BIOLOGIJA

SKRIPTA ZA DRAVNU MATURU

Marko Gali Kristina Kuanda

Autori: Marko Gali marko.gs !"gmail.#om Kristi!a Ku$a!%a str&'&ri#a.gim!a(i)alka"*a+oo.#om

r&ma: Is it!i katalog (a %r,a-!u maturu u .k. go%. 2/0012/02.2 3iologi)a2 N4VV5 666.!#--o.+r

5')a-l)&!o !a: 666.%r(a-!a7matura.#om

Ko!takt : i!8o"%r(a-!a7matura.#om

Skri ta s& mo,& koristiti samo (a i!%i-i%ual!& otr&'& koris!ika u( o.ti-a!)& s-i+ autorski+ i -las!i$ki+ ra-a. Za'ra!)&!o )& mi)&!)ati2 %istri'uirati2 ro%a-ati2 li#&!#irati ili koristiti sa%r,a) u kom&r#i)al!& ili 'ilo ko)& %rug& s-r+& '&( %o(-ol& autora. Skri ta s& koristi !a -lastitu o%go-or!ost i autori s& !& mogu smatrati o%go-or!ima (a 'ilo kak-u .t&tu ko)a !a 'ilo ko)i !a$i! mo,& !astati kori.t&!)&m.

Zagr&'2 2/00.

PANJA: Skripta se kontinuirano usavrava i dorauje. Najnoviju ver iju i pratee !aterijale !o"ete pronai na dr avna#!atura.$o!.

Sadr"aj
U-o% ...........................................................................................................................................:

0 a.

3I5;5GI<A STANI4= ................................................................................................................. > D&8i!i#i)a 'iologi)& ............................................................................................................... >

'. =ta & i m&to%& istra,i-a!)a u 'iologi)i ............................................................................... ? #. Z!a$&!)& 'iolo.ki+ otkria (a ,i-ot $o-)&ka ..................................................................... 09

%. Ulog& oso'a ko)& su (!a$a)!o %o ri!i)&l& ra(-o)u 'iologi)&........................................... 09 &. 8. 5rga!i(a#i)sk& ra(i!& ,i-og s-i)&ta ................................................................................... 0@ K&mi)ski sasta- ,i-i+ 'ia t& struktura i uloga orga!ski+ i a!orga!ski+ s o)&-a u !)ima 0A g. Prokariotska i &ukariotska sta!i#a2 graBa i uloga !)i+o-i+ gla-!i+ orga!&la i struktura 92 +. Sta!i$!& %io'& Cmito(a i m&)o(aD i !)i+o-a uloga u -i.&sta!i$!om orga!i(mu............. EE i. ). Pro#&si 8otosi!t&(&2 sta!i$!oga %isa!)a i -r&!)a.............................................................. @2 5s!o-!& &ta & i ro#&si ra(-itka t& struktur!a i 8u!k#io!al!a orga!i(a#i)a

-i.&sta!i$!oga orga!i(ma ........................................................................................................ @E 2 a. MIKR53I5;5GI<A .................................................................................................................. @: Ra(lik& i(m&Bu -irusa i ,i-i+ 'ia2 m&+a!i(am um!o,a-a!)a -irusa u ,i-im sta!i#ama @: '. 3iolo.ka ra(!olikost i sist&matska o%)&la ,i-og s-i)&ta ................................................. @? #. Gla-!i %i)&lo-i rokariotsk& sta!i#&2 !)i+o-& ulog& i ra(m!o,a-a!)& rokariota.......... A0

%. Uloga rokariota C'ak&ri)aD u 'ios8&ri i u ,i-otu $o-)&ka ................................................ A> &. 9 a. Na$i!i su('i)a!)a 'ol&sti u(roko-a!i+ 'akt&ri)ama i -irusima........................................ :/ PR5T5KTISTA I G;<IV=........................................................................................................... :9 5so'i!& gla-!i+ sku i!a +&t&rotro8!i+ i autotro8!i+ rotoktista i !)i+o-a uloga u

'ios8&ri ....................................................................................................................................... :9

E '. 5so'i!& gl)i-a i !)i+o-a ulogu u 'ios8&ri .......................................................................... >A #. 5so'i!& i (!a$&!)& li.a)a ................................................................................................... ?/

%. Z!a$&!)& rotoktista i gl)i-a (a $o-)&kaF m)&r& (a su('i)a!)& 'ol&sti u(roko-a!i+ ara(itskim rotoktistima i gl)i-i#ama..................................................................................... ?0 E a. 35TANIKA .............................................................................................................................. ?9 Za)&%!i$k& oso'i!& 'il)aka i os!o-!a orga!i(a#i)a 'il)!oga ti)&la .................................. ?9

'. Gla-!& sku i!& 'il)aka i !)i+o-i r&%sta-!i#i2 usa-r.a-a!)& !)i+o-& graB& i ulog& s rilagoBa-a!)&m ,i-otu !a ko !u ........................................................................................... ?@ #. Ra(lik& u ,i-ot!im #iklusima ra(li$iti+ sku i!a 'il)aka .................................................. 0//

%. Z!a$&!)& 'il)aka u 'ios8&ri i ,i-otu $o-)&ka.................................................................... 0/@ &. 8. g. Ra(!olikost 8lor& i -&g&ta#i)& Gr-atsk& .......................................................................... 0/A 5s!o-!i ro#&si -&(a!i u( rom&t -o%& u 'il)kama ...................................................... 0/> Z!a$&!)& ro#&sa -&(a!i+ u( i(m)&!u t-ari i &!&rgi)& u 'il)#i t& ut)&#a) &kolo.ki+

$im'&!ika !a t& ro#&s&......................................................................................................... 000 +. 5s!o-!& &ta & i ro#&si !a ko)ima s& t&m&l)i ra(-itak 'il)aka t& ut)&#a) -a!)ski+ i u!utar!)i+ $im'&!ika !a t& ro#&s& ...................................................................................... 00? i. @ a. Gi'a!)a 'il)aka.................................................................................................................. 029 Z55;5GI<A........................................................................................................................... 02@ Za)&%!i$k& oso'i!& ,i-oti!)a2 oso'itosti gla-!i+ sku i!a ............................................. 02@

'. Ra(-rstati o & o(!at& ,i-oti!)sk& -rst& u ri a%a)u& gla-!& sku i!&..................... 02A A a. 3I5;5GI<A H5V<=KA ............................................................................................................ 09/ K&mi)ski sasta- ti)&la $o-)&ka2 uloga gla-!i+ a!orga!ski+ i orga!ski+ s o)&-a ........... 09/

b. Sasta- t)&l&s!i+ t&kui!a2 sasta- i ulog& kr-i ................................................................. 09/ #. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a sr#a i kr-o,il!oga susta-a ........................ 09E

%. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a %i.!og susta-a .......................................... 09> &. 8. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a imu!olo.kog susta-a................................ 0E2 Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a ro'a-!og susta-a ................................... 0E@

@ g. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a m&ta'oli$kog susta-a .............................. 0@/

+. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a susta-a (a r&gula#i)u sasta-a t)&l&s!i+ t&kui!a ................................................................................................................................... 0@9 i. ). k. l. m. Sm)&.ta) u ti)&lu graBa2 uloga i !a$i! ra%a susta-a orga!a (a kr&ta!)& ....................... 0@> Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a &!%okri!og susta-a .................................. 0A@ Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a s ol!og susta-a ........................................ 0A? Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2uloga i !a$i! ra%a os)&til!og i ,i-$a!og susta-a .................... 0:A Z!a$&!)& o)&%i!i+ orga!a i orga!ski+ susta-a u o%r,a-a!)u +om&osta(& orga!i(ma 0>> !. Gla-!i or&m&a)i i 'ol&sti orga!a i orga!ski+ susta-a $o-)&kaF $im'&!i#i ko)i u!a r)&Bu)u ili !aru.a-a)u (%ra-l)& $o-)&ka .......................................................................... 0?/ : a. G=N=TIKA ............................................................................................................................. 2/0 5s!o-!i g&!&ti$ki o)mo-i i !)i+o-i m&Buo%!osi ......................................................... 2/0

'. K&mi)ska graBa i m&+a!i(am %)&lo-a!)a g&!a............................................................... 2/9 #. GraBa i orga!i(a#i)a !asl)&%!& t-ari -irusa2 rokariota i &ukariota ............................. 2/@

%. Z!a$&!)& m&)o(& i kri,a!)a (a !asl)&Bi-a!)& .................................................................. 2/> &. 8. > a. Vrst& rom)&!a g&!oti a2 u(ro#i i osl)&%i#& ................................................................ 20? Prim)&!a g&!&tik& !a ra(li$itim o%ru,)ima l)u%sk& %)&lat!osti .................................. 222 =V5;U4I<A............................................................................................................................ 22: 5s!o-!i o)mo-i i &ta & k&mi)sk& i 'iolo.k& &-olu#i)&................................................. 22:

'. Doka(i &-olu#i)& ............................................................................................................... 22? #. 5s!o-!& osta-k& Dar6i!o-& s&l&k#i)sk& t&ori)& &-olu#i)& t& gla-!& okr&ta$k& sil&

&-olu#i)skog ro#&sa ............................................................................................................... 29A %. =-olu#i)a $o-)&ka .............................................................................................................. 2E0 ? a. =K5;5GI<A ........................................................................................................................... 2E9 5s!o-!i &kolo.ki o)mo-i i !)i+o-i m&Buo%!osi ........................................................... 2E9

'. 5%!osi i(m&Bu ,i-i+ 'ia i a'ioti$ki+ $im'&!ika okoli.a .............................................. 2EA

A #. 5%!osi i(m&Bu ,i-i+ 'ia u 'io#&!o(i C'ioti$ki $im'&!i#iD ........................................... 2E>

%. Gla-!& oso'i!& 'io#&!o(a i &kosusta-a ........................................................................ 2@0 &. 8. 5%!osi is+ra!& u 'io#&!o(i2 kru,&!)& t-ari i rot)&#a!)& &!&rgi)& u &kosusta-u........ 2@9 It&t!i ut)&#a)i $o-)&ka !a 'ios8&ru i m)&r& ko)ima s& .t&t!i ut)&#a)i mogu sma!)iti

Co%r,i-i ra(-o) u R& u'li#i Gr-atsko) i u s-i)&tuD ................................................................... 2@: 0/ N=KI PR=P5RUH=NI P5KUSI ............................................................................................... 2AE a. Doka(i-a!)& risut!osti .kro'a....................................................................................... 2AE

'. Doka(i-a!)& koagula#i)& ')&la!$&-i!a ............................................................................ 2A@ #. Mikrosko sko romatra!)& lasti%a .............................................................................. 2AA
Mikrosko sko romatra!)& l&uko lasta .................................................................................. 2AA Mikrosko sko romatra!)& kromo lasta ................................................................................. 2A> Mikrosko sko romatra!)& kloro lasta ................................................................................... 2:/

%. Doka(i osmo(& u 'il)!o) sta!i#i....................................................................................... 2:9

Uvod

Nam)&!a )& o-& skri t& ukratko o'u+-atiti gra%i-o !a-&%&!o u Is it!om katalogu (a %r,a-!u maturu i( 'iologi)&2 o%)&lom i r&%osli)&%om kako )& o!o u tom katalogu !a-&%&!o Cu( !&ka ma!)a o%stu a!)a kako 'i s& sma!)ilo ras#)& ka-a!)& sa%r,a)!o o-&(a!og gra%i-aD. 3o)a t&ksta i stu a!) os)&!$a!osti u uu)& !a t&,i!u gra%i-a2 u ra-ilu istim sist&mom kako )& o!o o%i)&l)&!o u is it!om katalogu: (&l&!om )& !a isa!o o!o .to )& u katalogu !a-&%&!o kao J!u,!oJ C(a o(iti-!u o#)&!uD2 naranastom o!o .to )& !a-&%&!o kao J-a,!oJ C(a -i.& o#)&!& 'ilo 'i %o'ro o(!a-ati i toD2 a tamnocrvenom J-ri)&%!oJ C(a o%li$!u o#)&!u 'ilo 'i %o'ro o(!a-ati i toD. Ljubiasto su !a isa!i !&ki sa%r,a)i ko)i s& !&& is iti-ati2 ali ristu !i#ima mogu 'iti koris!i (a ra(umi)&-a!)& sa%r,a)a ko)i & s& is iti-ati ili u %al)!)&m .kolo-a!)u2 i1ili su 'ili !a-&%&!i u ra!i)im -&r(i)ama Is it!og kataloga. Pristu !i#ima2 oso'ito o!ima ko)i !isu imali rikla%!u !asta-u 'iologi)& u sr&%!)o) .koli2 r& oru$a s& u( o-u skri tu koristiti i %rug& i(-or&2 kao .to su o% MZ5I o%o'r&!i gim!a(i)ski u%,'&!i#i.

Na om&!a: 5-om r-om i(%a!)u skri t& !&%osta)& !a)-&i %io #)&li!& @D Zoologi)a2 kao i o isi !&ki+ o% okusa r& oru$&!i+ u Is it!om katalogu.

% autori!a Marko Gali autor )& !a)-&&g %i)&la skri t&. Kristi!a Ku$a!%a autori#a )& r-o'it!& !&%o-r.&!& skri t& (a %r,a-!u maturu 2/0/. !a t&m&l)u ko)& )& o-a skri ta %)&lomi$!o raB&!a2 autori#a )& ogla-l)a =kologi)a i mikrosko ski+ #rt&,a u okusima u o-o) skri ti t& )& o-u skri tu r&gl&%ala i ur&%ila.

>

& '(%)%G(JA S*AN(+,

a. Definicija biologije
'iolo-ija Cgr$. 'ios K ,i-ot2 logos K go-or2 ri)&$D L (!a!ost ko)a rou$a-a ,i-ot C,i-a 'ia i ,i-ot!& ro#&s&D. 3iologi)a kao (!a!ost o ,i-otu os!o-a )& ra(umi)&-a!)a riro%& ko)a !as okru,u)&2 ro#&sa ko)i s& u !)o) %ogaBa)u2 oima!)a s&'& kao orga!i(ma i kao %i)&la riro%&.

.ajednike oso/ine "ivi0 /ia: S-a ,i-a 'ia i(graB&!a su o% sta!i#a Kr&ta!)& C okr&tl)i-ostD Po%ra,l)i-ost Cirita'il!ostD Prilago%l)i-ost Ca%a ta#i)aD M&ta'oli(am Ci(m)&!a t-ariD Rast i ra(-itak Ra(m!o,a-a!)& Nasl)&Bi-a!)& Star&!)& i umira!)& <&%i!st-&!ost =-olu#i)a

Osnovne grane biologije GRANA zoologija botanika mikrobiologija PROUAVA: ivotinje biljke mikroorganizme (organizme presitne da bi se promatrali golim okom) citologija fiziologija stanice funkcije ivotnih procesa u pojedinim tkivima, organima, sustavima organa i organzimima

? genetika evolucija nasljeivanje postanak i razvoj ivota i pojedinih vrsta organizama molekularna biologija ivotne procese u stanicama na molekularnoj, biokemijskoj razini biokemija (grana i kemije i biologije) kemijske reakcije u ivim organizmima odnosno meu tvarima koje se obino nalaze u ivim organizmima ekologija odnose meu ivim organizmima te izmeu ivih organizama i njihovog okolia anatomija morfologija sistematika grau tijela ovjeka oblik i grau organizama svrstava ive organizme u skupine (kategorije) prema slinosti i razlikama odnosno srodnosti (vrsta i kategorije vie i nie od vrste)

b. Etape i metode istraivanja u biologiji

Etape istraivanja u biologiji (osnovni koraci u znanstvenom istraivanju):

Znanstvena metoda nain stjecanja informacija o svijetu predlaganjem moguih rjeenja unutar istraivake problematike. Neke znanstvene metode u biologiji: Opaanje

0/ ikroskopiranje

!eciranje !tanino frakcioniranje "ultura stanica Obiljeavanje radioizotopima #rotona citometrija $potreba raunala

Opis znanstvenih metoda u istraivanju

Mikroskopiranje % vidi dalje

Stanino frakcioniranje postupak rastavljanja stanica na sastavne dijelove, izdvajanje pojedinih staninih organela ili jo manjih staninih dijelova u homogene frakcije. Stanice se u postupku frakcioniranja kidaju, a manje stanine komponente, na osnovi razliite gustoe, odvajaju se !"#$%&'(%$)"*!+. entrifuga je ure,aj u kojem se kru-nom vrtnjom velikom brzinom organela razdvajaju na temelju brzine njihova talo-enja. .rvim se centrifugiranjem istalo-e najvei djelovi stanice, sljedeim centrifugiranjem /na veoj brzini0 istalo-e se neto manji itd. "ajte-e se istalo-e ribosomi budui da su najmanji, najlaki.

)utoradiografija /obilje-avanje radioizotopima0 radioizotopi su izotopi elemenata koji imaju nestabilne jezgre, koje se raspadaju uz pojavu ionizirajueg zraenja. 'gradnjom radioizotopa u neku molekulu mo-e se pratiti, na osnovi zraenja, njegov put po stanici /npr. mo-emo pratiti put hrane od korijena do lista, ovom je metodom utvr,eno da se 1") replicira u jezgri, ugradnja 23 iz zraka u molekulu eera...0

Kultura stanica % uzgoj stanica u posudama& izvan organizma. #osuda s hranjivom podlogom 'tvar koja podrava rast i reprodukciju kulture( mora biti sterilna kako mikroorganizmi ne bi unitili kulturu 'primjena: proizvodnji cjepiva& antitijela& enzima& hormona& suvremena poljoprivreda& biotehnologija...(

00

.rotona citometrija metoda pomou koje se odre,uje broj, veliina i oblik stanica, prisutnost staninih pigmenata ili razliite faze staninog ciklusa. 4asniva se na protoku pojedinanih stanica u odgovarajuoj otopini kroz tanku kapilaru uz koje su postavljeni izvor laserske zrake i detektor. 2va metoda ne unitava stanice i omoguuje njihovu daljnu uporabu

Raunala % koriste se u mikroskopiji i kod mnogih medicinskih dijagnostikih metoda. #omou raunala znanstvenici obra)uju i objavljuju istraivanja

Graa svjetlosno- !ikroskopa i ulo-a dijelova

Mikroskop L i!strum&!t (a romatra!)& r&%m&ta ko)i su r&-i.& mali %a 'i s& mogli -i%)&ti golim okom. MIKR5SK5P

S-)&tlos!i mikrosko

=l&ktro!ski mikrosko

1ijelovi !ikroskopa: a M o%loga b - nepomini dio stalka c - pomini dio stalka % M tu'us d1 - prostor za prizmu & M stoli f - "revolver" za objektive stalak

02 g M o')&kti+ M okular i M -&liki ili makrom&tarski -i)ak ) M mali ili mikrom&tarski -i)ak k M (r#alo Cili %rugi i(-or s-)&tlaD l M ko!%&!(or m - vijak za vertikalno pomicanje kondenzora ! M irisM(aslo! o - okvir za filtere p - vijak za horizontalno pomicanje kondenzora Mikrosko i ima)u stalak ko)i s& !ala(i !a $-rstom o%!o,)u. <&%!osta-!i)i mikrosko i ima)u zrcalo omou ko)&ga usm)&ra-amo s!o s-)&tlosti !a r&%m&t romatra!)a. No-i)i ima)u ugraB&!u rasvjetu. Na stalku s& !ala(i stoli mikrosko a L !a !)&ga osta-l)amo r&%m&t romatra!)a. Is o% stolia )& kondenzor L susta- l&a s ulogom 'ol)&g os-)&tl)&!)a. Pomou iris-zaslona rilagoBa-amo )a$i!u os-)&tl)&!)a. Objektivi Cstvara poveanu sliku predmetaD su ri$-r.&!i !a !osa$u o')&kti-a ili revolveru. Gor!)i %io mikrosko a )& tubus2 !a $i)&m s& kra)u !ala(i okular L dodatno poveava sliku predmeta. Pomou makrovijka mo,&mo gru'l)&2 a omou mikrovijka 8i!i)& i(o.triti sliku

%snovna pravila !ikroskopiranja 0. Pomi#a!)&m (r#ala tr&'a ro!ai %o'ro os-)&tl)&!)&. 2. Ko!%&!(or ri -&im o-&a!)ima o%ig!uti2 a ri ma!)im s ustiti. 9. Sta-i r& arat !a mikrosko . E. 5kr&!i r&-ol-&r mikrosko a s o')&kti-ima !a !a)ma!)& o-&a!)&. @. Gl&%a)ui sa stra!&2 o')&kti- a,l)i-o s usti makro-i)kom tako %a goto-o %o%iru)& r& arat. A. Ako !osi. !ao$al&2 ski!i i+ i o%lo,i. :. ;i)&-im okom ako si %&.!)ak2 a %&s!im ako si li)&-ak2 gl&%a) u okular i tra,i sliku okr&ta!)&m makro-i)ka u sm)&ru o%i(a!)a tu'usa. >. Sliku i(o.tri mikro-i)kom.

09 ?. Pr& arat r&m)&.ta) al#ima o stoliu mikrosko a L tra,i !a)'ol)& -i%l)i- %io r& arata. 0/. 5kr&!i r&-ol-&r !a sr&%!)& o-&a!)& i mikro-i)kom i(o.tri sliku. 00. Po (a-r.&tku mikrosko ira!)a2 okr&!i r&-ol-&r !a !a)ma!)& o-&a!)&2 ski!i r& arat sa stolia2 a,l)i-o o$isti i s r&mi mikrosko .

ELEKTRONSKI MIKROSKOP umjesto vidljive svjetlosti i optikih lea koristi zraku elektrona koju usmjerava fokusirajui elektromagnetko polje (transmisijski elektronski mikroskop TEM, skeniraju i elektronski mikroskop SEM) Usporedba grae i rada elektronskog mikroskopa sa svjetlosnim mikroskopom Elektronski mikroskop ima daleko vee poveanje od svjetlosnog. Elektronski mikroskop umjesto vidljive svjetlosti i optikih lea koristi zraku elektrona. Elektronski mikroskop ima oko 1000 puta veu mo razluivanja (sposobnost mikroskopa da dvije bliske toke prikae odvojeno). Elektronskim je mikroskopom mogue vidjeti mnogo vie detalja u grai stanice.

c. Znaenje biolo ki! otkria za ivot ovjeka

Zna aj biologije pri proizvodnji hrane i kontroliranju bolesti:

Kultura stanica se koristi u proizvodnji cjepiva, lijekova, antitijela, enzima, hormona. Kultura biljnog tkiva nalazi primjenu u poljoprivredu i biotehnologiji za oplemenjivanje biljaka, za dobivanje biljnih sadnica bez virusnih bolesti te za dobivanje genetski preinaenih biljaka. Stanino frakcioniranje omoguuje detaljnije istraivanje grae i funkcije stanice. Protona citometrija koristi se pri dijagnostici raznih bolesti, pri tipizaciji tkiva, u mljekarskoj industriji za utvrivanje ukupnog broja bakterija u sirovom mlijeku i dr.

d. "loge osoba koje su znaajno doprinijele razvoju biologije

OSOBA Robert HOOK (17. st.) DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) pomou vrlo primitivnoga mikroskopa; prvi

0E uporabio naziv cellula = lat. STANICA Antony van LEEUWENHOEK (1632. 1723.) otac mikroskopa usavrio mikroskop i dobio poveanje ~270; prvi promatrao ivi jednostanini organizam (mikroorganizme iz usne upljine, spermije, krvne stanice) Carl LINN (1707. 1778.) binarna nomenklatura, osniva taksonomije ili sistematike Matthias SCHLEIDEN (botaniar) i Theodor SCHWANN (zoolog) (18. st.) Charles DARWIN (1809. 1882.) Louis PASTEUR (1822. 1895.) teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz ve postojeih mikroorganizama i da su uzronici zaraznih bolesti i vrenja, razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokoje kolere, bedrenice, bjesnoe); osmislio i razvio PASTERIZACIJU Gregor Johann MENDEL (1822. 1884.) Ernest HAECKEL (19. st.) osniva znanstvene genetike: postavio zakone nasljeivanja utemeljio ekologiju STANINA TEORIJA sva su iva bia graena od stanica

Robert KOCH (1843. 1910.) otkrio uzronika tuberkuloze i kolere, usavrio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija Alexander FLEMING (1881. 1955.) Dragutin GORJANOVI KRAMBERGER (1856. 1927.) A. OPARIN (1938.) ruski biokemiar; pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u praatmosferi; iznio ideju kemijske evolucije (proces spontane sinteze sloenijih organskih molekula iz otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga praovjeka) na Hunjakovu brdu pored Krapine otkrio prvi antibiotik (penicilin)

0@ jednostavnih)

Stanly MILLER (1953.)

pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abioti ki

J. WATSON i F. CRICK (1953.) Thomas Hunt MORGAN (20. st.)

otkrili strukturu i naelo replikacije DNA

radio istraivanja na vinskim muicama; povezao genetiku i citologiju i razvio kromosomsku teoriju nasljeivanja (= morganizam)

Milislav DEMEREC (20. st.)

doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin), primjenio genetike metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama)

e. Organizacijske razine ivog svijeta

0A

f. #emijski sastav ivi! bia te struktura i uloga organski! i anorganski! spojeva u njima

'io-eni ele!enti

S-a ,i-a 'ia i(graB&!a su o% 'iog&!i+ k&mi)ski+ &l&m&!ata. U riro%i su otkri-&!a ?2 k&mi)ska &l&m&!ta o% ko)i+ )& A/ 'iog&!i+ &l&m&!ata ko)i i(graBu)u ,i-a 'ia.

Kemijski element

Simbol kemijskog elementa

5 u ljudskom tijelu

Biolo ka vanost ili !unkcija

kisik

67

#otreban za dobivanje energije& sastojak vode i organskih molekula

ugljik

89.7

!astojak svih organskih molekula

vodik

:.7

Nosa elektrona& sastojak vode i organskih molekula

du ik

;.;

!astojak proteina i nukleinskih kiselina

kalcij

*a

8.7

,zgra)uje kosti

0: i zube& potreba za stezanje miia !os!or # 8.< !astojak nukleinskih kiselina& vaan u prijenosu energije kalij " <.= -aan za funkciju ivaca sumpor ! <.; !astojak nekih proteina klor *l <.3 .lavni negativni ion u izvastaninoj tekuini natrij Na <.3 .lavni pozitivni ion u izvanstaninoj tekuini& vaan za funkciju ivaca magnezij g <.8 -aan dio enzima u prijenosu energije& sastojak klorofila eljezo /e <.<7 !astojak hemoglobina

0> Goto-o ?@N mas& -&i!& orga!i(ama $i!& u-ljik2 kisik2 vodik i duik

3a lika u astupljenosti ke!ijski0 ele!enata u "ivoj i ne"ivoj prirodi

i-i i !&,i-i s-i)&t gra%& isti k&mi)ski &l&m&!ti2 ali su ra(li$ito (astu l)&!i u ,i-o) i !&,i-o) riro%i Najzastupljeniji elementi u neivoj prirodi: O& !i& 0l

>?5

@%A) .$%$21) 3<

"!@%A) .$%$21) <.3 7< 8 <.<; 3.7 = 36

2 B " "a &e Si

6< 8< ;.7 <.3 <.8 <.<<=

.naenje anor-anski0 soli 4!inerala5 u tjelesni! tekuina!a i vrsti! struktura!a 4 u/i2 kosti2 ljuture5:

V&liko (!a$&!)& ima)u u m&+a!i(mu samor&gula#i)& sasta-a io!a u sta!i#i2 t(-. !atri)1kali) #r ka M -a,!o (a ri)&!os ,i-$a!i+ im ulsa

Kal#i) )& -a,a! u strukturi kosti)u i (u'i Natri) )& -a,a!u r&gula#i)i kr-!og i osmotskog tlaka t)&l&s!i+ t&kui!a2 u m&+a!i(mu ro-oB&!)a ,i-$a!i+ im ulsa2 ra%u sr#a2 mi.i!o) ko!trak#i)i

"gljik kao sredi nji atom u organskim molekulama

0? e)u biogenim elementima istie se ugljik % nalazi se u svim organskim molekulama $gljikovi se atomi me)usobno vezuju vrstim kovalentnim vezama u lanaste& razgranjene ili prstenaste molekule. Na ugljikove atome mogu se vezati razliite kemijske skupine koje odre)uju fizikalna i kemijska svojstva pojedinih djelova organske molekule. Ovisno o fizikalno1kemijskim svojstvima& organske molekule mogu ostvarivati razliite tipove veza s drugim molekulama u svom neposrednom okoliu. "emijske veze koje se na taj nain ostvaruju esto su slabe i povratne. 2o znai da se lako uspostavljaju& prekidaju i ponovo uspostavljaju to je iznimno vano u svim ivotnim procesima

3a lika i !eu or-anski0 i anor-anski0 !olekula

5rga!sk& mol&kul& uvijek sa%r,& ugl)ikO

AN%3GANSK, *6A3(: V5DA2 S5;I2 KIS=;IN=

%3GANSK, *6A3(: UG;<IK5GIDRATI2 ;IPIDI2 3<=;ANH=VIN=2 NUK;=INSK= KIS=;IN=

Meuso/ni odnos !ono!era i poli!era

Monomeri izgrauju polimere. N r. ami!okis&li!& Cmo!om&riD m&Buso'!o s& -&(u)u & ti%!om -&(om u ')&la!$&-i!& C olim&riD2 !ukl&oti%iLDNA2 mo!osa+ari%iL olisa+ari%i

mo!om&r

oligom&r

olim&r

Polimerizacija

2/ MAK3%M%),K7)A )ipidi P%1J,)A ( G3A8A trigli#&ri%i Cgli#&rol P -i.& mas!& kis&li!&D 8os8oli i%i Cgli#&rol P -i.& mas!& kis&li!& P 8os8at!a sku i!aD St&roi%i Msasto)ak m&m'ra!a M+ormo!i 7-ljiko0idrati mo!osa+ari%i C+&kso(& 7 A ugl)iko-i+ atoma2 &!to(& 7 @ ugl)iko-i+ atomaD %isa+ari%i olisa+ari%i .&&r u 'il)aka M ot ora ti)&la M o+ra!)i-a!)& &!&rgi)& Proteini olim&ri ami!okis&li!a Ckar'oksil!a sku i!a 7 455G2 ami!o sku i!a 7NG2D M ri)&!os t-ari Mra% mi.ia M(gru.a-a!)& kr-i Mimu!it&t Mu'r(a-a!)& k&mi)ski+ r&ak#i)a Nukleinske kiseline olim&ri !ukl&oti%a C%u.i$!a 'a(a P &!to(a P 8os8at!a sku i!aD M ri)&!os g&!sk& u ut& s ro%it&l)a !a otomst-o Msi!t&(a rot&i!a M%&oksiri'o!ukl&i!ska kis&li!&2 DNA M ri'o!ukl&i!ska kis&li!a2 RNA M+&moglo'i! Mmio(i! i akti! Mtrom'i!2 8i'ri! Ma!titi)&la M&!(imi sa+aro(a M+iti!2 #&lulo(a M.kro'2 glikog&! Mi(-or &!&rgi)& Mgra%i-!i %i)&lo-i DNA i RNA Mkol&st&rol Mt&stost&ro! Mgluko(a2 8rukto(a M%&oksiri'o(a2 ri'o(a 7)%GA M o+ra!)i-a!)& &!&rgi)& Mi(gra%!)a m&m'ra!a l&#iti! P3(MJ,3 masti2 ul)a

20

.ajednika svojstva lipida2 netopljivost u vodi

;i i%i ukl)u$u)u -&lik 'ro) ra(li$iti+ mol&kula ko)& s& ota a)u u orga!skim ota alima. Z'og !& olar!i+ -&(a 4 7 4 i 4 7 G NISU to i-i u -o%i. Lipidi se u vodi raspre u sitne kapljice stvarajui emulziju. 5s!o-!& 'iolo.k& ulog& li i%a su: Po+ra!)i-a!)& &!&rgi)& I(gra%!)a 'iolo.ki+ m&m'ra!a Pri)&!os sig!ala m&Bu sta!i#ama

"loga masti# ulja# !os!olipida i steroida

0!2, i $340 su po kemijskom sastavu 25,.3,*65,7,& a glavna im je uloga pohranjivanje energije /O!/O3,#,7, % izgra)uju stanine membrane svih ivih bia !265O,7, % stanine membrane ivotinjskih stanica i stanica ovjeka sadre steroid "O36!265O3 ishodina molekula za sintezu spolnih hormona 'estrogena& progesterona i testosterona(& hormona nadbubrenih lijezda 'kortizola i aldosterona( i vitamina 0& 7 i 6

Znaenje zasienih i nezasienih masnih kiselina Masne kiseline sastoje se od dugakih molekula (16-20 C-atoma) koje najednom kraju imaju kiselinsku skupinu COOH. Razlikujemo zasiene i nezasiene masne kiseline. Zasiene masne kiseline (palmitinska, stearinska) veze izmeu C atoma jednostruke, a nezasiene masne kiseline (oleinska) imaju jednu dvostruku vezu. U mastima su zasiene, a u uljima nezasiene masne kiseline. Maslinovo ulje ima nezasiene masne kiseline (linolnu i oleinsku), zato je lako probavljivo i ima veliku prehrambenu vrijednost. Razgradnjom masnih kiselina

22 oslobaa se dvostruko vie energije nego razgradnjom jednake mase glukoze, zato masne kiseline spadaju u glavne spremine molekule stanice

Steroidi primjeri iz svakodnevnog ivota Znamo da je kolesterol zapravo steriod. Molekule kolesterola su vane i tijelu moraju stalno biti na raspolaganju. Unosi se putem hrane, ali ga i sam organizam sintetizira u jetri. Ipak, suvian kolesterol je tetan suviak tijelo ne moe iskoristiti te ga zadrava u krvi i taloi na stijenkama krvnih ila ATEROSKLEROZA ovo stanje moe dovesti, zbog zaepljenja krvni ila ateromima, do modanog udara ili koronarnih bolesti srca. Steroidi se esto koriste u bodybuildingu radi poveanja miine mase (mogue posljedice: akne, razvoj grudi kod mukarca, oteenja jetre...). Steroidi su ishodine molekule za sintezu testosterona, estrogena, progesterona, kortizola, aldosterona.

Podjela u-ljiko0idrata

M5N5SAGARIDI ili )&%!osta-!i .&&ri ko)i mogu 'iti i(graB&!i o% tri Ctrio(&D2 &t C &!to(&D ili .&st C+&kso(&D m&Buso'!o o-&(a!i+ atoma ugl)ika. 3i/o a i deoksiri/o a su &!to(&. Gluko a2 9rukto a i -alakto a su +&kso(& 7 ima)u istu k&mi)sku 8ormulu 4AG025A 2 ali su ra(li$it& struktur& a i ra(li$iti+ s-o)sta-a 5;IG5SAGARIDI ili slo,&!i .&&ri ko)i su i(graB&!i o% %-i)u %o %&s&t mol&kula mo!osa+ari%a. Na)(!a$a)!i)i oligosa+ari%i su %isa+ari%i C!asta)u s a)a!)&m %-i)u mol&kula mo!osa+ari%a ko-al&!t!om -&(om L G;IK5ZIDNA V=ZA2 a i(%-a)a s& mol&kula -o%&. Disa+ari%i su sa0aro a Cgluko(a P 8rukto(aD2 lakto a ili mli)&$!i .&&r Cgluko(a P galakto(aD2 MA;T5ZA Cgluko(a P gluko(aD P5;ISAGARIDI ili slo,&!i .&&ri ko% ko)i+ )& -i.& o% %&s&t mol&kula mo!osa+ari%a o-&(a!o u %ug& olim&r!& la!#&. Polisa+ari%i mogu 'iti STRUKTURNI C0itin2 $elulo aD i R=Z=RVNI C-liko-en2 kro/D

29

Monosaharidi, disaharidi, polisaharidi

MONOSAHARIDI se dijele na PENTOZE (riboza i deoksiriboza ulaze u sastav nukelinskih kiselina), HEKSOZE (GLUKOZA najvaniji izvor energije za ivi svijet, nastaje u biljkama kao produkt fotosinteze, a u ivotinjskom organizmu nalazi se kao krvni eer. Organizmi iz glukoze oslobaaju energiju kroz proces staninog disanja ili bioloke oksidacije, ima sladak okus, lako topljiva u vodi. FRUKTOZA vrlo sladak eer, topljiv u vodi, nalazi se u vou voni eer. Galaktoza se nalazi u mlijeku sisavaca)

DISAHARIDI nastaju spajanjem dviju molekula monosaharida glikozidnom vezom, a izdvaja se molekula vode. Npr. SAHAROZA sastoji se od glukoze i fruktoze, nalazi se ueernoj trsci i repi. LAKTOZA sastoji se od glukoze i galaktoze i nalazi se u mlijeku. Maltoza se sastoji od dvije molekule glukoze i esto se naziva slad

POLISAHARIDI su STRUKTURNI (hitin strukturni polisaharid, polimer glukoze koji sadri aminoskupinu, ne otapa se u vodi, nije probavljiv, glavni je sastojak oklopa lankonoaca i staninih stijenki hifa nekih gljiva, ima potpornu i zatitnu ulogu jer je otporan na vanjske utjecaje. celuloza strukturni polisaharid, polimer glukoze, izgrauje staninu stijenku biljnih stanica i hife nekih gljiva to im daje vrstou. Ima iroku primjenu u svakodnevnom ivotu pamuna vlakna, drveni namjetaj, papir) REZERVNI (krob graen od molekula glukoze koje tvore spiralne lance, ima ulogu priuvne hrane u sjemenkama: penice, kukuruza, rie.... Velike koli ine skroba pohranjenog u krobnim zrncima nalazi se u gomoljima krumpira, jako vaan u prehrani. glikogen rezervni polisaharid kod ovjeka i ivotinja, pohranjuje se u jetri i mii ima. Kada je tijelu potrebna energije glikogen se razgrauje do glukoze) Struktura aminokiselina i peptidna veza

#roteini 'bjelanevine( su izgra)ene od aminokiselina. !vaka aminokiselina sadri karboksilnu skupinu %*OO+& aminoskupinu N+8 i 51skupinu ili aminokiselinski ogranak. 5 % skupina specifina je za pojedinu aminokiselinu i moe biti razliite

2E veliine i kemijske strukture 'npr. kod glicina ogranak je vodikov atom& a kod alanina metilna skupina(.

0minokiseline se me)usobno vezuju peptidnim vezama u polipeptidne lance. #eptidna veza nastaje izme)u karboksilne skupine jedne aminokiseline i aminoskupine druge aminokiseline& a izdvaja se molekula vode.

Nastajanje peptidne veze Znaenje enzima za kemijske reakcije u ivim bi$ima

9ez aktivnosti enzima veina kemijskih reakcija u biolokom sustavu ne bi se odvijala& ili bi bila toliko spora da se ne bi mogla odviti u uvjetima u kojima se odvija ivot. :a ivot stanice potrebno je brzo odvijanje kemijskih reakcija % to je svojstvo enzima: ubrzavaju kemijske reakcije vie od milijun puta& pritom se ne troe niti mijenjaju svoja kemijska svojstva. -eliku vanosti imaju u razgradnji hrane u probavnom sustavu 'ptijalin& pepsin& polipeptidaza& dipeptidaza(& pri replikaciji 7N0 i dr.

Kako en i!i u/r avaju ke!ijske reak$ije

=NZIMI ili 3I5KATA;IZAT5RI su rot&i!i '&( $i)& s& akti-!osti -&i!a k&mi)ski+ r&ak#i)a u 'iolo.kom susta-u !& 'i o%-i)ala %o-ol)!o 'r(o (a osto)a!)& ,i-ota. Pos&'!ost %)&lo-a!)a &!(ima o$itu)& s& u !)i+o-o) s &#i8i$!osti2 o%!os!o %)&lu)u samo !a o%r&B&!u -rstu t-ari. ;i a(& samo !a li i%&2 amila(& samo !a ugl)iko+i%rat&2 & ti%a(& !a rot&i!& C!a(i-i &!(ima

2@ t-or& s& tako %a s& kori)&!u !a(i-a ko)i go-ori o !)&go-u %)&lo-a!)u %o%a !asta-ak 7a(aD. T-ar !a ko)u &!(im %)&lu)& !a(i-a s& SUPSTRAT. M)&sto !a &!(imu !a ko)& s& -&,& su strat )&st AKTIVN5 M<=ST5. M&Bu%)&lo-a!)& &!(ima mo,& s& o')as!iti !a ri!#i u klju:/rava u ko)&m su strat o'likom o%go-ara o'liku akti-!og m)&sta !a &!(imu. V&(i-a!)& su strata !a akti-!o m)&sto L PRI<=;AZN5 RAZD53;<=. =!(imi u'r(a-a)u k&mi)sk& r&ak#i)& s!i,&!)&m ener-ije aktiva$ije mol&kula. =!&rgi)a akti-a#i)& )& koli$i!a &!&rgi)& otr&'!a mol&kulama (a stu a!)& u k&mi)sk& r&ak#i)&. S!i,&!)&m &!&rgi)& akti-a#i)& mol&kul& 'r,& stu a)u u k&mi)sk& r&ak#i)&

Djelovanje ezima

Uzroci raznolikosti bjelanevina kao preduvjeta bioloke raznolikosti Sve bioloke vrste i jedinke unutar vrsta meusobno se razlikuju upravo po proteinima Proteini se sastoje od aminiokiselina povezanih peptidnom vezom. Poznato je 20 aminokiselina. Vrsta bjelaevine ovisi o broju, vrsti i redosljedu aminokiselina. im se proteinu doda neka nova aminokiselina nastaje novi protein. Npr. ako uzmemo 100 aminokiselina broj razli itih proteina koji mogu nastati je 20100 to je ogroman broj. Isto tako polipeptidi lanci se mogu povezivati i savijati i zauzimati odreene prostorne rasporede to donosi nebrojeno mnogo kombinacija. Zato su proteini nositelji bioloke specifinosti.

2A Nukleinske kiseline

Nukl&i!sk& kis&li!& su slo,&!i olim&ri2 t). i(graB&!i su o% mo!om&r!i+ )&%i!i#a NUK;=5TIDA. Nukl&i!sk& kis&li!& o+ra!)u)u i r&!os& i!8orma#i)& u!utar sta!i#&. 5azlikujemo 7N0 'deoksiribonukleinska kiselina( i 5N0 'ribonukleinska kiselina(. Nukleotidi& koji izgra)uju nukleinske kiseline& sadre: /O!/02N$ !"$#,N$& ;6<65 #6N2O:$ 'deoksiriboza=riboza(& 7$;,>N$ 90:$ 'prstenasta molekula koja sadri duik (

N$"36O2,7, 7N0 u svom sastavu imaju deoksiribozu i jednu od etiri duine baze: 076N,N '0(& .-0N,N'0(& *,2O:,N'*(& 2, ,N'2(

N$"36O2,7, 5N0 u svom sastavu imaju eer ribozu i duine baze: adenin& gvanin& citozin& $50*,3 '$(

%u ine baze&

#,5, ,7,N!"6 'jedan prsten( *,2O:,N

#$5,N!"6 'dva prstena( 076N,N

2, ,N

.-0N,N

2: $50*,3

olekula 7N0 izgra)ena je od dvaju dugakih lanaca #O3,N$"36O2,7N, 30N*, 'taj lanac grade nukleotidi koji se vezuju preko eera i fosfata(. 7va polinukleotidna lanca me)usobno se vezuju -O7,"O-, vezama koje se uspostavljaju izme)u

komplementarnih baza. "omplementarne baze su adenin'timin te gvanin(citozin u molekuli 7N0 dok se u molekuli 5N0 umjesto timina pojavljuje uracil koji je komplementaran adeninu& dakle adenin1uracil u molekuli 5N0. tri vodikove veze

.-0N,N

*,2O:,N

dvije vodikove veze 076N,N 2, ,N

2>

"sporedba %)* i R)*

+"R,)SK- B*Z+,R,M,%,)SK- B*ZMO)OS*.*R,% BRO/ 0*)*1* +O0O2*/ " -"K*R,O3SKO/ S3*),1, 4RS3-

%)* 0&. 2&* deoksiriboza 8 jezgra& mitohondriji& kloroplasti 1

R)* 0&. $&* riboza ? jezgra i citoplazma mR)*# tR)*# rR)*

Replikacija %)* i njezino znaenje

olekula 7N0 ima sposobnost samoumnoavanja ili autoreplikacije stvaranje vlasitith kopija. 5eplikacija je semikonzervativna& to znai da jedan polinukleotidni lanac slui kao @kalupA za sintezu drugog lanca. 2ako nastaju dvije molekule 7N0 od kojih svaka ima jedan stari i jedan novi 'novosintetizirani( lanac

2ok replikacije:

1. "idanje vodikovih veza izme)u duinih baza i razdvajanje polinukleotidnih lanaca 2. "omplementarno spajanje slobodnih nukleotida '0B2& .*(

5eplikacija se odvija uz prisustvo raznih enzima. Npr. enzim 7N0%polimeraza katalizira komplementarno povezivanje nukleotida novog i roditeljskog 'starog( lanca

2?

stari lanac 7N0 novi lanac 7N0

Replikacija DNA Razlika %)* i R)* 7N0 duine baze adenin# gvanin# timin# citozin broj lanaca pentoza poloaj u stanici pravilna zavojitost dva deoksiriboza jezgra da 5N0 adenin# gvanin# uracil# citozin jedan riboza jezgra i citoplazma ne

3ri tipa R)* -5!20 5N0 #rijenosna ili transportna 't5N0( kroz citoplazmu prenosi $3O.0 odgovaraju$e aminokisleine do glasnike R)* na ribosomu 5ibosomska 5N0 'r5N0( zajedno s proteinima izgra5uje ribosome .lasnika 5N0 'm5N0( iz jezgre izlazi u citoplazmu na ribosome s uputom za sintezu proteina

9/

Znaenje vode za odravanje ivota 6sveukupnog i osobnog7

-oda kao najprisutnija tvar u prirodi velikim udjelom sudjeluje u izgradnji ivih bia. #rvi oblici ivota na zemlji nastali su u vodi jer je izvrstan medij za me)udjelovanje atoma i molekula. Oko C milijarde godina iva bia provela su u oceanu. Zato vodu nazivamo kolijevkom ivota

-O70 je polarna molekula ili 7,#O3 'na jednom kraju molekule nalazi se slab negativan naboja& a na drugom kraju slab pozitivan naboja(. Ovakav raspored naboja uzrokuje me)usobno povezivanje molekula vode vodikovim vezama

Molekula vode S4O/S34* 4O%-& o Kohezija%povezivanje istovrsnih molekula o *dhezija %povezivanje s molekulama drugih tvari o Kapilarnost % posljedica adhezije i kohezije kretanje tekuine protiv sile tee kroz uzak prostor kapilare 'npr. kretanje vode kroz kapilarni sustav provodnih ila biljaka( o +ovr inska napetost % na granici sa zrakom molekule vode stvaraju tanku elsatinu opnu ili @mreicuA koja kukcima omoguuje hodanje po vodenim povrinama ili plutanje lista po povrini vode. o 4elik toplinski kapacitet % 2oplinski kapacitet je koliina topline koje treba primiti ? kg tvari da bi mu se tempreatura povisila za ? *. 2vari s malim toplinskim kapacitetom brzo se zagriju ve kod kratkog izlaganja toplini& dok

90 tvari s velikim toplinskim kapacitetom treba dugo izlagati toplini da bi se temperatura tek malo povisila o 4isoka toplina isparavanja 1 voda na isparavanje troi mnogo energije& zato se isparavanjem organizam hladi 'drvee putem lia& ovjek se znojiD( o *nomalija vode % ,spod E * voda prelazi iz tekueg u vrsto stanje % led. $ ledu su molekule vode razmaknute 'led je @upljikavA i male gustoe(. 3ed je zato laki od vode i pliva na njenoj povrinianomalija vode 'gustoa vode najvea je pri F G*(

Voda kao otapalo

Voda je vrlo dobro otapalo (za polarne i ionske tvari). Pri otapanju kuhinjske soli (NaCl) dolazi do disocijacije ili razlaganja kristala natrijeva klorida (natrij i klor meusobno su povezani ionskom vezom) na ione natrija (Na+) i ione klora (Cl-). Molekule vode okruuju pozitivno nabijene ione natrija i negativno nabijene ione klora. Vodeni ovoji razdvajaju ione, to im omoguuje nesmetano kretanje u prostoru i vezivanje s drugim esticama.

kristal Na*l

adhezija otapalo vodena otopina soli

kohezija

Otapanje ku injske soli u vodi

92

Hidrofilne su tvari koje "vole vodu" dobro se otapaju u vodi. To su ionske tvari (kao to je NaCl) i polarne molekule, jer je i voda polarna molekula ("slino se otapa u slinom"). Hidrofobne su tvari koje "se boje vode" ne otapaju se dobro u vodi. To su uglavnom nepolarne molekule (kao to su ugljikovodici).

g. $rokariotska i eukariotska stanica% gra&a i uloga nji!ovi! glavni! organela i struktura

Graa stani$e prokariota i eukariota

Prokariotske stani$e ili proto$ite !&ma)u o'liko-a!u )&(gru. Na(i- rokariot Cgr$. ro 7 r-i2 ri)&F kar*o! 7 )&(graD2 u ri)&-o%u Q ri)& )&(gr&R ili Q rimiti-!a )&(graR2 a o(!a$a-a i(osta!ak o-o)!i#& ko)a o%-a)a !asl)&%!u t-ar o% ostatka sta!i#&. Po%ru$)& sta!i#& u ko)&mu s& !ala(i kru,!a DNA '&( o-o)!i#& (o-& s& nukleoid. Prokariotsk& sta!i#& ne!aju or-anele Cstruktur& om&B&!& o-o)!i#omD. !vaka stanica ujedno je i organizam " nikada ne izgrauju mnogostani#ni organizam

,ukariotske stani$e ili eu$ite Cgr$. &u 7 ra-i2 %o'arD ima)u )&(gru om&B&!u o-o)!i#om. Ima orga!&l&. Z!at!o )& slo,&!i)a i -&a C0/M2@ utaD o% rokariotsk& sta!i#&. Ra(liku)&mo %-a os!o-!a ti a &ukariotsk& sta!i#&: 3I;<NA i IV5TIN<SKA

Ima)u kloro last& i

N&ma)u kloro last& i

mogu o'a-l)ati +ra!& s& 8otosi!t&(u M autotro8i +&t&rotro8!o

99 3a lika -rae prokariotske i eukariotske stani$e

%/ilje"ja;stani$e nukleoid je -ra or-aneli jednostanini or-ani !i !no-ostanini or-ani !i /akterije /iljne i "ivotinjske stani$e

proto$ita P M M P M P M

eu$ita M P P P P M P

%r-ani a$ija eukatioske stani$e

=ukariotska sta!i#a ima o'liko-a!u )&(gru o-o)!i#om o%-o)&!u o% ostatka sta!i#& 7 #ito la(m&. 4ito la(ma )& o'a-i)&!a m&m'ra!om. U!utar!)a struktura )& slo,&!a L u sta!i#i s& !ala(& orga!&li M m&m'ra!om om&B&!& struktur& ko)& omoguu)u isto%o'!o2 usklaB&!o i !&om&ta!o o'a-l)a!)& ra(li$iti+ 'iok&mi)ski+ ro#&sa. Na)-&i i !a)istak!uti)i orga!&l )& )&(gra2 a ostatak $i!i koloi%!a #ito la(ma C#itosolD i orga!&li. =ukariotsk& sta!i#& sa%r,& -&liku koli$i!u -o%&. Mogu sa%r,a-ati o+ra!)&!& +ra!)i-& t-ari2 mi!&ral& i mol&kul& igm&!ta S-& &ukariotsk& sta!i#& sa%r,& -&liku koli$i!u rot&i!ski+ -laka!a Cmikro8ilam&!tiD i #)&-$i#a Cmikrotu'uliD orga!i(ira!i+ u mr&,astu strukturu ili #itosk&l&t L sta!i#i %a)& o'lik i %r,i orga!&l& u o%r&B&!om rostor!om ras or&%u2 o rili$!o )& rom)&!)i- i %i!ami$a! susta- 7 rilagoBa-a s& otr&'ama sta!i#&

,7+(*A

/iljna

"ivotinjska

9E IV5TIN<SKA STANI4A:

<=ZGRA 7 !& ra-il!og2 kuglastog o'lika2 sm)&.t&!a u #&!tru sta!i#& g%)& )& ri%r,a-a)u %i)&lo-i #itosk&l&ta i !a)-&i )& orga!&l u sta!i#i. Nosi u ut& (a ,i-ot!& akti-!osti sta!i#& u mol&kulama DNA. Mol&kul& DNA o-&(a!& s rot&i!im $i!& kromati! ko)& )& sm)&.t&! u !ukl&o la(mi. Kromati! )& graB&! o% !iti ko)& s& u -ri)&m& %io'& s irali(ira)u u kromosom& U )&(gri s& si!t&ti(ita)u s-i ti o-i RNA. 5krugl& struktur& u )&(gri sta!i#& su )&(gri#& Cmo,& i+ 'iti )&%!a2 %-i)& a i %o 0// ko% !&ki+ -rsta -o%o(&ma#aD. <&(gra )& o'a-i)&!a o-o)!i#om ko)u $i!& %-i)& m&m'ra!&. Va!)ska m&m'ra!a )& o-&(a!a s &!%om&m'ra!skim susta-om. Po-r.i!a )&(gr& +ra a-a )& ('og ot-ora 7 )&(gri!i+ ora L ti ot-ori su okru,&!i rot&i!ima ko)i t-or& ka!ali& (a rola( t-ari. Kro( or& i(la(& RNA i o%)&%i!i#& ri'osoma2 a ula(& rot&i!i i( #ito la(m&.

=ND5M=M3RANSKI SUSTAV Susta- m&m'ra!a ko)& %i)&l& #ito la(mu sta!i#& !a o%)&l)k& i usm)&ra-a)u ri)&!ost-ari u #ito la(mi. Prot&,& s& o% )&(gri!& o-o)!i#& %o sta!i$!& m&m'ra!&2 a sasto)i s& o% sl)&%&i+ %i)&lo-a: o =ND5P;AZMATSKI R=TIKU;UM C=RD 7 o-&(a!a )& s )&(gri!om o-o)!i#om i sasto)i s& o% susta-a m&m'ra!ski+ ka!alia2 !a'or i .u l)i!a. Posto)i +ra a-i i glatki =R. Gra a-i =R !a o-r.i!i ima ri'osom&2 t). si!t&ti(ira rot&i!i ko)i (atim ula(& u .u l)i!& g%)& i+ &!(imi %oraBu)u u ! r. gliko rot&i!i ili !&k& %rug& slo,&!& rot&i!&. Glatki =R s& !asta-l)a !a +ra a-i =R2 a !&ma ri'osoma stoga !& si!t&ti(ira rot&i!&2 ali si!t&ti(ira 8os8oli i%&2 st&roi%& i mas!& kis&li!&. Glatki =R mo,& o'a-l)ati i %rug& (a%a& .to o-isi o -rsti sta!i#& C! r. u t&stisima st-ara t&stost&ro!2 u )&tri o'a-l)a %&toksika#i)u 7 !&utrali(ira!)& otro-aD. 5 &!ita )& (a%aa glatkog =RMa st-ara!)& m)&+uria ko)i r&!os& -&lik& mol&kul& u %rug& %)&lo-& sta!i#& o G5;GI<=V5 TI<=;5 7 !aku i!a m&m'ra!ski+ -&i#a u sta!i#i. <&%!a s& stra!a !aku i!& -&(u)& u( glatki =R2 a %ruga )& sm)&.t&!a u( sta!i$!u m&m'ra!u. 5-a) orga!&l rima m)&+uri& s gliko rot&i!ima i li i%ima ko)i sti,u i( glatkog =RMa i saku l)a u #ist&r!ama Cm&m'ra!sk& -r&i#&DL tu s& o'raBu)u i ra(-rsta-a)u ristigl& mol&kul& i o &t akira)u u m)&+uri& ko)i s& oslo'aBa)u !a ru'o-ima #ist&r!&.

