Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini Godina IV Broj 8 Oktobar/Listopad 2012.

Cijena 3,00 KM

Uzgajiva~
Bosanski Novi Prijedor Bosanska Krupa Bihac Sanski Most Bosanski Petrovac Janja Tesli Teanj Lukavac Tuzla Zivinice Drvar Jajce Travnik D. Vakuf Bugojno Visoko Livno Zenica Vares Kladanj Vlasenica Zvornik Banja Luka Doboj Bosanska Gradiska
Sav a

Bosanski Brod Derventa

Oraje Brcko Srebrenik Bijeljina

Omarska

Sarajevo
Visegrad Jablanica Konjic Foca Ljubuki Mostar Gacko

apljina

Bileca Trebinje

www.bihgolub.com

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

IZDAVA: Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini Tehniki urednik: Samir Bai Uredniki tim: Edin Jabandi Hamid Boji Adnan Muji Suad Sarajli Ivica Kova Nikola Benkovi Hasan Vilaevi Nedad Jusufhodi Sulejman Oki Joka Hasi Draen Bilii Branko Lonar Suad Sokolovi Edin Mujkanovi uro Mitrakovi Miralem Hadi Adresa: Teanj ul. Bukva bb www.bihgolub.com Predsjednik saveza: Jabandi Edin Naslov: Orijaki arac tampa: Agfaprint, Teanj Tira: 250 kom

S a d r a j:
- RADOM DO USPJEHA - IZVJETAJ O RADU PODODBORA SRPSKOG VISOKOLETAA KLASA SPORT - PRVI REDOVNI UPRAVNI ODBOR SAVEZA BiH . . . . . . . . . 3 - 17. REDOVNA i 5. IZBORNA SKUTINA SAVEZA ZA UZGOJ I ZATITU SITNIH IVOTINJA U BiH . . . . . . . 4-5 - GENERALNA SKUPTINA EE SAVEZA ALTTOTING, 16. - 20. MAJ 2012. GODINE . . . . . . . . . . . . . . 6 - II SEMINAR ZA SUDIJE SUDIJSKOG ODBORA SAVEZA ZA UZGOJ I ZATITU SITNIH IVOTINJA U BIH . . . . . . . . . 7 EE SEMINAR ZA SUDIJE - IZ JEDNOG DRUGAIJEG UGLA 8 - BERZA SITNIH IVOTINJA TEANJ 2012 - JUBILARNI 15 SAJAM SITNIH IVOTINJA I OPREME U TRAVNIKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 - MONOR - BERZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10-11 - REVIJALNA IZLOBA "DOBOJ 2012." - GOLUBARSKO DRUENJE U DERVENTI . . . . . . . . . . . . . 12 - GOLUBARSKO DRUENJE U TENJU . . . . . . . . . . . . . . . 13 - DRUENJE U GRADICI - IZLOBA FOTOGRAFIJA TRAVNIKOG KRATKOKLJUNOG GOLUBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 - 31 GODINA RADA SPORTSKOG DRUTVA DOBOJSKI ODGAJIVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 - POSJETA MAKEDONIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 - DOKTOR ZA PREVRTAE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17-18 - VRAKI PREVRTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 - DOBRECINSKI PREVRTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 - GOLUBAR, A ISTINSKI PTIAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 - PRIPREMA KONKIKINE ZA IZLOBU . . . . . . . . . . . . . . . . 22 - LIJEENJE KUNIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 - Skuptina uzgajatelja malih ivotinja Europskog saveza od 16. - 20. svibnja u Altttingu / Njemaka . . . . . . . . . . . . . 24 - BAMBUS I PORCELAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25-26-27

Uvod
Dragi prijatelji, potovani uzgajivai na poetku smo nove izlobene sezone. Za ovo ljeto moemo rei da je bilo jako aktivno, tako da nismo uspjeli ni predahnuti od prologodinje izlobene sezone a ve je na pragu nova. U proljee su nas oekivali izbori na svim razinama unutar Saveza. Po okonanju istih izbora slijede obaveze unutar evropskog saveza, a u konanici pripreme sudaca za izlobenu sezonu kako u BiH, tako i u inostranstvu. Svakako treba spomenuti pripreme oko odlaska na evropsku izlobu te respektabilan broj eksponata koje savez Bosne i Hercegovine izlae u Leipzigu. Moramo spomenuti jo jedan od velikih uspjeha koje smo postigli u ovoj godini, a to je priznavanje nae dvije pasmine u evropskom savezu. Neke od naih i vaih aktivnosti imaete priliku vidjeti u ovom broju uzgajivaa, a ono to nismo ili niste stigli nadam se da emo itati u nekom od narednih brojeva. Ako je bilo nekih propusta i u ovom broju Uzgajivaa, mi Vas molimo da nam date sugestije kako bi to otklonili ubudue. Ovim putem molimo sve uzgajivae i udruenja irom Bosne i Hercegovine, a koji su lanovi ovog Saveza da alju svoje lanke, oglase, obavjetenja i druge materijale koji e obogatiti sadraj i popraviti kvalitet narednih brojeva ovog glasila. Uspjenu sezonu takmienja eli Vam uredniki tim ovog asopisa. UZGAJIVAI UVAJTE BOSANSKOHERCEGOVAKU BATINU! UZGAJAJ TE PASMINE BOSNE I HERCEGOVINE.

IZLOBE U BOSNI I HERCEGOVINI

Bugojno od 17. - 20.05.2012. god. Travnik od 31.08 - 01.09.2012. god. Bihac od 06. - 09.09.2012. god. Zenica 16.09.2012. god. Teanj 23.09.2012. god. Mostar od 31.10 - 04.11.2012. god. Ljubuki od 16. - 18.11.2012.god. 4. Dravna izloba BiH Zenica od 23. - 25.11.2012. god. Teanj od 04. - 06.01.2013. god. Doboj od 11. - 13.01.2013. god.

