzvien od onoga to Mu neznalice pripisuju. On, delle e'nuh, Svoje poslanice povjerio je najodabranijim od ljudi i svakome od njih naredio da po znanju pravedno sudi. Donosimo najpotpuniji salavat i selam na Allahovog Miljenika i Poslanika, koji je rekao: "...doista su uenjaci nasljednici vjerovjesnika"2, na njegovu asnu porodicu i sve ashabe, bez izuzetka, i sve one koji koraaju svjetlom znanja i klone se tame neznanja do zadnjeg sunevog zalaska. Iako je Uzvieni Allah poastio islamski ummet mnogim odlikama i odabrao ga nad svim ostalim narodima, naalost u dananjem vremenu ovaj ummet prolazi kroz teko stanje koje karakterizira potlaenost, slabost, razjedinjenost, neizvravanje Allahovih naredbi i neklonjenje od zabrana, te ustrajno javno i tajno grijeenje veine njegovih sljedbenika.

2
\

Izvod hadisa vidi na str. 27.

5

Povrh svega toga, ono to ovo stanje ini jo teim i opasnijim jeste pojava ljudi koji se lano deklariraju kao uenjaci i poznavaoci erijatskog znanja. Ovi kvaziuenjaci izjavljuju i tvrde, rijeima ili postupcima, da poznaju erijat i stoga su sebi dali za pravo da tumae vjeru, to ni u kojem sluaju nije dozvoljeno izuzev onima koje je Uzvieni Allah poastio istim erijatskim znanjem, iz istih izvora ove plemenite vjere. Naime, ovi kvaziuenjaci dali su sebi za pravo da, shodno svome razumijevanju i nahoenju, tumae vjerske propise, odnosno razna erijatsko-pravna pitanja u vjeri, na osnovu ega izriu brojne propise tvrdei da su istinski borci na putu uzdizanja Istine. Dakle, u dananjem drutvu na jednoj strani postoji velika skupina ljudi kojima je povjeren emanet prenoenja vjere, a koji toga nisu dostojni, jer kako da odgajaju druge kad i sami nisu odgojeni. Tako odvode ljude u razne zablude, a i sami u njima odavno plove. Preuzeli su velike emanete na svoja lea i neka znaju da e za to odgovarati pred Uzvienim Allahom, delle anuhu, na Sudnjem danu, stoga neka pripreme adekvatne odgovore. Allah, delle e'nuh, rekao je: "Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni povjeravate i kada ljudima sudite da pravino sudite.

Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah doista sve uje 3 i vidi." Istovremeno, pored nametnutih "vjerskih autoriteta", na drugoj strani rasprostranjena je jedna veoma loa i opasna pojava, a to je pojava ljudi koji su umislili da istinski poznaju erijat i dali sebi za pravo da ga i tumae raznim nainima, a njima samima je dobro jasno - a pogotovo onima koji ih poznaju - da takvi nisu dostojni i sposobni za tako veliku odgovornost. Ono to dolijeva ulje na vatru jeste to se takvi deklariraju kao istinski sljedbenici Kur'ana i sunneta, svoj pravac definiraju Pravim putem, a sve neistomiljenike nazivaju raznim pogrdnim nadimcima. Sve ovo dovelo je do zbunjenosti i nejasnoa meu istinskim tragaocima za Allahovim zadovoljstvom i Istinom. Meutim, ova skupina ljudi, elei da uzvise Kur'an i sunnet, nije ni svjesna da svojim neznanjem uestvuje u njihovom ruenju. U vezi s tim, neophodno je istaknuti da emo putanjem ovakvih ljudi da - svjesno ili nesvjesno - rue Allahovu vjeru posljedice snositi svi. Stoga je obaveza na vrijeme upozoriti na sve negativne pojave traei u tome Allahov, delle e'nuh, spas.

3
\

Prijevod znaenja, En-Nisa, 58.

7

OPASNOST GOVORA O VJERI BEZ ZNANJA

Uzvieni Allah meu najvee i najopasnije grijehe svrstao je govor o Sebi, delle anuhu, bez znanja: "Reci: 'Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe, i neopravdanu primjenu sile, i da Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio 4 nije, i da o Allahu govorite ono to ne znate.'" Imam Ibnul-Kajjim, rahimehullah, komentirajui ovaj ajet, rekao je: "to se tie govora o Allahu bez znanja, to je najstroije zabranjeno i najvei grijeh kod Allaha, i iz tog razloga, prilikom navoenja zabrana, spomenut je na etvrtom mjestu. Izuzimanje iz ove zabrane nije dozvoljeno ni u kojem sluaju, nego zabranjenost ostaje na snazi u svakom stanju i situaciji. Zabrana govora o Allahu bez znanja nije kao zabrana strvine, krvi i svinjskog mesa, koji bivaju u odreenim situacijama dozvoljeni, jer se zabrane dijele na dvije vrste: 1.) zabrana samog djela u osnovi - i to nije dozvoljeno raditi ni u kojem sluaju, i 2.) trenutna zabrana - koja se mijenja od vremena do vremena. Uzvieni Allah, govorei o zabranama u osnovi, kae: "Reci: 'Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i
4
\

Prijevod znaenja, El-E'araf, 33.