9@ M)&+urui ili r&!os& sa%r,a) u i(-a!sta!i$!i rostor ili osta)u kao li(osomi ili &roksisomi o ;IZ5S5MI 7 m&m'ra!ski m)&+urii s &!(imima CGolgi)&-i m)&+urii 7 !asta)u !a Golgi)&-om ti)&luD 7 ra(la,u i ukla!)a)u star& i o.t&&!& %i)&lo-& sta!i#&2 mogu u(roko-at i sta!i$!u smrt 7 ra(ara)u #i)&lu sta!i#u o P=R5KSIS5MI 7 sa%r,& &!(im& (a oksi%a#i)u mali+ orga!ski+ mol&kula. 5!i sa%r,& i -o%iko- &roksi% CG252D L toksi$a! 7 o%ma+ !ako! oslo'aBa!)a &!(ima katala(a ra(la,& ga !a -o%u i kisik. P&roksisom& roi(-o%i Golgi)&-o ti)&lo u sta!i#ama )&tr& i sta!i#ama k-as#a L mogu oksi%irati alko+ol

?. jezgrina membrana& 8. pora& C. hrapavi 65& F. glatki 65& H. ribosomi na hrapavom 651 u& 6. makromolekule, C. transport mjehuria /vezikule0, I. .olgijevo tijelo& :.cisDstrana (olgijevog tijela, 8<. transDstrana (olgijevog tijela, 88. cisterne $raa stanice

9A MIT5G5NDRI<I Val)kasti orga!&li o'a-i)&!i %-ostrukom m&m'ra!om. Va!)aska m&m'ra!a L glatka i ma!)& o-r.i!& o% u!utar!)& m&m'ra!& Co!a )& !a'ra!aD. Ti !a'ori su KRIST= L %i)&l& mito+o!%ri)a !a %-a %i)&la: MATRIKS i M=SUM=M3RANSKI PR5ST5R. U matriksu L DNA2 RNA i ri'osoma Csi!t&ti(ira)u mali 'ro) rot&i!aD Uloga mito+o!%ri)a: u !)ima s& o%-i)a ro#&s sta!i$!og %isa!)a C'iolo.k& oksi%a#i)&D 7 tako sta!i#a %ola(i %o otr&'!& &!&rgi)& !truktura mito ondrija u!utar!)a m&m'ra!a -a!)ska m&m'ra!a

krist& matriks

RI35S5MI N&ma)u m&m'ra!u2 i(graB&!i o% ri'osomsk& RNA CrRNAD i -&&g 'ro)a rot&i!a. Ima)u -&u i ma!)u o%)&%i!i#u. T& s& %-i)& o%)&%i!i#& s a)a)u u 8u!k#io!al!i ri'osoma samo ka%a ri+-aa)u mRNA ko% si!t&(& rot&i!a. Ri'osomi mogu 'iti -&(a!i (a =R2 slo'o%!i u #ito la(mi ili orga!i(ira!i u !aku i!& L P5;IRI35S5M=

mala o%)&%i!i#a

-&lika o%)&%i!i#a

ri'osom

$raa ri%osoma

9:

4=NTRI5;I 7-al)kasta ti)&la 7 ima i+ samo u ,i-oti!)sko) sta!i#i. U-i)&k su u aru i to okomito osta-l)&!i )&%a! !a %rugog t& $i!& 4=NTR5S5M. U;5GA: su%)&lu)u u st-ara!)u mikrotu'ula K o'liku)u %io'&!o -r&t&!o2 su%)&lu)u u st-ara!)u struktura (a okr&ta!)&.

Mikrotu%uli

kromatin jezgrica glikosom glatki =R citosol lizosom mito+o!%ri) #&!trioli centrosom

)&(gra jezgrina membrana

+ra a-i =R ri'osomi

mikrovili mikrofilamenti mikrotubuli intermedijarni filamenti peroksisomi GraBa ,i-oti!)sk& sta!i#&

Golgi)&-o ti)&lo egzocitoza

9>

3I;<NA STANI4A:

3il)!& sta!i#& ima)u sta!i$!u sti)&!ku i(graB&!u o% #&lulo(& STANIHNA STI<=NKA L o'a-i)a sta!i$!u m&m'ra!u i %a)& o'lik2 $-rstou i .titi sta!i#u2 ali ogra!i$a-a ri)&!os t-ari kro( m&m'ra!u.

U sr&%i.tu 'il)!& sta!i#& !ala(i s& -&liki m&m'ra!om om&B&!i orga!&l 7 VAKU5;A L rostor -akuol& is u!)&! )& -o%&!om oto i!om u ko)o) s& !ala(& ugl)iko+i%rati2 mi!&rali2 igm&!ti i toksi$!& t-ari. Pigm&!ti u -akuoli %a)u ra(li$itu o'o)a!ost %i)&lo-a 'il)k& C! r. igm&!t a!to#i)a! %a)& #r-&!ol)u'i$astu 'o)u #-)&to-ima2 lo%o-ima2 listo-ima i kori)&!)u !&ki+ 'il)akaD. Toksi$!& t-ari u 'il)#i ugla-!om .tit& 'il)ku o% 'il)ol)&%a. Uloga )& -akuol& i r&gula#i)a sta!i$!og tlaka M turgora. 3il)!& sta!i#& u( mito+o!%ri)& os)&%u)u i kloro last& L r&t-or'a s-)&tlos!& &!&rgi)& Su!#a u k&mi)sku &!&rgi)u ugl)iko+i%rata .to i+ sta!i#a koristi kao i(-or &!&rgi)&. Kloro lasti su o rili$!o -&liki C&sto -&i o% )&(gr&2 %o'ro -i%l)i-i s-)&tlos!im mikrosko omD i o'a-i)&!i %-oslo)!om m&m'ra!om. U!utra.!)ost kloro lasta is u!)a-a stroma Ct&kui!a s &!(imima2 ugl)iko+i%ratima2 DNA2 RNA2 ri'osomima i tilakoi%imaD. Tilakoi%i su m&m'ra!sk& -r&i#& !a $i)o) s& o-r.i!i !ala(i kloro8il ili (&l&!i igm&!t -a,a! (a 8otosi!t&(u. Naslag& tilakoi%a $i!& strukturu ko)u (o-&mo gra!um. U( kloro last&2 'il)!o) sta!i#i !ala(& s& i %rugi lasti%i2 kao .to su l&uko lasti ili kromo lasti. ;&uko lasti su '&( igm&!ta2 !ala(imo i+ u sta!i#ama kori)&!a i slu,& kao s r&mi.t& .kro'a. Amilo lasti su )ako -&liki l&uko lasti s o+ra!)&!im .kro'om Camilo(aD. Kromo lasti ima)u igm&!t& ra(!i+ 'o)a 7 ,ut& Cksa!to8ilD2 #r-&!& Cliko &!D2 !ara!$ast& Ckarot&!D L 'o)a #-i)&a2 lo%o-a Plasti%i ima)u s oso'!ost r&t-or'& i( )&%!& u %rugu -rstu lasti%a L ! r. sa(ri)&-a!)& -oa i o-ra. Kloro lasti takoB&r s a%a)u u lasti%&.

9?

Graa /iljne stani$e )&(gra kromatin jezgrina pora jezgrina membrana mjehuri /s (olgijeva tijela0 .olgijevo tijelo glatki =R citoplazma kriste

biljno tkivo

+ra a-i =R ri'osomi -akuola stijenka susjedne stanice sta!i$!a sti)&!ka

mito+o!%ri)i

lizosomi

citoskelet granum

sta!i$!a m&m'ra!a plazmodezmije naslage kroba kloro lasti $raa %iljne stanice

-a!)ska m&m'ra!a

m&Bum&mM 'ra!ski rostor

u!utar!)a m&m'ra!a

stroma

gra!um C!aku !a tilakoi%aD

tilakoi%i

lumen % unutranjost lamele tilakoida

$raa kloroplasta

E/ Graa i ulo-a stanine !e!/rane

Sta!i$!a m&m'ra!a ili 'iom&m'ra!a )& dvosloj 9os9olipida. Tos8oli i%i su am8i atsk& mol&kul& Cima)u olar!u +i%ro8il!u gla-u i !& olar!& +i%ro8o'!& r& i&D. Sta!i$!i i i(-a!sta!i$!i rostor is u!)&!i su -o%&!om oto i!om u ko)o) s& 8os8oli i%!& mol&kul& s &#i8i$!o ori)&!tira)u i orga!i(ira)u u %-oslo) Cu ra-o ('og toga .to su am8i atsk&D. U( 8os8oli i%& m&m'ra!& sa%r,& rot&i!& i ugl)iko+i%rat&2 gliko rot&i!&2 glikoli i%& .roteini stanine membrane su veliki i nepravilni. "a jednom dijelu proteini su uronjeni u fosfolipidni sloj .!$%&!$"% .$2#!%"% /oni mogu biti citoplazmatski periferni proteini izviru na unutarnju stranu dvosloja, izvanstanini periferni proteini izviru na vanjsku stranu. "eki proteini prolaze kroz dvosloj fosfolipida i izlaze na obje /i vanjsku i unutarnju0 stranu %"#!($)L"% ili #$)"S+!+E$)"SF% .$2#!%"%.

'L2() .$2#!%")G 80 Selektivni prijenos kroz membranu D ide kroz proteinske kanale, a uz pomo proteinskih prenositelja 30 !nzimska aktivnost membranskih proteina kataliziraju kemojske reakcije na povrini membrane ;0 .rimanje i prevo,enje kemijskih poruka obavljaju receptorski proteini oblikom odgovaraju Hkemijskom glasnikuI /npr. hormonu0 =0 Stanino prepoznavanje obavljaju neki proteini membrane koji imaju identifikacijske oznake HmarkereI /npr. glikoproteine koji slu-e za prepoznavanje drugih stanica jer odre,eni tipovi stanica isto tako imaju te specifine markere0 70 +e,ustanino povezivanje ovu zadau obavljaju membranski proteini koji imaju sposobnost vezanja za proteine susjedne stanice i tako tvoriti razliite me,ustanine spojeve 60 .ovezivanje citoskeleta i izvanstaninog prostora ovu zadau obavljaju oni proteini koji sudjeluju u odr-avanju oblika stanice i polo-aja drugih proteina u membrani,a oni sudjeluju i u prijenosu mehanikog podra-aj izme,u izvanstanine tekuine i citoplazme

E0 C0 +embranski proteini imaju va-nu ulogu u prepoznavanju stranih stanica kod imunoloke reakcije organizma membranski proteini prepoznaju patogene mikroorganizme

"a vanjskoj strani membrane suG '(L*%F2B%1$)#%, (L%F2L%.%1% /ugljikohidrati s mastima0, (L%F2.$2#!%"% /ugljikohidrati s proteinima0

+embranski ugljikohidrati tako,er obavljaju me,ustanino povezivanje ili vezanje stanice za neku podlogu. 'gljikohidrati povezani s lipidima imaju ulogu staninih markera /omoguuju me,usobno prepoznavanje stanica0

Model teku$eg mozaika

#rema tom modelu neki membranski proteini nalaze se na povrini& a neki potpuno ili djelomino uronjeni u fosfolipidni dvosloj. Opisani mozaiki raspored proteina u membrani moe se mijenjati ovisno o potrebama stanice. embrana je do odre)ene mjere tekua jer nema jakih veza me)u molekulama koje grade membranu to proteinima omoguuje klizanje kroz dvosloj fosfolipida i promjenu poloaja u membrani. embrane ivotnjskih stanica relativno su stabilne i vrste& upravo zato to kolesterol na membrani ograniava kretanje fosfolipida.

&Model tekueg mozaika'

E2 )ain prolaska tvari kroz staninu membranu

#0!,-N, #5,46NO! odvija se prema fizikalnom zakonu difuzije gibanje molekula s podruja vee koncentracije na podruje manje koncentracije. 7va su oblika pasivnog prijenosa kroz membranu: 467NO!20-N0 7,/$:,40 i O30";0N0 7,/$:,40.

4ednostavna difuzija %tako se prenose tvari male molekulske mase topive u vodi 'O8& *O 8& N8& ugljikovodici i alkoholi( Olakana difuzija: pomou prijenosnih proteina prenose hidrofilne i polarne molekule. #rijenosni proteini obavljaju selektivan prijenos i specifini su za vrstu molekula koje prenose % mogu biti oblikovani kao proteinski kanali i proteinski prenositelji.

#roteinski prenositelji % molekule prenose tako da ih veu s jedne strane membrane i prenose ih na drugu 'glukoza& galaktoza& aminokiseline se tako prenose(. #roteinski kanali % primjer su akvaporini ili proteinski kanali kroz njih osmozom prolazi voda.

0"2,-N, #5,46NO! Odvija se uz pomo proteinskih prenositelja& ali uz utroak energije % predstavlja gibanje protiv koncentracijskog gradijenta 's podruja manje koncentracije na podruje vee koncentracije(. 6nergije se dobiva iz fosfatnih veza 02#1a. Ovim nainom stanica odrava koncentraciju molekula unutar stanice razliitom od koncentracije izvan stanice. #rimjer je Na=" pumpa prijenos kalijevih iona iz okoline u stanicu& a natrijevih iz stanice u okolinu i tako se odrava vea koncentracija natrija u izvanstaninoj tekuini& a kalija u citoplazmi.

E9 -ndocitoza i egzocitoza

6N7O*,2O:0 %

ehanizam ulaska velikih molekula i mikroorganizama u stanicu.

/agocitoza % npr. ameba lanim noicama obuhvati bakteriju& ovije je membranom u mjehuri % /0.O!O 3,:O!O O u citoplazmi se spaja s

koji enzimima razgradi bakteriju. /agocitoza slui kao

obrana organizma od patogenih organizama i starih& oteenih dijelova stanice #inocitoza % tim nainom stanica uzima tekuinu i male molekule formira se #,NO!O

6.:O*,2O:0 % prostor.

ehanizam izbacivanja nepotrebnih i suvinih tvari u izvanstanini

Endosimbioza

Teorija postanka eukariotske stanice koje je postavila Lynn Margulis. Prema teoriji mitohondriji i kloroplasti su kao organeli nastali iz bakterija koje su ule u veu stanicu s oblikovanom jezgrom. Pretpostavlja se da su mitohondriji nastali iz aerobnih bakterija (one koje koriste kisik), a kloroplasti iz cijanobakterija ili modrozelenih algi koje vre fotosintezu. Stanica je, prihvativi, bakteriju stekla odreene prednosti (iskoritavanje kisika i proizvodnju organske hrane), tj. stvorena je endosimbioza bakterije i stanice (endo- zato to bakterija ivi unutar stanice). DOKAZI: Mitohondriji i kloroplasti veli inom odgovaraju bakterijama Mitohondriji i kloroplasti imaju dvostruku membranu (vanjska je nastala ulaskom bakterije u stanicu stanica je membranom ovila bakteriju endocitoza, a unutarnja je membrana bakterije). Svaka membrana je dvosloj fosfolipida, dakle ako je membrana dvostruka, tada postoje 2 dvosloja fosfolipida.

EE Mitohondrij i kloroplasti sadre vlastitu DNA koja se dijeli neovisno o genomu jezgre Mitohondriji i kloroplasti imaju vlastite ribosome koje proizvode malu koli inu proteina, ali odgovaraju veli ini prokariotskih proteina

!. 'tanine diobe (mitoza i mejoza) i nji!ova uloga u vi estaninom organizmu

Pove anost -rae i ulo-e 1NA s -rao! kro!oso!a

DNA )& %io struktur& komosoma. DNA C&ukariotsk& sta!i#&D akira!a )& u kromosom& omou rot&i!a. Kom l&ks DNA i rot&i!a L KR5MATIN ili NUK;=5PR5T=IN. Ka%a o$!& %io'a2 DNA s& (a o$!& )a$& s irali(irati i akirati omou rot&i!a. 5s!o-!a )&%i!i#a kromati!a )& !ukl&osom C%-ola!$a!a mol&kula DNA omota!a oko > mol&kula +isto!a2 +isto! )& -rsta ')&la!$&-i!& u )&(griD. Ti)&kom %io'& akira!)&2 t). s irali(a#i)a s-& )& )a$a. Kromosomi su maksimal!o s irali(ira!i u m&ta8a(i

B8 histon +isto!i

Ko!%&!(a#i)a DNA

oko 8=7 parova baza ovija oktamer histona DNA (promjera 2 nm) nukleosomi

E@ 'roj2 -raa i o/lik kro!oso!a su stalni te karakteristini a vrstu C! r. -i!ska mu.i#a ima > kromosoma2 gra.ak 0E2 mi. E/2 $o-)&k EA2 i!%i)ska a rat 02A/...D

ivotni $iklus stani$e

i-ot!i #iklus L ostu !i ra(-o) orga!i(ma o% !asta!ka %o (a$&a !o-og istoga orga!i(ma ili smrti. Za )&%!osta!i$!& &ukariot& ,i-ot!i #iklus u)&%!o )& i sta!i$!i #iklus C%ogaBa)i o% o$&tka )&%!& %o o$&tka %rug& %io'&D

STANIHNI 4IK;US: o%-i)a s& u E 8a(&F 9 o'il)&,a-a stanini rast2 a E. (!a$i dio/u stani$e. Ra(%o'l)& rasta (o-& s& m&Bu8a(a ili i!t&r8a(a i sastoji se od C faze: .?& !& .8

INT=RTAZA .? ! .8

STANIHNA DI53A 'mitoza( i * 'citokineza(

o$&tak #iklusa

mito(a ri r&ma (a %io'u rast sta!i#&

r& lika#i)a DNA !tani#ni ciklus

EA

*ijek !ito e

Po%i)&l)&!)a !a E 8a(&: ro8a(a2 m&ta8a(a2 a!a8a(a2 t&lo8a(a PR5TAZA: o$i!)& (gu.!)a-a!)&m i s irali(a#i)om kromati!a 7 t&,i s& o'liko-a!)u ('i)&!i+ kromosoma ko)& & s& moi kr&tati o sta!i#i. Kromati! CDNA u akira!a u !ukl&osom&D skrau)& s& )o. 0/// uta L o'liku)& kromosom& ko)i s& sasto)& o% %-i)u s&stri!ski+ kromati%a s o)&!i+ #&!trom&rom. N&sta)& )&(gri#a2 a o$i!)& s& o'liko-ati %io'&!o -r&t&!o C omou #&!trosoma ko)i utu)u !a su rot!& olo-& sta!i#&D. 3il)!a sta!i#a !&ma #&!trosoma2 -& mikrotu'uli o'liku)u %io'&!o -r&t&!o. Pro8a(a (a-r.a-a ra(gra%!)om )&(gri!& o-o)!i#& PR5M=TATAZA: Kr&ta!)& kromosoma i(m&Bu sr&%i.ta i olo-a sta!i#& M=TATAZA: Po$i!)& -&(i-a!)& !iti %io'&!og -r&t&!a (a #&!trom&r& kromosoma Lkromosomi s& kru,!o ras or&%& u sr&%i!u %io'&!og -r&t&!a u m&ta8a(!u lo$u ANATAZA: o$i!)& o%-a)a!)&m s&stri!ski+ kromati%a C r-o s& o%-o)& u o%ru$)u #&!trom&ra2 a (atim $ita-om %u,i!omD L SVAKA KR5MATIDA P5STA<= SAM5STA;AN KR5M5S5M L skrau)u s& !iti %io'&!og -r&t&!a i kromosomi utu)u !a su rot&! olo-& sta!i#& T=;5TAZA: Kromosomi s& !a su rot!im olo-ima sta!i#& o%mata)u i %&s irali(ira)u i o'liku)u kromati!. 5% %)&lo-a star& )&(gri!& o-o)!i#& o'liku)& s& !o-a o-o)!i#a. Na (a-r.&tu t&lo8a(& sta!i#a !a olo-ima ima o'liko-a!& %-i)& )&(gr& $im& )& (a-r.&!a mito(a

N0"ON

,2O:6 !3,467, *,2O",N6:0 'podjela citoplazme(

#roces u kojem se dijeli citoplazma. $ ljudskim i ivotinjskim stanicama pojavljuje se diobena brazda u podruju metafazne ploe. 9razda se postupno stee prema unutranjosti sve dok se stanice ne podjeli. $ biljnih stanica 'membranu okruuje stanina stijenka od celuloze( dioba zahtijeva novu staninu stijenku izme)u stanica keri ona se formira u podruju metafazne ploe i djeli biljnu stanicu na dvije stanice keri

E: ro8a(a
s&stri!sk& kromati%& #&!trosom mikrotu'uli

prometafaza

i!t&r8a(a

mikrotu'uli i( %io'&!og -r&t&!a -&(a!i (a ki!&to+or&

m&ta8a(a

t&lo8a(a

a!a8a(a

#itoki!&(a

o!o-!o st-ara!)& )&(gri!& o-o)!i#&

(ijek mitoze *ijek !ejo e

M&)o(a )& %io'a ko)om !asta)us ol!& sta!i#&2 a sasto)i s& o% %-i)& %io'&: m&)o(& I i m&)o(& II M&)o(a I )& r&%uk#i)ska %io'a Cr&%u#ira s& 'ro) kromosomaD. Sasto)i s& o% ro8a(& I2 m&ta8a(& I2 a!a8a(& I i t&lo8a(& I PR5TAZA I 7 !ako! s irali(a#i)& i (gu.!)a-a!)a kromosoma2 ko)i ima)u %-i)& s&stri!sk& kromati%&2 sli)&%i sl)u'l)i-a!)& Cko!)uga#i)aD +omolog!i+ kromosoma i !asta)u 'i-al&!ti ili t&tra%& C'i-al&!t (!a$i %a )& to struktura o% %-a kromosoma2 t&tra%& %a tu strukturu $i!& E kromati%&D. S ari-a!)& kromosoma omoguu)& krosi!go-&r

E> Cu)ru,&!)& ili r&kri,&!)&D L i(m)&!a %)&lo-a !&s&stri!ski+ kromosoma L kromati%& s& r&lom& i %i)&lo-i s& m&Buso'!o r&s o)&. M)&sto ukri,&!)a (o-& s& +i)a(ma i -i%l)i-o )& s-)&tlos!im mikrosko om. Krosi!go-&rom s& st-ara)u !o-& kom'i!a#i)& !asl)&%!& t-ari i to )& )&%a! o% i(-ora ra(!olikosti. M=TATAZA I: 'i-al&!ti s& or&%a)u u m&ta8a(!u ra-!i!u i ri+-at& (a !iti %io'&!og -r&t&!a. 5')& kromati%& )&%!og +omologa ori)&!tira)u s& r&ma istom olu sta!i#&2 a kromati%& %rugog +omologa (a)&%!o s& ori)&!tira)u r&ma su rot!om olu. ANATAZA I: o%-a)a)u s& +omolog!i kromosomi i utu)u !a su rot!& olo-& sta!i#& Ckromosomi su %-ostruki2 t). ima)u %-i)& s&stri!sk& kromati%&D. T=;5TAZA I: !a olo-ima sta!i#& s& o'liku)u )&(gr& ko)& ima)u )&%a! kromosom i( +omolog!og ara graB&! o% %-i)u s&stri!ski+ kromati%a. Sli)&%i #itoki!&(a i !asta)u %-i)& sta!i#& s olo-i$!im C+a loi%!im 'ro)&m kromosomaD. Nako! krat!og ra(%o'l)a i!t&rki!&(& sli)&%i M=<5ZA II ko)a )& i%&!ti$!a mito(i a )& !&u o!a-l)ati. ZAK;<UHAK: Di loi%!a ro%it&l)ska sta!i#a C2!D m&)o(om st-ara E +a loi%!& g&m&t& C!D.

E? I!t&r8a(a

Pro8a(a I
'i-al&!ti

gam&t& M&ta8a(a I

A!a8a(a I %ogo%io s& krosi!go-&r

M&ta8a(a II A!a8a(a II T&lo8a(a II

A!a8a(a II

(ijek mejoze *e!eljne naajke !ejo e

0. 3eduk$ija /roja kro!oso!a: i( %i loi%!& ro%it&l)sk& sta!i#& !asta)u +a loi%!& gam&t&. Na ta) !a$i! m&)o(a osigura-a ko!ti!uit&t u 'ro)u kromosoma !&k& -rst& C2! L !D. Sta a!)&m +a loi%!i+ gam&ta o!o-!o !asta)& %i loi%!a sta!i#a 7 (igota C!P ! L 2!D Ka%a !& 'i 'ilo r&%uk#i)& 'ro)a kromosoma u a!a8a(i I 'ro) 'i kromosoma !ako! s-ak& o lo%!)& 'io %-ostruko -&i2 .to 'i %o-&lo %o o('il)!& g&!sk& !&ra-!ot&,&. 2. Ti(i$ka os!o-a reko!/ina$ije roditeljski0 kro!oso!a )& krosin-over Cukri,&!)&2 r&kri,&!)&D L tim& !asta)u !o-& kom'i!a#i)& s-o)sta-a2 a krosi!go-&r )& u( !&(a-is!u ori)&!ta#i)u i ra(ila,&!)& kromosoma t& slu$a)!u o lo%!)u2 )&%a! o% i(-ora g&!&ti$k& ra(!olikosti.

@/

Slinosti i ra like !ejo e i !ito e

Us or&%'a mito(& i m&)o(& M(*%.A 3eplika$ija 1NA 5%-i)a s& u i!t&r8a(i ri)& o$&tka )&(gri!& %io'& 'roj dio/a <&%!a2 sasto)i s& o% ro8a(&2 m&ta8a(&2 a!a8a(& i t&lo8a(& M,J%.A 5%-i)a s& u i!t&r8a(i ri)& o$&tka )&(gri!& %io'& D-i)&2 s-aka s& sasto)i o% ro8a(&2 m&ta8a(&2 a!a8a(& i t&lo8a(&F N&ma r& lika#i)& i(m&Bu %-i)& %io'&F u ro8a(i +omolog!i kromosomi s& s aru)u K 'i-al&!ti Ct&tra%&D L %ogaBa s& krosi!go-&r 'roj stani$a keri i -enetiki sastav D-i)& %i loi%!& g&!&ti$ki i%&!ti$!& sta!i#& H&tiri +a loi%!& sta!i#& ko)& !isu g&!&ti$ki )&%!ak& !iti m&Buso'!o !iti sa sta!i#om ma)kom 6a"nost a "ivotinjski or-ani a! Ra(-itak -i.&sta!i$!og orga!i(ma o% (igot&2 r&g&!&ra#i)a tki-a Proi(-o%!)a gam&taF r&%uk#i)a 'ro)a kromosomaF g&!&ti$ka ra(!olikost

Va,!& ra(lik&: U ro8a(i I %ogaBa s& ukri,&!)& ili krosi!go-&r2 toga !&ma u mito(i. U m&ta8a(i I u m&ta8a(!u C&k-atori)al!uD lo$u sm)&.ta)u s& +omolog!i kromosomski aro-i2 a u m&ta8a(i mito(& o)&%i!a$!i kromosomi C!isu u aruD. U a!a8a(i I #&!trom&r& s& !& %i)&l& i s&stri!sk& kromati%& osta)u (a)&%!o t& utu)u !a isti ol sta!i#&. U mito(i s& o%-a)a)u s&stri!sk& kromati%& i s-aka osta)& (as&'a! kromosom.

@0 m&)o(a I m&)o(a II

%i loi%!a sta!i#a

r& lika#i)a DNA

+omolog!i aro-i kromosoma

mito(a %i loi%!a sta!i#a %-i)& %i loi%!& sta!i#& r& lika#i)a DNA

E +a loi%!& sta!i#&

)spored%a mitoze i mejoze ,nter!aza

7io staninog ciklusa od tri faze tijekom kojih se 7N0 umnoava i stanica priprema za diobu. ,nterfaza se sastoji od .?& ! i .8 faze. .? % postmitotska fazaslijedi nakon mitoze& a zove se i presintetskajer prethodi sintezi 7N0. $ tom razdoblju stanica obavlja aktivnosti: kontrola staninog metabolizma& aktivna sinteza bjelanevina i 5N0& stvaranje novih staninih tvorbi 'ribosomi& mitohondriji& centrosomi(& te poveanje volumena i rast stanice. ! fazasinteza 7N0 i specfinih proteina histona. Na kraju ove faze stanica ima 8 potpuno jednake kopije 7N0. .8stanica se priprema za diobu: provjerava sintetizirana 7N0& popravljaju eventualna oteenja te sintetizira bjelanevine potrebne za mitozu. .8 faza je postsintetsko& apremitotsko razdoblje interfaze.

@2 Nekontrolirana mitoza se odvija u tumorskom tkivu Stanica moe izgubiti kontrolu staninog ciklusa i mitoze, a posljedica je pojava tumora ili raka. Poremeaj regulacije posljedica je promjena (mutacija) DNA zbog kojih stanice nekontrolirano rastu i nakon dodira sa susjednim stanicama nastavljaju se umnoavati u masu koju zovemo tumor.

i. $rocesi fotosinteze% staninoga disanja i vrenja

Meta/oli a! : skup svi0 /ioke!ijski0 pro$esa u stani$i

M=TA35;IZAM L i(mi)&!a t-ari. Ra(liku)& s& a!a'oli(am i kata'oli(am

A!a'oli(am L 'iok&mi)ska si!t&(a ma!)i+ mol&kula u -&& C! r. olim&rai(a#i)a gluko(& u .kro'D 7 &!&rgi)a s& tro.i

Kata'oli(am L 'iok&mi)ski ro#&s u ko)&mu s& mol&kul& ra(la,u !a )&%!osta-!i)& ri $&mu s& oslo'aBa &!&rgi)a

<otosinte a u /ilj$i

S oso'!ost 8otosi!t&(& ima)u aututro8!i orga!i(mki ko)i sa%r,& (&l&!i igm&!t 7 kloro8il C'il)k&2 alg& i #i)a!o'akt&ri)& ili mo%ro(&l&!& alg&D.

U ro#&su 8otosi!t&(& s-)&tlos!a &!&rgi)a s& r&ko a!orga!ski+ mol&kula C4522 G25D r&t-ara u k&mi)sku &!&rgi)u ugl)iko+i%rata Cgluko(a2 .kro'D2 a oslo'aBa s& kisik.

<=DNAD3A T5T5SINT=Z=: A452 P 02G25 L 4AG025A P A52 P AG25 ili A452 P AG25 L 4AG025A P A52

@9

Fotosinteza se odvija u kloroplastima nizom redoks reakcija koje moemo podijeliti na Reakcije na svjetlu primarne reakcije fotosinteze pokre e ih suneva svjetlost, a odvija se u tilakoidima kloroplasta na molekulama klorofila (suneva svjetlost izbija elektron iz molekule klorofila elektron primljenu energije prenosi u reakcije neovisne o svjetlu, a dogaa se razgradanja vode uz oslobaanje kisika) II. Reakcije neovisne o svjetlu sekundarne reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus) odvijaju se u stromi kloroplasta nakon raspadanja vode (reakcije na svjetlu) oslobaa se vodik (H+) koji reducira molekule CO2 u glukozu svjetlosna se energija pohranila u kemijsku energiju glukoze

I.

Totosi!t&(u mogu o'a-l)ati s-i (&l&!i %i)&lo-i 'il)k& C!a)-i.& listo-iD.

Stanino disanje

A&ro'!i orga!i(mi 'iolo.kom oksi%a#i)om Csta!i$!im %isa!)&mD %ola(& %o &!&rgi)& L oslo'aBa s& i( gluko(&.

<=DNAD3A STANIHN5G DISAN<A: 4AG025A P A52 L A452 P AG25 J CI 02# J toplina

Reakcije aerobnog staninog disanja sastoje se od dvije faze i 3 reakcijska koraka: I. anaerobna faza glikoliza

II.

anaerobna faza Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline oksidativna fosforilacija

@E ,ner-etska ulo-a A*P#a

Sta!i$!im %isa!)&m s& k&mi)ska -&(a gluko(& r&-o%i u k&mi)sku &!&rgi)& 8os8at!i+ -&(a u mol&kuli ATPMa. V&(& i(m&Bu 8os8ata 'ogat& s& &!&rgi)om t& )& o!a sta!i#i lako %ostu !a.

ATP Ca%&!o(i! tri8os8atD P G25L ADP Ca%&!o(i! di8os8atD P P C8os8atD P &!&rgi)a

2dvajanjem jedne fosfatne skupine iz )#.Da osloba,a se energija od ;= k*?mol

4renje

-renje je proces nepotpune razgradnje organskih tvari. Odvija se anaerobno u citoplazmi stanica mikroorganizama 'bakterije& kvasci( i nekim stanicama mnogostaninih organizama. -renjem se osloba)a manje energije nego staninim disanjem. -renje moe biti: alkoholno& octeno& mlijeno& maslano i dr. "vaeve gljivice procesom alkoholnog vrenja stvaraju alkohol etanol& *O8 i 02# 'mala koliina energije(.

467N07K90 03"O+O3NO. -56N40:

k-as$&-& gl)i-i#&

*L+?8OL

8*H+HO+ J 8*O8 J 802#

j. Osnovne etape i procesi razvitka te strukturna i funkcionalna organizacija vi estaninoga organizma

7lo-a !ito e i !ejo e u viestanino! or-ani !u

@@ M=<5ZA 7 %io'a ko)om !asta)u +a loi%!& gam&t& ko)& su%)&lu)u u o lo%!)i. M&)o(a )& ogo%!a (a ra(m!o,a-a!)&2 g&!&ti$ku ra(!olikost.

MIT5ZA 7 %io'a t)&l&s!i+ sta!i#a2 mito(om orga!i(am rast& i r&g&!&rira tki-a.

.ato je reduk$ijska dio/a preduvjet a oplodnju=

R&%uk#i)om s& 'ro) kromosoma sma!)u)& !a olo-i$a!2 t). !asta)u gam&t& s olo-i$!im 'ro)&m kromosoma. Sta a!)&m gam&ta u ro#&su o lo%!)& o!o-o & !astati %i loi%!a sta!i#a 7 (igota Lmito(om s& i( (igot& ra(-i)a orga!i(am. Ka%a !& 'i 'ilo r&%uk#i)& !ako! s-ak& o lo%!)& 'ro) 'i s& kromosoma u%-ostru$io. Tako !astali orga!i(am imao 'i %ruga$i)u g&!&ti$ku u utu 7 !& 'i 'io ist& -rst&2 a !a)$&.& !& 'i !iti r&,i-io ('og g&!sk& !&ra-!ot&,&.

'ra danje i -astrula$ija u "ivotinjski0 or-ani a!a

Zigota2 !astala o lo%!)om2 %i)&li s& mito(om u ro#&su /ra danjaL !asta!& m!o.t-o sta!i#a ko)i $i!& !orulu C!aku i!a sta!i#a2 !aliku)& lo%u %u%a. U !aku i!i sta!i#a o'liku)& s& .u l)i!a 7 %lastocel 7 is u!)&!a t&kui!om L ta) ra(-o)!i sta%i) (o-& s& /lastula Cru'!o ras or&B&!& sta!i#& 'lastul& o'liku)u %lasotdermD. U-la$&!)&m sta!i#a 'lastul& u !)&(i!u u!utra.!)ost !asta)& u%u'i!a C%lastoporD i ra(-i)a s& sta%i) (-a! -astrula 7 ro#&s !asta!ka gastrul& )& -astrula$ija L gastrulu i(graBu)u 9 (am&t!a listia C&kto%&rm2 m&(o%&rm2 &!%o%&rmD.

ZAMETNI LISTI ORGANI KOJI SE IZ NJEGA RAZVIJAJU

EKTODERM

MEZODERM

ENDODERM

- epiderma (koa, kosa, lijezde) - ivani sustav i osjetila

- kostur - mii i - krvoilni sustav - sustav za izlu ivanje

- crijeva - epitelni dijelovi unutranjih organa (jetra, titnjaa, guteraa, plua)

@A - spolni lijezde - epitel probanih i dinih putova

.naaj di9eren$ije stani$a u po-ledu stvaranja tkiva2 or-ana2 viestanino- or-ani !a

DIT=R=N4I<A4I<A 7 ro#&s ko)im s& ra(li$ito o'liko-a!& sta!i#& C%i8&r&!#ira!& sta!i#&D ri r&ma)u (a s &#i8i$!& ulog&. Nasl)&%!o )&%!ak& sta!i#& osta)u struktur!o i 8u!k#io!al!o ra(li$it&. Di8&r&!#ira!& sta!i#& t-or& tki-a ! r. sta!i#& %i8&r&!#ira!& u !&uro!& 8ormira)u ,i-$a!o tki-o.

@:

> M(K3%'(%)%G(JA
a. *azlike izme&u virusa i ivi! bia% me!anizam umnoavanja virusa u ivim stanicama
.ato viruse s!atra!o esti$a!a na -rani$i "ivo-a i ne"ivo-a svijeta

Virusi !&ma)u sta!i$!u graBu2 !&ma)u m&ta'oli(am2 !& o%go-ara)u !a o%ra,a)&2 kristali(ira)u C.to )& o'il)&,)& k&mi)ski+ s o)&-a2 a !& ,i-& t-ariD. <&%i!a oso'i!a ko)a o-&(u)& -irus& s ,i-im 'iima )&st s oso'!ost ra(m!o,a-a!)a2 !o i o ita!)u ra(m!o,a-a!)a !isu samostal!i 'u%ui %a s-o)& ko i)& mogu st-arati samo u ,i-o) sta!i#i %omai!a2 t). o!i su 53;IGATNI STANIHNI PARAZITI 7 (ato ka,&mo %a su !a gra!i#i ,i-& i !&,i-& t-ari.

%snovna -raa virusa na pri!jeru 6M'1 4virus !o aine /olesti du0ana, engl. #+A J #obacco +osaic Airus0 Va!)sku o-o)!i#u 7 KAPSIDU gra%& rot&i!i2 a u u!utra.!)osti s& !ala(i !ukl&i!ska kis&li!a. Virusi su u os!o-i nukleoproteini. Virusi kao !asl)&%!u t-ar !os& sa!o jedan tip !ukl&i!sk& kis&li!&2 DNA ili RNA L ra-!a ili kru,!a2 )&%!ola!$a!a ili %-ola!$a!a (kod VMBD, kao i ve ine biljnih virusa, RNA). N&ki -irusi )o. sa%r,& i &!(im& (a um!o,a-a!)& !ukl&i!sk& kis&li!&2 a ko% !&ki+ )& ka si%a okru,&!a omota$&m o% li i%a i gliko rot&i!a. Ra(liku)u s& -&li$i!om i o'likom. N& mo,&mo i+ -i%)&ti s-)&tlos!im mikrosko om. !ukl&i!ska kis&li!a

rot&i!i

@> Graa /akterio9a-a: mol&kula !ukl&i!sk& kis&li!& sklu $a!a )& u!utar rot&i!skog omota$a ko)i ima o'lik oli&%ra2 a !a tu Jgla-uJ !a%o-&(u)& s& rot&i!ski Jr& J ko)i (a-r.a-a lo$i#om s r& !im !itima omou ko)i+ s& ri$-rsti !a o-r.i!u 'akt&ri)&

7!no"avanje virusa na pri!jeru /akterio9a-a

S-aki ti -irusa )& s &#i8i$a! i !a a%a samo o%r&B&!u -rstu sta!i#a. 3AKT=RI5TAGI Cili 8agiD !a a%a)u 'akt&ri)&

Pomou !o,i#a 'akt&rio8ag s& ri+-aa (a o-r.i!u sta!i#& L u'a#u)& s-o)u DNA u #ito la(mu sta!i#& L -irus!a DNA s& ugraBu)& u DNA 'akt&ri)& L m&ta'oli(am 'akt&ri)& roi(-o%i !o-& -irus& L oslo'aBa!)& !o-i+ 'akt&rio8aga u ro#&su u!i.ta-a!)a 'akt&ri)sk& sta!i#& Cliti$ki #iklusD

@?

Litiki ciklus

i-ot!i #iklus 'akt&rio8aga

4irusi prema tipu nukleinske kiseline 7N0 virusi 5N0 virusi

4irusi prema domadaru bakterijski 'bakteriofagi( biljni animalni humani

b. +iolo ka raznolikost i sistematska podjela ivog svijeta

6elika /ioloka ra nolikost u rokovana je evolu$ijski! ra voje! i prila-od/a!a or-ani a!a na ra liite tipove stanita

S-& %a!as ,i-u& -rst& ra(-il& su s& ti)&kom &-olu#i)& o% )&%!osta-!i)i+ o'lika i ra(-i)a)u s& i %al)&2 t). !asta-l)a)u s-o) &-olu#i)ski ut. ,volu$ija je i vor /ioloke ra nolikosti C&-olu#i)om ti)&kom -r&m&!a !asta)& s-& -i.& -rstaD. Dar6i! %o!osi

A/ 8aktor prirodno- oda/ira 4selek$ije52 pre!a koje!u pre"ivljavaju sa!o oni koji se naj/olje prila-ode okoliu 4stanitu52 %ok ostali !&sta)u.

.naenje dvoi!eno- na ivlja a /olje snala"enje u /iolokoj ra nolikosti

Posto)& mili)u!i -rsta orga!i(ama ko)i %a!as ,i-& !a Z&ml)i. Da 'ismo i+ mogli rou$a-ati i o isi-ati ra(li$it& orga!i(m& i !)i+o-& oso'it!osti2 !&o +o%!o i+ )& im&!o-ati. I-&%ski 'iolog 4arl -o! ;i!!U u-&o )& DV5IM=N5 NAZIV;<= ili 3INARNU N5M=NK;ATURU. 3i!ar!a !om&!klatura -rstama )& %ala to$!o o%r&B&!a im&!a ko)a omoguu)u laga!o r& o(!a-a!)&2 omogu&!o )& u!i-&r(al!o i r&#i(!o ra(umi)&-a!)& m&Bu (!a!st&-&!i#im i stru$!)a#ima. S-aka -rsta %o'i-a lati!sko im&2 ko)& s& )&%!ako koristi u #i)&lom s-i)&tu2 a sasto)i s& o% im&!i#& ko)a im&!u)& ro% i ri%)&-a ko)i o'li,& o(!a$a-a -rstu C$&sto s& %o%a)& i i!i#i)al1 r&(im& stru$!)aka ko)i )u )& r-i o isao t& go%i!a ka% )& to u$i!ioD. "pr. brljan, Bedera heliK L.

Prin$ip raspodjele "ivo- svijeta u ? $arstava

Na t&m&l)u os!o-!i+ ra(lika uo$&!i+ m&Bu orga!i(mima2 #arst-a su: PR5KARI5TI CM5N=RAD 7 rokariotski )&%!osta!i$!i orga!i(mi C'akt&ri)& i #i)a!o'akt&ri)&D PR5T5KTISTI CPR5TISTAD 7 )&%!osta!i$!i &ukarioti i -i.&sta!i$!i orga!i(mi )&%!osta-!& graB& C ra,i-oti!)& i alg&D G;<IV= /&'"(%0 7 +&t&rotro8!i &ukariotski orga!i(mi C(ato i+ i(%-a)amo o% autotro8!i+ 'il)akaD IV5TIN<= /)"%+)L%)0 7 &ukariotski -i.&sta!i$!i +&t&rotro8!i orga!i(mi 3I;<K= /.L)"#)!0 7 &ukariotski -i.&sta!i$!i autotro8!i orga!i(mi C8otosi!t&(aD

1anas se u znanosti -ivi svijet najprije dijeli na temelju molekularnobiolokih obilje-ja na ; nadcarstva /domene0G arheje /arhebakterije, )rchaea0, bakterije /Eacteria0,

A0 eukarioti /!ukarLa0. arstvo +onera podijeljeno je na prve dvije domene, a sva ostala carstva pripadaju treoj.

4rsta 8 osnovna sistematska kategorija

-rsta je skupina organizma koji imaju mnogo zajednikih osobina& me)usobno se mogu pariti 'razmnoavati( i dati plodno potomstvo. -rsta je jedina sistematska kategorija koja realno postoji.

Osnovne sistematske kategorija i smjetaj ovjeka u njima vrsta (moderni ovjek, Homo sapiens) rod (ljudi, Homo) porodica (hominida) red (primati) razred (sisavci) koljeno (svitkovci) carstvo (ivotinje) Podvrsta (odlika, sorta, pasmina, rasa) nie kateogorije od vrste /npr. ni-a kategorija od vrste 4ea maLs /kukuruz0 je sorta 4ea maLs convar. saccharata var. $ugosa /kukuruz eerac0 pripadnici razli itih podvrsta mogu se meusobno pariti i dati plodno potomstvo Rod, porodica, red, razred, koljeno, carstvo vie kategorije od vrste /npr. via sistematska kategorija od vrste Muercus petrae /hrast kitnjak0 je carstvo .lantae /biljke0

c. ,lavni dijelovi prokariotske stanice% nji!ove uloge i razmnoavanje prokariota

%r-ani !i koji pripadaju u $arstvo !onera U #arst-o rokariota Cmo!&raD u'ra)amo prokariotske jednostanine or-ani !e C/akterije i $ijano/akterije2t). mo%ro(&l&!& alg&D

%snovna -raa prokariotske stani$e 4prokariotska stani$a je ujedno i or-ani a!5

A2 'AK*,3(J, 3akt&ri)& su o'a-i)&!& !e!/rano! L u!utar !)& s& !ala(i #ito la(ma /e or-anela. Nosit&l)i#a g&!&ti$k& u ut& )& )&%!a %-ol!a$a!a mol&kula DNA rst&!astog o'lika 7 nukleoid C'akt&ri)ski kromosomD. +itopla !a sa%r,i mal&2 ra('a#a!& ri/oso!e 7 o'a-l)a)u si!t&(u rot&i!a. N&k& 'akt&ri)& ima)u )&%!u ili -i.& mali+ rst&!asti+ DNA 7pla !idi . Sta!i$!a m&m'ra!a o'a-i)&!a )& sta!i$!om sti)&!kom o% peptido-likana C!ureinaD 7 kom l&ks ugl)iko+i%rata i rot&i!a. N&k& 'akt&ri)& ima)u !asta-k&2 pile Lomoguu)u -&(a!)& 'akt&ri)& (a ra(!& o-r.i!&. 3akt&ri)& mogu imati i )&%a! ili -i.& /ieva Clat. 8lag&llaD. Sta!i$!a sti)&!ka mo,& 'iti okru,&!a slu(a-im o-o)&m 7 -likokaliks L ako )& o! m&ka! !a(i-a s& slu(a-i o-o)2 a ako )& krut o!%a kapsula. Prokariotska sta!i#a #ito la(ma

!uk&loi%

ka sula Sta!i$!a m&m'ra!a ri'osomi

ili 'i$

Graa bakterijske stanice +(JAN%'AK*,3(J, 4i)a!o'akt&ri)& ima)u s oso'!ost 8otosi!t&(&. Zo-u s& i mo%ro(&l&!& alg&V

A9 Ima)u susta- u!utar!)i+ m&m'ra!a 7 tilakoide 7 !a !)i+o-o) s& o-r.i!i !ala(i kloro8il C ro#&s 8otosi!t&(&D. Mogu imati i %rug& igm&!t& C#r-&!&2 ,ut&2 sm&B&2 #r!&D. V&& su o% ostali+ 'akt&ri)a. Nika%a !&ma)u 'i$&-&. N&k& -rst& C(a%ru,!& ili kolo!i)sk&D os)&%u)u 0etero$iste2 sta!i#& o%&'l)ali+ sti)&!ki ko)& osim 8otosi!t&(& mogu -r.iti i 8iksa#i)u atmos8&rskog %u.ika.

VCta) !a(i- tr&'a i(')&ga-ati )&r )& o! (astari)&o i ot)&$& i( ra(%o'l)a ka%a sta!i$!a struktura o-i+ orga!i(ama !i)& 'ila o(!ata2 t). ka%a i+ s& o-&(i-alo s 'il)kamaD

ri'osom sta!i$!a sti)&!ka slu(a-i omota$ tilakoi% #ito la(ma

m&m'ra!a !ukl&oi%

Graa cijanobakterije

7lo-a pojedini0 dijelova prokariotske stani$e 4IT5P;AZMA L u !)o) s& ('i-a -&i!a m&ta'oli$ki+ ro#&sa NUK;=5ID L !osit&l) !asl)&%!i+ u uta P;AZMIDI L ima)u 8u!k#i)u !asl)&%!og a arata ko)i )& !&o-isa! o )&(gri!o) t-ari. Na)(!a$a)!i)i la(mi%i o%r&Bu)u r&(ist&!t!ost 'akt&ri)a !a a!ti'iotik& CRM la(mi%iD. Pla(mi%i omoguu)u i(m)&!u g&!&ti$kog mat&ri)ala 'akt&ri)a ro#&som ko!)uga#i)& CTM la(mi%iD RI35S5MI L m)&sta g%)& s& ('i-a si!t&(a ')&la!$&-i!a M=M3RANA L 5'a-l)a ra(!& 8u!k#i)& -a,!& (a ,i-ot 'akt&ri)sk& sta!i#&: r&gulira ula(ak t-ari2 i(la(ak roi(-o%a ra(gra%!)& i osmotsku ra-!ot&,u. STANIHNA STI<=NKA L r&gulira i(m)&!u t-ari i(m&Bu 'akt&ri)& i okoli!&

AE KAPSU;A i G;IK5KA;IS L .tit& 'akt&ri)u o% %)&lo-a!)a 8ago#ita2 i!8&k#i)& 'akt&rio8aga i o% !& o-ol)!i+ ut)&#a)a okoli.a. 3IH=VI ili T;AG=;= Clat. 8lag&llum 7 'i$D 7 omogua-a)u okr&ta!)& !&kim 'akt&ri)ama C!a)$&.& 'a#ilimaD PI;I L 'akt&ri)& ri)a!)a)u !a sta!i#& makroorga!i(ama t& s& kolo!i(ira)u.

Podjela /akteija pre!a o/liku koki 7 okrugli 'a#ili 7 .ta iasti -i'rio!i 7u o'liku (ar&(a s irili 7 s iral& s 'i$&-ima s iro+&t& 7 s iral& '&( 'i$&-a %i loM 7 u aru str& toM 7 u la!#u sta8iloM 7 u gro(%u

Morfologija bakterija

A@

+lazmid i nukleoid 6razlika97

#lazmid % prstenasta molekula 7N0 'kao i nukleoid(& mnogo manja od nukleoida& sadri svega nekoliko gena koji obino nisu nuni za funkcioniranje bakterije 'bakterije mogu i ne moraju imati jedan ili vie plazimida( ali mogu nositi posebno povoljna obiljeja 'npr. otpornost na antibiotike(& replicira se neovisno o nukleoidu& plazmidi se neravnomjerno raspore)uju prilikom diobe.

%ioba bakterija Razmnoavaju se dvojnom diobom ili cijepanjem& ?. 7N0 se prihvaa za membranu 8. $dvostruenje 7N0 C. 5ast i produavanje membrane i stanine stijenke& razmicanje 7N0 F. !tvaranje procijepa % postupno oblikovanje nove membrane i stijenke H. Odvojene stanice keri jednake roditeljskoj stanici

Prokariotski organizmi (bakterije)

AA

7N0 nukleoida se prihvaa za membranu

$dvostruavanje 7N0

!tvaranje procijepa % postupno oblikovanje nove membrane i stijenke Odvojene stanice keri jednake roditeljskoj stanici

Binarna dioba bakterija

-ndospora kao oblik u kojem bakterije preivljavaju nepovoljne uvjete na primjeru tetanusa -ndospora je oblik u kojem bakterije mogu preivjeti u nepovoljnim uvjetima due vrijeme. $ unutranjost bakterije stvara se endospora u kojoj su 7N0 i mali dio citoplazme okrueni debelim zatitnim omotaem koji je iznimno otporan 'Ena visoku temperaturu& sua& kemijska sredstva(. 6dnospore iskljuivo stvaraju bakterije roda Baccilus i Clostridium& jedan od primjera je Clostridium tetani koji uzrokuje tetanus

Raznolikost bakterija prema tipu ishrane 0$2O25O/N6 90"265,46 % same sintetiziraju svoje organske spojeve iz jednostavnih anorganskih spojeva. ogu biti !otosintetske %

cijanobakterije 'fotosinteza istovjetna fotosintezi algi i biljaka(& grimizne

A: sumporne i zelene sumporne bakterije 'izvor vodika nije voda nego sumporovodik +8! % ne nastaje kisik& ve zrnca sumpora( ove bakterije svjetlost upijaju bakteriokloro!ilom. Kemosintetske % energije za biosintetike procese dobivaju kemijskim reakcijama& tj. oksidacijom anorganskih spojeva 'npr. nitrificirajue( +6265O25O/N6 90"265,46 % koriste se gotovim organskim spojevima za sintezu svojih organskih spojeva. ogu biti sapro!itske 'prehranjuju se

razgradnjom uginulih organizama(& npr. bakterije vrenja& bacil sijenaM ili parazitske 'koriste se organskim tvarima iz tjelesnih tekuina ili stanica ivih organizama(& npr. bakterije koje uzrokuju ljudske bolesti kao to je tuberkuloza.

Naini izmjena gena u bakterija Transformacija izmjena gena izmeu DNA iz okolia i DNA stanice primateljice. Konjugacija prijenos gena iz stanice davateljice u stanicu primateljicu u obliku plazmida koji se u stanici davateljici udvostruuje i ta kopija kroz citoplazmatski most prelazi u stanicu primateljicu Transdukcija prijenos gena iz jedne bakterije u drugu posredstvom bakteriofaga (bakterijskog virusa)

A> nukleoid &Dplazmid nukleoid

donor

ilus

recipijent

1")Dpolimeraza

&Dplazmid

&Dplazmid

stari donor

pili

novi donor

Konjugacija kod bakterija

Uzgoj bakterija i vanost sterilnih uvjeta Bakterije se obino uzgajaju u Petrijevim zdjelicama (ili epruvetama ili drugim prikladnim posudama), na tekuim ili vrstim hranjivim podlogama, vani su sterilni uvjeti da virusi ili druge bakterije ili sl. mikroorganizmi ne unite uzgajane bakterije.

d. "loga prokariota (bakerija) u biosferi i u ivotu ovjeka

%/jasniti poj!ove @si!/iontAA i @para itAA na pri!jeru E. coli

SIM3I5NT L ,i-i s %rugim orga!i(mom !a o'ostra!u korist 7 u l)u%skim #ri)&-ima2 iskori.ta-a t-ari C! r. lakto(uD i( $o-)&ko-& r&+ra!&2 a roi(-o%i $o-)&ku otr&'!& -itami!& K2 32 i 302.

PARAZIT L ,i-i s %rugim orga!i(mom !a !)&go-u .t&tu 7 ako %os i)& u mokra!oM s ol!i susta- 7 .t&t!a )& Ci(a(i-a u alu2 +ra!i s& & it&lomD.

A? 6a"nost $ijano/akterija a "ivot na .e!lji V)&ro)at!o su to r-i orga!i(mi ko)i su 8otosi!t&(om o$&li mi)&!)ati sasta- atmos8&r&2 t). o'ogai-ati )& kisikom. Da!as ima)u io!irsku ulogu u !asl)&-a!)u ot u!o usti+ rostora L !asl)&-a)u sta!i.ta !& ogo%!a (a ostala ,i-a 'ia Cmogu ,i-)&ti u &kstr&m!i)im u-)&tima !&go ostali 8otosi!t&tski orga!i(mi ko(mo oliti su 7 mogu ,i-)&ti !a -&likom ras o!u sta!i.taD L s oso'!ost

8otosi!t&(& t& !&k& mogu asimilirati atmos8&rski %u.ik C+&t&ro#ist&D

4renje ili !ermentacija na primjeru kiseljenja mlijeka ili kupusa

-renja se odvijaju uz prisustvo bakterija vrenja 'saprofitske bakterije( lijenokiselo vrenje % polazni supstrat je laktoza razgra)uje se na glukozu i galaktozu& glukoza se razgra)uje glikolizom pirogro)ana kiselina mlijena kiselina 'koriste ga bakterije roda Lactobacillus i Streptoccocus( stjee se mala koliina energije& ali proces moe tei bez kisika.

"loga bakterija u kruenju du ika u prirodi

N,25,/,*,504$<6 90"265,46 % ive u tlu. 9akterije roda Nitrosomonas oksidiraju amonijak koji nastaje kao krajnji produkt razgradnje bjelanevina biljnih i ivotinjskih ostataka. #rodukt oksidacije amonijaka su soli duikaste kiseline& nitriti& koje bakterije roda Nitrobacter oksidiraju u soli duine kiseline& nitrate Ovaj proces obogauje tlo nitratima koje biljke iskoritavaju kao izvor duika

Korisna uloga i primjena bakterija u biosferi i u ivotu ovjeka

:/ Uloge bakterija u biosferi: imbenik u kruenju tvari, proizvoai (fotosintetske) organske tvari i razlaga i, razgrauju organske tvari, razgrauju otpadne i otrovne tvari nastale industrijskom proizvodnjom

Korisne uloge bakterija u ivotu ovjeka: E. coli i druge simbiotske bakterije u probavnom sustavu, vrenje (alkoholno, mlijeno), u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, u kemijskoj industriji za proizvodnju organskih spojeva, geneti ko inenjerstvo.

Usporedba grae bakterije i cijanobakterija Cijanobakterije imaju molekule klorofila ugraene u nabore stanine membrane tilakoide U citoplazmi cijanobakterije nalaze se uklopine u njima se nalaze zrnca priuvnih tvari (proteini i polisaharidi) Cijanobakterije koje ive u vodi imaju plinske vakuole omoguuju im plutanje. Cijanobakterije nikada nemaju bieve Neke vrste cijanobakterija posjeduju heterociste fiksacija atmosferskog duika.