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

Jo davne 1970. godine ne zjanui da e to prei u ivotni hobi Suad Sarajli nabavlja prvi par golubova Budimpetanskih visokoletaa. Iste golubove dri do 1975. kada nabavlja srpske visokoletae. Od tada pa sve do danas on uzgaja samo tu vrstu golubova. Godina Suad ide na sve izlobe kako u BiH tako u inostranstvu osvajajui raznovrsne ampionske titule. No za njega je nadrai trenutak kada zauzima prvi

RADOM DO USPJEHA

rezultat u letu. 2006. godine ukljuivi sina Damira zajedno pripremaju golubove za let te tada uzimaju i prvi rezultat 5h10 min. Od tada pa do danas uestvuju u takmienjima svake godine uzimajui sve bolje rezultate. Najbolji dosadanji rezultat je od prole godine-seniori 8h-30 min 8 sekundi, i let enke mavijanke 12h - 30 min, koja je samim tim dobitnik zlatne alke. Juniori su mu takoe izletili prole sezone 8h -9 min, tako da same gore navedene cifre govore sve o ovom

golubaru i takmiaru. Sam uestvuje u osnivanju udruenja 1998. god.a 2005. dolazi do ideje da se osnuje pododbor Srpskog Viskoletaa. Suad Sarajli je danas predsjednik tog pododbora, u njegovom istom i urednom golubarniku danas se nalazi oko 100 vrhunskih golubova, meutim najvee iznenaenje za nas je bilo kada smo uli u njegov najdrai kutak-golubarsku sobu. U uglu i na svakom zidu na policama nalazi se oko 35 pehara to njegovih to sina Damira te oko 100 diploma i zahvalnica. Iz dana u dan Suad Sarajli nesebino pomae mladim golubarima u odgoju i genetici, a poto je dobar poznavalac veterine za golubove esto mu se dorauju i po tom pitanju. Na kraju ove nae prie Suad Sarajli-golubar iz SREBRENIKA poruuje ostalim golubarima da bi postigli rezultate moraju biti strpljivi i istrajani te poelio im SRETNO uz dug i visok let. Suad Sarajli.

IZVJETAJ O RADU PODODBORA SRPSKOG VISOKOLETAA KLASA SPORT

U protekloj godini 2012. Pododbor je imao 3 prijave za takmienje, koji su se kvalifikovali. Od 3 takmiara jedan je uzeo rezultat. Takmiar Suad Sarajli uzeo je razultat sa seniorima 5 h-9 min. Juniori su izletjeli neto bolje. Sa ukupnim vremenom leta 5 h-21 min, to se tie takmienja u ovoj godini u pododboru. Bila je jako teka za golubove i takmiare. Prevelike temperature kao i grabljivice nisu dozvoljavale za boljim rezultatima. Nadam se da e u sledeoj takmiarskoj sezoni biti vie prijava i rezultata sa ovim golubovima. Pododbor eli mnogo uspjeha u narednom takmienju svim golubarima. Oki Sulejman.

PRVI REDOVNI UPRAVNI ODBOR SAVEZA BiH

U Tenju je 23.09.2012. godine odran prvi redovni upravni odbor Saveza BiH sa sljedeim dnevnim redom.
1.Pozdravna rije predsjednika Saveza 2.Imenovanje funkcija lanovima upravnog odbora. (izvjetaj i plan) 3.Izvjetaj sa godinje Skuptine EE iz Altotting/Njemaka 4.Izvjetaj sa seminara za sudije koji je odran u Dortmundu/Njemaka 5.Izvjetaj o narudbi prstenova za 2013. g. 6.Izrada Uzgajiva br.8 (materijali, sponzori) 7.Organizacija 4. Dravne i 17. Savezne izlobe u Ljubukom 8.Kalendar izlobi za 2012/2013g. 9.27.Europska izloba u Leipzig-u. 10.Izvjetaj o radu sudijskog odbora 11.Pristigla pota 12.Razno Detaljan zapisnik moete proitati u matinim udruenjima. Adnan Muji

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

17. REDOVNA i 5. IZBORNA SKUTINA SAVEZA ZA UZGOJ I ZATITU SITNIH IVOTINJA U BiH
Rad Saveza u protekle etiri godine moe se okarakterisati kao jako uspjean. Izvjetaj o radu koji je podneen najbolje govori kroz ta je sve Savez proao u protekle etiri godine i ta je sve uraeno. U cilju daljneg unapreenja Saveza utreno je da ljudi koji vode Savez trebaju da komisija: Mladen Pehara-predsjednik, Hasan Vilaevi-lan i Abdulah Imamovilan. Verifikaciona Komisija: Nedad Jusufhodi-predsjednik, uro Mitrakovilan i Mihajlo Javorski-lan. Ovjerivai zapisnika: Emin Karahodi-Teanj, Edin Mujkanovi-Doboj, za zapisniara je ove lanice u radu Skuptine iz razloga to je izborna Skuptina te da budu odmah i birani za novi madnatni period. Ad4:Pod takom etiri dnevnog reda jednoglasno su primljeni u Savez BiH udruenja Livno iz Livna, Dobojski odgajiva iz Doboja, Kozarski odgajiva iz Gradike te udruenje Hobi iz Dervente. Takoe je usvojen predloeni pravilnik o radu upravnog odbora. Ad5: Izvjetaj o radu Saveza za protekle 4 godine podnio je predsjednik Saveza koji e biti u prilogu. Izvjetaje o radu odbora su podnijeli predsjednici odbora. Svi izvjetaji su jednoglasno usvojeni. Prisutni delegati su pohvalili dosadanji rad te izrazili zahvalnost to Savez ide u pravcu integracija i pribliavanja EE savezu. Ad6: Blagajnik Saveza je podnio finansiski izvjetaj a revizor gospodin Nikola Benkovi predloio da se usvoji isti te ga detaljno objasnio prisutnima i dao smijernice za budui rad Saveza BiH. Finaniski izvjetaj je jednoglasno usvojen. U prilogu Vam aljemo taj izvjetaj. Dat je rok od 15 dana udruenjima koja nisu izmirila svoje obaveze da to uine u protivnom e Savez biti primoran da proda njihove prstenove kako bi namirio svoja potraivanja.