8

potajni...", zatim je preao na ono to je vei grijeh od ovoga: "i grijehe, i neopravdanu primjenu sile...", da bi zatim naveo ono to je vei grijeh od ovoga: "i da Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio nije...", nakon ega je naveo ono to je jo vei grijeh od ovoga: "i da o Allahu govorite ono to ne znate", tako da je ovo najstroija od svih zabrana kod Allaha, a ujedno i najvei grijeh, jer za sobom povlai iznoenje lai na Uzvienog Allaha, pripisivanje Allahu onoga to Mu ne dolikuje, mijenjanje Njegove vjere, negiranje onoga to je potvrdio i potvrivanje onoga to je negirao, smatranje ispravnim onoga to je Allah uinio neispravnim i smatranje neispravnim onoga to je On uinio ispravnim, iskazivanje mrnje i neprijateljstva prema onome koga On voli i prijateljevanje sa onima kojima je On iskazao neprijateljstvo, ljubav prema onima koje Allah mrzi i mrnja onih koje On voli, i da Mu se pripisuje ono to Mu ne dolikuje, bez obzira bilo to vezano za Njegovo bie, svojstva, rijei i djela. Ova zabrana je najpotvrenija zabrana, najvei grijeh, to je osnova irka i kufra, i na tome su sagraene novotarije i zablude. Osnova svake zabludijele novotarije u vjeri vraa se na govor o Allahu bez znanja."5 Allah, delle e'nuh, rekao je: "I ne govorite neistine jezicima svojim: 'Ovo je doputeno, a ovo je
5
\

Medaridus-salikin, 1/372.
9

zabranjeno', da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni 6 koji o Allahu govore neistine nee uspjeti." Uvaeni ejh Muhammed el-Emin e-enkiti, rahimehullah, kae: "Ispravni prethodnici (selefus-salih), Allah bio s njima zadovoljan, izbjegavali su rijei 'ovo je halal' i 'ovo je haram' strahujui od ovog ajeta."7 Biljei Darimi od Imama El-E'amea da je rekao: "Nisam uo da je Ibrahim en-Nehai ikada rekao da je neto halal ili haram, nego je imao obiaj da kae 'prezirali bi to' i 'smatrali su to pohvalnim.'"8 Allah, delle delaluh, kae: "Na Sudnjem danu vidjet e pocrnjela lica onih koji su o Allahu lai govorili."9 ejh Abdul-Kerim el-Hudajr, hafizehullah, kae: "Najprei koji ulaze pod znaenje ovog ajeta su oni koji daju odgovore o erijatskim pitanjima i govore o Allahu bez znanja."10 Uzvieni je rekao: "Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zaista, odgovarati."11
6 7

Prijevod znaenja, En-Nehl, 116. Edvaul-bejan , 3/455. 8 Sunen Darimi, br. 184. 9 Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 60. 10 erhu durusil-muhimme li ammetil-umme, str. 94. 11 Prijevod znaenja, El-Isra, 36.
\

10

Poznati mufessir ejh Abdur-Rahman es-S'adi, rahimehullah, kae: "Tj. ne slijedi ono o emu nema znanja, nego dobro utvrdi i provjeri ono to govori i 12 radi." Allah, Uzvieni, rekao je: "...i ne slijedite ejtanove stope, jer vam je on neprijatelj oevidni! On vas navraa na grijeh i razvrat i na to da o Allahu govorite 13 ono to ne znate" "Zar o Allahu da govorite ono to ne 14 znate?"
ISPRAVNE GENERACIJE IZBJEGAVALE SU NEUTEMELJENO GOVORITI O ALLAHOVOJ VJERI

Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu anhu, rekao je: "Koje e me nebo prekriti i koja e me zemlja sakriti ako bez 15 znanja kaem neto o Allahovoj Knjizi!?" Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Doista je lud onaj koji odgovara na svako pitanje koje mu se postavi."16

12 13

Tejsirul-Kerimir-Rahman, 2/920. Prijevod znaenja, El-Bekare, 168-169. 14 Prijevod znaenja, El-E'araf, 28. 15 Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlihi, 2/41. 16 Is izvor, 2/48.
\

11

Abdur-Rahman b. Ebi Lejla, rahimehullah, rekao je: "Zatekao sam stotinu i dvadeset ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u mesdidu, i niko od njih nije drao predavanje niti je odgovarao na pitanja 17 a da nije poelio da ga je neko drugi zamijenio." Huzejfe, radijellahu anhu, rekao je: "Fetve ne izdaje izuzev jedan od trojice: onaj koji poznaje derogirane i derogirajue ajete u Kur'anu, vladar koji nema drugog izlaza i optereeni budala." Nakon to je prenio ovu predaju, Ibn Sirin, rahimehullah, rekao je: "to se mene tie, ja nisam nijedan od prve dvojice, pa ne bih volio da 18 budem trei." . Abdul-Melik b. Ebi Sulejman rekao je: ''Upitan je Se'id b. Dubejr o neemu pa je rekao: 'Ne znam!', a zatim je rekao: 'Teko se onome koji za ono to ne zna kae da 19 zna!'" Kasim b. Muhammed, rahimehullah, rekao je: "Tako mi Uzvienog Allaha, drae mi je da mi jezik bude presjeen nego da govorim o onome o emu nemam znanja."20

17 18

Is Is 19 Is 20 Is
\

izvor, 2/273. izvor, 2/278. izvor, 2/43. izvor, 2/44.