Cvjetanje vodenih povrina i cijanobakterije U vodama bogatim organskim tvarima intenzivno razmnoavanje cijanobakterija stvara goleme populacije. Ta se pojava zove "cvjetanje voda". Zbog ugibanja i razgradnje stanica uz oslobaanje otrovnih tvari, cijanobakterijski pokrov moe biti vrlo otrovan moe prouzroiti pomor riba i ivih bia.

e. -aini suzbijanja bolesti uzrokovani! bakterijama i virusima

7!no"avanje virusa

!e0ani a! i a ivanja /olesti

S-o)im um!a,a!)&m -irusi u!i.ta-a)u sta!i#& i is#r l)u)u orga!i(am.

:0 6irusne /olesti ljudi i "ivotinja su: pre0lada2 -ripa2 /jesnoa2 A(1S Csi!%rom st&$&!og !&%ostatka imu!it&taD2 os i#&2 vodene ko i$e2 aunja$i 4!u!ps52 0erpes2 djeja parali a2 +& atitis Cu ala )&tr&D... 'akterijske /olesti ljudi i "ivotinja su: streptokokna an-ina2 tu/erkulo a 4*'+52 -onoreja2 si9ilis2 akne2 tetanus2 %i8t&ri)a2 gu'a2 kari)&s2 kol&ra2 kuga2 l&gio!arska 'ol&st2 a aga)ska 'ol&st2 )&ga-i ti8us2 salmo!&lo(a2 ti8us2 tra+om... Da!as !isu tako -&liki ro'l&m kao !&ka%a )&r s& li)&$& a!ti'ioti#ima C! r. peni$ilinD. 7pala plua mo,& 'iti i -irus!a i 'akt&ri)ska. Da!as osto)& i rim)&!)u)u s& #)& i-a roti- m!ogi+ 'akt&ri)ski+ i -irus!i+ 'ol&sti.

Poja! @pato-enostB i putovi ulaska /akterija u or-ani a! PAT5G=N5ST L u(roko-a!)& 'ol&sti C ara(itsk& 'akt&ri)&D PUT=VI U;ASKA: ro'a-!i susta- C+ra!a i -o%aD %i.!i susta- Cka l)i$!oD s ol!i sustao(li)&%& !a ko,i Ckr-D ra(li$iti -&ktori C r&!osit&l)i 7 ! r. mu+&D

Naini atite : preventivne !jere protiv ara ni0 /olesti

+igi)&!sk& !a-ik&: ra!)& ruku2 roku+a-a!)& +ra!&F ast&ri(a#i)a2 st&rili(a#i)a2 %&(i!8&k#i)a... #i)& l)&!)& C roti- ! r. gri &2 +ri a-#a2 -&liki+ 'ogi!)aD o%go-or!o s ol!o o!a.a!)&

+reventivno cijepljenje 6protiv npr: gripe# hripavca# velikih boginja7 ( primjer

2o je zapravo umjetni tip imunizacije& tj oblik aktivno steene imunosti 'organizam sam stvara protutijela( izaziva se cijepljenjem koje provodi lijenik u organizam se unose uzronici bolesti ili njihovi produkti 'toksini(.

:2 -ano je da su mikroorganizmi izgubili patogenost 'ne uzrokuju bolesti(& ali su zadrali antigeninost i sposobnost imunizacije % 3. razred imunoloki sustav.

Anti/ioti$i i nji0ova ulo-a

A!ti'ioti#i su t-ari ko)& s &#i8i$!o om&ta)u o%r&B&!i 8i(iolo.ki ro#&s u 'akt&ri)a C o mogu!osti '&( .t&t!og u$i!ka !a (ara,&!i orga!i(amD L ima)u -a,!u ulogu u li)&$&!)u 'akt&ri)ski+ 'ol&sti C!& %)&lu)u !a -irus&D.

4irusi mogu izazvati tumore

3judski papilloma virus '+#-( koji se prenosi spolnim putem uzrokuje rak vrata maternice.

Graa viroida i priona; bolesti koje uzrokuju

VIROIDI gole ribonukleinske kiseline poznati su kao biljni patogeni. Njihovo postojanje svodi se na replikaciju koju u biljnim stanicama provode domainski enzimi. Viroidi ne upravljaju sintezom proteina suvie mali da nose bilo kakvu geneti ku uputu. BOLESTI: uzrokuju biljne bolesti /limun, avokado, artioka, palme i dr.0

PRIONI uzronici bolesti kod biljaka i ovjeka; velike proteinske molekule, ali ipak zarazne, sposobne za samoumnoavanje samo u ivim stanicama. BOLESTI: ovja bolest scrapie, kravlje ludilo, kuru-bolest, stara ka demencija i dr.

:9

C P3%*%K*(S*A ( G)J(6,
a. Osobine glavni! skupina !eterotrofni! i autotrofni! protoktista i nji!ova uloga u biosferi

.ajednike oso/ine protoktista

=ukariotski )&%!osta!i$!i i -i.&sta!i$!i orga!i(mi )&%!osta-!& graB& M !&ma)u %&8i!ira!a tki-a.

Predstavni$i autotro9ni0 protoktista te nji0ova -raa i nain "ivota

Autotro9ni protoktisti 4al-e5 sami st-ara)u orga!sk& t-ari ro#&som 8otosi!t&(&. Alg& su s& !&ka%a s-rsta-al& u st&l)!)a$&. Ti)&lo st&l)!)a$a )& steljka ili talus2 o!o mo,& 'iti )&%!osta!i$!o i -i.&sta!i$!o2 mo,& 'iti ra(lu$&!o !a %i)&lo-& sli$!& 'il)!im orga!ima: ri oidi C&k-i-al&!t kori)&!uD2 kauloid C&k-i-al&!t sta'l)i#iD2 9iloidi C&k-i-al&!t listo-imaD.

Predstavni$i autotro9ni0 protoktista su: (&l&!i 'i$a.i C&ugl&!aD2 kr&m&!)a.i#&2 (&l&!& Cki.!a alga2 klami%omo!as2 -ol-oks2 s irogira2 morska salata2 kaul&r a2 klo'u$i D2 sm&B& C)a%ra!ski 'ra$i2 a%i!a2 #isto(ira2 'o'i$arkaD i #r-&!& Clitotam!i)2 *eramiumD alg&.

Z=;=NI 3IHAII C=UG;=NAD

GRASA: (&l&!i 'i$a.i C&ugl&!aD L ti)&lo -r&t&!astog o'lika2 !i)& o'a-i)&!o sta!i$!om sti)&!kom2 -& m&ka!om i ro(ir!om o !om 7 pelikula C&lasti$!a2 &ugl&!a ima s oso'!ost mi)&!)a!)a o'lika D. Na -r.!om %i)&lu ti)&l& !ala(& s& %-a 'i$a C%u,i i kraiD. U -a!)sku sr&%i!u i(la(i samo %u,i 'i$ 7 st&,& s& o% os!o-& r&ma -r+u. 3i$ gra%i 00 aro-a mikrotu'ula or&%a!i+ u stogo) ra-il!osti C2 ara u sr&%i!i 'i$a2 a ? ari uokolo !)i+D. U #ito la(mi s& !ala(i s& )&(gra s )&(gri#om. 4ito la(ma sa%r,i kloro last& !a $i)o) s& o-r.i!i !ala(& ir&!oi%i L ')&la$&-i!asta (r!#a (a ska%i.t&!)& ri$u-!i+ t-ari.

:E U u!utra.!)osti kloro lasta su igm&!ti: (&l&!i 7 kloro8ila a i '2 !ara!$asti 7 karot&!2 ,uti 7 ksa!to8il. U r&%!)&m %i)&lu ti)&la L ona pje-a ili sti-!a 7 8otor&#& ti-!i orga!&l Csa%r,i karot&!& i astaksa!ti!D. =ugl&%a sa%r,i i kontraktilnu vakuolu L r&gulira osmotski tlak i slu,i ri i(lu$i-a!)u. Z&l&!i 'i$a.i ro-o%& 8otosi!t&(u ko)om !asta)& olim&r para!ilu! 4slian kro/u5 =ugl&!a )& autotro9na2 !o u u-)&tima oma!)ka!)a s-i)&tla o!a s& o!a.a kao 9akultativni 0eterotro9 Cu(ima goto-u orga!sku +ra!uD L o!a )& !a gra!i#i i(m&Bu 'il)aka i ,i-oti!)a.

NAHIN IV5TA: ra(m!o,a-a!)& 7 ve-etativno2 u du"ni! dijeljenje!2 ,i-& u slatko) -o%i 'ogato) orga!skom t-ari. N&k& -rst& C#r-&!a &ugl&!aD !& o%!os& orga!sku t-ar a ,i-& u $istim -o%ama L 'ioi!%ikatori (a o#i)&!)i-a!)& $isto& -o%&.

'i$ o$!a )&ga

ko!traktil!& -akuol&

)&(gra kloro lasti .kro'!a (r!#a

Graa euglene

KR=M=N<AII4=

GRASA: )&%!osta!i$!i rotisti2 !&ma)u 'i$&-&2 ti)&lo 7 (rakasto sim&tri$!o. Ti)&lo o'a-i)a sti)&!ka Ci(graB&!a o% sili#i)&-a %ioksi%a CSi52D L KR=M=NA ;<UITURI4AD. Ljuturica se

:@ sastoji od manje i vee polovice koje se odnose kao HkutijaI i H poklopacI. (ornja polovica je epiteka, a donja hipoteka polovice se spajaju preko pleure tako da jedna polovica ide preko druge.

SV<=T;=WI 3IHAII

<os9ores$iraju2 t). s-)&tlu#a)u u mraku. Pr&%sta-!i#i 7 &ri%i!&)& Ti)&lo &ri%i!&)a o'a-i)&!o )& ljuturi$o!. Na sti)&!#i su %-i)& 'ra(%& 7 o r&$!a i u(%u,!a Po r&$!a %i)&li sti)&!ku !a %-i)& olo-i#& C& i-al-a 7 gor!)a2 +i o-al-a 7 %o!)aD. U(%u,!a 'ra(%a %i)&li sti)&!ku !a li)&-u i %&s!u olo-i#u. Pos)&%u)& dva /iaF )&%a! u o r&$!o) 'ra(%i C(a okr&ta!)&D2 %rugi u u(%u,!o) C(a o%r&Bi-a!)& sm)&ra kr&ta!)aD. U!utar sti)&!k& Co% #&lulo(&D !ala(i s& #ito la(ma s )&(grom i kloro lastima /pigmentiG klorofil a i c, karoteni, ksantofili0. .rodukti fotosinteze krob, ulje. Ra(m!o,a-a!)& 7 ve-etativno2 o/ino! dio/o!. Mogu s& ra(m!o,a-ati s orama2 s ola! !a$i! ra(m!o,a-a!)a )& ri)&%ak. NAHIN IV5TA: -&i!a i+ ,i-i u morima C$i!& 8ito la!kto! s kr&m&!)a.i#ama i kokoliti!amaD L -a,a! %io r&+ram'&!og la!#a. N&k& -rst& i(lu$u)u otrovne alkaloide L mogu u(roko-ati omor ri'a2 !agomila-ati s& u .kol)ka.ima (a ko)& !isu otro-!i2 !o ako s& tak-& .kol)k& korist& (a r&+ra!u mogu i(a(-ati t&.ko tro-a!)& a i smrt. N&k& sa%r,& #r-&!i igm&!t ko)i2 ako s& ra(-i)& u -&liko) koli$i!i mo,& o'o)iti morsku -o%u u #r-&!o. Slatko-o%!& &ri%i!&)& su i!%ikatori $isto& -o%&.

.,),N, A)G,

I(ra(ito (&l&!& L u kloro lastima r&-la%a-a)u (&l&!i igm&!ti klorofil a i b. Kloro lasti sa%r,& ')&la!$&-i!ast& (r!#& 7 PIR=N5ID= 7 oko !)i+ s& sku l)a kro/ kao ro%ukt 8otosi!t&(&. 53;I4I: jednostanini2 kolonijski i viestanini

Jednostanini o/li$i Pr&%sta-!i#i: Kina al-a 7 !a -la,!im (i%o-ima i kori %r-&a. Ra(m!o,a-a s& -&g&tati-!o2 o'i$!om %io'om L !o-o!astal& )&%i!k& ra(!osi -)&tar ili -o%a2 ili s& !a m)&stu osta!ka

:A st-ara kolo!i)a ko)a $i!i (&l&!u r&-laku. Kla!ido!onas 7 ima %-a !&)&%!ako %uga 'i$a2 -r$asti kloro last2 ko!traktil!& -akuol& t& o$!u )&gu. N& ra(m!o,a-a s& %io'om2 !&go !&s ol!om ut&m (oos ora i s ol!o ut&m i(ogami)&M ta s& %-a !a$i!a i(m)&!)u)u u o'liku i(m)&!& g&!&ra#i)a. i-i u slatko) -o%i.

Kolonijski o/li$i Pr&%sta-!ik: 6olvoks 7 slo,&!a kolo!i)a )&%!osta!i$!i+ algi. <&%i!k& su o-&(a!& #ito la(matskim !itima. U to) kolo!i)i osto)i o%)&la ra%a C-&& )&%i!k& slu,& ra(m!o,a-a!)u2 a ma!)& 8otosi!t&(iD. Ra(m!o,a-a s& !&s ol!o i s ol!o.

6iestanini o/li$i Pr&%sta-!i#i: Spiro-ira 7 sti)&!ku $i!& #&lulo(a i &kti!. Kloro last )& -r $ast2 u o'liku s iral&. Ra(m!o,a-a s& s ol!o2 ko!)uga#i)om. D-i)& s& sta!i#& CQmu.kaR i Q,&!skaRD s o)& r&ko )arm& C#ito la(matski mostiD2 a (atim #i)&li sa%r,a) mu.k& sta!i#& ri)&B& u ,&!sku L o'a-i s& i(m)&!a g&!&ti$kog mat&ri)ala. Paro"ina 7 ti)&lo ra(lu$&!o u ri(oi%& Ckori)&!$ii ko)ima s& ri$-r.u)& (a o%loguD2 i kauloi% 7 sasto)i s& o% !ai(m)&!#& ras or&B&!i+ krai+ i %u,i+ sta!i#a. Klado9ora 7 -i.&sta!i$!a slatko-o%!a alga. Kaulerpa 7 morska2 ima st&l)ku ra(lu$&!u !a ri(oi%&2 kauloi% i -&lik& 8iloi%&. Klo/ui 7 st&l)ku $i!i kratki kauloi% ko)i !a -r+u !osi klo'u$i sa s orama. Na klo'u$iu s& talo,i 4a459 L 'i)&l& !aslag&. Morska salata7 risut!a !a m)&stima g%)& )& mor& o!&$i.&!o2 slu,i kao i!%ikator $isto& mora. 5!a ra(-i)& 9 st&l)k&2 %-i)& +a loi%!& C r&%sta-l)a)u gam&to8itD2 a )&%!a %i loi%!a C r&%sta-l)a s oro8itD L I(m)&!a g&!&ra#i)& )& i(omor8!a Cgam&to8it i s oro8it mor8olo.ki s& !& ra(liku)uD.

spirogira

volvoks

klamidomonas

kremenjaica

::

SM,8, A)G, Sm&B& alg& u-i)&k su viestanine2 to su !akro9itske alg&L !a)-&& ,i-u& alg&2 r&t&,!o u +la%!im morima. St&l)ka sm&Bi+ algi ra(li$ita )& o'lika: listasta2 -r $asta2 ra(gra!ata ili !&ra(gra!ata. Ko% -&i!& ra(liku)&mo rio(oi%&2 kauloi% i 8iloi%&. 4&lulo(!a sti)&!ka o'lo,&!a )& algi!skim kis&li!ama. Plastidi su fenoplasti /sadr-e kolorofile a i c, karotene i ksantofile sme,i ksantofil fuksoksantin od njega potjee sme,a boja0. Ra(m!o,a-a!)& 7 -&g&tati-!o2 trga!)&m talusa2 !&s ol!o i s ol!o. Pr&%sta-!i#i: Jadranski /rai 7 &!%&m <a%ra!a L st&l)ka )& -ili$asto ra(gra!ata2 kro( st&l)ku rola(i sr&%i.!)& Qr&'roR2 t). m&+a!i$ka ,ila ko)a o)a$a-a $-rstou. S &#i8i$!ost su a&ro#ist& 7 m)&+urii is u!)&!i (rakom ko)i omoguu)u o%r,a-a!)& st&l)k& u -o%i. S ol!i orga!i su oogo!i)i s )a)!im sta!i#ama i a!t&ri%i)i sa s &rmato(oi%ima L )a%ra!ski s& 'ra$i ra(m!o,a-a s ol!o oogami)om. Padina 7 o(!ata sm&Ba alga u !a.&m moru. %/ina /o/iarka7 ri)&tka2 ,i-i !a -&likim %u'i!ama. Sar-aka /o/iarka ,i-i u Sarga.kom moru2 ima kuglast& a&ro#ist& t& s& 'r(o -&g&tati-!o ra(m!o,a-a. +isto ire 7 !a.& !a)-&& alg&2 !itast& i !&ra(gra!at&2 ,i-& u mir!im -o%ama2 slu,& kao sklo!i.t& ri'ama.

+36,N, A)G, i-& r&t&,!o u to lim morima2 ugla-!om su -i.&sta!i$!&. St&l)ka Lra(!olika o'lika :!itasta2 $la!ko-ita ili kr asta2 mo,& 'iti ra(lo$&!a !a ri(oi%&2 kauloi%& i 8ioli%&. U!utra.!)i slo)&-i sti)&!k& i(graB&!i su o% #&lulo(&2 a -a!)ski o% &kti!a. Plastidi su rodoplasti /klorofil a i d, karoteni, kasnotifili, fikoeritrin daje crvenu boju, fikocijanin /samo neke vrste0 daju modru boju. 3o)a alg& o-isi o koli$i!i s-)&tlosti ko)a %o !)& %o ir& L kromatska a%a ta#i)aC r&ma -&im %u'i!ama s-& su #r-&!i)&D. .rodukt fotosinteze floridejski krob /slian glikogenu0

:> Pr&%sta-!i#i: litota!ij7 o(!at& o talo,&!)u -a !&!#a u sti)&!kama L ugi'a!)&m talo,i s& t(-. litotami)ski -a !&!a#F dasija2 /otriokladija2 kilokladija.

padina

jadranski brai

cistozira

litotamij

Predstavni$i 0eterotro9ni0 protoktista2 nji0ova -raa i nain "ivota Pr&%sta-!i#i +&t&rotro8!i+ rotoktista su: ra,i-oti!)&: kor)&!o!o.#i 7 am&'& i kr&%!)a#iF 'i$a.i 7 tri+omo!asF tr& &tl)ika.i 7 a u$i#aF trusko-#i 7 la(mo%i)F !i,& gl)i-& 7 alga.i#& C &ro!os ora i si-& li)&s!iD

S)7.A6+( ili K%3J,N%N%D+( Kr&%!)a#i Am&'& Su!a.#a Zraka.i

AM=3A 7 okr&u s& o o%lo(i omou la"ni0 no"i$a ili pseudopodija Cmi)&!)a)u o'lik ti)&laD. Mo,& 'iti -i.& s&u%o o%i)a2 !o ugla-!om s& )&%a! isti$& i o%r&Bu)& sm)&r kr&ta!)a. Gu.i %io roto la(m& !a(i-a s& endopla !a2 o! )& tam!i)i2 a s-i)&tli)i i r)&Bi %io )& ektopla !a. Ti)&lo o'a-i)a lipoproteinska stanina !e!/rana : vrlo elastina. Gra!u mo,& u(imati !a 'ilo ko)&m %i)&lu ti)&la C li)&! o'u+-ati la,!im !o,i#ama i u-u$& u roto la(muD. Am&'a mo,& u(imati t&kuu +ra!u 7 pino$ito a i krut& $&sti#& 7 9a-o$ito a

=ND54IT5ZA

:? N& ro'a-l)i-& ostatk& am&'a i('a#u)& !a 'ilo ko)&m %i)&lu ti)&la ut&m =GZ54IT5Z= DISAN<= 7 aero/no L (a %isa!)& s& koristi kisik ko)i u orga!i(am ula(i %i8u(i)om. Po-r.i!a am&'& o rili$!o )& -&lika u us or&%'i s o'u)mom a kisik rola(i kratki ut %o m)&sta otro.!)& (ato !&ma otr&'& (a orga!&lima ko)i 'i slu,ili %isa!)u. 452 ko)i !asta)& kao ro%ukt ra(gra%!)& orga!ski+ s o)&-a rola(i %i8u(i)om kro( m&m'ra!u u okoli.. 5SM5R=GU;A4I<A 7 u ti)&lu +&t&rotro8!i+ rotista !ala(& s& kontraktilne vakuole ili ste-ljivi !je0urii L i('a#u)& s& su-i.!a t&kui!a C!& smi)& s& o'rkati s ro'a-!im m)&+uriimaD. Na o-a) !a$i! rotisti r&gulira)u koli$i!u -o%&2 oto l)&!i+ io!a i soli.

RAZMN5AVAN<= 7 nespolno2 /inarno! dio/o!. 3r(i!a %)&l)&!)a o-isi o -a!)skim u-)&tima2 ri)& s-&ga o t&m &raturi.

s&u%o o%i) ko!traktil!a -akuola

ro'a-!a -akuola )&(gra &!%o la(ma m&m'ra!a &kto la(ma

Graa amebe KR=DN<A4I 7 oko tijela i luuju ljuturi$u od kre!ena 4Si%>52 vapnen$a2 a !o"e /iti i "elatino na. Nako! .to ugi!u2 l)u.turi#& s& talo,& !a %!o t& t-or& !aslag& o ut kr&m&!a. Na)$&.& ,i-& !a %!u mora Cmul) ili i)&sakD2 !&ki $i!& la!to!.

*3,P,*)J(KAD(

>/ Na)-&a sku i!a m&Bu +&t&rotro8!im rotistima. Po-r.i!a ti)&la o'a-i)&!a )& pelikulo! L o'lo,&!a tr& &tl)ikama ko)& slu,& (a okr&ta!)& i u(ima!)& +ra!&. S-i tr& &tl)ika.i ima)u 'ar&m %-i)& )&(gr&: malu 7 !ikronukleus2 -&liku 7 !akronukleus2 mo,& 'iti i -i.& )&(gara.

Papui$a 7 ima stala! o'lik ti)&la Co'a-i)&!a &likulomD. Po-r.i!u &likul& r&kri-a)u tr& &tl)ik& 7 (a okr&ta!)&. B$)"*!"*! na jednom mjestu na pelikuli vidi se udubljenje kroz koje papuica prima hranjive tvari stanina ustaili citostom na njih se nastavlja stanino -drijelo ili citofarinks na ijem se kraju stvaraju hranidbeni mjehurui. Branidbeni mjehurii se otkidaju od citofarinksa i putuju po protoplazmi spajaju se s lizosomima koji sadr-e enzime te razgra,uju visokomolekularne spojeve. "epobravljeni ostaci izbacuju se na tono odre,enom mjestu na pelikuli citopig. Disa!)& a&ro'!o2 kisik ula(i i i(la(i ro#&som %i8u(i)&. 5SM5R=GU;A4I<A 7 ut&m ko!traktil!i+ -akuola. Pa u$i#a ima %-i)& ko!traktil!& -akuol&. Vakuol& %)&lomi$!o su%)&lu)u u &kskr&#i)i L i('a#i-a!)& ro%ukata m&ta'oli(ma. ko!traktil!& -akuol& 7 ro(ir!i2 -o%&!asti m)&+urii2 !& r&sta!o s& u!& t&kui!om t& s& u o%r&B&!im ra(ma#ima st&g!u i i('a#& sa%r,a) kro( &likulu u okoli!u. RAZMN5AVAN<= 7 !a)$&.& o'i$!om %-o)!om C'i!ar!omD %io'om. 4apa-eno je i spolno razmno-avanje izmjena genetskog materijala u jezgrama /to nije HklasinoI spolno razmno-avanje kakvo nalazimo u viestaninih organizama0. 2vaj proces zove se konjugacija izmjena genetskog materijala mikronukelusa dviju jedinki /npr. papuica0. ko!traktil!a -akuola &likula makro!uklus ro'a-!i m)&+urii
P

#ili)a Ctr& &tl)ikaD mikro!ukl&us citosom trihocist citopig Graa papuice

>0 '(EAD(

Mogu s& +ra!iti autotro8!o C-&i!a ima lasti%& s kloro8ilomD i +&t&rotro8!o. Autotro8!o s& +ra!& u u u-)&tima %o-ol)!og s-i)&tla. Ako su u tami2 r&la(& !a +&t&rotro8!u is+ra!u. N&k& -rst& !&ma)u lasti%& s kloro8ilom i to su t(-. ,i-oti!)ski 'i$a.i L +ra!& s& +&t&rotro8!o t& su -&i!om ara(iti. Po(!ata sku i!a su tri a!osomi ko)i u(roku)u m!og& 'ol&sti $o-)&ka i ,i-oti!)a. Vrsta (ric omonas vaginalis D. i( ro%a (ric omonas u(roku)& 'ol&st tri+omo!i)a(u L s ol!o r&!osi-a 'ol&st.

*37SK%6+( Na!etniki rotisti ko)i ,i-& u sta!i#ama ili m&Busta!i$!im rostorima '&skral)&.!)aka i kral)&.!)aka Za -ri)&m& ra(m!o,a-a!)a st-ara)u spore ili truske. Trusko-#i su ot u!o !am&t!i#i. Za $o-)&ka su !a)-a,!i)& -rst& i( ro%a +lasmodium ko)& u(roku)u malari)u.

N(, G)J(6,

G&t&rotro8!i rotisti ko)i s& +ra!& sa ro8itski2 a r)&B& ara(itski. A;GAII4= S;UZN<AH=

A)GAD(+, 7 u o$&tku s-rsta-a!& u #arst-o gl)i-a s ko)ima i+ o-&(u)& 0eterotro9an nain is0rane i stanina stijenka od 0itina. RAZ;IK= U 5DN5SU NA 4ARSTV5 G;<IVA: Ti)&kom ra(-itka ima)u okr&t!& sta%i)& i-u u -o%i i !a i(ra(ito -la,!im m)&stima C o ut alga 7 otu%a !a(i-D Mi#&li)i '&( o r&$!i+ sti)&!ki s m!ogo )&(gara C-i.&sta!i$!i o'li#iD

PR=DSTAVNI4I: kitidrijale i peronospore2 sive ili $rne plijesni

>2 Peronospore 7 ,i-& kao ara(iti !a 'il)kama C &ro!os ora -i!o-& lo(& i &ro!os ora krum iraD 7 (a ra(-itak )& otr&'!a -o%a L ti)&kom -la,!i+ go%i!a2 l)&t!i+ ki.a &ro!os or& u(roku)u -&lik& .t&t& u ol)o%)&lst-u. N@ivi u intracelularnim prostorima listova i plodova vinove loze crpi organske tvari preko haustorija. "akon nekog vremena razviju se niti sporangiofori koji nose zoosporangije /oni izlaze u vanjski okoli kroz pui0 a u njima su zoospore zoosporangiji se prenose vjetrom na listove zdravih jedinki, a ako dospiju na kapljicu vode iz njih se osloba,aju zoospore koje e isklijati u novu preonosporu.

Sive ili $rne plijesni 7 rilagoB&!& ra(m!o,a-a!)u i(-a! -o%&. Pr&%sta-!ik )& !ukorL mo,& s& !ai !a -la,!im osta#ima +ra!& C,i-i sa ro8itski u(ima)ui goto-& orga!sk& t-ari2 a isto%o'!o i(a(i-a trul)&!)&D. Ntijelo pauinasto, mnogojezgrene niti koje prodiru u supstrat. "a gornjoj povrini nalaze se okomiti nositelji sporangija sporangiofori koji nose kuglaste sporangije /crne ili sive boje0 u kojima su nepokretne spore, tj. endospore pucanjem stijenke sporangija, endospore se osloba,aju i dospijevaju na novu podlogu na kojoj e isklijati u novu plijesan.

mukor

peronospora vinove loze

"loga i znaaj autootro!nih 6!itoplanktonskih7 i heterotro!nih 6zooplanktonskih7 protoktista u hranidbenim lancima

>9 !vijetlei biai& kremenjaice i kokolitine predstavljaju veinu fitoplanktona i glavni su proizvo)ai hrane na :emlji fitoplankton su najvaniji proizvo)ai u hranidbenom lancu.

/itoplanktonom se hrani zooplankton& a vei organizmi filtratori& kao to su kitovi& hrane se zooplanktonom 'filtriranjem morske vode(.

Razmnoavanje zelenih algi na primjeru morske salate

orska salata razvije ; steljke# dvije haploidne 6predstavljaju gameto!it7# a jedna diploidna 6predstavlja sporo!it7 ,zmjena generacije je izomor!na 'sugerira da se gametofit i sporofit morfoloki ne razlikuju(. m&)o(a

mito(a

s oro8it C2!D
mu.ki gam&to8it C!D

(igota C2!D ,&!ski gam&to8it C!D o lo%!)a

Izomorfna izmjena generacija

Znaajne alge u prehrani# mikrobiologiji i gospodarstvu

03.6

#56+50N0

,"5O9,O3O.,40

.O!#O705!2-O

>E sme)e alge -elike koliine vitamina 0& 9 i * uporebljavaju se kao +50N0 i :0>,N, 1 #roizvodnja gnojiva i alginskih kiselina koje se primjenjuju u filmskoj& tekstilnoj& prehrambenoj industriji crvene alge $ prehrani kao variva& salate& prilozi jelima& npr.#O5/,50 0.05 % rabi se kao podloga za uzgajanje mikroorganizama& za proizvodnju kapsula u farmaceutskoj industriji te u prehrambenoj industriji 1

<tetnost srdoboljne amebe i trihomonasa za ovjekovo zdravlje

Srdoboljna ameba ivi u probavilu 'ulazi oneienom vodom ili vodom u kojoj ima zaahurenih ameba( uzrokuje bolest dizenteriju ili griu& amebe se hrane crijevnim bakterijama& no mogu razgra)ivati i eritrocite u sluznici crijeva. !, #2O ,: grevi& proljevi& umor& gubitak teka

3rihomonas % bia koji ivi u spolno1mokranom sustavu& hrani se bakterijama i stanicama sluznice& uzrokuje trihomonijazu 'upala iji simptom je iscjedak& svrbe i bol(.

Posljedica irenja algi pridolica u Jadranu (kaulerpa)

>@

Caulerpa taxifolia alga pridolica, vrlo se brzo vegetativno razmnoava, nema prirodnih predatora te stvara zelene livade potiskuje i unitava ostale organizme u moru.

Kaulerpa zelene livade

Pojam indikator oneienja na primjeru morske salate Prisutnost (brojnost) morske salate na nekom mjestu ukazuje na oneienost mora na tom mjestu. Zato je morska salata indikator oneienja.

Svjetlucanje mora uzrokovano je fitoplanktonom (vrsta Noctiluca miliaris) Vrsta Noctiluca miliaris spada u odjeljak svjetle ih biaa, predstavnici fosforesciraju, tj. svjetlucaju u tami sadre svjetleu tvar luciferin, a sama pojava zove se bioluminiscencija.

Tipovi plastida po kojima se razlikuju alge kloroplasti zelene alge feoplasti smee alge rodoplasti crvene alge

>A Kako se poznavanje ivotnih ciklusa patogenih protoktista moe upotrijebiti u kontroliranju njihova irenja (na primjeru malarije) Poznato je da truskovci iz roda Plasmodium uzokuju malariju. U ovjeka ih sa slinom unosi komarac malariar (on je prijenosnik, tj. vektor). Da se umanji broj oboljenih od malarije potrebno je umanjiti broj vektora, tj. komaraca malariara npr. isuivanjem movara (prirodno stanite komarca malariara), biolokim unitavanje pomou riba /gambuzija0 koje se hrane li inkama komarca malariara, primjenom insekticida, repelenata (sredstva koja se nanose na kou, a odbijaju insekte).

b. Osobine gljiva i nji!ova ulogu u biosferi

5PW=NIT5 5 G;<IVAMA

Gl)i-& s& !iti u )&%!om ra(%o'l)u ,i-ota !& kr&u2 !&ma)u 'i$&-&2 !iti la,!& !o,i#& !i$elij 7 ti)&lo gl)i-& 7 susta- ta!ki+2 #)&-asti+ !iti 7 0i9a Csti)&!ka o% +iti!aD RAZMN5AVAN<=: !&s ol!o i s ol!o2 a ta s& %-a !a$i!a i(m)&!)u)u u o'liku i(m)&!& g&!&ra#i)a Cgam&to8ita i s oro8itaD.

klo'uk

lo%i.t&

stru$ak

mi#&li)

+i8a

Graa gljive

>: .naaljke -ljiva koje i0 pove uju s /iljka!a odnosno sa "ivotinja!a

S /iljka!a: u(ima!)& orga!ski+ t-ari -a!)skom o-r.i!om ti)&la i(m)&!a g&!&ra#i)a Cgam&to8ita i s oro8itaD ti)&kom ra(-itka

Sa "ivotinja!a: +&t&rotro8a! !a$i! is+ra!& Csa ro8itski ili ara(itskiD sta!$i!a sti)&!ka i(graB&!a o% +iti!a r&(&r-!i olisa+ari% glikog&! sli$!a struktura DNA

*ipini predstavni$i !jeinarki i staparki

MJ,D(NA3K, !ara!$asta (%)&li$arka smr$ak tartu8i (&l&!& li)&s!i & &l!i#& ra,i!a gl)i-i#a k-a.$&-& gl)i-i#&

S*APEA3K, ol)ska &$urka C.am i!)o!D grma.i#a mu+ara u+ara (&l&!a u a-ka lu%ara 'uko-a gu'a ili tru% ,uta )&,&-i#a ili ros&!)ak -rga!) o'i$!a krum ira$a l)u'i$asta kru!a.i#a +rB& i s!i)&ti 7 ara(itsk& sta $ark&

>>

zelena pupavka

muhara

ludara

bukova guba

peurka

tartufi

obina krumpiraa

smrak

4anost gljiva u simbiozi

+ife nekih gljiva ive u simbiozi s korijenjem biljaka % mikoriza .ljive dobivaju organsku hranu od biljaka& a zauzvrat biljku opskrbljuju vodom& a ponekad i duikom. $nitavanje simbioznih gljiva u umama 'zbog oneienja zraka( uzrokuje poremeaje umskih biocenoza suenje drvea. Najpoznatiji primjer mikorize jesu orhideje ili kauni& ije sjemenke nemogu klijati bez nekih gljiva te simbioza gljiva i mravi. !imbioza gljiva i ivotinja: gljive i mravi % tropski mravi rezai uzgajaju u svojim podzemnim mravinjacima na podlozi od izgrizenog lia micelije gljiva i hrane se njima te ih tite od nametnika pesticidom koji izluuju

"sporedba naina razmnoavanja mje inarki i staparki 6oblik sporangija# vrsta i broj spora7

>? 46;,N05"6

Nespolno se razmnoavaju putem razliitih vrsta spora& askospora nastaju unutar sporangija mjeinasta oblika& tj. askusa. $ jednom se askusu razvija I askospora 'etiri minus % muke& etiri plus % enske(. "eke mjeinarke uz askospore stvaraju i druge vrste spora /konidije0.

!20#>05"6

Nespolno se razmnoavaju putem bazidospora& one nastaju na povrini sporangija 'ne unutar kao kod mjeinarki( % bazidiji. Na svakoj se bazidiji razviju F bazidospore 'dvije minus % muke& dvije plus % enske( svaka na svojoj stapki 'otuda naziv staparke(.

M/-<,)*RK- /askomicete0 naziv spora naziv sporangija broj spora u sporangiju oblik sporangija smje taj sporangija u plodi tu smje taj spora u sporangiju unutar askusa mjeina unutar plodita askospora askus I

S3*+=*RK- /bazidimicete0 /baz idimicete0 bazidiospora bazidija F

stapka vire iz plodita

na povrini bazidija

Otrovne i jestive vrste gljiva iz skupina mjeinarki i staparki JESTIVE MJEINARKE: naranasta zdjeliarka, smrak, tartufi JESTIVE STAPARKE: vrganj, poljska peurka (samo su klobuci jestivi), uta jeevica (jestiva samo u mladosti)

?/ OTROVNE I NEJESTIVE STAPARKE: ludara, zelena pupavka (smrtno otrovna!), muhara, bukova guba, najeena puhara, obina krumpiraa, ljubiasta krunaica

Nema znanstvene metode za razlikovanje otrovnih od neotrovnih gljiva. Razlikovanje se temelji na dobrom poznavanju gljiva.

c. Osobine i znaenje li aja

)iaj je si!/io a !jeinarki i staparki s !odro eleni! ili eleni! al-a!a

;i.a)i su si!/io a jedne vrste -ljiva i jedne vrste al-a koje ine !or9oloku i 9i ioloku $jelinu. 5% gl)i-a u sim'io(u ugla-!om ula(& m)&.i!ark&2 a o% alga ili (&l&!& alg& ili #i)a!o'akt&ri)&. Alg& asimilira)u C-r.& 8otosi!t&(uD i %a)u orga!sk& t-ari gl)i-ama2 agl)i-& .tit& alg& i o skr'l)u)u i+ -o%om i mi!&ral!im t-arima. alge asimilacijski sloj

gornja kora

sr-

hife Graa liaja

0i ajevi kao indikatori isto$e zraka

3iajevi su vrlo osjetljivi na oneienje zraka& a posebno na prisutnost !O8 nema ih u velikim gradovima i u blizini tvornica. :ato su indikatori istoe zraka.

?0

Znaenje li ajeva u medicini

#rimjenjuju se u farmaciji u proizvodnji vitamina *& ali i u medicini 'npr. sirup islandskog li aja koji se koristi u ljeenju ka lja i upalnih stanja drijela(.

Morfoloka raznolikost liaja Dijele se u 3 skupine o Koraste korasta izgleda te cijelom donjom povrinom privreni za podlogu o Listaste imaju oblik lista i za podlogu su vezani jednom tvorbom poput drka, a rubni dijelovi liaja su slobodni o Grmaste razgranati poput grma, ive u kronjama drvea, tijelo gotovo u cjelini slobodno

korasti liaj

grmasti liaj

listasti liaj

d. Znaenje protoktista i gljiva za ovjeka. mjere za suzbijanje bolesti uzrokovani! parazitskim protoktistima i gljivicama

Para itski o/li$i -ljiva

Kandida s a%a u sku i!u !& ot u!i+ gl)i-a C!isu !i sta $ark& !i m)&.i!ark&D ko)& u l)u%i i(a(i-a)u ko,& 'ol&st 7 der!ato!iko e. Ka!%i%a s& mo,& !ai !a )&(iku i s ol!im orga!ima.

?2 Kao para itske staparke o(!at& su 0re C,it!a +rBaD i snijeti Ckukuru(!a s!i)&tD2 a kao para itske !jeinarke o(!at& su pepelni$e C & &l!i#a -i!o-& lo(&D.

Primjena gljiva (penicilijum) u zdravstvu (penicilin), industriji (kvaeve gljivice), poljoprivredi (saprofiti) i prehrani (tartufi hranidbena vrijednost)

Kistac ili penicilium predstavnik je zelenih plijesni (moe se nai na ostacima hrane limun). Zahvaljujui engleskom lje niku A. Flemingu spoznalo se da kistac ima antibakterijsko djelovanje ubija i sprjeava razvoj bakterija. Kistac je osnova za proizvodnju penicilina (prvi antibiotik). Valja biti oprezan, neki su ljudi osjetljivi na penicilin alergijska reakcija. Kvaeve gljivice sadre enzime koji omoguuju fermentaciju u proizvodnji vina i piva te dizanje tijesta pri peenju (CO2), koriste se i u farmaciji jer su bogati vitaminima B.

U poljoprivredi se koriste saprofitske gljive u tlu gomilaju organske tvari. Tartufi su mjeinarke ija se plodita razvijaju pod zemljom te se njima hrane ivotinje, a osobito su cijenjeni kao delikatesna hrana.

tetno djelovanje otrovnih gljiva na probavni i ivani sustavi stanini metabolizam i nain hitne pomoi pri trovanju Stupanj otrovnosti ovisi o koli ini toksina koji uu u organizam i o naina na koji djeluju. Mogu izazvati degeneraciju jetre i bubrega, mogu djelovati na ivani sustav i sluznicu probavnih organa. Hitna pomo: puno vode, aktivni ugljen, hitna medicinska pomo!

?9

F '%*AN(KA
a. Zajednike osobine biljaka i osnovna organizacija biljnoga tijela
Podjela /iljno- $arstva

'il)k&

st&l)!)a$& C!i,& 'il)k&D

sta'la.i#& C-i.& 'il)k&D

alg&

!&-askular!&

-askular!&

ma+o-i!&

a rat!)a$&

s)&m&!)a$&

golos)&m&!)a$&

kritos)&m&!)a$& C#-)&t!)a$&D

7lo-e /iljni0 or-ana korijen: u i)a -o%u s oto l)&!im mi!&ral!im t-arima2 u$-r.u)& 'il)ku u tlu sta/ljika: o-&(u)& ostal& 'il)!& orga!&2 ro-o%i -o%u s oto l)&!im t-arima. R&%o-ito !osi listo-& i u o-&2 a o!&ka% i %rug& orga!& C#-)&to-&2 lo%o-&D. list: 8otosi!t&(a2 tra!s ira#i)a

Prila-od/e /iljaka na kopnene uvjete "ivota: Napredak sporo9ta 4a reduk$ija -a!eto9ita52 ra voj tkiva i or-ana2 sje!enka2 -rananje 4poveana povrina tijela5

+ovezanost zelenih algi sa stabla icama ,maju iste fotosintetske pigmente 'klorofil a i b( i produkt fotosinteze 'krob(& stoga se smatra da su se kopnene biljke evolucijski razvile iz zelenih algi.

?E

Biljna tkiva

2-O5N0 2",-0 ili

65,!26 ,:

4r ni meristem 'vegetacijski vrak stabljike i korijena(& mitozom omoguuje rast stabljici u visinu& odnosno korijenu u dubinu Bona tvorna tkiva 'razvijaju se naknadno& tvore godove( omoguuju biljci rast u irinuM glavno tkivo je ilni kambij 'u presjeku biljke kambijski prsten( koji prema sreditu tvori ksilem 'drvo(& a prema povrini floem 'liko(

2504N0 2",-0: Osnovno tkivo tvore asimilacijski 'u njemu se odvija fotosinteza( i spuvasti parenhim 'slui za prozraivanje i spremanje tvari( +okrovno tkivo ine epiderma 'stabljika i listovi( te rizoderma 'korijen( +rovodno tkivo ine ksilem 'traheje % mrtve cijevi i traheide % produene stanice(& koji provodi vodu i min. tvari od korijena& i floem 'kojeg ine sitaste cijevi % ive stanice(& koji provodi asimilate nastale fotosintezom +otporno tkivo osigurava vrstou biljke 2ljezdano tkivo sadri lijezde hidatode 'izluuju vodu kroz pui vodenice(& nektarije 'izluuju nektar koji mami kukce(& probavne lijezde 'za razgradnju bjelanevinaM tvari koje se izluuju su sekrete 'biljkama korisne tvari( i ekskrete& krajnje proizvode % eterina ulja 'koje izluuju ljezdane dlake i uljne lijezde( smole 'koje izluuju smolenice( i kauuk

Godovi "crte" na poprenom presjeku stabla koje raste u podruju s izmjenom godinjih doba svjetliji su proljetni prirast (velike stanice), a tamniji jesenski (manje stanice s debljom stijenkom) po broju godova moe se odrediti starost stabla.

?@

$odovi

b. ,lavne skupine biljaka i nji!ovi predstavnici% usavr avanje nji!ove gra&e i uloge s prilago&avanjem ivotu na kopnu

7spored/a -olosje!enjaa i kritosje!enjaa

G)A6N, 3A.)(K, G%)%SJ,M,NJAE, s)&m&!i (am&#i Co%!os!o !ako! o lo%!)& s)&m&!k&D -i%& s& i(-a!a )&r s& !ala(& !a s)&m&!im l)uskama C!&ma)u lo%D K3(*%SJ,M,NJAE, s)&m&!i (am&#i s& !& -i%& i(-a!a )&r s& !ala(& u!utar lo%!i#& tu$ka2 a !ako! o lo%!)& s& s)&m&!k& !ala(& u!utar us loBa C lo%aD g&!&rati-!i orga!i: s)&m&!& l)usk& i ra.!i$k& l)usk& C!&ma)u #-i)&tD g&!&rati-!i orga!: #-i)&t Ctu$ak i ra.!i#iD

'olja prila-oenost kritosje!enjaa "ivotini! uvjeti!a u odnosu na -olosje!enjae

Za ra(liku o% golos)&m&!)a$a2 ko% kritos)&m&!)a$a s)&m&!i su (am&#i !&-i%l)i-i L !ala(& s& u lo%!i#i tu$ka. Nako! o ra.i-a!)a i o lo%!)& s& i( s)&m&!i+ (am&taka ra(-i)u s)&m&!k&2 a i( sti)&!ki lo%!i#& us loB& C lo% 7 t-ori ga us loB& sa s)&m&!kamaD.

?A Ukratko2 smatra)u s& !a r&%!i)ima )&r lo%!i#a %o%at!o .titi s)&m&!& (am&tk& s kli#om L 'ol)& su s& rilago%i!& ,i-otu !a ko !u.

Graa i ulo-a $vijeta2 ploda i sje!enke

4-i)&t 7 g&!&rati-!i orga! ko)i slu,i ra(m!o,a-a!)u. Sasto)i s& o% E %i)&la: #-)&ti.ta2 o#-i)&a2 ra.!ika i tu$ka ra.!ik ra.!i#a ra.!i$ka !it !)u.ka

tu$ak -rat lati#a

lo%!i#a la

$raa cvijeta 4V<=TIIT= 7 -r.!i %io #-)&t!& sta k& (a ko)i su ri$-r.&!i ostali %i)&lo-i #-i)&ta. 54VI<=W= 7 r&o'ra,&!i listo-i ko)i o'a-i)a)u ra.!ik& i tu$ak 7 sasto)i s& o% $a.k& C-a!)ski %io o#-i)&a ko)i s& sasto)i o% (&l&!i+ listo-a M la o-aD i -)&!$ia Cu!utar!)i %io o#-i)&a 7 sasto)i s& o% o'o)&!i+ listo-a M lati#aD PRAINI4I Cmikros oro8iliD 7 mu.ki g&!&rati-!i orga! 7 sasto)& s& o% ra.!i$k& !iti i ra.!i#&.

?: U ra.!i#i s& !ala(& &lu%!i#& ili ol&!o-!i#&2 t). mu.ki s ora!gi)i s &lu%!im ili ol&!o-im (r!#ima. TUHAK 7 ,&!ski g&!&rati-!i orga! 7 sasto)i s& o% plodni$e C%o!)i ro.ir&!i %io u ko)&m s& !ala(& s)&m&!i (am&#iD2 vrata Csu,&!i2 i(%u,&!i %io tu$ka2 i(m&Bu lo%!i#& i !)u.k&D i njuke Cslu,i (a ri+-aa!)& i kli)a!)& &lu%!i+ (r!a#aD M uloga #-i)&ta: ra(-o) s ol!i+ sta!i#a Cgam&to8ita2 ko)i )& u kritos)&m&!)a$a r&%u#ira! !a !&koliko sta!i#aD i o lo%!)a Lra(m!o,a-a!)&

>ra5a mahovina

ahovine imaju tijelo nalik na steljku 'talus(& nemaju prave vegetativne organe nego rizoide& stabalce i listie 'dio gametofita& a ne sporofita(& nemaju pravi provodni sustav 'nevaskularne(. Nisu prave kopnene biljke za oplodnju 'i razvitak( im je nuna voda. !pora proklija u proklinicu ili protonemu 'nitasta tvorevina zelene boje( iz pupa na proklinici se razvije stabalce s listiima i rizoidima taj dio zovemo mahovinom. 5azvitak zavri stvaranjem spolnih organa& 05+6.ON,40 'nastaje ? jajna stanica( i 0N265,7,40 'nastaje vei broj spermatozoida(. Oplodnjom 'u kapljici vode( nastaje zigota& a iz nje sporogon sastoji se od drka i sporangija 'tu su spore i kojih e ponovo isklijati proklinica(.

?>

Ma ovine

-volucijske prednosti papratnjaa u odnosu na mahovine

#apratnjaa imaju razvijeni provodni sustav 'vaskularne(& imaju prave vegetativne organe 'korijen& stabljiku i list( tj. jae razvijen sporofit a reduciran gametofit 'ali i njima je za oplodnju nuna voda(

Glavni predstavnici papratnjaa psilofiti (prapapratnjae, npr. rinija) crvotoine (npr. obina crvotoina, selagina) preslice (npr. poljska preslica) paprati (npr. bujad, jelenak, oslad, zlatinjak, gospin vlasak; vodene paprati)

$aznolikost golosjemenjaa

??

golosjemenjae etinjae perastolisne golosjemenjae

borovi

empresi

tise

cikasi, kositrenice

bor, jela, smreka, ari

empresi, tuje, borovice /npr. obina borovica, primorska borovica0

npr. umska tisa, ginko

npr. crni bor, umski bor, alepski bor, dalmatinski crni bor, bijela jela, visoka smreka, omorika, ari, cedar

$aznolikost kritosjemenjaa

dvosupnice o @)E"*) % npr. ljuti, zlatica o E'FA! npr. kesten, hrast o L!.%$"*)O! npr. graak, mimoze o F$S#)P% ! npr. kupus, uljena repica, velebitska degenija o P#%#)$F! npr. mrkva, perin, celer o 'S")O! npr. ru-marin, lavanda, kadulja o (L)A2O%F! npr. artioka, kamilica, suncokret

jednosupnice o L*%L*)"% npr. luk, paroga, tulipan, zumbul, kockavica o #$)A! npr. penica, kukuruz, trska

+rilagodbe na razliite naine opra ivanja i rasprostiranja sjemenki

0// "od golosjemenjaa peludna zrnca esto imaju dva zrana mjehura koji pomau njihovu raznoenju vjetrom.

$ kristosjemenjaa plod titi sjemenku i slui za rasprostranjivanje. #lodovi mogu biti suhi 'suho usplo)e( i soni 'usplo)e bogato hranjivim tvarima(. !uhi plodovi mogu biti prilago)eni irenju vjetrom& npr. rasperena njuka u pavitine& krilca u javora& dlake kod maslaka. ogu se rasprostranjivati ivotinjama 'npr. iak(.

!oni se plodovi mogu rasprostanjivati pticama 'ptica izbacuje neprobavljene sjemenke iz probavnog sustava( tako se rasprostanjuju vinja i glog. ravi rasprostiru plodove ljubiice. 9iljke koje ive u vodi rasprostanjuju se putem vode najee su ispunjeni zrakom u pojedinim djelovima sjemenke ili ploda& to ih ini lakima plivaju na vodi 'paprika& bundeva& oraac& jagodasta djetelina& kokos(.

/ednosupnice i dvosupnice /-%)OS"+),1klice s jednom supkom upavo korjenje u stabljici razbacane zatvorene ile %4OS"+),1klice s dvije supke razvijen glavni korijen u stabljici otvorene ile raspore)ene u krug nemogu$nost sekundarnog rasta u irinu prugasta nervatura listova jednostavno ocvije$e 6nemaju lapove7 gra5a cvijeta na temelju broja ; gra)a cvijeta na temelju broja F ili H mreasta nervatura listova dvostruko ocvijee 'lapovi( sekundarni rast u irinu

c. *azlike u ivotnim ciklusima razliiti! skupina biljaka

ivotni $iklus kritosje!enjaa

0/0 'il)ka s oro8it C2!D s mu.kim i ,&!skim gam&to8itima C!D Csamoo ra.i-a!)& ili stra!oo ra.i-a!)&M ogo%!i)&D &!%os &rm C2!D kli#a s)&m&!ka lo% o ra.i-a!)& s&ku!%ar!i

o lo%!)a

kli)a!)&

!o-a 'il)ka

,ivotni ciklus kritosjemenja#a

Oblici vegetativnog razmnoavanja

korijen % iz pupova na korijenu razvijaju se izbojci % npr. ljiva i jo neke voke 'voarstvo( 'nadzemna( stabljika % dijelovi stabljike se otkidaju % vrba 'reznicama(& jagoda 'vrijeama( podzemna stabljika % luk 'lukovica(& krumpir 'gomolj(& perunika 'podanak( list % afrika ljubica& carska begonija 'ako otkinemo list ljubiice& zabodemo u zemlju te redovito zaljevamo& razvit e se nova biljka( rasplodni pupovi 'bulbili( % nalaze se u pazucu lista otpadnu& a zatim isklijaju u novu biljku 'npr. lukoviasti ljljan(

0/2 zimski pupovi 'turioni( % specifinost vodenih biljaka& pupovi su bogati hranjivim tvarima 'krob(& u proljee se hranjive tvari potroe& turion postaje laki& ispliva na povrinu te isklija u novu biljku

%ijelovi cvijeta kritosjemenjaa

vidi gore gra)a cvijeta

Razlika izme5u cvijeta i cvata

*vijet je jedan& a cvat skup pojedinano raspore)enih cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci

-rste cvatova

+rimjeri cvatova 4rste plodova s obzirom na nain rasprostranjivanja

vidi #rilagodbe na razliite naine opraivanja i rasprostiranja sjemenki

0/9

Primjeri preobrazbe vegetativnih organa

PREOBRAZBE KORIJENA: repast ili vretenast korijen, zrano korijenje Repast korijen zadebljani glavni korijen (mrkva, perin, celer), zadebljano moe biti i bono korijenje korijenski gomolji (npr. georgina) Zrano korijenje slui za privr ivanje biljke za stabljiku (brljan), za upijanje atmosferske vlage (npr. monstera), potpora razgranatoj kronji (npr. fikus)

PREOBRAZBE STABLJIKE: podzemne stabljike (lukovice, gomolj, podanak), trn (kratki iljasti ogranci stabljike, zatitna uloga), vitica (nitaste tvorevine osjetljive na dodir, za privr ivanje i penjanje), filokladij (stabljika u obliku lista koja i obavlja funkciju lista), kladodij (spljotene stabljike koje obavljaju fotosintezu, npr. boini kaktus)

PREOBRAZBA LISTOVA: trnovi i vitice (kao i kod stabljike), pricvjetni listovi (brakteje) obojeni listovi u podruju cvijeta ili cvata, a slue primamljivanju kukaca

'o,i!a (-i)&(%a 7 'rakt&)&

ivotni ciklus mahovina izmjena generacija proklinica (podsjea na mnogostaninu zelenu algu) stabalce (listi i, rizoidi)

spora (n)

spolni organi (arhegoniji-, anteridiji-m) na vrhu stabalca zigota (2n) sporogon (drka i sporangiji) mejoza

oplodnja u kapljici vode

spore (n)

Izmjena generacija (gametofit, sporofit) je heteromorfna

0/E

rast i ra(-o) u o%rasli s oro8it

s oro8it

(igota u tki-u gam&to8ita

%io gam&to8ita C+a loi%a!D

%i loi%!a 8a(a o lo%!)a +a loi%!a 8a(a m&)o(a ra(-o) i i(la(ak s ora

oslo'aBa!)& s &rmato(oi%a rast gam&to8ita

s &rmato (oi% u a!t&ri%i)u ri(oi%i

.zmjena generacija u ma ovina

ivotni ciklus paprati izmjena generacija spora (n) protalij (slian proklinici u mahovina) zigota (2n) klica mlada paprat arhegoniji i anteridiji mejoza sporangiji oplodnja spore (potrebna voda)

- heteromorfna izmjena generacija - redukcija gametofita: protalij = gametofit, odrasla biljka = sporofit sporofit je razvijeniji nego gametofit napredak

Osnovne znaajke razmnoavanja golosjmenjaa ivotni ciklus

opraivanje (prenoenje peludnih zrna na mikropilu sjemenog zametka) isklija u cjev icu (peludnu mjeinicu sa spermijima) jajnom stanicom oplodnja (voda nije potrebna) sjemenka

peludno zrnce

prodire u embrionsku vre icu s zigota (2n) klica (+primarni

endosperm(n) + sjemena lupina) ()

nova biljka

strobili (m) i sjemeni zameci

0/@ daljnja redukcija gametofita: cijela biljka je sporofit, a gametofit je unutar nje (muki-peludna zrnca, enski-sjemeni zametak u embrionskoj vreici)

Zna aj ginka i cikasa u filogeniji golosjemenjaa

FILOGENIJA - znanost koja prouava srodstvene odnose meu organizmima Ginko spada u porodicu tisa, a cikas u perastolisne golosjemenjae. Ginko u u peludnim zrncima umjesto spermalnih stanica ima pokretne spermatoziode (primitivna osobina, imaju ih papratnjae) i zato se naziva IVI FOSIL. Isto vrijedi i za cikas znaajni su kao dokaz da su se golosjemenjae razvile iz papratnjaa.

ginko

cikas

d. Znaenje biljaka u biosferi i ivotu ovjeka

Znaenje kritosjemenjaa u ivotu ljudi ,zvor kisika #rehrana !irovina za odjeu Ogrjev i graditeljstvo edicina i farmacija 'lijekovi( ,zrada tehnikih predmeta $krasno bilje

0/A

Mahovine kao sedrotvorci Mahovine sedrotovrce ubrajamo u prave mahovine. Kod nas ive u krkim vodama (Plitvi ka jezera, Krka) pouspjeuju stvaranje sedrenih barijera preko kojih se slijevaju slapovi.