lanovi nadzornog odbora nastave taj rad i zapoete aktivnosti privedu kraju. Iz razloga to mandatni period koji je pred nama e biti jo izazovniji odlueno je da upravni odbor se proiri sa 9 na 13lanova. Predsjedniku Saveza i njegovom saradnicima izraena je zahvalnost za uraeni posao i data snana podrka za budui rad. Zapisnik sa Skuptine Vam donosimo u cjelosti. Prisutni delegate iz udruenja:Biha, Livno, Tuzla, Zenica, Teanj, Ljubuki, Bugojno, Srebrenik, Mostar, Oraje, Travnik, Uzgajiva-Brko, Tipler Brko, Doboj, Gradika, Janja, Derventa, a apljina poslala pismenu saglasnost. Ad1: Prisutnima se obratio dosadanji predsjednik Saveza te se zahvalio svim delegatima na izdvojenom vremenu i dolasku na 17. redovnu godinju Skuptinu Saveza BiH. Izrazio zadovoljstvo za rad Saveza te upoznao prisutnima da je ovo vrlo vana Skuptina jer je izbornog karaktera. Ad2:Izbor radni tjela skuptine. Radno predsjednitvo: Suad Sokolovipredsjednik, Nikola Benkovi-lan i Muhamed Hajdarevi-lan. Kandidaciona izabran Adnan Muji. Ad3: Predsjedavajui radnim predsjednitvom je predloio dnevni red, potom je dnevni red usvojen uz jednu tehniku ispravku a to je da taka pod brojem 9 pree na broj 4 iz tehniki razloga kako bi nesmetano mogle da uestvuju i

lanovi teanjskog udruenja najuspjeniji

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^
04.11.2012.g., Ljubuki od 16.111 8 . 11 . 2 0 1 2 . g . , Z e n i c a o d 2 3 . 25.11.2012.g., Teanj od 04.01.06.01.2013.g., Doboj od 11-13.01.2013.g. Zamoljena su sva ostala udruenja da poalju termine izlobi do 25.7. 2012 godine na adresu sekretara Saveza. Prije odreivanja termina bilo bi poeljno da se konsultuju sa sekretarom kako nebi dolo do podudaranja termina izlobi. Ad12: MOLE SE SVE LANICE SAVEZA DA NARUDBU PRSTENOVA ZA 2013. GODINU DOSTAVE SAVEZU DO 25.07. 2012. GODINE I DA UPLATE PRSTENOVE NA RAUN SAVEZA BIH BR: 161-055-002-013-0054 kod Raiffeisen bank Teanj. Naknadnih narudbi nee biti te se mole udruenja da narue malo vie prstenova ako su im potrebni. Razgovarano je o izradi kataloga o domaim pasminama. Dat je rok do 01.08.2012g. za dostavu podataka,

lanovi upravnog odbora Ad7: Prije poetka izbora novog rukovodstva Saveza obajnjen je nain izbora novog rukovodstva te je data pauza od 15 minuta kako bi prijedloge mogla da prikupi kandidaciona komisija i da ih prezentuje Skuptini. lan kandidacione komisije gosp. Abdulah Imamovi je uzeo rije te prezentovao kandidate za sljedea mjesta: Predsjednik Saveza: Edin Jabandi, podpredsjednici: Nikola Benkovi i Mihajlo Javorski. Za sekretara je predloen Adnan Muji a za lanove upravnog odbora: Joka Hasi, Muhamed Hajdarevi, Milovan Marti, Senad Salihspahi, Miralem Hadi, Mijo Valjan. Po automatizmu u upravni odbor ulaze Nedad Jusufhodi, Hamid Boji i Suad Sokolovi kao tri predsjednika odbora. Voena je dua polemika o broju lanova U.O. ali je u konanici prihvaeno da U.O. broji 13 lanova. Svi predloeni kandidati su jednoglasno usvojeni, to znai da je 45 glasova bilo ZA i O glasova PROTIV i O glasova SUZDRANO. Po izboru lanova U.O. i rukovodstva Saveza preeno je na izbor lanova nadzornog odbora. Predloeni su sljedei: Mladen Beharapredsjednik, Mustafa Vilogorac-lan i Edin Mujkanovi-lan. Predloeni kandidati su jednoglasno usvojeni sa 45 glasova ZA, te su imenovani izabrani na madatni period od 4 godine. Za blagajnika je predloen dosadanji blagajnik gosp. Devad Subai. Pristupilo se glasanju, Subai je izabran jednoglasno za blagajnika na mandatni period od 4 godine. Ad8:Plan rada za naredne 4 godine e biti usvojen na prvom U.O. Ad9:Finasiski plan e takoe biti usvojen na prvom U.O. Mole se svi delegate da pokuaju ostvariti kontakt kako bi uspjeli u budue ui u budet Bosne i Hercegovine i ostala ministarstva koja finasiraju ovu granu sporta.

Radno predsjednitvo Ad10: Udruenja iz Doboja i Dervente su se kandidovala da prave Saveznu izlobu od 11. do 13 janura 2013g. u Doboju. U sluaju njihove ne mogunosti sljedei kandidat je udruenje iz Ljubukog. Skuptina je ove prijedloge jednoglasno usvojila. Ad11: Termini izlobi za izlobenu sezonu 2012/2013 godinu su sljedei: Bugojno od 17.05-20.05.2012.g., Travnik od 31.08-01.09.2012.g., Biha od 06-09.09.2012.g., Zenica 16.09.2012.g., Teanj 23.09.2012.g., Mostar od 31.10skrenuta je panja da se moraju provjeriti svi prevodi na njemaki i engleski jezik te da se urade kvalitetne fotografije. Taj katalog bi sluio kao promocija na Europskoj izlobi u Leipzigu. Ad13: U sveanom djelu Skuptine dodjeljena su priznanja najuspjenijim izlagaima, drutvima i takmiarima u sporskom letu. Skuptina je zavrena u 16h i 15 min poslije ega se otilo na sveani ruak. Adnan Muji