12

Abdur-Rahman b. Mehdi, rahimehullah, rekao je: "Bili smo kod Imama Malika b. Enesa kada mu je doao neki ovjek i rekao mu: 'O Ebu Abdullah! Doao sam ti iz mjesta udaljenog est mjeseci putovanja. Moj narod zaduio me je da ti postavim pitanje!' Malik je rekao: 'Pitaj!' Nakon postavljenog pitanja, rekao je: 'Ne znam', pa je ovjek ostao zaprepaten, kao da je doao kod onoga koji sve poznaje. Zatim je upitao: 'Pa ta onda da kaem svome narodu kada se vratim?' Imam Malik mu 21 odgovori: 'Reci im: Malik je rekao da ne zna!'"
GOVOR ISPRAVNIH GENERACIJA O ONOME KOJI PRIA O VJERI A NE POZNAJE RAZILAENJA UENJAKA

Jahja b. Sellam, rahimehullah, rekao je: "Onome koji ne poznaje razilaenja islamskih uenjaka nije preporueno da odgovara na pitanja o vjeri, niti je onome koji ne poznaje miljenja islamskih uenjaka dozvoljeno da govori: 'Ovo miljenje mi je drae!'"22 Se'id b. Ebi Urube, rahimehullah, rekao je: "Ne smatrajte uenjakom onoga ko ne poznaje razilaenja islamskih uenjaka."23

21 22

Is izvor, 2/45. Is izvor, 2/30. 23 Is izvor, 2/27.

\

13

Ata', rahimehullah, rekao je: "Nikome nije dozvoljeno da odgovara na pitanja o vjeri sve dok ne bude poznavao razilaenja islamskih uenjaka, jer ako ne bude poznavao, odbacit e znanje ispravnije od onoga koje on 24 zastupa." Ejjub es-Sehtijani, rahimehullah, rekao je: "Najsmjeliji u izdavanju fetvi su ljudi najmanjeg znanja o razilaenjima islamskih uenjaka, a najsuzdrljiviji u izdavanju fetvi su ljudi najznaniji o razilaenjima 25 islamskih uenjaka."
FENOMEN KVAZIUENJAKA

Prethodne izreke uenjaka eksplicitno ukazuju na opasnost govora o Allahu, delle anuhu, i Njegovoj vjeri bez znanja, ime su danas iskuani mnogi muslimani. Nerijetka je pojava da imamo priliku sluati hutbe i predavanja, itati tekstove i odlomke, od odreenih govornika i autora koji su poznati po nedostatku erijatskog znanja, a mnogi od njih nikada u ivotu nisu vidjeli nijednog islamskog uenjaka, a kamoli da su povili svoja koljena pred njima i stjecali znanje.

24 25
\

Is izvor, 2/28. Is izvor, 2/28.

14

Ovi kvaziuenjaci u svojim usmenim i pismenim izlaganjima citiraju kur'ansko-hadiske tekstove i miljenja i izjave islamskih uenjaka i onda ih - bez jasnog i ispravnog razumijevanja - tumae shodno svojim porivima. Meu njima ima i onih koji su priueni, odnosno moda su nauili neto malo od Allahove vjere i sreli nekog od islamskih uenjaka, pa se stavljaju ili bivaju dizani na stepen velikih islamskih uenjaka, od kojih su veoma daleko i u znanju i u ispravnom shvatanju stvarnosti u kojoj se nalaze. Stanje u kojem se trenutno nalazimo najbolje nam pojanjavaju rijei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Doista, Allah nee uzeti znanje od ljudi tako to e ga uzdignuti od njih, nego e uzeti znanje uzimajui uene ljude, sve dok ne nestane uenjaka. Tada e ljudi za predvodnike uzeti neznalice koji e biti pitani, pa e odgovarati, bez znanja, i otii tako u zabludu odvodei i druge sa sobom."26 Razmislite, dragi brate i cijenjena sestro, malo o ovom plemenitom hadisu. On jasno ukazuje na injenicu da nevolje i nedae nikada ljudima nisu dolazile od strane njihove uleme. Nevolje nastupaju nakon smrti uenjaka kada izdavanje fetvi preuzmu oni koji nisu
26

Biljee ga Buhari (100) i Muslim (2673) od Abdullaha b. Amra b. elAsa, radijallahu anhuma.
\

15

dorasli tom stepenu (makar se i pripisivali uenicima, onima koji trae znanje i sl.), kada predavanja ponu drati samoumiljene neznalice, vjerske lanke pisati novinari, hutbe drati dobri govornici (makar bili i najvee neznalice), o vjeri polemizirati licemjeri itd. Emanet nikada nee pronevjeriti onaj koji je povjerljiv, ali kada se povjerenje ukae nepovjerljivom, tada je za oekivati da e pronevjeriti povjereni emanet. Isto tako, nijedan istinski uenjak nee u vjeru uvesti novotarije, ali kada govor o vjeri preuzme onaj ko nema znanja (dahil), takav je i sam skrenuo sa Pravog puta i druge u zabludu odveo. Imam Malik b. Enes, rahimehullah, jednog je dana vidio svog uitelja, poznatog uenjaka, imama Rebi'a erRe'ja, rahimehullah, kako plae estokim plaem. Kada ga je upitao: "Da te nije zadesila kakva nedaa?", rekao je: "Ne, nego je o vjeri upitan onaj koji nema znanja!"27 Potvrdu za to nalazimo u rijeima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada se stvar povjeri onome kome ne pripada tada oekuj Sudnji dan."28 Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Prije
27 28
\

