1.GLAVNI KONCEPTI O SLOBODI? VRSTE DETERMINIZMA I NJENI PREDSTAVNICI?

1) Teoloki determinizam (sva uenja do Kanta) 2) Kauzalni determinizam (Spinoza i Hartman) 3) Slojeviti determinizam (Hartman) 4) Identerminizam (Sartr) eterminizam je neto to je odre!eno na iju odre!enost ja ne mo"u da utiem# 2. ARISTOTELOVA PODJELA VRLINA I OBRAZLOENjE NjIHOVE SUTINE? $ svom djelu %ikoma&ova etika 'ristotel razlikuje 2 vrste vrlina 1) I('%)*TI+K* 2) ,)-'.%)*TI+K* /odjelu vri na 0azi podjele due# $mna ili razumska podjela due kojoj od"ovaraju dijanoetike oso0ine i strana koja na zavisi od razuma koja je in&erentna (0itna) moralnoetni1kim vrlinama# 'ristotel je od0a1io to da je moralno do0ro svar ljudske prirode2 a dijanoeti1ke oso0ine se ti1u uenja# %ovosti anti1ko" u1enja 'ristotel je najavio svojom stavkom o ,*S)T*S$# ,esotes je sredina izme!u dva estrema# 3. NAVESTI DVA PRIMJERA STOIKOG UENjA? Stoiko uenje polazi najprije od to"a da tre0a uskladiti 3ivot sa razumom i uskladiti 3ivot sa prirodom# Stoiari su ti koji su se apsolutno zala"ali za 3ivot 0ez dr3avno" ure!enja po emu su se razlikovali od /latonovo" uenja ideje o dr3avi# )ni smatraju da ako 0i 3ivjeli u skladu sa prirodom 0ez zakona niko ne 0i inop krivina djela# )ni nala3u da se spozna stvarnost2 priroda2 dakle vanjska i vlastita priroda2 ali ne daju slo0odu da se vanjska i vlastita priroda mjenjaju2 jer smo mi umna 0i4a# . POLAZITE I ISHODITE !IHTEOVOG KONCEPTA SLOBODE? 5i&te polazi od slo0ode i nje"ovo is&odite &e slo0oda2 za razliku od Kanta koji polazi od slo0ode a nje"ovo is&odite je kate"oriki imperativ# ". KONSTRUKTIVNI ELEMENTI MORALNOSTI? 1) pravosu!ivanje 2) vredovanje 3) djelovanje 1. HARMANOVO UENjE O AUTONOMIJI MORALNOSTI? Kod Hartmana susre4emo u4enje o slo0odi kao spoznatoj nu3nosti# Hartman razlikuje du&ovni2 duevni i analitiki svijet2 a razlika izme!u nje"a i ostali& je u sljede4em6 ,o"u4e je uti1ati na svoju slo0odu ali ne i da je mjenjamo# %aj sistemati4nije uenje o slo0od razvija Kant# )n se 0itno razlikuje od Stoji4ara i Spinoze# Hartman 7,eni slo0oda poma3e da uti1em na to sto sam spoznao2 ali ne da promjenim to sto sam spoznao8 2. UENjE O MORALNOJ INDI!ERENTNOSTI #RAVNODUNOSTI$ I KO GA RAZVIJA? 9r&ovni kriterij i vr&ovni 1ilj stoike meta:izike i ra1ionalisti1ke etike je adia:ora2 tj# 'patija ili ataraksija2 moralna nepokole0ljivost ili moralna indi:erentnost# )vi pojmovi 0itno karakteriu stoi1ko" moralno valjano" 1ovjeka2 mudra1a# Sadrzaj nje"ove moralnosti je skladnost sa prirodom sto se posti3e razumom ili umom# Stoi1ari su najve1u mudrost nalazili u mudra1u2 koji tre0a da sa1uva op1 u skladu sa samim so0om2 a to zna1i da iskazuje sna"u u nadilazenju svi& pro0lema 1jelokupno" zivota# akle2 uenje o moralnoj indolentnosti razvijaju stoiari# 3. PRINCIPI PRAVDE PO D%ONU RA&LSU? /o -a;lsu postoje 2 prin1ipa pravde2 a to su6 1) Svaki 1ovjek koji u1estvuje u nekoj institu1ijiima veze sa njenim :unk1ionisanjem i ima jednako pravo na najiru slo0odu spojivom sa slo0odom jednakom za sve# 2) Sve drutvene vrijednosti (slo0oda2 mo"u1nosti2 pri&od2 0o"astvo) tre0a da 0udu raspore!ene jednako osim ako je nejednaka raspodjela vrednosti svima od koristi# . KARDINALNA VRLINA PO SPINOZI? Kardinalna vrlina po Spinozi je samoodr3anje u prirodi# ". SLOBODA PO !IHTEU? Slo0oda je stvaralaka 0it ljudsko" 0ia# 5i&te polazi od slo0ode i nje"ovo is&odiste je slo0oda2 za razliku od Kanta koji polazi od slo0ode a nje"ovo is&odiste je kate"ori1ki imperativ# Stu0ovi 5i1&teove etike su slo0oda i djelotvorna radnja2 a nje"ovo uenje se jos naziva i sistemom dinamizirane slo0ode koja polazi od slo0ode kao spsolutno" po1etka2 koja se ne moze do0iti od neko& dru"o"2 ne"o nju 1ovjek stje1e# )n ne zeli s&vatiti da se slo0oda moze dru"1ije odrediti ne"o samo unutar njeni& eti1ki& determinanti# 1. KO SE ZALAGAO DA SE ETICKO KAO ETICKO NE MOZE DOKAZATI? 'ristotel2 Kant2 i Hartman 2. KINIKO UENjE? < osniva je 'ristotel# /ri&vata Sokrat<ovo intelektualistiko ili ra1ionalistiko s&vatanje vrline# 9rlina je jedino i najvie do0ro# -azvijaju uenje o sre4i# 'li za nje"a je pose0no 0itna maksima6 7=olje je sto manje tre0ati jer samo to donosu potpuno zadovoljstvo i sre1u#8 )n ovom maksimom zeli re1i da 1ovjek moze imati materijalno 0o"astvo a da ne 0ude 0o"at u dusi2 tako da ne moze 0iti sretan# To se naziva etikom minimuma#

3. INTRISTNO DOBRO? Inristi1no do0ro je sredstvo da se neko dru"o do0ro posti"ne# S o0zirom na to da se do0ro kao do0ro2 odnosno moralno do0ro kao moralno do0ro ne moze 1ijepati2 intristi1no do0ro posto je sredstvo moze se 1ijepati# . EUPRAHIJA? *upra&ija je pravila radnja2 odnosno pravilno djelovanje# '. KO JE USPOSTAVIO PRIRODNI ZAKON I PRIRODNO STANJE? $spostavio je Ho0s i prema njemu to su sredisnji pojmovi reli"ije# =itna karakteristika prirodno" stanja je potpuna izoliranost jedinke od dru"i& jedinki sto na kon1i ima posljedi1e rat protv svi&# $ prirodnom stanju postoje savrsena prava2 ali ne i savesene duznosti# /ostoji jedan osnovni zakon prirode a nje"ova sustina se sastoji u sljede4em6 svaki 1ovjek tre0a da tezi u miru i odzvanju mira na temelju zapovjeti uma ili op1e" pravila# $ prirodnom stanju prirodni zakoni nemaju o0avezuju4u sna"u2 ve1 samo savjet razuma2 0ez nje"a nije mo"u1e iza1i iz prirodno" stanja u "radjansko drustvo u kojem postoji mir i suradnja izme!u ljudi# Ho0s upozorava na mo"u1nost szko0a izme!u prirodno" u moralno" zakona (prava i uma) i pozitivno" ili "ra!ansko" prava# ". SUPROTNOST KANTOVOG UENJA? Kantova etika je 0liza relo"ioznoj eti1i2 za razliku od Kanta >eler i Hartman nemaju tre0anje i kod nji& je umjesto :unk1ije kate"ori1ko" imperativa stoje vrednosti i osje1aji# /o njima tre0anje stoji du0oko u oso0i i oni ne poten1iraju na tome# Kod Kanta vlada zakon (kate"oriki imperativ) a kod >elera nema zakona ve1 vrijedonosni prin1ipi# %o2 pored Selera kritikuju "a i ostali### zna1ajne karakteristike su He"elove koji iz0a1uju tre0anje na kome je Kant znatno poten1irao### akle postoje dva znaenja slo0ode2 pozitivno i ne"ativno# %e"ativno zna1enje slo0ode je dvosmislene prirode# S jedne strane o"raniava podruije mo" djelovanja2 a sa dru"e strane osporava uplitanje dru"i& u moje djelovanje# /ozitivno zna1enje slo0ode "lasi6 3elim da moj zivot2 moje djelovanje i moje odluke ovise id mene2 a ne od neke spoljne sile# ?elim da 0udem su0jekt2a ne o0jekt Sadr3aj sko0ode otro se odupire Kantov eti1ki :ormalizam2po njemu slo0odan sam jer sam autonoman 1. RAZLIKA IZME(U KANTA I !IHTA #ISHODITA$? -azlikujemo sljede4e razlike u is&oditima Kanta i 5i&tea (njemaki klasi1ni idealizam) 6 )$ 5i&te ne poznaje stvari po se0i (Smrt =o"a 20esmrtnost duse i ideja slo0ode)2 Kant to kriti1ki razmatra# *$ Kod 5i&tea polazise i is&odiste je slo0oda a kod kanta je polaziste slo0oda a is&odiste kate"ori1ki impertaiv# +$ 5i&te od0ija priznati Kantovo univerzalistiko znaenje kate"oriko" imperativa# @a to iznosi ar"ument6 svaki ovjek ima pose0an ili spe1i:ian poziv2 odnosno svoje spe1i:ine zadatke# %je"ova :ormula1ija imperativa "lasi6 ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odre!en u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u 3ivotu# 2. OBJASNITE SUTINU RACIONALNE TEOLOGIJE ODNOSNO MORALA I RELIGIJE? -a1ionalna teolo"ija Amoral nije ispod reli"ije2 niti je reli"ija ispod morala# Izme!u ovo dvoje mora postojati &armonija# Islamski predstavni1i su I0n Sina2 I0n -uzd2 'l<Kindi i 'l<5ar0i2 dok je kr4anski predstavnika '0elard# 3. ARISTOTELOVO UCENJE O PRAVDI? 'ristotel< 7/ravedno je ono sto stvara i odrzava sre4u i u dr3avnoj zajedni1i8 %ajsistemati1nije u1enje o pravdi je dao 'ristotel# )n se 0avi pravdom2 kao empirijskim etikim pitanjem2 on nije vjerovao u =o3ansku pravednost# /ravda je po njemu potpuno nejve1a od svi& vrlina# /ravda tre0a da stoji neovisno od pozitivne moralnosti# 'ristotel je na 0azi 1injeni1a podijelio pravdu6 )$ istri0utivna A koja dolazi do izra3aja prilikom dodjele poasti2 nov1a i dru"i& do0ara na koje pripadni1i dr3ave opravdano pola3u pravo# )vu pravdu dijeli zakonodava1# *$ Korektivna ili komutativna A je onaj o0lik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja razni& sporeva i donoenja odre!eni& presuda kojim sank1ionira prijestupnika# . RAZLIKA IZME(U INDIVIDUE I PERSONE PO ELERU ILI !IHTEU? Individum ne ponten1ira na ljudskosti2 ne"o na interesu 0ilo koje vrste# ,oralna li1nost poten1ira na ljudskom dostojanstvu# Sve eti1ke teorije 0ez o0zira na to sto je vr&ovni prin1ip moralnost poten1iraju na moralno orazvijenoj li1nosti# ,oralno razvijena li1nost prvi put spominje ,aB S1&eler# =iti moralno od"ovoran zna1i 0iti od"ovoran za svoje prosu!ivanje2 vredovanje razlikovanje do0ro" od lose"a2 laz od istine2 vjerovanje pred dru"ima2 pa tek onda samom se0i# Samo moralno razvijena li1nost 1ini moralno do0ro '. OSAM PREDPOSTAVKI PO ELERU O MORALU? 1<predpostavka6 svaka materijalna etika nu3no mora 0iti i etika do0ara i 1iljeva 2<predpostavka6 Kant nastoji o0razlo3iti da materijalna etika nu3no ima empirijsko induktivno i aposteriorno va3enje 3<predpostavka6 Kant pokazuje da je materijalna etika nu3na etika uinka 4<predpostavka6 na"laava se da se materijalna etika nu3no mora svesti na &edonizam C<predpostavka6 svaka materijalna etika je nu3no &etreonomnaD E<predpostavka6 svaka materijalna etika vodi le"alitetu postupanja

F<predpostavka6 "ovori da svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnosti od nji&ovi& vlastiti& stanja ili spoljanji& do0ara G<predpostavka6 na tetu materijalne etike2 a u korist etike :ormalizma i umsko" ri"orizma pokazuje da svaka materijalna etika na temelju etiki& vrednovanja u na"onskom e"oizmu ljudske prirode ". U EMU SE SASTOJI MUROV PRIGOVOR #ODNOS$ HEDONIZMU EUDASPONIZMI I UTILATIEIZMU? ,ur ka3e da su po"reili jer su &tjeli odrediti do0ro 7po se0i8 tj# sre4u2 to je za posljedi1u imalo naturalistike "reke# ,ur je kritikovao i ,ill<a zato to je ovaj smatrao da po3eljni i prijatno isto2 to ,ur smatrao kardinalnom "rekom# ,. RELIGIJSKO UENJE O MORALU? %ema morala 0ez reli"ije2 smatraju teolozi 'kvinski i Hazali# Hartman se ovome protivi i ka3e da reli"ija polazi od =o"a2 a etika od ovjeka# ,oralne vrednosti u reli"iji nemaju status autonomno"2 dok su u eti1i autonomne2 jer iza nji& ne postoji nikakav utoritet2 "ospodar svijeta i posjednik apsolutno" znanjai istine# -eli"ija dakle2 po Hartmanu svojim zapovjestima ponitava :enomen moralnosti i nje"o temelj tj# slo0odu# $ monoteistikim reli"ijama imamo dvije varijante6 a) ra1ionalna teolo"ija< moral nije ispod reli"ije nit je reli"ija ispod morala2mora postojati &armonija#Krs1anski predstavnik '0elard 2a islamski I0n Sina 2I0n -uzd al<Kindi al<:ara0i 0)ortodoksna teolo"ija< utemeljiva1 je Toma 'kvinski2moral nema smisla 0ez reli"ije2 moral je poderedjen reli"iji#/redstavnik islamski je 'l Hazalli# 1. NAVESTI VARIJANTE ETIKE HISTORIJSKE I PLANETARNE ODGOVORNOSTI? ,oralno etiko otre3njavanje savremeno" ovjeka i drutva postaje predmet tri "lavna kon1epta kojima se istie potre0a6 <Historijske i planetarne od"ovornosti znanstvenika2 te&niara i politiara# A kod (o&ansa <,oralno" suosje4anja ovjeka prema prirodi# A kod Heinri1&a <$niverzalistiko" karaktera mo4i su!enja# A kod Ho::ea /ored ovi& stajalita postoji i uenje o univerzalnoj komunikativnoj i normativnoj moralnosti2 ko"a razvija Karl A )tto 'pel i ono se razlikuje od pred&odni& u1enja tako sto rekonstruira Kantovo uenje o :aktumu uma# 2. UENJE O SPECI!INOJ DETERMINACIJI SLOBODNE VOLjE? eterminizam< neto sto je odre!eno2 na 1iju odre!enost ja ne mo"u da uti4em2 nailazi um# /ostoje razni o0li1i determinizma6 1) teoloki determinizam (sva uenja do Kanta) 2) kauzalni determinizam (Spinoza u Hartman) 3) slojeviti determinizam (Hartman) 4) identerminizam (Sartr) 3. NAVESTI ELEROVE PREDPOSTAVKE O ETICI DOBRA? 1<predpostavka6 svaka materijalna etika nu3no mora 0iti i etika do0ara i 1iljeva 2<predpostavka6 Kant nastoji o0razlo3iti da materijalna etika nu3no ima empirijsko induktivno i aposteriorno va3enje 3<predpostavka6 Kant pokazuje da je materijalna etika nu3na etika uinka 4<predpostavka6 na"laava se da se materijalna etika nu3no mora svesti na &edonizam C<predpostavka6 svaka materijalna etika je nu3no &etreonomnaD E<predpostavka6 svaka materijalna etika vodi le"alitetu postupanja F<predpostavka6 "ovori da svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnosti od nji&ovi& vlastiti& stanja ili spoljanji& do0ara G<predpostavka6 na tetu materijalne etike2 a u korist etike :ormalizma i umsko" ri"orizma pokazuje da svaka materijalna etika na temelju etiki& vrednovanja u na"onskom e"oizmu ljudske prirode# . KANTOVO TROSTRUKO ZNAENjE SLOBODE? /olaziste nje"ovo" u1enja je slo0oda#)n daje tri zna1enja slo0ode6 1) S.)=) ' K') I%T*.IHI=I.%' 2) S.)=) ' K') S.$I'(%)ST 3) S.)=) ' K') '$T)%),I(' '. ORTODOKSNA TEOLOGIJA O ODNOSU MORALA I RELIGIJE I NjENI PREDSTAVNICI? )rtodoksna teolo"ija< utemeljiva1 je Toma 'kvinski2moral nema smisla 0ez reli"ije2 moral je podredjen reli"iji#/redstavnik islamski je 'l Hazalli# ". !ITHEOVA ODREDBA SLOBODE? Slo0oda je stvaralaka 0it ljudsko" 0ia# 5i&te polazi od slo0ode i nje"ovo is&odiste je slo0oda2 za razliku od Kanta koji polazi od slo0ode a nje"ovo is&odiste je kate"ori1ki imperativ# Stu0ovi 5i1&teove etike su slo0oda i djelotvorna radnja2 a nje"ovo uenje se jos naziva i sistemom dinamizirane slo0ode koja polazi od slo0ode kao spsolutno"