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

GENERALNA SKUPTINA EE SAVEZA ALTTOTING, 16. - 20. MAJ 2012. GODINE

Njihova predvianaja su da bi trebalo biti izloeno cca 100.000 eksponata. Tema koja je obiljeila sjednicu na golubarskoj sekciji jeste izbor novog lana Standard komisije. Na ovo mjesto izabran je Claude Schneider iz vicarske. Moramo priznati da je nekoliko delegata koji dolaze sa Balkana imalo elju da na ovu funkciju delegira dugogodinjeg golubara i dokazanog strunjaka g. Vladimira Pavina, ali on nije prihvatio ovaj prijedlog iz linih razloga. Za bosanskohercegovaki Savez na ovom sastanku desila se jako bitna stvar, a to je da su nove dvije rase iz nae drave primljene u Europski savez. Bihaki i bijeljinski prevrta priznati su i uvrteni u Europski savez i one e u Europskom savezu biti registrovane pod brojem 1008 i 1009. Naalost, za zenikog prevrtaa nedostajalo nam je malo vie sree, jer se lanovima Standard komisije uinilo da on ima slinosti sa jednom rumunskom rasom, i iz toga razloga njegovo priznavanaje odgoeno je za Europsku izlobu u Leipzigu, kada e Europski savez napraviti usporedbu ove dvije rase i dati svoju konanu ocjenu.

Zajednika golubara Generalna skuptina Europskog saveza odrana je u malom srednjovjekovnom gradu Alttotingu koji je geografski smjeten u njemakoj pokrajini Bavarskoj. Odluka organizatora da upravo ovaj grad bude domain ovako vanog dogaaja lei u tome to je u neposrednoj blizini ovog grada roen papa Benedikt XVI. Kompletna infrastruktura grada posveena je vjerskim sadrajima tako da je vjerski turizam ovdje u prvom planu. Organizator ove Skuptine bio je BDRG odnosno njihov bavarski savez. Na skuptini su prisustvovali delegati iz svih saveza izuzev vedskog, koji ve tradicionalno odsustvuje, to je u konanici inilo preko stotinu prisutnih delegata. Ono to je rad ove skuptine inilo drugaijom od prethodnih jeste izmjenjeni dnevni red, odnosno injenica da je za prvi dan zasjedanja planirano odravanje take dnevnog reda koja je predviala usvajanje novog statuta Europskog saveza. Uobiajeno je ova taka dnevnog reda odbijena tako da se brzo moglo poeti sa radom po sekcijama. Na peradarskoj sekciji prisustvovala je ga. Joka Hasi, a na golubarskoj moja malenkost Edin Jabandi. U svim sekcijama glavna tema bila je odravanje 27. Europske izlobe u Leipzigu. Ispred njemakog saveza izvjetaj je prezentovao dr. Lotar Heinrich, koji je upoznao delagate o svim bitnijim detaljima koje e biti neophodno realizovati na Europskoj izlobi Leipzigu. Ponovo je potvrdio da njemaki savez predvia da bi ovo po brojnosti eksponata mogla biti najvea izloba ikada odrana u svijetu.

Delegati SLO - HR - BiH Na sjednici golubarske sekcije data je primjedba na boju ovogodinjeg prstena, odnosno na kontrast slova i podloge prstena. Novi prijedlog su uputile kolege iz Poljske koji je za delegate bio prihvatljiv, te je isti proslijeen g. Stenglu koji je bio prisutan na radu skuptine. U nastavku Generalne skuptine imali smo obavezu da podnesemo izvjetaj o pripremama odravanja Europske skuptine to sam lino i uradio. Obratio sam se prisutnim te prezentovao predloeni hotel i uslove u kojim bi se odrala generalna skuptina EE saveza. Pored mene, na skuptini su se obratile i kolege iz vicarske koji su domaini generalne skuptine EE saveza 2013. godine. Na kraju skuptine delegatima se obratio i predstavnik rumunskog saveza koji je prezentovao uslove u kojim e se odrati sudijski seminar slijedee godine. Moram pomenuti da svake godine kada se na dnevnom redu nae taka usvajanje statuta ove skuptine rasprave budu jako duge, bune i naporne. To se desilo i ove godine ali je najvanije da se zadrao korektan i odgovoran odnos prisutnih delegata. Naredno zasjedanje EE saveza odrae se u Bernu kada Savez proslavlja jubilej 75 godina postojanja. Ujedno ova skuptina e biti i izbornog karaktera na kojoj nas oekuje izbor novog predsjednika EE saveza. Edin Jabandi

Sa golubarske sekcije

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

II Seminar za sudije SUDIJSKOG ODBORA Saveza za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u BIH
U nedjelju 14.10.2012.godine sa poetkom 10.30. sati u Zenici je u prostorijama Srednje Zanatske kole na Bilmiu odran II (drugi) seminar za sudije SUDIJSKOG ODBORA Saveza za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u BIH. Seminar je bio besplatan za sve sudije i staiste iz Bosne i Hercegovine. Seminar je ujedno predstavljao i licencu za sudije u BiH. Sve sudije, kao i staisti su bili obavezni da prisustvuju ovom seminaru, jer u suprotnom ne bi mogli suditi niti stairati na izlobama u BiH u nastupajuoj izlobenoj sezoni 2012/2013.godini. U skladu sa ovom i ovakvom odlukom kako Saveza, tako i SUDIJSKOG ODBORA bilo je i za oekivati veliki odaziv naih sudija na ovaj seminar. Meutim, ono to je za svaku pohvalu, osim velikog odaziva sudija na ovaj seminar je svakako, jako pozitivna i oputena atmosfera prilikom odravanja samog Seminara. Primjeeno je da su sve sudije i staisti uzeli aktivnu ulogu u diskusijama koje su se vodile na Seminaru. Sam plan odraanja Seminara kao i teme na Seminaru je bio sljedei : Izvjetaj sa Seminara EE (golubovi) - predava Nedad Jusufhodi; Izvjetaj sa Seminara EE (perad) - predava Nermin Saraevi; Kodeks ponaanja i suenja na izlobi (Seminar EE) predava Edin Jabandi; Opisno ocjenjivanje Staroholandski kapuciner (Seminar EE) predava Nedad Jusufhodi; Bosanski pjeva (perad) - predava Joka Hasi; Rase kunia i njihova podjela predava Miralem Hadi; Zeniki prevrta predava Muhamed Hajdarevi; Iz samog plana predavanja da se vidjeti da smo imali zastupljene teme kako iz oblasti golubarstva, tako i iz oblasti peradarstva i kuniarstva. Do sada je fokus uglavnom bio na golubovima, dok su ove druge dvije skupine ivotinja bile u podreenom poloaju. Sa posebnoim zadovoljstvom istiem injenicu da smo dobili dvojicu novih staista za kunie. Nadam se da e na ovaj nain i kunii u naem Savezu dobiti mjesto koje zasluuju.