Et-Tartui, El-havadisu vel-bida'u , str. 77. Biljei ga Buhari (59) od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.
16

nastupa Sudnjeg dana predstoje godine obmana. U tim godinama laov e se smatrati iskrenim, iskreni e se tjerati u la, povjerljiv e se smatrati izdajicom, povjerenje e biti ukazano onome ko e ga pronevjeriti, i tada e progovoriti ruvejbide.'"Kada su ga upitali: "A ko su ruvejbide, o Allahov Poslanie?", odgovorio je: "To je svaki ovjek glupak, bezumnik, koji govori o onome 29 to se tie svih ljudi!"
POGUBNOST TRAENJA ZNANJA KOD MALIH, MLADIH, NEISKUSNIH I NEODGOJENIH

Ebu Umejje el-Dumehi, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Od predznaka Sudnjeg dana je da se znanje trai kod 30 malih." Prenosi se od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, da je rekao: "Spoznao sam u emu je propast za ljude: kada fikh (razumijevanje vjere) doe od strane malih, a
29

Biljee ga Ibn Made (4036), Ahmed (7912), Hakim (8439) i drugi i hadis je dobar ili vjerodostojan kao to su smatrali Hakim, Zehebi, Ibn Hader, Albani i drugi radi mnotva puteva i drugih predaja koje ga podupiru, iako u lancu prenosilaca postoje odreene slabosti, a Allah najbolje zna. 30 Biljee ga Ibnul-Mubarek u Zuhdu (61) i Taberani u El-Kebiru (22/361) i hadis je dobar radi drugih predaja koje ga podupiru a Allah najbolje zna. (Vidjeti: Silsiletus-sahiha, 2/194).
\

17

ne prihvati se od velikih. A ako doe od strane velikih, pa 31 ih u tome slijede mali, onda su svi od upuenih." Pod "malim" se misli na one koji nemaju znanja, ne gledajui na njihove godine, jer meu ashabima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bilo je mladia koji su bili uenjaci kao Ibn Abbas i Muaz b. Debel - na ije su se znanje oslanjali najvrijedniji ashabi 32 poput Omera, radijallahu anhu. Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Ljudi e neprestano biti u dobru sve dok znanje budu uzimali od velikih meu njima. Ali kada ga ponu uzimati od malih i najgorih bit e upropateni."33 Ako se tom njihovom neznanju pridoda i mladost, onda je to tama nad tamom i zabluda nad zabludom, da 34 nas Allah, delle anuhu, sauva. Veliki imam i hafiz hadisa Sufjan es-Sevri, rahimehullah, kada bi vidio obian narod (tj. one koji nisu dorasli znanju) kako zapisuju znanje i predaje, njegovo lice bi se promijenilo. El-Firjabi, jedan od njegovih uenika, jednom prilikom ga je priupitao: "O
31 32

Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/158. Vidi: Isti izvor, 1/499-500. 33 Et-Taberani, Mu'demul-kebir, 9/114. 34 Vidi: Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/499-500; El-Havadisu vel-bid'au, str. 80.
\

18

Ebu Abdullah! Primijetio sam da ti je mnogo teko kada vidi ovaj obini narod kako zapisuje znanje?", na to je Sufjan rekao: "Ovo znanje je bilo kod Arapa i kod najplemenitijih ljudi, pa kada ih napusti i pree kod ovih tj. kod nekulturnih, neodgojenih, bezumnika, onih koji 35 su na dnu vjera e se radi toga izmijeniti." Imam afija, rahimehullah, rekao je: "Onaj koji pone poduavati prije vremena propustit e (da stekne) mnogo znanja."36
UZIMANJE ZNANJE SA IZVORA

Zato, dragi brate i cijenjena sestro, znanje uzimajte sa njegovog izvora, od uenjaka poznatih po iskrenim rijeima i ispravnim djelima, koji su preselili na uputi ili su u poznim godinama pa je njihovo znanje staloeno i sigurno. Ako niste u stanju a zasigurno veina nas nije da znanje uzimate iz poznatih izvora i kapitalnih djela uenjaka kojima je ummet posvjedoio da su bili na uputi i znanju, onda, barem, nemojte dopustiti da propustite (usvojiti) znanje uenjaka koji su slijedili uputu prvih i odabranih generacija u naem vremenu, poput
35 36
\

Et-Tartui, El-Havadisu vel-bid'au, str. 80-81. Ibnul-Devzi, Sifetus-safve, 2/252.

19

Muhammeda b. Ibrahima Alu-ejha, Abdur-Rahmana esSa'dija, Hammada el-Ensarija, Muhammeda Emina eenkitija, Abdul-Aziza b. Baza, Ibn Usejmina, Albanija, Bekra Ebu Zejda, Ibn Dibrina i dr., neka im se Uzvieni 37 smiluje i nagradi ih Dennetom.
LANI UENICI I UENJACI

Znajte da je vaa vjera neto najdragocjenije to posjedujete, pa nemojte dopustiti da vam o vjeri pametuju, propise tumae i fetve izdaju oni koji nisu tome dorasli. To su samoumiljene neznalice i falsifikati, pa ih se pripazite. Kao to se istina lahko raspoznaje od zablude, isto tako je lahko raspoznati i neznalicu od uenog, pa makar neznalica posjedovao titule, diplome, svjedoanstva isl. Nije uenjak svako ko krene putem traenja znanja, pa ak ni uenik (talibul-ilm), jer se nijjeti (namjere) razlikuju. Neko je od njih iskren, a neko nije, neko je studirao na odreenom fakultetu radi diplome ili ugleda i
37