po1etka2 koja se ne moze do0iti od neko& dru"o"2 ne"o nju 1ovjek stje1e# )n ne zeli s&vatiti da se slo0oda moze dru"1ije odrediti ne"o samo unutar njeni& eti1ki& determinanti# 1. NABROJ DVA IMPERATIVA ETIKE HISTORIJSKE I PLANETARNE ODGOVORNOSTI? Imperativ etiara &istorijske i planetarne od"# nare!uje da ovjek mora postojati2 on je :undament nji&ove teorije2 a to je impeativ opstanka ljudske vrste2 koji se iskazuje kroz dvije :ormule6 -I ./012)3.4 56)7.8 djelujte tako da maksime vae" djelovanja 0udu op4e pretpostavke opstanka ljudi i 0ios:ere# -II ./012)3.4 56)7.8 djelujte tako da vaim djelovanjem 0udu4im "enera1ijama o0ez0jedite sretan 3ivot# 2. RAZLIKA IZME(U MAKSIME I IMPERATIVA? ,aksima zna1i prin1ip prema kojem su0jekt djeluje#)na nije imperativ ne"o pravilo ili propis ponasanja ona ne nalaze i ne zapovijeda#,aksima predstavlja su0jektivni prakti1ni prin1ip djelovanja dok kate"ori1ki imperativ zna1i o0jektivni prakti1ni prin1ip# 3. UENjE O POZITIVNOM ZASNIVANJU MORALNOSTI? /redstavnik je He"el#/ozitivno zasnivanje podrazumjeva sadrzanost morala u ustavima2 zakonima itd# . MOGU9NOSTI ILI NEMOGU9NOSTI IZVO(ENJA NORMI IZ SADRAJA IVOTA? Svi mislio1i prije kanta kao npr# /laton2 Sokrat2 'ristotel## su moral izvodili iz sadrzaja zivota i nji&ova etika ej poznata kao teleoloska2 &eteronomna2 ili sadrzajna ili etika do0ra#/ojavom Kanta on vrsi o0rat 1ime poten1ira na :ormi umjesto sadrzaju# '. RAZLIKA IZME(U HJUMOVOG I ELEROVOG UENjA O EMOCIJAMA? Hjum je predtavnik en"leasko" empirijsko" u1enja 1F stolje1a i on je izvrsio prvi o0rat vezano za emo1ije jer su mislio1i priej nje"a emo1ije u potpunosti od0a1ivali ali on i& stavlja u ran" sa razumom#,edjutim dru"i potpuni o0rat 1ini Seler kada emo1ije stavlja kao apriorne u odnosu na razum# ". KANTOVO ODRE(ENJE MORALNOG DOBRA? /rema Kantovoj teoriji moralno do0ro je odre!eno moralnim zakonima i nastaje poslije to"a zakona# )dnosno moralni zakon pred&odi moralnom do0ru i odre!uje "a# Kantov pojam apsolutno" do0ra predstavlja apsolutno va3enje moralno" zakona2 iji uvjet predstavlja slo0oda# )n pojam do0ra razumjeva u dvostrukom smislu6 < $ spoljasnjem smislu ili prema prin1ipu le"aliteta i radnje A do0ar je onaj ije su kaksime univerzi0ilne### A $ unutrenjem smislu ili prema prin1ipu moraliteta A do0ar je onaj 1iji je osnovni prin1ip da postupa samo po maksimama koje su univerzi0ilne# ,. ARISTOTELOVA PODJELA PRAVDE? 'ristotel je na 0azi injeni1a podjelio pravdu na6 )$ D.732.*:3.4;) A koja dolazi do izra3aja prilikom dodjele poasti2 nov1a i dru"i& do0ara na koje pripadni1i dr3ave opravdano pola3u pravo# )vu pravdu dijeli zakonodava1# *$ K<21=3.4;) .6. =</:3)3.4;) A je onaj o0lik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja razni& sporeva i donoenja odre!eni& presuda kojim sank1ionira prijestupnika 1.SPINOZINO OBJANjENjE STRASTI I A!EKTA? )n smatra da su strasti i a:ekti 0ezna1ajni ali on i& uzima u razmatranje#) tome Spinoza izlaze u spisu 7*tika8#)n nudi op1u odred0u a:ekata#po nejmu a:ekat koji sezove trpljenje duse jeste nejasna ideja kojom du& potvrdjuje ve1u ili manju sna"u postojanja svo"a tijela ili jedno"a nje"ovo" dijela ne"o ranije i 1ijom je datos1u sam du& opredjeljen da misli prije an ovo ne"o na ono#/o njemu postoje tri osnovna a:ekta i to6 1# /)@$ ' 2# -' )ST 3# @'.)ST 3. EPIKUROVO UENjE JE PRIPREMLjENO OD IJEG UENjA? KI-*%'IIK)H $I*%(' jer oni prvi uvode &eonizam# . LOKOVO UENjE? .o1k je jedan od najva3niji& en"lenski& etiara# /o njemu sve proizilazi iz iskustva mada ne porie i ulo"u razuma# 9a3na oso0ina .o1kovo" u1enja le3i u otme to na"laava da se sve ono to se kod ovjeka pokaziva valjanim2 pamet2 pravinost i ovjekolju0ivost dato je vaspitanje# )n od0a1uje slo0odnu volju ona je za nje"a 0esmisli1a# .o1k iskaazuje dvije 1ovjekove situa1ije6prirodno stanje i "ra!ansko drutvo# /o njemu postoje 3 vrste zakona6=o3anski2 Hra!anski i @akon javno" miljenja# '. TA JE MORALNO SU(ENjE? (e pojam za de:eren1iranje moralno" do0ra od moralno" zla# To je jedno od najvazniji etniki& pitanja %i jedan pro0lem o moralu se ne moze zamisliti2 a kamoli razmatrati 0ez moralno" suda# ". OSNOVNI MOTIVI RADNjE PO OPENHAUERU? a) Z6<*;) 2)>;j) A kojom se nanosti zlo ili patnja dru"om# 0) S)/.6<73 A kojom se 3eli svakom ovjeku do0ro# /rve dvije radnje su 0ez moralne vrijednosti2 a tre4a predstavlja pravnu ili istinsku vrijednost# 1) B1?52);.@;. 15<.?)/ A sutina se iskazuje u postizanju sre4e ili koristi i po 1jenu patnje i 0ola dru"o"#

,. NAVESTI PREDSTAVNIKE UTILATARNOG ETIKOG UENJA? Hjum2 .o1k 2 'dam Smit& 2 Ha1eson2 S&az0eri A. KONCEPTI MORALNE SVIJESTI? 1#/rvi misaonio kru" javlja se kod Hrka i to s pojavom Sokratoov" intelektualizma i individualizma2 /latonov" etiko" idealizma i 'ristotelovo" etiko" realizma# 2# ru"om kru"u pripadaju empirijska u1enja en"lenski& i :ran1uski& etiara 1F i 1G#stolje4a2 sa mnotvom varijanti izme!u koji& dominira izra3ena opreka# 3#Tre1i kru" je idealistiki#%je"ova &istorija kao &istorija prvo" kru"a poinje sa milejnjem stari& Hrka prije sve"a 'naksa"orom i nje"ovom teorijom da um vlada svijetom 4# /ripadaju ona miljenja koja u razumijevanju odnosa izme!u svijesti i moralne sviejsti polaze od razuma#Taj kru" je ra1ionalistiki "dje imamo vie varijante Stoiari i Spinoza i Kantov kritiki ra1ionalizam# C#/ripada S1elerova emo1ionalna etika prema kojoj su emo1ije apriorne prema razumu# E#>esti kru" se mo3e podiejliti u dviej "rupe6 /rvu "rupi pripadaju oni koji 3ele re&a0ilitirati 'ristotelovu praktinu :ilozo:iju i dru"i koje 3ele trans:ormirati Kantov moralni imprerativ u imperativ postojanja# 1. SPINOZA O STRASTIMA I A!EKTIMA? )n smatra da su strasti i a:ekti 0ezna1ajni ali on i& uzima u razmatranje#) tome Spinoza izlaze u spisu 7*tikaJ#)n nudi op1u odred0u a:ekata#po nejmu a:ekat koji sezove trpljenje duse jeste nejasna ideja kojom du& potvrdjuje ve1u ili manju sna"u postojanja svo"a tijela ili jedno"a nje"ovo" dijela ne"o ranije i 1ijom je datos1u sam du& opredjeljen da misli prije an ovo ne"o na ono#/o njemu postoje tri osnovna a:ekta i to6 1# /)@$ ' 2# -' )ST 3# @'.)ST 2. PODJELA ETNICKIH TERITORIJA PREMA VRHOVNOM NAELU MORALNOSTI? 1) Teoloka etika2 etika do0ra2 &eteronomna etika2 sadrzajna etika (sva uenja do Kanta) 2) $enje :ormalizma (Kant i 5i&te) 3) *mo1ionalna etika (Seler i Hartman) 4) *tika &istorijske i planetarne od"ovornosti 3.KONCEPTI U ODNOSZ RELIGIJE I MORALA? $ monoteisti1kim reli"ijama imamo dvije varijante6 a) ra1ionalna teolo"ija< moral nije ispod reli"ije nit je reli"ija ispod morala2mora postojati &armonija#Krs1anski predstavnik '0elard 2a islamski I0n Sina 2I0n -uzd al<Kindi al<:ara0i 0)ortodoksna teolo"ija< utemeljiva1 je Toma 'kvinski2moral nema smisla 0ez reli"ije2 moral je poderedjen reli"iji#/redstavnik islamski je 'l Hazalli# . !ICHTE-<4 ODNOS PREMA KANTOVOM MORALNOM ZAKONU? 5i&te od0ija priznati Kantovo univerzalistiko znaenje kate"oriko" imperativa# @a to iznosi ar"ument6 svaki ovjek ima pose0an ili spe1i:ian poziv2 odnosno svoje spe1i:ine zadatke# %je"ova :ormula1ija imperativa "lasi6 ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odre!en u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u 3ivotu# '. NAVESTI OSOBINE MORALNO RAZVIJENE LINOSTI? ,oralna od"ovornost2 moralno su!enje2 moralni stid2 moralno do0ro i kajanje# ". GLAVNE TEME NITZCHE-<4<5 UENjA? a) %atovjekD 0) Smrt =o"aD 1) /revrednovanje svi& vrijednostiD d) 9jeno vra4anje istomD e) 9olja za mo4i P21>/13 . ?)>)3)= 13.=1 *tika misao se javlja kod antiko" mislio1a /rota"ore koji ka3e6+)9(*K (* ,(*-' S9IH ST9'-I2)%IH K)(* (*S$ I )%IH K)(* %IS$8 *TIK' predstavlja teoriju tj#skup teorija o moralu ali ne kao injeni1i ne"o kao moralu kao idealu koji predpostavlja praksu#/ojam etike potie od "rke rije4i et&os (zaviaj) to prevedeno na latinski znaimoral#Tvor1i termina et&osa su Heleni a moralisa .atini# /redmet etike nije moral kao injeni1a ne"o moral kao ideal2koji se temelji na 7tre0a da8 ili 7tre0anju8,oral kao ideal ima univerzalno znaenje i nadilazi promjenu vremena i prostora#@a moral se zanimaju razne empirijske znanosti#,e!utim ono to one dnude 0itno se razlikuje od uvida do koji& dolazi etika# 1# Temeljna razlika je u tome to etika razmatra moral kao ideal tj kakav 7tre0a daJ 0ude2dok znanosti kao to su so1iolo"ija morala2psi&olo"ija morala itd#opisuju moral kakav on jeste i to na temelju njima raspolo3ivi& injeni1a

2# Sljedea razlika je u tome to etika nema potre0e za metodom jer ona razumjeva i tumai moral2dok "a dru"e nauke istra3uju i opisuju# 3# Iz dru"e razlike proizilazi i tre4a razlika a to je da eti1i ne tre0aju instrumenti ili sredstva za razumjevanje i o0janjavanje# 4# /osljednja razlika je u tome to nauka opisuje i istra3uje moral kao injeni1u i one se odnose samo na odre!eni prostor i vrijeme to znai da za razliku od etike ne poznaje dimenziju 0udunosti ne"o samo sadanjosti# A2.73<316 Tre0a imati na umu da je pro0lem moralno" stariji od etike kao dis1iplinarno" miljenja o njemu#%ju uvodi Hrki mislila1 'ristotel#To pitanje postavljaju u nesistematskoj :ormi i preddokratov1i2a 'ristotel ota1 morala i nastoji postaviti moral na znanstvene osnove#/redsokratovsko i Sokratovo uenje 'ristotel izla3e otroj kriti1i#Kod 'ristotela etika2politika i ekonomija ine praktinu :ilozo:iju#)na za svoj predmet ima najvie prin1ipe kojima se praktikom djelovanju odre!uju putevi i postavljaju 1iljevi#'ristotel je svojim utemeljenjem praktike :ilozo:ije postao osnova i polazite svi& kasniji& promiljenja#'ristotel di:eren1ira etiku u odnosu na :ilozovske dis1ipline ije uenje pripada eti1i do0ara2sadr3ajnoj ili teleolokoj eti1i iji je vr&ovni kriterij moralnosti S-*K' pa se nje"ova etika mo3e oznaiti *$ 'I,)%ISTI+K), *TIK),# K);3 /ojavom Kanta vri se o0rat na u etikom miljenju jer nije vie na va3nosti sadr3aj kao vr&ovni kriterij#)n smatra :ormu radnje kao 0itno svojstvo etike#Kantovo se uenje z0o" to"a naziva :ormalistiko 2znai kod nje"a nema &eteronomnosti#Kant ukazuje na nemo"unost teorisko" utvr!ivanja i dokazivanja etiko" kao etiko"2odnosno nje"ovo" vr&ovno" prin1ipa#Ta se nemo"unost naj0olje iskazuje kroz pitanje kako je mo"u4 kate"oriki tj#moralni imperativ 2koji ini temelj Kantove praktike :ilozo:ije2on je mo"u jedino uz predpostavku ideje slo0ode#' ta ideja slo0ode za Kanta predstavlja izvor moralnosti#/olazei od stare psi&olo"ije i njeno" uenja o tri :undementalne duevne mo4i# Kant smatra da ovjek posjeduje tri duevne mo4i6 1# Saznajne (teorijski um) 2# Htijenje (praktiki um) 3# )sje4anje(mo4 su!enja) @0o" to"a iz nje"ovo" djela 7Kritika isto" uma8ta tre0a da znamL @atim 7Kritika rasudne mo4i8 pitanje emu tre0a da se nadamL Te 7kritike praktino" uma8 ta tre0a da inimL P<>j16) 13.=1 (edno od najpro0lematiniji& pitanja kod etike je podjela etike# a 0i se uklonila ta pro0lematinost potre0no je imati na umu da postoji samo jedna etika#,e!utim s o0zirom na vr&ovni prin1ip moralnosti neko" mislio1a ili prav1a etiko" miljenja za kriterij podjele2onda je etiku mo"ue podjeliti na nekoliko prava1a2sistema ili teorija2a to su6 1# $ prvu "rupu u0rajamo uenja od /rota"ore do Kanta ovu "rupu 4ine uenja6 a# Sadr3ajna uenja A to su uenja koja u sadr3aju radnje vidi 0it moralnosti 0# Heteronomna uenja A koja polaze od jedno" ne"o od prulariteta kriterija moralnoisti 1# $enja do0ra A z0o" to"a to smatraju da do0ro predstavlja sadr3aj radnje d# Teleoloka uenja A smatraju da su 1ilji svr&a 0it moralnosti P24: 52:0: @.;18 1# Hedonizam (Sokratova kola) Sukniari i Kiniari 1#Trajno zadovoljstvo i 2# trenutno zadovoljstvo 2# *udaimonizam ('ristotel) srea kao vr&ovni kriterij 3#$tilitarizam (=ent&am2,ur) interes kao vr&ovni kriterij D2:5: 52:0: s&va4anja 4ini dentoloka etika ili eika du3nosti#%ju utemeljuje Kant#%asuprot prvim Kant porijeklo moralni& prin1ipa nalazi u praktikom umu# T21B: 52:0: stajalita ini emo1ionalna "rupa etika#)na se javlja u savremenom miljenju2iji je osniva ,aB >eler# /rin1ipi i 1ilj razumjevanja i o0janjavanje moralno"2etika se mo3e podjeliti na dvije "rane6 a#) Teorijsku ili apsolutnu 0#) /raktiku ili normativnu Teorijska ima 1ilj da razumije i o0jasni moral onakav kakav se javlja ne samo u ovjekovom linom ne"o i u praktinom 3ivotu2dok praktika ili normativna etika ima za 1ilj ne da o0janjava postoje4a moralna s&va4anja ne"o :ormulira i utvr!uje prin1ipe i pravila na temelju koji& se tre0amo rukovoditi u svom svakodnevnom ponaanju i djelovanju# R)?6.=) .?/1C: 7:421/1;.D 13.@=.D :@1;j) . 32)>.+.<;)6;.D8 %asuprot etikoj tradi1iji iji je primarni zadatak da tra"a preporuije moral kakav tre0a da 0ude2prota"onisti pomenuti& suvremeni& etiki& uenja smatraju da ono to nudi tradi1ija nema vie svoju opravdanost oni njeno 7tre0a da8 zamjenjuju sa 7mora da8# H)23/);

Hartman razmatrajui pro0lem sadr3ajno" odre!enja pojma do0ra2 a on je po njemu najvia vrijednost konstatira68,i jo ne znamo ta je do0ro##to se mora tek istra3ivati###za to se istra3ivanje mora tek prona4i put#8)vaj stav pokazuje da Hartman nije mo"ao od"ovoriti na :undementalno etike i aksioloke teorije2za nje"a pitanje ta je do0roLostaje nerjeivim teorijskim pro0lemom#)n svojim uenjem damo utvr!uje o0jektivno 1arstvo vrijednosti po se0i2koje se nalazi izvan domaaja svake teorije#)n o zadatku etike raspravlja u svom djelu (*tika iz 1M2E "#)/o njemu zadatak etike se sastoji u razumjevanju sutine vrijednosti2koje pripadaju idealnom 0itku#@a nje"a pojam vrijednost predstavlja sredinji pojam# P<j)/ /<2)6) /ojam et&os ("r#) zaviaj2odnosno et&ikos ("ra) to u prevodu znai moralan2udoredan i moralis (lat) to prevodno znai o0iaj2udorednost prvi uvode Heleni i .ateni#)d tada pa sve do danas te pojmove susreemo ne samo u teoriji ne"o i u praktinom 3ivotu#%ji& u prvom redu koristi etika ali i razne so1ijalnoempirijske znanosti psi&olo"ija2 so1iolo"ija2 antropolo"ija i dru"e#,oral je koliko tradi1ionalni2toliko i suvremeni etiki i znanstveni pro0lem# )n ne mpo3e iz"u0iti svoju aktualnost i znaajnost ma koliko dolazilo do promjene drutva u nje"ovom so1ijalnom2politikom i ekonomskom i dru"om smislu#%a to upuije i 1ijela &istorija etiko" miljenja poev od So:ista i Sokrata2preko /latona i dru"i& etiki& mislila1a# ,oral u svojoj 0iti predstavlja spe1i:inu :ormu ljudske prakse tj#o0lika djelatno"2praktino" odnosa ovjeka prema dru"im ljudima i se0i# ,e!utim pitanje na emu se zasniva moral postaje kamen spoti1anja razni& etiki& teorija#%a to upuuje 1ijela &istorija etiko" misljenja#S o0zirom na ovo mo"u se izdvojiti najmanje dvije "rupe stajalita6 1# /rva "rupa insistira na ra1ionalistikom zasnivanju morala (/laton2Stoiari2Spinoza2Kant i 5i&te) 2# ru"a "rupa insistira na empirijskom zasnivanju morala (Kirenaiari2 'ristotel2 *pikur2 .ukre1ija kara i novovijekovni etiari .ok2 Hjum2 =entam2 ,il2 i dru"i###) ,oral u se0i impli1ira odre!ene norme2propise2ideale2 itd# Kojim ovjek re"ulira svoje djelovanje usmjerava svoje postupke i vrednuje odnodno pro1jenuje svoje i tu!e ponaanje i djelovanje#)d ovjeka prema samom se0i i dru"ima neteronomno se re:lektira to ovisi od mnotva :aktora so1ijalni&2ekonomski&2kulturni&2politiki& itd#Imajui to na umu mo3e se re4i da moralno uvijek u se0i sadr3i 7tre0a da8 koje stoju u vjenom suko0u sa postojeim normama postupanja i djelovanja# S:*j1=3.4;1 =</0<;1;31 /<2)6;<73. ,oral kao sim0ol ljudsko" postupanja2ponaanja i djelovanja temelji se na 6 1# 2# Su0jektivni )0jektivnim komponentama

$koliko dominira &armonija izme!u nji& onda se radi o rastu moralnosti odnosno jedinstvu morala2 s tim da &istorija do sada nije za0ilje3ila takav sluaj# )0jektivne komponente moralnosti de:erminiraju sadr3aj morala kao injeni1e koji je predmet empirijski& znanosti# ,iljenje koje apsolutiziraju su0jektivne komponente2a zapostavljaju o0jektivne2oznaavamo su0jektivistikim# $ su0jektivne komponente moralnosti spadaju6 1# Svijest 2# ,oralna svijest< savjest 3# *mo1ije 4# 9oljne oso0ine<moralne oso0ine Sve one su znaajne za o1jenjivanje moralnosti#%a temelju takvi& oso0ina mo3emo o1jenjivati da li je ovjek moralan2odnosno da li je normalan#/ostoje nepremostive razlike izme!u etiki& stajalita s o0zirom na pitanje6koju komponentu su0jektivne moralnosti uzeti kao :undementalnuL)d"ovore na to pitanje mo"ue je klasi:i1irati u tri velike "rupe6 1# /rvu "rupu ine ona miljenja koja u znanju i svijesti prepoznaju odre!uju4u ulo"u moralnosti#%ji&ovi prota"onisti svoje uenje temelje na tvrdnji da 0i se ovjek morano ponaao2pa prema tome i moralno djelovao2mora sti4i spoznaju odnosno znanje2o tajnama svijeta2mora spoznati samo" se0e i ljudske 3ivotne odnose i na kon1u mora imati svijest o svojim djelima i nji&ovim posljedi1ama#Ta se misao susre4e jo kod Sokrata2a nakon nje"a stoiara i kod Spinoze# 2# ru"u "rupu ine oni nazaori koji koji u emo1ijama2osjeajima2prepoznaju temeljnu moralnu su0jektivnost# odue stari etiati poput Sokrata2/latona i 'ristotela2ukljuuju4i i nji&ove uenike2odnosno sljed0enike ener"ino osporavaju znaaj emo1ija#(edini u novovjekovlju koji se 0ave tom su0jektivnom komponentom moralnosti su en"leski etiari mada ne u mjeri kakvu nalazimo kod ,aBa >elera koji edu:i1ira emo1ionalnu etiku#)n 4e optu3iti 0ezosjeajnost Kantove etike u kojoj je razni aprioran2a sve ostalo aposteriorno#