Mahovine u nastanku treseta Treset je tamnosmee movarno tlo koje nastaje raspadanjem organskog, prvenstveno biljnog materijala, ponajvie mahovina, u vlanim podrujima. Gospodarski je vaan jer je to prvi stadij u nastanku ugljena, moe se koristiti kao gorivo, a koristi se i u poljoprivredi za poboljanje kvalitete tla.

Zna anje papratnja a za ovjeka Preslice sadre puno SiO2 (za glaanje metala) i otrovni alkaloid koji u manjim koli inama slui kao lijek (za bubrene bolesti).

Ekonomska i ekoloka vanost golosjemenjaa ekonomska: graevinarstvo drvo; proizvodnja papira, smola; farmaceutska industrija iglice zasirupe protiv kalja, efedrin iz kositrenice, gingko; hortikultura; ekoloka: crnogorine ume.

Za ti$ene# jestive# ljekovite i zainske biljke u !lori .rvatske povre: kupus& blitva& grah& endivija voe: jabuka& vinja& ljiva& jagoda& ribiz& smokva& roga& dud& pitomi kesten& ljenjak ljekovite biljke: metvica& majina duica& kamilica& lipa& ljekovita kadulja zainske biljke: rumarin& lovor& perin& bosiljak jestive itarice: jeam& penica

e. *aznolikost flore i vegetacije /rvatske

Glavni predstavni$i 9lore

0/:

!a0ovine: o'i$!i -lasak papratnjae: ol)ska r&sli#a2 'u)a%2 )&l&!ak -olosje!enjae: 'or2 )&la2 smr&ka2 $&m r&s2 tisa kritosje!enjae: o dvosupni$e: 'uk-a2 k&st&!2 +rast2 'agr&m2 ku us2 mrk-a2 ka%ul)a2 kamili#a2 su!#okr&t2 masla$ak o jednosupni$e: luk2 l)il)a!2 tra-&: .&!i#a2 kukuru(2 (o'2 trska

Glavne naajke i tipovi ve-eta$ija u Grvatskoj

ni inska Grvatska 7 .uma C+rast kit!)ak i o'i$!i gra'2 'r&(a2 'uk-a2 )&laF mo$-ar!& .um& C+rast lu,!)akDD i st& a Ctra-&D2 ugla-!om r&t-or&!o u ol)o ri-r&%!& o-r.i!& -orska Grvatska 7 .um& C r&ma -isi!i: 'uk-a i )&la2 r&t la!i!ska 'uko-a .uma2 kl&ko-i!a 'ora2 la!i!ski tra-!)a#i2 la!i!sk& ru%i!& i gol&tiD pri!orska Grvatska 7 .um& C+rast m&%u!a#2 al& ski 'or2 #r!i 'orD i %&gra%ira!a -&g&ta#i)a Cmaki)a2 garig2 tra-!a -&g&ta#i)a2 -&g&ta#i)a kam&!)araD2 kulti-ira!o 'il)& C-i!o-a lo(a2 masli!&2 la-a!%a...D

-ndemine# za ti$ene i rijetke biljke hrvatske !lore

-ndemine vrste: velebitska degenija& hrvatska sibireja 'relikt % vrlo stara& dugo nepromijenjena vrsta koja je nekad bila ire rasprostranjena(& dubrovaka zeina 'neoendem % endem nastao u novijoj geolokoj prolosti(& hrvatska perunika& krki runolist& hrvatski karanfil Za ti$ene vrste: sve navedene endemine vrste J paprat % gospin vlasakM sibirska perunika& kockavica& kauni 'orhideje(& tisa& hrvatska vuja stopa& ciklama& umarice& boikovina

0/>

f. Osnovni procesi vezani uz promet vode u biljkama

Pove anost strukture vode s nje ino! ulo-o! u /iljno! or-ani !u Vo%a )& olar!a C%i ol!aD mol&kula2 osl)&%i#a $&ga su: ko0e ija 7 ri-la$!a sila m&Bu mol&kulama -o%&. ad0e ija 7 ri-la$!a sila i(m&Bu mol&kula -o%& i t-ari ko)& sa%r,& kisik C#&lulo(a2 staklo...D. kapilarnost 7 kr&ta!)& -o%& u uskom rostoru !asu rot gra-ita#i)sko) sili Comoguu)u )u a%+&(i)a i ko+&(i)aD. -o%a )& do/ro otapalo (a io!& C+i%rata#i)aD i olar!& mol&kul& L tra!s ort!a uloga.

Me0ani !i pri!anja vode u /ilj$i

di9u ija 7 kr&ta!)& mol&kula t&kui!a C-o%&D ili li!o-a i( o%ru$)a !)i+o-& -&& ko!#&!tra#i)& u o%ru$)& !)i+o-& ma!)& ko!#&!tra#i)& %o i()&%!a$&!)a ko!#&!tra#i)a. 'r(i!a %i8u(i)& ro or#io!al!a )& s t&m &raturom2 o-r.i!om i ra(likom ko!#&!tra#i)a2 sma!)u)& s& s -r&m&!om. os!o a 7 %i8u(i)a kro( olu ro us!u Cs&mi &rm&a'il!uD ili ro'ir!o ro us!u Cs&l&kti-!o &rm&a'il!u 7 sta!i$!& m&m'ra!& ro u.ta)u -o%u i mal& !&!a'i)&!& mol&kul&2 ali -&& i !a'i)&!& $&sti#& !&D m&m'ra!u. /u/renje 7 makromol&kular!i susta- Ct-ari ko)& ima)u %iso#ira!& +i%roksil!&2 kar'oksil!& i %rug& sku i!& !a ko)& s& mo,& -&(ati -o%aD rima -o%u u( o-&a!)& mas& i -olum&!a 7 8i(i$ki ro#&s2 !i)& -&(a! u( o)a-u ,i-ota. ograni#eno 7 .kro' i #&lulo(a neograni#eno 7 rot&i!i 7 ras a%a)u s& u ras r.&!& Ckoloi%!&D $&sti#&

Provoenje vode kro /iljku

3il)k& u i)a)u -o%u r&ko kori)&!o-i+ %la$i#a )&r su im to )&%i!i %i)&lo-i ko)i !isu r&kri-&!i kutikulom !i lutom 7 korijenove dlai$e ula(& i(m&Bu $&sti#a tla u ka ilar!u -o%u tla 7 -o%a

0/? ula(i u !)i+ os!o o! i %ola(i %o sr&%i.!)&g %i)&la C&!%o%&rmaD kori)&!a C ro-o%!i #ili!%arD2 a i( !)&ga u ro-o%!& ,il& ksile!a. Ksil&m )& tki-o ko)& ro-o%i -o%u i mi!&ral!& t-ari o% kori)&!a r&ma listo-ima. U golos)&m&!)a$a )& graB&! o% tra+&i%a2 a u kritos)&m&!)a$a o% tra+&i%a i tra+&)a. Akti-!im otiski-a!)&m -o%& i( &!%o%&rma u ro-o%!& ,il& st-ara s& korijenov tlak2 ko)i )& %o-ol)a! (a o%i(a!)& -o%& %o 0 m -isi!&F (a %al)!)& o%i(a!)& -o%& slu,i transpira$ijski usis 4sila a vuenje vode5 ko)i !asta)& )&r tlo sa%r,i m!ogo -i.& -o%& C:/ND !&go atmos8&ra C/.2ND i ('og ka ilar!osti.

>ra5a i smje taj pui #ui su otvori na zelenim dijelovima biljke 'najvie ih ima na donjoj epidermi lista( koji& otvaranjem i zatvaranjem& reguliraju izmjenu pliniva % kisika& ugljikova',-( oksida& vodene pare. .ra)ene su od otvora pui& dviju stanica zapornica& i dviju do etiri stanica susjedica. stanice zapornice

otvor pui bona stijenka stanice susjedice gornja i donja stijenka

kloroplasti $raa pu#i Mehanizam otvaranja pui Na otvaranje i zatvaranje pui utjeu imbenici koji mijenjaju turgor u stanicama zapornicama. Turgor je tlak citoplazme na staninu stijenku, a ovisi o sadraju vode u stanici (vie vode vei turgor, manje vode manji turgor) Stanice zapornice imaju gornju i donju zadebljalu stijenku (nisu savitljive) te bone savitljive stijenke (one omoguuju otvaranje i zatvaranje pui) tijekom

00/ dana u zapornicama se odvija fotosinteza raste koncentracija eera i iona pa stoga raste osmotski tlak dolazi do osmoze vode u stanice zapornice primanjem vode raste turgorski tlak ve i turgor rastee bone stijenke stanica zapornica otvaranje pui

Plazmoliza i deplazmoliza Plazmoliza biljna stanica u hipertoninoj otopini voda izlazi iz stanice poveava se koncentracija citoplazme, smanjuje se volumen vakuole, to prate tonoplast (granica citoplazme i vakuole), citoplazma i plazmalema (granica citoplazme i stanine stijenke) gel-stanje. Deplazmoliza povratak plazmolizirane biljne stanice u normalno stanje (sol-stanje) u hipotoninoj otopini.

+lazmoliza

Deplazmoliza

Razlika transpiracije i gutacije transpiracija izluivanje vodene pare sa svih biljnih povrina, a najvie s listova (kroz pui) gutacija izlu ivanje kapljica vode kroz vodenice ili hidatode (skupine malih paremhimskih stanica bez klorofila koje se nalaze ispod pui vodenica na rubovima listova) ili ljezdaste dlake odrava strujanje vode u biljci kad je transpiracija oteana ili onemoguena (u uvjetima visoke vlanosti zraka, nou).

000

g. Znaenje procesa vezani! uz izmjenu tvari i energije u biljci te utjecaj ekolo ki! imbenika na te procese

Anato!ska -raa lista

Di)&lo-i lista su lo)ka2 &t&l)ka i o%i!a ili lis!a 'a(a. Ras or&% ,ila !a listu )& !&r-atura lista Cmr&,asta2 aral&l!a2 -ili$astaD. Va!)sku o-r.i!u lista okri-a slo) gusto or&%a!i+ lo$asti+ sta!i#a M =PID=RMA L i(lu$u)& +i%ro8o'!& ili li o8il!& s o)&-& C-osko-&2 kuti!2 su'&ri!D 7 t-or& KUTIKU;U. U!utra.!)ost lista (o-& s& M=Z5TI; ili PAR=NGIM L kro( !)&ga rola(& ro-o%!& ,il& ksil&ma i 8lo&ma Cksil&m %o-o%i -o%u i oto l)&!& a!orga!sk& soli %o listo-a2 a 8lo&m orga!sk& ro%ukt& 8otosi!t&(& 7 asimilat&D. Is o% gor!)& & i%&rm& )& 8otosi!t&tski ili asimila#i)ski ar&!+im Ctu s& !ala(& sta!i#& s m!o.t-om kloro lasta u ko)ima s& o%-i)a 8otosi!t&(aD. U( %o!)u & i%&rmu sm)&.t&! )& tra!s ira#i)ski ili s u,-asti ar&!+im Cm!o.t-o .u l)i!a u ko)ima s& riku l)a)u -o%&!a ara i kisik L %i8u(i)om kro( u$i r&la(& u atmos8&ru2 a ula(i 452 otr&'a! (a 8otosi!t&(u.

002

kutikula gor!)a & i%&rma

8otosi!t&tski ar&!+im -o%a i mi!&ral!& t-ari tra!s ira#i)ski ar&!+im

asimilati

%o!)a & i%&rma 52 452 G25 sta!i#a sus)&%i#a u$ sta!i#a (a or!i#a

Anatomska graa lista

'ioloka oksida$ija

3eak$ije aero/no- stanino- disanja provode se u > 9a e i C reka$ijska koraka

(.

anaero/na 9a a &. -likoli a

((.

aero/na 9a a >. Kre/sov $iklus ili $iklus li!unske kiseline

009 C. oksidativna 9os9orila$ija

(likoliza je razgradnja glukoze u dvije molekule pirogro-,ane kiseline /piruvat0. .iruvat ulazi u mitohondrije prolazi kroz proces dekarboksilacije /odcjepljuje se molekula 230 nastaje acetil koenzim ) /aktivirana octena kiselina0 sadr-ava vezu bogatu energijom. )cetat iz acetil o) se u ciklusu limunske kiseline povezuje s oksaloctenom kiselinom /
=

B=270 u limunsku kiselinu /

B92C0. 4atim usljedi

oksidacija ugljikovih atoma s pomou koenzima ")1Q i &)1, a ti se enzimi reduciraju pa nastaju ")1B i &)1B3 ti reducirani koenzimi su visokoenergetski. Sad slijedi dekarboksilacija limunske kiseline /izdvajaju se dvije molekule 230 pa opet nastaje oksaloctena kiselina /
=

B=270 koja se opet mo-e vezati s acetatom iz acetilD o).

Slijedi oksidativna fosforilacija prijenos elektrona preko koenzima prenosilaca elektrona do kisika kao konanog primatelja elektorna. $educirani koenzimi /")1B, &)1B30 oksidiraju se /")1Q, &)10, regeneriraju te vraaju u Frebsov ciklus. )tomi kisika primaju elektrone od koenzima prenosilaca elektrone te se reduciraju. 4namo da su atome vodika otpustili koenzimi, pa ti atomi vodika s reduciranim atomima kisika daju vodu /B320. .ri difuziji vodikovih iona /BQ0 u matriks mitohondrija osloba,a se kemijska energija pohranjena u molekulama )#.Da. 2ksidativnom fosforilacijom nastaju najvee koliine )#.Da.

Ili jednostavnije: 1. glikoliza anaerobno, u citosolu, razgradnja glukoze do pirogrodane kiseline uz oslobaanje energije (4 ATP) 2. stanino disanje aerobno, u mitohondriju, pirogrodana kiselina prelazi u aktiviranu octenu kiselinu (acetil-CoA = acetil-koenzim A) 3. Krebsov ciklus (ciklus limunske kiseline) aerobno, u mitohondriju, acetil-CoA potpuno se oksidira do CO2 , energija se pohranjuje u malo ATP (2 ATP) 4. dini lanac (transport elektrona do kisika) nastaje velika koli ina ATP-a (32 ATP) i voda ukupno oksidacijom jedne molekule glukoze nastaje 36 molekula ATP-a

Pove anost stanino- disanja i 9otosinte e

00E Sta!i$!o %isa!)& i 8otosi!t&(a su &!&rg&tski i o sumar!o) )&%!a%,'i su rot!i ro#&si. Totosi!t&(a omoguu)& sta!i$!o %isa!)& )&r osigura-a &!&rgi)u (a !). Totosi!t&(om !asta)& gluko(a C-a,!a u a!a&ro'!o) 8a(i 7 glikoli(aD i kisik C-a,a! u a&ro'!o) 8a(iD

Biogeni elementi potrebni za razvitak biljke: ugljik& vodik& duik& kisik& fosfor...

?ina struktura kloroplasta i povezanost s !otosintezom

"loroplasti imaju dvostruku membranu ili ovojnicu. -anjska je glatka& a unutarnja naborana radi poveanja funkcionalne povrine. Nabori unutarnje membrane su tilakoidi na pojedinim mjestima se slau u nakupine 'zrnca(. $nutranjost kloroplasta ispunjena je stromom. Na povrini tilakoida se nalazi klorofil odgovoran za fotosintezu.

granum vanjska membrana lumen

unutarnja membrana stroma

$raa kloroplasta

tilakoid

00@

/loroplasti0 lijevo svjetlosno1mikroskopska slika2 desno elektronsko1 mikroskopska slika

?otosinteza 6reakcije na svijetlu i reakcije u tami7 8. reakcije na svjetlu 'primarne reakcije( % odvijaju se u grana tilakoidima % suneva energija se pretvara u kemijskuG apsorpcija fotona u pobu,eno stanje klorofil prelazi

kloroplasti hvataju visokoenergizirane elektrone iz

klorofila i privremeno pohranjuju u primarni akceptor elektrona / ")1.Q0 D pri tomu se molekula klorofila oksidira, a molekula ")1.Q se reducira u ")1.B u tom se procesu cijepa voda i osloba,a se 23 procesom

fosforilacije nastaje )#. 3. reakcije u tami 'sekundarne reakcije& *alvinov ciklus( % odvijaju se u stromi %reducira se *O8 i sintetiziraju se ugljikohidratiG uz utroak ")1.B i )#.Da reducira se 23 i nastaju ugljikohidrati /glicerolaldehidD;Dfosfat (;. ishodini spoj u sintezi glukoze i drugih eera0

+rijenos asimilata

0similati su organski produkti fotosinteze. /loem provodi biljne sokove bogate produktima produktima fotosintezeu dijelove gdje se troe ili pohranjuju. /loem ine

00A sitaste cijevi gra)ene od sitastih stanica % one su dugake te imaju mnotvo pora kroz koje se asimilati mogu transportirati u do svih tkiva biljke.

.eterotro!na ishrana biljnih organizama

sapro!iti 'metanske bakterije( paraziti polunametnici 'imela( % sadre klorofil& od domadara crpe vodu i mineralne tvari potpuni nametnici 'volovod& vilina kosa( % ne sadre klorofil& svu hranu crpe od domadara simbioza 'mahunarke i bakterije( mikoriza % simbioza korijenja vieg drvea s gljivama % orhideje biljke mesoderke % autotrofne 'rosika& vronoa& venerina muholovka( % ive na stanitima siromanima duikom i mineralnim tvarima pa ih dobivaju heterotrofno od kukaca kojima se hrane.

4renja i uvjeti u kojima se odvijaju

-renja se odvijaju u citoplazmi u uvjetima bez prisutnosti kisika $glavnom su to 'osim octenog( anaerobni procesi koje neki organizmi provode nakon glikolize u uvjetima bez prisutnosti 'dovoljno( kisika& njima se dobiva znatno manje energije /ukupno 6 )#. skupa s glikolizom0 po molu glukoze nego staninim disanjem 'biolokom oksidacijom( % alkoholno 'kvaeve gljivice, nastaje etalnol i 23(& mlijeno1kiselinsko 'nastaje mlijena kiselina& pri kiseljenju mlijeka i nekih biljaka kao to je kupus& u miiima ljudi pri prevelikom naporu(& octeno 'jedino aerobno vrenje& bakterije roda Acetobacter& iz etanola nastaje octena kiselina(

Zna aj minerala za ivot biljaka i posljedica njihova nedostatka

00: Biljke trebaju anorganske tvari (minerale) za asimilaciju, a te tvari primaju iz okolia u obliku molekula ili iona. Nedostatak pojedinih mineralnih tvari uzrokuje specifine simptome, npr. ugibanje dijela lista, uenje listova (kleroza), kovr anje lista, krljav list. Magnezij je sastojak klorofila, aktivator enzima. Posljedice nedostatka Mg su: kloroza donjih listova, purpurne mrlje. eljezo je sastojak citokroma, potrebno je za sintezu klorofila, aktivator enzima. Posljedica nedostatka Fe je kloroza mladih listova.

2$()"%4+%

%4A2$ +%"!$)L"%B #A)$%

2$()" 4) .$%+)"*!

+%"!$)L"! #A)$%

Fopnene biljke

tlo

korijen

veina mineralnih soli

atmosfera atmosfera Aodene biljke vodeni biotop

listovi zrano korijenje cijela povrina

23 vodena para tvari otopljene u vodi

tlo nitrofiksatori poluparaziti atmosfera ksilem domaina atmosfera

korijen prokariotska stanica sisulje /haustorije0 listovi

minerali u tlu "3 voda i minerali 23

Tipovi biljaka prema pH vrijednosti tla

ACIDOFILNE - kisela tla (pH 4,5-5,5) kesten, kiselica, borovnica BAZOFILNE - bazina tla (pH 6.5-7.5) penica, blitva , kupus, luk, cvjetaa, kupus, velecvjetni kukurijek, podbjel, kloko

HALOFITI - slana tla mriica, petrovac, tamaris

Usporedba fotosinteze i kemosinteze

00>

KEMOSINTEZA nain ishrane organizma ZAJEDNIKO metaboliki proces namjena organskih spojeva izvor energije za sintezu ATP - a potreba za svjetlou organizmi koji provode procese RAZLIITO vanost za ivi svijet stvaranje mineralnih soli u obliku potrebnom zelenim biljkama jednadbe karakteristinih reakcija 2NH3 + 2O2 2NO2- + 2H+ + 2H2O + E 2NO2- + O2 2NO3- + E autotrofni anabolizam

FOTOSINTEZA

izgradnja stanice, dobivanje energije, hranjive tvari za ostale organizme oksidacija anorganskih spojeva ne kemosintetske bakterije da fotosintetske bakterije, autotrofni protisti, biljke izvor kisika i hranjivih tvari za ostale organizme svjetlost

6CO2 + 12H2O C6H12O6 + 6O2 + 6H2O

Utjecaj vanjskih imbenika na intenzitet fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura, CO2)

SVJETLOST Postupno poveanje intenziteta svjetlosti poveanje stope fotosinteze (do svjetlosnog zasienja kada daljnje poveanje svjetlosti nema uinka).

TEMPERATURA Ovisi o temperaturi samo ako enzimske reakcije odreuju brzinu procesa. Biljke mogu fotosintetizirati u rasponu od blizu 0C pa sve do oko 50C Stopa fotosinteze moe se poveati poveanjem temperature do optimalne vrjednosti.

VODA U uvjetima manjka vode pui se zatvaraju pa CO2 ne moe ui u list.

00? Koli ina vode potrebna za fotosintezu je neznatna.

KONCENTRACIJA UGLJIKOVOG DIOKSIDA Poveanjem koncentracije CO2 moe se poveati stopa fotosinteze (normalna koncentracija CO2 u zraku neto je manja od optimalne za fotosintezu).

Usporedba staninog disanja i vrenja po koliini dobivene energije

Vrenjem nastaju samo dvije molekule ATP-a, a biolokom oksidacijom se sintetizira 38 molekula ATP-a Dakle, staninim disanjem oslobaa se mnogo vie kemijske energije

!. Osnovne etape i procesi na kojima se temelji razvitak biljaka te utjecaj vanjski! i unutarnji! imbenika na te procese

Mo-unost rasta /iljaka tijeko! $ijelo- "ivota : vrni! i /oni! !eriste!i!a

T-or!o C&m'rio!skoD tki-o 'il)k& !a(i-a s& m&rist&m. 5!o (a%r,a-a s oso'!ost %i)&l)&!)a tokom #i)&log ,i-ota 'il)k&. Nala(i s& !a samom -r+u gla-!& osi sta'l)ik& i !a kra)&-ima 'o$!i+ ogra!aka C-r.!i i 'o$!i u o-iD t& !a -r+u kori)&!a Ckori)&!o- -r.akD. D-a su ti a m&rsit&ma: VRINI ili APIKA;NI L omoguu)u ro%u,&! rast C rimar!i rastD. 35HNI ili ;AT=RA;NI L omoguu)u rast u .iri!u %r-&!ast& sta'l)ik& Cs&ku!%ar!i rastD.

Pro$es rasta i di9eren$ija$ije /iljke 4klijanje sje!enki2 stvaranje $vijeta i ploda5

K;I<AN<= Ka% s& uklo!& s-i i!+i'itori Ct-ari ko)& s r&$a-a)u kli)a!)&D i st-ori otr&'!a koli$i!a +ormo!a Cauksi!i2 gi'&rli!i2 #itoki!i!D o%go-or!i+ (a %io'u sta!i#a2 !)i+o- ro%u,&!i rast2 si!t&(u &!(ima2 rima!)&m -o%& (a o$i!)u +i%roliti$ki ro#&si ra(gra%!)& .kro'a C%o'i)u s& graB&-!& )&%i!i#& i &!&rgi)a (a rastD. Po% ut)&#a)&m +ormo!a gi'&rli!a st-ara)u s& &!(imi rot&a(& L ra(graBu)u r&(&r-!& ')&la!$&-i!&.

02/ =!(im amila(a L ra(graBu)& .kro' i( &!%os &rma. 5smotsko rima!)& -o%& u(roku)& i(%u,i-a!)& sta!i#a kli#i!a kori)&!ka L tim& (a-r.a-a ro#&s kli)a!)a

STVARAN<= 4VI<=TA 3il)ka st-ara #-)&to-& ka%a %os&g!& o%r&B&!u Q(r&lostR L r&la(i i( -&g&tati-!& u g&!&rati-!u 8a(u. Vr.!i m&rist&mi um)&sto o'i$!i+ (&l&!i+ listo-a st-ara)u $a.ku2 -)&!$i2 ra.!ik& i lo%!& listo-&.

STVARAN<= P;5DA Plo% !asta)& !ako! o lo%!)&2 a sasto)i s& o% s)&m&!k& i us loBa Cus loB& s& !a)$&.& ra(-i)a i( lo%!i#& tu$kaD.

DIT=R=N4I<A4I<A Ka% kli#a o$i!)& rasti %ola(i %o ra(liko-a!)a C%i8&!&r#i)a#i)&D m&Bu sta!i#ama. Na) ri)& s& i(%i8&r&!#ira kori)&! i i(%a!ak2 a kao r&(ultat akti-!osti -r.!og m&rist&ma2 %i8&r&!#ira)u s& sta'l)ika i listo-i. Na osl)&tku %ola(i %o %i8&r&!#i)a#i)& sta!i#a ti+ tki-a.

'iljni 0or!oni kao re-ulatori rasta /iljke

AUKSINI L %)&lu)u !a ro%u,&!i rast 7 oti$u rast i(%a!ka2 a ko$& rast 'o$!i+ ogra!aka i kori)&!a Ca ikal!a %omi!a#i)aD. GI3=R;INI L oti#a!)a rasta i ra(-o)a i(%a!aka Csta'l)ik& i listo-aD2 st-ara!)& #-)&to-a u 'il)aka s ro(&tom. 4IT5KININI L oti$u #itoki!&(u C%io'u sta!i#aD L !asta)u u tki-ima ko)a rastu C!a)-i.& -r.ak kori)&!a2 kli#i i lo%o-imaD APS4IZINSKA KIS=;INA CA3AD L i(lu$u)& s& u (a-r.!om %i)&lu ra(-o)a i Qstr&s!imR u-)&tima2 ! r. !&%ostatak -o%&. 5!a us ora-a m&ta'oli(am i rast2 a oti$& %orma!#i)uC r miro-a!)& s)&m&!ki i u o-a ti)&kom !& o-ol)!og klimatskog ra(%o'l)a %o ra(%o'l)a o-ol)!og (a kli)a!)&D s)&m&!ki i u o-a =TI;=N L 42GE C)&%i!i li!o-iti +ormo! %)&lu)& i !a %rug& 'il)k& u 'li(i!iD M st-ara ga -&i!a

tki-a i orga!a u star&!)u 7 stari listo-i2 #-)&to-i2 lo%o-i. U'r(a-a sa(ri)&-a!)& lo%o-a.

020

%jelovanje ekolo kih imbenika 6temperature# intenziteta i trajanja svjetlosti7 na rast i razvitak biljaka

Niske temperature potiu: dormanciju& stratifikaciju& vernalizaciju

dormancija % stanje mirovanja& smanjene fizioloke aktivnosti& privremeno prekinut ili jako usporen rast i razvoj zbog nepovoljnih uvjeta u okoliu % u biljaka npr. planinske trave prekidaju rast kad temperatura padne ispod odre)ene vrijednosti& drvee stvara mirujue zimske pupove obavijene zatitnim ljuskama kad dani postanu krai od odre)ene vrijednosti& sjemenke nekih vrsta mogu proklijati i nakon puno vremena kad uvjeti postanu povoljni % poboljanjem uvjeta 'proljee( dormancija se prekida.

strati!ikacija % prekid dormancije sjemenki. #ostie se privremenim izlaganjem sjemenki pozitivnim niskom temperaturama ili djelovanjem hormona giberlina izlaganje niskim pozitivnim temperaturama u nekoliko tjedana potaknut e luenje giberlina i stvaranje veeg broja cvjetova % vernalizacija 'cvjetanje se stimulira izlaganjem hladnoi(

"tjecaj svjetlosti

$ biljkama se zbivaju promjene& ritmino& s izmjenama dana i noi % cirkadijani ritmovi fotosinteza& gibanje pui& sklapanje listova& zatvaranje cvjetova& poloaj cvjetnih glavica na osi izdanka i dr.

#oveanjem intenziteta svjetlosti % poveat e se fotosinteza #revelikim osvjetljenjem % fotosinteza se prekida 'listovi se sklapaju& kloroplasti se pomiu( $zgojem biljaka u prostoru bez svjetlosti % biljke su njene& blijede& izduene& bez potpuno diferenciranih tkiva 'biljka tei dosegnuti svjetlo(.

022 "ON25O30 *-4620N40

9iljke dugog dana proljetnice i penica& za cvatnju je potrebno vie dana osvjetljenosti& a kratko razdoblje mraka 9iljke kratkog dana cvatu u kasno ljeto i jesen 'dani krai& a razdoblje mraka due( 7nevno neutralne biljke cvatu tijekom cijele vegetacijske sezone 'tratinice i maslaci(.

Naini uzgoja biljaka vegetativnim putem KLONIRANJE nespolno razmnoavanje; pomou vegetativnih dijelova biljke nastaju geneti ki istovjetne biljke. REZNICE razmnoavanje otkidanjem ili rezanjem dijelova stabljike (afrika ljubi ica i carska begonija mogu se razmnoavati reznicama listova. CIJEPLJENJE (KALEMLJENJE) gran ica ili pup jedne biljke (plemka) cijepi se na drugu srodnu biljku (podloga) omoguuje kombinacije najboljih kvaliteta razli itih vrsta ili sorti u jednoj biljci. KULTURA BILJNIH TKIVA kloniranje in vitro iz malih komadia tkiva (eksplanti) izrezanih iz roditeljske biljke mogue jeregenerirati itavu biljku uzgojem na krutim ili tekuim hranjivim podlogama koje sadre mineralne soli, organske dodatke i biljne hormone. Pogodno za biljke koje se teko razvijaju iz sjemenke (orhideje), biljke se uzgajaju bez nametnika (sterilni uvjeti). Venakon nekoliko dana u kontroliranim uvjetima se razvijuju skupine nediferenciranih stanica kalus.

Razliito djelovanje biljnih hormona na rast i razvoj biljaka Vidi Biljni hormoni kao regulatori rasta biljke. Biljni hormoni mogu se podijeliti na hormone rasta (hormoni poticatelji, pozitivni hormoni) koji potiu rast i razvoj biljke (npr. auksin) te

029 inhibirajue hormone (negativni hormoni) koji uzrokuju procese kao to je otpadanje listova i dozrijevanje plodova (npr. etilen).

Kako nastaju izrasline, ike

ike (cecidije) izrasline (morfoze) koje nastaju pod utjecajem tvari koje izluuju virusi, bakterije, gljive i kukci (najpoznatiji: osa ruine ike) dolazi do stvaranje neobinih oblika tkiva i organa (to su zapravo biljni tumori, koji biljkama u pravilu ne tete osim to troe hranjive tvari)

Primjer dormancije u biljaka i njezin prekid (stratifikacija) Sjemenke nekih biljaka dozriju u jesen i dospiju tlo. Zimi miruju a klijaju tek u proljee. U razdoblju mirovanja, ako temperature u tlu dosegnu nie pozitivne vrijednosti /Q3R do :R 0, one bubre i njihov se hormonski sustav mijenja. Koli ina negativnog hormona (abscizinske kiseline) u to se vrijeme postupno smanjuje, a pozitivnoga se (giberelina) poveava. Nakon nekog vremena (nekoliko dana ili tjedana), ako su uvjeti temperature i vlage povoljni, sjemenka poinje klijati stratifikacija.

Vernalizacija na primjeru dvogodinjih biljaka Dvogodinje biljke (npr. kupus, kelj) u prvoj godini razvitka stvaraju rozetu listova (titi pup), a tijekom idue godine se vernaliziraju te cvatu u drugoj godini. Kad bi ih drali u toploj prostoriji one ne bi cvale jer im je za cvjetanje potrebna hladnoa.

i. ,ibanja biljaka
.naaj -i/anja a /iljke: 'ol)& iskori.ta-a!)& u-)&ta sta!i.ta2 ra(m!o,a-a!)&2 (a.tita

Podra"aji koji potiu -i/anja /iljaka: o s-)&tlost 8otoM

02E o to li!a o %o%ir o -o%a o sila t&,a o otr&sa!)& t&rmoM tigmoM +i%roM g&oM s&i(moM k&moM

o k&mi)sk& t-ari

3ipovi gibanja

lokomotorna % pomie se cijeli 'jednostanini( organizam % bakterije& modrozelene alge& spermiji = organeli u stanicama viih biljaka % pomou trepetljika& bieva& ameboidno& klizanjem o taksije % okolini imbenik odre)uje smjer gibanja. Ovisno o smjeru gibanja mogu biti pozitivne i negativneM kemotaksija& fototaksija& hidrotaksija& tigmotaksija& geotaksija& termotaksijaM npr. plivanje spermatozoida. 'kemotaksija(. o gibanja u stanicama 1 strujanje plazme& npr. kretanje kloroplasta prema svjetlu.

organomotorna % gibanja organa vrsto priraslih organizama o tropizmi % smjer odre)en izvorom podraaja. Organi se mogu gibati prema izvoru podraaja % pozitivni tropizmi ili od izvora podraaj % negativni tropizmi. Ovisno o vrsti podraaja postoje: geotropizmi& fototropizmi& kemotropizmi& tigmotropizmi. o nastije % smjer im je odre)en gra)om organa& a ne podraajem % npr. otvaranje cvjetova tulipana pri povienim temperaturama 'termonastija(& otvaranje cvjetova danju& a nou zatvaranje 'niktinastijaBfotonastija i termonastija(& sklapanje liski mimoze 'seizmonastija(.

turgorska gibanja % uzrokovana promjenama turgora 'tlaka u biljnim stanicama( % npr. pucanje ploda trcalice.

02@

? .%%)%G(JA
a. Zajednike osobine ivotinja% osobitosti glavni! skupina
.ajednike oso/ine "ivotinja m!ogosta!i$!& +&t&rotro8a! !a$i! is+ra!&

7lo-a "ivotinja u /ios9eri otro.a$i C'il)o)&%i2 m&so)&%i2 s-&)&%iD

2ivotinjska tkiva ( gra5a i uloge pokrovno 6epitelno7 % od gusto zbijenih mnogokutnih 'prizmatinih& cilindrinih& kubinih ili ploastih( stanica s malo me)ustanine tvari % pokriva povrinu tijela te ome)uje tjelesne upljine: zatitna uloga& apsorpcija 'unutranjost crijeva(& izluevine 'lijezdane stanice( vezivno % stanice razdvojene izvanstaninom tvari koju izluuju: masno tkivo& krv& limfa& hrskavica& kost % podupire i podmazuje druga tkiva mi i$no % miina vlakna 'nastaju stapanjem nezrelih embrionalnih stanica& u njima se nalaze proteinska vlakna aktin& miozin( koja se mogu stezati na podraaj: poprenoprugasto& srano& glatko % voljni i nevoljni pokreti ivano 1 ivane stanice 'neuroni( i glija1stanice % izgra)uje mozak i le)nu modinu te periferne ivce i ganglije: primanje& provo)enje i obrada podraaja iz okolia

Povezati razlike u tjelesnoj organizaciji ivotinja s podjelom u 5 skupina: spuve, beskolutiavci, mnogokolutiavci, malokolutiavci i svitkovci Spuve su od mnogostaninih ivotinja najednostavnije. Svaka stanica moe obavljati vie zadaa spuve su organizacijski na razini stanice, tj. stanice nisu diferencirane.

02A Beskolutiavci imaju jednostavno beskolutiavo tijelo. U prednjem dijelu tijela su se stopile ivane i osjetne stanice. U nekih se razvila glava. Nemaju organa za pokretanje. Mnogokolutiavci Tijelo se sastoji od niza kolutia. Kolutiav raspored prate i unutranji organi. Malokolutiavci - preci koluti avci koji su preli na sjedila ki (sesilni) nain ivota, koluti avost je teko uoiti. Svitkovci Osnovno je obiljeje svitak ili horda prua se ispod ivane vrpce i iznad crijeva, elastian, daje potporu du cijelog tijela.

b. *azvrstati opepoznate ivotinjske vrste u pripadajue glavne skupine

Spu"ve : najjednostavnija 4po -rai5 skupina !no-ostanini0 "ivotinja S-aka sta!i#a mo,& o'a-l)ati -i.& (a%aa Corga!i(a#i)ski !a ra(i!i sta!i#&D2 ali su t& sta!i#& i ak m&Buo-is!& Csli$!o kao ko% kolo!i)ski+ 'i$a.a2 ali !&.to -i.&DF !&ma)u usta !i ro'a-ilo !&go 'ro)!& ot-or& kro( ko)& stru)i -o%a s +ra!om.

Glavne skupine /eskolutiava$a 0. P;5IN<A4I 7 -ir!)a#i2 m&til)i2 traka-i#& 2. ARN<A4I 7 koral)i2 r&,!)a#i2 o'ru'!)a#i 9. 53;=N<A4I M o'lii E. M=KUI4I 7 u,&-i2 .kol)ka.i2 gla-o!o.#i

Zajednike osobine beskoluti$avaca jednostavno tijelo bez kolutia uglavnom bilateralno simetrine ivotinje 'arnjaci % radijalna simetrija(

02: pokretne ivotinje koje nemaju pravih organa za pokretanje ili polusjedilake i sjedilake ivotinje esto nametniki oblici neki imaju glavu /cefalizacija0

Predstavni$i "arnjaka +i%ra2 moru(g-a2 -lasul)a2 koral)i2 u.ati klo'uk

Skupine i predstavni$i !ekua$a pu"evi: -i!ogra%!)ak2 'ala-#i koljkai: '&(u ka2 %ag!)a -lavono$i: si a2 lig!)a2 +o'ot!i#a

3a lika kolutiav$i : lankono$i 5s!o-!o o'il)&,)& $la!ko!o,a#a )&st %a ima)u -a!)ski sk&l&t ili &g(osk&l&t L !og& ra.$la!)&!& u $la!k& C$la!ko!o.#iD. Ko% $la!ko!o,a#a su s& kolutii s o)ili u gla-u rsa i (a%ak2 to ko% kolutia-a#a !i)& slu$a)

Skupine lankono"a$a rako-i2 au#i2 .kor io!i2 kr &l)i2 kuk#i i sto!og& M r&%sta-!i#i rako-a: )astog2 +la 2 rug2 .kam 2 rako-i#a - kukci najraznolikija skupina ivotinja (najve i broj vrsta) - predstavnici kukaca: skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci, buhe, kornjai (hrut, jelenak, bubamara), ose, mravi, bumbari, pele, vodencvjetovi, vretenca

'odljikai : najpo natija skupina !alokolutiava$a 3o%l)ika.i 7 !a) o(!ati)a sku i!a malokolutia-a#a2 s-i 'o%l)ika.i su morsk& ,i-oti!)&2 ima i+ oko A///. V&i!a ima &t&ro(rakastu sim&tri)u o ko)o) su ras or&B&!i i u!utra.!)i orga!i. Is o% & i%&rm& s& st-ara u!utra.!)i sk&l&t Co% -a !&!i+ lo$i#aD

02> #redstavnici bodljikaa: jeinci& zvjezdae& zmijae& trpovi

'eskralje"nja$i : kralje"nja$i Kral)&,!)a#i s& ra(liku)u o% '&skral)&,!)aka o tom& .to kao os!o-u ot or!og susta-a ima)u ko.ta!u ili +rska-i$!u kral)&,!i#u ko)a s& sasto)i o% !i(a (glo'!o o-&(a!i+ kral)&,aka

.ajednike oso/ine kralje"njaka kral)&,!i#a2 lu'a!)a Cmo(akD2 .krg& ili lua2 -i.&slo)!a ko,a2 orga!i (a kr&ta!)&

Skupine 4ra redi5 kralje"njaka kru-nouste ri'& -o%o(&m#i gma(o-i ti#& sisa-#i

Skupine i predstavni$i vodo e!a$a M /e rep$i: gatali!ka2 (&l&!a ,a'a2 ,a'a krasta$a2 ,uti muka$ M repai: -o%&!)a#i2 %a,%&-!)ak2 $o-)&$)a ri'i#a

Skupine i predstavni$i -!a ova M krokodili: !ilski kroko%il M kornjae: 'arska kor!)a$a2 gla-ata ,&l-a M !ije: ')&lou.ka2 kra-osas2 riBo-ka2 oskok M -uteri: (i%!a gu.t&ri#a2 (&l&m'a2 ma#akli!i

02? 3a lika i !eu ni"i0 sisava$a i pravi0 sisava$a Ni,i su sisa-#i rimiti-!i)i 7 a la#&!tal!i 7 !&ma)u ost&l)i#u C la#&!tuD u ko)o) s& ra(-i)a)u mla%i !&go !&su )a)a C)&%!oot-ori2 ! r. $u%!o-ati kl)u!a.D ili kot& -rlo !&ra(-i)&!& mla%& ko)i o!%a ro-o%& m)&s&#& u to'ol#u Cto'ol$ari2 ! r. kloka!DF ima)u !&$is!i#u C)&%a! ot-or (a mokrau2 i(m&t i s ol!& i(lu$&-i!&DF oso'ito su ras rostra!)&!i u Australi)i i( &-olu#i)ski+ ra(loga. Pra-i sisa-#i ili lo%-a.i 7 mla%i s& ra(-i)a)u u mat&r!i#i o'a-i)&!i ost&l)i#om ili la#&!tom. No-oroB&!i mla%i su r&alti-!o %o'ro ra(-i)&!i 7 ma)ka tro.i u!o &!&rgi)&

%so/ine ovjeka i koji0 je vidljiva nje-ova pripadnost sisav$i!a2 pri!ati!a K5A: %-oslo)!a Cm!ogosta!i$!a o-r.i!ska ousmi!a i %o!)a usmi!aD K5STUR: lu'a!)a2 kral)&.!i#a s r&'rima2 kosti o l&)a2 kuko-l)&2 kosti u%o-a IVHANI SUSTAV: $i!& ga mo(ak2 kral)&.!i$!a mo,%i!a i &ri8&r!i ,i-#i 5S<=TI;A: 5rga!i (a slu+2 !)u+ okus i -i%2 os)&t (a %o%oir u ko,i PR53AVA: s)&kutii Co%gri(a!)& +ra!&D2 o$!)a#i Ckoma%a!)& +ra!&D2 r&tkut!)a#i i kut!)a#i C,-aka!)&D V&lika )& sli$!ost u +ormo!al!om2 %i.!om t& susta-u orga!a (a ra(m!o,a-a!)&.

09/

H '(%)%G(JA E%6J,KA
a. #emijski sastav tijela ovjeka% uloga glavni! anorganski! i organski! spojeva
6a"nost odr"avanja os!otske ravnote"e u or-ani !u: Vo%a )& koli$i!ski !a)(astu l)&!i)i i !a)-a,!i)i k&mi)ski s o) u orga!i(mu. Nala(i s& i u sta!i#ama i oko !)i+Csta!i$!a i i(-a!sta!i$!a t&kui!aD.Vrlo )& -a,!o o%r,a-a!)& osmotskog tlaka t)&l&s!i+ t&kui!a 7 -a,!o )& %a sta!i#& 'u%u u i(oto!i$!om m&%i)u.

GIP=RT5NIHN5 7 ('og osmo(& sta!i#a gu'i -o%u2 sm&,urat & s& GIP5T5NIHN5 7 ('og ulaska -o%& sta!i#& 'u'r& i !a kra)u u#a)u

5smotski .ok

Kemijski sastav tijela ovjeka MAKROELEMENTI: O (60%), C (20%), H (10%), N (4%), Ca, P, K MIKROELEMENTI: F, Mg, S, Cl, Na, Fe, Mn, Al ULTRAMIKROELEMENTI: Ti, Zn, Se...

b. 'astav tjelesni! tekuina% sastav i uloge krvi

%snovni sastoj$i krvi: Kr-!a la(ma i kr-!a t)&l&.#a 7 &ritro#iti C#r-&!a kr-!a t)&l&.#a 452D2 l&uko#iti C'i)&la kr-!a t)&l&.#a (gru.a-a!)& kr-iD r&!o.&!)& kisika i

o'ra!a orga!i(maD2 trom'o#iti Ckr-!& lo$i#&

Ane!ija Sta!)& u ko)&m #r-&!& kr-!& sta!i#& !& 8u!k#io!ira)u o timal!o, stanje niske razina hemoglobina u krvi. M si!pto!i: umor2 os a!ost2 sla'ost2 'l)&%oa2 gu'itak %a+a2 lu a!)& sr#a2 !&s-)&sti#a M u ro$i: gu'itak -&& koli$i!& kr-i C! r. osl)&%i#a o'il!i+ i $&sti+ m&!strua#i)aD2 !asl)&%!i or&m&a) u si!t&(i +&moglo'i!a ili &ritro#ita2 !&%ostatak ,&l)&(a2 -itami!a 3A2 3?2 302

090

.naenje krvi u lijeenju TRANSTUZI<A M r&!o.&!)& kr-i ili kr-!i+ ro%ukata i( kr-!og susta-a )&%!& oso'& u kr-!i susta- %rug& oso'& Ckoristi s& ka%a oso'a i(gu'i u!o kr-i rilikom o(li)&%& ili kirur.kog (a+-ataD. Mo,& s& koristiti u l)&$&!)u a!&mi)& ili trom'o#ito &!i)&2 a!&mi)& sr asti+ sta!i#a i +&mo8ili)&. .emoglobin *rveni krvni pigment u eritrocitima koji uz sebe vee kisik 'oksihemoglobin( i prenosi ga od plua do svih stanica te uz sebe vee ugljikov',-( oksid 'karbaaminohemoglobin( i prenosi ga od stanica do plua. Po sastavu je sloeni protein koji sadri eljezo.

+odjela leukocita ONON$"3605N, .50N$3O*,2, limfociti& monociti #O3, O5/N$"3605N, .50N$3O*,2, bazofilni& eozinofilni& neutrofilni

"loga leukocita ( OBR*)* OR>*),ZM* 3, /O*,2, limfociti 9 % humoralna ili serumska imunost limfociti 2 % stanina ili celularna imunost

ONO*,2, % spadaju u makrofage& pokretni su& sudjeluju u imunolokim reakcijama 90:O/,3N, 36$"O*,2, % lue tvari koje pokreu upalne reakcije 'npr. histamin( N6$25O/,3N, 36$"O*,2, % fagocitoza 6O:,NO/,3N, 36$"O*,2, % alergijske reakcijeM fagocitiraju i odstranjuju komplekse antigen 1 antitijelo

*BO i Rh sustav krvnih grupa

embrane ljudskih eritrocita sadre specifine bjelanevine % antigene. Najvaniji antigeni na membranama eritrocita su 0 i 9. :ovemo ih aglutinogenima 0 i aglutinogenima 9. Oni daju F osnovna tipa krvnih skupina : 0& 9& 09& O. $ krvnoj

092 plazmi pripadnici pojedine krvne grupe imaju specifina protutijela 'antitijela( % aglutinine.

"5-N0 .5$#0

0.3$2,NO.6N ,3, 0N2,.6N N0 6 950N,

0.3$2,N,N, ,3, #5O2$2,4630 $ "5-NO4 #30: ,

0 9 09 O

0 9 0& 9 N6 0

anti19 anti10 N6 0 anti%0& anti%9

Nakon transfuzije nepodudarne krvne grupe 'iji eritrociti imaju antigene za koje u krvnoj plazmi primatelja postoje protutijela( dolazi do alergijske reakcije koja moe uzrokovati smrt. Ta reakcija sastoji se od aglutinacijske i hemolitike transfuzijske reakcije. AGLUTINACIJA sljepljivanje eritrocita u nesrodnom serumu nastaju ugruci koji mogu zaepiti krvne ile HEMOLIZA raspadanje eritrocita 5+%sustav % eritrociti na svojim membranama imaju jo jednu skupinu bjelanevina& tzv. 5h%aglutinogene 5h%pozitivna osoba % ima taj antigen 5h%negativna osoba % nema taj antigen na membranama eritrocita

"od 5h1sustava nema priro)enih antitijela. 7o sinteze steenih protutijela '5h % aglutinina(dolazi imunizacijom 5h1 osobe eritrocitima 5hJ osobe.

"od pogrene transfuzije krvi 5hJ osobe u 5h1 osobu Hemolitika bolest novoroenadi

u tijeku trudnoe 5h1 majka nosi 5hJ dijete

Ukoliko Rh- majka nosi Rh+ dijete, pri dospijeu fetalne krvi u krvotok majke stvaraju se antitijela, koja dospiju u krvotok fetusa te izazivaju hemolizu njegovih eritrocita (najee

099 tijekom poroda, svaka sljedea trudnoa je sve rizinija, danas se spreava davanjem injekcije protutijela na Rh-protutijela majci nakon poroda) 7lo-a tro!/o$ita (gru.a-a!)& kr-i Cs r&$a-a)u iskr-ar&!)& ri o.t&&!)u kr-!i+ ,ilaD

,zmjena tvari izme5u kapilara i tkiva ?( ,z krvi u stanice ulazi O8 i hranjive tvari '*L+?8OI( % difuzija 8( ,z stanica u krv ulazi *O8 i produkti metabolizma % difuzija

$azlika izme,u seruma i plazme )ko se iz krvi odstrani fibrinogen /najva-niji protein za zgruavanje krvi0, dobije se defibrinizirana plazma koju zovemo krvnim serumom. 1akle, serum je krvna plazma bez fibrinogena.

Sedimentacija taloenje krvnih stanica nakon centrifugiranja izvaene krvi ili sponatanim taloenjem krvi. Frvne stanice sendimentiraju u usko ba-darenoj kapilari od 3D8< mm na sat. #o je brzina sendimantacije krvi /S!.0 Brzina sedimentacije koja odstupa od normalne pokazatelj je nekih stanja /trudnoa ;7mm?h, novoro,ene 8D3mm?h0 i bolesti (upale, anemije, alergije... tada je u pravilu smanjena).

Sastav i uloga limfe Limfni sustav zaseban je sustav limfnih ila kroz koje protjee limfa. Sastav: slina meustaninoj tekuini (nastaje tako da dio meustanine tekuine prijee u limfne ile). Uloga: 1) iz tkivnih prostora zajedno s meustaninom tekuinom odstranjuje bjelanevine i velike estice koje ne mogu izravno ui u kapilare regulira koncentracije bjelanevina u meustaninim prostorima te volumen i tlak meustanine tekuine. 2) apsorbira i prenosi masti iz probavnog sustava

Glavna krvotvorna tkiva i organi

09E kotana modina, prsna lijezda (timus), slezena, limfni vorovi

c. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i nain rada srca i krvoilnoga sustava
%snovna -raa i ulo-a arterija i vena ART=RI<=7 ima)u de/lje elastine stijenke )&r ima)u )a$& ra(-i)&! mi.i!i slo). 5!& i vode kr- i( sr#a. V=N= 7 ima)u tanje stijenke )&r im )& mi.i!i slo) sla'o ra(-i)&!. Z'og toga su -rlo rast&(l)i-& i slu,& kao s r&m!ik kr-i. 5!& dovode kr- u sr#&.

*lak u krvni! "ila!a Na)-&i )& u -&likim art&ri)ama ko)& su 'li,& sr#u2 o a%a u malim art&ri)ama2 art&riolama i ka ilarama2 !a)ma!)i )& u -&!ama2 oso'ito .u l)im -&!ama C-&!& ko)& -o%& u %&s!u r&tkli)&tkuD.

S!jetaj sr$a u ovjeka

U rs!o) .u l)i!i i(m&Bu %-a lu!a krila2 u!utar o !& Cosr$)a ili &rikar%aD. N)&go-a 'a(a okr&!uta )& r&ma gor& i %&s!o2 a !)&go- -r+ %ol)& li)&-o. Na)-&i )& %io sr#a u sr&%i!i rs!og ko.a.

S3+, G3A8A o %u,i!i )& o%i)&l)&!o !a lijevo 4arterijsko5 i desno 4vensko52 a s-aki ta) %io o r&$!o )& o%i)&l)&! !a pretklijetku 4atrij5 i klijetku 4ventrikul52 7)%GA otiski-a!)& kr-i kro( kr-!& ,il& kako 'i s& s-ako) sta!i#i %o r&mil& %o-ol)!& koli$i!& kisika i +ra!)i-i+ t-ari2 a ot r&mio 452 i .t&t!&1su-i.!& t-ari

09@ i(m&Bu li)&-& i %&s!& stra!& !&ma !& osr&%!& o-&(a!osti a s& arterijska i venska krv ne !ijeaju2 !a ri)&la(u i( r&tkli)&tk& u kli)&tku !ala(& s& srani alis$i ko)i osigura-a)u )&%!osm)&ra! rotok kr-i. Ula( i( %&s!& r&tkl)&tk& u %&s!u kli)&tku ra(%-a)a)u tro%i)&l!i2 a i( li)&-& r&tkli)&tk& u li)&-u kli)&tku %-o%)&l!i (alis#i. Zalis#i lu& art&ri)& i aort& su s&milu!ar!i C olum)&s&$astiD (alis#i.

09A

aorta %o!)a .u l)a -&!a lu!& art&ri)& lu!& -&!& li)&-a r&tkli)&tka %&s!a r&tkli)&tka dvolisni zalistak polumjeseasti zalisci %o!)a .u l)a -&!a %o!)a .u l)a -&!a trolisni zalistak %&s!a kli)&tka miina klijetka

lu!& -&!&

li)&-a kli)&tka

s& tum Graa srca

"loga malog i velikog optoka krvi 03, O#2O" "5-, % plu$ni % deoksigenirana 'bogata *O8( krv iz desne klijetke srca potiskuje se u plunu arteriju koja ju vodi u plua gdje se oksigenira 'obogauje kisikom( te se vraa kroz plune vene u lijevu pretklijetku. -63,", O#2O"0 "5-, % sistemski % oksigenirana krv potiskuje se iz lijeve klijetke u aortu 'najveu arteriju(& zatim arterijama i arteriolama te arterijskim kapilarama dolazi do stanica 'difuzijom se kroz mreu kapilara izmjene plinovi(& deoksigenira se te venskim kapilarama& venulama& venama i upljim venama dolazi u desnu pretklijetku.

09:

Utjecaj ivanog sustava na krvoilni sustav Zavreci ivaca autonomnog ivanog sustava dopiru do S-A vora ( primarno sredite automacije srce) mogu promjeniti frekvenciju i ja inu kontrakcije srca. 1) Stimulacija srca simpatikusom zasniva se na neurohormonu noradrenalinu (NA)srce radi bre i snanije 2) Parasimpatiki ivac (vagus) lu i neurohormon acetilkolin srce radi sporije i slabije 3) Arterije su povezane ograncima autonomnog ivanog sustava koji podrauju stijenke arterije i time imaju vanu ulogu u regulaciji protoka krvi kroz pojedine djelove tijela i u regulacijikrvnog tlaka. Simpatikom stimulacijom nastaje stezanje (vazokonstrikcija), a parasimpatikom irenje (vazodilatacija) arterija.

09>

Ovisnost promjena u intenzitetu tjelesne aktivnosti s promjenama u radu srca i plu a 1) Tijekom fizi ke aktivnosti potreba stanica za kisikom raste. Homeostatski mehanizmi ubrzaju rad srca te brzinu i dubinu disanja. Srce se prilagouje brim i snanijim radom simpatikom stimulacijom. Tako se tok krvi iz srca u tijelo moe poveati s 5 na vie od 10 litara u minuti 2.) Suprotno tome (npr. dok spavamo) tijelu je potrebno manje kisika i hranidbenih tvari. Srce stimulira vagus, koji na ivanim zavrecima lui acetilkolin promet krvi kroz srce smanji se s 5 na samo 3 litre u minuti.

d. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i nain rada di nog sustava

1ijelovi dino- sustava i nji0ov polo"aj u tijelu ovjeka G5RN<I DIINI PUT5VI: nos2 "drijelo2 -rkljan D5N<I DIINI PUT5VI: dunik2 duni$e2 dva pluna krila s popluni$o! 4opno!5

Graa dini0 or-ana i nji0ove ulo-e N5S 7 rokr-l)&!a i to la slu(!i#a L -rijanje raka2 %la$i#& i slu( u !osu L proiavanje raka

DRI<=;5 7 ot-or )&%!)aka i o$&tak %u.!ika K grkl)a!