Jabandi predavanje Po samom zavretku seminara naem dugogodinjem sudiji i kolegi Faiku Hadimujiu uruena je zahvalnica za dugogodinji doprinos i unapreenje Sudijskog odbora. Na osnovu pravilnika o ocjenjivanju sudija koji napuni sedamdeset godina prestaje biti aktivan sudija. Nain na koji su sve sudije i staisti pristupili ovom seminaru, panja koju su pokazali i aktivna participacija u diskusijama, daje nam za pravo da vjerujemo da smo na pravom putu sa ovim i ovakvim nainom edukovanja naih sudija.

Zajednika SUDIJSKI ODBOR Saveza za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini u koordinaciji sa Savezom za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini raspisuje javni poziv za prijavu kandidata za stairanje radi sticanja zvanja sudija i to: ? Za sticanje zvanja sudija ocjenjiva za golubove, ? Za sticanje zvanja sudija ocjenjiva za perad, ? Za sticanje zvanja sudija ocjenjiva za kunie, ? Za sticanje zvanja sudija ocjenjiva za ptice. Javni poziv ostaje otvoren do dravne izlobe u Ljubukom, 16.11.2012.godine. Hajdarevi predavanje
Nedad Jusufhodi

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

EE Seminar za sudije - iz jednog drugaijeg ugla

1.1. Haus Dsse
Seminar za sudije Evropskog Saveza odran je u Saveznoj Republici Njemakoj, u periodu 31.08. - 02.09. 2012. godine. Mjesto odravanja Evropskog seminara za sudije bio je srednjovjekovni dvorac Haus Dsse, Bad Sassendorf. Haus Dsse se nalazi na 5km sjeverno od Bad Sassendorf i oko 60 km istono od Dortmunda, savezna pokrajina Sjeverna RajnaVestfalija, SR Njemaka. Inae, kompletna ira regija, odnosno prostor oko dvorca Haus Dsse poznat je po termalnim banjama, odmaralitima, kao i poljoprivrednoj proizvodnji organske hrane. Iako je savezna pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija, vai za industrijski centar SR Njemake i na glasu je za jednu od najzagaenijih i najnaseljenijih regija u Evropi, prostor oko dvorca Haus Dsse predstavlja svojevrsnu oazu prirode i proizvodnje organske hrane. zasebno za sudije za perad i zasebno za sudije za golubove. Na taj nain, organizator je elio postii maksimalnu efikasnost i punu koncentraciju polaznika seminara. Svaki od ova dijela bio je podijeljen na dva dijela: teorijski i praktini.

1.3. Seminar za sudije - golubovi

Seminar za sudije koji ocjenjuju golubove zapoeo je sa teorijskim dijelom, odnosno sa predavanjem koje je odrao gospodin Harald Khnemann, Predsjednik udruenja uzgajivaa njemakih rasa u SR Njemakoj. Tema predavanja bila je ocjenjivanje eksponata/grla i ispunjavanje ocjenjivakih kartica. Na istu temu, ali i na temu promjena standarda kod pojedih rasa, predavanje je odrao i gospodin Jean-Louis Frindel, Predsjednik Standard Komisije Evropskog saveza. U praktinom dijelu seminara, eminentni uzgajivai iz SR Njemake, izvrili su prezentacije svojih ljubimaca, objanjavajui prednosti i greke kod prisutnih eksponata/grla. Rase golubova koje su praktino predstavljene su: - Izlobeni pismonoe Show racer; - Kovrdavi golub; - Staroholandski kapuciner; - Poljska sova; - Staroholandski galebi; - Staronjemaki galebi; - Ostale rase njemakih galebia.

Mjesto odravanja seminara

Haus Dsse je srednjovjekovni zamak koji je 1641. godine izgradio grof Adrian van der Dssen Wasserburg. Danas slui kao komora poljoprivrede Sjeverna Rajna-Vestfalija, sredite nastave iz oblasti poljoprivrede i stoarstva, te kao istraivaki institut za biljne i ivotinjske proizvodnje. Obuhvata Centar za obnovljive resurse NRW i Poljoprivredno dobro Haus Dsse. Mnotvo hambara, kolskih praktikuma, laboratorija i prateih objekata je izgraeno i opremljeno u skladu sa najmodernijim zahtjevima iz oblasti poljoprivredne industrije. Imanje Haus Dsse ima 70 stalno zaposlenih radnika, a prostire se na radnoj povrini od 278 ha i to: Oranice 225 ha Panjaci 12 ha uma 22 hektara Dvorac, zgrade, dvorite i staze 19 ha.

Sa predavanja
1.4. Utisci Jako bitno je da se to vie sudija iz Bosne i Hercegovine u narednom periodu ukljui u pohaanje ovakvih seminar. Samo tako mogue se struno usavravati, sakupljati nova znanja te prenositi ih i sudijama, ali i uzgajivaima i izlagaima u Bosni i Hercegovini. Takoer, ne bih htio da zvui previe kritino, ali kvalitet koji sam vidio kod izloenih grla na praktinom dijelu seminara, ba kao i samokritinost uzgajivaa koji su donijeli i prezentovali svoje ljubimce na Seminaru daje mi za pravo da sebi, ali i drugima postavim sljedee pitanje: Dali je bolje eksponatima/grlima dati realne ocjene na naim izlobama, iako se te ocjene uzgajivaima ine niske, ili je bolje dati visoku ocjenu grlu na naoj izlobi, a onda, kada se pojavi na Meunarodnoj izlobi, uzgajiva bude nezadovoljan niskom ocjenom na jednoj takvoj izlobi. Svakako da je jedan jedini put ispravan prilikom suenja: grlo ocijeniti onoliko koliko ono vrijedi. Pri tome, svaki sudija bi morao imati na umu, da u Evropi postoje eksponati/grla koji zaista zaluuju ocjene 96 i 97. Nemojte da sutra, golub koji je kod nas ocjenjen sa 96 bodova, na Meunarodnoj izlobi uniti i svoju reputaciju, i reputaciju svoga uzgajivaa, ali i sudije koji mu je dao maksimalnu ocjenu na naoj izlobi. Nedad Jusufhodi