3# Tre4u "rupu ine miljenja koja 0it moralnosti odnosno izvor morane svijesti nalaze u slo0odnoj volji2odnosno u du3nosti kao jedinom njenom pokretau tj#odred0enom razlo"u volje#Takve misli razvijaju Kant#5i&te i novokantov1i2 -i1kert i Nindel0and# Svijest je jedna od 0itni& su0jektivni& komponenti#=ez nje nema ovjeka ni nje"ovo" stvaralatva#Svijest predstavlja su0jektivni nain ili :ormu ovjekovo" postupanja prema dru"im ljudima i nji&ovim radnjama i postup1ima2kao reak1ije koje mo"u 0iti pozitivne i ne"ativne#@a&valjujui svijesti ovjek je jedino 0i4e koje je sposo0no da inaprjed sa"leda sve eventualne e:ekte svoji& radnji2nji&ove posljedi1e po nje"a samo" i po dru"e#Sva ki pvjek koji ima svijest i od"ovoran je za ono to misli i to ini naziva se moralno razvijena linost# ok oso0a koja ima svijest a smatra da nije od"ovorna ni se0i n idru"ima naziva se individua# B.3;1 +231 /<2)6;< 2)?4.j1;1 6.@;<73. 3j 0127<;1 7:8 #P24. 0:3 :0<321*6j)4) 1612$ 1# ,oralna od"ovornost 2# ,oralno su!enje 3# ,oralni stid 4# ,oralno do0ro < ,oralno od"ovoran znai 0iti od"ovoran za svoje prosu!ivanje(do0ro" od loe"2la3no" od istinito" it#) 2vrednovanje i djelovanje pred dru"ima pa tek onda pred samim so0om# < ,oralno su!enje podrazumjeva o1jenu ono" apsolutno" razlikovanja moralno" do0ra od moralno" zla# < ,oralni stid podrazumjeva stid za svoje uinjeno djelo2za svoje prosu!ivanje i za svoje djelovanje < ,oralno do0ro<Samo moralno razvijena linost ini moralno do0ro a initi moralno do0ro znai moralno dostojanstvo# Sve etiri komponente imaju planetorno va3enje to znai va3enje koje nadilaze promjene vremena i prostora#%jiam pripadaju i dvije aprioristike teorije 6o0jektivni idealizam i su0jektivni idealizam# Sva etika uenja koja polaze od svijesti kao jedinoj vodilji i moralnosti2oznaavamo idealistikom#)na se iskazuje kroz dvije varijante6 1# Savjest predstavlja di:eren1iranje do0ra od zla#%joj pose0an peat daje Kant#)na se po njemu ne 2mo3e potvrditi 0ez postulata praktiko" uma tj#postojanja =o"a20esmrtnosti due2i slo0odne volje#$ tome se sastoju sutina nje"ove imperativne etike# 2# *mo1ije i"raju znaajnu ulo"u u 3ivotu moralne oso0e# $ &istoriji etiko" miljenja postoje dva o0rta koji su u svom polazitu inkopati0ilni odnosno nespojivi# a# $enje empirijski& etiara 1F o 1G vijek (en"leski etiari) 0# $enje koje se javlja prvi& de1enija 2O st#2,aB >eler o 1F stolje4a znaaj emo1ija za moralnost je ne"iran uz o0janjenje da su emo1ije ni3e" ran"a od razuma#to miljenje vlada od Sokrata2/latona2'ristotela2Stojiko" uenja2apsolutno" ra1ionalizma#1F stolje4a te na kon1u Kantovo" idealistiko" ra1ionalizma#,e!utim pojavom en"leski& empirijski& etiara postoji nu3nost da se osjeanja dovedu u istu ravan s razumom#To muljenje zastupaju Hjum#.ok2'dam Smit2Haeson2=ernard -ase#To podrazumjeva prvi o0rat# ok se dru"i o0rat deava prvi& de1enija 2O st# /ojavom uenja o emo1ijonalnom apriorizmu# Takvu teoriju razvija ,aB >eler2ije uenje predstavlja vr&una1 uva3avanja znaaja osjeanja u razumjevanju i o0janjavanju smisla moralnosti# )sjeanjima pripadaju e:ekti i strasti izme!u koji& postoje evidentne razlike# ok prvi predstavljaju emo1ionalne do3ivljaje2koji se 0itno razlikuju od spoznajni& i voljni& do3ivljaja tj# kao kratkotrajno ali emo1ionalno uz0u!enje2dotle strasti predstavljaju trajno i du0oko usmjeravanje voljne2misaone i emo1ionalne linosti20ez koji& 7nije nita veliko stvoreno niti se 0ez nji& mo3e stvoriti8 (He"el)# V<6j;1 <7<*.;1E /<2)6;1 <7<*.;1 /ostoje razna sporenja oko pitanja da li je re4i voljne oso0ine isto to i moralne oso0ine# Tri su znaajna miljenjea po ovom pitanju6 1# 9oljne oso0ine P moralne oso0ine< Kantovo uenje kod nje"a postoji identitet voljni& i moralni& oso0ina zato to je ovjek po njemu i umno i moralno 0i4e u tom sluaju zaista i postoji identitet izme!u ove dvije oso0ine#(ednakost moralni& i voljni& oso0ina nalazimo jedino kod moralno razvijeni& linosti (persona) 2# 9oljne oso0ine B moralne oso0ine A >open&auer 9oljne se oso0ine prema njemu tretiraju kao osnova 3ivota#9olja koja je prosnov sve"a#>open&auer je protiv moralne norme zato upotre0ljava volju kao predstavu svijeta#Kod nje"a nije moralna volja ne"o volja za 3ivotom#)vdje nemamo odred0u da je ovjek umno i moralno 0i4e2 ne"o imamo sa3aljenje ne kao izraz moralne norme ne"o kao stvar ljudske prirode# 3# 9oljna oso0ina B moralna oso0ina # %ie Kod nje"a nema identioteta voljni& i moralni& oso0ina ne"o je u pitanju volja za mo4i a ona anulira sve elemente moralnosti2ona anulira i pozitivnu moralnost#

@akljuak 0i 0io da se moralne oso0ine mo"u poistovjetiti sa voljnim oso0inama ako i samo ako voljne oso0ine prakti1ira moralno razvijena linost kada postoji vrsto jedinstvo izme!u prosu!ivanja2vrednovanja i djelovanja2elemenata koji ine 0azu morala kao ideala# =itna sla0ost svi& kapa1iteta o su0jektivnim komponentama moralnosti je to iskljuuju dijalektiku#(edini koji ne iskljuuje je Kant#)n ukljuuje dijelektiku pojmova moralnosti# /o Kantu autonomija moralnosti nije nita dru"o ne"o autonomija voljeD ona podrazumjeva ono svojstvo volje pomou ko"a je ona se0i zakon2koja je neovisna od 0ilo koje" 7predmeta &tjenja8 7/ostupaj tao da 0i tvoja maksima tre0ala da slu3i istovremeno kao op4i zakon svim umnim 0i4ima8 A:3<;</.j) /<2)6;<73. /itanje autonomije moralnosti je veoma kompleksan :enomen koji se mo3e razmatrati sa razliiti& aspekata pa z0o" to"a nastaju neujednaena stajalita#%aime u svaknodnevnom 3ivotu mo3e se uti da taj i taj ovjek u svojim izjavama i postup1ima istupa autonomno2tj#neovisno od odre!eni& pravila#$ tom sluaju on sam se0i propisuje norme prin1ipe i kriterije za svoje djelovanje i vrednovanje nee"a i pro1jenjivanje i vrednovanje djelovanja dru"o"#(er samo autonomna moralnost predstavlja znak ovjekovo" slo0odno" djelovanja# )no to va3i za moralnost va3i i za autonomiju a to je da se moralnost ne mo3e de:inisati a samim tim i autonomija#'utonomija je sinonim za slo0odu ali se ti sinonimi nejednako koriste#'utonomija znai totalno djelovanje 0ez stra&a20ez pritiska i autoriteta# S6<*<>) ./) >4<732:=< ?;)@1;j18 1# Spoznajno znaenje 2# ,oralno djelovanje2vrednovanje ok autonomija ima samo jedno znaenje a to je slo0oda od 0ilo kakvo" o0lika stra&a#%ajsistematinije uenje o autonomiji tj#slo0odi razvija Kant#Kod nje"a se radi o spe1i:inoj determina1iji slo0ode2ona je normirana#Kantov tip ovjeka ne poznaje okove#)n polazi od slo0ode a is&odite mu je kata"oriki imperativ# ok 5i&te polazi od slo0ode i zavrava sa slo0odom# P2)4>)E02)4.@;<73 . >:%;<73. /ravda je jedno od :undementalni& etiko& pitanja i vjeno pitanje ovje4anstva2 o njemu se i danas raspravlja#/ravda je ideal i z0o" to"a se ne mo3e de:inirati#)na ima univerzalno znaenje to znai odoljeva promjenama vremena i prostora#/ravda nikad nije dosti"nuta jer predstavlja ideal# 'ko se apstra&iraju mno"e nedoumi1e i me!uso0no opreni od"ovori stvoreni tokom viestoljetno" razvitka etiko" miljenja2mo3e se re4i da je ovjek 0ez o0zira na to da li je teist ili ateist2te3i pravdi#@a nju su se zala"ali 'u"ustin2Toma 'kvinski i 'l<Htiazzali i ateistiki mislio1i npr#Karl ,arB#%aime ljudi njoj te3e i na nju se pozivaju#%iko se ne usu!uje da je ne"ira#$ ime nje i z0o" nje padale su mno"e 3rtve#/ravda kao ideal prisutna je do pojave Kanta# %ajsistematinije uenje o pravdi do pojave Kanta razvio je'ristotel#)n je pravdu nedopustivo identi:i1irao sa sreom#Sam'ristotel je na nekim mjestima svoje 7%ikoma&ove etike8 doprinio tome da neki koji se 0ave pitanjima pravde mislje da je on identi:i1irao pravdu sa sre4om# Toj tezi ide u prilo" 'ristotelova misao6pravedno je ono to stvara i odr3ava sre4u uop4e i ono to je stvara i odr3ava sre4u uop4e i ono to je stvara u dr3avnoj zajedni1i#)ni nude empirijsko uenje o pravednosti A2.73<316 2)?6.=:j1 >4.j1 42731 0<71*;1 02)4>1 j1>;)=<73.8 1# istri0utivna 2# Korektivna ili komutativna < istri0utivna pravda dolazi do izra3aja prilikom dodjelivanja poasti2nov1a ili dru"i& do0ara na koje pripadni1i dr3ave opravdano pola3u pravo#%ju dijeli zakonodava1#%jeno naelo je srazmjerna djelatnost koja mo3e 0iti izra3ena matematikom :ormulom6ako je pravo a dodjeljeno li1u '2 a pravo 0 li1u =2za&tjev za&tjev distri0utivne pravdje je ispunjen ako je srazmjera vrijednosti a prema vrijednosti 0 jednaka srazmjeri ' prema vrijednosti =# < Korektivna ili komutativna pravda je onaj o0lik pravde koju dijeli sudija prilikom rjeavanjem razni& sporova i donoenja odre!eni& presuda kojima sank1ionira prestupnike#)naj koji ide sudiji predpostavlja da ide pravdi# < /ravinost je savrenstvo pravde#/o 'ristotelu pravinost je odlika na tzemelju koje se pravinom mo3e nazvati onaj ovjek koji iz u0je!enja postupa pravino i kad dijeli izme!u se0e i neko"a dru"o" ili izme!u dva dru"a li1a on ne postupa tako da dodjeli se0i ve4i a dru"ome manji dio ono"a to je vrijedno da se po3eli ne"o on i se0i i dru"ome daje jednako po tanoj razmjeni# A2.73<316 >.j16. 02)4.@;<73 ;) >4) <*6.=)8 1# /ropor1ijski ili raspodjeljivi 2# $smjerivaki ili izjednaavaju4i 3on -ols je tako!er razmatrao pravdu#%je"ov kon1ept pravde ima za 1ilj utilis tj#interes#)n modi:i1ira novovjekovnu teoriju tako to ukljuuje dr3avu2tj#zakon# Q $enje koje za predmet ima du3nosti zove se deontolo"ija (deonta<du3nost)%je"a razvija kant# Q /ojam du3nosti je pratila1 etike teorije 2dok u praktinom smislu du3nost predstavlja temelj ovjekovo" 3ivota#%a 0azi to"a mo3e se re4i da je du3nost ne samo teorijsko ne"o i praktino pitanje#Tre0a imati na umu da postoje razne vrste du3nosti2koje se karakteriziraju svojim spe1i:inostima#/ostoje npr#moralne2re"li"iozne2roditeljske2stranake2politike itd#@a etiara2mora moralne du3nosti predstavljaju osnovu

pravnim2politikim i ostalim du3nostima#Suprotno njemu pravnik 0i smatrao da je potivanje zakonski& normi osnova ovjekovo" moralno" ponaanja itd# $enje o du3nosti djela su u dvije "rupe6 1# /luralistika kon1ep1ija2to je uenje koje daje prularitet du3nosti2naz0ana su uenja koja poten1iraju na sadr3aju du3nosti# 2# ,onoistika kon1ep1ija A sin"ulama teorija du3nosti2nju istie Kant i ona poten1irana :ori du3nosti# Kod neki& etiara prije Kanta pojavljuje se diadna i triadna struktura du3nosti# /rimjer diadne kon1ep1ije du3nosi nalazimo kod Sokrata on istie znanje i potenje a ta veza je izra3ena u nje"ovom stavz 7@nam da nita ne znam8 ru"i primjer koji prelati preko diadne strukture je /latonov kon1ept du3nosti koji o0u"vata znanje2pravednost i ljepotu 3ivljenja a ljepota 3ivljenja je sinonim za dr3avu po uzoru na Kastinsko ure!enje# < Triadna kon1ep1ija du3nosti izra3ena je u novovjekovnom empirijskom miljenju kod uti&tarista ija maksima du3nosti "lasi ovako6)stvariti sre4u za to ve4i 0roj ljudi u kvantitativnom i kvalitativnom smislu#)vdje je rije4 o &eteronomnom uenju o pluralitetu du3nosti koje su ispunjene sadr3ajem ije se realiza1ija temelji na &ipotetikim imperativima# Kantovo uenje je jedino koje od0a1uje &eteronomna uenja2on poten1ira na si"nularitetu du3nosti#' ta du3nost podrazumjeva potivanje moralno" zakona ili kata"oriko" imperativa#' ta jedna du3nost je potivanje zakona# -ols polazi da dva prin1ipa na temelju koji& o0janjava pravdu2a to su6 1# Svaki ovjek koji uestvuje u nekoj institu1iji ili praksi ima veze s njenim :unk1ioniranjem i ima jednako pravo na najiru slo0odu 2# Sve drutvene vrijednosti tre0a da 0udu raspore!ene jednako2osim ako je nejednaka raspodjela vrijednosti svakome od koristi# O>;<7 /<2)6)E02)4)E216.5.j1 . <*.@)j) M<2)6 . 02)4< /itanje odnosa izme!u morala i prava zauzima znaajno mjesto u etikom uenju#,oral i pravo zavise od karaktera drutveni& odnosa2od ekonomsko" i svako" dru"o" odnosa ovjeka u drutvu2i dru"o nu3no je praviti razliku izme!u propisano" prava od prirodno" prava#/ropisno pravo ili norma znai pismenu ili pravnu normu2kojom se propisuje2odnosno odre!uje ponaanje ovjeka u odnosu na dru"e# @a razliku od nje"a moralnu normu ovjek sam se0i propisuje koju sprovodi kroz praktino postupanje i djelovanje# /rve utemeljuje dr3ava a dru"e pojedina1# )0ije insistiraju na normativnosti ali sasvim suprotno" predznaka2jedna na pravnoj normativnosti2a dru"a na normativnosti moralno"#To je kriterij na temelju koje" se pravi sutinska razlika izme!u prava i morala#%edopustivo je pravnu normu podvesti pod moralnu normu#To se mo3e pokazati primjerom iz svakodnevno" 3ivota# %emo"u4e je putem pravne norme ljude prinuditi da u svojim komunika1ijskim odnosima iskazuju iskrenost i istinulju0ivost# ok prve iskazuju ono to jestDdakle postoje4e stanje prema kojem pojedina1 mora uskla!ivati svoje ponaanje i djelovanje2dotle dru"e ukazuju na ono to tre0a 0iti# /redmet ponaanja ovjeka kao pojedin1a dolazi do svo" izraza npr#u Kantovoj imperativnoj eti1i2odnodno u uenju o kate"orikom imperativu 2dok predmet prava zajedniko" 3ivota pojedina1a2kao pripadnika "ra!ansko" drutva u dr3avi puno znaenje do0ija u He"elovom uenju o pozitivnom zasnivanju moralnosti# < -azlika izme!u pisano" prava i morala le3i u tome to je za pisano pravo potre0no ponaanje koje od"ovara pisanim normama#%ji& ovjek mora potivati jer u protivnom snosi sank1ije2a moralne norme tre0a potivati#/isano pravo ima karakter 7spoljanje prirode8#%asuprot njemu moral ima unutarnji2autonomni karakter# < %je"ov zakon ne name4e nikakva spoljanja priroda ne"o "a postavlja samo moralno razvijena linost# Imamo jednu pose0nu varijantu odnosa reli"ije i morala a koja nema veze sa pred&odnim2a to je $TI.IT'-%' T*).)HI('#-azvija je/ali#To uenje podr3ava reli"iju ako njemu reli"ija donosi interes# M<2)6 . 216.5.j) ,oral i reli"ija zajedno sa pravom znae sim0ol ljudsko" postojanja#)ni predstavljaju vje4ite pro0leme misli2 0ilo da se radi o teleolokom ili ateleokom2idealistikom ili materijalistikom nazoru#%ji&ov odnos je i danas predmet mno"i& rasprava i dijalo" izme!u etiki& i teoloki mislila1a 2sa potpuno o"ranienim uvidima#Taj odnos postaje aktuelniji z0o" krize morala i poreme4aja ljestvi1e vrijednosti2koja je prepoznatljiva u svim se"mentima i svim razinama dananje" ovjeka i drutva#To omo"u4ava teolokim mislio1ima da istupe sa tezom o potre0i vraanja vjeri kao jedinoj predpostav1i izlazka iz moralne krize# $ monoteistikom reli"ijama imaju dvije varijante o odnosu morala i reli"ije6 1# -'II)%'.%' T*).)HI(' koja koja smatra da niti je moral ispod nji& niti je iznad reli"ije2ne"o da oni moraju 0iti u &armoniji#$ kr4anstvu takvu ideju zastu0a '0ilar 2a u Islamu su to I0n Sinna2I0n -ud2'l<5ara0i i 'lrazi#/rema uenju Stoiara imamo i Tomu 'kvinsko" koji ka3e da je moral podre!en reli"iji te da on nema nikakvo" smisla 0ez reli"ije#Tu istu stavku nalazimo kod 'l<Haralija koji ka3e da moral mora 0iti podre!en reli"iji#I jedna i dru"a teolo"ija#

