SEMINARSKI RAD

KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I

PEJZANU ARHITEKTURU
KOMUNALNA TEHNIKA GRADOVA

PROIRENJE GROBLJA NA
OTOKU SAN MICHELE,
VENECIJA

AK. GOD.: 2005./2006.

NASTAVNIK: IZV. PROF. DR. SC. JASENKO HORVAT, D.I.A.
1

SADRAJ

GIANNANTONIO SELVA.....................................................................2
DAVID CHIPPERFIELD.......................................................................3
GROBLJE SAN MICHELE - PREGLED.....................................................4
PROIRENJE GROBLJA......................................................................7
INTERVJU SA ARHITEKTOM DAVIDOM CHIPPERFIELDOM.....................12
IZVORI..........................................................................................14

Giannantonio Selva
Giannantonio Selva (Venecija, 2.9.1751. g. - Venecija, 22.1.1819.
g.) bio je talijanski arhitekt, vodei predstavnik neoklasicizma.
Sin Lorenza Selve, optiara i znanstvenika, studirao je arhitekturu u
Veneciji i bio uenik Tommasa Temanza. Posjetio je Rim (gdje je upoznao
Antonia Canovu), London i Pariz, i putovao je po Belgiji i Nizozemskoj
(1778.-1781. g.). Imao je uspjenu karijeru i radio je uglavnom u
Veneciji.
Rani radovi se mogu opisati kao pojednostavljeni
neopaladijanizam, kao npr. Teatro La Fenice. Tek kasnije se rigoroznije
okrenuo neoklasicizmu (Kupola u Cologni Veneti). Neki od njegovih radova
ukljuuju Villa Manfrin detta Margherita a Sant'Artemio, nedaleko od
Trevisa (1790. g.), orginalni Teatro La Fenice (projektiran 1898. i uniten
1996. g.), Teatro Nuovo u Trstu (1798. g.), Teatro de La Sena u Feltre,
katedralu u Cologni Veneti (1807.-1810. g.) i crkvu San Maurizio u
Veneciji.

David Chipperfield
Chipperfield je studirao arhitekturu na Sveuilitu Kingston, gdje je
diplomirao 1976. g.. Radio je u biroima Douglasa Stephena, Richarda
Rogersa i Normana Fostera, a 1985. .g osnovao je vlastiti biro, David
Chipperfield Arhitekti, koji ima urede u Londonu, Berlinu, Milanu i
angaju, te preko 250 zaposlenika iz 15 zemalja, koji rade na razliitim
projektima u Europi, Sjedinjenim Dravama i Kini.
David Chipperfield je osnovao David Chipperfield Architects 1985. g.
Predavao je kao prefesor arhitekture na Dravnoj Akademiji Likovnih
Umjetnosti u Stuttgartu, od 1995. do 2001. g., i kao izvanredni profesor
na studiju arhitekture u Sveuilitu Yale u 2011. g.. Drao je predavanja u
kolama arhitekture po cijelom svijetu, ukljuujui Austriju, Italiju,
vicarsku, Veliku Britaniju i Sjedinjene Drave. Odabran je kao kustos 13.
meunarodnog Bijenala arhitekture u Veneciji 2012. g.
Poasni je lan Amerikog Instituta Arhitekata i Saveza Njemakih
Arhitekata. Jedan je od dobitnika zlatne medalje Heinrich Tessenow,
dobitnik je nagrade Wolf Fundacije u podruju arhitekture, Grand DAI
Nagrade za kulturu izgradnje. U 2004. g. mu je dodijeljen orden
Zapovijednika Reda Britanskog Carstva, 2006. g. prima priznanje Royal
Designer for Industry, te 2008. biva ulanjen u Kraljevsku Akademiju. U
2009. g. prima Orden za Zasluge savezne Republike Njemake, a 2010. g.
je radi zasluga u polju arhitekture u Njemakoj i Velikoj Britaniji imenovan
vitezom. U 2011. g. prima RIBA Kraljevsku Zlatnu Medalju za Arhitekturu,
kao priznanje za ivotno djelo.

Groblje San Michele pregled

Lokacija groblja u venecijanskoj laguni

Satelitski snimak groblja

Lociran u laguni izmeu Venecije i Murana, otok crvenih zidova slui

kao kua mrtvih. Novo po Venecijanskim standardima, groblje je bilo
jedine slubeno kransko groblje jo od ranih 1800-ih.