GRK;<AN 7 sm)&.t&! )& i(m&Bu ,%ri)&la i %u.!ika2 o'liku)u ga $&tiri +rska-i#&. I(!a% grkl)a!a o% kori)&!om )&(ika !ala(i s& -rkljanski poklopa$ C& iglotisD. Grkl)a! i(!utra o'la,& slu(!i#a i o'liku)& %-a ta!ka !a'ora K -lasni$e 7 -i'rira!)&m glas!i#a !asta)u -lasovi.

DUINIK M #i)&- ko)a s& !asta-l)a !a grkl)a!. o/lo"en prstenasto! 0rskavi$o! L %u.!ik stal!o %r,i ot-or&!im C(rak !&sm&ta!o ula(i i i(la(i i( !)&gaD

09? o/lo"en trepetljikavi! epitelo!F tr& &tl)ik& tr& &r& o%o(%o r&ma gor& CL ,%ri)&luF v J 8 cm?minD2 u( omo slu(i o%!os& $&sti#& ra.i!& i mikro'& i( %u.!ika u ,%ri)&lo i( ko)&g s& guta!)&m r&'a#u)uu ,&lu%a# ili s& iska.l)u Cis l)u-akD

DUINI4= C'ro!+iD 7 takoB&r o'lo,&!& rst&!astom +rska-i#omF gra!a)u s& u s-& ta!)& #)&-$i#& L /ron0iole ko)& s& ro.iru)u u alveole ili plune !je0urie. P;UWA 7 !ala(& s& u lu!o) .u l)i!i2 (a.ti&!a su r&'rimaF is o% s& !ala(i oit 4dija9ra-!a5 %i)&li lu!u i tr'u.!u .u l)i!u i su%)&lu)& u %isa!)u M 'o)a lua: ko% %)&#& 7 ru,i$astaF o%rasli 7 si-a2 u.a$i M sm&Ba M graBa lua: 2 P;UWNA KRI;A L D=SN5 7 9 R=N<AF ;I<=V5 7 2 R=N<AF m J 8,3 kg M s-ako lu!o krilo o'a-i)&!o )& P5P;UWNI45M CK P;=URADF sasto)i s& o% 2 lista: u!utar!)i 7 ril&,& u( luaF -a!)ski 7 ril&,& u( r&'ra K P5R=3RI4A M i(m&Bu -a!)skog i u!utar!)&g lista 7 t&kui!a L sl)u'i o')& o !& i o'a lu!a krila rat& omi#a!)& rs!og ko.a i o.ita ri u%isa)u i i(%isa)u M u kori)&!u lua C+ilusuD L -&liki lim8!i $-or

0E/

!os )&(ik ,%ri)&lo

nazofarinks orofarinks laringofarinks )&%!)ak

li)&-o lu!o krilo

%u.!ik li)&-o lu!o krilo

'ro!+i

'ro!+i 'ro!+ioli

%i)a8ragma Graa dinog sustava

Mehanika i regulacija disanja

$ pokretima disanja sudjeluju miii prsnog koa i dijafragma 1 primanje 'udisaj ili inspirij( i istiskivanje 'izdisaj ili ekspirij( zraka u=iz plua ritmiki ivaniimpulsi koji dolaze iz dinih sredita u mozgu. 1 ivani impulsi podrauju oit 'dijafragmu( i me)urebrene 'interkostalne( miie.

0E0 #lua prate promjenu volumena prsnoga koa steu se i rasteu % poplunicom su privrene zastijenku prsnoga koa. inspiracijski miii sudjeluju pri udisaju. ekspiracijski miii sudjeluju pri izdisaju. $7,!04 % me)urebreni miii se steu 'kontrahiraju(& rebra se podiu& plua se ire zajedno s poveanjem volumena prsnog koa kontrakcija i sputanje dijafragme. ,:7,!04 % smanjuje se volumen prsnoga koa& plua se steu i zrak se istiskuje iz plua.

Mehanizam izmjene plinova u plu$ima te izme5u krvi i stanica $ pluima se izme)u alveola i kapilara obavlja izmjena plinova naelo izmjene je di!uzija 'plinovi se najprije otapaju u tankom sloju tekuine koja oblae kapilare te potom prolaze kroz epitel plunih mjehuria i stijenke kapilara( ?. 9udui da je parcijalni tlak kisika vii u alveolarnom zraku nego u krvi& postoji koncentracijski gradijent zbog kojeg kisik difundira u krv. $gljikov',-( oksid pak iz krvi izlazi u alveolu. 7ifuzija plinova odvija se neprekidnocirkulacija krvi i izmjena zraka disanjem u pluima onemoguuje izjednaavanje parcijalnih tlakova O8 i *O8 8. 4ednako je naelo izmjene plinova izme)u krvnih kapilara i stanica u organizmu 'krvlju se kisik prenosi od plua do stanica a ugljikov',-( oksid obratno(

+ovezanost plu$nog i staninog disanja #lunim disanjem tijelo se opskrbljuje kisikom koji je potreban stanicama u procesu bioloke oksidacije.

Ovisnost promjena u intenzitetu tjelesne aktivnosti s promjenama u radu dinoga sustava Pri veem intenzitetu tjelesne aktivnosti (npr. tranje, sport, fiziki rad), poveava se intenzitet rada dinog sustava (disanje se ubrzava) kako bi (miine) stanice bile opskrbljene dovoljnom koli inom kisika za poveani intenzitet staninog disanja koji je potreban zbog

0E2 pojaane potrebe za energijom. Obrnuto, pri smanjenoj tjelesnoj aktivnosti (npr. spavanje) disanje se normalno usporava (smanjuje se intenzitet aktivnosti dinog sustava) jer stanicama nije potrebna tolika opskrbljenost kisikom.

e. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i nain rada imunolo kog sustava
Anti-en2 antitijelo i i!unoloka reak$ija anti-en 4i!uno-en5 s-aka t-ar ko)a u(roku)& !asta!ak imu!olo.k& r&ak#i)& u orga!i(am !a)$&.& ula(& kro( %i.!i i ro'a-!i susta-2 o.t&&!u slu(!i#u ili ko,u .to )& mol&kula a!tig&!a -&& mol&kulsk& mas&2 to )& u ra-ilu )a$i a!tig&!2 okr&& )a$u imu!olo.ku r&ak#i)u !a)$&.& su ')&la!$&-i!&2 li o rot&i!i2 gliko rot&i!i2 oligo & ti%i i olisa+ari%i antitijela ')&la!$&-i!& ko)&ima)u -a,!u ulogu u o'ra!i orga!i(ma o% a!tig&!a sasto)i s& o% E ')&la!$&-i!asta la!#a me,usobno povezana bisulfidnim vezama %-a la!#a ima)u ma!)u mol&kulsku masu Claki la!#iD2 a %-a -&u mol&kulsku masu Ct&.ki la!#iD s-ako rotuti)&lo sasto)i s& o% ko!sta!t!og i -ari)a'il!og %i)&la la(ma sta!i#& roi(-o%& ra(li$it& -rst& rotuti)&la 7 imu!oglo'uli!& m)&sto -&(a!)a a!tig&!a m)&sto -&(a!)a a!tig&!a

bisulfidna veza

laki la!a# t&.ki la!a#

laki la!a# t&.ki la!a#

Graa antitijela

0E9 i!unoloka reak$ija 7 r&ak#i)a ko)u okr&& imu!olo.ki susta- roti- stra!i+ a!tig&!a C8a(&: r& o(!a-a!)&2 r&ak#i)a i u!i.t&!)& a!tig&!aD

O5.0N, , 2",-0 , $NO3O;"O. !$!20-0 !567,;N4, % proizvodnja stanica vanih za obranu tijela te kasnije odravanje imunolokog sustava. 2o su: timus i kotana modina. #65,/65N, % razvijaju se pod kontrolom primarnih 'sredinjih( organa. 2o su: slezena limfni vorovi& limfni vorovi na crijevu /.eLerove ploe0& limfatiko tkivo smjeteno uz probavilo& dini i mokrano1spolni sustav.

Speci!ina i nespeci!ina imunost 6imunitet7

?( )-S+-1,?,=)* 6+R,RO@-)*7 % temelji se na fagocitozi& enzimatskoj razgradnji mikroorganizama ili na izravnom razaranju mikroorganizama postojeim antitijelima.

8( S+-1,?,=)* 6S3-=-)*7 % mnogi virulentni oblici bakterija i drugih mikroorganizama se ne mogu fagocitirati jer teko prijanjaju uz fagocite ili stvaraju antifagocitne tvari % u tom sluaju organizam treba stvoriti 'stei( imunost: stvaranjem humoralnih 'specifinih( antitijela' 9 % limfociti( ili pomou 21limfocita ' B stanina imunost(

+utovi ulaska antigena u organizam# mjesto prepoznavanja i naini sprjeavanja ulaska antigena +"3-4, "0*SK* & di ni sustav# probavni sustav# spolni sustav# o te$ena koa ili sluznica

0EE M/-S3O +R-+OZ)*4*)/*& lim!oidni organi# od kojih najznaajniju ulogu imaju stanice u lim!nim vorovima: )*=,), S+R/-=*4*)/* "0*SK* *)3,>-)*: redovito pranje ruku& pojaana higijena tokom epidemija& izbjegavati prostore s mnogo ljudi u vrijeme epidemije& odgovorno spolno ponaanje& izbjegavati viestruku uporabu igala i trcaljki me)u ljudima& izbjegavati boravak u podruju bujne vegetacije u vrijeme visoke koncetracije peludi u zragu 'kod alergija(& kratko provjetravati prostorije u kojima boravimo& smanjiti koliinu kune praine 'grinje(...

Aktivno i pasivno steena i!unost AK*(6N% S*,E,NA SP,+(<(ENA (M7N%S* 7 orga!i(am %ola(i u %o%ir s a!tig&!om ko)i okr&& imu!olo.ku r&ak#i)u. 0D PRIR5DNI PUT 7 imu!i(a#i)a !astala ko% l)u%i ko)i su r&'ol)&li !&ku (ara(!u 'ol&st ili su 'ili u %o%iru s a!tig&!om ali !isu o'ol)&li 2D UM<=TNI PUT 7 imu!i(a#i)a !astala #i)& l)&!)&m 7 u orga!i(am )& u!&s&! osla'l)&!i C!& atog&!iD u(ro$!ik ko)i & okr&!uti imu!olo.ku r&ak#i)u2 ali !& & i(a(-ati 'ol&st PAS(6N% S*,E,NA SP,+(<(ENA (M7N%S* 7 orga!i(am %o'i-a goto-a a!titi)&la rotio%r&B&!i+ a!tig&!a 0D PRIR5DNI PUT 7 &m'rio i 8&tus %o'i-a)u a!titi)&la kro( ost&l)i#u /%gD(02 !o-oroB&!$& sisa!)&m ma)$i!a mli)&ka 7 K5;5STRUMA /%gD), %gD+0 2D UM<=TNI PUT 7 #i)& l)&!)&m s& u orga!i(am u!os& goto-a a!titi)&la %o'i-&!a imu!i(a#i)om %rugog $o-)&ka ili ,i-oti!)&2 ! r. roti- ugri(a otro-!i#a i sl.

Djelovanje imunolokog sustava na tumore U normalnom stanju imunoloki sustav razlikuje zdrave stanice od stanica koje su zaraene virusima kao i tumorske stanice. Zbog promjena u takvim stanicama one stvaraju bjelanevine koje imunoloki sustav prepoznaje kao antigene i pokre e prema njima imunoloku reakciju. Iako takve promjenjene stanice imunoloki sustav unitava, katkada se to ne dogaa i tada nastaju tumori.

0E@

f. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i nain rada probavnog sustava

Pro/avni or-ani i nji0ov polo"aj u tijelu Pro'a-!i orga!i su: usta2 ,%ri)&lo2 )&%!)ak2 ,&lu%a#2 ta!ko #ri)&-o2 %&'&lo #ri)&-o i a!al!i ot-or Pro'a-!om susta-u rikl)u$&!& su ,li)&(%& sli!o-!i#&2 )&tra i gu.t&ra$a SM<=ITA<:

USTA 7 o$&t!i %io ro'a-!og susta-a. DRI<=;5 7 kri,i.t& ro'a-!og i %i.!og susta-a. S ri)&%a s& u ,%ri)&lo ot-ara us!a .u l)i!a2 a o%o(go !os!a2 a r&ma %ol)& )&%!)ak i grkl)a!. <=DN<AK 7 #)&-asti mi.i!i orga!2 o'lo,&! slu(!i#om.Sm)&.t&! )& is r&% kral)&,!i#&. Do!)i %io )&%!)aka (aokr&& u li)&-o2 rola(i kro( o.it i ula(i u ,&lu%a#. =;UDA4 M -r&asto mi.i!o s r&mi.t& +ra!& u ko)&m s& +ra!a isto%o'!o i ro'a-l)a. Sm)&.t&! )& -isoko u tr'u+u !a li)&-o) !a li)&-o) strai! tr'u.!& .u l)i!&. TANK5 4RI<=V5 7 ima 9 %i)&la C%-a!a&s!ik ili %uo%&um2 )&)u!um i il&umD D=3=;5 4RI<=V5 7 !asta-l)a s& !a ta!ko #ri)&-o. Di)&li s& !a o$&t!i %io 7 S;I<=P5 4RI<=V5 !a ko)&m s& !ala(i #r-ul)ak. Na sli)& o #ri)&-o !asta-l)a s& K5;5N2 a (a-r.a-a (a-r.!im #ri)&-om R=KTUM5M ili HMAR5M.

Graa pro/avni0 or-ana i nji0ova ulo-a

0EA USTA 7 sasto)& s& o% gor!)& !& okr&t!& -ili#& /maKilla0 i %o!)& okr&t!& -ili#& /mandibula0. Ula( $i!& gor!)a i %o!)a us!a. I(a usa!a L ZU3I C r&%!)i s)&kutii i o$!)a#i 7 ki%a)u i o%gri(a)u koma%& +ra!&2 stra,!)i 7 r&tkut!)a#i i kuta!)#i 7 %ro'& i+ i m&l)u u ma!)& koma%&D. <=ZIK 7 okr&& +ra!u i otisku)& )& !a %!o us!& .u !)i!&. Ima 'ro)!& okus!& r&#& tor& L )&(ik o%r&Bu)& kak-ou +ra!&2 a ima i o'ram'&!u ulogu L otkri-a !i( sasto)aka ot&!#i)al!o .t&t!i+ (a orga!i(am. ;I<=ZD= S;IN5VNI4= 7 9 ara L o%)&(i$!&2 o%-ili$!& i o%u.!& L lu$& sli!u ko)a s& mi)&.a s +ra!om2 o'liku)& (aloga)2 om&k.a-a +ra!u i olak.a-a guta!)&. ;u$& &!(ima ti)ali! Camila(aD L +i%roli(ira .kro' u malto(u i gluko(u. St&(a!)&m mi.ia ,%ri)&la +ra!a s& otisku)& u )&%!)ak Cm&ko !& #& (at-ara rola( r&ma !os!o) .u l)i!i2 a & iglotis (at-ara rola( r&ma grkl)a!u i %u.!ikuD. Akti-!& ko!trak#i)& )&%!)aka +ra!u otisku)u r&ma =;UD4U 7 mi.i!i2 -r&asti orga! u o'liku slo-a <2 ra(liku)&mo ula(!i %io2 ti)&lo i i(la(!i %io ,&lu%#a L !a ula(u i i(la(u mala(& s& rst&!asti mi.ii 7 s8i!kt&ri L r&gulira)u ula( i i(la( sa%r,a)a i( #ri)&-a. li)&(%a!& sta!i#& u ,&lu%#u lu$&: & si! C r-o u i!akti-!om o'liku 7 & si!og&!D L rot&oliti$ki &!(im C ro'a-a rot&i!aDF gastri! L oti$& o'lo,&!& gastri$!& sta!i#& !a lu$&!)& G4l2 t& oti$& gastri$!& ,li)&(%& !a lu$&!)& & si!og&!aF slu( Cmuko(uD L lu$& )& s or&%!& Cmuko(!&D sta!i#&F ,&lu$a!u li a(a L &!(im (a ra(gra%!)u masti. Pilorus!i %io ,&lu%#a lu$i u!utra.!)i 8aktor L omoguu)& a sor #i)u -itami! 302 u ta!kom #ri)&-u. TANK5 4RI<=V5: 3ru!!&ro-& ,li)&(%& L o$&t!i %io %-a!&s!ika2 lu$& slu( ko)a .titi #i)&-!u sti)&!ku o% ro'a-!og %)&lo-a!)a ,&lu$a!og soka. ;i'&rkX+!o-& kri t& L o #i)&lo) o-r.i!i ta!kog #ri)&-a osim u %-a!a&s!iku. ;u$& #ri)&-!i sok.

"loga jetre i gu terae u probavi hrane 46250 % razgradnja i dogradnja mnogih biomolekula& stvaranje unih soli koje pohranjuje u unom mjehuru i izluuje u dvanaesnik % za raspr ivanje masti.

.$;2650>0 % luenje probavnih sokova u dvanaesnik& hidorgenkarbonatni ioni za neutralizaciju himusa 'eluane kiseline( u dvanaesniku& enzimi tripsin& kimotripsin& karboksipolipeptidaza& pankreazna lipaza& amilaza& nukleaza

0E:

Graa zubi Zub se sastoji od tri dijela: vanjskog (kruna), srednjeg (vrat), unutarnjeg (korijen). Slojevi zuba od vanjske prema unutranjoj stranic su: caklina, zubnina (dentin) i cement, a unutar ta tri tvrda sloja nalazi se mekani dio crvene boje, tj. sr ika (tu ulaze ogranci ivaca, arteriole i venule, odontoblasti i ogranak V. modanog ivca). PODJELA ZUBI - u etiri skupine: sjekuti i (incizivi) 8 zuba, onjaci (kanini) 4 zuba, pretkutnjaci (premolari) 8 zuba, kutnjaci (molari) 12 zuba. Zubalo moe biti: MLIJENO (djeca 20 zuba) i TRAJNO (odrasli 32 zuba)

zubna caklina pulpa dentin ligamenti krvne ile i cement korijen vrat kruna

Graa zuba

Djelovanje ptijalina Ptijalin (amilaza) hidroliti ki enzim koji u ustima razgrauje krob na maltozu i glukozu. Djeluje brzo, ve se u ustima razlo-i oko C<5 kroba.

Uloga ui u raspri (emulgira) mast u sitne kapljice koje tada enzim lipaza moe razgraditi. u se stvara u jetri.

0E>

Uloga tankog i debelog crijeva TANKO CRIJEVO potpuna razgradnja hranjivih tvari, sluz za zatitu crijeva, sokovi guterae i jetre ulijevaju se u dvanaesnik, apsorpcija hranjivih tvari (monosaharida, aminokiselina, glicerola, viih masnih kiselina)

DEBELO CRIJEVO reapsorpcija vode, iona i vitamin, razgradnja celuloze (1%) uz pomo bakterija, sinteza vitamin K i B12

P3,G),1 7)%GA %3GANA P3%'A6N%G S7S*A6A

1io pro/avno- sustava Usta li)&(%& sli!o-!i#&

7lo-a Usit!)a-a!)& +ra!& i 8ormira!)& (aloga)a ;u$&!)& sli!& i &!(ima (a ra(gra!)u ugl)iko+i%rata

%ri)&lo <&%!)ak &lu%a#

Guta!)& Pri)&!os (aloga)a ;u$&!)& i!akti-!og & si!og&!a2 akti-ira!)& & si!og&!a u & si! ko)i ra(graBu)& ')&la!$&-i!&2 lu$&!)& ,&lu$a!& kis&li!& (a akti-ira!)& &!(ima i (a.titu o% mikroorga!i(ama2 lu$&!)& (a.tit!& slu(i

<&tra

Ra(gra%!)a i %ogra%!)a m!ogi+ 'iomol&kula2 skla%i.t&!)& ,&l)&(a i -itami!a2 ra(gra%!)a stari+ kr-!i+ sta!i#a2 ra(gra%!)a toksi!a2 st-ara!)& ,u$!i+ soli ko)& o+ra!)u)& u ,u$!om m)&+uru i i(lu$u)& u %-a!a&s!ik (a ras r.i-a!)& masti

0E? Gu.t&ra$a R&gula#i)a ko!#&!tra#i)& gluko(& u kr-i2 lu$&!)& soko-a u %-a!a&s!ik2 +i%rog&!kar'o!at!i io!i (a !&utrali(a#i)u +imusa u %-a!a&s!iku2 &!(imi: tri si!2 kimotri si!2 kar'oksi oli & ti%a(a2 a!kr&as!a amila(a2 li a(a2 !ukl&a(a Ta!ko #ri)&-o Pot u!a ra(gra%!)a +ra!)i-i+ t-ari2 slu( (a (a.titu #ri)&-a2 soko-i )&tr& i gu.t&ra$& uli)&-a)u s& u %-a!a&s!ik C&!(imi2 io!i2 ,u$!& soliD2 a sor #i)a +ra!)i-i+ t-ari Cmo!osa+ari%a2 ami!okis&li!a2 gli#&rola2 -i.i+ mas!i+ kis&li!aD D&'&lo #ri)&-o R&a sor #i)a -o%&2 io!a i -itami!2 ra(gra%!)a oko 0N #&lulo(& u( omo 'akt&ri)a2 si!t&(a -itami! K i 302 4r-ul)ak Za%!)& #ri)&-o A!al!i ot-or Sa%r,a-a lim8ati$ko tki-o Tormira!)& 8&#&sa R&gulira ra,!)&!)& #ri)&-a2 s8i!kt&r

Peristaltika crijeva: kretnje crijeva kojima se ostaci hrane u njemu mijeaju s probavnim enzimima i u i te pokreu prema rektumu; pod kontrolom je autonomnog ivanog sustava, omoguuju ju uzduni i kruni (prstenasti) mii i u stijenki crijeva

0@/

g. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i nain rada metabolikog sustava

Me0ani a! ter!ore-ula$ije Ho-)&k s& u'ra)a u +om&ot&rm!& orga!i(ma L mo,& o%r,a-ati s-o)u t&m &raturu stal!om C'&( o'(ira !a -a!)sk& ili u!utra.!)& $im'&!ik&D Sr&%i.ta (a r&gula#i)u t)&l&s!& t&m &ratur& M GIP5TA;AMUS

sr&%i.t& (a ro%uk#i)u to li!&

sr&%i.t& (a r&%uk#i)u to li!&

AK5 <= TI<=;5 PR=GRI<AN5: Iir& s& kr-!& ka ilar& C-a(o%ilata#i)aD2 o-&a-a s& %otok kr-i u ko,u a s& to li!& ot u.ta u okoli.2 st&(a!)&m ,li)&(%a lo)!i#a oslo'aBa s& (!o) L is ara-a!)&m

Prima)u o'a-i)&sti o t)&l&s!o) to li!i ,i-$a!im ut&m: 0. I( t&rmor&#& tora (a to lo u ko,i 2. Kr-l)u ko)a t&$& r&gri)a!a ili ot+laB&!a kro( +i otalamus

+la%i ko,u2 +ormo!al!im ut&m r&gulira s& sma!)&!)& ra(gra%!)& +ra!)i-i+ t-ari t& s& tim& sma!)i roi(-o%!)a to li!&

AK5 <= TI<=;5 P5TG;AS=N5: Pr&sta)& (!o)&!)&2 kr-!& ka ilar& s& st&,u C-a(oko!strik#i)aD2 sma!)u)& s& rotok kr-i a) u ko,i2 +ormo!ima b) Ctiroksi!2 a%r&!ali!D c)

0@0

Sastojci hrane koji su izvor energije u organizmu& masti# ugljikohidrati Sastojci hrane koji izgra5uju organizam& bjelanevine# minerali

Regulacija e$era u krvi -anu ulogu ima gueraa& tj. 3angerhansovi otoii lue hormone inzulin i glukagon. ,N$:3,N % pojaava process ulaska glukoze u stanice desetak puta& omoguuje oksidativnu razgradnju ili pohranu glukoze u obliku glikogena& ima anaboliko djelovanje 'izgradnja proteina i masti(. 5ezultat djelovanja smanjenje koncentracije glukoze u krvi. .3$"0.ON % potie razgradnju glikogena 'polisaharid u jetri i miiima( u jetri i uzrokuje poveanje glukoze u krvi.

normglikemija ('F )ktivnost guterae 7.77 mmol?L 1

hiperglikemija S 7.77 mmol?L luenje inzulina

hipoglikemija T 7.77 mmol?L luenje glukagona

/('F J koncentracija glukoze u krvi0

Bazalni i radni metabolizam - bazalni metabolizam (BM) koli ina energije koju tijelo troi dok potpuno miruje (spavanje). Na BM ne moemo djelovati svojom aktivnou, na njega mogu znatno utjecati hormoni titnjae. Ve i je u djece i mladih ljudi. U mukaraca je vii za oko 10% - radni metabolizam (RM) koli ina energije za sve aktivnosti organizma osim za odravanje osnovnih ivotnih funkcija (BM) na njega izravno utjeu aktivnosti kojima se bavimo. Vitamini VITAMINI bioloki regulatori kemijskih reakcija u organizmu (sinteza enzima, zatita od zaraza). Nuni za ivot (u relativno malim koli inama). 1obili su ime kao U-ivotno va-ni aminiU, ali nisu svi po kemijskoj vrsti amini. Tijelo ih ne proizvodi ili ih ne proizvodi dovoljno pa ih dobiva hranom ili od bakterija koje ive u debelom crijevu. vitamini topivi u mastima: A, D, E, K

0@2 vitamini topivi u vodi: B, C

TABLICA: Uloga i posljedica nedostatka vitamina u tijelu VITAMIN A /retinol0 B1 /tiamin0 ULOGA vaan je za vid vani za ivane stanice, B2 /riboflavin0 B3 /niacin0 B5 /pantetonska kiselina0 B6 /piridoksin0 B9 /folna kiselina0 hemoglobin, sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina, vani za rast stanice nadraaj ivanih stanica, oteenje sluznice, slabokrvnost slabokrvnost, problem s probavnim sustavom B12 /cijanokobalamin0 C /askorbinska kiselina0 D /kalciferol0 E /tokoferol0 * Hipovitaminoza manjak nekog vitamin * Avitaminoza potpuni nedostatak nekog vitamin rahitis sterilnost skorbut slabokrvnost HIPOVITAMINOZA/AVITAMINOZA* nona ili kokoja sljepoa beri beri, poremeaj funkcije iv anih stanica dermatitis pelagra umor, slabost, drhtanje ruku i nogu

Uloga minerala u organizmu Ca izgrauje kosti, zube; sudjeluje u prijenosu ivanih signala, kontrakciji miia (osobito srca), gruanju krvi, regulaciji aktivnosti brojnih enzima i hormona, transport kroz staninu membranu P sastojak kosi i zuba, nukleinskih kiselina, ATP-a, mnogih koenzima, odrava pH ravnoteu (fosfatni puferi) Fe sastojak hemoglobina Na regulacija krvnog tlaka, osmotskog tlaka tjelesnih teku ina, mehanizam provoenja iv anih impulse, rad srca, mehanizam miinih kontrakcija

0@9 K vaan za odravanje membranskog potencijala stanica u mirovanju I vaan za sintezu hormona titnjae

!. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i nain rada sustava za regulaciju sastava tjelesni! tekuina

Graa ko"e i nje ine ulo-e Na o-r.i!i ko,& L P5USMINA C=PID=RMAD2 is o% !)& USMINA CD=RMAD2 o%-a)a i+ 3AZA;NA M=M3RANA Is o% & i%&rm& i %&rm& L otko,!i slo) sta!i#a =PID=RMA 7 ta!)i2 o-r.i!ski slo) ko,&2 u i(ra-!om ko!taktu s okoli.&m2 !& r&sta!o s& tro.i i ima s oso'!ost r&g&!&ra#i)&. D=RMA 7 %&'l)i2 u!utar!)i slo) ko,&2 -a,!i sasto)#i L K5;AG=N C%a)& $-rstouD i =;ASTIN C%a)& &lasti$!ostD. U %&rmi 7 kr-!& ka ilar&2 os)&t!a t)&l&.#a2 ,li)&(%& (!o)!i#& i lo)!i#&2 kori)&! %lak&2 s!o o-i glatki+ mi.ia. U;5G= K5=: (a.tit!a uloga 7 .titi o% -a!)ski ut)&#a)a2 m&+a!i$ki+ %)&lo-a!)a2 gu'itka -o%&2 ro%ora mikroorga!i(ama u ti)&lo2 su!$&-a (ra$&!)a. r&gula#i)ska uloga 7 r&gula#i)a t)&l&s!& t&m &ratur& m&ta'oli$ka uloga 7 si!t&(a -itami! D2 skla%i.t& masti os)&t!i orga! 7 u !)o) s& !ala(& os)&t!a t)&l&.#a (a %o%ir2 to li!&2 +la%!ou i 'ol

0@E

Graa koe (sa ivanim zavrecima) 7lo-a !elanina u atiti od 76 raenja M&la!i! 7 igm&!t ko)i ko,i %a)& 'o)u2 si!t&ti(ira s& u m&la!o#itima t& u akira! u m&la!osom& utu)& %o & i%&rmal!i+ sta!i#a $i)& )&(gr& CDNAD .titi o% .t&t!og UV (ra$&!)a. Koli$i!a m&la!i!a u ko,i o-isi o : g&!ima +ormo!skim 8aktorima koli$i!i Su!$&-& s-)&tlosti ko)o) )& ko,a i(lo,&!a Pr&t)&ra!o i(laga!)& ko,& UV (ra$&!)u mo,& %o-&sti %o o)a-& tumora 7 M=;AN5MA

%snovna -raa i ulo-a ne9rona u 9iltra$iji krvne pla !e i stvaranju !okrae N=TR5N 7 os!o-!a graB&-!a )&%i!i#a 'u'r&ga. Sasto)i s& o% 3o6ma!o-& $a+ur&2 sila(!og i u(la(!og kraka i su,&!& &tl)& ko)a krako-& o-&(u)&2 u(la(!i krak uli)&-a s& u (a)&%!i$k& sa'ir!& ka!ali& ko)i s& uli)&-a)u u 'u'r&,!u $a.i#u M u $a+ur& !&8ro!a %o-o%!& art&riol& %o-o%& kr- i( ko)& s& kro( ka ilar!o klu ko Cglom&rulD 8iltrira la(ma2 ti)&kom rolaska 8iltrata kro( sila(!i t& u(las!i krak sta!i#& sti)&!k& !&8ro!a u i)a)u -&i!u otr&'!i+ t-ari i( 8iltrat& !&trag u kr-otok2 a ostatak $i!i mokrau ko)a o%la(i u mokrao-o% 7 uloga !&8ro!a )& ro$i.a-a!)& kr-i 7 8iltra#i)a kr-!& la(m& i st-ara!)& mokra&.

0@@

8iltra#i)a o%-o%!a art&riola r&a sor #i)a

%o-o%!a art&riola glom&rul glom&rular!a ka sula Graa nefrona

art&ri)a i -&!a glom&rul %o-o%!a art&riola o%-o%!a art&riola 3o6ma!!o-a $a+ura ka ilar& ra-!& kr-!& ,il&

G&!lo-a &tl)a sa'ir!i ka!al ka!al 'u'r&,!& (%)&li#&

Henlova petlja; Bowmanova ahura

0@A +ovezanost nastanka amonijaka i ureje s metabolizmom bjelanevina 0minokiselina prije ulaska u metabolike puteve moraju proi process 760 ,N0*,40 iz njih se izdvaja aminoskupina i nastaje amonijak. 0monijak je otrovan te se spaja s ugljinim ',-( oksidom 'iz "rebsova ciklusaN( i pretvara u manje toksinu ureu 'karbamid ili mokraevina( izluivanje O"50<O

Deaminacija Nciklus limunske kiseline: acetilkoenzim 0 oksidira do *O8 i +8O

Djelovanje hormona u regulaciji rada nefrona i regulaciji sastava tjelesnih tekuina Reapsorpciju reguliraju dva hormona: aldosteron i antidiuretski hormon (ADH) ALDOSTERON hormon kore nadbubrene lijezde odrava stalnu razinu iona natrija, klora i kalija. Osloboen iz lijezde filtrira se u nefron to pojaava upijanje natrija u kapilare uz nefron. Poticaj za luenje aldosterona: niska koncetracija natrija u izvanstaninoj tekuini ADTIDIURETSKI HORMON (ADH) potie reapsorpciju vode iz bubrenih kanalia u krv. Lu i ga stranji reanj hipofize (neurohipofiza). Ako u organizmu nedostaje vode krvna plazma postaje hipertonina sredita za e u mozgu prenose tu informaciju u neurohipofizu lu i se ADH, krvlju dolazi do nefrona, poveava propusnost bubrenih kanalia za vodu pa se poveava reapsorpcija vode. POSLJEDICA izluujemo manje mokrae i ona je koncentriranija.

0@: Ako krvna plazma postaje hipotonina smanji se luenje ADH, smanji se reapsorpcija vode u nefronima. POSLJEDICA povean volume mokrae

Hemodijaliza i nunost transplantacije kod potpunog zatajivanja bubrega Ukoliko zataje oba bubrega, dolazi do poremeaja homeostaze u krvi e se nakupljati urea i toksini spojevi (dolazi do stanja koje se naziva uremija) za nekoliko dana nastupit e smrt zbog poremeaja osmotske ravnotee i koncentracije iona. U lijeenju prestanka rada bubrega postoje dvije mogunosti: hemodijaliza (privremeno rjeenje) i transplantacija HEMODIJALIZA postupak kojim se proiava krv bolesnika sa zatajenjem bubrega krv se iz krvne ile na podlaktici odvodi u hemodijalizator (umjetni bubreg) u kojem tetne tvari kroz polupropusnu membranu prelaze iz krvi u otopinu za dijalizu. Trajno ljeenje za bolesnike s potpunim zatajenjem oba bubrega jest TRANSPLANTACIJA (presaivanje) jednog bubrega.

vena arterija otopina za dijalizu

izvod

Hemodijalizator

0@>

proteini krv otopina za dijalizu

eritrociti tetne tvari selektivno propusna membrana

Hemodijaliza

i. 'mje taj u tijelu gra&a% uloga i nain rada sustava organa za kretanje

Kostur ovjeka: o/lik2 veliina i polo"aj kostiju 53;IK I V=;IHINA K5STI<U: 0. 4)&-ast& ili %ug& 7 -&i!a kosti)u u%o-a i kosti tru a 2. Plos!at& ili .irok& kosti 7 lo ati#a2 (%)&li$!& kosti 9. Ku'i$!& ili kratk& kosti 7 kral)&.#i2 kosti sak& i sto ala

P5;5A< K5STI<U: Pr&ma olo,a)u kosti s& %i)&l& !a tri -&lik& sku i!& 0. Kosti gla-& Clu'a!)a i li#&D 2. Kosti tru a Ckral)&,!i#a2 rs!i ko. i (%)&li#aD 9. Kosti u%o-a 7 &kstr&mit&ta Cruk& i !og&D

0@? lu'a!)a

%o!)a $&l)ust lo ati#a !a%lakti$!a kost r&'ra kral)&.#i

al$a!a kost (%)&li$!a kost lakat!a kost kosti (a &.a $la!#i rsti)u '&%r&!a kost i-&r

kosti &.a

lis!a kost

gol)&!i$!a kost

kosti %o!o,)a Kostur ovjeka

kosti !o,)a

Pro!jene u kosturu koje nastupaju tijeko! "ivota 0. Gustoa ko.ta!& mas&2 ost&o oro(a i ra+itis 2. Pri)&lomi kosti)u 9. Uga!ua i i.$a.&!)a

0A/

5ST=5P5R5ZA 7 %ola(i %o gu'itka ko.ta!& mas&. To )& 'ol&st stari)i+ l)u%i2 $&.a u ,&!a. Gu'i s& ko.ta!a masa L sma!)u)& s& gustoa kosti)u L kosti osta)u kr+k& i lako loml)i-&. ;I<=H=N<=: kal#i)2 -itami! D2 a u ,&!a i s ol!i +ormo!i. PR=V=N4I<A: ra-il!a r&+ra!a i 8i(i$ka akti-!ost.

RAGITIS: u %)&ti!)st-u2 ('og !&%ostatka -itami! D u r&+ra!i i1ili r&malog i(laga!)a su!$&-ima (rakama 7 kosti osta)u m&ka!& i %&8ormira)u s& CY i 5 o'lik !oguD

Rahiti ne kosti

Kotano tkivo kod osteoporoze

PRI<=;5MI K5STI<U: r&-&lika o t&r&&!)a kosti)u L !a uk!ua ili ri)&lomi kosti)u Cmogu 'iti ot-or&!i i (at-or&!iD ZATV5R=NI PRI<=;5M: otr&'!o )& imo'ili(irati kosti kako 'i mogl& (arasti. 5 ora-ak )& 'r,i u mlaBi+ oso'a. Pri ri)&lomima '&( omaka %o-ol)!a )& imo'ili(a#i)a gi som. 5TV5R=NI PRI<=;5M: sloml)&!a kost ro'ila )& kro( mi.i& i ko,u2 otr&'a! )& o &rati-!i (a+-at kako 'i s& sa!irala o(l)&%a

0A0 UGANUWA i IIHAI=N<A: uga!u& 7 lak.i o'lik o(l)&%& L %o.lo )& %o ist&g!ua ligam&!ata2 mi.ia i $a.i#& (glo'a C otr&'ma )& imo'ili(a#i)a i miro-a!)&D. Ako %oB& %o ot u!og iskaka!)a kosti)u i( (glo'!& $a.i#&2 go-orimo o i.$a.&!)u C otr&'!o )& ra-il!o !am)&stiti kost i imo'ili(irati (lo' i miro-atiD

%so/ine i vrste !iino- tkiva 5S53IN= MIIIWN5G TKIVA: o%ra,l)i-ost2 ro-o%l)i-ost2 ko!traktil!ost2 &lasti$!ost i m&+a!i$ki ra% VRST= MIIIWN5G TKIVA: glatko2 sr$a!o i o r)&$!o rugasto mi.i!o tki-o - poprenoprugasto pokreu se ovjekovom voljom sustav organa za kretanje - glatko pod kontrolom autonomnog ivanog sustava probavni, dini, mokranospolni, krvoilni sustav - srano poprenoprugasto uzduno povezano pod kontrolom autonomnog ivanog sustava

"loga pojedinih dijelova sustava organa za kretanje $3O.0 "O!2$50: unutarnji potporanj koji sudjeluje u kretanju s pomou miia& zadrava stalan raspored organa& zatiuje pojedine osjetljive organe& pohranjuje vee koliine minerala 'kalcij i fosfor(& neki dijelovi kostura sudjeluju u hematopoezi 'kotana modina(

Znaenje ivano(mi i$ne veze za rad mi i$a 5adom skeletnih miia upravljamo svojom voljom. ,mpulsi se prenose od sredinjeg ivanog sustava& preko miinih vlakana do miia. jesto gdje

zavreci ivaca dolaze do miia je neuromuskularna ili miino%ivana veza. -anu ulogu u prijenosu podraaja preko motorne ploe ima neurotransmitter acetilkolin i ioni kalcija.

0A2 76N75,2, jezgra stanice

akson

tijelo neurona MOTORIKI vezikule s acetilkolinom zavretak aksona

akcijski potencijal

neuromuskularna veza

akceptori

Neuromuskularna veza

Brojnost mitohondrija i osloba5anje energije u mi i$nim stanicama iije koje je aktivnije& tj. stalno obavlja neki rad 'npr. OutreniraniO miii sportaa(& ima vie mitohondrija jer su oni glavni izvor energije '02#1a( za kontrakciju.

>ra5a mi i$ne stanice i temeljni principi mi i$ne kontrakcije iine stanice su duge i tanke i esto se zovu miinim vlaknima. 2o vlakno je u biti multinuklearna stanica jer ima veliki broj jezgara. miinih vlakana. iii se sastoje od

iino vlakno sadrava od nekoliko stotina do nekoliko

0A9 tisua snopova vlakanaca ili miofibrila. iofibrili imaju dvije vrste bjelanevina&

aktin i miozin /miofibrila ima oko 87< debljih miozinskih i dvostruko manje tanjih aktinskih niti0

/unkcionalni dio miofibrile B !05"O 650 % protee se od jedne do druge :% membrane 'vidi sliku(. 0ktinske i miozinske niti rasore)ene su unutar sarkomere u naizmjenine redove mogu uklizivati jedne me)u druge to skrati sarkomere& a time i ukupnu duljinu miia "ON250"*,40 sarkomera miozin aktin

: 1 membrana

5630"!0*,40

"ON250"*,40

: 1 membrana

Graa sarkomere Graa kosti Kost je s vanjske strane obavijena pokosnicom ispod koje se nalazi kompaktno kotano tkivo u njemu su stanice poredane gusto u obliku koncentrinih krugova (lamela) oko tzv. Haversovih kanalia kroz koje prolaze krvne ile. Ispod tog sloja spuvasto kotano tkivo (lamele poredane u svim smjerovima) vaan je zbog elastinosti i manje mase kostiju

0AE

hrskavica

Haversovi kanali i osteociti

kompaktno spuvasto kotano tkivo kotano tkivo spuvasto kotano pokosnica tkivo kompaktno kotano tkivo

Struktura kosti Graa i funkcija hrskavice HRSKAVICA meki dio kostura omoguava savijanje kostura graena od hrskavinih stanica povezanih elastinim nitima (elastin i hijalin), sadri znatno manje anorganskih tvari (kalcija) negoli kost, nalazi se na zglobnim povrinama, na svim mjestima gdje se veu kosti te izgrauje neke dijelove (uka, vrh nosa), u embrionalnom razvoju prvo nastaje hrskavini kostur koji zatim okotava.

Uloga vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti Primarna je uloga vitamina D odravanje homeostaze i konstntne koncentracije klacija i fosfata u plazmi. Potie njihovu apsorpciju iz probavnog sustava te pridonosi jaim kostima i zdravim zubima. Osobito je bitan za djecu u rastu. Kalcij kostima daje mehaniku vrstou i stabilnosti. Uloga bjelanevina u sastavu miofibrila Vidi >ra5a mi i$ne stanice i temeljni principi mi i$ne kontrakcije

0A@

j. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i nain rada endokrinog sustava

,ndokrine "lije de i nji0ov s!jetaj u tijelu GIP5TIZA 7 !a 'a(i -&likog mo(ga =PITIZA 7 sa stra,!)& stra!& i(m&Bu -&likog i malog mo(ga 7 !&)as!a uloga ITITNA ;I<=ZDA C.tit!)a$a2 tiroi%!a ,li)&(%aD 7 !& osr&%!o is o% grkl)a!a s o')& stra!& %u.!ika D5ITITN= ;I<=ZD= C aratiroi%!& ,li)&(%&D 7 u( .tit!u ,li)&(%u CE %o AD PRSNA ;I<=ZDA CtimusD 7 u rs!o) .u l)i!i i(!a% %u.!ika2 'li(u sr#a a is o% rs!& kosti i !i,& o% .tit!& ,li)&(%& NAD3U3R=N= ;I<=ZD= 7 ar!&2 o )&%!a ,li)&(%a sm)&.t&!a )& kao ka a !a s-akom 'u'r&gu GUIT=RAHA C a!#r&asD 7 is o% ,&lu%#a SP5;N= ;I<=ZD= Cgo!a%&D

& i8i(a +i o8i(a .tit!a ,li)&(%a timus

!a%'u'r&,!& ,li)&(%&

gu.t&ra$a

)a)!i#i t&stisi

Endokrine lijezde

0AA -ndokrine i egzokrine lijezde 6N7O"5,N6 K3,46:76 % lijezde s unutarnjim luenjem % izluuju hormone izravno u krvotok 6.:O"5,N6 K3,46:76 % lijezde s vanjskim luenjem % izluuju hormone kroz kou ili i probavnu upljinu 'lijezde slinovniceD(

.ijerarhijski poloaj i uloga hipo!ize +,#O/,:0 % lijezda s nadzornom ulogom. 7ijeli se na prednji reanj 'adenohipofiza( i stranji reanj 'neurohipofiza(. ,zme)u ta dva dijela nalazi se poveznica % srednji reanj 'pars intermedia(

0denohipofiza lui stimulacijsko % tropne hormone upravlja radom spolnih lijezda 'gonadotropni hormoni(& kore nadbubrenih lijezda 'adenokortikotropni hormoni(& titnjae 'tireotropni hormoni( i mlijenih lijezda 'prolaktin(

Mehanizam povratne sprege pri luenju hormona -aan je u odravanju homeostaze na izluivanje jednog hormona izravno utjee koncentracija tog istog hormona u krvi. 0"O "ON*6N250*,40 #O467,NO. +O5 ON0 50!26 % hipotalamus preko krvi prima tu informaciju i s pomou svojih neurohormona utjee da se izluivanje tog istog hormona smanji. 0"O "ON*6N250*,40 #O467,NO. +O5 ON0 #070 'ispod normalnih vrijednosti( % informacija o tome potie hipotalamus da preko svojih faktora utjee na pojaano luenje tog hormona. Na taj nain hipotalamus pridonosi odravanju homeostaze.

0A:

titna lijezda

dotitne lijezde 'F(

titnjaa

.ormoni pojedinih lijezda i njihova uloga

0A>

6N7O"5,N0 K3,46:70

+O5 ON,

*,340N6 !20N,*6

$3O.0 +O5 ON0

stranji reanj hipofize 'skladite hormona hipotalamusa(

antidiuertski hormone '07+(

bubrezi

stimulira reapsorpciju vode

oksitocin

maternica& mlijene lijezde sve stanice tijela

prednji reanj hipofize

hormona rasta ili somatotropni hormone '!2+(

stimulira kontrakcije pri poro)aju i izluivanju mlijeka stimulira diobu stanica i rast

tireotropni ili tireostimulacijski hormone '2!+(

titnjaa

stimulira endokrinu aktivnost titnjae

adenokortikotropni hormone '0*2+(

kora nadbubrene lijezde

simulira endokrinu aktivnost nadbubrene lijezde stimuliraju sazrijevanje jajne stanice i luenje spolnih hormona stimuliraju sazrijevanje spermija i luenje spolnih hormona

gonadotropni hormoni

u ena: folikulstimulacijski '/!+( i luteinizacijski '3+( u mukaraca: folikulstimulacijski '/!+( i hormone za stimulaciju intersticijskih stanica prolaktin

jajnici

sjemenici

mlijene lijezde stanice koe sva tkiva

produkcija mlijeka raspodjela konog pigmenta melanina regulira metabolizam i utjee na rast i razvoj regulira koncentraciju iona kalcija '*a8J( regulira promet kalcija i fosfata rast koncentracije glukoze stimulira reapsorpciju iona natrija i izluivanje iona kalcija

srednji reanj titnjaa

melanocitstimulacijski hormone ' !+( tiroksin& trijodtironin

tireokalcitonin

kosti& bubrezi& krv& probavilo kosti& bubrezi& krv& probavilo sva tkiva bubrezi

dotitne lijezde kora nadbubrenih lijezda

parathormon kortizol aldosteron

0A?
androgeni hormoni spolni organi& koa i miii stimuliraju razvoj primarnih i sekundarnih spolnih obiljeja rekacija Abori se ili bjeiP& poveava koncentraciju glukoze u krvi sniava koncentraciju glukoze u krvi podie razinu glukoze u krvi razgradnjom glikogena stimuliraju spermatogenezu& razvoj primarnih i sekundarnih spolnih obiljeja stimuliraju oogenezu& ravoj primarnih i sekundarnih spolnih obiljeja ukljuen u regulaciju bioritma& mogue da utjee na sazrijevanje i spolne organe

sr nadbubrenih lijezda

adrenalin % hormone stresa

srani i ostali miii

guteraa

inzulin

jetra& miii& masne stanice

glukagon

sjemenici 'testisi(

androgeni hormone 'npr. testosterone(

spolni organi& koa i miii

jajnici 'ovariji(

estrogen i progesteron

organi& koa i miii

epifiza

malatonin

brojna tkiva

k. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i nain rada spolnog sustava

%r-ani !uko- i "ensko- spolno- sustava MUIKI SP5;NI 5RGANI 7 -a!)ski Cmo.!)& 7 u ko)ima s& !ala(& s)&m&!i#i2 s ol!i u% 7 &!isD2 u!utar!)i Cs)&m&!i#i2 %os)&m&!i#i2 s)&m&!a -r&i#a2 rostat&2 s)&m&!o-o%i2 mokra!o 7 s ol!a #i)&-D S<=M=NI4I CT=STISID 7 u !)ima s& o%-i)a s &rmatog&!&(a2 a lu$& i s ol!& +ormo!&. S)&m&!i#i su sm)&.t&!i u mo.!)i L olo,a) i(-a! ti)&la -a,a! ('og ra(lik& u t&m &ratur& Ct)&l&s!a t&m &ratura u s)&m&!i#ima )& (a 0.@ 7 2 stu !)a !i,a !&go u tr'u.!o) .u l)i!iD. S u.ta!)& s)&m&!ika -a,!o )& (a !ormal!o o%-i)a!)& s &rmatog&!&(&. Ako s)&m&!i#i (aosta!u u tr'u.!o)

0:/ .u l)i!i2 !&& s& !ormal!o ra(-i)ati i st-arati s ol!& sta!i#& 7 ta s& o)a-a (o-& KRIPT5RGIZAM D5S<=M=NIK CPAS<=M=NIKD 7 u !)&mu s &rmi)i sa(ri)&-a)u i %o'i-a)u mogu!ost okr&ta!)a. Nako! toga s)&m&!& sta!i#& r&la(& u S<=M=N5V5D %o s)&m&!& -r&i#& g%)& s& mogu o+ra!iti. S)&m&!o-o% s& s a)a s mokra!om #i)&-i i $i!i t(-. M5KRAWN5 7 SP5;NU 4I<=V u ko)u s& uli)&-a i s&kr&t rostat& 7 s&kr&t rostat& (a)&%!o sa s)&m&!im sta!i#ama $i!i s &rmu 7 ta) s&kr&t sa%r,a-a +ra!)i-& t-ari i 'lago )& lu,!at. Dio mu.kog s ol!og susta-a )& i s ol!i u% ili &!is L graB&! )& o% mi.i!og tki-a i s u,-asti+ ti)&la2 %o'ro )& o skr'l)&! kr-!im ,ilama i ,i-#ima. Mokra!o 7 s ol!a #i)&- )& ulo,&!a u &!is2 a kro( !)u s& i(lu$u)& mokraa t& i('a#u)& s)&m&!a t&kui!a C&)akula#i)aD. Pri)& s ol!og o%!osa %ola(i %o &r&k#i)& s ol!og u%a L u(roku)u )& ,i-$a!i o%ra,a)i ko)i %o-o%& %o rom)&!& u rokr-l)&!osti s u,-asti+ ti)&la u &!isu.

=NSKI SP5;NI 5RGANI 7 -a!)ski Csti%!i#a ko)u $i!& -&lik& i mal& us!&2 %ra,i#aD2 u!utar!)i C )a)!i#i2 )a)o-o%2 mat&r!i#a i ro%!i#aD <A<NI4I 7 ar!& s ol!& ,li)&(%& (a%u,&!& (a oog&!&(u i lu$&!)& s ol!i+ +ormo!a C&strog&! i rog&st&ro!D. U !)ima s& o% roB&!)a !ala(i -&liki 'ro) m)&+uria C8olikulaD 7 o!i sa%r,a-a)u (am&t!& )a)!#& sta!i#& 7 ti)&kom ,i-ota sa(ri)& ma!)i 'ro) )a)!i+ sta!i#a. <A<5V5DI 7 #)&-asti C%ul)i!& 0@ #mD2 !ala(& s& u( s-aki )a)!ik. Pr&ma )a)!iku su ro.ir&!i Cli)&-ak s tr& &tl)ika-im & it&lomD. Uloga: ri-ui i r&!i)&ti )a)!u sta!i#u %o mat&r!i#& 7 tr& &tl)ika-i & it&l omogua-a kr&ta!)& oo#it& Co!a i!a$& !&ma tu s oso'!ostD. MAT=RNI4A 7 mi.i!i orga! u ko)&mu s& ra(-i)a lo% ri)& tru%!o&. Sasto)i s& o% %!a2 ti)&la i -rata Cula(i u ro%!i#uD. Slu(!i#a mat&r!i#i #ikli$ki s& s-aki m)&s&# ri r&ma (a ri+-at (igot&. R5DNI4A 7 #)&-asta o'lika2 %uga 0/ #m2 u)&%!o )& i oroBa)!i ka!al2 -rlo &lasti$!a C-a,!o (a oro%D. U ro%!i#i s& !ala(i +im&! C%)&-i$!)akD L ta!ka o !a ko)a ri r-om s ol!om o%!osu u#a u( kr-ar&!)&. STIDNI4A 7 sasto)i s& o% mali+ i -&liki+ usa!a 7 i(m&Bu )& ot-or ro%!i#&2 mokra!& #i)&-i i

0:0 DRAI4A CK;IT5RISD 7 graB&!a o% s u,-asti+ ti)&la2 -&lik 'ro) os)&t!i+ t)&l&.a#a L ut)&$u !a os)&a) ugo%& tokom s ol!og o%!osa Corga(amD

mokra!i m)&+ur s)&m&!o-o% mokra!i#a Cur&traD &!is gla-a &!isa r& u#i)

&)akulator!i ka!al rostata a!us as)&m&!ik s)&m&!ik Ct&stisD mo.!)a CskrotumD

mokrao-o% Cur&t&rD mokra!i m)&+ur &)akulator!i ka!al as)&m&!ik s)&m&!ik s)&m&!ik Ct&stisD &!is ur&tra Muki mokranospolni sustav gla-a &!isa rostata

s)&m&!o-o%

0:2 )a)o-o%i

u.& )a)o-o%a )a)!ik

&!%om&tri) r&si#&

)a)!& sta!i#& Graa8o- m)&+uri

mi.i ti)&lo mat&r!i#&

grli mat&r!i#& ro%!i#a ili -agi!a

enski mokranospolni sustav

1ijelovi !enstrualno- $iklusa T5;IKU;ARNA TAZA 7 (a o$i!)& m)&s&$!i#om i tra)& oko 02 %a!a 7 u to) 8a(i u )a)!iku o$i!)& sa(ri)&-a!)& !o-& )a)!& sta!i#& u Graa8o-u m)&+uriu. 5VU;A4I<SKA TAZA 7 %ola(i %o u#a!)a Graa8o-a m&+uria !a )a)!iku i iu !)&ga s& i('a#u)& (r&la )a)a! sta!i#& r&ma )a)o-o%u K 5VU;A4I<A 7 o-a 8a(a tra)& 2M9 %a!a. S=KR=4I<SKA TAZA 7 tra)& 09M0E %a!a i (a-r.a-a M=NSTRUA4I<5M 7 ti)&kom o-& 8a(& !a m)&stu Graa8o-a m)&+uria st-aar s& UT5 TI<=;5 M lu$i &strog&! i rog&st&ro! L slu(!i#a mat&r!i#& )& %&'l)a i rokr-l)&!i)a. AK5 N= D5S= D5 5P;5DN<= L ,uto ti)&lo r&la(i u 3I<=;5 TI<=;5 7 r&sta)& lu$iti s ol!& +ormo!& L %ola(i %o l)u.t&!)a slu(!i#& mat&r!i#&2 t). %o m&!strua#i)& C2>. %a! #iklusaD. Pro a%a!)&m 'i)&log ti)&la !a )a)!iku osta)& o,il)ak.

*er!in ovula$ije s o/ iro! na du"inu trajanja !enstrua$ijsko- $iklusa U ra-ilu o% o-ula#i)& %o !o-& m&!strua#i)& roB& 0E %a!a. Tako o-ula#i)u mo,&mo o%r&%iti ako o% uku !og #iklusa o%u(m&mo 0E %a!a. Ako )& #iklus ra-ila! i tra)& 2> %a!a2 o-ula#i)a 'i tr&'ala 'iti 0E. %a! #iklusa. Ako #iklus tra)& 92 %a!a2 o!%a s& mo,& r& osta-iti %a )& o-ula#i)a 0>. %a!a #iklusa. Isto

0:9 tako2 !agli skogo t&m &ratur& ti)&la u uu)& !a %a! o-ula#i)& C!& osr&%!o ri)& o-ula#i)&2 orast& ra(i!a rog&st&ro!a L o-&a s& 'a(al!i m&ta'oli(am i o-isi t&m &ratur& /.2 7 /.E Z4D 7 K!aus 7 5gi!o-a m&to%a.