2# ru"a velika skupina su predstavni1i en"lesko" empirijsko" miljenja 1F i 1G vijeka koji ka3u da tre0a odvojiti moral i reli"iju2jer reli"ija teti moralu#Hartman ima ri"orozan stav#-eli"ija svojim zapovjedima ponitava :enomen moralnosti### O*.@)j -eli"ija i moral predstavljaju odre!ene o0like drutvene svIjesti#,e!utim o0iaji pred&ode tim o0li1ima pravno politike nado"radnje#)0iaj kao i moral temelji se na nepisanim normama#@a o0iaj se mo3e re4i da predstavljaju navikom stvorenu normu u kojoj nema mo"unosti odvajanja pojedina1a od kolektiva# )0iaji se prema pravu i moralu nalaze u &istorijskom odnosu#)vo se mo3e pre1iznije iskazati6o0iaji predstavljaju pred&odnu normu u kojoj su pravo i moral sadr3ani dodue u nerazvijenom i neizdi:eren1iranom stanju#To dru"im rijeima znai da su o0i4aji pripremili i omo"uili teren za pravo i moral#,e!utim pojavom dr3ave dolazi do prenoenja o0iajni& i moralni& sadr3aja u pravne norme#@a&valjuju4i pravnim normama o0iaji ostaju va3iti samo na razini re"uliranja porodini&2rod0inski& odnosa i odnosa izme!u lanova razni& udru3enja2odnosno lanova manji& so1ijalni& "rupa1ija# )0iaji postaju predmet etiko" i so1ijalnoempirijsko" istra3ivanja#*tiko miljenje ne opisuje ovjekovo svakodnevno ponaanje i djelovanje ne"o samo preporuuje kako 7tre0a8da se ponaamo i djelujemo dok ovo dru"o na temelju prikupljeni& injeni1a# /ostoje razliite vrste o0iaja a neki od nji& su6svad0eni o0iaji2o0iaji pri ro!enju2o0iaji sa&rane i reli"ijski o0iaji# )ni se prema vrijednosti mo"u podjeliti na do0re i loe# )0iaj je dRa se za vrijeme praznika konzumira alko&ol#,e!utim napiti se 2vrije!ati2nanjeti nekome dru"om tjelesne ozljede je neto loe#Tako!er o0iaj je da se ro!enjem djeteta nosi poklon#Takav o0iaj je do0ar# (He"el2 Kant2 'ristotel2 ,alinovski)# )0iaji kao i moral temelji se na nepisanim normama koje nisu sasvim ule u pravne re"ule jedno" drutva#%ji& se ipak ljudi pridr3avaju do kraja 3ivota#$prkos tome nisu rijetki sluajevi kada o0iaji mo"u 0iti i pravno sank1ionisani#/o ,iljenju ,alinovsko" :unk1ija o0iaja se sastoji u zadovoljavanju potre0e kroz aktivnosti u kojoj ljudska 0i4a komuni1iraju radi neko" do0ra# M<2)6;) 74.j173-7)4j173 Svijest uop4e ili sposo0nost za svijesno postupanje i moralna svijest ine 0itne su0jektivne komponente moralnosti#Izme!u svijesti i savjesti postoji veza mada se ne mo"u identi:ikovati#%aime ovjek mo3e imati svijest ali ne mora imati savjest#%ema moralnije i velianstvenije izjave koju ovjek mo3e dati ne"o kad ka3e 7/ostupat 4u u skladu sa svojom savje4u8+ovjenost ovjeka se mjeri po tome koliko tu ideju provodi u djelo#*tika miljenja koja identi:i1iraju svijest uop4e i moralnu svijest<savjest ne po"a!aju sutinu pro0lema# %ji&ova "reka le3i u tome to za0oravljaju da ovjek mo3e imati svijest o se0i ili o neemu dru"om ali ne i moralnu svijest<savjest2kojom od"ovara pred so0om i pred dru"im# %aime ovjek mo3e 0iti svjestan svoji& uinjeni& loi& djela2ali ne mora osje4ati "ri3nju savjesti#@a ovo se mo3e navesti primjer6+ovjek u samood0rani mo3e liiti 3ivota dru"o" ovjeka a da pri tome ne osjea "ri3nju savjesti#,oralnu svijest mo3e imati samo moralno razvijena linost# $razmatranju moralne svijesti postoje sljede4i korpusi pristupa6 a# /)ST$/'K -* $KII(* "dje se moralna svijest svodi na vr&ovne kriterije moralnosti npr#/latonov vr&ovni kriterij moralnosti ideja do0a2/o njemu ideju do0ro mo3e da ostvari samo oso0a koja ima moralnu savjest2a to su :ilozo:i# Sokrat moralnu svijest redu1ira na intelekt individue#)na oso0a koja ima svanje2izotreni intelekt ta oso0a posjeduje moralnu svijest# 0# /)ST$/'K * $KII(* A moralna svijest se izvodi iz nee"a#)vaj postupak uenja ima svoje korjene kod Kiniara2a Kiniari su jedna od Sokratovi& kola#9r&ovni kriterij moralnosti je kriterij2ataraksije2eutimije to znai da 4e oni koji posjeduju duevni mir23ivotni smiraj2posjeduju moralnu svijest# 1# /)ST$/'K I% $KII(* A za ovo uenje primjer su Kantovo i 5i&tovo uenje#Kant je zanemario empirijsku stvarnost i tra3io pro0lem moralne svijesti ovjeka kao umno" i moralno" 0i4a# ,notvo me!uso0no opre4ni& o pro0lemu svijesti uop4e i moralne svijesti mo"u4e je "rupisati u nekoliko kru"ova6 1# /rvi kru" misaoni javlja se kod Hrka i to s pojavom Sokratovo"intelektualizma i individualizma2 /latonovo" etiko" idealizma i'ristotelovo" etiko" realizma# 2# ru"om misaonom kru"u priopadaju empirijska uenja en"leski& i :ran1uski& etiara 1F i 1G stolje4a2sa mnotvom varijanti izme!u koji& dominira izra3ena opreka# 3# Tre4i kon1eptualni kru" je idealistiki#%je"ova &istorija kao i &istorija prvo" kru"a poinje sa miljenjem stari& Hrka i traje sve do suvremeni& metaetiki& i metaaksioloki& teorija#'naksa"or je anti1ipirao taj kru" svojom teoremom2da um rukovodi svijetom2koji kod /latona kao o0jektivno" idealiste do0ija svoj puni izraz# 4# +etvrtom kru"u pripadaju ona miljenjato znai i antika i novovjekovna2odnosno moderna2koja u razumjevanju odnose izme!u svijesti uop4e i moralne svijesti polaze od ratia (razuma)#Taj kru" je ra1ionalistiki#)n se tokom &istorije etiko" miljenja iskazivao u raznim varijantama#(edan od nji& pored npr#Spinozino" i stoiko" je i Kantovkritiki ra1ionalizam2koji postaje meta otre kritikeHe"ela2>open&auera2>elera i dru"i& njemako& mislila1a#

C# /etom kon1eptualnom kru"u pripada >elerova emo1ionalna etika2za koju su emo1ije apriorne u odnosu na razum2z0o" e"a se razlikuje od miljenja koja u ratiu ili razumu vide osnovu moralno"# E# >estom kru"u pripadaju etiki mislio1i koji se mo"u podjeliti u dvije "rupe6prvu "rupu ine oni koji nastoje re&a0ilitirati 'ristotelovupraktiku :ilozo:iju i dru"i oni koji 3ele trans:ormirati Kantovu# Kant "rijei to uspostavlja znak jednakosti izme!u svijesti i savjesti#)n je odredio ovjeka ne kao umno ne"o kao moralno 0i4e#,e!utim 5i&teini o0rat ne samo u odnosu na predkantovska uenja ne"o i u odnosu na Kanta2 i to to unosi novi pojam koji predstavlja most izme!u svijesti i savjesti a to je samosvijest# Samosvjest znai da ovjek 0ude svjestan vrijednosti koje posjeduje#Samosvjest mo3e imati samo /*-S)%' jer je svjesna svoji& vrijednosti i vrijednosti dru"i& ljudi# +etri "rupe kon1epata o moralnoj svijesti6strC Kant stavlja znak jednakosti izme!u svijesti i savjesti a 5i&te izme!u svijesti2samosvjesti i savjesti# Slo0odna volja i slo0oda /itanje slo0odne volje i slo0ode predstavlja jedo od najkompleksniji&2najapstraktniji& i najkontraverzniji& pitanja ne samo tradi1ionalno"2ne"o i suvremeno" uenja#%ijedno pitanje o ovjeku i nje"ovom djelovanju nije izazvalo toliko rasprava2dijalo"a i kontradiktorni& od"ovora kao to je to pro0lem slo0odne volje i slo0ode#/ri0lem slo0ode nije samo isto teorijsko2ne"o i praktino pitanje#)no se tie odnosa ovjeka prema dru"om ovjeku ili jasnije izra3eno slo0odna volja predstavlja mane:estiranje volje ovjeka prema dru"om ovjeku#/o Kantu slo0oda ljudsko" djelovanja sastoji se u tome to 4e ono postati pravilo za sve ljude kao moralno umna 0i4a#)n predstavlja prvo" mislla1a koji o slo0odnoj volji misli u istom moralnom smislu#Slo0odna volja u etikom smislu predstavlja moralnu volju2a moralna volja znai moralno ili etiko djelovanje moralno razvijene linosti# ,e!utim postoji mo"unost da slo0odna volja pre!e u samovolju#To se javlja kada samovolja ne"ira ili pot1jenuje linost ovjeka ili nje"ovu du&ovnu supstan1u#Samovolja se 0itno razlikuje od slo0odne volje#/rva zani slo0odu su0jekta radnje da mo3e initi ta "od jo4e2koja ne podrazumjeva nikakvu moralnu od"ovornost#%jom se ne potuje ljudsko dostojanstvo te kao takva nije slo0odna volja u etikom smislu2ne"o znai njenu ne"a1iju#@0o" to"a ka3emo da samovolja nijeslo0odna volja#Slo0odna volja ili moralna volja ne podrazumjeva 0ilo kakva djelovanja2slo0odna volja je slo0odna samo ako djelovanje njeno" su0jekta predstavlja osnovnu ljudskost ili moralnost# He"el daje takav od"ovor kojim se pokazuje da se izvjesnosti apstra2po njemu samovolja predstavlja o0manu# ru"im rije4ima po He"elu 0ez miljenja nema volje# akle ovjek ima volju samo ako misli#@a razliku od to"a Kantovateorija o slo0odnoj volji ima apstraktno zamiljeno" su0jekta iste moralne svijesti#)na je antinomina i kre4e se u zatvorenom kru"u2iz koje" nikad ne mo3e iza4i#/o Kantovom miljenju volja mora 0iti sa"lasna sa moralnim zakonom kate"orikim ili moralnim imperativom# SLOBODA znai odsustvo 0ilo kakvo" o0lika pritiska#Slo0oda je ideal nikad nije do kraja dosti"nuta#)na ne mo3e da 0ude par1ijalna2ona se 0azira na jedinstvu svi& aspekata ljudske e"zisten1ije# E3.@)2. 02.j1 Kanta su pojmu slo0ode prilazili dvostruko6 1# S/)@%'(%), S,IS.$ (e"zisten1ijalnom23ivotnom) 2# *TI+K), S,IS.$ (moralnom) U 70<?;)j;</ smislu slo0odu nalazimo kodpredstaiara2Spinoze2te He"ela koji kritikuju ove uvide# Slo0oda u etikom smislu nalazimo kod Sokrata#)n razvija indeterminizam slo0ode# Kod Kanta imamo tri vrste znaenja slo0ode 1# S.)=) ' K') I%T*.IHI=I.%' (umna) 2# S.)=) ' K') '$T)%),I(' 'utonomija kod Kanta je izvor i temelj moralnosti2ona odre!uje ovjeka kao umno i moralno 0i4e# 3# S.)=) ' K') S.$+'(%)ST $slo0odnoj volji i slo0odi kao sluajnost kritiari Kantovo"uenja istii da to uenje o slo0odnoj volji dovodi ovjeka do samovolje#,e!utim oni "rije3e2Kant je razoru3ao ovjeka mo"uno4u da svoju slo0odnu volju pretoi u samovolju#@a to postoje dva razlo"a6 1# +ovjek kao umno i moralno 0i4e 2# $niverzalno kate"oriko" imperativa tj#moralno" zakona koji stoji iznad slo0odne volje ,e!utim slo0odna volja mo3e pre4i u samovolju jedino za empirijsko" tipa ovjeka koji se odlikuje pozivom svoje djelatnosti#' u tom sluaju imperativ se ne mo3e univerzalizirati# Hartman razvija teoriju o pose0noj vrsti determinizma tj#slojevitoj de:irmina1iji2koja se sastoji u tome da ovjek mo3e ste4i slo0odu samo pod predpostavkom spoznaje realno" svijeta2koji stoji izvan i iznad nje"a# 9rijednosti po se0i su stvari po se0i# Kon1epti slo0ode i slo0odne volje $vide mislila1a koji razmatraju slo0odu mo"u4e je "rupisati u 4 "rupe i to6 1# T*.*).)>KI *T*-,I%I@',

2# 3# 4#

K'$@'.%I *T*-,I%I@', S.)(*9ITI *T*-,I%I@', I% *T*-,I%I@',

K6)+.@;. . 7)421/1;.8 Q eterministiko s&vatanje slo0ode sastoji se u ne"iranju i osporavanju slo0odne volje /redstavni1i teleoloko" polaze od teze da univerzalna determinalnost ne ostvara ovjeku prostor u smislu nje"ovo" uti1aja na svijet#/redstavnik je'ristotel#)n smatra da je smisao teleoloko" determinizma okonan smislom radnje# Q Kauzalni determinizam predstavlja vezu izme!u uzroka i posljedi1a (Hartman) /o uenju teleoloko" i kauzalno" determinizma opta determina1ija je neprekidna# Q /redstavnik indeterminizma je Sartr#%je"ov indeterminizam polazi od apsolutne slo0ode i slo0odne volje2on zazmilja neodre!enu volju i slo0odu iz0ora#%je"ova slo0oda je do3ivljajna2zamiljena# M<2)6;< 7:C1;j1 ,oralno su!enje je vr&ovni kriterij apsolutno" razlikovanja moralno" do0ra od moralno" zla2istine od la3i2pravde od nepravde#,oralni sud mo3e dati samo moralno razvijena linost# /ostoje dva velika uenja o moralnom su!enju6 1# K)%I*/TI $+*%(' K)H%ITI9%)H '%TI*,/I-I@,' 2# K)%I*/TI $+*%(' '%TIK)H%ITI9%)H *,/I-I@,' $enje koje poten1iraju na ko"nitivnom antiempirizmu su6 Sokrat2 Kiriniari2Stojiari2 Spinoza i Kant pose0ne vrste# /o Sokratu moralni su mo3e 0iti istinit samo pod uvjetom posjedovanja znanja2a istinitost suda podrazumjeva znanje o onome kome izriem sud# Ko "lavni predstavnik dru"e "rupa1ije javlja se 'ristotel koji se otro suprostavlja Sokratovom intelektualizmu#)na ka3e da ne mo3emo svi 0iti :ilozo:i2doktori2ali svi mo3emo 0iti ljudi#Sljede4i su predstavni1i en"lesko" i :ran1usko" utilitarizma 1F i 1G stolje4a ali vie en"leski& "dje imamo dvije "rupa1ije6 a# )ni koji istiu uni:ika1iju iskustva (Hjum2.ok2Smit) 0# )ni koji istiu znaaj emo1ija (Haeson2-asel2>az0eri) Kant pripada prvom korpusu miljenja koji istie spoznajnu komponentu#@ato to razlikuje dva svijeta 2empirijski i zamiljeni svijet# Trea "rupa1ija je etik &istoriske planetarne od"ovornosti koja o0jedinuje ova dva velika uenja jer in3enjeri2politiari itd#moraju 0iti svijesni unaprjed posljedi1a primjene svo" znanja#(edinstvo od"ovornosti i spoznaje ukljuuje i empiriju i spoznaju# M<2)6;< ><*2< /ojam do0ra ima pluralno znaenje#@apravo u svakodnevnom 3ivotu mo3e se iti pojam do0ra koji se oznaava ovjekovo sre!eno materijalno stanje nje"ova statusna pozi1ija u drutvu2do0ro zdravlje itd#Tako!e ka3emo da je neki ovjek do0ar jer ini do0ra djela#,e!utim postoji kardinalna razlika izme!u znaenaj i smisla do0ra uop4e i moralno" do0ra#%asuprot do0ru uop4e kojim se involvira neka ljudska potre0a2ostvarenje interesa2ostvarenje zadovoljstva2sre4e ili koristi2stoji moralno do0ro koje se posti3e ne razmiljanjem ili rijeima ne"o radnjom ili inom#/osti4i neko do0ro npr#materijalno do0ro nije isto to ostvariti i moralno do0ro#/rvo je vremenski i prostorno o"ranieno a dru"o ne poznaje prostorne i vremenske "rani1e# G6)4;1 52:01 =<;+10)3) 42.j1>;<73. < ><*2:8 1# *tika uenja koja pojam do0ra2svode4i "a na ideju do0ra2zadovoljstvo2 sre4u2 znanje2 interes2 korist itd# /ro"laavaju vr&ovnim prin1ipom moralnosti predstavljaju etiku do0ra ili do0ara i oni ine prvu "rupu#=udui da insistiraju na sadr3aju do0ara ona se oznaavaju sadr3ajnom etikom#%joj pripadaju &edonizam2eudaimonizam2 utilitarizam2naturalizam itd#/redstavni1i ove etike nastojali su odrediti ovaj pojam2 a tu spadaju6 Sokrat2 /laton2 'ristotel2a tu je i novovjekovni e"oistiki naturdizam kod Spinoze i Ho0sa# Sokat identi:i1ira do0ro sa znanjem#)n u do0ru vidi najvii 1ilj i svr&u 3ivota# /laton insistira na jedinstvu istine2ljepote i mjere "dje je do0ro vr&ovna ideja 'ristotel do0ro redu1ira na vrlinu#)n u do0ru vidi krajnji 1ilj za koji se opredjeljujemo i to uvijek z0o" nje"a samo"# 2# ru"oj "rupi pripadaju ona miljenja iji predstavni1i do0ro utemeljuju na spoznaji prirodni& zakonitosti i uspostavljanju &armonije 3ivota u skladu sa prirodom#%ji&ovi najreprezentativniji predstavni1i su stoiari i Spinoza# 3# Trea "rupa poten1ira na vrijednosti "dje se izme!u vrijednosti i moralnosti uspostavlja znak identiteta#%a tome su poten1irali >eler i Hartman#/o njima moralno do0ro se odre!uje prije moralno" zakona#