Pogled JZ stranu sa ulazom u groblje

Kada je neovisna Republika Venecija pala u Napoleonove ruke 1797.

g., stanovnici su prisiljeni podnositi zahtjeve Novog Carstva, koji su
ukljuivali uklanjanje vrata sa idovskog geta (koje je prethodno bilo
zatvoreno nou), te objave da mrtve vie nije mogue pokapati u gradu.
Postojea tradicija je bila pokapanje mrtvih u crkvama ili ispod ulinih
kamenih ploa, to je bilo daleko od sanitarnih standarda veine gradova
tog doba, a pogotovo velik problem u gradu koji zadese poplave nekoliko
puta godinje. Za zatitu grada, mnoge rtve kuga u Veneciji su bile
odnoene na udaljene otoke, esto i prije nego to bi zapravo umrle.

Dananji otok, koji je projektirao Giannantonio Selva, se sastoji od

dva otoia (San Michele i San Cristoforo), spojena u jedan 1836. g.
Prozvan je po postojeoj crkvi posveenoj arhanelu Mihaelu, koju je
1469. g. dizajnirao Mauro Codussi, poznati arhitekt koji je sudjelovao u
izradi mnogih venecijanskih renesansnih crkava i znamenitosti toga
vremena, ukljuujui veliki toranj u Piazza San Marco.

Crkva San Michele

Obiteljske grobnice uz ulaz

Groblje je neko vrijeme sluilo i kao zatvor, no poetkom 20 st.

njegova funkcija prelazi u istu funkciju groblja. Crkva i kapela se nalaze u
blizini ulaza na otok iz pristanita. Ulaz na groblje je blizu natkrivenih
arkada starog samostana. Grobne povrine su podijeljene u dijelove, od
kojih je veina namijenjena katolikim grobovima. Manji dijelovi su za
grke pravoslavne, za strance i za protestante. Mali odjelci su rezervirani
za djeje grobove i grobove gondolijera. idovski stanovnici su bili
pokopani zasebno u Lido.

Zidovi kolumbarija

Obiteljske grobnice

Kako je otok poeo biti upotrebljavan kao groblje, poelo je biti

normalno da se mrtvi transportiraju preko kanala u ceremonijalnim
gondolama. Danas je, dodue, prijevoz gondolama veinom reduciran u
turistike svrhe.
Teren je zelen i prostran, pokriven redovima suvremenih nadgrobnih
spomenika, i na njemu se niu kipovi, drvee, i povremeno mala obiteljska
kapelica ili mauzolej. Neki dijelovi groblja su isti i dobro odravani, dok
su neki dijelovi u potpunosti zaputeni. Zidovi formiraju kosturnice,u koje
se kosti polau nakon 10 - 12 godina u zemlji.
Ovo je mjesto modernih ukopa, te je napomenuto da nema puno
poznatih imena, ali su tu pokopani npr. skladatelj Igor Stravinski i pjesnik
Ezra Pound.
Svake godine, Festa dei Morti tj. Duni dan (2. studenoga), mjetani
mole misu u spomen na mrtve, i posjeuju groblje masovno, a prijevoz na
otok je besplatan. Male tradicionalne kolae zvane Fave, ili Fave dei Morte
('grah' ili "grah mrtvih" na talijanskom) jo uvijek se moe nai u spomen
na drevnu tradiciju jedenja graha i davanja graha siromanima tijekom
Dunog Dana.

Pogled u jedno od dvorita

Grobna mjesta

Proirenje groblja

Prikaz 1. i 2. faze proirenja na satelitskoj snimci

Nakon meunarodnog natjeaja 1998. g., ovaj prijedlog za redizajn

glavnog groblja u Veneciji je izabran da razvije i proiri otok San Michele.
Ovaj povijesni lokalitet, koji se nalazi u venecijanskoj laguni i okruuje
crkvu i samostan iz 15. st., je u stalnom razvoju vie od etristo godina,
ali je u novije vrijeme doao do toke u kojoj je romantina slika njegove
vanjtine u otroj suprotnosti sa donekle gradskim karakterom njegove
unutranjosti. U potrazi za rjeenjem ove prividne neravnotee, prijedlog
nastojali redefinirati neke od prijanjih fizikih osobina groblja.

Maketa groblja sa prikazom 1. i 2. faze proirenja

Sam projekt se sastoji od dvije faze: u prvoj fazi (dovrenoj 2007.

g.), grobna mjesta postojeeg groblja nadopunjuju kroz izgradnju niza
novih dvorita, krematorija i kapelice. Za razliku od postojeih grobnih
redova, predloeni program nudi novi raspored objekata, zidova, grobnice
i krajolika. Umjesto da se distribuiraju novi elementi na linearni nain (koji
svojim pravilnosu stvara poneto krute ponavljajue uzorke zidova i
grobnica) razvijena je organizacijska struktura koje grupira volumene
zajedno u cilju formiranjajaeg osjeajaurbaniteta i zatvorenosti.
Uzimajui u obzir naela scorci (pogledi), Campo i Corti (dvorita), Calle
(staze) i Giardini (vrtovi), cilj ove prostorne organizacijejest
stvaranjeraznolikog, a ipak jasno definiranog krajolika San Michele.