1.2. EE Seminar za sudije

Na seminaru za sudije, koji je kao to smo ve naveli, odran u periodu 31.08. - 02.09. 2012. godine, bilo je prijavljeno oko 100 sudija za golubove i perad iz 20-ak evropskih drava. Uz naknadni dolazak dodatnih sudija iz Njemake, broj sudija je dostigao cifru od 150: 6070 sudija za golubove, i 80-90 sudija za perad. Iz SUDIJSKOG ODBORA Saveza za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosne i Hercegovine, Seminaru su prisustvovali: 1. Edin Jabandi Predsjednik Saveza za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini Meunarodni sudija za golubove 2. Nedad Jusufhodi Predsjednik SUDIJSKOG ODBORA Saveza Savezni sudija za golubove 3. Joka Hasi Meunarodni sudija za perad 4. Nermin Saraevi Sudija ocjenjiva za perad Izuzev vannastavnih druenja, seminar je bio organizovan

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

BERZA SITNIH IVOTINJA TEANJ 2012

Posljedni vikend u septembru sada ve moemo rei da je tradicionalno planiran za berzu sitnih ivotinja u Tenju. Dvadest trei dan mjeseca septembra berza je odrana u krugu NK TOK iz Tenja. Ono to ovu berzu izdvaja od dosadnjih jeste veliki broj posjetilaca iz svih krajeva BiH, ali i dosta bogata ponuda eksponata, lijekova i opreme. Poslije ovako uspijene i kvalitetne berze moemo slobodno rei da smo mi iz Udruenja za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja Teanj ostvarili svoj cilj, a to je da ova berza postane poznata na cijelom podruiju BiH. Zahvaljujemo se svim posjetiocima i prodavaima, a Vas koji niste bili pozivamo da sljedee godine doete i posjetite je. Hasan Vilaevi

JUBILARNI 15 SAJAM SITNIH IVOTINJA I OPREME U TRAVNIKU

posjetiocima i ljubiteljima sitnih ivotinja. Na sajmu je odrana promocija travnikog kratkokljunog goluba pred EE izlobu u Lajpcigu to je dodatno zaokupilo panju posjetioca sajma. Takoe u sklopu sajma odran je i tradicionalni let takmienje budimpetanskih visokoletaa, a pobjednik takmienja je Ai Nihad - Penga sa rezultatom od 4 sata i 15 minuta.

Pobjednik takmienja u Budimpetanskim visokoletaima Ai Nihad prima Pehar Udruenje za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja Tulika iz Travnika tradicionalno organizuje ljetnji sajam sitnih ivotinja i opreme na otvorenom u znak sjeanja na dugogodinjeg predsjednika udruenja i predsjednika saveza BiH Bradi Sead Tulika.

Postavka kunia

Postavka ptica Ovo je sada bio 15 jubilarni memorijal Sead Bradi Tulika koji je bio odran 25 i 26 augusta na parkingu ispred prostorije udruenja. Sajam je bio veoma dobro posjeen a najvie su se radovala djeca jer su se neka na sajmu po prvi put susrela sa sitnim ivotinjama, a ponuda na sajmu bila je raznovrsna perad, kunii, ptice razne vrste golubova i druge sitne ivotinje bile su ponuene na prodaju Ovaj put se na sajmu takoe moglo pronai i raznovrsna hrana, minerali, vitamini za sitne ivotinje, a udruenje e za sljedei sajam uvrstiti jo neke nove sadraje kako bi sajam dobio jo vie na svom znaaju. Hamid Boji

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

MONOR - BERZA

Adnan, Midhat i Edin u Monoru Prola je pono deveti je ve septembar 2012 godine, par farova probija se kroz mrak, snana maina nepogreivo iz Tenja ide prema Jelahu. U autu su Edin Jabandi i Midhat Hambai, u Jelahu im se pridruuje Adnan Muji a u Doboju i Ivica Kova. Cilj Monor-jedna od najveih berzi malih ivotinja u Evropi. Monor je mjesto u neposrednoj blizini (oko 40 km.) Budimpete, glavnog grada u Maarskoj. Prva asocijacija kada se pomene Monor za mene je monorski leta, pasmina golubova iz Monora, a druga je berza malih ivotinja koja se odrava est puta godinje ( mart, april, maj te avgust, septembar, oktobar) i jedna je od veih i popularnijih kod uzgajivaa. Bio sam u Monoru u maju 2007. godine. Organizator je Maarski savez uzgajivaa (MGKSZ osnovan jo daleke 1882 godine), treba istaknuti da se radi i o svojevrsnom biznisu, koji donosi svijei novac u kasu saveza. ta se moe vidjeti i kupiti u Monoru ? Golubova je najvie, gotovo da su zastupljene sve pasmine, ali septembar nije ba neki mjesec za nabavku golubova koji se mitare, peradi je takoe bilo veoma mnogo- impozantan izbor, zatim kunia (patuljastih, srednjih, velikih), papagaja u rasponu od are do papigice tigrice, zamoraca, jeeva, tvorova, ribica, koza, pasa, afrikih goveda, kanarinaca, egzota, paunovi, fazani razni, guske, patke,,, ali tu su i neki

Bilo je i gusaka..