4# +etvrtoj "rupi uenja pripadaju Kant<5i&teovi uvidi#)snova ovo" uenja je da moralni prin1ipi predstavljaju 0azu moralno" do0ra#Kant od0a1uje sva uenaj o do0ru ili etiku do0ara#%je"ov etiki :ormalizam ne priznaje sadr3aj i 1ilj moralne radnje#Kantsmatra da moralno do0ro inim zato to "a moram initi iz du3nosti prema moralnom zakonu# K);3 2)?/j14) ><*2< : >4<732:=</ 7/.76:8 1# $ S/).('>%(*, S,IS$ ili prema le"a&tetu i prema radnji2do0ar je onaj ije su maksime univerza0ilne 2# $ $%$T'-%(*, S,IS.$ ili prin1ipu moralnosti2do0ar je onaj iji je osnovni prin1ip da postupa po maksimama koje su univerza0ilne# M<2)6;< ?6< ,oralno zlo nema vrste de:ini1ije#,e!utim odred0a moralno" zla je6,oralno zlo predstavlja svjesno unitavanje 0ioloke2materijalne i du&ovne supstan1ije ovjeka2 "rupa ili naroda od strane ovjeka2"rupa ili naroda# Tako!e pod moralnim zlom se podrazumjeva "a3enje ili ponitavanje ljudskosti2ljudsko" dostojanstva#Kao to u mno"im pitanjima u eti1i postoji mnotvo opreni& uvida tako ima i omoralnom zlu#Ta opreka na prvom mjestu izlazi na povrinu s o0zirom na pitanje 7da li je moralno zlo stvar ljudske prirode2da li je ure!eno i da li se kroz &istoriju javlja8L/ostoji nekoliko stajalita o tome#Kao to se moralno do0ro po miljenju Sokrata i /latona stie tako i moralno zlo nije stvar uro!enosti ljudske prirode#,e!utim naspram ovi& stajalita>open&auer je ener"ian u tvrdnji da je moralno zlo uro!eno ovjeku i da je ono stvar nepromjenjive prirode#)na za to navodi primjer zmije koja ima uro!enu prirodu da ima otrov u zu0ima#%ajve4a sla0ost Sokratovo" uenja jeste u tome to je uspostavio znak jednakosti izme!u znanja i moralno" zla i neznanja i moralno" do0ra#%aime iz neznanja se ne ini moralno zlo2ne"o nesvjesna "reka#Sokrat nije pravio razliku izme!u moralno" zla i nesvjesne "reke /ostoji velika razlika izme!u moralno" do0ra2moralno" zla i svjesne "reke i nesvjesne "reke#@a moralno do0ro nije potre0no znanje2me!utim za moralno zlo je potre0na intelektualna izra3enost#%esvjesna "reka nema za osnovu znanje ali ona nije temelj moralno" zla#Svjesna "reka ima za temelj znanje i intelektualnu izra3enost#%esvjesna "reka se ne temelji na spoznaji dok svjesna temelji#,e!utim svjesna "reka nije isto to i moralno zlo jer sa njom ne "azi ljudsko dostojanstvo# V26.;) . 721B) %ajstariji pojmovi u &istoriji etiko" miljenja kada su moralni stavovi iskazivani u o0liku sentensi su vrlina i sre4a#)ni su ak stariji od samo" sistematsko" razmatranja moralno"#,e!utim potre0no je razlikovati *$ 'I,%I($ ) *-*T*#%a3alost ta razlika nije pravljenja sve do pojave Kanta#,e!utim nu3no je praviti razliku izme!u vrline i sre4e jer npr#ovjek mo3e 0iti &ra0ar2iskren2mudar ali da nije sretan#Hlavna "reka antiko& mislila1a je (ali ne svi& npr 'ristotela) je u tome to su izjednaili vrlinu i sre4u#%ajizra3enija :ormula izjednaavanja sre4e i vrline je prisutna kod Sokrata2 /latona2 *pikura i Stoiara# @a Sokrata sinonim vrline je znanje#To je totalna "reka jer npr#ja imam znanje ali nisam pravedan ili mudar# Kod /latona a pose0no Sokratovsko" /latona a to je prva :aza nje"ovo" uenja2on izjednaije vrlinu i intelekt# $z predpostavku da se apstra&iraju pojedinane razlike antiki& mislila1a o vrlinama u 'ntikom miljenu dominiraju etri vrste vrlina6 1# H-'=-)ST 2# ,$ -)ST 3# /-'9* %)ST 4# $,(*-*%)ST %ovovjekovno uenje omo"uije trans:orma1iju miljenja antiki& mislila1a pa u"lavnom istii *5IK'S%)ST (*.)9'%(' I /-I.'H)S'9'%(* +)9(*K' )K).I%I kod Spinoze# %ajsistematinije uenje u antikom miljenju o vrlinama nalazimo kod 'ristotela#)n to izla3e u djelu8%ikoma&ova etika8 )n razlikuje dvije vrste vrlina6 1# I'%)*TI+K* 2# ,)-'.%) *TI+K* ianoetike vrline su stvar uenja a ne ovjekove prirode#=aza za nji& je vaspitanje#'ristotel je vidio da je to uenje turo pa je dodao i vje0anje ti& vrlina# MESOTES 'ristotel pod mesotesom podrazumjeva sredinu izme!u dva potpuna i apsolutna ekstrema#%pr#&ra0rost za 'ristotela predstavlja mesotes izme!u dva proroka premalo" i preveliko"#Hra0rost je mesotes izme!u &valisava1a i plaljiva1a# II /ar1ijala I A H.'9' (@naajni prav1i etike)

E3.=) : G2@=<j F.6<?<F.j. M.7)< 73)2.D G2=) 021>73)46j) ></.G31 ;1 7)/< ?) dalji tok miljenja u kojem savremeni mislio1i razni& smjerova i orijenta1ija nalaze misaonu isnpira1ijuum ne"o i za znanosti razni& pro:ila# %aime2 savremena etika misao respektira uvide do koji& su doli staro"rki mislio1i i to poev od antropoloko" razdo0lja2 a pose0no od Sokrata kao uitelja morala pa sve do 'ristotela i nje"ovo" uvo!enja pojam etike# 'ntropoloko razdo0lje "rko" miljenja se mo3e smatrati al:om i ome"om svi& teorija koje izvor i temelj morala vide u ovjeku# ,je"ova sutina se naj0olje mo3e vidjeti u /rota"orinoj ideji6 7+ovjek je mjerilo svi& stvari oni& koje jesu i oni& koje nisu8# Kada "ovorimo o pitanju etiko" u "rkom miljenju (C# st# pne#)2 moramo imati na umu dvije :aze6 1# /-* 5I.)@)5SK$ 2# 5I.)@)5SK$ E3.=) );32<0<6<G=<5 2)?><*6j) - S<F.73.@=< :@1;j1 -ije 7so:ist8 oznaavalo je ueno" ovjeka2 midra1a ili uitelja mudrosti i "ovornitva# )na je tako!er 0ila sinonim za uitelja nauka i politike vjetine# )vo uenje je prisutno kod /rote"ore2 Hor"ije2 /rodika2 Trazma&a i Kalika# $ nji&ovom uenju sredinji je pro0lem ovjek2 nje"ovo opa3anje i miljenje2 volja i &tjenje2 odnosno nje"ov 3ivot u 1jelini# To najavljuje /rota"ora koji de:inie ovjeka kao mjeru svi& stvari2 to predstavlja sutinu so:istiko" nazora# ,e!utim kod predstavnika so:istiko" uenja postoje razlike# )ne su prepoznatljive izme!u /rota"ore i ostali& so:ista# %aime2 dok su ostali so:isti "ajili de:etizam (malodunost2 sumnja u uspje&) dotle se /rota"ora ener"ino zala"ao protiv nje"a# $prkos toj razli1i2 postoji zajednika 1rta za sve nji& a ona le3i u tome to su prirodu smatrali peri:ernim pitanjem# =itne karaktreistike so:istiko" uenja su6 1# H%)S*).)>.I SK*/TIII@', 2# S).I/SI@', 3# H%)S*).)>KI %IHI.I@', Izme!u nji&ovi& predstavnika postoje razlike npr# /rota"ore i Hor"ije# %aime /rota"ora razvija kon1ept "noseoloko" i etiko" relativizma (svako je 0i4e relativno tj# ne postoji po se0i2 ono postoji samo u odnosu prema svijesti)2 a Hor"ija razvija kon1ept "noseoloko" i etiko" ni&ilizma i skepti1izma (0i4e postoji po se0i 0ez svijesti2 neznanje je uzdi"nuto na nivo prin1ipa a mudrost le3i u skepti1izmu)# @a najotrije" kritiara so:istiko" uenja predstavlja /laton koji svoju kritiku izla3e u spisu 7So:ist8# $ njemu kre4e i pitanje ideja# )n svojom idejom do0ra o kojoj raspravlja i u 75ile0u82 koja je vjena2 apsolutna i nepromnjenjiva2 od0a1uje so:istiki relativizam2 solipsizam2 "noseoloki skepti1izam i ni&ilizam# Sutinu /latonove kritike so:istiko" uenja mo"u4e je promatrati na primjeru dva pro0lema# /rvi se odnosi na pitanje ujedinjavanja suprotnosti2 a dru"i na pitanje istinitosti# So:istika prazna2 la3na dijalektika nije ujedinjavala suprotnost2 npr# ono to je za mene malo za te0e je veliko ili o0rnuto2 pa sto"a nije uspjelo do4i do jedinstva# ru"a kritika primjed0a se odnosila na so:istiki stav6 sve je istinito2 nita nije la3no2 ono to ne postoji mi to ne znamo i ne osje4amo "a# /o /latonu ovo stajalite ponitava razliku izme!u istinito" i la3no"# ru"i kritiar so:istiko" uenja je 'ristotel# Svojim empirijskim uenjem moralnosti pri"ovara so:istima to su se0e smatrali uiteljima dr3avnike vjetine# He"el smatra da su so:isti pupoljak moralnosti ali poto je on protiv moralnosti kao moralnosti2 on i& kritikuje# S<=2)3<4) .;3161=3:)6.73.@=) 13.=) H U@1;j1 7<=2)3<4)+) Sokrat je ne samo znameniti etiki mislila12 ne"o je i ota1 morala# )no to tre0a imati na umu jeste da sa Sokratom poinje samostalno iz"ra!ivanje etike kao nauke o praktikom ponaanju utemeljenom na razumu i na spoznaji ovjekovo" 3ivota# %je"ovo uenje predstavlja razumsku etiku# %je"ovo uenje 0u0u4i da polazi od svijesti ili su0jektivnosti2 predstavlja uenje o individui i njenom 3ivotu# ru"im rijeima ono se kao i uenje /rota"ore i ostali& so:ista mo3e oznaiti individualistikom etikom# Sredijna misao takvo" uenja jeste nemo"u4nost moralnosti 0ez spoznaje2 spoznaja je temelj morala tj# po znanju se mjeri koliko je ovjek moralan# ,e!utim to miljenje je po"reno# Sokrat je svoje uvide o pro0lemu etiko" zapoeo ironinom izjavom koja "lasi6 7@nam da nita ne znam8# %ajotriju kritiku utemeljitelja teorije o moralu iznosi %ie svojim etikim imoralizmom i ni&ilizmom# Sokrat vri utje1aj na svoje uenike# )ni :ormiraju svoje kole i to6 1# ,*H'-SK$ A osniva je *uklid2 Stiplon 2# KI-*%I+K$ A osniva je 'ristip 3# KI%I+K$ A osniva je 'ntisten < /redstavni1i me"arske kole su najapstraktnije odredili pojam do0ra2 ono predstavlja prin1ip nji&ovo" uenja#

< Kirenaiari razvijaju kon1ept o zadovoljstvu2 u3itku# 'ristip utemeljuje ovu kolu2 a vr&ovno naelo zadovoljstvo za nje"a predstavlja 1ilj etiko" 3ivota2 sve ljudske radnje tre0aju 0iti usmjerene ka postizanju 0ezo0zirno" zadovoljstva i u3itka# 'ristip se interesira samo za trenutno zadovoljstvu2 ono se mo3e osjetiti samo u sadanjosti pa je sto"a vrijedno i po3eljno# < %aj0li3i Sokratoovom uenju je 'nisten# )n pri&vata Sokratovo intelektualistiko ili ra1ionalistiko s&vatanje vrline2 s tom razlikom to odlunije inzistira na njenoj praktinoj strani# Kiniari razvijaju kon1ept o sre4i (eudemonija)# Hlavna maksima 'ristenovo" uenja "lasi6 7%aj0olje je to manje tre0ati jer samo to o0ez0je!uje sre4u i zadovoljstvo8# )no ener"ino ustaje protiv potre0a i strasti koje ovjeka sputavaju u linoj autonomiji2 spoljanja do0ra2 ku4a2 nova12 odjelo itd# Su prolazna jer 0o"atstvo i siromatvo nije u posjedovanju ku4e i ostalo"2 odnosno u odsustvu to"a ne"o se jedno i dru"o nalazi u dui# Kiniari upozoravaju da ovjek mo3e 0iti materijalno 0o"at2 a da posjeduje siromanu duu# @0o" to"a se ovo uenje mo3e nazvati etikom minimuma# P6)3<;<4) /13)F.?.@=) . A2.73<316<4) 1/0.2.j7=) 13.=) P6)3<;<4 13.@=. .>1)6.?)/ /latonova meta:izika ili spekulativna etika pro0lem moralnosti postavlja2 razumjeva i o0janjava sa stajalita uma ili 0olje re4i izvan empirijske2 iskustvene stvarnosti# @ajedno sa njim tom prav1u2 meta:izikom2 pripadaju i Stojiari i Spinoza# /latonovo uenje meta:iziko ima i sinonime realistiko i o0jektivni idealizam# /latonov o0jektivni idealizam znai da je ideja o0jektivna jer je vjena# Temeljno naelo je ideja jer je o0jektivna2 apsolutna2 vjena i nu3na# /laton do3ivljava kroz svoj razvoj 4 :aze6 1# /rvo razdo0lje koje oznaavamo 7mladim /latonom8 tj# /laton pod utje1ajem Sokratovo" uenja# 2# ru"o je 7prolazno razdo0lje8 u kojem se /latonova misao koka sa prvim razdo0ljem 3# Tre4e uenje je za etiku najva3nije to je razdo0lje 7zrelo" /latona8 u kome on od0a1uje sva pred&odna uenja i razvija svoj etiki sistem# 4# +etvra :aza je 7stari konzervativni8 /laton "dje dijalektika stoji2 a to znai da je ure!enje polisa po prin1ipu kastinske dr3ave# ijalektika stoji jer se vie ne razvija ideja niti se identi:ikuje sa istinom2 ljepotom i prirodom# /latonov etiki idealizam je apsolutan# $ njemu je zlo potpuna ne"a1ija do0ra# o0ro je usmjereno na vrijednost2 odnosno na trans1edentno tre0anje2 a ne na empirijsku stvarnost# /latonova meta:izika ili spekulativna etika pro0lem moralnosti postavlja2 razumjeva i o0janjava sa stajalita uma ili 0olje re4i izvan empirijske iskustvene stvarnosti# Takav nazor neposredno proizilazi iz /latonovo" idealistiko" konstruiranja svijeta2 a uenje moralnosti s o0zirom na svoj vr&ovni prin1ip tj# prin1ip do0ra pripada sadr3ajnoj eti1i ili eti1i do0ra ili do0ara2 jer insistira na sadr3aju moralno"# =udu4i da ideju do0ra smatra svr&om2 a sve ostale ideje sredstvom /latonove etike teorije predstavlja teleoloku meta:iziku i etiku do0ra# A2.73<316<4< 1/0.2.j7=< :@1;j1 ok je /laton edi:i1irao meta:iziku ili ra1ionalistiku etiku dotle nje"ov uenik i otar kritiar 'ristotel razvija empirijsko uenje o moralnom# )no je izlo3eno u 7%ikomalovoj eti1i8 dijelu koje pripada realistikom periodu 'ristotelovo" rada# $ njemu je iz"ra!eno empirijsko uenje o ljudskom 3ivotu i djelovanju# 'ristotel je rekao6 7 ra" mi je /laton2 ali mi je dra3a istina8# @a nje"a najvii kriterij moralnosti je sre4a kojoj svaki ovjek tra3i i z0o" to"a se nje"ovo uenje naziva eudaimonistika etika# 'ristotel sre4u smatra krajnjim 1iljem 3ivota# @0o" to"a nje"ovo uenje predstavlja teleoloku etiku# =itne oso0ine nje"ovo" su realizam2 empirizam i imanentizam# Kod 'ristotela ra1io stoji u oso0inama realizmu i imanentizmu# 'ristotel insistira na tezi da za kao moralno kao moralno nije neop&odno samo znanje ili spoznaja2 ne"o i ljudsko ponaanje koje se rukovodi odre!enim praktikim prin1ipima# -azlika izme!u /latona i 'ristotela jeste u tome to kod 'ristotel nije rije o do0ru po se0i na enu insistira /laton2 ne"o o ljudskom do0ru2 ono je za ljudski 3ivot i ljudsko djelovanje posljednji i krajnji 1ilj# 'ristotel razmatra tri s&va4anja zadovoljstva6 1# /o kome zadovoljstvo nikada nije do0ro ime se opire /latonovom miljenju# 2# /o kojem su neka zadovoljstva do0ra ali da je ve4ina nji& loa# 3# Koje smatra da je zadovoljstvo do0ro2 ali da nije naj0olje# S3<.@=) . E0.=:2<4) 13.=) . 7=103.@)2. S3<.@=< /13)F.?.@=< :@1;j1 Stoiko etiko uenje predstavlja meta:iziku2 spekulativnu ili ra1ionalistiku# S o0zirom na ovo2 stoiari moralno smatraju sadr3ajem i krajnjom svr&om ili 1iljem 3ivota# @0o" to"a nji&ovo uenje predstavlja sadr3ajnu ili teleoloku etiku ili etiku do0ra# %a pitanje u emu se sastoji 1ilj 3ivota2 @enon osniva stoike teorije moralnosti od"ovara6 7?ivot u skladu sa razumom8#2 a jedan od nje"ovi& najznaajniji& nasljednika Hrizip preo0likuje ovu @enonovu misao :ormulom68?ivot u skladu sa prirodom8# 9rlina i sre4a zauzimaju sredinje mjesto u stoikom uenju# Izme!u nji& vlada &armonija# )n vrlinu s&va4a ra1ionalnim ovladavanjem emo1ijama i strastima tj# 3ivot vo!en umom i zato vrlina predstavlja najvie do0ro# )ni smatraju da se sre4a sasoji u samoj vrlini#

)ni identi:i1iraju vrlinu i sre4u2 ovjek je sretan ako posjeduje vrlinu# %eki njeni mislio1i poten1iraju da se vrline mo"u uiti2 to su @enon2 Hrizip2 Kant i /osejdonije# %aje4e se susre4u dvije podjele vrlina6 1# I' %' A teorijska2 praktina 2# T-I(' %' A lo"ike2 :izike2 etike $ nji&ovim uenjima dominiraju sljede4e vrline6 ,$ -)ST2 H-'=-)ST2 /-'9* %)ST2 S$@ -?'%)ST E0.=:2<4) 13.=) *pikurovo etiko uenje je empirijsko" karaktera# %je"ovo uenje se o0ra4a individui# @0o" to"a "a nazivamo individualistikom etikom# /rema tom uenju ali sretno" 3ivota je tjelesno zdravlje i ataraksija ili duevni mir# a 0i ovjek posti"ao ataraksiju potre0no je da 0ude potpuno oslo0o!en reli"iozno" stra&a# )snovno naelo *pikurovo" uenja je zadovoljstvo# )no za *pikura znai apsolutni kriterij do0ro"a ili krajnji 1ilj ovjekovo" 3ivota# %je"ova teorija se 0itno razlikuje od kirenaiko" uenja# -azlika se sastoji u tome to kirenaiari smatraju da se sutina zadovoljstva sastoji u trenutnom u3ivanju a *pikur inzistira na tajnom ili do3ivotnom zadovoljstvu# ru"a razlika iskazuje se u tome to *pikur razlikuje tjelesne od du&ovni& zadovoljstava# Tre4a razlika je u tome to kirenaiari smatraju da je tjelesna patnja "ora od duevne patnje a *pikur misli suprotno s o0razlo3enjem da tijelo pati samo od sadanje" zla2 dok dua mo3e patiti i od podsje4anja na prolo zlo kao i od oekivanja ili od stra&a od 0udu4e" zla# K)2>.;)6;1 426.;1 7:8 1# $9IS'9%)ST A izvor svi& ostali& vrlina 2# S',)S'9.' '9'%(* A u"odan 3ivot nastaje kada se slijedi "las istine 3# H-'=-)ST 4# /-'9* %)ST A donosi najve4u mjeru zadovoljstva S=103.@=< :@1;j1 < /<2)6;</ /rimarna sutina ovo" uenja sastoji se u tome to polazi od teze da se najvie do0ro ne mo3e saznati# @0o" to"a svi njeni predstavni1i odlino ustaju protiv stioko" s&vatanja o najviem do0ru koje se posti3e samo za&valjuju4i ispravnom i savrenom razumu# +ak ta vie svi nje"ovi predstavni1i od0a1uju sva etika uenja koja polaze od najvie" do0ra tj# vr&ovno" prin1ipa ili kriterija# %ajo"oreniji protivnik takvi& etiki& stajalita je Sektus *mpirikus# /rimarna sutina skeptiko" nazora moralnosti sa3ima se u suzdr3avanju izri1anja sudova o saznavanju svijeta i o pitanjima ovjekovo" praktiko" 3ivota2 tre0a se teorijski uzdr3avati od izri1anja sudova#)vaj nazor na svijet i praktiki 3ivot utemeljuje /iron# )n razvija apsolutni skepti1izam# @a skeptiare stvari u svijetu nepristupane su saznanju z0o" e"a se moramo suzdr3avati da o njima donosimo sudove jer u sudu nita nije istinito# Skeptiar ne4e re4i6 7ovo je tako8 ne"o 7to mi se ini tako8 ili ne4e izre4i sud 7ovo je do0ro8 ne"o 7ini mi se da je ovo do0ro8# Skeptiari poten1iraju na mudrosti ali praktikoj mudrosti koja je dru"aija u odnosu na istu kod stoiara i *pikura# ,udrost kod Stoiara je daleko od stvarnosti2 a kod skeptiara je prisutna u stvarnosti# Kod nji& nema apsolutno" zla niti do0ra# R)+.<;)6.73.@=) 13.=) /od ra1ionalistikom etikom podrazumjevamo onu etiku koja pro0lem moralno" razumjeva ili o0janjava sa stajalita razuma2 uma ili miljenja# Isti1anje apsolutno" znaaja razuma ili uma prati "otovo 1ijelu &istoriju razvitka etiko" miljenja# )no je prisutno jo kod Sokrata2 /latona i Soiara# $ 1F# stolje4u ra1ionalistiko uenje o moralnom razvija Spinoza# )n svoje uenje temelji na stoikom uenju i 3idovskoj misli# Spinozina teorija predstavlja apsolutni etiki ra1ionalizam# ,e!utim nje"ovo uenje se razlikuje od kanta6 1# )na se iskazuje u tome to Spinoza pola3e apsolutnu nadu u razum2 pa z0o" to"a nje"ovo uenje predstavlja apsolutni etiki ra1ionalizam o emu svjedoe nje"ove kritike isto" i praktiko" uma i rasudne mo4i# 2# ru"a razlika je to Spinozino uenje o moralnom pripada sadr3ajnoj ili teleolokoj eti1i# /ojmovima vrline i do0ra Spinoza posve4uje izuzetnu pa3nju# 9rlina le3i u ovjekovoj sutini koja se iskazuje u mo4i ili sposo0nosti ovjeka da se odr3i# a 0i u tome uspio ovjek mora djelovat onako kako od"ovara zakonima ovjekove prirode# ok do0ro s&va4a kao sve ono to ovjekovom odr3anju i nje"ovom djelovanju poma3e i to uve4ava ovjekove djelatnosti# Suprotno od to"a je zlo2 sve ono to nanosi tetu ovjekovom djelovanju i to umanjuje nje"ovu mo4# )vo pokazuje da je Spinozino uenje individualistiko2 utilitaristiko i naturalistiko# ok se sutina sre4e po spinozi sastoji u stalnom usavravanju razuma# Spinonza raspravlja i o a:ektima6 to ovjek manje poznaje uzroke svoji& a:ekata to vie je njima podlo3niji i o0rnuto ili jo de1idnije2 ovjek je moralniji onoliko koliko uspjeva da vlada i upravlja strastima i a:ektima# S0.;<?) 42G. 0<>j16: )F1=)3)8 1# T*?%(' I.I /)?$ ' A najva3niji jer predstavlja temelj e"zisten1ije i izra3ava na"on za samoodr3anjem# 2# -' )ST A uve4anje mo4i miljenja du&a i mo4i nje"ovo" djelovanja ukoliko 0ude jaala lju0av premaintelektu utoliko 4e 0iti izra3enija mo4 ovjekovo" djelovanja# 3# ?'.)ST A o"raniavanje mo4i miljenja du&a i mo4i nje"ovo" djelovanja#