Tlocrt starog dijela groblja i 1. i 2. faze proirenja

Pogled JZ

Pogled SI

Druga faza projekta (rok dovretka 2013. g.) ukljuuje izgradnju

novog otoka, paralelno sa postojeim grobljem, ali odvojen od njega 15m
irokim kanalom. Ovaj novi otok e imati etiri grobne zgrade (zamiljene
kao jednostavni blokovi), zajedno s nizom vrtova na razini povrine vode.
Za razliku od ostatka San Michele, koji je izgraen iznad vodene linije i sa
vanjskog ruba ograen zidom, ovaj novi otok cilja stvoriti otvoreniji i
dostupniji spomenik, kako bi se pruio vei osjeaj za mjesto, ne samo za
groblje, nego i za lagunu i Veneciju u cjelini.

10

Tlocrt 1. faze proirenja, sa dvoritima 1, 2 i 3

Presjek SZ JI

Presjek SI - JZ

1. faza dvorite 1 maketa presjeka

11

Dvorite 1 presjek kroz niu

Kosturnica presjek

Dvorite 3 presjek

12

Dvorite 3 presjek kroz ulaz

Fotomontaa odnos proirenja i groblja, te groblja i grada

13

Intervju sa arhitektom Davidom

Chipperfieldom
P: Koji su bili posebni izazovi vaeg San Michele projekta?
Morali smo napraviti studiju utjecaja na okoli- jedna od prvih ikad u
Italiji. Dio otoka koji radimo sada je napravljen od materijala koji je
iskopaniz kanala, i koji je veoma otrovan. A moete zamisliti stvari koje
proizlaze iz injenice da se tijela pokapaju na otoku. Ne elim
upotrebljavati pretjerano tehnike izraze, ali u pitanju su tekuine, koje ne
smiju nikada iscuriti u lagunu. Svi ovi razliiti problemi potpuno su
isprepleteni s ekolokim pitanjima Venecija kako se kree plima, kako
funkcioniraju vodene struje.

P: Posjetitelji esto imaju snanu reakciju na San Michele. Koji su bili vai
dojmovi pri prvojposjeti?
Izdaleka, to je veoma romantino mjesto. Moete vidjeti zidove koji su
izgraeni u doba Napoleona, a preko zidova moete vidjeti prekrasne
emprese. Osjetio sam da je to vrlo romantian otok smrti, ali kad sam
zapravo prvi puta otiao tamo, vidio sam je veliki dio, pogotovo noviji,
sasvim mehaniki. Tu su to pogrebni zidovi,mnogo paralelnih zidova,
izgraenih, usudio bih se rei, na gotovo industrijski nain. Malo sam bio
okiran time.

14

P: Va stil arhitekture ini se da se oslanja i na klasicizam i na

modernizam, koji nemaju vrlo vidljivo mjesto u Veneciji. Kako se va
pristup uklapa u tom irem kontekstu?
Svrha projekta je organizacija pogrebnih zidova, a ja sam to pretvorio u
neku vrstu prostornog iskustva stvarajui dvorita. Kada hodate u tim
dvoritima, moete pronai tajna i skrovita mjesta. Vanjski volumeni tvore
ulice, kao u Veneciji. Kada smo otvorili prvo dvorite, dolo je mnogo ljudi
iz Venecije. Najvie je reakcija bilo vrlo pozitivnih, svi su komentirali da im
to izgleda veoma poznato. Bilo je anksioznost u jednom trenutku da e to
biti "moderna" arhitektura, ali jer ima arkada, dvorita i ulica, to je
venecijanski repertoar. Svatko eli govoriti o stilu, mislim da se temeljno
iskustvo Venecije ne moe bazirati samo na stilu. Takoer je u pitanju i
atmosfera.

15

Izvori:

EL CROQUIS 120 (2004 - II): DAVID CHIPPERFIELD 1998-2004: DENSE

MINIMALISM
http://en.wikipedia.org/wiki/Gian_Antonio_Selva
http://it.wikipedia.org/wiki/Giannantonio_Selva
http://www.davidchipperfield.co.uk/
http://en.wikipedia.org/wiki/David_Chipperfield
http://atlasobscura.com/place/isola-di-san-michele
http://hr.wikipedia.org/wiki/Isola_Di_San_Michele
http://online.wsj.com/article/SB100014240527487037923045745037636
95817996.html

16