Spomenuti uenjaci su istaknuti samo kao primjer i to ne znai da zanemarujemo druge uenjake koji su na pravom putu mimo njih, a ima ih mnogo, takoer ne znai ni da ih smatramo nepogreivim i da je sve to govore ista istina koja se mora prihvati. Cilj je da se ukae i priblii narodu njihov menhed (put), koji je put istine i nain razumijevanja vjere koji je bio zastupljen meu prvim i odabranim generacijama ovog ummeta.
\

20

poloaja, a drugi radi znanja i kako bi se pribliio Uzvienom Allahu, azze ve delle. Takoer, ne treba se ugledati na svakog za koga se kae da je uen, jer neko od njih je na Pravom putu a neko nije, neko se vrsto dri vjere i upute prvih i ispravnih generacija, dok drugi poputaju, prilagoavaju se, dodvoravaju itd. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Ko bude uio znanje sa kojim se trai Allahovo, delle anuhu, lice ne uei ga osim da bi stekao neku dunjaluku korist, nee osjetiti miris Denneta na Sudnjem danu."38 Imam Ibn Hazm el-Endelusi, rahimehullah, rekao je: "Nema vee tete za znanje i njegove nosioce od onih koji su se meu njih uvukli a nisu od njih. Oni su neznalice, a misle da neto znaju, i ine nered, a misle da popravljaju situaciju."39 Jedan ovjek je pohvalio imama El-E'amea, rahimehullah, zadivljen mnotvom uenika koji su prisustvovali njegovim predavanjima, na to mu je El38

Biljee ga Ahmed (8457), Ebu Davud (3664), Ibn Made (252) i hadis je vjerodostojan, kao to kae Hakim, rahimehullah, u El-Mustedreku (1/271). 39 El-Ahlaku ves-sijer, str. 67.
\

21

E'ame uzvratio: "Nemojte biti zadivljeni mnotvom, jer, treina njih e umrijeti prije nego to postanu uenjaci, druga treina e otii za vladarom, a od tree treine 40 malo ko e se spasiti!" Muhammed b. Suhnun, rahimehullah, kae: "Jedan od uenjaka imao je brata koji bi nou odlazio kod kadije i emira da im nazove selam, pa mu je poslao pismo u kojem je napisao: '... a zatim: Onaj ko te vidi po danu, Taj te vidi i po noi, i ovo je zadnje pismo koje e primiti od 41 mene!'" Mnogi od onih koji studiraju ili su studirali erijatske znanosti su iskreni i ude za Allahovim, azze ve delle, plemenitim licem, ali je nedaa to nemaju znanja, jer pravo znanje zahtijeva mnogo truda, napora i odricanja, dok je do same diplome lahko doi, naroito u dananjem vremenu kada su mnogi postali profesori, magistri, doktori i sl. pred monitorima i preko interneta, ne povijajui svoja koljena pred ulemom i ne gubei vid u izuavanju njihovih djela. Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "U kakvom stanju ete biti kada se meu ljudima rasprostrane i pojave novotarije pa na njihovim temeljima odraste omladina i poznu starost doive starci
40 41
\

Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/520. Is izvor, 1/520.

22

(ijim sebebom) islam prihvate nearapi. Tada e ovjek postupati po sunnetu, a bit e mu reeno da je to novotarija!" Njegovi uenici upitae: "A kada e se to desiti, o Ebu Abdur-Rahmane?" Odgovori: "Kada bude puno predvodnika, a malo povjerenika, kada bude puno karija (uaa, uenika...), ali malo fakiha (onih koji razumiju vjeru), kada se znanje bude uilo, ali ne radi vjere, i kada se dunjaluk bude traio sa djelima ahireta!"42 Prenosi se da je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao: "Da su oni koji nose znanje ukazali poast svome znanju i prihvatili ga onako kako mu dolikuje, zavolio bi ih Uzvieni Allah i meleki i dobroinitelji, a i ljudi bi ih uvaavali i potivali, ali oni su znanjem traili dunjaluk, pa 43 ih je Allah zamrzio, a ljudi omalovaili." E-a'bi, rahimehullah, rekao je: "Nee nastupiti Sudnji dan sve dok se znanje ne bude smatralo neznanjem, a neznanje znanjem."44

42

Predaju su zabiljeili Abdur-Rezzak (11/359), Darimi (185), Nu'ajm b. Hammad u El-Fiten (69), El-Lalekai (123) i drugi s vjerodostojnim lancem prenosilaca. 43 Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/529. 44 Ibn Ebi ejbe, El-Musannef, , 8/668.
\

23

KAKO PREPOZNATI PRAVOG UENIKA I UENJAKA

Pravi uenjak i uenik se pored vrstog i sigurnog znanja prepoznaju po izgledu, govoru, hodanju i svim ostalim pokretima, a svjetlo znanja i bogobojaznosti izbija iz njihovih lica: "... a onaj kome Allah ne da svjetlo, 45 nee svjetla ni imati" Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Onaj ko ui Kur'an prepoznaje se: po neprospavanim noima dok drugi spavaju, po danima provedenim u uenju dok se drugi svakojako zabavljaju, po plau dok se drugi smiju, po pobonosti dok drugi lumpuju, po utnji dok drugi o svemu i svaemu razglabaju, po skruenosti dok se drugi prave vani i po sjeti i tuzi dok se drugi vesele."46 Hafiz Hatib el-Bagdadi, rahimehullah, opisujui uenjake od kojih treba uzimati znanje, kae: "Nuno je da onaj koji ui znanje odabere meu uenjacima onog koji je poznat po pridravanju za vjeru, ije je stanje skriveno (tj. nisu poznati po javnim prijestupima) i koji dri do sebe. Takoer, odabrat e onog koji se okitio moralnim naelima u traenju znanja, onog koji je u praksu sproveo sabur, blagost, poniznost prema onima
45 46
\