S0.;<?) 021:?./) ;1=1 73)4=1 . <> D1=)23) )6. 3: 7: 2)?6.=18 < ekart nastoji da ljude naui kako da misle2 a Spinoza kako da 3ive# < ekart uspostavlja ras1jep izme!u razuma i volje a Spinoza to osporava# < ekart nema etiko" ideala2 a Spinozino uenje se zapravo na njemu temelji# E/0.2.73.@=) 13.=) *mpiristika etika se javlja nakon ra1ionalistiko" nazora# )naj prava1 etiko" miljenja koji sutinu moralno" tra3i i prepoznaje uulnom iskustvu2 odnosno u empiriji oznaavamo empiristikom etikom# 5undamentalna karakteristika ovo" etiko" nazora sastoji se u polazitu6 7nita ne postoji u razumu to prije ne 0i 0ilo u ulima8# *mpiristiki nazori o moralnom :enomenu se javljaju kod en"leski& mislila1a i to prije sve"a u uenjima Ho0sa2 .oka i Hjuma# H)=S se smatra me!u prvim koji pro0lem moralno" postavlja na sasvim novim osnovama u odnosu na 1ijelu klasinu etiku# Svoje etiko stajalite temelji na empirizmu2 naturalizmu2 ra1ionalizmu2 e"oizmu2 utilitarizmu i politikom &edonizmu# @0o" politiko" &edonizma se Ho0s razlikuje od *pikura jer se on zala3e za nepolitiki &edonizam# *pikur se ne zanima za politiku or"aniza1iju drutva zato jer se zanima za :ormiranje kosmopolitske ljudske zajedni1e# /o njemu politiki &edonizam je prolazna stvar# ,e!utim Ho0s je anti1ipator ideje da je politika vjetina upravljanja ljudima i on to iznosi u djelu 7.evijatan8# )n razvija politiki &edonizam# $ Ho0sovoj teoriji :i"uriraju dva primarna pitanja na temelju koji& se ona naziva naturalistika a to su6 1# /-I-) %I @'K)% I.I ,)-'.%I 2# /-I-) %) /-'9I.) I.I ST'%(* H<*7 2)702)46j) . < 0<?.3.4;</ ?)=<;: : 32<732:=</ 7/.76:8 a) =)?'%SKI 0) H-'S'%SKI 1) @'K)% ('9%)H ,I>.(*%(' =itna karakteristika prirodno" stanja je potpuna izoliranost jedinke od dru"i& jedinki2 to na kon1u ima za posljedi1u rat svi& protiv svi&# Svako ima pravo da ini to "od &o4e# %asuprot takvom stanju razvija se prirodni ili moralni zakon# )n znai zapovjest uma2 prirodni zakon predstavlja op4e pravilo koje se otkriva pomo4u razuma# %ajradikalniju kritiku Ho0sovo" uenja razvijaju =utler i Ilark# Suprotno Ho0sovom stavu da ljudi ine dru"ima do0ro jer nema dru"o" puta da zadovoljimo ne samo svoje ne"o i potre0e dru"i&2 =atler misli da esto puta 3elimo nekom do0ro ali mu ne mo3emo lino uiniti iz razliiti& razlo"a# .)K je jedan od najva3niji& en"leski& etiki& mislio1a# $ nje"ovoj teoriji dolazi do izra3aja teza po kojoj sve proizilazi iz iskustva2 mada ne potie ni ulo"u razuma# 9a3na oso0ina nje"ovo" uenja le3i u tome to na"laava da sve ono to se kod ovjeka pokazuje valjanim2 pamet2 pravinost i ovjekolju0ivost dato je vaspitanjem# P< ;j1/: 0<73<j1 3 42731 ?)=<;)8 1) =)?'%SKI 2) H-'S'%SKI 3) @'K)% ('9%)H ,I>.(*%(' H($, u svoju teoriju vrstava i emo1ije i strasti# /o nje"ovom miljenju strasti mo"u 0iti jae od emo1ija# %e!utim pored jaki& postoje i ti&e strasti kojima pripadaju osje4anja ljepote i ru3no4e dok u jake strasti spadaju lju0av i mr3nja2 radost i 3alost# Hj:/ 732)73. >.j16. . ;)8 1# %*/)S-* %* A sve strasti koje nastaju neposredno od do0ra ili zla2 od 0ola ili zadovoljstva# 2# /)S-* %* A one koje nastaju iz isti& prin1ipa ali uz dejstvo dru"i& kvaliteta# %eposredne strasti su6 ?$ %('2 H%$>'%(*2 ?'.)ST2 -' )ST2 %' '2 )+'('%(*# /osredne strasti su6 H)- )ST2 S,(*-%)ST2 +'ST).($=.(*2 .($='92 ,-?%('2 @'9IST2 @.)='2 S',I.)ST2 =.'H) '%)ST# III H GLAVA #H1><;.73.@=<-:3.6.3)2.73.@=) 13.=) : F2);+:7=<j . 1;5617=<j F.6<?<F.j.$ H16413.:7<4) . H<6*)D<4) 13.=) )ni su pokuali pomiriti klasino uenje eudeumonizma sa novovjekovnim utilitarizmom# Kod nji& je sre4a isto to i zadovoljstvo# -azlika izme!u Hol0a&a i Helvetiusa i Stoiara je to oni puko redu1iraju drutvene zakonitosti na prirodne zakone# Stojiari se ne zanimaju za drutvene zakone jer se ne zala3u za dr3avu# IV H GLAVA #13.=) : ;j1/)@=<j =6)7.@;<j F.6<?<F.j.$ K);3<4) 13.=) Kant je utemeljiva klasino" njemako" idealistiko" uenja o moralnom# )n je prvi s&vatio ovjeka voljnostvaralakim i umnim 0i4em2 0i4em koje slijedi "las moralno" zakona# Kantova etika za razliku od pred&odni& etiki& nazora predstavlja autonomnu etiku jer sutinu temelj i izvor moralnosti vidi u slo0odi# )na polazi od razuma ili uma2 pa s o0zirom na to predstavlja ra1ionalistiku ili umsku etiku u kojoj je razum aprioran# )n u svojoj :ormalistikoj eti1i postavlja kate"oriki imperativ ili moralni zakon# B.3;1 <>6.=1 K);3<4<5 :@1;j) 7:8 1# K-ITI+KI -'II)%'.I@', A ovjek je umno 0i4e koje djeluje prema predstavi zakona tj# prin1ipa volje (dualizam dlo0ode i nu3nosti)

2# S$=(*KTI9%I A sve moralne vrijednosti su su0jektivne2 odnosno sve nae moralne radnje su odre!ene moralnim zakonom koji je u nama2 a ne izvan nas# 3# 5)-,'.I@', I -IH)-I@', A moralni zakon je :ormalan# )n propisuje :ormu djelovanja tj# njime se za&tjeva samo :orma maksime# ok se pod ri"orizmom podrazumjeva stro"o dr3anje kate"oriko" imperativa# 4# '-I)-I@', I '/S).$TI@', I.I $%I9*-@'.I@', A kate"oriki imperativ je 0ezuvjetan i neovisan od 0ilo e"a i stoji ispred sve"a# )n je univerzalan2 nadilazi &irove vremena i prostora# C# *)%T).)HI@', A du3nost predstavlja nu3nost neko" djelovanja iz potovanja prema moralnom zakonu# Kant razlikuje dvije vrste du3nosti6 a) K'T*H)-I+K* A apsolutne su i nisu niim uvjetovane6 7tre0a "ovoriti istinu8# )ne se moraju potovati# )dnose se na moralno 0i4e# 0) HI/)T*TI+K* A odnose se na empirijsko" ovjeka# )ne "ovore ta moramo i ta ne smijemo initi da 0ismo posti"li ili iz0je"li neki 1ilj6 7ako 3eli iz0je4i zatvor onda ne smije u0iti8# E# '$T)%),%)ST I I,/*-'TI9%)ST A sredite Kantovo" etiko" sistema ini pojam slo0ode# )na znai autonomiju# )n pravi otru razliku izme!u &eteronomije i autonomije volje# Heteronomija volje ini izvor svi& nepravi& prin1ipa moralnosti# To omo"u4ava &ipotetiki imperativ koji "lasi6 7tre0a da inim neto z0o" to"a to &o4u neto dru"o8< %aspram to"a imperativa moralni imperativ koje" postavlja autonomija volje ka3e6 7tre0a da radim ovako ili onako pa i ne &tio nita8# 'utonomija volje mo"u4a je samo kod ovjeka koji slijedi "las isto" praktiko" uma2 kate"oriko" imperativa# Kant svoj rtiki sistem temelji na pojmu slo0ode a iz nje"a proizilaze svi ostali pojmovi6 a) ,oralni zakon ili kate"oriki imperativ < na temelju e"a es ovjek ponaa 0) ,aksima A pravilo radnje su0jekta 1) u3nost A proizilazi iz same prirode moralno" zakona Slo0odu kant razmatra u trostrukom smislu6 1# S.)=) ' K') '$T)%),I(' 2# S.)=) ' K') I%T*-IHI=I.%' S$>TI%' 3# S.)=) ' K') S.$+'( < $ prvom smislu slo0ode kao autonomija predstavlja misaonu stvar odnosno neto to nije dato iskustvom# )na se nalazi u naem miljenju2 a ispunjava se paktiki "lasom kate"oriko" imperativa# < ru"i smisao slo0ode je u umnom 0i4u i moralnom2 zakon uma koji je dat sam po se0i# < Tre4i o0lik je ista samovolja2 me!utim Kant je razoru3ao mo"u4nosti da vsoju slo0odnu volju pretoi u samovolju# @a to postoje dva razlo"a6 a) +)9(*K K') $,%) I ,)-'.%) =IK* 0) ,)-'.%I @'K)% ST)(I I@%' S.)=) %* 9).(* Imperativima se oznaavaju :ormalne zapovjedi uma# /ostoje dvije vrste6 1# K'T*H)-I+KI I,/*-'TI9 2# HI/)T*TI+KI I,/*-'TI9 /od kate"orikim imperativom Kant podrazumjeva prin1ip ponaanja koji se primjenjuje na oso0e kao slo0odna i ra1ionalna 0i4a# )vaj imperativ 0ezuvjetno zapovjeda i radi se o zapovjedi uma po kojoj je neko djelovanje samo za se0e o0jektivno nu3no2 0ez o0zira na neku dru"u namjeru ili svr&u# )no je do0ro po se0i a ne po onome to se njime proizvodi# =itna o0ilje3ja kate"oriko" imperativa su6 nu3nost2 0ezuvjetnost2 apriornost2 apsolutnost ili univerzalnost# )snovu kate"oriko" imperativa ini slo0oda# I kate"oriki imperativ je mo"u4 jedino u pretpostavki ideje slo0ode# ' kako je mo"u4a ta ideja nemo3e spoznati nikakav ljudski um# 5ormula kate"oriko" imperativa "lasi6 7postupaj tako da maksima tvoji& postupaka uvijek mo3e 0iti prin1ip op4e" zakonodavstva8# Suprotno kate"orikom imperativu2 imperativi koji ne zapovjedaju moralno nazivaju se &ipotetikim imperativom# )ni predstavljaju nu3nost mo"u4e" djelovanja kao sredstva pomo4u ko"a se dolazi do nee" dru"o"a2 to se &o4e &tjeti ili to je mo"u4e &tjeti# %ji&ova :ormula1ija "lasi6 7morate raditi tako i tako ako 3elite da posti"nete takav i takav 1ilj8# R)?6.=) .?/1C: =)315<2.@=<5 . D.0<313.@=<5 j18 1# ok &ipotetiki ima za 1ilj 0la3enstvo2 kate"oriki ima za 1ilj da 0udemo dostojni sre4e# 2# ok &ipotetiki savjetuju ta tre0a da inimo ukoliko &o4emo 0iti sretni2 kate"oriki zapovjeda kako tre0a da se ponaamo da 0udemo dostojni 0la3enstva# 3# Hipotetiki se temelji na empirijskim naelima2 kate"oriki na slo0odi razumsko" 0i4a koja je temelj imperativa# Sljede4i pojam Kantovo" etiko" sistema je pojam maksime# ,aksima ima znaenje praktiko" pravila# )va pravila mo"u 0iti6 a) S$=(*KTI9%' A u sluaju kada su0jekt smatra uvjet neke svoje radnje va3e4im samo za svoju volju# 0) )=(*KTI9%' A u sluaju ako se taj uvjet spoznaje kao op4eva3e4i za volju svako" um"o" 0i4a# 'ko je oslo0o!ena sadr3ajni& motiva tj# ako je ista ona je u sa"lasnosti sa moralnim ili kate"orikim imperativom# )ni koji kritikuju Kanta su6 H*H*.2 >)/*%H'$*-2 >*.*- I H'-T,'%# R)?6.=) K);3 . A016?

1# Kantova kon1ep1ija pred so0om ima zamiljeno" ovjeka2 kod 'pelova teorija ima konkretne ljude koji me!uso0no komuni1iraju# 2# 'pel preispituje nemo"u4nost uspostavljanja ljudske zajedni1e na moralno etikim prin1ipima# 3# 'pel ima pred so0om raznolikost ljudi a to Kanta ne interesira# SlinostL )0a poten1iraju na etiko moralnim prin1ipima# !.D31<4) 13.=) ru"i znaajniji predstavnik njemako" idealistiko" nazora o moralnom je 5i&te# Kao i Kantovo tako i nje"ovo miljenje je ra1ionalistiko i su0jektivistiko# -azlika izme!u nji& su6 1# 5i&te od0ija priznati univerzalistiko znaenje kate"oriko" imperativa# @a takav postupak 5i&te iznosi ar"ument6 svaki ovjek ima pose0an ili spe1i:ian poziv2 odnosno svoje spe1i:ine zadatke u 3ivotu# )vim nastoji pokazati da prin1ipi moralno" djelovanja ne moraju 0iti univerzalni# 2# 5i&te ne priznaje stvari po se0i6 ideja =o"a2 0esmrtnost due i ideja slo0ode# 3# Slo0oda je za 5i&tea apsolutni poetak i krajnja svr&a 1ijelo" nae" 3ivota i djelovanja# )na je i polazite i is&odite# ok za kanta ona jeste polazite ali ne i is&odite# To je kate"oriki imperativ# 5i&te nadopunjuje Kantovo izjednaavanje svijesti i savjesti sa samosvijesti# Samosvijest predstavlja most izme!u svijesti i savjesti# )na znai ustvari da ovjek 0ude svjestan vrijednosti koje posjeduje samo je mo3e imati moralno razvijena linost# H1516<4) 13.=) )no to He"el &o4e da posti"ne svojom kritikom moralni& pozi1ija jeste da ovjek u svojem ponaanju i djelovanju nu3no prizna postoje4e drutvene i ljudske odnose zasnovane na odre!enim i konkretnim pravilima ili kriterijima2 predmet ovjekovo" djelovanja je z0iljski svijet# He"el postavlja znak identiteta izme!u empirije i intelekta2 ije is&odite mora 0iti pozitivna moralnost# To je ona moralnost koja je utemeljena u ustavu i zakonima dr3ave2 koja poten1ira na identitetu ono" to je upisano i ono" to se mora ostvariti# Kod He"ela nema moralno razvijene linosti kod nje"a ima individua# @atim kod nje"a nema moralne svijesti ne"o :enomenalna svijest# He"el polazi od stavke da je &istorija izlo3ena dijalekti1i2 a kod Kanta imamo dijalektiku pojmova# @0o" to"a to polazi od individue2 interes je pokreta sve"a# @0o" to"a se javlja suko0 izme!u inova1ijama2 a da 0i se to iz0je"lo i sprijeilo dr3ava donosi ustav2 zakon koji se temelji na jedinstvu izme!u stvarnosti i umnosti# Kod He"ela imamo posrednike izme!u mene i moje e"zisten1ije2 a to je dr3ava# To znai daje mi slo0odu ali me o"raniava u odnosu na dru"e2 to je ne"ativno znaenje slo0ode# <01;D):12<4) 13.=) >open&auer je najznaajniji mislila1 1M# stolje4a# )n je razvio antira1ionalistiku2 odnosno ra1ionalistiku i voluntraistiku meta:iziku# )na uenja koja prave razliku izme!u voljni& i moralni& oso0ina su volutaristika uenja# 9r&ovni prin1ip nje"ovo" etiko" uenja je samilost ili sa3aljenje# 79olja za 3ivotom8 je stu0 i 0it realnosti# 9olja je "ospodar intelekta# Intelekt stari2 a volja ne# )n promovira aksiom o potpunoj nemo4i uma u zoni moralno"# @0o" to" on ustaje protiv pojmova moralni2 zakon2 du3nosti i tre0anje# /o njemu postoje tri osnovne po0ude ljudski& radnji preko koji& se jevljaju svi ostali motivi ovjekovo" djelovanja2 a to su6 1# =*@H-'%I+%I *H)I@', A ija se sutina sastoji u postizanju sre4e ili koristi i po 1ijenu patnje i 0oli dru"o"# 2# @.)=%' -' %(' A kojom se nanosi zlo ili patnja dru"om# 3# S',I.)ST A kojom se 3eli svakom ovjeku do0ro# /rve dvije su 0ez moralne vrijednosti2 a dru"a predstavlja pravu ili istinsku vrijednost# Samilost ini temelj kardinalni& vrlina# )n daje tri stupnja moralnosti6 1# S',I.)ST A npr# lju0av ovjeka prema ovjeku2 takva lju0av je oslo0o!ena interesa# 2# S',)/)?-T9)9'%(* A kada lju0av u poma"anju dru"ima 3rtvuje samu se0e2 ali opet 0ez interesa# 3# %*H'II(' 9).(* @' ?I9)T), A proizilazi iz saznanja o odvratnosti nje"ove sutine# 5undamentalni elementi 3ivota za >open&auera su 0ol i patnja# )ni se mo"u ukloniti samo ako se u individui javi samilost# N.@1<4) 13.=) %ie je krajnje radikalno kritiki i ni&ilistiki raspolo3en spram :ilozo:ije2 kr4anstva2 morala2 znamenitosti2 moderni& ideja i vrijednosti to je do nje"ova vremena ponudila zapadna 1iviliza1ija# Sve to po njemu nije vrijedno da 3ivi2 pa sto"a postavlja za&tjev za prevrednovanjem svi& vrijednosti# %ieova misao prolazi kroz tri :aze6 1# $ prvoj :azi %ie zastupa stajalita >open&auerove teorije saznanja# 2# ru"a :aza karakterizira se oslo0a!anjem od >open&auerove misli# $ njoj %ie postaje samostalni mislila1# Tada nastaju djela 7s onu stranu do0ra i zla A uvod u jednu :ilozo:iju 0udu4nosti82 djelo u kojem se ne priznaje razlika izme!u do0ra i zla i 7"eneolo"ija morala8# )d0a1uje reli"iju u ovoj :azi# 3# $ tre4oj :azi nastaju 7'ntikrist8 i post&umno o0javljeno djelo 7volje za mo4 A pokuaj prevrednovanja svi& vrijednosti8# $ njoj se posve4uje pa3nja pitanjima strasti2 osje4anja i volje# /ostoji C tema koje ine okosni1u nje"ovo" miljenja2 a to su6