.. ali i peradi

10

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

drugi tandovi sa recimo noevima od najmanjih do najveih i posebno aktuelnih keramikih noeva, kajeva i remenja za sve i svakog, gaa, najlon arapa, eira, prsluka, cipela, vazdunih puaka... Ono to je ovoga puta bila hit roba to su bili lijekovi, vakcine, vitamini, sredstva za dezinfekciju objekata, hrana za golubove, perad, kanarince, papagaje , kunie, doslovno za sve vrste ivotinje. Transportni kavezi, kavezi (veliki i mali), golubarnici, peradarnici, ica za volijere, gnjezda, hranilice, pojilice.... i ostala oprema za uzgajivae malih ivotinja. Monor je najvjerovatnije nastao po uzoru na prije svega Waserburgu ili eventualno Straubingu poznate berze iz Njemake. U Monoru imamo i neke maarske specifinosti a to su u prvome redu tandovi sa hranom na kojima ima bogata ponuda za svaiji ukus kada je hrana ali i pie u pitanju, oni koji namjeravaju da posjete Monor predlaem da probaju langos, za najmlae su bili tandovi sa bonbonima, kolaima, sladoled i baloni, i neobino mnogo tandova sa cvijeem na kojima dominiraju kaktusi. Ulaznicu plaaju i prodavai ali i posjetioci, problem je pronai i parking, zato je dobro poraniti saobraaj reguliu policajci na motorima. Dolaze osim domaih uzgajivaa i oni iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Slovake, eke, Poljske, Ukrajine, Rumunije, Bosne i Hercegovine, Rusije ak i iz Izraela.... Savez ima svoj tand (itaj ator) koji ima kancelariju

tand jedne od poznatih firmi saveza gdje se prodaje literatura i asopis saveza ali se obavljaju i ostali poslovi iz djelatnosti saveza, a drugi dio atora je neto vei u kojem se ponekada odri i sjednica saveza, razgovara se sa gostima i dr. Vodei ljudi iz saveza su uvijek tu prisutni, pa tako je bilo i ovaj puta. Predsjednik Antal Urhner iskoristio je prisustvo predsjednika naeg saveza Edina Jabandia za odravanje jednog sastanka o aktuelnim temama u radu dva saveza. Vruina, umor ali uz dobro raspoloenje saputnika, 1.ooo kilometara je uspjeno savladano. IVICA KOVA ivica 48@hotmail.com

Za vrijeme sastanka - Edin Jabandi i Uhrner Antal

11

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

REVIJALNA IZLOBA "DOBOJ 2012"

Drutvo za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja Dobojski odgajiva organiziralo je u dobojskom parku revijalnu izlobu sitnih ivotinja. Golubovi, kanarinci, kunii, papagaji, zamorci, samo su dio eksponata koji su izazvali veliku panju Dobojlija. -Jedno od naih programskih opredjeljenja jeste upravo popularizacija uzgoja sitnih ivotinja medju gradjanima, a posebno nas raduje kada je medju posjetiteljima mnogo mladih kao danas-kae Edin Mujkanovi, predsjednik Udruenja za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja Dobojski odgajiva. Medju brojnim gradjanima bila su i djeca s posebnim potrebama, tienici socio-terapijskog centra Prima natura iz Doboja. -Ovakve aktivnosti nam pomau mnogo jer djeca najee najvei senzibilitet pokau prema ivotinjama. Zbog toga koristimo

svaku priliku da uinimo to vie kako bismo ovoj djeci pomogli da se to uspjenije ukljue u drutvene

tokove-kazala je Andrea Stankovi, koordinatorica Centra. Edin Mujkanovi

GOLUBARSKO DRUENJE U DERVENTI

Na prijatelj i sekretar udruenja Hobi iz Dervente gosp. Slavko eki bio je domain druenja koje je organizovano svoje Zagrebake prevrtae u nekoliko boja i planove oko izgradnje novog golubarnika. Druenje je potrajalo do

Domaini eki i Marti

Za vrijeme ruka

05.08.2012. godine. Predsjednik udruenja gosp. Milovan Marti i gosp. Slavko eki bili su uistinu fantastini kako organizatori tako i domaini. Na druenju je bilo preko 20 odgajivaa iz nekoliko gradova i udruenja iz Bosne i Hercegovine. Slavko je na poetku druenja prezentovao

kasnih sati u prelijepom ambijentu i u finoj atmosveri. Ovim putem se zahvaljujemo na dobroj organizaciji i gostoprimstvu. uro Mitrakovi

12

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

GOLUBARSKO DRUENJE U TENJU

Dvadeset trei dan mjeseca juna 2012. godine bili smo gosti na druenju koje je organizovao Edin Jabandi, inae predsjednik Saveza za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u BiH.
E.Djedovic,E.Mujkanovic,K.Safundic i mikrofon

popratnih stvari kojim je ukraeno njegovo dvorite. Poseban ambijent krasili su gosti, odnosno kolege uzgajivai sitnih ivotinja kojih se tog dana okupilo u broju od nekoliko desetina. Da bi prisustvovali druenju neki od gostiju putovali su i nekoliko sati, a sve sa ciljem druenja, golubarenja i razmjene odreenih misljenja i iskustava. Druenju su prisustvovale i kolege iz Hrvatske, Srbije, kao i

V.Pavin,A.Muji,E.Jabandi,S.Sokolovi i .erepac

Druenje je odrano na njegovom porodinom imanju u prelijepom ambijentu dvorita, starina, golubarnika i ostalih

Za vrijeme ruka

iz velikog broja udruenja iz BiH. Organizacija i raspoloenje gostiju bili su na zavidnom nivou. Druenje se proteglo do kasnih veernjih sati, a neki od prisutnih su se okuali i sa mikrofonom to se vidi na priloenim fotografijama. Sve pohvale organizatoru, a zahvala uzgajiima koji su doli i uveliali ovo druenje. Hasan Vilaevi
Golubari iz Sarajeva, Zenice,Doboja i Tenja

13

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

DRUENJE U GRADICI

Ran Tomi Dana 29. jula 2012. na odmaralitu Tomia ran u blizini Srbca odrano je ve tradicionalno druenje golubara. Domain je bilo drutvo ,,Kozarski odgajiva,, na elu sa predsjednikom urom Mitrakoviom. Gosti su bili predsjednik bh. Saveza Edin Jabandi, te golubari iz Tenja, Doboja, Bos.Broda, Gradike,

Dio gostiju sa domainom Srbca...te iz susjedne Hrvatske iz Sl. Broda, Nove Gradike, Siska, Virovitice... Druenje je trajalo itav dan uz prijateljsko askanje o golubovima, ivini, kuniima i pticama. Nadamo se da e ovakvih druenja i irenja prijateljstava biti sve vie. uro Mitrakovi