Prijevod znaenja, En-Nur, 40. Ebu Ubejd Kasim b. Sellam, Fadailul-Kur'an, str. 113.
24

koje poduava, njenost prema onima koji trae znanje, rije istine, savjet svim robovima i druge od pohvalnih osobina i uzvienih vrlina."47 Ibn Sirin, rahimehullah, rekao je: "Doista je ovo znanje vjera, pa gledajte od koga ete svoju vjeru uzeti."48
VRIJEDNOST ZNANJA I UENIH NAD NEZNANJEM I NEUKIM

Uzvieni, delle anuhu, odlikovao je uene nad neznalicama, oni nisu i nikada ne mogu biti isti: "Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!'"49 Islamskim uenjacima, da ih Allah sauva, pripada veliko mjesto u islamu, a njihova bitnost i vrijednost je svima dobro poznata. Rekao je Uzvieni: "Pitajte uene ako ne znate"50, "A Allaha se doista boje od robova Njegovih ueni."51, "Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega a i

47 48

El-Fekihu vel-mutefekkih, str. 586. Sahihu-Muslim, El-Mukaddime, 1/12. 49 Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 9. 50 Prijevod znaenja, El-Enbija, 7 51 Prijevod znaenja, Fa r, 28.
\

25

meleki i ueni..." , "Allah e na visoke stepene uzdignuti one meu vama koji vjeruju i kojima je dato znanje"53, "On je Milostivi pa upitaj o Njemu onoga koji 54 zna." , i mnogi drugi ajeti u kojima se istie vrijednost znanja. Ebu Derda'a, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da rekao: "Doista je prednost uenjaka nad pobonjakom kao prednost punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. I doista su uenjaci nasljednici vjerovjesnika, a vjerovjesnici nisu ostavili u nasljedstvo ni dinare ni dirheme, nego su ostavili znanje, pa ko uzme znanje, uzeo je veliki udio u nasljedstvu."55

52

52 53

Prijevod znaenja, Alu Imran, 18. Prijevod znaenja, El-Mudadele, 11. 54 Prijevod znaenja, El-Furkan, 59. 55 Biljee ga Ahmed (21715), Ebu Davud (3643), Tirmizi (2682), Ibn Made (223), Ibn Hibban (88) i drugi i hadis je hasen (dobar) iako u senedu ima odreene slabosti, ali su ga vjerodostojnim ocijenili IbnulMulekkin i Hejsemi, a dobrim Hamza Kinani, Ibnul-Devzi, Zejle'i, Ibn Hader, Sehavi, Albani, Abdul-Muhsin Abbad i drugi. Vidi: Bedrulmunir, 7/587; Medme'u-zevaid, 1/335; Illelul-mutenahije, 1/79; Tahridu asar fi tefsir Zamaheri, 3/9; Fethul-Bari, 1/160; Mekasidulhasene, br. 703; Sahihul-dami'a , br. 6297 i ezeratu fi talebil-ilmi we ehlihi, str. 10.
\

26

Mu'avija b. Ebi Sufijan, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Onaj kome Allah hoe dobro podui ga propisima vjere."56 Osman b. Affan, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Najbolji meu vama je onaj koji naui Kur'an a zatim druge poduava njemu."57 Jedan od osnovnih temelja islamskog vjerovanja koje zastupa ehli-sunnet vel-demat i spaena skupina jeste potovanje i uvaavanje islamskih uenjaka.58 ejh Abdur-Rahman es-Sa'di, rahimehullah, rekao je: "... i oni se pribliavaju Allahu uvaavanjem uenjaka koji su na pravom putu."59, tj. pripadnici ehlis-sunneta pribliavaju se Uzvienom Allahu tako to uvaavaju uenjake i potuju njihovu svetost.

56 57

Biljee ga Buhari (71) i Muslim (1037). Biljei ga Buhari (5027). Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "... onaj koji naui Kur'an" ne odnose se prvenstveno na one koji memoriziraju Kur'an i druge poduavaju harfovima i sl., nego na one koji naue Kur'an napamet, naue njegova znaenja i propise, a zatim druge poduavaju tome, u to ulazi i izuavanje sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer je nemogue cjelokupno razumjeti Kur'an bez prouavanja sunneta, a Allah najbolje zna. Vidi: Tuhfetul-ahvezi, El-Mubarekfuri, 1/179. 58 Vidi: Nasir el-Umer, Luhumul-ulemai mesmume, str. 15. 59 El-Kavlus-sedid fi mekasidit-tevhid, str. 12.
\

27

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kae: "Onaj ko uznemiri uenjaka, takav je doista uznemirio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a onaj koji uznemiri Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, takav je doista 60 uznemirio Allaha, azze ve delle." Imam El-Evzai, rahimehullah, rekao je: "Za nas su ljudi islamski uenjaci, a svi mimo njih nisu nita."61 Imam Sufjan es-Sevri, rahimehullah, rekao je: "Kada bi fakih (uenjak) bio na vrhu brda, on bi sam bio demat (spaena zajednica)."62 Tavus b. Kejsan, rahimehullah, kae: "Od sunneta je da uvaava i potuje uenjaka."63 Jedan uenjak bio je spomenut kod imama Ahmeda b. Hanbela, rahimehullah, dok je leao, pa je ustao i rekao: "Ne dolikuje da se neko od dobrih ljudi spominje a ja se nalazim u ovakvom poloaju."64 Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: "Godinu dana sam pokuavao da upitam Omera