1# S,-T =)H' 2# 9).(' @' ,)K 3# 9(*+%) 9-'K'%(* IST), 4# /-*9-* %)9'%(* S9IH 9-I(* %)STI C# %'T+)9(*K 79olja za mo48 ne posjeduje o0ian ovjek ne"o je to svojstvo natovjeka# %atovjeka krase tri :undamentalne vrline6 $?I9'%(*2 9.'ST).($=I9)ST2 S*=I+%)ST# $mjesto moralni& normi i vrijednosti koje su dominirale viestoljetnom &istorijom2 %ie postavlja posve novu ta0li1u normi i vrijednosti# %ju namjenjuje natovjeku# /revrednovanje svi& vrijednosti A izrada nove ta0li1e vrijednosti za ije je izvo!enje sposo0na samo velika linost s jakom voljom2 natovjek# %atovjek posjeduje volju za mo4 i njemu je namjenjena nova ta0li1a vrijednosti# ETIKA HIS PLANETARNE ODGOVRNOSTI ETIKA HISTORIJSKE PLANETARNE ODGOVORNOSTI JE ? )naj prava1 etiko" miljenja koji pro0lem moralno" smatra palnetarnim pitanjem i koji daje na"lasak na pitanje &istorijske i solidarne od"ovornosti znanstvenika2 te&niara i polituara2 za posledi1e svoji& izuma i nji&ove aplika1ije i nji&ovo" djelovanja po ovjeka prema dru"om ovjeku i nje"ove 0ios:ere ukljuuju4i i pitanje moralno" suosje4anja ovjeka prema dru"om ovjeku i prirodi# DVA INPERATIVA ETIKE PLANETARNE ODGOVORNOSTI? a) I imperativ "lasi6 djelujte tako da maksime vae" djelovanja 0udu op4e pretpostavke opstanka ljudi i 0ios:ere# 0) II imperativ "lasi6 djelujte tako da vaim djelovanjem 0udu4im "enera1ijama o0ez0jedite sretan 3ivot# VARIJANTE ETIKE HISTORIJSKE ODGOVORNOSTI? 1# *ko etika predstavnik je Henri1&2 je etika o onom 7moras8 za koje snosimo planetarnu od"ovornost2 ona je u1enje o postojanju 1ovjeka i ne"ove 0ios:ere# ETIKA PLANETARNE ODGOVORNOSTI SE DJELI NA? <*koetiku < *tiku &istorijske od"ovornosti < *tika univerzalne i komunitativne zajedni1e ETIKA ISTORIJKE PLANETARNE ODGOVORNOSTI RAZVIJA SE U DVA PRAVCA? a) K);3<4 13.@=. F<2/)6.?)/ ( :ormalistika etika) < koja polazi od :orme2 interesuje "a :orma ovjekovo" djelovanja2 apriorna :orma# 0) A2.73<316-<4 =<;+103 /<2)6;<73. (teoloka etika) < moralna radnja ima sadr3aj ali ne i :ormu ARISTOTEL BITNA SVOJSTVA ARISTOTELOVE ETIKE? a) R)+.<;)6.?)/ < ovjek je razumno 0i4eD 0) R1)6.?)/ < ovjek svoje razlo"e svo" miljenja i djelovanja nalazi u ovozemaljskom 3ivotuD i 1) I/);1;3.?)/ < ovjek razvija svoju 0itnu imanentnu :ormu# BITNA OSOBINA ARISTOTELOVOG UENJA? Sastoji se u tome da etika nema za 1ilj teorijsku spoznaju2 ne"o praktini nain djelovanja# PO ARISTOTELU JE SRECA? 'ristotel sre4u s&va4a krajnjim 1iljem 3ivota# /o njemu vr&ovni 1ilj onaj koji se 3eli po se0i tj# koji se 3eli radi neko" dru"o" 1ilja#Sre4a se ne posti3e razmisljanjem ne"o nju ovjek posti3e svojim razumnim radnjama# EUPARHIJA PO ARISTOTELU? pose0no je potre0no ista4i 'ristotelovo uenje o pravilnom djelovanju ili eupar&iji# Takvim djelovanjem od0a1uju se ekstremi premalo ili preveliko# ,isao o pravilnoj radnji ima pose0no mjesto u djelovanju dananje" ovjeka kao politiara2 znanstvenika TA ZNAI EUPARHIJA? /ravilna2 moralna radnja (djelovanje)# %alazimo je kod 'ristotela2 znai djelo kojim se uspostavlja mesotes odnosno sredina izme!u dva ekstrema# ARISTOTEL O PRAVDI8 %ajsistemati1nije u1enje o pravdi je dao 'ristotel#$ %ikoma&ovoj eti1i je na po1etku "ovorio da je prvda kao ideal a na kraju knji"e porekao svoj prvo0itni stav#/ravda tre0a da stoji neovisno od pozitivne moralnosti#'ristotel je na 0azi 1injeni1a podijelio pravdu6 )$ D.732.*:3.4;) A koja dolazi do izra3aja prilikom dodjele poasti2 nov1a i dru"i& do0ara na koje pripadni1i dr3ave opravdano pola3u pravo# )vu pravdu dijeli zakonodava1# *$ K<21=3.4;) .6. =</:3)3.4;) A je onaj o0lik pravde koju dijeli sudija prilikom rijeavanja razni& sporeva i donoenja odre!eni& presuda kojim sank1ionira prijestupnika#

ARISTOTEL INSISTIRA NA TRIJADNOJ STRUKTURI LJUDSKOG ZNANJA? a) Teorijska zonaD 0) /raktina zona (zona znanja2 ljudski& aktivnosti)D i 1) /oetika zona (umjetnost)# DVIJE SINTAGME PRAVA PO ARISTOTELU? a) P2.2<>;< 02)4< < ono je sim0ol ljudsko" postojanja2 jer je ono samo prisutno kod ovjeka# )no je tema svi& etiki& uenja od sokrata pa sve do njemako" klasino" idealizma# To je pimarno etiko pitanje# 0) P<?.3.4;< 02)4< < je prinudno pravo za su0jekta moralne radnje# To je pronudno pravo2 zati4eno je ustavom# )no se ve3e za pozitivnu slo0odu2 a ona se ve3e za sve ljude i ostvaruje se u modernom tipu dr3ave# Samo moderna dr3ava na temelju ustava uspostavlja slo0odu# PODJELA VRLINA PO ARISTOTELU? )$ I;3161=3:)6;1 #>.j);<13.@=1$ < odnose se na istinu2 isto saznanje i kao takve stiu se upornim uenjemD *$ M<2)6;1 #13.@=1$ < odnose se na djeljenje2 osje4anje i &tjenje# VARIJANTE EUDAIMONISTIKE ETIKE PO ARISTOTELU? a) HedonizamD 0) /er:ek1ionizamD 1) $tilitarizamD d) 'ltruizamD i e) *"oizam# ARISTOTELOV POJAM SRE9E INVOLVIRA? a) @dravljeD 0) =o"atstvoD 1) Slava i astD d) $spje&D i e) o0ro razmiljanje# BENTHAM BENTAMA I MIL RAZLIKA? )"leda se u tome to =entam insistira samo na kvantitativnim aspektima zadovoljstva i sre4e# ok ,il insistira na jedinstvu kvantitativni& i kvalitativni& aspekta# EPIKUR EPIKUROVA ETIKA? *pikur i"ra!uje etiku teoriju koja usavrava kirenaiko uenje2 i ono je empirijsko" karaktera# %je"ovo uenje o0ra4a se individui2 to se oznaava individualistikom etikom# EPIKUR VRI PODJELU POUDA PREMA ONOME KOJA JE OD NJIH KORISNIJA a) /o3ude koje su prirodne i potre0neD 0) /o3ude koje su potre0ne ali nisu prirodneD i 1) /o3ude koje nisu potre0ne ni prirodne EPIKUROVO UENJE JE PRIPREMLJENO OD ? KI-*%'IIK)H $I*%(' jer oni prvi uvode &edonizam# FIHTE BITNA ODLIKA !IHTE-OVOG UENJA? (e stavljanje znaka identiteta izme!u moralno svijesti2 samosvijesti i svijesti# NAGONI PO !IHTEU? a) /rirodni na"onD 0) +isti na"on# SLOBODA PO !IHTE-U? (e samopotvr!ivanje i samostvaralaka djelatnost# )na je apsolutni poetak i krajnja svr&a 1ijelo" nae" 3ivota i djelovanja# !IHTEOVA ODREDBA SLOBODE8 5i&te polaziste i is&odiste svo" u1enja nalzi u slo0odi#Slo0oda je stvarala1ka 0it ljudsko" 0i1a#(a kao umno 0i1e iamm pravo da spoznam svoju slo0odu#

!ICHTEOV ODNOS PREMA KANTOVOM MORALNPM ZAKONU ? 5i&te od0ija priznati Kantovo univerzalistiko znaenje kate"oriko" imperativa# @a to iznosi ar"ument6 svaki ovjek ima pose0an ili spe1i:ian poziv2 odnosno svoje spe1i:ine zadatke# %je"ova :ormula1ija imperativa "lasi6 ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odre!en u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u 3ivotu !IHTE-OV ODNOS PREMA KATEGORIKOM IMPERATIVU? )n od0ija priznati univerzalistiko znaenje kate"oriko" imperativa# @a to iznosi ar"ument6 svaki ovjek ima pose0an ili spe1i:ian poziv2 odnosno svoje spe1i:ine zadatke# %je"ova :ormula1ija imperativa "lasi6 ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odre!en u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u 3ivotu# HARTMAN HARTMAN INSISTIRA NA SLIJEDE9IM VRIJEDNOSTIMA? a) ,oralnimD HOBS KO JE UTEMELJIO RACIONALNI EGOIZAM? Ho0s# POZITIVNI ZAKONI U TROSTRUKOM SMISLU PO HOBSU? a) =o3anski zakonD 0) Hra!anski zakonD i 1) @akon javno" mjenja# SREDINJI POJMOVI HOBSOVE TEORIJE? a) /rirodno pravo ili prirodno stanjeD 0) /rirodni zakon ili moralni zakonD i 1) Hra!anski zakon ili pozitivni zakon# HOBS MORALNI ZAKON IZVODI? Iz prirodno" prava za samoodr3avanje# Ho0s vrline koje su preovladavale u antikom periodu redu1ira na plemenitost i pravednost KANT BITNE ODLIKE KANT-OVOG UENJA?a) Kritiki ra1ionalizam2 0) su0jektivizam2 1) :ormalizam i ri"orizam2 d) apriorizam i apsolutizam2 e) dentolo"izam2 :) autonomnost i imperativnosti kao pose0na odlika spominje se Jtre0anjeJ kojim on zeli pose0no na"lasiti da ljudi tre0a da se pridrzavaju moralno" zakona odnosno kate"ori1ko" imperativa# REGULATIVNI PRINCIPI KANTOVOG UCENJA SU? Ideja =o"a2 Ideja 0esmrtnosti due i ideja slo0ode POLAZITE I ISHODITE KANT-OVOG UENJA? /olazite je slo0oda2 a is&odite je kate"oriki imperativ# KANTOVO TROSTRUKO ZNACENJE SLOBODE /olaziste nje"ovo" u1enja je slo0oda#)n daje tri zna1enja slo0ode6 1# S.)=) ' K') I%T*.IHI=I.%' 2# S.)=) ' K') S.$I'(%)ST 3# S.)=) ' K') '$T)%),I(' NAVESTI PRAVDU PO KANTU? Sadr3ajna etika koju ine6 &edonizam2 eudaimonizam i utilitarizam# )va etika imenuje se i etikom do0ara ili &eteronomnom etikom# /o kantu je pravda najvii etiki ideal i ona se ne mo3e de:inisati# KANT SMATRA DA OVJEK POSJEDUJE 3 DRUTVENE MO9I6 a) Saznanje (teorijski um)D 0) Htijenje (praktiki um)D 1) )sje4anje (mo4 su!enja)# /redmet Kant<ove kritike ini6 a) Saznanje (Jkritika isto" umaJ)D 0) ,oralno djelovanje (Jkritika praktiko" umaJ)D 1) .ijepo (Jkritika rasudne mo4iJ) KANT JE U SVOJIM KRITERIJIMA IZLOIO TRI VRSTE VRIJEDNOSTI? a) 9rijednost istinsko"D 0) 9rijednost do0ro"D i 1) 9rijednost lijepo"# POJAM SLOBODE U TROSTRUKOM SMISLU PO KANTU JE?

a) Slo0oda kao autonomijaD 0) Slo0oda kao inteli"i0ilna sutinaD i 1) Slo0oda kao sluaj# KANT RAZLIKUJE DVIJE VRSTE DUNOSTI? )$ K)315<2.@=1 < odnose se na ovjeka kao isto" moralno" 0i4a i nje"ovo" inteli"i0ilno"2 one su apsolutne2 niim nisu uvjetovane i moraju se potivati2 one se apli1iraju 0ez o0zira na posljedi1e koje 0i mo"le proiza4i iz nje"ovo" potivanjaD *$ H.0<313.@=1 < odnose se na empirijsko" ovjeka i njemu pripadno" ili osjetilno" svijeta2 za&valjuju4i njima ovjek izvrava ili iz0je"ava neku radnju2 one "ovore ta moramo i ta ne smijemo uiniti da 0i smo posti"li ili iz0je"li neki 1ilj# DVA IMPERATIVA PO KANTU? a) Kate"oriki imperativD i 0) Hipotetiki imperativ# KATEGORIKI IMPERATIV? (e prin1ip ponaanja koji se primjenjuje na oso0e kao slo0odna i ra1ionalna 0i4a# To je o0jektivni prin1ip koje" ovjek kao umno 0i4e stalno praktiki primjenjuje# Kantovo uenje polazi od zamiljeno" ovjeka2 umno" 0i4a koji djeluje po naelu nu3no o0jektivno" i apsolutno moralno" zakona koji nosi u se0i# Takav ovjek posjeduje istu moralnu svijest2 odnosno svijest oi4enu od svi& nasla"a osjetilo" svijet# =itna o0ilje3ija Kantovo" imperativa su6 nu3nost2 0ezuvjetnost2 apriornost2 apsolutnost ili univerzalnost ili op4a zakonodavnost# Kate"ori1ki impertaiv "lasi6 J jeluj tako da maksime tvo" djelovanja 0udu op1im zakonom za sva ostala moralna 0i1aJ# HIPOTETIKI IMPERATIV? )ni ne zapovjedaju ve4 predstavljaju nu3nost mo"u4e" djelovanja kao sredstva pomo4u koje" se dolazi do nee" dru"o"# >to se &o4e &tjeti ili to je mo"u4e &tjeti# Hipotetii imperativ (imperativi spretnosti2 imperativ mudrosti ili pameti) znae imperative koji predsavljaju praktinu nu3nost jedne mo"u4e radnje kao sredstva za postizanje nee" dru"o" to se 3eli# RAZLIKA IZME(U KANTA I !IHTEA < 5i&te ne poznaje stvari po se0i (Smrt =o"a 20esmrtnost duse i ideja slo0ode)2 Kant to kriti1ki razmatra# < Kod 5i&tea polazise i is&odiste je slo0oda a kod kanta je polaziste slo0oda a is&odiste kate"ori1ki impertaiv < 5i&te od0ija priznati Kantovo univerzalistiko znaenje kate"oriko" imperativa# @a to iznosi ar"ument6 svaki ovjek ima pose0an ili spe1i:ian poziv2 odnosno svoje spe1i:ine zadatke# %je"ova :ormula1ija imperativa "lasi6 ispuni uvijek svoj poziv ili zadatak koji je jasno odre!en u ljudskoj svijesti i spojen sa tvojim pozivom u 3ivotu# MOE LI SE ETIKO KAO ETIKO DOKAZATI? %e mo3e se teorijski odrediti i dokazati jer etika trans1endira injeninu datost2 pri emu svoj pro0lem smjeta u praktinu zonu# Tu tezu su zastupali6 'ristotel2 Kant i Hartman# KO KRITIKUJE KANTA? He"el2 >open&auer2 >eler2 Hartman i %ie# LOCKE LOKOVO UENJE? .o1k je jedan od najva3niji& en"lenski& etiara# /o njemu sve proizilazi iz iskustva mada ne porie i ulo"u razuma# 9a3na oso0ina .o1kovo" u1enja le3i u otme to na"laava da se sve ono to se kod ovjeka pokaziva valjanim2 pamet2 pravinost i ovjekolju0ivost dato je vaspitanje# )n od0a1uje slo0odnu volju ona je za nje"a 0esmisli1a# .o1k iskaazuje dvije 1ovjekove situa1ije6prirodno stanje i "ra!ansko drutvo# /o njemu postoje 3 vrste zakona6=o3anski2 Hra!anski i @akon javno" miljenja# NIE GLAVNE TEME NIEOVOG UCENJA? a) %atovjekD 0) Smrt =o"aD 1) /revrednovanje svi& vrijednostiD d) 9jeno vra4anje istomD e) 9olja za mo4i PET PITANJA O KOJIMA NIE RASPRAVLJA? <Smrt =o"a2 < 9olja za ,o4# < 9jeno vra4anje iso" i jedno" svijeta2 < predvrednovanje svi& vrijednosti2 < natovjek MORAL PO NIE-U? a) moral ro0ovaD i 0) moral 0o"ati&# PRAVINOST PREMA NIE-U? (e samo produ3etak za na"onskom osvetom#