Pro$es oplodnje S)&%i!)&!)& s &rmi)a i )a)!& sta!i#&2 o'i$!o u )a)o-o%u 7 s &rmi) ro%ir& kro( m&m'ra!u )a)!& sta!i#& u( omo &!(ima ko)i lu$i /akrozin02 m&m'ra!& !ako! toga (a%&'l)a kako 'i 'io s ri)&$&! ula(ak ostali+ s &rmi)a2 i( gla-& s &rmi)a s& oslo'aBa +a loi%!a r&%)&(gra Cr& ot a%aD2 +a loi%!& r&%)&(gr& )a)a.#a i s &rmi)a u%ru,u)u s& u )&(gru (igot& 7 o loB&!& )a)!& sta!i#&.

.naenje dojenja N&koliko sati !ako! oro%a st-ara s& r-o mli)&ko2 ko)& i(gl&%a kao ro(ir!a ,ukasta t&kui!a 7 (o-& s& kolostrum 7 -a,a! )& (a %i)&t& )&r sa%r,i +ra!)i-& t-ari i -&liku koli$i!u rotuti)&la. Ma)$i!o mli)&ko 'ogato )& mas!oama C-a,!& (a ra(-o) ,i-$a!i+ sta!i#aD2 sa%r,a-a ')&la!$&-i!&2 mi!&ral&2 -itami)&2 .&&r lakto(u 7 s-& +ra!)i-& t-ari ko)& %o)&!$&tu tr&'a)u u rikla%!im om)&rima Cako )& ma)ka (%ra-a i ra-il!o s& +ra!iD.

?aze brazdanja# implatacije blastociste i razvoj zametka :igota odmah nakon zaea zapoinje s nizom mitotikih dioba % 950:70N46. :a C dana nastaje O5$30 % nalikuje plodu duda. 7aljnjim diobama

nastaje 930!2O*,!20 % sastoji se od dva sloja 'vanjski B 25O/O930!2& unutarnji B 6 95,O930!2(. "ada se blastocista priljubi uz sluznicu maternice % trofoblast lui enzim koji omoguuje , #3020*,4$

0:E 'ugnije)enje( blastociste 'H1Q dana nakon oplodnje( 1 ,z embrioblasta nastaje 6 95,4& a iz trofoblasta "O5,ON& a zatim posteljica. #rvih ?8 tjedana zametak se prehranjuje preko trofoblasta 'dobiva hranjive tvari iz endometrija(. #oslije se zametak hrani preko #O!2634,*6. Nakon brazdanja slijedi .0!25$30*,40 % nastaje .0!25$30 % u njoj razlikujemo zametna listia: ?. vanjski ili egzoderm 8. srednji ili mesoderm C. unutarnji ili endoderm ,z njih e se u sljedeoj fazi % O5.0NO.6N6:, % razviti skupine organa. $ treem mjesecu razvoja zametka govorimo o #3O7$ ili /62$!$ % nalazi se u amnionu ili vodenjaku.

3ijek trudno$e# uloga i osnovna gra5a posteljice 2rudnoa zapoinje zaeem& a zavrava poro)ajem % traje 8IE dana 'poevi od prvog dana zadnje menstruacije(

25$7NO<0 6 95,ON03N0 traje osam tjedana razvoj embrija /6203N0 traje sve do poro)aja razvija se fetus ili plod

Fizioloke i psihike promjene u pubertetu PUBERTET razdoblje spolnog sazrijevanja ovjeka. Pod utjecajem hormona razvijaju se primarna i sekundarna spolna obiljeja.

PROMJENE FIZIKE

DJEACI promjena glasa

DJEVOJICE rast dojki, razvoj enske

0:@ (mutiranje), rast dlaka na licu i tijelu, poveanje miine mase, pojaan rad lijezda znojnica i lojnica FIZIOLOKE stvaranje sperme i none polucije (nesvjesna ejakulacija sperme tokom spavanja) PSIHIKE nesigurnost, sklonost promjenama raspoloenja, interes za suprotni spol, agresivniji oblik ponaanja, viak testosterona u djeaka), sukob generacija prva menstruacija menarha dlakavosti, nakupljanje masti u potkonom tkivu

Hormonska regulacija menstrualnog ciklusa FSH (folikulstimuliraju i hormon) potie folikul da zapone svoj razvoj u jajniku. Jajace u razvoju svara ESTROGEN. Njegova je razina najvia neposredno prije menstruacije. LH (luteinizacijski hormon) naglo poveanje razine LH potie ovulaciju otprilike 14. dan menstruacijskog ciklusa. PROGESTERON prazan folikul stvara progesteron koji djeluje na sluznicu maternice (ona odeblja)

Hormonska regulacija poroaja i dojenja POROAJ - dijete se sputa prema vratu maternice taj pritisak preko hipotalamusa potie luenje hormona OKSITOCINA iz neurohipofize. Oksitocin potie kontrakcije maetrnice. Hormoni PROSTAGLANDINI (lue ih fetusove ovojnice) potiu kontrakcije maternice. Prije poroda razina estrogena raste, a progesterona pada. DOJENJE hormon PROLAKTIN (lu i ga adenohipofiza) potie laktaciju, tj. stvaranje mlijeka (hormon poinje djelovati u treem poroajnom dobu). Na

0:A kontrakcije mlijenih lijezda utjee i hormon OKSITOCIN (lui ga neurohipofiza)

Poroajna doba 1. poroajno doba dolazi do rastezanja vrata maternice i irenja u poroajni kanal. Kraj 1. poroajnog doba trebalo bi biti pucanje vodenjaka. 2. poroajno doba kontrakcije maternice uestalije i jaa, dolazi do istiskivanja ploda kroz poroajni kanal (uobiajen je poloaj djeteta glavom prema dolje). 3. poroajno doba dolazi do ljutenja posteljice treba voditi rauna da iz maternice izae cijela posteljica (ostatak moe prouzroiti upalu i krvarenja). Graa i uloga posteljice: organ proet bogatom mrenom krvnih ila koji predstavlja vezu maternice i zametka (spaja zametak s krvoilnim sustavom majke); za zametak ima znaenje plua i probavnog sustava.

l. 'mje taj u tijelu% gra&a%uloga i nain rada osjetilnog i ivanog sustava

1ijelovi "ivano- sustava i nji0ova ulo-a i-$a!i susta- sasto)i s& o% sr&%i.!)&g ,i-$a!og susta-a i &ri8&r!og ,i-$a!og susta-a Sr&%i.!)i ,i-$a!i susta- sasto)i s& o% mo(ga i kral)&,!i$!& mo,%i!&. P&ri8&r!i ,i-$a!i susta- $i!& 02 ari mo,%i!ski+ ,i-a#a i 90 ar ,i-a#a kral)&,!i$k& mo,%i!&. i-#& $i!& o-&(a!i s!o o-i !asta-aka ,i-$a!i+ sta!i#a. Ra(liku)&mo os)&t!& i motori$k& ,i-$a!& uto-&. P&ri8&r!i ,i-$a!i susta- sasto)i s& o% somatskog i auto!om!og ,i-$a!og susta-a Auto!om!i ,i-$a!i susta- !i)& o% ko!trolom !a.& -ol)& i ugla-!om !a%(ir& ra% u!utar!)i+ orga!a. Di)&limo ga !a sim atikus i arasim atikus.

P&ri8&r!i ,i-$a!i susta- $i!& mo(ak i kral)&,!i$!a mo,%i!a.

0:: Mo(ak )& sr&%i.!)i %io tog susta-a i o%go-ora! )& (a s-& -ol)!& i !&-ol)!& akti-!osti. 5'a-i)&! )& mo,%a!im o-o)!i#ama ko)& oko !)&ga (a%r,a-a)u ta!ki slo) t&kui!&2 t(-. lik-or ili mo,%a!a t&kui!a. U sr&%i.!)&m %i)&lu mo(ga takoB&r s& !ala(& .u l)i!&2 mo,%a!& komor&2 is u!)&!& lik-orom. ;ik-or ru,a m&+a!i$ku2 ali i 'iolo.ku (a.titu Mo(ak %i)&limo !a r&%!)i2 sr&%!)i i stra,!)i mo(ak. A!atmoski mo(ak %i)&limo !a: -&liki mo(ak2 mali mo(ak2 mo,%a!o %&'lo Cm&Bumo(akD i ro%u,&!u mo,%i!u V&liki mo(ak s& sasto)i o% li)&-& i %&s!& olo-i#& C+&mis8&r&D. Po-r.i!u -&likog mo(ga $i!& ti)&la ,i-$a!i+ sta!i#a 7 si-a t-ar ili kora C#ort&[D. U!utar -&likog mo(ga !ala(& s& !asta-#i ,i-$a!i+ sta!i#a i $i!& 'i)&lu t-ar. Koru -&likog mo(ga %i)&limo !a r&,!)&-&: $&o!i2 t)&m&!i2 sl)& oo$!i i (atil)!i.

Mali mo(ak7 u stra,!)&m %i)&lu lu'a!)&2 si-a t-ar s& !ala(i i(-a!a2 a 'i)&la i(!utra2 graB&! o% %-i)& olo-i#&. Uloga: 8u!k#io!ira!)& sk&l&t!i+ mi.ia i o%r,a-a!)& to!usa C!a &tostiD mi.ia2 ima gla-!u ulogu u -r&m&!skom sli)&%u okr&ta i 'r(om !a%o-&(i-a!)u )&%!og okr&ta !a %rugi2 osigura-a ra-!ot&,u.

Mo,%a!o %&'lo ili m&Bumo(ak 7 i(m&Bu -&likog i malog mo(ga. 5'u+-aa talamus i +i otalamus. Gi otalamus o-&(u)& &!%okri!i i ,i-$a!i susta- t& usklaBu)& !)i+o-o %)&lo-a!)&.

Pro%u,&!a mo,%i!a 7 ri)&la( r&ma kral)&,!i$!o) mo,%i!i. 3i)&la t-ar i(-a!a. Tu su sm)&.t&!a -ital!a sr&%i.ta (a o%r,a-a!)& ,i-ot!i+ 8u!k#i)a: %isa!)&2 ,-aka!)&2 guta!)&2 ka.l)a!)&2 r&gula#i)a art&ri)skog tlaka2 ra% sr#a.

Kral)&,!i$!a mo,%i!a 7 sm)&.t&!a u ka!alu kral)&,!i#& . U sr&%i.tu s& !ala(i ka!al is u!)&! mo,%a!okral)&,!i$!om t&kui!om. Si-a t-ar i(-a!a2 a 'i)&la i(!utra. I( kral)&,!i$!& mo,%i!& i(la(& ,i-$a!a -lak!a ko)a t-or& ,i-#&.

Prin$ip nastanka osjeta

0:> 5s)&tila (a -i%2 slu+2 okus2 miris i %o%ir L os!o-!i i(-ori i!8orma#i)a o okoli.u. Naku i!& usko s &#i)ali(ira!i+ ,i-$a!i+ sta!i#a $i!& os)&tila. 5s)&tila %)&lu)u kao r&#& tori2 !ako! toga os)&til!o ,i-$a!o -lak!o os)&t r&!osi u s &#i8i$!o sr&%i.t& -&likog mo(ga g%)& osta)&mo s-)&s!i os)&ta.

1ijelovi oka 5ko s& sasto)i o% o$!& )a'u$i#& i o$!og ,i-#a. 5$!a )a'u$i#a o'a-i)&!a )& slo)&m ')&loo$!i#&2 ,il!i#& i mr&,!i#&2 a u!utar !)& s& !ala(i staklo-i!a C ro(ir!a ,&lati!o(!a t-or'aD. 3)&loo$!i#a s r&%!)& stra!& r&la(i u ro(ir!u ro,!i#u. Is r&% ro,!i#& )& r&%!)a o$!a komori#a i(a ko)& s& !ala(i .ar&!i#a 7 !a !)o) s& !ala(i ot-or ()&!i#a. Is o% .ar&!i#& sm)&.t&!a )& o$!a l&a.

Di)agram r&s)&ka l)u%skog oka: A M staklasto ti)&lo Cstaklo-i!aD2 3 M l&a2 4 M ro,!i#a2 D M ()&!i#a2 = M .ar&!i#a2 T M ')&loo$!i#a2 G M o$!i ,i-a#2 G M mr&,!i#a

>ra5a ivane stanice Kivana stanica 'neuron( ima tijelo i niz nastavaka. "ratke nastavke zovemo dendriti 'pomou njih stanica prima signale(. 7ugaak nastavak zove se akson 'neurit( %

0:? pomou njega stanica odailje signale. Oko nekih aksona nalaze se !chRannove stanice koje ine mijelinsku ovojnicu. Na mjestima gdje se sastaju !chRannove stanice ovojnica je tanja '5aniverova suenja( dendrit zavrne noice

soma

5aniverovo suenje

akson

!chRannova stanica mijelinska ovojnica jezgra Graa neurona

>ra5a mozga i le5ne modine ozak se sastoji od velikog i malog mozga& me)umozga i produene modine. Na povrini velikog mozga nalazi se siva tvar& a unutar bijela tvar. :a razliku od velikog mozga& kod kraljenine 'le)ne( modine siva tvar se nalazi u sreditu& a bijela na povrini.

0>/

veliki mozak

mali mozak

produena modina

Sredinji ivani sustav

0>0

siva tvar

bijela tvar

Prerez kraljeni ne modine

4rste ivaca #ostoje osjetilni 'senzorni( i motoriki ivci otoriki ivci se sastoje od motorikih neurona i prenose informacije iz sredinjeg ivanog sustava prema perifernim organima Osjetilni ivci gra)eni su od osjetnih neurona te primaju informacije od nekog osjetnog receptora na periferiji organizma i prenose ih prema le)noj modini i dalje prema mozgu

+ovezanost naboja stanine membrane i aktivnog transporta iona kroz membranu s nastankom podraaja 6depolarizacija'repolarizacija7 Na membranama svih ivih stanica postoji razlika potencijala& a promjena tih potencijala vana je za provo)enje ivanih impulsa. 2a se promjena odvija u C faze: faza mirovanja& faza depolarizacije i faza repolarizacije

/0:0

,5O-0N40: Na vanjskoj strani membrane je pozitivan naboj& a s embranski potencijal odrava se zahvaljujui

citoplazmatske strane negativan.

aktivnom transportu iona kroz membranu stanice mehanizam natrij1kalij

0>2 crpke 'iz stanice se izbacuju C natrijeva& a unose 8 kalijeva iona(. Negativan potencijal s unutarnje stane membrane iznosi DC< mA

/0:0 76#O305,:0*,46: !lijedi nakon faze mirovanja.

embrana stanice je

podraena pa se otvaraju kanali koji omoguuju ulazak velikog broja iona natrija unutarnja strana membrane postaje pozitivno nabijena /s DC< mA prelazi na Q;< mA0 tu naglu promjenu potencijala zovemo akcijski potencijal.

/0:0 56#O305,:0*,46: Nakon prolaska vala depolarizacije membrana stanice se repolarizira zatvaranjem kanala za ulazak iona natrija u stanicu i ukljuivanjem natrij1kalij crpke 'naboj se vraa na DC<mA(

?unkcionalna podjela kore velikog mozga #ojedini dijelovi mozga ine funkcionalne dijelove mozga -eina ulaznih informacija iz tijela stie u osjetilno podruje smjeteno u tjemenom renju. #okretako ili motoriko sredite nalazi se u stranjem dijelu eonog renja. $ eonom renju nalaze se sredita misaonih funkcija. $ sljepoonom renju nalazi se podruje za sluh& a u zatiljnom podruje za vid. $ dnu sljepoonog renja je podruje za njuh.

0>9

tjemeni reanj

eoni reanj

zatiljni reanj

sljepooni reanj mali mozak

Funkcionalna podjela kore velikog mozga

>ra5a punice i uloga pojedinih dijelova pri nastanku osjeta sluha $ho % osjetilni organ za sluh i ravnoteu. !astoji se od vanjskog& srednjeg i unutarnjeg uha. -anjsko ine una koljka i uni kanal. $ sredinjem uhu su bubnji i slune koice 'eki& nakovanj& stremen(. $ unutarnjem uhu su sluni organi i organ za ravnoteu $nutarnje uho je labirint koji se sastoji od punice& dva mjehuria i tri polukruna mjehuria. $ punici je sluni organ zavijeni kanal u obliku pueve kuice koji je dvjema tankim membranam podijeljen u C hodnika. Oni su ispunjeni endolimfom u srednjem kanalu i perilimfom u ostalim kanaliima. Na pregradi 'bazilarna membrana( nalazi se organ za sluh s receptorima& tzv. *ortijevim stanicama s dlaicama receptori podraaje prenose ograncima slunog ivca sljepooni reanj velikog mozga u sredite za sluh

0>E prednji polukruni stra-nji polukruni kanali kesica /utrikul0 postrani polukruni kanali predvorje vreica /sakul0 Graa punice punica kanali

*komodacija okaA poreme$aji u !unkciji oka 6kratkovidnost# dalekovidnost7 Na lei se lomi svjetlost koja ulazi u oko pa je ona vana za stvaranje slike. Oblik lee moe se mijenjati ovisno o stezanju miia lee % 0"O O70*,40 O"0 s l)o.t&!a l&a is u $&!a Cko!-&ks!aD l&a

gledanje udaljenog objekta

gledanje bliskog objekta

7036"O-,7NO!2 % zbog spljotene one jabuice slika pada iza mrenice. ,spravlja se bikonveksnim leama "502"O-,7NO!2 % ona jabuica izduena % zrake svjetlosti se skupljaju u aritu ispred mrenice. ,spravlja se bikonkavnim leama

0>@ +rijenos svjetlosnih podraaja :rake svjetlosti koje ulaze u oko lome se na lei i prolaze do mrenice na stranjem dijelu one jabuice 'stvara se umanjena i obratna slika(. Na tom dijelu mrenice nalaze se fotoreceptori koje dijelimo na tapie 'osjetljivi na intenzitet svijetla( i unjie 'zamjeujemo boje(. Na svijetlo je najosljetiljivija uta pjega 'na tom mjestu nastaje slika(. jesto na mrenici& gdje vidni ivac

izlazi iz oka& nema fotoreceptora& to je slijepa pjega. -idnim ivcem iz svakog oka slika putuje u sredite za vid u zatiljni reanj velikog mozga. uskla)uje dvije slike 'tek u mozga nastaje stvarna slika( ozak

Smje taj osnovna etiri okusa na jeziku Na povrini jezika nalaze se okusni pupoljci s okusnim receptorskim stanicama. #ostoje razliite vrste okusnih pupoljaka pomou kojih osjeamo: slatko& kiselo& gorko i slano. #odruja s najvie receptorskih stanica pojedine vrste raspore)ena su: gorko

kiselo slano sla!o

kiselo slano

slatko

Razmjetaj okusa na jeziku

0>A Provoenje ivanog impulsa i procesi u sinapsi SINAPSA mjesto prelaska ivanog impulsa s jednog neurona na drugi neuron ili na miinu ili ijezdanu stanicu. Impuls se du aksona prenosi elektrinim putem (irenjem akcijskog potencijala) preko sinapsi se prenosi kemijskim putem pomou neurotransmitera. Akcijski potencijal dolazi do zavrnih noica aksona povea se propusnost za iona kalcija spajanje mjehuria ispunjenih neurotransmiterom sa staninom membranom otputanje neurotransmitera u sinaptiku pukotinu difuzija neurotransmitera kroz sinapti ku pukotinu vezanje za receptore postsinaptikog neurona ili neke druge stanice otvaranje kanala za natrij na membrani postsinaptikog neurona depolarizacija postsinaptikog neurona (iri se akcijski potencijal na drugi neuron)

smjer iv anog impulsa neurotransmiter Sinaptiki mjehuri akson

sinaptiki mjehur

mitohondrij polarizirana i dendrit sinaptika pukotina depolarizirana membrana Prijenos ivanog impulsa kroz sinapsu

Priroeni (sisanje, disanje, kaljanje) i steeni refleksi (Pavlovljevi refleksi) Postoje priroeni refleksi (sisanje, gutanje, kaljanje, kihanje) te steeni refleksi nastaju tijekom ivota zbog odreenih iskustava. Jednu vrstu steenih refleksa ine uvjetovani ili Pavlovljevi refleksi javljaju se kada poveemo dva podraaja od kojih jedan izaziva refleksnu reakciju, a drugi je neutralan, a nakon odreenog vremena organizam poinje reagirati i na neutralan podraaj (jer je povezan s podraajem koji samostalno uzrokuje

0>: refleksnu reakciju). Pas lui slinu na podraaj hranom. Ukoliko poveemo taj podraaj s nekim neutralnim podraajem, npr. zvukom zveke, nakon nekoliko izlaganja psa hrani i neutralnom podraaju istodobno, pas e poeti lu iti slinu samo na neutralni podraaj, tj. zvuk zveke jer je nauen da taj podraaj uvjetuje hranu.

Analiza refleksne reakcije Refleksi brze, nesvjesne i svrsihodne reakcije tijela na neki podraaj. Odvijaju se preko kraljenine modina, a kora velikog mozga pritom ne sudjeluje. Jedna od vrsta refleksa jest refleks uklanjanja (uloga je zatita organizma). iv ana vlakna koja sudjeluju u provoenju impusla stvaraju refleksni luk sastoji se od osjetnog neurona koji prima podraaj i prenosi ga do kraljenine modine i motorikog neurona koji potie samu reakciju. Npr. nakon udarca lijeni kim ekiem po tetivi ivera osjet se prenosi (preko osjetnih neurona) do stranjeg roga kraljenine modine sinaptiki se prespajaju na motoriki neuron (ili moe posredovati meuneuron) pokretaki ivani impulsi stiu na motoriku plo icu miinih vlakana i potiu ih na pojedinano trzanje.

Djelovanje neurotransmitera i uloga enzima pri njihovoj razgradnji Neurotransmiteri su neurohormni koji podrauju postsinaptiki neuron i na taj nain prenose ivani impuls. Kako neurohormoni ne bi predugo podraivali postsinaptiki neuron oslobaa se enzim za razgradnju neurohormona.

Znaenje sna za normalno funkcioniranje organizma Tijekom sna mozak se energetski obnavlja, sintetizira nove koli ine ATP-a i neurohormona, fiksira se pamenje.

Osjetilo njuha i prijenos signala do mozga Receptori za njuh smjeteni su u mirisnoj olfaktornoj regiji nosa smjetena u sluznici gornjeg dijela nosnog hodnika. Mirisni receptori pripadaju skupini

0>> kemoreceptora. Mirisne molekule moraju se otopiti u nosnoj sluzi i podraiti dla ice mirisnih stanica nastali potencijali se prenose u mirisnu regiju mozga

Poloaj organa za ravnoteu Nalazi se u unutranjem uhu. Sastoji se od dva mjehuria i 3 polukruna kanali a ispunjenih tekuinom, tzv. endolimfom. Polukruni mjehuri i smjeteni su u prostoru pod pravim kutom. Unutar kanalia nalaze se specijalizirane osjetne stanice s dla icama koje se podrauju kretanjem endolimfe, podraaj se ivcem prenosi u primozak i dalje u mali i veliki mozak.

m. Znaenje pojedini! organa i organski! sustava u odravanju !omeostaze organizma

Poja! 0o!eosta a ;)u%ski orga!i(am ima !i( m&+a!i(ama ko)ima o%r,a-a orga!i(am u ravnote"i2 ! r. t)&l&s!u t&m &raturu2 art&ri)ski tlak2 G2 ko!#&!tra#i)u gluko(& u kr-i...

G5M=5STAZA

Gom&osta(a )&2 %akl&2 ra-!ot&,a o timal!i+ 'iolo.ki+ C'iok&mi)ski+D u-)&ta 8u!k#io!ira!)a orga!i(ma.

.naenje vode a odr"avanje "ivota Vo%a )& !a)(astu l)&!i)i s o) u l)u%skom orga!i(mu C$i!i oko A/N l)u%skog ti)&laD Ima ra(li$it& i -a,!& ulog& u orga!i(mu: %o'ro ota alo2 r&!osi t-ari2 slu,i kao m&%i) u ko)ima s& ('i-a)u 'iok&mi)sk& r&ak#i)&2 .titi orga!& o% o(l)&%a2 su%)&lu)& u r&gula#i)i t)&l&s!& t&m &ratur&2 o%r,a-a!)& osmotsk& ra-!ot&,& i %r.

0>? Zastu l)!ost -o%& u orga!i(mu o-isi o %o'i C8&tus ima ?/N -o%&D2 s olu i u%)&lu masti u ti)&lu $o-)&ka.

7lo-a /u/re-a u odr"avanju 0o!eosta e R&gula#i)a t)&l&s!i+ t&kui!a2 &kskr&#i)a Ci(lu$i-a!)& .t&t!i+ i su-i.!i+ t-ariD2 r&gula#i)a kr-!oga tlaka i &ritro o&(a Clu$& +ormo! &ritro o&ti! ko)i stimulira ko.ta!u mo,%i!u !a roi(-o%!)u &ritro#itaD

4anost stalnih p. vrijednosti tjelesnih teku$ina

,zvanstanine tekuine veinom imaju p+ Q.F& a stanine oko Q.E % promjenom p+ ne mogu se odvijati kemijske rekcije nune za ivot 'prvenstveno zato to veina enzima djeluje u uskom rasponu p+(.

Disanje i regulacija pH Smanjenom frekvencijom disanja u tijelu se nakuplja CO2 On reagira s H2O stvarajui karbonatnu kiselinu koja disocira CO2 + H2O H2CO3 H++HCO3Osloboeni H+ ioni snizuju pH tjelesnih teku ina ACIDOZA Dubljim i brim disanjem mogue je postii oslobaenje u atmosferu veu koli inu CO2 a dio potjee iz karbonantne kiseline u krvnoj plazmi - ALKALOZA H+ + HCO3- H2CO3 CO2 + H2O

Ozbiljnija acidoza i alkaloza su rijetke jer se u krvi nalaze puferi za odranje pH

0?/

n. ,lavni poremeaji i bolesti organa i organski! sustava ovjeka. imbenici koji unaprje&uju ili naru avaju zdravlje ovjeka

Po itivni i ne-ativni utje$aji na sr$e i krvo"ilni sustav P5ZITIVNI: R&%o-ito s a-a!)& C:M> +D2 r&%o-iti o'ro#i2 r&%o-ita t)&l&s!a akti-!ost2 ra('orita r&+ra!a C!& s r&-i.& &!&rgi)&2 mas!oa2 soli2 -i.& o-ra i -oaD2 um)&r&!a t)&l&s!a t&,i!a.

N=GATIVNI: Pu.&!)&2 ko!(umira!)& alko+ola2 r&kom)&r!a t)&l&s!a t&,i!a2 r&kom)&ra! u!os mas!& +ra!&2 str&s.

Nain "ivota i pojava visoko- tlaka i aterosklero e At&roskl&ro(a i -isoki tlak $&.i su u oso'a ko)& o'il!i)& )&%u mas!u +ra!u t& ko% u.a$a i r&tili+ oso'a2 oso'a ko)& s& !&%o-ol)!o kr&u CJs)&%ila$ki !a$i! ,i-otaJD.

Najee /olesti i pore!eaji dino- sustava i nji0ova pove anost s ri ini! i!/eni$i!a a dravlje Pre0lada 7 !a)$&.a 'ol&st u(roko-a!a ra(li$itim -irusimaF i!8&k#i)a gor!)i+ %i.!i+ ut&-a: !os2 grlo. Sim tomi: ki+a!)&2 su(&!)&2 grlo'ol)a2 romuklost2 ka.al)2 #ur&!)& i( !osa.

Akutni /ron0itis 7 u ala slu(!i#& 'ro!+a i 'ro!+iolaF u(roko-a!a %)&lo-a!)&m -irusa. Sim tomi: ka.al) s ,ukastim ili si-kastim is l)u-kom2 ot&,a!o %isa!)&2 +ri a!)&2 o-i.&!a t)&l&s!a t&m &ratura. H&.& o'ol)&-a)u u.a$i2 asmati$ari2 oso'& ko)& ,i-& u o!&$i.&!o) atmos8&ri.

0?0 Kronini /ron0itis 7 u$&stalo o%ra,i-a!)& %i.!i+ ut&-a ili i!8&ktom ili %rugim iritati-!im $im'&r!i#ima. Na)$&.i u(rok )&st u.&!)& i o!&$i.&! (rak. Sim tomi: ot&,a!o %isa!)&2 i(lu$i-a!)& slu(i...

,!9i e! plua: o.t&&!)& al-&olaF lua gu'& 8u!k#i)u ('og o.t&&!)a i sma!)&!)a 'ro)a al-&ola. Ti)&lo %o'i-a malo kisika )& ugl)iko- %ioksi% (aosta)& u ti)&lu C la-& us!&D2 mogu s& )a-iti ro'l&m s ra%om sr#a C ro.ir&!)& %&s!og %i)&la sr#a2 t(-. lu!o sr#&D. U(ro#i su isti kao i (a 'ro!+itis

7pala plua 4pneu!onija5 7 u(roko-a!a i!8&k#i)om !&kom -rstom 'akt&ri)a2 -irusa i miko la(miF Sim tomi: -rui#a2 ka.al)2 t&.ko i ot&,a!o %isa!)&F !a)$&.& )& u(roko-a!a 'akt&ri)om C !&umokokD.

3ak plua 4/ron0alni kar$ino!5 7 u ??N slu$a)&-a s& susr&& ko% u.a$a. Dim #igar&t& o.t&u)& sta!i#& slu(!i#& %u.ika2 a o.t&&!& sta!i#& su o$&t!i sta%i) ra(-o) tumora. Tumor s& .iri !a lua t& m&tasta(ira u %rug& %i)&lo-& ti)&la C! r. mo(ak2 )&tru2 kosti2 ko,uD L !asta)u s&ku!%ar!i tumori. Sim tomi: o$&t!o ka.al)2 is l)u-ak mo,& 'iti sukr-a-2 a %isa!)& ot&,a!o2 kas!i)& s& )a-l)a 'ol u rsima ko)a )& ra(li$ita (a -ri)&m& u%isa)a i i(%isa)a.

*u/erkulo a 4*'+5 7 i(a(i-a )& 'a#il Lmo,& t)&%!ima r&,i-)&ti u ra.i!i C!& o%!osi s-)&, (rak i su!$&-u s-)&tlostD. Pr&-&!ti-a: Pra-il!& +igi)&!skim !a-ik& t& r&-&!ti-!o #i)& l)&!)&. Da!as )& i(l)&$i-a (a+-al)u)ui a!ti'ioti#ima.

Ri(i$!i $im'&!i#i: Pu.&!)&2 ,i-ot u o!&$i.&!o) atmos8&ri2 !& ra-il!& +igi)&!sk& !a-ik&...

A(1S: u roni$i2 nain ara e G(6#o!2 nain atite AIDS /)cVuired %mmunodeficiencL SLndrome0 7 si!%rom st&$&!& imu!o%&8i#i)&!#i)& Csku sim toma ('og ra(-o)a !&%ostat!& 8u!k#io!al!osti

0?2 imu!olo.kog susta-aD 7 u(roku)& ga -irus GIV C-irus +uma!& imu!o%&8i#i)&!#i)&D 7 r&!osi s& kr-l)u i s ol!im o%!osom2 i!)&k#i)skim iglama t& s ma)k& !a %i)&t& kro( ost&l)i#u ili sisa!)&m 7 (a.tita: i(')&ga-a!)& !&(a.ti&!og s ol!og o%!osa Cu otr&'a ko!%omaD2 i(')&ga-a!)& %i)&l)&!)a igala m&Bu i!tra-&!skim o-is!i#ima.

Aler-ija i aler-eni

Imu!olo.ki susta- mo,& r&agirati !a t-ari ko)& i!a$& !isu .t&t!& (a orga!i(am Limu!olo.ka r&os)&tl)i-ost Cal&rgi)&D Na)$&.i al&rg&!i su: ra.i!a Cgri!)&D2 &r)&2 &lu% ra(li$iti+ 'il)aka2 o)&%i!& !amir!i#&2 !&k& -rst& l)&ko-a C! r. &!i#ili!D

Nastanak karijesa i naini atite u/i

=ro(i)a (u'a %o ko)& %ola(i !ako! o.t&&!)a (u'!& #akli!&. Nasta)a!)& kari)&sa ous )&.u)u 'akt&ri)& C!treptococcus mutansD. Pr-o s& !a (u'ima )a-l)a (u'!i lak C!aslaga +ra!&2 sli!& i 'akt&ri)aD L 'akt&ri)& u laku ra(graBu)u ostatk& +ra!& i ritom st-ara)u kis&li!& ko)& ota a)u #akli!u Co-om ro#&su ogo%u)& +ra!a 'ogata ugl)iko+i%ratima i !&r&%o-ita +igi)&!a (u'aD. Pr&-&!#i)a )& u ra-o su rot!a: r&%o-ita +igi)&!a (u'a2 r&+ra!a '&( u!o ugl)iko+i%rata2 u(ima!)& ma!)& koli$i!& 8luora C#akli!a osta)& ot or!i)a !a ota a!)&D2 r&%o-it o%la(ak stomatologu.

Dtetnost alko0ola

Alko+ol C&ta!olD i(a(i-a o-is!ost2 'r(o s& i( ro'a-!og susta-a a sor'ira ukr-otok2 kr-l)u s& tras! ortira u )&tru g%)& s& r&t-ara u a#&tal%&+i% L -rlo toksi$a! s o)2 o.t&u)& )&tru L #iro(a )&tr&. Pr&t)&ra!a ko!(uma#i)a alko+ola mo,& %o-&sti %o gastritisa Cu ala ,&lu$a!& slu(!i#&D2 o.t&&!)a mo(ga2 a!kr&atitisa Cakut!a u ala gu.t&ra$&D2 o.t&&!)a sr#a2 ima !&gati-a! ut)&#a) !a am&!)&2 kro!i$!i alko+oli(am %o-o%i %o gu'itka !a t)&l&s!o) t&,i!i Ciako )& alko+ol kalori$a!2 ali s& (a!&maru)& ostala +ra!aD i %r.

0?9

Pojava proljeva i atvoraI osnova sa!opo!oi

Proljev 7 osl)&%i#a r&'r(og gi'a!)a sa%r,a)a #ri)&-a kro( %&'&lo #ri)&-o. Stoli#a )& $&sta i i(ra(ito t&kua. Mo,& !astati usli)&% !& ra-il& r&+ra!&2 'akt&ri)sk& ili -irus!& i!8&k#i)& ro'a-!og susta-a2 a!ti'ioti#i2 a mo,& 'iti i si+og&! C ri o-&a!o) si+i$ko) !a &tostiD. Prol)&-om s& mo,& u -rlo kratkom -r&m&!u i(gu'iti -&lika koli$i!a t&kui!& L !aru.a-a!)& +om&osta(& Prol)&- !a)$&.& tra)& %a!M%-a2 ako otra)& %ul)&2 tr&'a os)&titi li)&$!ika. SAM5P5M5W: u(ima!)& %o-ol)!& koli$i!& i(oto!i$!& t&kui!&

.atvor 7 osl)&%i#a s orog gi'a!)a 8&#&sa %&'&lim #ri)&-om. U(rok mogu 'iti atolo.k& rom)&!& %&'&log #ri)&-a i sma!)&!a s oso'!ost kr&ta!)a muskulatur& #ri)&-a. H&.& )& u(rok !&o%go-ara)ua r&+ra!a t& !&r&%o-ito ra,!)&!)& #ri)&-a. SAM5P5M5W: U(imati +ra!u s -i.& -laka!a Ckru+ o% #)&lo-iti+ ,itari#a2 ,it!& a+ul)i#&2 -o&2 lis!ato o-r&2 krum iro-a kora2 gra+ i su+i gra.akD2 sma!)iti u(ima!)& -isoko r&raB&!i+ !amir!i#a C'i)&li kru+ i sirD2 o-&ati u(ima!)& t&kui!&2 ali i(')&ga-ati ko8&i! i alko+ol2 r&%o-ito ra,!)&!)& #ri)&-a2 r&%o-ita t)&lo-)&,'a.

%snova drave pre0rane

Za (%ra-l)& $o-)&ka 'it!a )& ura-!ot&,&!a r&+ra!a L ti)&lu osigura-a s-& otr&'!& t-ari (a !ormal!o 8u!k#io!ira!)& i o timal!u koli$i!u &!&rgi)&. D!&-!o 'i u o'ro#ima o%rasl& oso'& ros)&$!o tr&'alo 'iti oko @/N ugl)iko+i%rata2 9/N ')&la!$&-i!a i oko 0@N mas!oa. U %)&#& u%io ')&la$&-i!a tr&'a 'iti -&i ('og i!t&!(i-!og rasta i ra(-o)a.

0?E

.&&r2 ul)& i mas!o&

mli)&ko i !iskomas!i mli)&$!i roi(-o%i2 m&so mal& mas!o&2 )a)a i ri'a

-o& i o-r&

i!t&gral!& ,itari#&2 kru+ i t)&st&!i!a

Piramida pravilne prehrane

3i ini i!/eni$i a dravlje i rad /u/re-a 3u'r&(i su -rlo os)&tl)i-i i tr&'a i+ $u-ati o% r&+la%& i .t&t!i+ C!&8rotoksi$!i+D t-ari. Pos&'!o su os)&tl)i-i !a t&.k& m&tal&2 o)&%i!& li)&ko-& i -&& koli$i!& alko+ola. Ko% o.t&&!i+ 'u'r&ga toksi$!& t-ari (aosta)u u ti)&lu t& s& ko!#&!trira)u %o koli$i!a ko)& u(roku)u tro-a!)& a i smrt.

Spolno prenosive /olesti: GIVV2 +& atitis2 +&r &s2 a iloma CGPVVVD2 tri+omo!as2 klami%i)a2 go!or&)a2 si8ilis

0?@ VGIV kao 'ol&st !a-o%& sami sasta-l)a$i kataloga iako GIV !i)& 'ol&st2 !&go -irus ko)i u(roku)& AIDS VVisto tako2 GPV C+uma!i a iloma -irusD )& -irus ko)i u(roku)& rak grlia mat&r!i#&

Pove anost spolno prenosivi0 /olesti s ri ini! ponaanje! 5-& 'ol&sti ugla-!om su osl)&%i#a !&o%go-or!og s ol!og o!a.a!)a: i(')&ga-a!)& ko!tra#& #i)& C os&'i#& r&(&r-ati-aD2 romiskuit&t!o o!a.a!)& C$&sto mi)&!)a!)& s&ksual!i+ art!&raD.

Metode kontra$ep$ije Cs r&$a-a!)a (a$&aDI va"nost planiranja o/itelji PRIR5DN= M=T5D=: N& ra'& s& sr&%st-a (a s r)&$a-a!)& tru%!o&2 -& s& oku.a-a o%r&%iti -ri)&m& o-ula#i)& 7 !a ta) s& !a$i! mo,& r&t osta-iti mogu& -ri)&m& (a$&a Co%r&%iti t(-. lo%!i %a!iD L u to s& -ri)&m& i(')&ga-a s ol!i o%!os. <&%a! o% !a$i!a o%r&Bi-a!)a o-ula#i)& C!& 'a. ou(%a!D )&st r&ma kal&!%aru m&!strua#i)&. U ra-ilu o% o-ula#i)& %o !o-& m&!strua#i)& roB& 0E %a!a t& o-ula#i)u mo,&mo o%r&%iti tako %a o% uku !og #iklusa o%u(m&mo 0E %a!a. U slu$a)u ra-il!og #iklusa ko)i tra)& 2> %a!a2 o-ula#i)a 'i tr&'ala 'iti 0E. %a!a #iklusa. Ako #iklusa tra)& 92 %a!a2 r&t osta-ka )& %a & s& o-ula#i)a %ogo%iti 0>. %a!a #iklusa. Ako s& ,&li i('i)&i tru%!oa2 s ol!i o%!os tr&'a i(')&ga-ati E %a!a ri)& i 9 %a!a osli)& o-ula#i)&. Na) o(!ati)& riro%!& m&to%& su Knaus#%-inova !etoda 7 t&m&l)i s& !a o%r&Bi-a!)u tr&!utka o-ula#i)& m)&r&!)&m t)&l&s!& t&m &ratur&. 'ilin-sova !etoda $ervikalne slu i 7 t&m&l)i s& !a rom)&!ama ko!(ist&!#i)& slu(i u #&r-iksu. Prekinuti snoaj 7 !a)stari)a riro%a! m&to%a2 s ol!i o%!os s& r&ki%a ri)& &)akula#i)& s)&m&!& t&kui!& u ro%!i#u C!& ou(%a!oD. S-& su riro%!& m&to%& ko!tra#& #i)& o rili$!o !& ou(%a!&.

K=MI<SK= M=T5D=: Kori.t&!)& sr&%sta-a ko)& sa%r,& t(-. s &rmi#i%!& t-ari Cu'i)a)u s &rmi)& ili sma!)u)u !)i+o-u okr&tl)i-ostD. S &rmi#i%!a sr&%st-a s& !& osr&%!o i)& o%!osa sta-& u ro%!i#u2 a !a)$&.& su u o'liku kr&ma2 g&la ili )&!&.

0?A

M=GANIHK= M=T5D=: S r)&$a-a)u rola(ak s &rmi)a u s ol!i susta- ,&!&. Na) o(!ati)& m&+a!i$ko sr&%st-o (a.tit& su kondo!i C(a ra(liku o% ostali+ !a-&%&!i+ m&to%a2 %a)u i o%r&B&!i stu a!) (a.tit& o% s ol!o r&!osi-i+ 'ol&stiD. Pr&(&r-ati- s& sta-l)a !a &!is ri)& s ol!og o%!osa t& s r)&$a-a &)akula#i)u s)&m&!& t&kui!& u ro%!i#u ,&!&. Posto)& i ,&!ski ko!%omi 7 8&mi%omi 7 sta-l)a)u s& u ro%!i#u i %)&lu)u !a isti !a$i!. Spirala ili !aterniki ulo"ak M s r)&$a-a rola(ak s &rmi)a2 ali ako s& o lo%!)a i ak %ogo%i2 s irala %)&lu)& kao a'orti-!o sr&%t-o L s r)&$a-a ima la!ta#i)u (am&tka u slu(!i#u mat&r!i#&. 1ija9ra-!a 7 &lasti$!a ka i#a2 sta-l)a s& u ro%!i#u ri)& s!o.a)a.

3I5;5IK5MG5RM5NSK= M=T5D=: Ugla-!om s r)&$a-a)u o-ula#i)u 7 !& mo,& %oi %o o lo%!)&. Mogu 'iti u o'liku ilula2 8last&ra2 i!)&k#i)a2 im la!tata. Pilula (a Q%a! osli)&R L s r)&$a-a im la!ta#i)u o loB&!& )a)!& sta!i#& u slu(!i#u mat&r!i#&.

TRA<N= M=T5D=: St&rili(a#i)a L u mu.kara#a -a(&ktomi)a C r&si)&#a!)& s)&m&!o-o%aD2 a u ,&!a o%-&(i-a!)& )a)!ika.

P;ANIRAN<= 53IT=;<I M s-)&s!o i slo'o%!o o%lu$i-a!)& ,&!& i mu.kar#a o !a) o-ol)!i)&m -r&m&!u (a ro%it&l)st-o2 (a roB&!)& ,&l)&!og 'ro)a %)&#& t& o -r&m&!u i ra(maku i(m&Bu oro%a. 4il) la!ira!)a o'it&i)i )& roB&!)& (%ra-& i ,&l)&!& %)&#& t& o%go-or!o i s-)&s!o ro%it&l)st-o. Pla!ira!)& o'it&l)i )& )&%!o o% os!o-!i+ l)u%ski+ ra-a i slo'o%a.

%visnosti: vrste i tetne posljedi$e 5-is!ost )& %u.&-!o i t)&l&s!o sta!)& oso'& ko)& !asta)& kao osl)&%i#a m&Bu%)&lo-a!)a orga!i(ma i sr&%sta-a o-is!osti. Mo,& 'iti 8i(i$ka: ka%a s& ('og rilago%'& orga!i(ma !a sr&%st-a o-is!osti o)a-& 8i(i$ki or&m&a)i ako s& r&ki!&

0?: u(ima!)& ti+ sr&%sta-a. Tak-u o-is!ost i(a(i-a)u alko+ol2 o i)ati2 'ar'iturati i %rugi s&%ati-i2 to mogu 'iti i !&ki li)&ko-i Cusli)&% %ugotra)!& rim)&!&D. 5 &!ito sr&%st-a o-is!osi mo,&mo o%i)&liti !a: So#i)al!o ri+-a&!a sr&%st-a o-is!osti M alko+ol2 %u+a2 ka-a2 $ak s& !& smatra)u Q%rogamaR2 a !&ri)&tko s& !)i+o-o ko!(umira!)& oti$& Cr&klam&D. So#i)al!o !& ri+-a&!a sr&%st-a o-is!osti 7 ra-& Q%rog&R2 u,i-at&l)& (o-&mo !arkoma!ima. T& s& %rog& !& mogu l&gal!o ku iti. 5-is!i#i i+ !a'a-l)a)u il&gal!o C!&ri)&tko krimi!al!im ra%!)amaD2 -rlo su sku &. Tu u'ra)amo: mor8i! i !)&go-& %&ri-at&2 mari+ua!u2 +a.i.2 ka!a'is2 kokai!2 si!t&ti$k& +alu#i!og&!&2 +la l)i-& ar& orga!ski+ ota ala Cs!i8a!)&D. Sr&%st-a o-is!osti o ko)ima !&ma )as!i+ moral!i+ sta)ali.ta u %ru.t-u 7 r&kom)&r!o u(ima!)& !&kog li)&ka Cta'l&toma!i)aD.

VRST= o-is!osti: alko+oli(am2 am8&tami!ski ti 2 ka!a'is!i ti Cmari+ua!a2 +a.i.D2 kokai!2 +alu#i!og&!i C;SD2 m&skali!2 sko olami!D2 o i)at!i ti C+&roi!D2 %u+a!ski ti

P5S;<=DI4= Cmogu s& o%i)&liti !a si+olo.k& i 8i(iolo.k&D: Am8&tami!i u(roku)u %& r&si)u2 os a!ost2 gla%2 os)&a) stra+a. Ka!a'is u(roku)& 'ol&sti orga!a (a %isa!)&2 sma!)u)& s &rmatog&!&(u2 i(a(i-a i(osta!ak o-ula#i)&. Kokai! mo,& %o-&sti $ak %o mo,%a!og u%ara2 i(a(i-a stra+2 ra(%ra,l)i-ost2 %& r&si)u2 sui#i%al!& misli2 G&roi! u(roku)& su(&!)& o$i)u2 #ur&!)& !osa2 i!t&!(i-!o (!o)&!)&2 ro.ir&!)& ()&!i#a2 rol)&-2 gr$&-& u tr'u+u2 'olo-& u mi.iima i kostima. Nikoti! Ci( %u+a!skog %imaD u(roku)& o.t&&!)& kr-o,il!og susta-a2 kro!i$!& 'ol&sti %i.!og susta-a2 mo,& %o-&sti %o raka. U ra(%o'l)u a sti!&!#i)& C r&sta!ka u(ima!)a sr&%sta-a o-is!ostiD )a-l)a s& a sti!&!#i)ska kri(a C!&ugo%!i t)&l&s!i sim tomi2 lo.& si+i$ko sta!)& ('og )ak& ,&l)& (a sr&%st-om o-is!ostiD.

0?> Bolesti koje se prenose krvlju Najee su *,%S i hepatitis i to posebice uporabom ve koritenih igala pri ubrizgavanju sredstava ovisnosti. +epatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oteenja ili unitenja njezinih stanica. oe biti kratkotrajan 'akutni( i

dugotrajan 'kronini(. 5azlikujemo hepatitis 0 % uvijek akutanM hepatitis 9 % serumski hepatitis& nalazi se u krvi& slini i spermi& a prenosi se transfuzijom krvi& zaraenim iglama ili spolnim kontaktomM hepatitis * % moe se prenjeti transfuzijom krvi& spolnim odnosom& zaraenim iglama& preko ozljeda na koi. 5izinu skupinu ine ovisinici o drogama& promiskuitetne osobe& osobe koje su se podvrgnule piercingu.

%ijabetes& rizini imbenici# lijeenje 7ijabetes % eerna bolest % guteraa ne lui inzulin ili on ne djeluje ispravno pa se u krvi nakuplja previe eera % oboljeli moraju primati injekcije inzulina i=ili 'ovisno o tipu bolesti % inzulin ovisni tip , ili inzulin neovisni tip ,,( se pridravati posebnog reima prehrane i tjelesne aktivnosti& moe se lijeiti transplantacijom guterae ili izoliranih 3angerhansovih otoia. 5izini imbenici za nastanak: naslije)e i okolina 'pretilost& nepravilna prehrana& nedostatna tjelesna aktivnost(

Leukemija Veliko poveanje broja nenormalnih leukocita u krvi. Leukociti nisu funkcionalni, ne obavljaju svoju zadau obrane organizma. Mogu biti akutne ili kronine. Ako bolest zahvaa limfocite limfatina leukemija, a ako zahvaa neutrofilne leukocite mijeloina leukemija.

0?? Hemofilija Nemogunost zgruavanja krvi od koje uglavnom boluju mukarci (objanjeno u genetici). Lje enje se provodi ubrizgavanjem faktora zgruavanja koji nedostaje.

Znaenje programa imunizacije djece Trajnom i programiranom imunizacijom (cijepljenjem) iskorijenjene su neke teke bolesti na svjetskoj razini (npr. velike boginje). Imunizacijom se sprjeava razvoj brojnih zaraznih bolesti.

Vanost transplantacije i doniranja organa Presaivanje ili transplantacija organa irom svijeta prihva ena i uspjena metoda lijeenja bolesnika kod kojih je dolo do nepovratnog zatajenja funkcije organa. Uspjeno presaivanje, i kada nije od vitalnog znaaja, doprinosi poboljanju kvalitete ivota primatelja.

Povezanost nastanka bolesti s poremeajima u radu endokrinih lijezda Hipotireoza smanjeno luenje hormona titnjae usporavaju se tjelesne i metalne funkcije. Jedna vrsta hipotireoze moe biti uzrokovana nedostatkom joda u hrani (jod je nuan za sintezu hormona titinjae). Dolazi do smanjenog luenja hormona titnjae, a njeno tkivo buja guavost Postoji i hipertireoza pojaano luenje hormona titnjae. Gigantizam posljedica prevelike koli ine hormona rasta. Patuljasti rast smanjeno luenje hormona rasta. Dijabetes guteraa ne lui hormon inzulin.

Modana kap; rizini imbenici Propadanje dijela mozga koji ostane bez opskrbe krvlju zbog poremeaja u krvotoku mozga Rizini imbenici: puenje, trajno povieni kolesterol, eerna bolest.

2//

Degenerativne bolesti ivanog sustava Postupno propadanje neurona u mozgu Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest (senilna demencija), multipla skleroza

Opasnost buke za zdravlje Jaki zvukovi mogu uzrokovati bol u uima, vrtoglavicu, muninu, razdraljivost i umor, a dugotrajna izloenost buki uzrokuje trajno oteenje sluha. Jedinica za ja inu zvuka izraava se u decibelima (dB). Opasnosti za sluh nema u rasponu od 10-80 dB, od 80-110 dB postoji opasnost za sluh, a u rasponu od 120-140 dB mogue je oteenje sluha ve pri kratkom izlaganju.

2/0

J G,N,*(KA
a. Osnovni genetiki pojmovi i nji!ovi me&uodnosi
1e9ini$ija -enetike i pove anost s ostali! /ioloki! dis$iplina!a G&!&tika )& (!a!ost ko)a s& 'a-i istra,i-a!)&m s-i+ as &kata !asl)&Bi-a!)a. Nasl)&Bi-a!)& s& mo,& rou$a-ati !a rali$itim orga!i(a#i)skim ra(i!ama ,i-ota 7 !a ra(i!i mol&kula2 kromosoma2 sta!i#a2 )&%i!ki2 o ula#i)a2 -rsta it%. Pr&%m&ti rou$a-a!)a g&!&tik& )&su struktura2 ri)&!os i %)&lo-a!)& !)asl)&%!& t-ari u sta!i#i.

Prouavanje nasljeivanja na razini jedinki bavi se KLASINA ili MENDELOVA GENETIKA Podruje genetike koje istrauje nasljeivanje na razini stanica i kromosoma jest CITOGENETIKA Podruje genetike koje se bavi naslje ivanjem na razini populacija jest POPULACIJSKA GENETIKA Istraivanje naslje ivanja na razini molekula jest MOLEKULARNA GENETIKA Podruje genetike koje na temelju strukture i funkcije geneti kog materijala te analize nasljeivanja na razini populacija i vrsta potvruju evolucijske postavke jest EVOLUCIJSKA GENETIKA Razvojem tehnika molekularne genetike utemeljeno je najnovije podruje genetike GENETIKO INENJERSTVO

G&!&tika )& o-&(a!a sa s-im 'iolo.kim %is#i li!ama ko)& rou$a-a)u o)&%i!& sku i!& orga!i(ama C'ota!ika2 (oologi)a2 'iologi)a $o-)&ka2 mikro'iologi)a...D )&r s& s g&!&ti$kog sta)ali.ta istra,u)u s-& sku i!& orga!i(ama. G&!&tika )& !a)%u'l)& o-&(a!a s 'iologi)om sta!i#& C #itog&!&tika 7 rou$a-a rom)&!& 'ro)a i o'lika kromosoma -i%l)i-& mol&kular!a g&!&tika 7 rou$a-a

mikrosko omD i mol&kular!om 'iologi)om C

2/2 !asli)&Bi-a!)& !a ra(i!i mol&kul& DNA o%!os!o RNAD. Izvan biologije, genetika je najdublje povezana s biotehnologijom (genetiko inenjerstvo), medicinom (najvie nas zanima naa vlastita genetika, genetika ovjeka, kako bismo sprije ili i lije ili genetske poremeaje) i statistikom (populacijska genetika).

Nasljedna tvar i nasljedna svojstva Nasl)&Bu)& s& u uta (a i(gra%!)u i 8u!k#io!ira!)& orga!i(ma2 a ta )& u uta sa%r,a!a u g&!ima. Dakl&2 !asl)&Bu)u s& g&!i ko)i o%r&Bu)u s-o)st-a CT=N5TIPL s-aka mor8olo.ka oso'i!a -i%l)i-a okomD. Sku s-i+ g&!a )&%!og orga!i(ma !a(i-a s& G=N5TIP. G&! )& %io mol&kul& DNA ko)a sa%r,i u utu (a strukturu o%r&B&!og oli & ti%a C')&la!$&-i!&D. Gen je dio molekule DNA koje se zajedno prepisuje u RNA (najee mRNA). Nasl)&%!a )& t-ar2 %akl&2 DNA.

Nasl)&%!a s-o)st-a L (!a$a)k& orga!i(ma ko)& su r&(ultat !asl)&Bi-a!)a C ri)&!osa !asl)&%!& t-ari s ro%it&l)a !a otomk&D. 5!a !isu 8i(i$ka os!o-a !asl)&Bi-a!)a2 !&go su to g&!i ko)i o%r&Bu)u ta s-o)st-a.

>enotip i !enotip .6NO2,# % svi geni nekog organizmaM genetika struktura jedinke. /6NO2,# % izgled i funkcija organizma kao rezultat me)udjelovanja njegova genotipa i okolia.

Odnos gena i okoline u oblikovanju !enotipa Na fenotip utjeu i geni i okolina 'dostupnost hranjivih tvari& izloenost tetnim tvarima& kod ljudi odgoj...(. .eni odre)uju okvire unutar kojih okoli moe utjecati na fenotip. #onekad su okviri iroki& a ponekad izrazito uski. $glavnom su okviri poligenskih svojstava 'fenotipska znaajka pod kontrolom veeg broja gena( iri u odnosu na monogenske okvire 'jedno svojstvo % jedan gen(.