60 61

El-Hatib, El-Fekihu vel-mutefekkih, str. 112. Luhumul-ulemai mesmume, str. 15. 62 Isti izvor. 63 Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/380. 64 Luhumul-ulemai mesmume, str. 44.
\

28

b. el-Hattaba, radijallahu anhu, o jednom ajetu, ali nisam 65 mogao iz strahopotovanja prema njemu." Pogledajte kako su ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uvaavali uenjake meu njima. Spominje se da su imami Ebu Hanife i afija, rahimehumallah, rekli: "Ako fekihi i uenjaci nisu 66 Allahove evlije na dunjaluku, onda Allah nema evlija." Sufijan b. Ujejne i Ibn Ulejje, rahimehullah, kau: "Ljudi najveeg stepena su oni koji su izmeu Allaha i njegovih stvorenja, tj. vjerovjesnici i uenjaci."67 Sehl b. Abdullah et-Testuri, rahimehullah, rekao je: "Onaj ko eli da pogleda kako su izgledala sijela vjerovjesnika neka pogleda u sijela islamskih 68 uenjaka..." Hasan el-Basri, rahimehullah, kae: "Najbolje osobe koje je Sunce obasjalo su oni koji trae (izuavaju) hadis s ciljem Allahovog lica."69

65 66

Biljee ga Buhari (4913) i Muslim (1479). El-Hatib, El-Fekihu vel-mutefekkih, str. 117. 67 Is izvor, str. 116. 68 Is izvor, str. 117. 69 Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/213. Pod rijeima: "... s ciljem Allahovog lica" misli se na tenju za gledanjem u Allahovo
\

29

Ibn ihab ez-Zuhri, rahimehullah, rekao je: "Niko nije 70 oboavao Allaha s dobrim djelom poput znanja." Sufijan es-Sevri, rahimehullah, rekao je: "Nema dobrog djela koje je bolje od traenja znanja, ako se trai s ispravnom namjerom."71 Slino je rekao i Bir b. elHaris, rahimehullah.72 Imam afija, rahimehullah, kae: "Ne postoji nakon izvravanja farzova djelo koje je bolje od traenja znanja." Bi reeno: "Pa ak ni dihad na Allahovom putu?" Odgovori: "ak ni dihad na Allahovom putu!"73 Imam Ahmed b. Hanbel, rahimehullah, rekao je: "Traenje znanja je najbolje djelo ali za onog ko je ispravne i iskrene namjere." Pa je bio upitan: "A kako da uini svoju namjeru ispravnom?" Ree: "Neka naumi da bude ponizan prema ljudima i da od sebe otkloni neznanje." I rekao je: "Sa znanjem se nita ne moe porediti."74

plemenito lice u Dennetu, to se najvelianstvenijom nagradom na Ahiretu. 70 Abdur-Rezzak, El-Musannef, br. 20479. 71 Darimi, Es-Sunen, br. 326. 72 El-Hatib, erefu ashabil-hadis, br. 171. 73 Bejheki, El-Medhal, br. 372. 74 Ibn Muflih, El-Furu'u, 2/339.
\

smatra

najveom

30

Prenosi se od Hasana el-Basrija, rahimehullah, da rekao: "Ne postoji nita, to je Allah stvorio, da je uzvienije kod Allaha i vee nagrade od izuavanja 75 znanja, ni hadd, ni umra, ni dihad, ni sadaka..." Vjeru je obaveza uzimati od islamskih uenjaka i od onih koji su dostigli veliki stepen u traenju znanja, a ne od dahila (neznalica), pogotovo ne od neznalica koji su sebi umislili da neto poznaju, jer su takvi dvostruke neznalice i optereeni maloumnici. Omer b. Abdul-Aziz, rahimehullah, rekao je: "Ako si u mogunosti budi alim (uenjak), ako to nisi u mogunosti, onda budi uenik, a ako i to nisi u mogunosti, onda ih barem ne mrzi (tj. uenjake i 76 uenike)." Hasan el-Basri, rahimehullah, kae: "Porani kao (tj. budi) uenjak, ili onaj koji trai znanje, ili onaj koji slua uene, a nipoto ne budi onaj etvrti, jer e tako propasti."77 Ibn Abdil-Berr, rahimehullah, - pojanjavajui ko se smatra onim koji e propasti - kae: "To su oni koji iskazuju neprijateljstvo prema uenjacima i oni koji ih
75 76

Ibn Redeb, Veresetul-enbija, str. 36. Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/154. 77 Isti izvor.
\

31

mrze. Isto tako i oni koji ih ne vole, takvi su doista od onih koji ih mrze, ili su blizu takvih, u tome je propast, a Allah najbolje zna."78

SAMOUMILJENE NEZNALICE SU VELIKO ISKUENJE PO UMMET U NAEM VREMENU

Pored raznih izazova i napada kojima su muslimani iskuani od strane nevjernika, murika, ateista, licemjera i novotara, iskuani su ovim neznalicama koje govore o vjeri i u ime vjere, pravei tako pometnju u redovima onih koji vjeruju i rade dobra djela. Prenosi se da je voa pravovjernih Alija b. Ebi Talib, radijallahu anhu, rekao: "Tri vrste je ljudi: uenjak odgajatelj, uenik koji trai znanje da bi se spasio, a ostali su divljaci, obani, propalice, oni koji se povode za svakim galamdijom i koji se njiu sa svakim povjetarcem."79 Hafiz Hatib el-Bagdadi, rahimehullah, hvalei ovaj govor kae: "Ova predaja je svojim znaenjem od najboljih predaja i najplemenitijih izraza. Podjela koju je napravio voa pravovjernih Alija b. Ebi Talib, radijallahu
78 79