PLATON ETIRI !AZE PO PLATONU? P24) F)?)8IMLADI PLATONI je :aza u kojoj imamo /latona pod uti1ajem Sokrata odnosno nje"ovo" identi:i1iranja morala i znanaj2 tj# nje"ovo" stava da 0ez znanja nema ni morala#' ine je spisi 6Triton2 .a&et2 /rota"ora2 .isid i prva knji"a r3ave# D2:5) F)?)8 IPRELAZNO RAZDOBLJE I to je razdo0lje u kome on kritikuje s:isti1ko u1enje i nji&ov "noseoloski skepti1izam2 "noseoloski ni&ilizam i skepti1izam#' ine je spisi6 Hor"ija2 ,enon i Kratil# T21B) F)?)8 JZRELI PLATONJ to je razdo0lje u kojem on od0a1uej sva pret&odna u1enja i stavra svoje eti1ko u1enje#' 1ine "a spisi6 Hoz0a2 5edon2 r3ava# 13423) F)?)8 JKASNI PLATONJ# ' 1ine "a spisi6 /armenid2 So:ist2 r3avnik# PLATON UVODI DIADNU STRUKTURU LJUDSKOG ZNANJA? a) Teorijska zonaD i 0) /raktina zona# PRAVEDNOST PO PLATONU? (e na snazi samo ukoliko postoji jaka i sta0ilna 1ijelina < dr3ava# /rema njemu nema pravednosti ukoliko nema sta0iliteta 1ijeline# 0) *stetikimD i 0) Saznajnim# SOKRAT SOKRATOVE SKOLE? a) M)5)27=) G=<6) < osniva je *uklid# )na je najapstraktnije odredila pojam do0ra2 koji predstavlja prin1ip nje"ovo" uenja# 0) K.21;).@=) < osniva je 'ristip# )na je Jdo0roJ kon1ipirala u smislu trajno" zadovoljstva# $enje o zadovoljstvu# 1) K.;.@=) < osniva je 'ntisten# /ri&vata Sokrat<ovo intelektualistiko ili ra1ionalistiko s&vatanje vrline# 9rlina je jedino i najvie do0ro# -azvijaju uenje o sre4i#'li za nje"a ej pose0no 0itna maksima6J=olje je sto manje tre0ati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i sre1uJ#)n ovom maksimom zeli re1i da 1ovjek moze imati materijalno 0o"atstvo a da ne 0ude 0o"at u dusi2tako da e moze 0iti ni sretan#To se naziva etikom minimuma# SPINOZA BITNE OSOBINE SPINOZINOG UENJA? a) 'psolutni ra1ionalizamD 0) Individualizam 1) $tilitarizam# SPINOZA O STRASTIMA I A!EKTIMA? )n smatra da su strasti i a:ekti 0ezna1ajni ali on i& uzima u razmatranje#) tome Spinoza izlaze u spisu 7*tika8#)n nudi op1u odred0u a:ekata#po nejmu a:ekat koji sezove trpljenje duse jeste nejasna ideja kojom du& potvrdjuje ve1u ili manju sna"u postojanja svo"a tijela ili jedno"a nje"ovo" dijela ne"o ranije i 1ijom je datos1u sam du& opredjeljen da misli prije an ovo ne"o na ono#/o njemu postoje tri osnovna a:ekta i to6 1# /)@$ ' 2# -' )ST 3# @'.)ST SLOBODA PO SPINOZI? Spinoza slo0odu s&vata kao spoznatu nu3nost2 radi se na insistiranju me!uso0no" pro3imanja slo0ode i nu3nosti# )vo pro3imanje se posti3e pomo4u razuma koji stoji izme!u ovjekove slo0ode i univerzalne nu3nosti# RAZLIKA IZME(U DEKARTOVOG I SPINOZINOG UENJA? ekart nastoji da naui ljude kako da misle2 a Spinoza 3eli da naui ljude kako da 3iveD ekart uspostavlja ras1jep izme!u razuma i volje2 emu se spinoza opireD Kod ekarta nema etiko" ideala2 a spinozino uenje se zapravo na njemu temelji# STOIKO UENJE BITNA ODLIKA STOIKOG UENJA? 'dija:ora2 tj# apatija ili ataraksija2 moralna nepokole0ljivost ili moralna indi:erentnost su 0itne odlike stoiko" uenja (mudra1a) SLABOST SO!ISTIKOG UENJA? Kritiari to" uenja su smatrali da se so:isti slo0odno slu3e la3nim dokazima2 tj# da 0i neku istinu re:utirali# So:isti su nastojali da je uine sumljivom# @0o" to"a su omr3eni2 kako kod oni& koji su isti1ali ulo"u zdravo" ljudsko" razuma2 tako i moralista#

)snovni kriti1ari so:isti1ko" u1enja su 6 1# /.'T)%<koji i& kritikuje iz dva razlo"a i to prvo nji&ov pokusaj ujedninjavanja supritnosti (lazna dijalektika)2a dru"o nji&ovu re1eni1u 6JSve je istinito nista niej laznoJ 1ime su po nje"ovom misljenju ponistili zna1enje istinitosti# 2# '-IST)T*.<i& kritikuje jer su se smatrali "ovorni1ima 3# H*H*.<on i& smatra pupoljkom moralnosti 2ali posto je on protiv moralnosti kao moralnosti on i& kritikuje KO JE PRIPREMIO STOIKO UENJE? @enon# SLOBODA PO STOIARIMA? ,o3e se na dva naina posmatrati6 a) G;<71<6<G=< 73)j)6.G31 < slo0oda znai spoznaju nu3nosti koja je vjenaD i 0) E3.@=< .6. /<2)6;< < odnosni se na unutranju slo0odu ili drutveni mir# ELER ELER ANALIZIRA OSAM KANTOVIH TEZA U ODNOSU DOBRA I CILJEVA MATERIJALNE ETIKE? a) /retpostavka "lasi6 svaka materijalna etika nu3no mora 0iti i etika do0ara i 1iljevaD 0) Kant nastoji o0razlo3iti da materijalna etika nu3no ima empirijsko induktivno i aposteriorno va3enjeD 1) Kant pokazuje da je materijalna etika nu3na etikaD d) %a"laava se da se materijalna etika nu3no mora svesti na &edonizamD e) Istie se da jematerijalna etika nu3no &eteronomnaD :) Svaka materijalna etika vodi le"alitetu postupanjaD ") Hovori da svaka materijalna etika postavlja linost u ovisnosti od nji&ovi& vlastiti& stanja ili spoljanji& do0araD i &) %a tetu materijalne etike2 a u korist etike :ormalizma i umsko" ri"orizma pokazuje da svaka materijalna etika na temelju etiki& vrednovanja u na"onskom e"oizmu ljudske prirode# ELER SMATRA DA DUNOSTI PRIPADA DVOSTRUKA PRINUDA? a) /rinuda nad sklonostimaD i 0) /rinuda nad samom individualnom voljom# ETRI VRSTE VRIJEDNOSNIH MODALITETA PO ELERU? a) 9rijednosni niz zadovoljstva i 0olD 0) 9italne vrijednostiD 1) u&ovne vrijednostiD i d) 9rijednosti sveto" i nesveto"# DVOSTRUKO ZNAENJE POJMA AUTONOMIJE PO ELERU? a) 'utonomija lino" uvida u vrijednosti do0ra i zlaD i 0) 'utonomija lino" &tijenja ono" to je dato kao do0ro ili zlo# RAZLIKA IZME(U HHUMOVOG I ELEROVOG UENJA O EMOCIJAMA? Hjum je predtavnik en"leasko" empirijsko" u1enja 1F stolje1a i on je izvrsio prvi o0rat vezano za emo1ije jer su mislio1i priej nje"a emo1ije u potpunosti od0a1ivali ali on i& stavlja u ran" sa razumom#,edjutim dru"i potpuni o0rat 1ini Seler kada emo1ije stavlja kao apriorne u odnosu na razum# OPENHAUER OPENHAUER-OVA ETIKA? %ajznaajniji je nosila1 1M# vijeka# -azvio je ra1ionalistiku i voluntaristiku meta:iziku# 9r&ovni prin1ip nje"ovo" uenja je samilost# Izvan samilosti nema pravo" istinsko" djelovanja# )n osporava Kant<a# )n smatra da je samilost vr&ovni prin1ip moralnosti# =itna odredni1a >open&auer<ovo" uenja je ira1ionalizam i voluntarizam2 a u njemu dominira pojam svjetske volje# 9olja je "ospodar intelekta# )na je neumoriva i oslo0o!ena od starenja2 to nije sluaj sa intelektom# Intelekt ima status sekundarno" i :iziko"2 a volja je temelj sve"a i predstalja pravnu prirodu ovjeka# /olaze4i od samilosti on promovira aksiom o potpunoj nemo4i uma u zoni moralno"# Smatra da moralnost potie od saznanja# PO OPENHAUER-U OSNOVNI POKRETAI LJUDSKIH RADNJIE PREKO KOJIH SE ODVIJAJU MORIVI OVJEKOVOG DJELOVANJA? a) B1?52);.@;. 15<.?)/ < sutina se iskazuje u postizanju sre4e ili koristi i po 1jenu patnje i 0ola dru"o"# 0) Z6<*;) 2)>;j) < kojom se nanosti zlo ili patnja dru"om#

1) S)/.6<73 < kojom se 3eli svakom ovjeku do0ro# /rve dvije radnje su 0ez moralne vrijednosti2 a tre4a predstavlja pravnu ili RAZVOJ INTELEKTA PO OPENHAUER-U? 9olja je "ospodar intelekta2 ona je nemoralna i oslo0o!ena od starenja2 to nije sluaj sa intelektom2 koji ima status sekundarno"# I on kao i sve :iziko2 djeluje kad je pokrenut voljom# PREMA OPENHAUERU POSTOJE DVIJE KARDINALNE VRLINE? a) /ravinostiD i 0) +ovjekolju0lje# PODJELA ETIKE I PREDSTAVNICI ETIKA SE MOE PODJELITI NA NEKOLIKO GRUPA? a) To su uenja koja se mo"u oznaiti sadr3ajnom 2teleolokom etikom 2etikom do0ra te &eteronomnom etikom # +ine je &edonizam2 eudaimonizam i utilitarizam# 0) eontoloka ili etika du3nosti# %ju utemeljuje Kant# 1) *mo1ionalna etika# )sniva je ,aks >eler# RACIONALISTIKA ETIKA JE? /odrazumjevamo onu etiku koja pro0lem moralno" o0janjava i razumjeva sa stajalita uma2 razuma2 ili miljenja daju4i mu apsolutnu ulo"u u odnosu na sve to je ispod razuma# -a1jonalistiko uenje o moralnom apsolutizira ulo"u razuma u moralnom djelovanju ovjeka# PREDSTAVNICI NAUKE O DOBRU? Sokrat2 'ristotel i /laton PREDSTAVNICI SIMPATIJE? Hjum2 Smit i >eler# PREDSTAVNICI PRAKTINO - NORMATIVNE ETIKE? >open&auer2 %ie i irkem# PREDSTAVNICI ETIKE MINIMUMA? Kiniari iji je osniva 'ntisten# 'li za nje"a ej pose0no 0itna maksima6J=olje je sto manje tre0ati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i sre1uJ#)n ovom maksimom zeli re1i da 1ovjek moze imati materijalno 0o"atstvo a da ne 0ude 0o"at u dusi2tako da e moze 0iti ni sretan#To se naziva etikom minimuma# PREDSTAVNICI UTILITARNOG ET.UCENJA? Hjum2 .o1k 2 adam smit& 2 &a1eson2 s&az0eri OSTODOKSNA TEOLOGIJA U ODNOSU MORALA I RELIGIJE I NJENI PREDSTAVNICI? )rtodoksna teolo"ija< utemeljiva1 je Toma 'kvinski2moral nema smisla 0ez reli"ije2 moral je podredjen reli"iji#/redstavnik islamski je 'l Hazalli# EGOIZAM? To je se0inost# Ho0s2 Hol0a&2 Helve1ijus2 >open&auer# EUPARHIJA? /ravilna2 moralna radnja (djelovanje)# %alazimo je kod 'ristotela2 znai djelo kojim se uspostavlja mesotes odnosno sredina izme!u dva ekstrema# kini1ko u1enjeD A osniva je 'ntisten# /ri&vata Sokrat<ovo intelektualistiko ili ra1ionalistiko s&vatanje vrline# 9rlina je jedino i najvie do0ro# -azvijaju uenje o sre4i#'li za nje"a ej pose0no 0itna maksima68=olje je sto manje tre0ati jer samo to donosi potupuno zadovoljstvo i sre1u8#)n ovom maksimom zeli re1i da 1ovjek moze imati materijalno 0o"atstvo a da ne 0ude 0o"at u dusi2tako da e moze 0iti ni sretan#To se naziva etikom minimuma# EUTIMIJA? I6. )3)2)=7.j) . ;10<=<61*6j.4<73 moralno valjano" ovjeka predstavlja oznaku trajno" drutveno" mira i vedrine2 ili oznaku indi:erentnosti ili ravnodunosti prema vanjskom svijetu i u"odnom i neu"odnom do3ivljaju u svakodnevnom 3ivotu# INTRUISTIKO DOBRO JE? Sredstvo na osnovu koje" se posti3e do0ro# ( -o"er ,oor) KARDINALNE VRLINE U ANTIKOM MILJENJU? Hra0rost2 mudrost2 pravednost i umjerenost KONCEPTI MORALNIH NORMI? a) -elativno znaenje (,arks2 %ie i %eopozitivizam)D 0) 'psolutno znaenje (/laton<ov o0jektivni etiki idealizam)# KONCEPTI U ODNOSU RELIGIJE I MORALA? $ monoteisti1kim reli"ijama imamo dvije varijante6 a) ra1ionalna teolo"ija< moral nije ispod reli"ije nit je reli"ija ispod morala2mora postojati &armonija#Krs1anski predstavnik '0elard 2a islamski I0n Sina 2I0n -uzd al<Kindi al<:ara0i

0)ortodoksna teolo"ija< utemeljiva1 je Toma 'kvinski2moral nema smisla 0ez reli"ije2 moral je poderedjen reli"iji#/redstavnik islamski je 'l Hazalli# KONSTUTIVNI ELEMENTI MORALNOSTI? /rosu!ivanje2 vrednovanje i djelovanje# MESOTES JE? ,esotes je sredina izme!u dva ekstrema ili dvije krajnosti# 'ristotel ovaj izraz koristi pri o0jasnjavanju pravednosti i pravedno"#)n kaze da pravedno djelovanje zna1i sredinu izmedju vrsenja nepravde i trpljenja nepravde# MORALNA SVIJEST? /redstavlja di:eren1iranje do0ra i zla# )na ini vr&ovni kriterij ili pravilo moralno" prosu!ivanja i djelovanja# ,o3e je posjedovati samo moralno razvijena linost# (po >eleru persona) MOGU9NOST ILI NEMOGU9NOST IZVO(ENJA MORALNIH NORMI IZ SADRAJA IVOTA? Svi mislio1i prije kanta kao npr# /laton2 Sokrat2 'ristotel## su moral izvodili iz sadrzaja zivota i nji&ova etika ej poznata kao teleoloska2 &eteronomna2 ili sadrzajna ili etika do0ra#/ojavom Kanta on vrsi o0rat 1ime poten1ira na :ormi umjesto sadrzaju MORALNO SU(ENJE? (e pojam za di:eren1iranje moralno" do0ra od moralno" zla# MUROV ODNOS PREMA IDEJI DOBRA )n je razmatrao intruisti1no do0ro koje predstavlja sredstvo na osnovu koje" se posti3e neko dru"o do0ro# OBJEKTIVNI IDEALIZAM? )znaava /laton<ovo etiko uenje2 jer polazi od ideje koja znai o0jektivnu sutinu po emu se razlikuje od pret&odni& stajalita2 a na :ormiranje nje"ovo" stajalita uti1ali su /ita"ora2 /armenid2 Heraklit i Sokrat#@a nje"a ideja je o0jektivna# OSOBINA MORALNO RAZVIJENE LINOSTI? ,oralna od"ovornost2 moralno su!enje2 moralni stid2 moralno do0ro i kajanje# PARAMETRI MORALNO RAZVIJENE LINOSTI? Stid2 kajanje2 od"ovornost2 ast2 savjest2 svijest# PODJELA DUNOSTI SA STAJALITA NJIHOVE OBJEKTIVNE NUNOSTI? )$ M<2)6;1 .6. 13.@=1 < ne odnose se na ono to se deava2 ne"o na ono to tre0a da se deava2 ovdje se radi o istim du3nostima 0ez primjene empirijsko" (Kant2 5i&te)D *$ H1312<;</;1 .6. 1/0.2.j7=1 < odnose se na ono to se deava2 ovdje se radi o du3nostima iz svakodnevno" empirijsko" muzeja (predstavni1i antike empirijske etike)# PODJELA ETIKIH TEORIJA PREMA VRHOVNOM NAELU MORALNOSTI? a) T1<6<G=) .6. 7)>2%)j;) 13.=) < &edonizam2 eudaimonizam i utilitarizam# 0) D1<;3<6<G=) 13.6) .6. 13.=) >:G;<73. < Kant i 5i&te# 1) E/<+.<;)6;) 13.=) < ,aks >eler# PO ISLAMSKIM MISLIOCIMA DUA POSJEDUJE TRI SPOSOBNOSTI? a) -a1ionalnuD 0) 9oljnuD i 1) 'petativnu# (provjeritiTTTT) U 7=6)>: 7 3./ 0<7j1>:j1 32. 426.;18 a) ,udrostD 0) Hra0rostD i 1) $mjerenost# POZITIVNE DUNOSTI SU? )ne du3nosti koje predstavljaju osnovu na kojoj se temelje o0jektivni o0li1i so1ijalno" 3ivota (pravo2 o0iaj2 0rak2 drutvo i dr3ava)# %a pozitivnom znaenju du3nosti insistira He"el# d) E3.=) .73<2.j7=1 . 06);13)2;1 <>5<4<2;.73. #ovu zadnju tre0a provjeritiTTT) POZITIVNE I NEGATIVNE NORME SU? /ozitivne norme se odnose na norme :aktiko" i utemeljuje i& dr3ava# %e"ativne norme se tiu ono" to se opire :aktinom i to tre0a da 0ude2 a utemeljuje i& pojedina1# PRINCIP USKLADITI IVOT SA PRIRODOM? J$skladiti 3ivot sa prirodom2 kako sa vanjskom tako i vlastitom#J Stoiko uenje < 0it moralnosti je du&ovno zadovoljstvo (@enon i Hrizip)# istinsku vrijednost# RAZLIKA IZME(U MAKSIME I IMPERATIVA? ,aksima zna1i prin1ip prema kojem su0jekt djeluje#)na nije imperativ ne"o pravilo ili propis ponasanja ona ne nalaze i ne zapovijeda#,aksima predstavlja su0jektivni prakti1ni prin1ip djelovanja dok kate"ori1ki imperativ zna1i o0jektivni prakti1ni prin1ip#

RAZLIKA IZME(U PRAVNE I MORALNE DUNOSTI? )$ P2)4;1 >:%;<73. < temelje se na spoljanom zakonodavstvu i one su uskeD *$ M<2)6;1 >:%;<73. < 0aziraju se na su0jektivno postavljenim 1iljevima i one su iroke RAZLIKA IZME(U SAMOVOLJE I SLOBODNE VOLJE? (e u tome to samovolja znai slo0odu su0jekta radnje da mo3e initi ta &o4e2 koja ne podrazumjeva moralnu od"ovornost# %jom se ne potuje ljudsko dostojanstvo2 te kao takva nije slo0oda volje u etikom smislu2 ne"o predstavlja njenu ne"a1iju# RELIGIJSKO UENJE O MORALU? $ monoteisti1kim reli"ijama imamo dvije varijante6 a) ra1ionalna teolo"ija< moral nije ispod reli"ije nit je reli"ija ispod morala2mora postojati &armonija#Krs1anski predstavnik '0elard 2a islamski I0n Sina 2I0n -uzd al<Kindi al<:ara0i 0)ortodoksna teolo"ija< utemeljiva1 je Toma 'kvinski2moral nema smisla 0ez reli"ije2 moral je poderedjen reli"iji#/redstavnik islamski je 'l Hazalli# SAMILOST? @nai neo0orivu injeni1u ljudske svijesti2 samo ovjek sa moralnosm svije4u posjeduje samilost# %jome se ujedinjuje ovjek s dru"im ovjekom# >open&auer daje znaajno mjesto i plemenitost# STUBOVI MORALA SU? /rosudjivanje2 jelovanje i v9rijednovanje TA PREDSTAVLJA MORALNA NORMA? /od pojmom moralne norme tre0a podrazumjevati kriterij ili mjerilo na temelju e"a ovjek slo0odno djeluje2 prosu!uje i vrijednuje# Tim normama ili mjerilima se utvr!uje nain uva3avanja i va3enja2 ispoljavanja i prezentitanja vrijednosti2 a s o0zirom na nji&ov karakter (pozitivni i ne"ativni)2 odo0ravanje ili neodo0ravanje ili za0rana ili osuda# TEORIJE O VRLINAMA MOGU SE SVRSTATI U DVIJE GRUPE? a) ,iljenja po kojima su vrline uro!ene i neiskorjenjene (>open&auer)D 0) $enja Helenski& mislila1a (Sokrat2 /laton i 'ristotel)# UENJE O POZITIVNOM ZASNIVANJU MORALNOSTI? /redstavnik je He"el#/ozitivno zasnivanje podrazumjeva sadrzanost morala u ustavima2 zakonima itd# UENJE O SPECI!INOJ DETERMINACIJI SLOBOGNE VOLJE? -azvija je Kant#/ostoje razni o0li1i determinizma6teoloski determinizam2teleoloski2 univerzalni2 klasni1ni2 suvremeni# VRSTE HEDONIZMA8 *tiki &edonizam A nje"ova maksima je nita nije do0ro osim 3elje za u3itkomD /si&oloki &edonizam A nje"ova maksima je ljudsko ponaanje i djelovanje se pokre4e samo u3ivanjem# /).ITIIKI (Ho0s) I %*/).ITIIKI (*pikur 2 i stoi1ari)
KONCEPTI SLOBODE? Kauzalni deteminizam, indeterminizam i specifini determinizam i teoloki determinizam.