2/9 Klon i populacija KLON populacija stanica ili organizama koji su nastali mitozom od jedne stanice ili zajednikog pretka. Kloniranje je vrsta nespolnog razmnoavanja. Tako se razmnoavaju biljke, mnogi mikroorganizmi i neke jednostavne ivotinje. Primjeri: jagoda se klonira vrijeama, krumpir gomoljima, afrika ljubi ica i carska begonija listovima... POPULACIJA skup jedinki iste vrste koje ive na odreenom prostoru u odreenom vremenu (mogu se meusobno razmnoavati). Svi su pripadnici iste populacije povezani nizom svojstava: slian genotip i fenotip, razmnoavanjem, nain prehrane i ponaanje. Primjeri: svi maslaci na jednoj livadi, imii u jednoj spilji...

b. #emijska gra&a i me!anizam djelovanja gena

Graa2 ulo-a i svojstva nukleinski0 kiselina C-i%i -i.& o !ukl&i!skim kis&li!ama u 0. ogla-l)u 3iologi)a sta!i#&D Po%)&la !ukl&i!ski+ kis&lima: DNA C%&oksiri'o!ukl&i!ska kis&li!&2 %-ola!$a!aD2 RNA Cri'o!ukl&i!ska kis&li!a2 ugla-!om )&%!ola!$a!aD L mo,& 'iti mRNA CQm&ss&!g&r RNAR ili Qglas!i$ka RNARD2 tRNA CQtra!s8&r RNAR ili Qtra!s ort!a RNARD2 rRNA CQri'osomal RNAR ili Qri'osomska RNARD DNA C%&oksiri'o!ukl&i!ska kis&li!aD 7 $i!& )& %-a oli!ukl&oti%!a la!#a omota!a oko (ami.l)&!& osi u %-ola!$a!u (a-o)!i#u. 5s!o-!a )&%i!i#a struktur& mol&kul& DNA )& NUK;=5TID. S-aki !ukl&oti% $i!&: I=W=R C &!to(a 7 %&oksiri'o(aD2 T5STATNA SKUPINA i DUIIK5VA 3AZA 'purinske duikove baze jesu adenin i gvanin& a pirimidinske timin i citozin(. 9aza je vezana za eer preko ?* atoma. /osfatna je skupina vezana za eer preko H* atoma. Novi se nukleotidi veu na hidroksilnu skupinu ' 1O+( na atomu eera. 2o je CS kraj polinukleotidnog lanca. 7rugi kraj lanca jest HS kraj. Poli!ukl&oti%!i la!#i su a!ti aral&l!i2 a m&Buso'!o su o-&(a!i -o%iko-im -&(ama i(m&Bu kom l&m&!tar!i+ %u.iko-i+ 'a(a Ca%&!i! s timi!om2 g-a!i! s #ito(i!omD. Uloga !ukl&i!ski+ kis&li!a: o+ra!)i-a!)& i !asl)&%!i ri)&!os u ut& (a graBu i 8u!k#io!ira!)& orga!i(ma. S-o)st-a !ukl&i!ski+ kis&li!a: Po+ra!)i-a!)& i!8orma#i)&2 s oso'!ost u%-ostru$i-a!)&2 sta'il!ost struktur&2 mogu!ost rom)&!&.

2/E RNA 7 graB&!a )& o% ri'o!uk&loti%a o-&(a!i+ u la!a# !a isti !a$i! kao u mol&kuli DNA. I&&r )& ri'o(a. 5!a sa%r,i !a atomu 24 5G7sku i!u ko)& !&ma u %&oksiri'o(i. To )& )&%i!a ra(lika i(m&Bu ta %-a .&&ra. U strukturi RNA um)&sto timi!a %ola(i ura#il.

Uloga mol&kula RNA

*ip 3NA !3NA

7lo-a Do!osi ri)& is u ut& s mol&kul& DNA (a r&%osli)&% ami!okis&li!& u rot&i!u

t3NA

Do!osi o%go-ara)uu ami!okis&li!u !a ri'osom ti)&kom si!t&(& rot&i!a

r3NA

Su%)&lu)& u graBi ri'osoma i o-&(i-a!)u ami!okis&li!a & ti%!om -&(om u la!a#

7pravljanje -ena "ivotni! pro$esi!a 4/iosinte a proteina5

Glas!i$ka ili mRNA 7 r&!osi g&!&ti$ki i!8orma#i)u i( )&(gr& u #ito la(m&. Pro#&s si!t&(& mRNA !a oli!ukl&oti%!om la!#u kalu u DNA !a(i-a s& PR=PISIVAN<=M ili TRANSKRIP4I<5M C!a ri!#i u kom l&m&!tar!i+ 'a(a s omou &!(ima RNA7 olim&ra(&.D Mol&kula mRNA !osi i!8orma#i)u u o'liku tri l&ta 'a(a ko)& !a(i-amo K5D5N. Nako! .to )& tra!skri #i)a (a-r.&!a2 mRNA )&(gri!& m&m'ra!& u #ito la(mu %o ri'osoma. Pri)&!os!a ili tRNA 7 r&!osi ami!okis&li!& %o ri'osoma2 M<=STA rola(i kro( or&

3I5SINT=Z= 3<=;ANH=VINA. Posto)i !a)ma!)& 2/ tRNA2 o )&%!a (a s-aku ami!okisli!u. Mol&kula tRNA )& )&%!ola!$a!a2 a )&%a! kra) sa%r,i tri l&t !ukl&oti%a 7 ANTIK5D5N 7 o! )& kom l&m&!tara! )&%!om ili -i.& ko%o!a u mol&kuli mRNA. Drugi kra) mol&kul& tRNA !osi m)&sto (a ri+-aa!)& ami!ikis&li!&.

2/@ Ri'osomska RNA ili rRNA 7 sasta-!i )& %io ri'osoma Nako! tra!skir #i)& u #ito la(mi %ola(i %o si!t&(& ')&la$&-i!a kro( ro#&s PR=V5S=N<A ili TRANS;A4I<= L ri'osom s& kr&& %u, mol&kul& mRNA Co!a sa%r,i ko%o!D2 a u #ito la(mi s& !ala(& i mol&kul& tRNA Co!& !a )&%!om kra)u sa%r,& a!tiko%o!2 a !a %rugom !&ku ami!okis&li!uD L a!tiko%o! )& kom l&m&!tara! ko%o!u2 a r& o(!a)u s& !a t&m&l)u

-o%iko-i+ -&(a ko)& s& us osta-l)a)u m&Bu !)ima. N r. )&%a! o% ko%o!a (a ami!okis&li!u 8&!ilala!i! )& UUU2 %akl& kom l&m&!tar!i a!tiko%o! !a mol&kuli tRNA )& AAA. U #ito la(mi osto)i &!(im ko)i & tu ami!okis&li!u -&(ati (a tRNA s a!tiko%o!om AAA2 a ka%a s& u o%ru$)u r&-oB&!)a ri)& isa C!a ri'osomimaD o)a-i ko%o! UUU2 s !)im& & s&2 !a ri!#i u kom l&m&tar!osti2 -&(ati a!tiko%o! AAA ko)i $i!i )&%a! kra) tRNA2 t& ami!okis&li!a 8&!ilala!i! ko)a )& -&(a!a !a %rugom kra)u tRNA L (atim & mol&kula rRNA omoguiti -&(i-a!)& 8&!ilala!i!a s r&t+o%!om kis&li!om Cst-ara s& & ti%!a -&(aD2 a mRNA & s& omak!uti (a )&%a! tri l&t u s-r+u -&(i-a!)& !&k& !o-& ami!okis&li!& L ta) s& ro#&s o!a-l)a s-& %ok s& u o%ru$)u r&-oB&!)a o)a-i )&%a! o% ST5P ko%o!a (UAA, UAG, UGA)2 %ok )& r-i ko%o! ko)&ga ri'osom r&-o%i START ko%o! '0$.(.

c. ,ra&a i organizacija nasljedne tvari virusa% prokariota i eukariota

Kro!oso!ska teorija nasljeivanja $ sintetskoj '!( fazi ivotnog ciklusa stanice& pomou enzima 7N0 polimeraze odvija se semikonzervativna replikacija 7N0 'na svakom lancu sintetizira se novi& komplementaran tako da se svaka nova 7N0 sastoji od jednog roditeljskog i jednog novosintetiziranog lanca(& kod eukariota svaka udvostruena 7N0 ini dvije kromatide kromosoma me)usobno povezane centromerom 'privrsnicom pomou koje se privruju za diobeno vreteno( % eukariotski kromosom sastoji se od 7N0 omotane 'pakirane( oko bjelanevina& to je transportni oblik 7N0 koji je najjae spiraliziran 'najgue pakiran( u metafazi diobe 'prije razdvajanja kromatida koje je time

2/A olakano(. S-a 'iolo.ka s-o)st-a sta!i#& o%r&B&!a su g&!ima t). %i)&lo-ima mol&kula DNA ko)& s& r&!os& i( ro%it&l)sk& sta!i#& !a sta!i#u otomak u o'liku kromosoma C0 mol&kula DNA 0 kromosom 7 ali kromosom ri)& %io'& sa%r,i 2 ist& mol&kul& DNA )&r s& DNA

u%-ostru$ilaD2 kromosom )& gusto akira!i o'lik u ko)&m s& mol&kula DNA !ala(i (a -ri)&m& sta!i$!& %io'&.

3emeljna gra5a# broj i vrsta kromosoma# kromosomske garniture ! obziroma na staninu gra)u razlikujemo prokariotski i eukariotski kromosom. o #5O"05,O2!",: kruna dvolanana molekula 7N0. 2akve kromosome imaju bakterije& virusi i organeli eukariotske stanice 'plastidi i mitohondriji(. o 6$"05,O2!",: tapiasta struktura koja se nalazi u jezgri i ima linearno poredane gene& nastaje zgunjavanjem tankih niti kromatina za vrijeme stanine diobe. ,zgra)en od 7N0 i proteina. .50T0 "5O O!O 0 ?. "romatida 8. *entromera 'privrsnica( C. "rai krak F. 7ui krak

2/:

Razlika izmeu genskog sustava bakterije i virusa i eukariota VIRUSI nemaju staninu organizaciju, sadre jednu molekulu nukelinske kiseline (DNA ili RNA, jednolanana ili dvolanana, linearna ili kruna) koja im ini cijeli genom ona se nalazi unutar bjelanevinastog omotaa, tj. kapside. Virusi su obligatni paraziti, tj. nemaju vlastitu izmjenu tvari, niti se mogu sami razmnoavati ovise o ivoj stanici koju napadaju (koriste njene mehanizme za replikaciju DNA te transkripciju i translaciju). BAKTERIJE nositeljica genetike upute jest kruna prstenasta molekula NUKLEOID (bakterijski kromosom). Uz bakterijski se kromosom u stanici mogu

2/> nalaziti i plazmidi, male krune molekule DNA one su nezavisne samoreplicirajue estice, sadre mali broj gena, esto vanih za bakterijsku otpornost na antibiotike i druge funkcije koje nisu nune za preivljavanje bakterije u normalnim uvjetima, ali mogu omoguiti preivljavanje u promijenjenim, nepovoljnim uvjetima /npr. &D plazmid omoguuje izmjenu genetikog materijala izme,u bakterija konjugacijom0.

EUKARIOTI - genetski materijal je organiziran u KROMOSOM - svaki sadri jednu molekulu linearne DNA koja je povezana s HISTONIMA (proteini) koji formiraju KROMATIN sadri ponavljajue jedinice NUKLEOSOME. Kada se stanica ne dijeli DNA i udrueni proteini pojavljuju se kao vlakanasta masa KROMATIN

d. Znaenje mejoze i krianja za naslje&ivanje

%snovna naela odreivanja spola Cu $o-)&ka i %rugi+ sisa-a#aD

Ho-)&k u t)&l&s!im sta!i#ama ima EA kromosoma C2!KEAD: 22 ara autosoma Ct)&l&s!i+ kromosomaD i )&%a! ar s ol!i+ kromosoma. Po s ol!im s& kromosomima ra(liku)u kromosomski s&to-i mu.kar#a i ,&!&:

karioti ,&!& C!&ma \ kromosomaD =N=: EEPYPY MUIKAR4I: EEPYP\

karioti mu.kar#a

2/? Nako! gam&tog&!&(& u ,&!k& s-aka )a)!a sta!i#a sa%r,i )&%a! Y kromosom 7 0o!o-a!etan spol Nako! gam&tog&!&(& u mu,)aka ] s &rmi)a ima Y kromosoma2 a ] ima \ kromosoma C0etero-a!etan spolD. Ako )a)!u sta!i#u o lo%i s &rmi) s Y kromosomom2 i( !o-o!astal& (igot& kromosomsk& gar!itur& EE PYPY ra(-it & s& )&%!i!ka ,&!skog s ola. Ako )a)!u sta!i#u o lo%i kromosom s \ kromosomom2 (igota & imati kromosomsku gar!ituru o'lika EEPYP\ a & s& ra(-iti )&%!ika mu.kog s ola.

"zroci varijabilnosti ' B raznolikosti genotipa i fenotipa razliitih organizama iste vrste(

MUTA4I<= % iznenadna promjena nasljedne tvari mogu biti genske 6tokaste7 i kromosomske. .6N!"6 % doga)aju se unutar jednog gena nastaju novi oblici alela. #romjene u molekuli mogu nastati u tjelesnim stanicama 'somatske mutacije(& ali i u gametama 'germinativne mutacije(. !omatske mutacije nisu nasljedne nisu nastale u gametama. #rimjeri: bijeli pramen kose u ljudi& arolikost cvjetova i listova u nekih biljaka& ali se pretpostavlja da maligne bolesti 'tumori( zapoinju kao somatske mutacije. .eminativne su mutacije nasljedne i utjeu na gensku varijabilnost vrsta. utacije mogu nastati !#ON20NO 'same od sebe(& a mogu biti ,N7$*,50N6 'nastaje djelovanjem nekog imbenika(. olekularna osnova i spontanih i inuciranih mutacije je ista nastaju zbog greaka u replikaciji 7N0& tj. mogu nastati supstitucijom 'zamjena jednog nukleotida i njegova para u lancu(& adicijom 'umetanje jednog ili vie parova nukleotida(& delecijom 'gubitak jednog ili vie parova nukleotida(. "romosomske mutacije obuhvaaju promjenu broja ili promjenu strukture kromosoma 'kromosomske aberacije( #romjene broja kromosoma: oe zahvaati sve kromosome u

kromosomskom setu 'euploidija( ili pojedine kromosome 'aneuploidija(

20/ 6$#3O,7,40 ONO#3O,7, ,3, +0#3O,7, ,maju jedan set kromosoma'n(. Nastaju iz neoplo)ene jajne stanice i #O3,#3O,7, 2ri ili vie setova korosoma: triploid'Cn(& tetraploid'Fn(&

vrlo su rijetki u viih organizama. Npr. pentaploid'Hn(... mujaci pele& tj. trutovi su haploidi jer se razvijaju iz neoplo)ene jajne stanice Ogranieno na biljno carstvo Npr. kultivirani krumpir je tetraploid& a kultivirana penica heskaploid.

#romjene strukture kromosoma 'kromosomske aberacije( #osljedica su loma kromosoma ili pogreaka tokom krosingovera. "romosomske aberacije djelimo na delecije# duplikacije# inverzije i translokacije

"romosomske aberacije: a( delecija b(duplikacija c( inverzija d( translokacija M5DITIKA4I<= % nenaslijedne promjene nastale uslijed utjecaja okolia. Nastaju najee djelovanjem klimatskih utjecaja 'temperatura& vlaga& svjetlost& nadmorska visina i dr.(. #ocrnjela koa na suncu je primjer privremene modifikacije.

200 R=K5M3INA4I<= % C su izvora odgovorna za genetiku raznolikost& a to su: nezavisna orijentacija i razilaenje kromosoma krosingover sluajna oplodnja

Rekombinacija se javlja i u bakterija (prokarioti) to su procesi transformacije, konjugacije i transdukcije.

KRIAN<= % mijeanje genskog materijala dvaju roditelja& jo se naziva i hibridizacija.

Znaenje nezavisnog razdvajanja homolognih kromosoma i krosingovera $ profazi ,. prilikom sparivanja homolognih kromosoma u bivalente moe doi do izmjene genetikog materijala 'crossing1over B ukrienje( izme)u nesestrinskih kromatida& a u anafazi ,. i ,,. svaki bivalent odnosno homologni kromosom razdvaja se neovisno o ostalima 'postoji sluajnost poput bacanja novia na koji e pol stanice otii majin odnosno oev kromosom( % sve to doprinosi varijabilnosti& jer zbog tih procesa gamete nisu identine stanici od koje su nastale niti me)usobno& nego mogu nastati razne kombinacije.

%ominantna i recesivna svojstva# roditeljska 6parentalna7 i generacija potomaka 6!ilijalna7 7O ,N0N2N0 '#56-3070-04$<0( !-O4!2-0: dolaze do izraaja u fenotipu ako su prisutna u genotipu.

56*6!,-N0 '#O2,!N$20( !-O4!2-0: dolaze do izraaja u fenotipu samo ako u genotipu nisu prisutni odgovarajui dominantni aleli. 5O7,2634!"0 '#056N203N0( 3,N,40: #1generacija& to su jednike kojima poinjemo krianje. .6N650*,40 #O2O 0"0 '/,3,403N0(: /?1generacija 'prva filijalna generacija(& te jedinke predstavljaju potomke. 0ko potomke& odnosno jedinke /?1generacije kriamo

202 me)usobno ili se oni samooplode 'graak je samooplodna biljka& tj. u svakom se cvijetu nalaze i muki i enski rasplodni organi pa se redovito jajna stanica oplodi peludom istog cvijeta(& dobit emo drugu filijalnu generaciju& tj. /81generaciju.

*lel# homozigotni i heterozigotni organizmi !vaki gen u diploidnoj 'tjelesnoj( stanici dolazi u paru& a nazivamo ih aleli. 0leli se nalaze na oba homologna kromosoma. 2oan poloaj gena na kromosomu naziva se lokus. :a svaku karakteristiku jednika naslje)uje dva alela: jedan od oca& drugi od majke. 4edinka koja nosi iste alele za odre)eno svojstvo jest homozigot '"" ili kk(. 4edinka koja nosi razliite alele za neko svojstvo je hetrozigot '"k ili k"(.

+rimjeri monohibridnog# dihibridnog i intermedijarnog krianja

ONO+,95,7NO "5,K0N46: #raenje jednog svojstva krianjem generacije /?. $ ovom primjeru kriamo visoku jedinku graka '00( s niskom jednikom graka 'aa( "ao rezultat monohibiridnog krianja javljaju se dominantni i recesivni oblici u priblinom omjeru C:?

209

7,+,95,7NO "5,K0N46: krianje u kojemu istodobno pratimo naslje)ivanje dvaju svojstava& primjerice oblika i boje sjemenke grake.

Npr. kriamo graak okruglih i utih sjemenki 'OOKK( s grakom naboranih i zelenih sjemenki 'oo( % dakle to je#1generacija koju predstavljaju homozigoti za ove dvije osobine. Oito je da aleli @OA i@KA predstavljaju dominantne alele& a@oA i @A recesivne.

20E

Dihibridno krianje

"ao rezultat dihibridnog krianja javljaju se dominantni i recesivni oblici u priblinom omjeru U:C:C:?. Ovdje drugom. endel uoava da se svojstva naslje)uju neovisno jedno o

,N265 67,405NO "5,K0N46: Naslje)ivanje u kojemu nema dominacije i recesivnosti& a moe se prikazati na primjeru krianja biljke zijevalice crvenog '*?*?( i bijelog cvijeta '*8*8(. $ generaciji /? sve su jedinke bile ruiaste boje. $ generaciji /8 krianjem ruiastih zijevalica 'samooplodnja( fenotipski omjer iznosi ?'crvena zijevalica( : 8'ruiaste zijevalice( : ? 'bijela zijevalica(. 7akle& oekivali bi da se u /? generaciji pojave crveni cvjetovi& ali to nije sluajV Naime alel *? nije dovoljan za proizvodnju dovoljne koliine crvenog pigmenta& pa su cvjetovi u /? generaciji svjetliji

20@ u usporedbi s roditeljom. 2u govorimo o N6#O2#$NO4 7O ,N0*,4, 'alel *? ne dominira u potpunosti nad alelom *8( ,zme)u pojedinih alela moe postojati krianje s dominacijom 'monohibridno krianje(& a mogu postojati i aleli bez dominacije 'intermedijarno krianje(.

Mendelovi zakoni u rije avanju razliitih tipova zadataka krianja endelovi zakoni: ?. endelov zakon ili zakon o jednolinosti generacije /? govori da

krianjem iste linije jedinki& tj. homozigotnih roditelja '00& aa( nastaju potomci generacije /? koji su me)usobno jednaki. 7akle& ako kriamo niski graak s niskim grakom& svi su potomci niski& ta je karakteristika recesivna& a da bi bila vidljiva u fenotipu oba alela moraju biti recesivna 'aa(

20A 8. endelov zakon ili zakon segregacije 'odvajanja alela tijekom mejoze(

u generaciji /8. Omjeri pojedinih svojstava konstantni su. "od monohibridnog krianja s dominacijom promatra se jedno svojstvo koje se naslje)uje& s tim da jedna biljka nosi dva dominantna alela '00(& a druga dva recesicna za isto svojstvo 'aa(. "rianjem e se u /? generaciji pojaviti samo dominantna karakteristika& dok e u /8 generaciji doi u omjeru C:? C. endelov zakon ili zakon neovisnog naslje)ivanja govori da se

pojedina svojstva 'naslje)uju se odvojeno( prilikom krianja dviju jedinki raspore)uju sluajno& bez vidljivih pravila. :ato kod dihibridnog krianja imamo ?L moguih kombinacija alela.

1. zadatak "rianjem mieva crne boje dobiveno je deset crnih i tri bijela mia. "oje je svojstvo dominantno& a koje je recesivnoW "oji je genotip parentalne generacijeW 5jeenje: ,z omjera ?E:C to moemo svesti na priblian omjer C:? proizlazi da je crna boja dominantno svojstvo& a bijela recesivno. ,sto tako& rije je o monohibridnom krianju s dominacijom .enotip parentalne generacije jest *c X *c

Cc

Cc

gam&t&

T0

4# 4r!i mi.&-i 9

4#

## 3i)&li mi. : 0

2. zadatak

20: $ rajice plod moe biti crvene i ute boje. "riane su biljke sljedeih fenotipova Ro%it&l)i #r-&!i [ #r-&!i

Potom#i L s-i #r-&!i lo%

Ro%it&l)i #r-&!i [ ,uti lo%

Potom#i L 99 C#r-&!i lo%D : 9A C,uti lo%D

a( "oji je fenotip dominantanW b( "oji su genotipovi roditelja i potomakaW 5jeenje: 7ominantna je crvena boja plodaV $ prvom primjeru gdje se kriaju dvije rajice crvenih plodova genotipi mogu biti 'dvije kombinacije(: ** X ** ** X *c $ drugom primjeru da bi dobili priblini fenotipski omjer ?:? roditelji trebaju biti genotipa: *c X cc

C. zadatak "akvi e se genotipovi i fenotipovi pojaviti u potomstvu nakon krianja ruiaste i bijele jedinke nourka 'isto kao i kod biljke zijevalice intermedijarno krianje(W F. zadatak "rianjem visoke ljubiaste jedinke s niskom ljubiastom jedinkom dobiveno je FE visokih ljubiastih i FE niskih ljubiastih potomaka 'boja se odnosi na boju cvijeta(.

20> #rikai krianje sluei se simbolima -& v& 0& a i odredi mogue genotipove roditelja i potomaka

Multipli aleli 6primjeri7 #ostoje sluajevi kada je vei broj alela odgovoran za jedno svojstvo % 0363, #rimjer je 09E % sustav krvnih grupa. 2ri alela na jednom genu ',( kontroliraju naslije)e: ,0& ,9& ,E. 0leli ,0 i ,9 su kodominantni& to znai da nema ni dominacije jednog alela nad drugim ni intermedijarnog fenotipa& ve do izraaja dolaze oba dominantna alela. "rvnu grupu odre)ujemo po antigenima koji se nalaze na eritrocitima& tako osobe krvne grupe 0 imaju na eritrocitima antigen 0. Osobe krvne grupe 9 imaju antigen 9& a osobe krvne grupe E na eritrocitima nemaju antigena. Osobe krvne grupe 09 na eritrocitima imaju i antigen 0 i antigen 9 'jer su aleli ,0 i ,9 kodominantni(. ,stodobno& aleli ,0 i ,9 su dominantni u odnosu na alel ,E $32,#3,

"5-N0 .5$#0 '/6NO2,#( 0 9 09 E

.6NO2,#

homozigot ,0,0& ,0,E ,9,9& ,9,E ,0,9 ,E,E heterozigot

?. zadatak 0ko otac ima krvnu grupu 0& a majka krvnu grupu 9& koje krvne grupe mogu imati njihova djecaW 5oditelji su za svojstvo krvne grupe heterozigoti.

5jeenje:

20? 9udui da su heterozigoti genotipovi su im oblika: IAI/ IA I/ [ I3 I3I5 I/

P gam&t&

T0

IAI3

IAI/

I3I/

I/I/

7akle& bit e zastupljene sve krvne grupe '0& 9& 09& O(

8. zadatak 0ko otac ima krvnu grupu 09& a majka krvnu grupu 0& koje krvne grupe mogu imati njihova djecaW ajka je za svojstvo krvne grupe homozigot.

e. 0rste promjena genotipa% uzroci i posljedice

Muta$ije2 pri!jeri !uta$ija2 vrste !uta$ija

Vi%i U(ro#i -ari)a'li!osti

7 ro$i !uta$ija

0.

Io!i(ira)ua (ra$&!)a 7 YM(ra$&!)&2 (ra$&!)& i( s-&mira t& ra(li$iti+ ra%ioakti-!i+ i(-ora L u(roku)u lomo-& mol&kula DNA ili lomo-& u %rugim mol&kulama ko)& (atim osta)u r&akti-!& Cslo'o%!i ra%ikaliD i o.t&u)u DNA

2. 9.

N&io!i(ira)ua (ra$&!)a 7 UVM(ra$&!)a K&mi)ski mutag&!i 7 alkilira)ui s o)&-i2 a!alo(i 'a(a2 akri%i!sk& 'o)&2 8&!oli2 &sti#i%i2 m&tali2 a('&st!a -lak!a i %r.

7estalost korisni0 i tetni0 !uta$ija Po%ra(umi)&-amo )a-l)a!)& muta#i)& u u(roku sta!i#a ili )&%i!ki2 a i(ra,a-a s& kao 'ro) muta#i)a !a mili)u! gam&ta. Sto a muta#i)a -arira o% orga!i(ma %o orga!i(ma i o% g&!a %o g&!a. S o!ta!& muta#i)& su r)&B& o% i!%u#ira!i+2 a

22/ koris!& su r)&B& o% .t&t!i+. Him'&!i#i ko)i ut)&$u !a sto u muta#i)& su: -&li$i!a g&!a C.to )& g&! -&i2 -&a )& mogu!ost muta#i)&D2 g&!oti 2 t&m &ratura2 star&!)&2 mutag&!i. 5 &!ito2 s-aka o%r&B&!a muta#i)a )& )ako ri)&tka2 ali 'u%ui %a orga!i(mi ima)u )ako u!o g&!a2 muta#i)& o &!ito su $&sta o)a-a.

)asljedne bolesti uzrokovane genima smje tenim na spolnim kromosomima !polni kromosomi odre)uju spol& no oni nose i druge gene. Naslje)ivanje tih gena vezano je uz spol pa su to !#O3NO -6:0N, .6N, njihovo je naslje)ivanje razliito od naslje)ivanja gena na autosomima 'tjelesnim kromosomima(. "ada se govori o spolno vezanom naslje)ivanju& u prvom se redu misli na naslje)ivanje Y kromosoma 'jer je Y kromosom puno vei nego Z kromosom& Y kromosom ima puno vie gena( Npr. gen za sintezu crvenog ili zelenog pigmenta u osjetilnim stanicama mrenice nalazi se na kromosomu Y 'Y7 ili Yd(. 7a bi se kod ene oitovao daltonizam 'neraspoznavanje boja(& oba njezina Y kromosoma moraju nositi recesivni alel 'YdYd(. 7a bi bila zdrava moe biti dominantni homozigot 'Y7Y7( ili heterozigot 'Y7Yd( % jer ima alel Y7 za sintezu pigmenta. ukarac e biti zdrav samo ukoliko na Y kromosomu ima dominantan alel 'Y7Z(& a mukarac daltonist ima recesivni alel 'YdZ( to je zato to na Z kromsomu nema alela za sintezu pigmenta koji bi @prekrioA recesivni alel Yd. :ato je daltonizam puno ei u mukaraca nego u ena. ,sto se doga)a kod hemofilije 'nemogunost zgruavanja krvi( i miine distrofije 'slabljenje i propadanje miia(& to su !#O3NO -6:0N6 9O36!2,.

?. zadatak 7altonizam je spolno vezano recesivno svojstvo. :drava ena 'nositeljica( udaje se za mukarca daltonista. a( "akav je genotip majke tog mukarcaW b( +oe li njihovo dijete biti daltonistW

5jeenje:

220 a( 0ko je mukarac daltonist tada on na Y kromosomu ima recesivni alel 'YdZ(. ajka je morala biti ili nositeljica 'Y7Yd( ili bolesna 'YdYd( kriajte s zdravim& a zatim s bolesnim ocem. 7obit ete uvijek bolesnog mukog potomkaV b( ogue potomstvo je: gameta od majke gameta od oca Yd Y7Yd zdrava YdYd bolesna Y7 Yd

ena nositeljica ena Z Y7Z zdrav mukarac YdZ bolestan mukarac

7akle& njihovo dijete& bez obzira na spol& ima HE[ anse da bude daltonist.

Kromsomske aberacije u ovjeka

7oRnov sindrom spada u kromosomske aberacije& tonije to je primjer aneuploidije 'promjena broja kromosoma koja zahvaa pojedine kromosome u setu( u ovjeka 'vidi $zroci varijabilnosti % mutacije(& 7oRnom sindrom jo se naziva i trisomija 8?. kromosoma javljaju se C kopije kromosoma 8? '8nJ?(. /enotipski se javlja mentalna retardacija& mongoloidno smjetene oi& nizak rast& iroka i kratka lubanja& zdepasti udovi& srane mane i dr. $z 7oRnov sindrom primjer je 2urnerov sindrom. 2o je jedini primjer monosomije kod koje ovjek preivljava. "romosomska garnitura oboljele osobe je FFJYE '8n1?(& rije je dakle o enskim osobama s jednim Y kromosomom& koje su spolno nezrele i sterilne

+ovezanost mutacije i malignih oboljenja# rizini imbenici i pona anje !omatske mutacije mogu uzrokovati tumore. 2umor nastaje zbog nekotrolirane diobe stanica koja je posljedica poremeaja regulacije staninog ciklusa. $ svim stanicama nalaze se onkogeni& a aktivni su samo tijekom embrionalnog razvoja.

222 $koliko se aktiviraju& dolazi do nekotrolirane diobe stanica. .eni supresori inhibiraju staninu diobu& no ako do)e do mutacije u supresorima& poremeti se njihova funkcija te dolazi do nekotrolirane diobe stanica i njihove transformacije u tumorske stanice. 2umor je rezultat serije genetikih doga)aja& mutacija u genima koji kontroliraju stanini ciklus. Neke od tih mutacija su nasljedne& a neke nastaju zbog oteenja molekule 7N0 uslijed razliitih tvari iz okolia koje nazivamo kancerogenima. !vi kancerogeni izazivaju mutacije pa ih zovemo i mutagenima zraenja& pesticidi& duhanski dim& neki konzervansi i dr. !toga treba izbjegavati izloenost takvim tvarima.

f. $rimjena genetike na razliitim podrujima ljudske djelatnosti

Metode prouavanja naslje5ivanja u ljudi 9udui da nije mogue provoditi eksperimente krianja na ljudima& u genetici ovjeka koriste se druge metode: prouavanje rodoslovlja i citogenetska istraivanja. Rodoslovlje ili obiteljsko stablo grafiki je prikaz nekoliko generacija rodbinskog odnosa izme)u predaka i potomaka. "oristi se za praenje uestalosti nekih dominantnih=recesivnih svojstava& nasljednih bolesti i nepravilnosti. !vojstva odre)ena jednim genom naslje)uju se pratiti rodoslovnim stablom. 1itogenetska istraivanja 1 analiza genetike upute ovjeka openito te pojedinaca radi otkrivanja moguih genetskih poremeaja endelovim pravilima monohobridnog krianja i mogu se

Nasljeivanje hemofilije pomou rodoslovlja Zadatak: Prikai rodoslovlje obitelji kod koje 16. potomak tree generacije ima hemofiliju ako se zna da su 14. i 15. potomak enskog spola jednojajani blizanci takoer bolesni. Isto tako, zna se da su djedovi bili bolesni, a bake nositeljice recesivnog svojstva. Rjeenje:

229 1. Generacije se u rodoslovnom stablo oznaavaju rimskim brojevima (I, II, III, IV...) 2. Svakom se pojedincu pridaje redni broj poevi s 1 kojeg dajemo jedinki prve generacije, paze i da broj pridajemo s lijeva na desno (predstavnik prve generacije koji se nalazi lijevo, ima broj 1) 3. Rodoslovlje koristi simboliku

mu.kara#

,&!a

o'ol)&li mu.kara#

o'ol)&la ,&!a

!osit&l)i#a

'rak

<&%!o)a)$a!i 'li(a!#i

Pr&mi!ulo %i)&t&

I. generaciju ine bake i djedovi, djedovi su bolesni (XhY), a bake nositeljice (X hXH) Krianje bolesnog djeda i bake nositeljice: P gam&t& Y+ Y+ \ \ [ Y+YG Y+ YG

Y+ Y+
o'ol)&la ,&!a

Y+ YG
!osit&l)i#a

Y+ \
o'ol)&li mu.kara#

YG \
Z%ramu.kara#

Dakle nastaju 4 potomka (oboljela ena, nosteljica, oboljeli mukarac, zdrav mukarac), potpuno e iste potomke imati drugi baka i djed jer je i drugi djed bolestan, a i druga baka nositeljica. Dakle, ovi potomci baka i djedova predstavljat e II. generaciju. Sada moramo provjeriti krianjem kojih jedinki druge generacije emo dobiti oboljele jednojajane blizance i oboljelog mukog potomka.

22E To e biti ako kriamo bolesnu enu i bolesnog mukarca (kriate na isti na in kao i gore). Tonije tada ete dobiti sve bolesne potomke, tj. oboljele jednojajane blizance i dva bolesna mukarca.
0 I 2 9 E

II @ A 09 III : 0E > ? 0/ 00 02

0@

0A

Y+ \

Y+ Y+

Y+ Y+

Y+ \

Primjena DNA u tehnologiji Proizvodnja velikih koli ina bjelanevina koje je teko dobiti na drugi na in (hormon rasta, inzulin, interferon, faktor zgruavanja, cjepiva) organizmi, najee bakterije ili plijesni, genetski se modificiraju tako da ih proizvode i izluuju. .rimjena u kartiranju humanog genoma, genska savjetovalita za planiranje obitelji Genska terapija unoenje zdravog gena u pacijentove stanice koje su pogoene boleu uzrokovanom nedostatkom tog gena. Danas se primjenjuje na monogenskim bolestima (cistina fibroza, hemofilija, srpasta anemija i dr.) Trasngenini ili geneti ki modificirani organizmi (GMO) BILJKE otporne na razne nametnike, herbicide. IVOTINJE krupnije, meso bolje prehrambene kvalitete (svinje, krave, kunii, ovce) Industrija proizvodnja bakterija za razgradnju toksinog otpada, uzgoj algi u marikulturi radi proizvodnje hrane i ostalih sastojaka, poboljanje metoda u proizvodnji hrane, genetski preinaeni kvasci koji celulozu mogu pretvarati u alkohol i dr.

22@

DODATNO: Zadaci iz genetike U istoj bolnici roene su etiri bebe. Dolo je do zamjene njihovih identifikacijskih brojeva. Svaka je beba imala druk iju krvnu grupu (A, B, AB, 0). Krvne grupe roditeljski parova su sljedee Ani Papi

1.

A B 0

B 0 0

Babi0 Nikoli

AB

Koje dijete treba dobiti koji brani par? (Rj: Babi i: dijete krvne grupe 0, Papi i: dijete krvne grupe B, Ani i: dijete krvne grupe AB, Nikoli i: dijete krvne grupe A) Jedna vrsta anemije u ljudi, talasemija, determinirana je Tm alelom. Homozigot Tm Tm uzrokuje vrlo jak oblik anemije (talasemija major) dok je kod heterozigota (Tm Tn) anemija izraena u blaem obliku (talasemija minor)

2.

0. Kakav je genotip zdrave osobe? 2. Pod pretpostavkom da osobe koje boluju od od talasemije major umru prije nastupanja spolne zrelosti, koji se postotak aneminih osoba oekuje krianjem: a) anemine i normalne osobe b) anemine i anemine osobe (Rj: 1. TnTn; a) 50%; b) 75%) 9. Uzgajiva mieva zapazio je da krianjem istih linija mieva sa repom dugim 100mm i sa kratkim repom od 50 mm dobiva potomstvo duine repa 75mm. Kako bi bioloki objasnio ovaj rezultat?

22A E. Djevojka iji je otac imao hemofiliju udaje se za zdravog mukarca. Kolika je mogunost pojave hemofilije kod njihove djece? Hoe li enski potomci bolovati od hemofilije? Objasni.

(Rj.: vjerojatnost pojave hemofilije kod njihovih mukih potomaka je 50%; enski potomci nee bolovati od hemofilije imaju samo 50% anse da budu nositeljice)

@. Krianjem jedinki graka visokog rasta i okrugle sjemenke sa jedinkama niskog rasta i naborane sjemenke dobiveno sveukupno 384 potomaka. Koliko je broj recesivnih homozigota?

(Rj: 24)

Simboli koje genetika koristi razraeni su u katalogu (na kraju)

22:

K ,6%)7+(JA
a. Osnovni pojmovi i etape kemijske i biolo ke evolucije
1e9ini$ija evolu$ije =-olu#i)a )& (!a!ost o osta!ku i ra(-o)u ,i-ota !a Z&ml)i

3a likovati ke!ijsku i /ioloku evolu$iju Ke!ijska evolu$ija L osta!ak r-i+ )&%!osta-!i+ a s-& slo,&!i)i+ mol&kula !a !o-o!astalom la!&tu CZ&ml)aD 7 r&%u-)&t (a 'iolo.ku &-olu#i)u 'ioloka evolu$ija L ti)&k ra(-o)a ,i-i+ orga!i(ama Co% r-& ra-& sta!i#& %o mo%&r!og $o-)&kaD

Miller'"reBev pokusA obja njenje kemijske evolucije elektrino izbijanje

+8O& +8& *+F& N+C izlaz vode /hladilo0 ulaz vode

zagrijana voda

voda s organskim tvarima

Millerov pokus

22> iller je u laboratoriju oponaao uvjete koji su vjerojatno vladali u prvobitnoj atmosferi. 2a atmosfera je sadravala +8O& +8& *+F& N+C& a znanstvenici su tijekom Q dana elektrinim iskrenjem oponaali munje koje su sijevale u takvoj atmosferi. ,stodobno je sustav lagano zagrijavan pa je dolazilo do kondenzacije vodenih para 'kia( i isparavanja iz tako nastalog @praoceanaA analizom te otopine utvrdili su postojanje organskih spojeva 'me)u njima i aminokiselina( ovaj se pokus smatra potvrdom kemijske evolucije 'dolazi do pojave prvih sloenih kemijskih spojeva( % preduvjet za bioloku evoluciju 'pojava prvih stanica(

Oparinov pokusA koacervatne kapljice

"oacervatne kapljice su nakupine polimernih molekulakoje se dre zajedno u malim kapljicama okruenima tekuinom. "oacervati mogu nastati od proteina& ugljikohidrata ili nukleinskih kiselina. ogu rasti % pasivno koncentriraju tvari iz

okolia& a kada dosegnu kritinu masu podijele se. 5uski biokemiar 0. Oparin prvi je dobio koacervatne kapljice u pokusima smatra se da su one prijelazni oblik izme)u organske materije i ive tvari

Postanak i procjena starosti Svemira, Sunevog sustava i Zemlje Svemir je imao svoj poetak i proao je tzv. kozmi ku evoluciju ona je zapoela tzv. Velikim praskom prije oko 13 milijardi godina. Starost sunevog sustava je oko 5 milijardi godina. Zemlja je vjerojatno nastala spajanjem nekoliko manjih planeta koji su se oblikovali od praine i plinova prije 4.8 milijardi godina.

Protobionti Probionti su kuglaste nakupine organskih makromolekula s dvoslojnom membranom. Smatra se da je takav mogao biti prvi oblik ivota. Osobine probionta: probionti su "jednostanini" (prostor obavijen membranom moe se smatrati prvobitnom stanicom), "prokarioti" (nisu unutranjim membranama podijeljeni na odjeljke organele), heterotrofni (mogu kroz membranu uzimati tvari iz okolia, mogu sadravati enzime koji razgradnjom nekih od tih tvari oslobaaju energiju), anaerobni (opstaju u okoliu u kojem nema molekula kisika).

22?

Filogenija je znanost (grana biologije) koja prouava evolucijske odnose izmeu vrsta, prati postanak ivih bia od zajednikoga pretka. Organizmi su se uglavnom razvijali od jednostavnijih prema sloenijima: prvo prokarioti pa eukarioti, jednostanini pa viestanini, beskraljenjaci pa kraljenjaci, vodeni pa kopneni, poikilotermni (ribe, vodozemci, gmazovi) pa homeotermni (sisavci, ptice), ovjek je jedna od najmlaih vrsta. Za detaljniji filogenijski prikaz bioloke evolucije vidi Geoloke ere Zemljine prolosti.

b. Dokazi evolucije
1oka i evolu$ije i o/janjenje na pri!jeri!a

Doka(i i( 'iog&ogra8i)&: 3iog&ogra8i)a rou$a-a ras or&% ,i-i+ orga!i(ama !a Z&ml)i. G&ogra8ska ras rostra)&!ost u uu)& !a %ogaBa!)a u ro.losti. N r. tigro-& !ala(imo samo u A(i)i2 la-o-& samo u A8ri#i2 l)&!)i-#& u Am&ri#i. S &#i8i$!a )& 8au!a Australi)& i No-og Z&la!%a Cti su s& %i)&lo-i ra!o o%-o)ili o% ostali+D L 'ogata 8au!a to'ol$ara i )&%!oot-ora

Doka(i i( al&o!tologi)& Paleontolo-ija )& (!a!ost ko)a rou$a-a 8osil!& ostatk& ,i-i+ 'ia !a Z&ml)i C8osil&D 7 Qo i l)i-iR %oka(i &-olu#i)& L osta#i !&ka% ,i-ui+ orga!i(ama i !)i+o-i+ akti-!osti Cl)usk&2 )a)a2 i(m&t2 otisak sto alaD Tosili !asta)u ro#&som 8osili(a#i)& ko)a s& ma!i8&stira !a -i.& !a$i!a %ka!enjivanje C &tri8ika#i)aD 7 (am)&!a orga!ski+ t-ari a!orga!skim C4a4592 Si52D Pou-ljenjivanje Ckar'o!i(a#i)aD 7 !& ot u!a oksi%a#i)a t-ari o% -isokim tlakom. Tako $&sto !asta)u 8osili 'il)aka 3itum&!i(a#i)a 7 'il)!i mat&ri)al r&kri)& -o%a2 '&( kisika Kon erviranje 7 o$u-a!)& mat&ri)ala ri -isokim Cmumi8i#ira!)&D ili !iskim Csmr(a-a!)&D t&m &raturama 5tiski-a!)& 7 !asta!ak otiska u sti)&!i I!krusta#i)a 7 !a o-r.i!i orga!skog ostatka s& istalo,i mi!&ral!a kora o% arago!ita2 kal#ita ili kr&m&!a

29/ +rincip odre5ivanja starosti !osila: najpouzdanija metoda je odre)ivanje udjela radioaktivnih izotopa u fosilu % npr. udio radioaktivnog izotopa ugljika ?C* u ukupnoj koliini ugljika u organizmu u ivih organizama je stalan jer ga stalno unose u sebe prehranom 'kruenje tvari u prirodi(& no nakon uginua organizam vie ne unosi u sebe ?C* nego se taj izotop u njemu samo raspada& vrijeme poluraspada 'vrijeme potrebno da mu se koliina smanji na polovicu poetne koliine( pojedinog radioaktivnog izotopa je konstanta pa se odre)ivanjem koliine tog izotopa u fosilnom uzorku 'npr. udjela ?C* u ukupnoj koliini ugljika u uzorku( moe odrediti koliko je vremena proteklo od uginua organizma

PRI<=;AZNI 53;I4I 7 -rst& u ra(-o)u. Ima)u karakt&ristik& r&t osta-l)&!og r&tka i otomka t& o-&(u)u t& %-i)& sku i!&. Pri)&la(!i o'li#i omoguu)u ra&!)& ti)&ka &-olu#i)& o)&%i!i+ sku i!a ! r. Ar aeopter34 7 ri)&la(!i o'lik i(m&Bu gma(o-a i ti#a.

IVI T5SI;I 7 -rst& ili sku i!& orga!i(ama ko)& s& !isu uo & ili su s& -rlo malo mi)&!)al& ti)&kom mili)u!a go%i!a. i-oti!)ski r&%sta-!i#i: r&so &rk&2 #r-&!& a!%&2 kroko%ili2 i!%i)ska laBi#aF 'il)!i: gi!ko2 !&k& a rtati2 -&l-i$i)a2 #ika%&

RAZV5<NI NIZ 7 u(asto !i ri)&la(!i o'li#i Lmogu s& ratiti ost u!& rom)&!& !&k& -rst& ili sku i!& orga!i(ama. Po(!ati su ra(-o)!i !a(o-i ko!)a i slo!a. Ra(-o)!i !i( 'arskog u,a ogr#a: stari)i o'li#i ima)u glatku kui#u2 a mlaBu s-& k-rga-i)u

290

Razvojni niz %arskog pu5a ogrca Doka(i i( or&%'&!& a!atomi)& Doka(i !a os!o-i orga!a istog o%ri)&tla 7 oti$u o% (a)&%!i$kog r&tka2 t). ra(-i)a)u s& %)&lo-a!)&m isti+ g&!a. 5rga!& ra(li$iti+ uloga2 a istog o%ri)&tla (o-&mo 0o!olo-ni or-ani C r&%!)i u%o-i kito-ima slu,& (a li-a!)&2 a sima (a +o%a!)&D 5rga!i ko)i ima)u istu 8u!k#i)u2 ali su ra(li$itog o%ri)&tla (o-&mo analo-ni or-ani C krila kuka#a i krila ti#a: slu,& (a l&t&!)&2 ali !isu istog o%ri)&tlaD <o. su -a,!i (akr,l)ali Crudi!entarniD orga!i 7 !&ma)u akti-!u ulogu2 ali u uu)u !a sro%!ost o)&%i!i+ -rsta Ctrti$!a kost 7 ostatak r& a2 #r-ul)ak 7 u uu)& !a r&+ra!u 'il)!om +ra!om2 %lak& i mi.ii %lakaD2 )a-l)a)u s& u s-i+ ri a%!ika !&k& -rst&. Atavi !i 7 o)a-l)i-a!)& oso'i!a ko)& su s-o)st-&!& r&t#ima C! r. u l)u%i r&ko'ro)a! 'ro) (u'i2 a'!ormal!a %laka-ost2 ra(-i)&! Cm&ka!iD r& 2 r&ko'ro)!& mli)&$!& ,li)&(%& i %r.D samo ko% !&ki+ ri a%!ika !&k& -rst&

Doka(i i( or&%'&!& &m'riologi)& U -rlo ra!ima 8a(ama &m'rio!al!og ra(-o)a goto-o a i !&ma ra(lik& u (am&#ima s-i+ sku i!a kral)&,!)aka L u uu)& !a o%ri)&tlo o% (a)&%!i$kog r&tka

292

6aze em%rionalnog razvoja Doka(i i( mol&kular!& 'iologi)& Na os!o-i sli$!osti i ra(lika sl)&%o-a 'a(a DNA mo,& s& ust-r%iti sro%!ost orga!i(ama2 t). ka%a )& ,i-io !a)mlaBi (a)&%!i$ki r&%sta-!ik !&ki+ %-i)u -rsta. Va,!o )& o%r&%iti i sto u o)&%i!i+ muta#i)a i ko)& su to muta#i)& %o-&l& %o ra(lika m&Bu -rstama2 a ko)& su %o-&l& %o !asta!ka !o-i+ -rsta.

Geoloke ere Zemljine prolosti (tablica ide od starijeg prema mlaem odozdo prema gore)

G=5;5IKA RAZD53;<A

znaajni oblici ivih bia

eon

era keno oik

period kvartar

epoha holocen pleistocen

prvi hominidi (ovjek) sisavci se naglo razvijaju i

tercijar

pliocen

299 miocen oligocen eocen paleocen !e o oik kreda izumiru mnoge vrste; cvjetnice, vrhunac & ) " ! $ 2 4 2 % F karbon paleo oik perm trijas jura dinosaura prve ptice, irenje dinosaura prvi dinosauri i sisavci izumiru trilobiti i mnoge druge morske ivotinje ire se insekti; javljaju se prvi gmazovi; velike primitivne drvenaste biljke (prapapratnjae) devon silur prvi vodozemci prvi fosili kopnenih biljaka ordovcij kambrij prve ribe prvi organizmi s oklopom, dominiraju trilobiti . $ ! protero oik eukarioti i pred kraj prvi viestanini postaju dominantni

29E F ) + E $ % * ar0eo oik prva pojava ivota: prokarioti; jednostavna jednostanina bia i alge N!oni i epohe se nee ispitivati organizmi (beskraljenjaci)

Provodni fosili (amoniti, trilobiti)

PROVODNI FOSILI znaajni za tono odreeno razdoblje TRILOBITI izumrli lankonoci - paleozoik AMONITI veliki glavonoci s kuicom - mezozoik

trilo%iti

amoniti

Zna ajke resoperki i dvodihalica u evoluciji kopnenih kraljenjaka

Resoperke su ribe kotunjae koje prve pokazuju razvoj prema kopnenim ivotinjama, kostur prsne peraje resoperke ima slinosti s kosturom prednje noge vodozemaca

29@

Dvodihalice u normalnim uvjetima diu krgama, ali kada se okolini uvjeti pogoraju (mala koli ina vode i kisika, sua) prelaze na disanje pluima (mogu ivot na kopnu)

Usporedba brojnosti i raznolikosti dananjih gmazova sa svijetom gmazova u prolosti (mezozoik) Gmazovi se se pojavili krajem paleozoika (karbon), ali kao era gmazova poznat je mezozoik, tada su gmazovi naselili sve raspoloive biotope. Postojali su lete i, kopneni i morska gmazovi. Pretpostavlja se da je njihova brojnost i raznolikost danas znaajno manja

Zajedniko podrijetlo ptica i gmazova na primjeru fosila praptice Praptica je zapravo prijelazni oblik izmeu ptica i gmazova. Od karakteristika svojstvenih pticama imao je krila, kljun i perje, ali imao je i zube i kande na prednjim udovima i dugaak rep sastavljen od kraljeaka, to su karakteristike gmazova. kande na prednjim udovima zubi

perje dugaak rep s kraljecima praptica

29A

Postanak sisavaca Prvi sisavci su se mogli razviti iz drevnih gmazova (zvjerogmazova) oni su bili maleni poput mia, a hodali su etveronoke. Prvi sisavci pojavili su se neto prije nego praptice.

c. Osnovne postavke Dar1inove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretake sile evolucijskog procesa

%snovne postavke darvini !a

m&Bu )&%i!kama ist& -rst& osto)& ra(lik& Cmor8olo.k&2 8i(iolo.k&2 u o!a.a!)u... varija/ilnostD o'i$!o s& ri s ol!om ra(m!o,a-a!)u o)a-l)u)& -&i 'ro) otomaka !&go .to i+ mo,& i( okoli.a %o'iti %o-ol)!o ,i-ot!i+ r&sursa C+ra!a2 rostor...D m&Bu otomst-om !asta)& nad!etanje2 J'or'a (a o sta!akJ o sta)u o!i ko)i su !a) o%o'!i)i (a+t)&-ima okoli.a2 o!i mogu imati otomst-o i r&!i)&ti !a !)&ga s-o)& o%o'!& oso'i!& prirodni oda/ir (akl)u$ak: gomila!)&m sit!i+ !asl)&%!i+ -ari)a#i)a ti)&kom %ul)&g -r&m&!a !asta!& -&lika rom)&!a a s& o)a-i !o-a -rsta C ri a%!i#i sro%!i+ o ula#i)a -i.& !& %a)u lo%!o otomst-oD

*e!eljne sile evolu$ije: muta#i)&2 g&!&ti$ki Cg&!skiD %ri8t Cskr&ta!)&D2 i(ola#i)a i riro%!a s&l&k#i)a. Muta#i)& %o-o%& %o rom)&!a u g&!omu o)&%i!i+ orga!i(ama ko)& mogu u(roko-ati rom)&!& oso'i!a ti+ orga!i(ama. T& rom)&!& su !asl)&%!& i mogu s& o%r,ati i ro.iriti u o ula#i)i riro%!om s&l&k#i)om ako s-o)im !osit&l)ima olak.a-a)u r&,i-l)a-a!)& i ra(m!o,a-a!)& u u-)&tima okoli.a C!osit&l)i !&k& muta#i)& %u,& r&,i-l)a-a)u i ima)u -i.& otomaka2 o% ko)i+ m!ogi takoB&r !os& tu muta#i)uD ili g&!&ti$kim %ri8tom ako s& o% gla-!& o ula#i)& o%-o)i ma!)a o ula#i)a u ko)o) slu$a)!o -&i!a ili s-i !os& !&ku muta#i)u. I(ola#i)a

29: !&k& o ula#i)& o% ostali+ ri a%!ika t& -rst& Ctako %a ima)u otomst-o samo m&Buso'!o2 a !& s ostatkom i(-or!& -rst&D ti)&kom u!o g&!&ra#i)a %o-o%i %o !aku l)a!)a s-& -i.& ra(li$iti+ muta#i)a u i(olira!o) o ula#i)i2 ko)a ('og toga ostu !o osta!& !o-a -rsta C-i.& s& !& mo,& %ati lo%!o otomst-o ar&!)&m s i(-or!om -rstomD.

>enetiki dri!t i izolacijski mehanizmi

.6N62,>", 75,/2 7oga)a se u malim populacijama u kojima se neki mutirani gen moe odrati ili izgubiti suprotno pravilima selekcije. .enetiko skretanje 'drift( dovodi do neoekivanih i skokovitih promjena u uestalosti pojedinih alela. .enetiki drift je est uslijed promjene okolinih uvjeta& tj. zbog promjene okolia moe se dogoditi da aleli koji nisu bili posebno @popularniA najednom postanu izrazito povoljni te mogu osigurati preivljavanje populacije ili ak vrste.

Na crteu je prikazana populacija kornjaa. :elena boja odre)ene je dominantnim alelom 9& a crna recesivnim alelom b. 0ko ishodinu populaciju 'a( napuste jedinke koje ne sadre alel 9 i utemelje novu populaciju 'b(& u genskoj zalihi nove populacije nee biti alela 9. ,:O30*,4!", 6+0N,: ,

Niz mehanizama kojima su vrste izolirane u procesu reprodukcije. ,zolacijski mehanizmi zatiuju @genetiki integritetA vrste. Ona sprjeavaju krianje raznih vrsta.

29> ,zolacijske mehanizme djelimo na: -anjski izolacijski mehanizmi 'mehanizmi prije parenja( % oni mogu biti ekoloki 'ivotinje preferiraju razliita stanita prilikom parenja& npr. neke se abe vole pariti u dubokoj& a neke pak u plioj vodi(. ogu biti morfoloki 'npr.

mujak je jednostavno premalen ili preslab da bi mogao uhvatiti enku prilikom parenja& to moe biti i razliita struktura spolnih organa pojedinih vrsta % kukci(. ogu biti etoloki 'parenje onemogueno zbog razliitog ponaanja( $nutarnji izolacijski mehanizmi 'mehanizmi nakona parenja % kada prestanu djelovati vanjski izolacijski mehanizmi& tada e unutarnji pokuati sprijeiti hibridizaciju % jaja i spermiji se jednostavno ne mogu spariti 'dviju razliitih vrsta(& hibridi ugibaju prije zrelosti& hibridi su sterilni

Konvergentna i divergentna evolucija

"ON-65.6N2N0 6-O3$*,40 #ojava da pripadnici nesrodnih vrsta u istim uvjetima okolia stjeu sline prilagodbe 'analogne organe( % npr. morski pas 'riba( i dupin 'sisavac(: oblik tijela& peraje

7,-65.6N2N0 6-O3$*,40 5azvoj nekoliko razliitih vrsta iz jedne % npr. 7arRin je na otoju .alapagos otkrio mnogo vrsta zeba koje su se razvile iz zajednikog pretka koji je doletio s kopna& a razlikuju se oblikom kljuna ovisno o ishrani 'kukci& sjemenke& nektar...(

Alopatrijska i simpatrijska specijacija

!#6*,40*,40 % proces nastajanja novih vrsta

ALOPATRIJSKA SPECIJACIJA Dogaa se kod populacija koje se ne mijeaju jer ih razdvaja neka prirodna barijera (rijeka, planina). S vremenom genetske promjene u prostornu izoliranih populacija jedne vrste sve su vee pa dolazi i do reproduktivne izolacije u tom sluaju kaemo da je nastala nova vrsta.