Is izvor, 1/159. Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/156; El-Hatib, El-Fekih vel-mutefekkih, 141. U lancu prenosilaca postoje odreene slabos .
\

32

anhu, je na najveem stepenu istinitosti i na samom kraju uspjeha, jer ni jedan pametan i zdrav ovjek ne izlazi iz ove tri kategorije, ili je uenjak, ili je onaj koji ui i traga za znanjem, ili je nemaran prema znanju i onima koji ga nose, tj. nije ni uenjak niti onaj koji trai 80 znanje." Prenosi se da je Omer b. Abdul-Aziz, rahimehullah, rekao: "Onaj ko bude radio bez znanja, vie e napraviti 81 tete nego koristi." Imam Katade es-Sedusi, rahimehullah, rekao je: "Ko bude govorio prije vremena bit e i osramoen prije vremena."82 Kada je imam Sufjan es-Sevri, rahimehullah, bio upitan o onima koji ponu da govore o vjeri prije nego se osposobe za to, rekao je: "Brod koji se pretrpa putnicima mora potonuti."83 Gazali, rahimehullah, rekao je: "Kada bi uutio onaj 84 ko ne zna, nestalo bi razilaenja."

80 81

El-Hatib, El-Fekih vel-mutefekkih, 142. Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/147. 82 El-Hatib, El-Dami'u li ahlakir-ravi, 1/322. 83 Er-Ramahurmuzi, El-Muhaddisul-fasil, str. 560. 84 Vidi: Bekr Ebu Zejd, Et-Te'alum, str. 3.
\

33

Hafiz Ibn Hader, rahimehullah, rekao je: "Kada ovjek govori o onome to mu nije struka doe upravo sa ovim udnim stavovima."85 Abdullah b. el-Mu'tezz, rahimehullah, kae: "Kao to iz kamena ne rastu plodovi makar puno kie na njega palo, isto tako i maloumniku ne koristi mnogo izuavanja 86 i itanja." Ebu Sufijan el-Himjeri, rahimehullah, rekao je: "Edeb (moral, kulturu, bonton,...) nee nai osim kod dvije vrste ljudi: kod ovjeka kojeg je sultan odgojio (tj. sila, motka, prut,...) i kod ovjeka koji se odgojio izuavajui fikh. Svi ljudi mimo njih su divljaci."87 ejh Bekr b. Abdullah Ebu Zejd, rahimehullah, rekao je: "Donoenje zabrana radi vjerskih koristi pree je od donoenja zabrana radi koristi imetaka i tijela. Obaveza je staviti zabranu i sprijeiti svakog gubitnika od njegovog djelovanja radi ope koristi zajednice. Onoga koji glumi da je uenjak i uenjaka koji je pokvaren, obaveza je sprijeiti da izdaju fetve radi vjerskih koristi. Onoga koji glumi da je doktor obaveza je sprijeiti radi zdravstvenih koristi zajednice. Onoga koji glumi da je

85 86

Fethul-Bari, 3/584. El-Hatib, El-Fekihu vel-mutefekkih, str. 584. 87 Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/156.
\

34

ininjer obaveza je sprijeiti radi koristi gradova i 88 drava." Kako je divan primjer koji je ovdje naveo ejh, rahimehullah, jer doista neemo nai da se neko usudi govoriti o medicini i propisivati lijekove i terapije samim itanjem iz knjiga ili opom naobrazbom, zato to greke u tome povlae za sobom kazne na dunjaluku, ali kada je u pitanju govor o Allahovoj vjeri, svako sebi daje za pravo da je tumai i komentira, bez prethodnog studiranja i detaljnog izuavanja vjere. Imam El-Evza'i, rahimehullah, kae: "Neki ovjek doao je Ibn Mes'udu, radijallahu anhu, i rekao: 'O, Ebu Abdur-Rahmane! Koje djelo je najbolje?' Odgovori mu: 'Znanje!' Zatim ga je opet upitao: 'Koje djelo je najbolje?' 'Znanje!' odgovori. ovjek uzviknu: 'Ja te pitam o najboljem djelu a ti meni govori 'Znanje!'' Ibn Mes'ud mu na to ree: 'Teko tebi! Doista sa znanjem o Allahu koristit e ti i malo i puno dobrih djela, dok sa neznanjem o Allahu nee ti koristiti ni malo ni puno dobrih djela.'"89

88 89
\

Et-Te'alum, str. 7-8. El-Bejheki, El-Medhal, br. 314.

35

Na kraju, dragi brate i cijenjena sestro, razmislite o veoma pounim rijeima Halila b. Ahmeda, rahimehullah, koji je rekao: "etiri su vrste ljudi: ovjek koji zna, i zna da zna to je uenjak i njega slijedite i pitajte; ovjek koji ne zna, i zna da ne zna to je neznalica pa ga poduite; ovjek koji zna, a ne zna da zna to je razuman ovjek pa ga napomenite; i ovjek koji ne 90 zna, i ne zna da ne zna to je budala pa ga se klonite." A u poznatoj poslovici se kae: "Pametnom ovjeku i iaret je dovoljan!" Allah, azze ve delle, najbolje zna.

90
\

Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 2/31.

36

37