29? U svakoj odvojenoj populaciji mutacijama i rekombinacijima javljaju se nove osobine nastaju nove vrste

SIMPATRIJSKA SPECIJACIJA Populacije iji se ivotni prostori preklapaju, ali meu njima nema kontakta zbog razli itog ponaanja ili vremena sazrijevanja gonada, npr. u nekih Drosophila (vinskih muica) koje ive na istom podruju, zbog razli ite frekvencije zvuka, nema parenja izmeu dviju populacija hibridi su rijetki. U biljaka simpatrijske specijacije nastaju polipolidijom, npr. krianjem su u prirodi (ili djelovanjem ovjeka u zaecima poljoprivrede) nastale tetraploidne pa heksaploidne vrste penice koje nisu mogle dati potomstvo s roditeljskim diploidnim vrstama, ali daju potomstvo same sa sobom.

geografska barijera

alopatrijska specijacija

simpatrijska specijacija

2E/

Usporedba Lamarckove i Darwinove teroije evolucije Lamarckova teorija evolucije prethodi Darwinovoj. Razlikuje se od nje po tome to je Lamarck smatrao (pogreno) da se organi razvijaju ili krljaju zbog intenzivne ili nedostatne upotrebe te se takve steene promjene prenose na potomstvo (npr. da su irafe stekle dugi vrat jer su ga kroz mnogo generacija istezale kako bi dosegle lie), i da se tako vrste samo usavravaju, a nove vrste ne nastaju iz postojeih nego uvijek iznova iz neive tvari. Darwin shvaa da su sva iva bia na Zemlji u dubokoj srodstvenoj povezanosti sve biljke i ivotinje potekle su od nekog prvog oblika ivota. Darwin e, isto kao i Lamarc, tvrditi da je okoli promjenjiv, ali ne i da mu se organizmi moraju prilagoditi, nego kae da e oni koji su najpodobniji zahtjevima okolia ostati, a ostali nestati prirodni odabir.

Prirodna i umjetna selekcija (odabir) Selekcija u evoluciji je pojava da samo neki pripadnici vrste preivljavaju do reproduktivne dobi i imaju potomstvo. O tome koji pripadnici, s kojim genima, imaju potomstvo, ovise geni i osobine potomstva a time i daljnja evolucija vrste. U cijeloj biolokoj evoluciji odvija se prirodna selekcija najee preivljavaju i imaju najbrojnije potomstvo organizmi koji su najbolje prilagoeni uvjetima okolia i (u viih organizama) najprivlaniji spolnim partnerima, a oni slabo prilagoeni ee umiru bez potomstva pa se time vrste postupno mijenjaju. ovjek od poetka uzgoja domaih ivotinja i biljaka vri umjetnu selekciju sadi sjeme najpogodnijih primjeraka biljaka (ve i, ukusniji, zdraviji plodovi...) i omoguava parenje najpogodnijih primjeraka ivotinja (vie mlijeka, ukusnije meso, pouzdaniji psi uvari...). Na taj nain nastale su i nastaju razne podvrste (sorte, pasmine...) eljenih osobina.

Sukcesivna evolucija Sukcesivna evolucija oznaava kolebanja u sastavu gena, tj. male nasljedne promjene u genofondu /zaliha gena0 neke populacije iz narataja u narataj dolazi do kolebanja omjera homozigotnih i heterozigotnih jedinki. 2vim tipom evolucije ne nastaju nove vrste, nego samo nestabilni genotipovi. %pak na du-e vrijeme mo-e doi do znaajne fenotipske razlike

2E0

d. Evolucija ovjeka
Pri!ati Ro% $o-)&ka CGomoD u'ra)a s& u ra(r&% sisa-a#a CMammaliaD. Primati su r&% ra(r&%a sisa-a#a. Doka(i %a $o-)&k ot)&$& o% i(umrli+ rimata: sli$!ost u graBi ti)&la2 %oka(i i( al&o!tologi)&2 %oka(i mol&kular!& 'iologi)& C$im a!(& su g&!&tski i o !&kim ')&la!$&-i!ama sli$!i)i l)u%ima !&go %rugim rimatimaD

)ajvanije pojave u evoluciji ovjeka: razvoj mozga 'poveanje veliine i sloenosti velikog mozga(& govora 'mogunost me)usobne komunikacije sloenih ideja omoguio razvoj ljudskog drutva(& kulture& izrade oru)a i oruja.

Etape u razvoju ovjeka

ETAPA Australopitek

OSOBINE Prije 4 milijuna godina, hodali uspravno (Australopithecus africanus), volumen mozga kao vii majmuni, nepce izdueno kao u majmuna, zdjelica iroka i plosnata, nisu izra ivali oruje, ali su ga upotrebljavali

Homo habilis Homo erectus

Izrauje oruje, poinje se razvijati govor Vii od 1.50 metra, posve uspravni, bolje izrauje oruje, grade nastambe, veliki mozak usporedive veli ine s dananjim, neke primitivne karakteristike (nisko elo, jaki nadoni lukovi, masivne lubanje)

Neandertalac

Izrauje orue, upotrebljava vatru, mrtve sahranjiva uz posebne obrede

Kromanjonac

Dananji ovjek njegov je neposredni

2E2 potomak; izrauje finije orue (kamen, kosti, slonovaa), orua i crtei pronaeni u peinama; kromanjnca odjevenog u modernu odjeu ne bi mogli prepoznati

"astanak rasa "a razliitim krajevima svijeta zasebno su se razvile genotipski i fenotipski djelomino razliite populacije ljudi ovisno o klimatskim uvjetima, ne zna se kad su se tono odvojile od zajednikog pretka, nisu razliite vrste /vjerojatno ak ni prave podvrste0, me,u njima je u svim razdobljima bilo razmjene gena. "e postoji bioloka osnova koja bi upuivala da su ljudi razliitih rasa razliito vrijedni rasizam nije bioloki opravdan. +e,u ljudima s razliitih krajeva svijeta koje smatramo pripadnicima iste rase mogu postojati i vee bioloke razlike nego me,u onima koje smatramo pripadnicima razliitih rasa.

Slinosti i razlike izme,u hominida i ovjekolikih majmuna Oovjekoliki majmuni, majmuni, opice ili hominoidi, dijele se na dvije porodiceG BLlobatidae i

Bominidae /Bominidi0 orangutani, impanze, gorile i ovjek. Bominidi su vei,

nemaju rep, veinom su arborealne, tj. kreu se po kronjama drvea, sve-deri. BLlobatidae tako,er nemaju rep, no znatno su manji od hominiti, iskljuivo su arborealni, uglavnom uglavno m sve-deri, a imaju istu zubnu formula kao hominidi.

2E9

,K%)%G(JA
a. Osnovni ekolo ki pojmovi i nji!ovi me&uodnosi
,kolo-ija )& (!a!ost o m&Buso'!im o-is!ostima i ut)&#a)ima ,i-i+ 'ia i !)i+o-og okoli.a %snovni ekoloki poj!ovi Popula$ija )& sku i!a )&%i!ki ist& -rst& ko)& ,i-& !a istom rostoru i m&Buso'!o s& ra(m!o,a-a)u 7 ! r. s-i mu!gosi !a )&%!om otoku ko)i s& mogu m&Buso'!o ariti Ca !& mogu s& ariti s mu!gosima s %rugi+2 r&%al&ki+ otoka !iti sa sima !a istom otokuD ivotna ajedni$a K /io$eno a C'ioti$ka kom o!&!ta &kosusta-aD )& sku o ula#i)a

,i-i+ orga!i(ama !a o%r&B&!om rostoru Csta!i.tuD 7 ! r. )&(&rska 'io#&!o(a Cs-& 'il)k& i ,i-oti!)& it%. u )&%!om )&(&ruD2 '&!toska 'io#&!o(a Cs-& 'il)k& i ,i-oti!)& it%. ko)& ,i-& !a %!u i ri %!u u !&kom %i)&lu moraD Stanite K /iotop )& rostor C%io !&,i-& riro%&D s o%r&B&!im sku om !&'iolo.ki+ &kolo.ki+ u-)&ta C8i(ikal!i+ i k&mi)ski+D2 !a ko)&m ,i-i !&ka )&%i!ka2 o ula#i)a ili ,i-ot!a (a)&%!i#a 7 ! r. morsko %!o u liaku oko )&%!og otoka ,kosustav )& sku ,i-ot!& (a)&%!i#& i !)&!og sta!i.ta 7 ! r. )&(&rski &kosusta- K )&(&rska 'io#&!o(a (a)&%!o sa samom -o%om i %!om )&(&ra i slo)&m (raka !a% !)&go-om o-r.i!om 7 -o%&!i &kosusta-i: )&(&rski2 ri)&$!i2 morski C'&!toski2 u$i!skiD2 o%(&m!o-o%&!i... 7 ko !&!i &kosusta-i: .umski2 tra-!ati2 olu usti!)ski2 usti!)ski... &kosusta- K ,i-ot!a (a)&%!i#a P sta!i.t& 'io! )& sku &kosusta-a ko)i $i!& #)&li!u !a %i)&lu Z&ml)& 3iomi s& %i)&l& i !a(i-a)u r&ma klima(o!al!o) (a)&%!i#i !a ko !u: tu!%ra2 ta)ga2 tra-!)ak2 usti!)a2 .um& um)&r&!og o)asa2 m&%it&ra!ska -&g&ta#i)a2 tro sk& -la,!& .um&... 'ios9era )& rostor !a Z&ml)i !as&l)&! ,i-im 'iima Di)&lo-i 'ios8&r& su: +i%ros8&ra C-o%aD2 litos8&ra Csti)&!& i tloD2 atmos8&ra C(rakD

2EE

o ula#i)a

o ula#i)a

o ula#i)a

,i-ot!a (a)&%!i#a C'io#&!o(aD

sta!i.t& C'ioto D

&kosusta-

&kosusta-

&kosusta-

'iom

'iom

'iom

'ios8&ra

+i%ros8&ra

litos8&ra

atmos8&ra

-kolo ka ni a je poloaj neke vrste 'ili populacije& jedinke itd.( u ekosustavu& nain na koji ona ivi i ostvaruje svoje ivotne potrebe& uloga u prometu tvari i energije 'pojednostavljeno je definirana samo kao poloaj vrste u hranidbenoj mrei& ali puna definicija ukljuuje sve ivotne aspekte(. Moe se definirati i kao skup svih ekolokih valencija neke vrste. #rimjer: djetli se hrani kukcima iz kore drveta& gnijezdi se u rupi koju pritom izdubi& ivi samo u odre)enom rasponu temperatura& nadmorskih visina... Biljna zajednica (fitocenoza) je skup populacija biljnih organizama na odreenom prostoru (dio biocenoze koji ine samo biljke) npr. svo drvee i nisko raslinje u nekoj umi ivotinjska zajednica (zoocenoza) je skup populacija ivotinjskih organizama na odreenom prostoru (dio biocenoze koji ine samo ivotinje) npr. sve ribe, vodozemci, puevi, kukci itd. u nekom jezeru ?auna je skup svih ivotinjskih vrsta nekog podruja 'sistematski pojam( ?lora je skup svih biljnih vrsta nekog podruja 'sistematski pojam( 4egetacija je skup svih biljnih zajednica 'fitocenoza( nekog podruja 'ekoloki pojam(

2E@ *real ili podruje rasprostranjenosti 'odre)ene vrste ili druge sistematske kategorije ili ivotne zajednice( je skup svih stanita na kojima ta vrsta itd. ivi -ndem je vrsta 'ili druga sistematska kategorija( koja naseljava samo malo& ogranieno podruje % npr. u dijelovima +rvatske biljke dubrovaka zeina& hrvatska sibireja& velebitska degenijaM vodozemac ovjeja ribica

%u'ro-a$ka (&$i!a

+r-atska si'ir&)a

-&l&'itska %&g&!i)a

$o-)&$)a ri'i#a Kozmopolit je vrsta 'ili druga sistematska kategorija( koja naseljava vrlo iroki raspon stanita. "ozmopolit ima vrlo iroku ekoloku valenciju % moe ivjeti u raznolikim ivotnim uvjetima. #rimjeri kozmopolita: liajevi& lisica& maslaak -kolo ki minimum je donja granica intenziteta jednog ekolokog imbenika 'npr. temperatura& vlanost& svjetlost( pri kojoj je jo mogua egzistencija odre)ene organske vrste % npr. E* je ekoloki minimum temperature za slatkovodne organizme jer se ispod te temperature voda smrzne pa oni ne mogu preivjeti -kolo ki maksimum je gornja granica intenziteta jednog ekolokog imbenika pri kojoj je jo mogua egzistencija odre)ene organske vrste % npr. maksimalna koncentracija iona nekog tekog metala u vodi pri kojoj neka vodena vrsta moe opstajati u toj vodi

2EA -kolo ki optimum je stupanj intenziteta jednog ekolokog imbenika pri kojemu je njegovo djelovanje na odre)enu organsku vrstu najpovoljnije % npr. bakterije koje ive u ljudskim crijevima najbre se mnoe na ljudskoj tjelesnoj temperaturi 'CL%CQG*( -kolo ka valencija je amplituda kolebanja jednog ekolokog imbenika u ijim je granicama mogu opstanak odre)ene vrste 'skup svih vrijednosti izme)u ekolokog minimuma i ekolokog maksimuma za taj imbenik(

b. Odnosi izme&u ivi! bia i abiotiki! imbenika okoli a

Glavni a/iotiki i!/eni$i su: 7 t&m &ratura 7 -o%a i -laga 7 s-)&tlo Poikiloter!ne ,i-oti!)& su ,i-oti!)& s !&stal!om t)&l&s!om t&m &raturom Ct)&l&s!a t&m &ratura o-isi o t&m &raturi okoli.aD: '&skral)&.!)a#i2 ri'&2 -o%o(&m#i2 gma(o-i. 3il)k& i gl)i-& su oikilot&rm!&2 kao i rokarioti. Go!eoter!ne ,i-oti!)& su ,i-oti!)& sa stal!om t)&l&s!om t&m &raturom Co%r,a-a)u stal!u t)&l&s!u t&m &raturu %)&lo-a!)&m m&ta'oli(ma '&( (!at!og ut)&#a)a t&m &ratur& okoli.aD: ti#&2 sisa-#i. Prednosti 0o!eoter!ni0 u odnosu na poikiloter!ne "ivotinje: -&a ras rostra!)&!ost !a Z&ml)i C+om&ot&rm!& ,i-oti!)& mogu ,i-)&ti ri !i,im t&m &raturama )&r mogu o%r,a-ati s-o)u t)&l&s!u t&m &raturu i(!a% t&m &ratur& okoli.a2 %o-ol)!o -isoko (a o%-i)a!)&

2E: m&ta'oli(ma2 ! r. olar!i m&%-)&%i i sl. u olar!im o%ru$)imaD2 'ol)& o%!o.&!)& s&(o!ski+ klimatski+ rom)&!a2 ! r. mogu!ost r&(iml)a-a!)a u um)&r&!im o%ru$)ima '&( r&ki%a akti-!osti i (a-la$&!)a u skro-ita m)&sta C! r. ti#& sta!ari#& kao .to su ko% !as -ra'a# i golu'D 4anost temperature za odvijanje ivotnih procesa u organizmima: veina enzima nunih za metabolike procese aktivni su samo u uskom temperaturnom rasponu pa se ako se temperatura unutar organizma previe snizi ili povisi ivotni procesi ne mogu odvijati i organizmi ugibaju +rimjeri prilagodbi stabla ica umjerenog podruja na preivljavanje hladnog razdoblja godine& odbacivanje listova 'listopadno drvee(& preivljavanje u podzemnim organima 'trajnice B dvo% i viegodinje zeljaste biljke( ili u obliku sjemenke 'jednogodinje biljke( +rilagodbe homeotermnih ivotinja na sezonsku promjenu temperature u okoli u& % mitarenje 'ptice % gube dio perja( = linjanje 'sisavci % gube dio dlaka( % u proljee kad temperature postaju vie % zimski san % mirovanje tijekom najhladnijeg dijela godine 'usporavanje metabolizma radi tednje energije( +rilagodbe biljaka na koliinu vode i vlage u stani tu& % biljke vlanih stani ta % npr. abnjak % veliki listovi& vrlo tanke epiderme& mnogo pui& pui esto izboene % biljke su nih stani ta % npr. kaktusi& agave % mali& dlakavi& koasti listovi ili bodlje umjesto lia& pohrana priuvne vode u zadebljaloj nadzemnoj stabljici 'biljke koje imaju takvu stabljiku nazivaju se sukulenti( ili u podzemnom dijelu 'primjeri podzemnih stabljika: lukovica& gomolj(& pui u udubinama +rilagodbe kopnenih ivotinja za ivot na kopnu& % organi za disanje kisika iz zraka 'kukci % uzdunice& kopneni kraljenjaci % plua( % zatita povrine tijela od isuivanja 'kukci % hitinska kutikula& kopneni kraljenjaci % koa( % organi za kretanje po tlu 'i zraku( 'noge& krila( Prilagodbe ivotinja razliitim svjetlosnim uvjetima u okoliu:

2E> dnevne (diuralne) ivotinje aktivne danju npr. guterice, ve ina ptica dobro razvijen dnevni vid, mehanizmi za hlaenje tijela ako ive u vru im podrujima none (nokturalne) ivotinje aktivne nou npr. imi, sova imaju oi posebno osjetljive na svjetlo (esto vrlo velike), vide u infracrvenom podruju i/ili imaju osobito razvijena druga osjetila a ne vid ivotinje koje mogu biti aktivne i danju i nou npr. voluharica, maka oi koje se mogu prilagoditi i velikoj i maloj osvjetljenosti (veliki raspon regulacije veli ine zjenice) N -ivotinje aktivne samo u sumrak?zoru npr. srna ivotinje koje ive u prostorima do kojih ne dopire svjetlo (morske dubine, spilje) npr. ovjeja ribica slijepe, neobojene, razvijena druga osjetila (njuh, sluh)

c. Odnosi izme&u ivi! bia u biocenozi (biotiki imbenici)

Glavni /iotiki i!/eni$i K o%!osi i(m&Bu ,i-i+ 'ia 7 odnosi ra !no"avanja 7 i(m&Bu )&%i!ki ist& -rst& 7 si!/io a 7 o%!os i(m&Bu )&%i!ki ra(li$iti+ -rsta i( ko)&g o')& -rst& #r & korist Cili )&%!a #r i korist2 a !i)&%!a !& tr i .t&tuD

sim'io(a: l& tir o ra.u)& #-i)&t ri $&mu s& +ra!i !&ktarom i( !)&ga 7 na!etnitvo 7 o%!os !am&t!ika i %omai!a C%oma%araD

2E?

!am&t!i.t-o: traka-i#a ,i-i ara(itski u ro'a-ilu sisa-a#a 7 predatorstvo 7 o%!os gra'&,l)i-#a i li)&!a

r&%atorst-o: (mi)a lo-i i )&%& mal& glo%a-#& Kako odnosi izme5u jedinki razliitih vrsta utjeu na brojnostC gusto$u populacija u biocenozi& kretanje brojnosti grabeljivca s odre)enim zakanjenjem prati kretanje brojnosti plijena 'jer poveanje brojnosti plijena omoguuje poveano razmnoavanje grabeljivca& odnosno smanjenje brojnosti plijena smanjuje razmnoavanje grabeljivca( Mimikrija je pojava da organizmi oblikom, bojom itd. nalikuju na druge ive ili neive stvari. Primjeri mimikrije: bogomoljka (gran ica), leptir letilist (list)

2@/

'ogomol)ka

l&tilist Prilagodbe grabeljivaca: ptica grabljivica (jastreb): razvijen vid osobito za odreene obrasce boja i oblika (plijen), kljun, pande zvijer (vuk): razvijen njuh osobito za miris plijena, lovi u oporu, zubi Prilagodbe plijena za zatitu od grabeljivaca: sisavci biljojedi (zec, srna): razvijena osjetila (vid, njuh, sluh), brzo kretanje, ivot u skupinama, zatitna obojenost (stapanje s okoliem), nepotpuno spavanje Naini izraavanja gustoe populacije brojem (ili masom biomasom) jedinki na jedinici povrine (ili volumena u vodenim ekosustavima) brojkama od 1 (rijetka vrsta) do 5 (vrlo brojna vrsta) Kako odnosi izmeu jedinki iste vrste utjeu na brojnost/ gustou populacije reproduktivni potencijal (sposobnost razmnoavanja) i kompeticija (nadmetanje za hranu, ivotni prostor i sl.): na jednom stanitu moe ivjeti samo ograni eni broj jedinki neke vrste (koliki je taj broj, ovisi o raspoloivoj hrani i drugim uvjetima stanita)

2@0

d. ,lavne osobine biocenoza i ekosustava

3a like u oso/ina!a vodeni0 i kopneni0 ekosustava: 7 u -o%&!im &kosusta-ima ,i-ot s& rostir& kro( s-& slo)&-& Co% %!a %o o-r.i!&D ('og -&lik& gusto& -o%& 7 u -o%&!im &kosusta-a ma!)& su t&m &ratur!& rom)&!& ('og -&likog to li!skog ka a#it&ta -o%& 7 u -o%&!im &kosusta-ima s %u'i!om -rlo 'r(o rast& tlak 'entos $i!& s-i -o%&!i orga!i(mi ri$-r.&!i (a o%logu ili !a$i!om ,i-ota -&(a!i u( o%logu C%!oD 7 %i)&l& s& r&ma stu !)u okr&tl)i-osti: 7 ri$-r.&!i (a o%logu C! r. alg&2 koral)i2 s u,-&D 7 sla'o okr&t!i C)&,i!#i2 tr o-i2 !&ki .kol)ka.i 7 ! r. &riskaD 7 s -&likim ra%i)usom kr&ta!)a C ri%!&!& -rst& ri'a 7 (u'ata#2 #i al i sl.D Nekton $i!& s-i slo'o%!o li-a)ui orga!i(mi 7 rim)&ri: sr%&la2 morski as2 %u i! Plankton $i!& s-i slo'o%!ol&'%&i -o%&!i orga!i(mi C!& okr&u s& -lastitim s!agama li-a!)&m2 !&go i+ !osi gi'a!)& -o%&D2 -&i!a la!kto!a su -rlo sit!i orga!i(mi .naenje planktona u vodeni! ekosustavi!a: 8ito la!kto! -r.i oko ?/N s-&uku !& 8otosi!t&(& !a Z&ml)i2 la!kto! )& +ra!a (a -&& orga!i(m& C! r. kito-iD ?itoplankton je autotrofni 'ObiljniO( plankton Zooplankton je heterotrofni 'OivotinjskiO( plankton >lavni imbenici koji utjeu na raspored organizama 6biocenoza7 u moru: osvjetljenost 'prozirnost(& gustoa morske vode& slanost& sastav 'hranjivost( morske vode& temperatura& izmjena plime i oseke $ osvijetljenom sloju u vodenim 'morskim( ekosustavima 'maksimalno do 8EE m dubine( ive autotrofni 'fotosintetski( organizmi 'proizvo)ai(& a na veim dubinama u neosvijetljenom sloju mogu ivjeti samo heterotrofni 'i kemoautotrofni( Du!ske /io$eno e Coso'ito tro sk& -la,!& .um&D su !a)slo,&!i)i C!a)-&a ra(!olikost -rstaD i orga!skom roi(-o%!)om !a)'ogati)i C!a)-&i i!t&!(it&t 8otosi!t&(& m&Bu ko !&!im 'io#&!o(amaD ti ko !&!i+ 'io#&!o(a Slojanje 4vertikalni raspored vrsta5 u u!skoj /io$eno i

2@2 -isoko %r-&& sr&%!)& -isoko %r-&& !isko %r-&& grmolika -&g&ta#i)a (&l)ast& 'il)k& tlo 7 orga!ski osta#i C o!a)-i.& ot alo li.&D 7 tro sk& .um& ima)u !a)-i.& slo)&-a Sukcesija je niz promjena biocenoza na nekom stanitu u odre)enom vremenskom razdoblju. #rimjeri sukcesija su: zara tavanje jezera 'prirodni proces& ali unos fosfata i nitrata iz umjetnih gnojiva i sl. moe ga prekomjerno ubrzatiM poveava se koliina organskih tvari u vodi& raste sve vie algi i vodenih biljaka& ijim odumiranjem nastaje tlo& jezero postaje plie i naposlijetku nestaje(& obnavljanje ume nakon poara 'postupno izrasta prvo nisko raslinje pa grmlje pa drvee( !ukcesije nastaju prirodno& ali esto i djelovanjem ovjeka 'krenje uma& melioracija& poari& zaga)enje voda...( Sezonske promjene u biocenozi u skladu s klimatskim promjenama jesen/zima (zahlaenje) gubitak klorofila (zelene boje) i odumiranje te opadanje lia s drve a, ugibanje jednogodinjih biljaka i nadzemnih dijelova viegodinjih zeljastih biljaka proljee/ljeto (zatopljenje) pupanje, listanje, cvjetanje, klijanje Glavni tipovi (kopnenih) bioma i klimatske prilike podruja na kojima se prostiru: tundra polarna klima tajga ume etinjaa hladna kontinentalna klima uma umjerenog pojasa vazdazelene i kontinentalne umjerena kontinentalna klima mediteranska vegetacija u suhim ili polusuhim primorskim podrujima umjerenog pojasa (mediteranska klima) travnjak travnjaci umjerenog pojasa (stepa, prerija, pampa) i tropskog pojasa (savana) tropska kina uma topla i vlana tropska (ekvatorijalna) klima pustinja u podrujima s vrlo malom koli inom padalina (vlage) u svim klimatskim pojasevima (tople i hladne pustinje)

2@9 Horizontalni (ovisno o geografskoj irini; na visini 0100 m nad morem) raspored biljnog pokrova ovisno o klimatskim prilikama (od polova prema ekvatoru): ledenjaci (bez biljnog pokrova), tundre (mahovine, liajevi), tajge (crnogorine ume), listopadne ume umjerenog pojasa (odnosno stepe, polupustinje, pustinje ovisno o vlanosti) i primorske vazdazelene ume, oko ekvatora tropske vlane ume (praume) Vertikalni (ovisno o nadmorskoj visini; u umjerenom pojasu, npr. Hrvatska) raspored biljnog pokrova ovisno o klimatskim prilikama (odozdo prema gore): travnjaci, hrastove ume, bukove ume, mijeane ume bukve i jele , pretplaninske bukove ume, planinske ikare, planinski bor (krivulj), planinski travnjaci (panjaci), zona vjenog snijega i leda (bez biljnog pokrova)

e. Odnosi is!rane u biocenozi% kruenje tvari i protjecanje energije u ekosustavu

Proi voai su s-i autotro8!i orga!i(mi C r-&!st-&!o (&l&!& 'il)k&D ko)i roi(-o%& orga!sku t-ar korist&i Su!$&-u &!&rgi)u C8otosi!t&(omD Potroai su +&t&rotro8!i orga!i(mi ko)i s& +ra!& roi(-oBa$ima ili %rugim otro.a$ima i korist& %io tako %o'i-&!& &!&rgi)& (a s-o)& m&ta'oli$k& ro#&s& Cta &!&rgi)a u o'liku to li!& !a u.ta &kosusta-D Glavni tipovi potroaa: 'il)o)&%i C rimar!i otro.a$iD2 m&so)&%i i s-&)&%i 3a la-ai su sa ro8iti ko)i ra(graBu)u ti)&la ugi!uli+ orga!i(ama 7 tako -raa)u +ra!)i-& t-ari u #iklus2 $im& omoguu)u rast i ra(-o) roi(-oBa$a. Ra(laga$i su r-&!st-&!o 'akt&ri)&. Pre0ra!/ena pira!ida s o/ iro! na /roj i /io!asu te koliinu ener-ije na pojedinoj pre0ra!/enoj ra ini: !a !i,im ra(i!ama C roi(-oBa$i a rimar!i otro.a$i...D -&i )& 'ro) orga!i(ama2 'iomasa i koli$i!a &!&rgi)&

2@E

t&r#i)ar!i otro.a$i s&ku!%ar!i otro.a$i rimar!i otro.a$i 'ro) orga!i(ama2 roi(-oBa$i 'iomasa2 koli$i!a &!&rgi)&...

Kru"enje tvari: autotro8!i orga!i(mi2 +&t&rotro8!i orga!i(mi 7 rimar!i otro.a$i2 s&ku!%ar!i otro.a$i2 t&r#i)ar!i otro.a$i2 ra(laga$i

2@@

roi(-oBa$i Cautotro8!iD

rimar!i otro.a$i

s&ku!%ar!i ra(laga$i otro.a$i

t&r#i)ar!i otro.a$i

Protje$anje ener-ije: autotro8i -&,u %io Su!$&-& &!&rgi)& u orga!sk& mol&kul&2 !a s-akom s& stu !)u %io &!&rgi)& Jgu'iJ2 r&t-ara u to li!u Ctro.i (a ,i-ot!& ro#&s& orga!i(amaD

su!#& rimar!i roi(-oBa$i Cautotro8!iD otro.a$i

s&ku!%ar!i otro.a$i ra(laga$i

t&r#i)ar!i otro.a$i

2@A

% analizirati ulogu i ovisnost pojedinih lanova hranidbenih lanaca na konkretnim primjerima 'treba znati prepoznati Otko koga jedeO tj. u zadanom hranidbenom lancu tko su proizvo)ai& primarni potroai... razlagai( Biogeokemijski ciklus ugljika C!& tr&'a (!ati s+&mu1sliku !a am&t !&go )u tr&'a (!ati o')as!itiD 452 %isa!)& 8otosi!t&(a (&l&!& Cautotro8!&D 'il)k& ,i-oti!)& C+&t&rotro8!i orga!i(miD

%isa!)&

is+ra!a ,i-oti!)a ugi!uli orga!i(mi

'akt&ri)& Csa ro8itiD

2@: Hranidbena mrea skup svih isprepletenih hranidbenih lanaca u nekom ekosustavu

Primarnu organsku proizvodnju ine proizvoai (autotrofni) Sekundarnu organsku proizvodnju ine potroai (heterotrofni)

f. 2tetni utjecaji ovjeka na biosferu i mjere kojima se tetni utjecaji mogu smanjiti (odrivi razvoj u *epublici /rvatskoj i u svijetu)
Dtetno djelovanje ovjeka na /ios9eru: kr$&!)& .uma2 isu.i-a!)& mo$-ara2 r&gula#i)a -o%otoka2 gra%!)a !as&l)a2 i!%ustri)ski+ (o!a2 o-&a-a!)& rom&ta i .ir&!)& rom&t!& mr&,& t& o!&$i.&!)& -o%&2 (raka i tla 7 ugro,a-a sta!i.ta ,i-i+ orga!i(ama i1ili i(ra-!o !)i+o-o (%ra-l)& i ,i-ot +osljedice krenja uma: erozija 'degradacija( tla 'gubi plodnost(& izumiranje biljnih i ivotinjskih vrsta& poremeaj regulacije kolebanja temperature& vlanosti i vjetra 'sve to doprinosi irenju pustinja( +osljedice isu avanja movara 6melioracije7& izumiranje vodenih biljaka i ivotinja& drastina promjena ekosustava +osljedice onei $enja voda: izumiranje biljnih i ivotinjskih vrsta 'ne samo onih u vodi(& opasnost za ovjeka 'uzronici zaraznih bolesti& kancerogene tvari( +otreba proi $avanja otpadnih voda #rirodne vode 'osobito tekuice( imaju veliku sposobnost samoproiavanja 'autopurifikacije(& ali nedovoljnu da bi se samim tim ponitio utjecaj ovjeka 'industrije(& pa je industrijske i komunalne otpadne vode potrebno prije isputanja u

2@> vodotoke propustiti kroz ure)aje za proiavanje 'mehaniko 'fizikalno(& kemijsko i bioloko( jer neproiene otpadne vode sadre tvari 'otrove& teke metale& infektivne organizme...( koje tete ivim organizmima. ,zvori onei $avanja zraka& plinovi 'sumporov dioksid& duikovi oksidi& ugljikov monoksid& ozon& amonijak& ugljikovodici& sumporovodik& halogenovodici& freoni( i krute estice 'teki metali& a)a(. ,zvori oneiavanja zraka su prirodni 'vulkanske erupcije& poari( i antropogeni 'spaljivanje fosilnih goriva& industrija(. Pojava e9ekta staklenika: ugl)iko- %ioksi% Ci )o. !&ki li!o-iD u atmos8&ri s r&$a-a %a to li!sko (ra$&!)& o%la(i sa Z&ml)& u s-&mir t). r&8l&ktira ga !atrag !a Z&ml)u 7 riro%!i &8&kt stakl&!ika omoguu)& ,i-ot !a Z&ml)i C'&( !)&ga 'i 'ilo m!ogo r&+la%!oD2 ali ra(-o)&m i!%ustri)& !agli)& s& o-&ao u%io 452 i %rugi+ Jstakl&!i$ki+ li!o-aJ u atmos8&ri t& stoga i ros)&$!a t&m &ratura !a Z&ml)i2 .to u(roku)& o%i(a!)& ra(i!& mora Cota a!)& l&%&!)akaD2 !aru.a-a riro%!u ra-!ot&,u i .t&t!o )& (a orga!i(m& )&r s& o%-i)a u!o 'r,& !&go .to 'i s& -rst& mogl& &-olu#i)ski rilago%iti %neienje raka koje u rokuje pojavu kiseli0 kia: i!%ustri)ski li!o-i ko)i ota a!)&m u -o%i t-or& kis&li!& Csum oro- %ioksi%2 %u.iko-i oksi%i2 kloro-o%ik kloro-o%i$!a kis&li!aD Dtetne posljedi$e kiseli0 kia: us ora-a)u rast %r-&a2 u(roku)u ugi'a!)& -o%&!i+ orga!i(ama2 li.a)&-a i !&ki+ 'il)aka C$&ti!)a$&D2 o-&a-a)u (agaB&!)& t&.kim m&talima .naenje o onsko- sloja u at!os9eri: a sor'ira !a)-&i %io ultral)u'i$astog (ra$&!)a ko)& %o ir& i( s-&mira C o!a)-i.& sa Su!#aD i .t&t!o )& (a (%ra-l)& C! r. u $o-)&ka i %rugi+ sisa-a#a u(roku)& rak ko,& i si-u mr&!u okaD %neienje raka koje u rokuje nastajanje o onski0 rupa C o%ru$)a !a ko)ima )& o(o!ski slo) (!at!o rori)&B&!D: 7 l&t !a%(-u$!i+ (rako lo-a 7 +alog&!ira!i ugl)iko-o%i#i C8r&o!iD 7 %&to!a#i)a !ukl&ar!og oru,)a >lavni naini onei $avanja tla i njihove posljedice& % gnojenje % pesticidi promjene u kemijskom sastavu i kiselosti tla akumulacija otrovnih tvari u ivim organizmima %\\% sum or!a2 %u.i$!a i

% teki metali 'iz industrije i otpada(

2@? 7-ro"ene /iljne i "ivotinjske vrste te ekosustav u $jelini tre/a tititi akono! )&r -&i!a l)u%i !&& !a to samo-ol)!o a(iti !au.tr' ro8ita i u%o'!osti. Ugro,&!& -rst& tr&'a .tititi kako 'i s& sa$u-ala 'iora(!olikost C%a!as )& ugro,&! )ako -&lik 'ro) -rstaD i riro%!a ra-!ot&,a Cis ra,!)&!& &kolo.k& !i.& ('og i(umira!)a mogu !aru.iti ra-!ot&,u t). !&gati-!o ut)&#ati !a %rug& -rst& ko)& su s tom -rstom u m&Buo%!osimaD. 5%!osi u &kosusta-u tako su s-&o'u+-at!i i slo,&!i %a u-i)&k tr&'a .tititi &kosusta- u #)&li!i2 tako )& +r-atskim (ako!om o (a.titi riro%& ro isa!o %a s& (a.tita riro%& ro-o%i !a 0//N o-r.i!& R& u'lik& Gr-atsk&. ( vori 0rane C! r. lo%!o tloD2 pitke vode2 ener-ije C! r. 8osil!a gori-aD i sirovina C! r. m&talaD na .e!lji su o-ranieni C!&& i+ 'iti %o-ol)!o (a s-& ako l)u%i 'u%& )o. -i.& 7 (a sa%a su !&%osta#i u(roko-a!i samo tim& .to !isu ra-il!o ras or&B&!iD2 a stoga u !o-i)& %o'a na-li rast ljudske popula$ije i ur/ani a$ija s-& -i.& ugro,a-a)u 'u%u!ost l)u%sk& i %rugi+ -rsta 7 !agli rast l)u%sk& o ula#i)& 7 -i%i ut)&#a)i !a 'ro)!ost l)u%sk& o ula#i)& 7 ur'a!i(a#i)a 7 orast gra%o-a i o-&a!)& u%)&la gra%skog sta!o-!i.t-a 7 gra%o-i su o-is!i o u!osu siro-i!a i(-a!a C r&+ram'&!i roi(-o%i2 mat&ri)al (a i(gra%!)u2 &l&ktri$!a &!&rgi)a...D i -&liki i(-or o!&$i.&!)a Cot a%aD a lokal!o i glo'al!o o t&r&u)u kru,&!)& t-ari i &!&rgi)& t& !& o-ol)!o ut)&$u !a 'ios8&ru 4anost zamjene !osilnih izvora energije alternativnim 6vjetar# solarna energija i sl:7& fosilna goriva 'ugljen& nafta& zemni plin( su neobnovljivi izvori energije 'nastaju vrlo dugotrajnim procesima u :emljinoj kori pa kad ih ovjeanstvo jednom iscrpi& vie ih u ljudskim razmjerima nee biti( a potrebna su i za druge industrijske potrebe 'npr. proizvodnja plastike iz nafte( i stoga predragocjena za izgaranje koje nije niti osobito energetski uinkovito& te njihovim izgaranjem nastaju tetni plinovi i a)a koji zaga)uju okoli 'uinak staklenika& kisele kie(& zato treba raditi na unapre)ivanju tehnologija i irenju upotrebe alternativnih& prvenstveno obnovljivih izvora energije 'vjetar& !unce& gibanja vode& biogoriva...( -konomska i ekolo ka vanost izdvajanja sekundarnih sirovina iz otpada 6papir# staklo# metal# tekstil7& takve se sirovine onda mogu ponovo iskoristiti 'reciklirati( za daljnju proizvodnju to smanjuje trokove 'ekonomska vanost( i potrebu za uzimanjem primarnih sirovina 'drvo& voda& rude...( iz prirode te oneienje pri proizvodnji 'ekoloka vanost(

2A/ Za tita voda i zraka je globalni problem jer su kruenjem vode i gibanjem zranih struja sve svjetske vode odnosno svi dijelovi zranog omotaa povezani& oneienje se tako moe daleko proiriti )acionalni parkovi .rvatske& #litvika jezera& #aklenica& 5isnjak& 9rijuni& "rka& !jeverni -elebit Parkovi prirode u Hrvatskoj: Telaica, Velebit, Kopaki rit, Vransko jezero, umberak i Samoborsko gorje, Biokovo, Lonjsko polje, Papuk, Uka, Lastovsko otoje, zapadni dio Medvednice Primjeri zakonom zatienih biljaka u Hrvatskoj: visibaba, ciklama, velebitska degenija, dubrovaka ze ina) Primjeri zakonom zatienih ivotinja u Hrvatskoj: vuk, vidra, sredozemna medvjedica, ptice grabljivice i movarice ljet& "ornati&

sr&%o(&m!a m&%-)&%i#a Posljedice unoenja stranih vrsta: strane vrste mogu se prekomjerno razmnoiti (jer u novom okoliu nemaju prirodnih neprijatelja predatora i parazita) i naruiti prirodnu ravnoteu na tetu autohtonih vrsta primjeri: mungos na Mljetu (poetkom 20. st. doveden iz Indije kao prirodni neprijatelj zmija (poskoka), ali proirio se i na druge otoke i kopno te se prehranjuje i drugim ivotinjama i biljkama), kaulerpa u Jadranu (vidi zelene alge)

2A0

mu!gos

kaul&r a

Odrivi razvoj je razvoj ljudskog drutva uz to manji negativni utjecaj na prirodu Akumuliranje tetnih tvari u lancima ishrane: organizmi na niim stupnjevima hranidbenog lanca (biljke, plankton, kukci...) u sebe prehranom unose manje koli ine tetnih tvari (tekih metala, pesticida) i preivljavaju bez znatnih posljedica, a vii organizmi (sisavci, ptice) hrane i se njima nakupljaju u sebi vee koli ine tih tvari, to uzrokuje teke posljedice (neplodnost, smrt) Prednosti ekoloke proizvodnje hrane : ako se u uzgoju biljaka ne koriste umjetna gnojiva i pesticidi, izbjegava se njihov tetan utjecaj na okoli (vidi agrokemijske metode); ako se u uzgoju ivotinja ne koriste preventivne doze antibiotika, smanjuje se irenje bakterija otpornih na antibiotike Tehnoloka voda = voda koja je prola kroz industrijske ili druge procese u ljudskoj djelatnosti te stoga vie nije dovoljne kakvoe za ljudsku prehranu (pie, kuhanje), ali je dovoljne kakvoe za neke druge svrhe, npr. daljnju upotrebu u industriji, pranje ulica... vano je za te svrhe kad je to mogue upotrebljavati tehnoloku umjesto pitke vode kako bi se ograniene koli ine pitke vode sauvale za one svrhe za koje je nuna Suvremene metode u poljoprivredi i njihovi nedostaci: monokultura (uzgoj samo jedne biljne vrste na odreenoj poljoprivrednoj povrini) tako uzgajane biljke osjetljivije su na tetnike (kukce, gljivice) i epidemije bolesti pa je potrebno koristiti vie pesticida i etva moe biti manja, tlo se iscrpljuje od nekih sastojaka pa je potrebno koristiti vie umjetnih gnojiva

2A2 agrotehnike metode (upotreba strojeva u poljoprivredi) strojevi troe naftu (neobnovljivo fosilno gorivo) koja se moe i izlijati u okoli (pri nesreama) pa ga zagaditi agrokemijske metode : umjetna gnojiva (mogu uzrokovati prekomjerno gomilanje nekih mineralnih tvari u tlu, ukljuujui i teke metale, mogu nepovoljno utjecati na pH tla, mogu dospjeti u vodotoke i uzrokovati pretjerano bujanje vodenog bilja), pesticidi (tvari koje ubijaju tetnike, npr. herbicidi ubijaju biljkekorov, insekticidi kukce nisu selektivni, nego ubijaju i neutralne ili korisne vrste, smanjuju bioraznolikost) Djelovanje ovjeka (oneienje, krenje uma, isuivanje voda, potapanje dolina za akumulacijska jezera hidroelektrana...) uzrokuje smanjenje brojnosti i izumiranje mnogih biljnih i ivotinjskih vrsta, ali djelovanje ovjeka moe uzrokovati i (prekomjerno) poveanje brojnosti neke vrste (npr. unoenje stranih vrsta) Crvene knjige biljnih i ivotinjskih vrsta su popisi ugroenih i rijetkih vrsta neke skupine (npr. sisavci) na nekom podruju (npr. u Hrvatskoj), sadre sve podatke o tim vrstama (opis i fotografija, rasprostranjenost, uzroci ugroenosti, postojee i predloene mjere zatite). Vane su kao struna podloga za omoguavanje zakonske zatite ugroenih vrsta Vano je uspostavljati i potivati meunarodne ugovore o zatiti prirode i okolia jer oneienje ne poznaje dravne granice, zagaivanje i neodgovorno iskoritavanje prirode u jednoj dravi moe imati dalekosene posljedice u susjednima pa i u udaljenima (vidi: zatita vode i zraka je globalni problem) Utjecaji na brojnost ljudske populacije: Poboljanje zdravstvene zatite zbog napretka u medicini i poveanje proizvodnje hrane zbog mehanizacije u poljoprivredi doveli su do naglog porasta brojnosti ovjeanstva u zadnja dva stoljea (a osobito od tzv. zelene revolucije 1960ih poetak upotrebe suvremenih poljoprivrednih metoda). U novije vrijeme u ve ini razvijenih drava populacija odrava podjednaku brojnost ili postupno pada (zbog modernog stila ivota koji smanjuje natalitet), ali u mnogim nerazvijenim i siromanim dravama populacija prekomjerno raste sve bre tako da ukupna ljudska populacija jo uvijek naglo raste. ovjek je jedina iva vrsta na Zemlji na iju brojnost u velikom dijelu stanita vie ne utjeu prvenstveno okolnosti u njegovom ivom i neivom okoliu (prirodne (ne)pogodnosti, grabeljivci/plijen) nego vie odnosi unutar vlastite vrste (razmnoavanje, ratovi...).

2A9 Kr&ta!)& s-)&tsk& o ula#i)&

Mili)ar%&

uku !a s-)&tska o ula#i)a

(&ml)& u ra(-o)u
ra(-i)&!& (&ml)&

Prije izgradnje proizvodnih, prometnih i drugih objekata (tvornice, ceste, naselja...) potrebno je izraditi ekoloku studiju istraivanje moguih utjecaja tog objekta (samog procesa izgradnje i njegove kasnije funkcije) na ekosustav, kako bi se pri izgradnji i upotrebi objekta uzele u obzir mjere kojima se nepovoljni utjecaji to vie smanjuju (ugradnja ureaja za proiavanje otpadne vode, ograivanje cesta kako divlja ne bi istravala na njih, sjea samo onoliko ume koliko je nuno...) ili u sluaju prevelike neotklonjive ekoloke opasnosti od izgradnje odustalo

2AE

L N,K( P3,P%37E,N( P%K7S(

a. Dokazivanje prisutnosti kroba
+()J,6( P%K7SA: ut-r%iti %-i)& -rst& .kro'a Casimila#i)ski i r&(&r-!iD u 'il)kama ut-r%iti risut!ost .kro'a u !amir!i#ama o')as!iti %a s& .kro' %oka(u)& ;ugolo-om oto i!om u !amir!i#ama uo$iti rom)&!u 'o)& o isati !asta!ak .kro'a u 'il)kama

MA*,3(JA) ( P3('%3: I&&r2 ri,a2 s)&m&!ka gra+a2 gomol) krum ira2 t)&st&!i!a2 kru+2 koma%i margari!a2 ;ugolo-a oto i!a2 ka al)ka2 P&tri)&-& (%)&li#&

P%S*7PAK: Na-&%&!i mat&ri)al ras or&%it& !a oklo #u P&tri)&-& (%)&li#&2 ka !it& !&koliko ka i

;ugolo-& oto i!&. R&ak#i)u o(!a$it& (!akom CMD ako s& 'o)a !& romi)&!i2 a (!akom CPD ako s& o)a-i %ruga 'o)a.

3,.7)*A*: U!&sit& CMD ili CPD o-is!o o rom)&!i 'o)& .&&r ri,a s)&m&!ka gra+a gomol) krum ira t)&st&!i!a kru+ margari! M P P P P P M

P(*ANJA: 0. Ko)& o% !a-&%&!i+ t-ari sa%r,& .kro'^ Po $&mu st& to (akl)u$ili^ Ikro' sa%r,& ri,a2 s)&m&!ka gra+a2 gomol) krum ira2 t)&st&!i!a i kru+. To s& (akl)u$u)& o rom)&!i 'o)& ;ugolo-& oto i!& Coto i!& )o%a i kali)&-a )o%i%aD i( ,utosm&B& u tam!o la-u.

2A@

b. Dokazivanje koagulacije bjelanevina

+()J P%K7SA: ut-r%iti ko)i su u(ro#i (gru.a-a!)a ili koagula#i)& ')&la!$&-i!a u mli)&ku i ')&la!)ku o-&(ati koagula#i)u s %&!atura#i)om ')&la!$&-i!a

MA*,3(JA) ( P3('%3: = ru-&ta2 %r-&!a .ti al)ka2 2 sat!a stakla2 ka al)ka2 stakl&!i .ta i2 lam&!ik2 ')&la!)ak2 mli)&ko2 ra(ri)&B&!a o#t&!a kis&li!a Co#atD Cili limu!o- sokD.

P%S*7PAK: &. Na )&%!o sat!o staklo sta-it& malo mli)&ka2 a !a %rugo malo ')&la!)ka. Zatim !a o'a ka !it& !&koliko ka i o#t&!& kis&li!& i rom)&.a)t& stakl&!im .ta i&m. >. U & ru-&tu sta-it& malo ')&la!)ka (agri)a-a)t& ga %r,&i & ru-&tu .ti al)kom i(!a% lam&!a. To o!o-it& i s mil)&kom. P(*ANJA: &. Ito s& %ogo%ilo s mli)&kom i ')&la!)kom %)&lo-a!)&m kis&li!&2 a .to %)&lo-a!)&m -isoki+ t&m &ratura^ U o'a slu$a)a %ogo%ila s& koagula#i)a C%&!atura#i)aD ')&la!$&-i!a. >. Kako !a(i-amo ')&la!$&-i!& i( mli)&ka^ Na)(astu l)&!i)a ')&la!$&-i!a u mli)&ku )& ka(&i! C o 8u!k#i)i &mulgator 7 omoguu)& sta'il!ost &mul(i)& -o%& i masti o% ko)& s& mli)&ko sasto)iD. C. Za.to )& mli)&ko -isoko-ri)&%!a !amir!i#a^ Ko)i mi!&ral sa%r,i mli)&ko^ <&r sa%r,i -a,!& ')&la!$&-i!&2 masti2 mli)&$!i .&&r2 -itami!& i mi!&ral&. Po!a)-i.& kal#i). F. Ito mo,& %o-&sti %o %&!atura#i)& ')&la!$&-i!a^ <ak& kis&li!& i lu,i!&2 io!i t&.ki+ m&tala2 -isok& t&m &ratur&2 !&ka orga!ska ota ala i %rugi otro-i2 m&+a!i$ki ra% CJtu$&!)&J ')&la!kaD.

2AA

c. 3ikroskopsko promatranje plastida

Mikroskopsko promatranje leukoplasta

+()J P%K7SA: Promatrati l&uko last& u 'il)!om mat&ri)alu2 o isati !)i+o- o'lik i !a#rtati i+ Na-&sti 'il)!& %i)&lo-& u ko)ima s& !ala(& l&uko lasti Pro!ai i o isati amilo last&

MA*,3(JA) ( P3('%3: Gomol) krum ira2 ;ugolo-a oto i!a2 alko+ol2 okro-!a i r&%m&t!a stakal#a2 mikrosko 2 'rit-i#a

P%S*7PAK: S krum iro-a gomol)a o%stru,it& &ri%&rm tam!& 'o)& i o% sta!i$)a ko)& s& !ala(i is o% !)&ga !a$i!it& ta!k& r&r&(&. 5sim !)&,!i+ l&uko lasta2 o a,a)u s& mala (r!#a .kro'a2 a katka% i kristaloi%i ')&la!$&-i!a u o'liku ko#k&. !lika0 kro%na zrnca 7neo%ojena i o%ojena Lugolovom otopinom8

2A:

P(*ANJA: 0. Mogu li l&uko lasti r&la(iti u %rug& lasti%&^ U ko)im u-)&tima^ ;&uko lasti mogu r&la(iti u %rug& lasti%&2 ! r. u kloro last& ka% su sta!i#& u ko)ima s& !ala(& i(lo,&!& su!$&-o) s-)&tlosti Co(&l&!)a-a!)& gomol)a krum iraD. 2. G%)& s& st-ara)u .kro'!a (r!#a^ U lasti%ima Cu kloro lastima 8otosi!t&(om !asta)& gluko(a2 ko)a s& olim&ri(ira u .kro' !a)-i.& u amilo lastimaD.

2A>

Mikroskopsko promatranje kromoplasta

+()J P%K7SA: Promatrati kromo last& u 'il)!om mat&ri)alu2 o isati !)i+o- o'lik i !a#rtati i+ Na-&sti 'il)!& %i)&lo-& u ko)ima s& !ala(& kromo lasti Na-&sti 'o)ila u kromo lastima

MA*,3(JA) ( P3('%3: Plo% ra)$i#& i lo% ru,& Cili kori)&! mrk-& ili #-at ili #-i)&t l)&ko-itog masla$kaD2 'rit-i#a2 okro-!a i r&%m&t!a stakal#a2 mikrosko

P%S*7PAK: I(r&,it& koma%i lo%a (r&l& ra)$i#&2 ogulit& )o) koru2 (g!)&$it& )& i malo (g!)&$&!& mas& ra(mutit& u ka l)i#i -o%& !a r&%m&t!om stakal#u. Poklo it& okro-!i#om i mikrosko ira)t&. Na$i!it& sli$a! r& arat s lo%om ru,&.

P(*ANJA: 0. Mikrosko ski us or&%i kromo last& u lo%u ra)$i#& i lo%u ru,&. Kromo lasti u lo%u ra)$i#& i .i ku ru,& ra(liku)u s& o'likom: ko% ra)$i#& su okrugli2 a ko% .i ka ra(li$ita !& ra-il!a o'lika.

2A? 2. Mogu li kromo lasti r&la(iti u %rug& lasti%&^ U ko)im u-)&tima^ Kromo lasti mogu r&la(iti u %rug& lasti%&2 ! r. u kloro last& ri i(lo,&!osti su!$&-om s-)&tlu Co(&l&!)a-a!)& %i)&la kori)&!a mrk-& ko)i -iri i( (&ml)&D.

2:/

Mikroskopsko promatranje kloroplasta

+()J P%K7SA: Promatrati kloro last& u 'il)!om mat&ri)alu2 o isati !)i+o- o'lik i !a#rtati i+ Na-&sti 'il)!& %i)&lo-& u ko)ima s& !ala(& kloro lasti Na-&sti 'o)ila u kloro lastima

MA*,3(JA) ( P3('%3: Ma+o-i!a2 !&ka alga C!pirogira8 ili 'ilo ko)i (&l&!i %io 'il)k& C! r. -rlo mla%i list . arog&D2 'rit-i#a2 i!#&ta2 ka al)ka2 okro-!a i r&%m&t!a stakal#a2 mikrosko

P%S*7PAK: S 'ilo ko)&g %i)&la !&k& (&l&!& 'il)k& !a ra-it& ta!ki r&r&(2 sta-it& ga u ka -o%& !a r&%m&t!o stakal#&2 oklo it& okro-!im stakal#&m i mikrosko ira)t& o% malim i sr&%!)im o-&a!)&m.

P(*ANJA: 0. Us or&%it& i(gl&% i graBu kloro lasta o% s-)&tlos!im i &l&ktro!skim mikrosko om. Po% s-)&tlos!im mikrosko om -i%& s& #i)&li kloro lasti kao (&l&!& kugli#& u sta!i#ama2 a o% &l&ktro!skim mikrosko om -i%i s& u!utra.!)a struktura CultrastrukturaD kloro lasta.

2:0

kloroplasti pod svjetlosnim mikroskopom

kloroplasti pod elektronskim mikroskopom 2. Ko)& sta!i#& ima)u kloro last&^ Kloro last& ima)u sta!i#& C(&l&!i+ 'il)aka i algiD u ko)ima s& o%-i)a 8otosi!t&(a2 a to su sta!i#& s-i+ (&l&!i+ %i)&lo-a 'il)k&. Na)-i.& kloro lasta ima)u sta!i#& !a gor!)o) o-r.i!i listo-a. 9. Mogu li kloro lasti r&la(iti u %rug& lasti%&^ Kloro lasti mogu r&la(iti u %rug& lasti%&2 ! r. u kromo last& ri sa(ri)&-a!)u lo%o-a C%)&lo-a!)&m 'il)!i+ +ormo!a kao .to )& &til&!D ili u l&uko last& ri !&%o-ol)!o) i(lo,&!osti su!$&-o) s-)&tlosti.

2:2 E. Za.to s& kloro lasti mogu samoum!a,ati^ <&r sa%r,& -lastitu DNA C!ukl&oi%D. Smatra s& %a su &-olu#i)ski !astali &!%osim'io(om i( samostal!i+ rokariotski+ autotro8!i+ C8otosi!t&tski+D orga!i(ama.

2:9

d. Dokazi osmoze u biljnoj stanici

+()J P%K7SA: us or&%iti osmo(u i %i8u(i)u o')as!iti osmo(u !a t&m&l)u okusa s mrk-om ut-r%iti rom)&!& u ra(li$itim ko!#&!tra#i)ama oto i!a

MA*,3(JA) ( P3('%3: kori)&! mrk-&2 !o,2 $a.a2 sol

P%S*7PAK: I(%u'it& kori)&! mrk-&. Pa,l)i-o sta-it& kori)&! u osu%u C$a.uD s -o%om tako %a ri osta-l)a!)u okusa -o%a !& uB& u u%u'i!u. U%u'i!u is u!it& sol)u. 5$ita)t& r&(ultat& !ako! ola sata.

P(*ANJA: 0. Ito s& %ogo%ilo u u%u'i!i kori)&!a mrk-&^ Sol s& oto ila i u%u'i!a s& is u!ila -o%om. 2. Za.to mrk-a gu'i $-rstou^ Z'og i(laska -o%& i( sta!i#a sma!)u)& s& turgorski tlak u !)ima.

2:E