IZLOBA FOTOGRAFIJA TRAVNIKOG KRATKOKLJUNOG GOLUBA

Povodom 30 godina udruenja za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja Tulika Travnik u galeriji kazamat tvrava stari grad Travnik postavljena je izloba fotografija travnikog kratkokljunog goluba pod nazivom mali ambasador Ovu izlobu smo odrali u saradnji sa, fot klubom iz Travnika koji su izradili jako lijepe takmiarske fotografije na temu travniki kratkokljuni golub. Na izlobi su se nale i dokumentarne fotografije o nastanku i razvoju rase ove domae rase goluba a koje je udruenje zajedno sa sekcijom travnikog kratkokljunog goluba prikupilo i potom

Otvaranje izlobe, naelnik Admir Hadiemri pripremilo za izlobu Posjetioci izlobe bili su zadivljeni fotografijama kako dokumentarnim tako i takmiarskim a izlobu je otvorio naelnik opine gospodin Admir Hadiemri koji je tom prilikom pohvalio veoma dobar rad udruenja za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja. Na izlobi su bili prisutni mnogi gosti iz javnog ivota grada Travnika i okoline, uz laganu zakusku obiljeen je poetak izlobe. Izloba je bila otvorena od 15. septembra do 15. oktobra i u tom periodu bila je veoma posjeena tako da svi turisti koji su posjetili tvravu stari grad Travnik pogledali su i izlobu fotografija mali ambasador.

Izlobeni pano

14

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

31 godina rada sportskog drutva DOBOJSKI ODGAJIVA

Sportsko drutvo za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja Dobojski odgajiva osnovano je 12. januara 1981. godine u Doboju. Bez tradicije na ovim prostorima, skroman poetak sa malim brojem odgajivaa, uslovio je i spor razvoj ovog drutva. Ipak, vremenom se poveavao interes za uzgoj sitnih ivotinja. Uslijedile su posjete izlobama ove vrste u Novom Sadu, Subotici i Sremskoj Mitrovici te se na taj nain poveao broj odgajivaa. eksponata, drutvene prostorije demolirane, nestala arhiva, trofeji, izgubljena oprema. Ipak, zalaganjem jednog broja lanova drutva, sakupljena je oprema a mali broj izlagaa uz velika odricanja aktivno se ukljuio u rad drutva. Konano u decembru 2000. godine uz obilnu pomo Optine Doboj, organizovana je prva poslijeratna izloba sitnih ivotinja u Doboju koja je bila skromna ali dobro organizovana.

Bratimljenje sa Sremskom Mitrovicom

Prekretnica u radu dobojskog drutva nastaje 1986. godine bratimljenjem drutava Sremske Mitrovice i Doboja. Iste godine u protorijama Srednjokolskog centra u Doboju, organizovana je prva vea izloba peradi, kunia i golubova, koja je odana od 1719. januara gdje je na istoj bilo izloeno 462. eksponata i to u pozajmljenoj opremi.

31 godina postojanja Poetkom 2007. godine uz nesebino zalaganje svih lanova drutva, od strane Optine Doboj, drutvo dobija u povrat na koritenje prije ratnu prostoriju za rad drutva te se drutvo po renoviranju prostorije omasovljuje. Sada trenutno broji 70. lanova od ega je o 40. uenika osnovnih kola iz Doboja to je za drutvo poseban znaajno. U udruenju radi pet sekcija i to: golubarska, peradarska, kuniarska, ptiarska i akvaristika odnosno uzgajanje ukrasnih ribica i kornjaa. U proteklim godinama uestvovali su na skoro svim izlobama sitnih ivotinja u BiH , Srbiji i Hrvatskoj. Sredinom aprila 2012 godine drutvo je pristupilo savezu za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja BiH. Drutvo je u proteklom periodu predstavilo kulturu naeg grada Doboja gdje smo i prvo udruenje ovakve vrste koje je uzelo uee u organizaciji prvog Sajma turizma u BiH koji se odrao u naem gradu gdje smo u gradskom parku organizovali revijalnu izlobu sitnih ivotinja koju je posjetio veliki broj graana naroito kolskog uzrasta. Takoe smo za vrijeme odravanja tradicionalnog turnira u rukometu, u gradskom parku napravili izlobu gdje smo graanima grada a i gostima predstavili oko 200. eksponata raznih malih ivotinja koju je posjetilo oko 2000. graana koji su nam tom prilikom izrazili estitke, pruili podrku, elju i interesovanje da se ovakve izlobe odravaju ee u naem gradu. U narednom periodu planiramo nae eksponate izloiti na izlobama sitnih ivotinja u Banja Luci, Zenici, Tenju, kao i na izlobama u Srbiji (Sombor, Novi Sad, Sremska Mitrovica i Subotica) te u Hrvatskoj u Virovitici a posebno su nade usmjerene na 27. Europsku izlobu u Leipzigu. kazao nam je predsjednik drutva Edin Mujkanovi. Fadil Mrkonji

Izloba Beograd 06.12.1987. Nakon ove izlobe drutvena zajednica daje Odgajivau prostorije za rad, sponzori opremaju prostorije i ivot drutva ide novim kvalitetnijim tokom. Ve slijedee godine Doboj dobija organizaciju tree Republike izlobe sitnih ivotinja sa izlagaima sa prostora cijele bive SR BiH. Izloba je odrana od 16-18. januara 1987. godine u SC ali ovaj put uz koritenje sopstvene opreme. Uestvovalo je ukupno 144. izlagaa iz BiH, 11 gostiju iz drutva Sremske Mitrovice, koji su zajedno izloili 912. eksponata. Ova odlino organizovana izloba dala je drutvu poseban zamah, a kao priznanje dobijaju i kandidaturu za organizovanje Savezne izlobe sitnih ivotinja Jugoslavije. Organizacija 19. Savezne izlobe sitnih ivotinja Jugoslavije, koja je odrana od 12-14. januara 1990. godine u Sali Sportskog centra, bila je presedan sama za sebe. Bila je to prva Jugoslovenska izloba organizovana van prostora Republike Srbije i prva izloba u nekoj od republika. 305. odgajivaa iz svih republika i pokrajina izloilo je u Doboju preko 2.300. eksponata, od kojeg broja je bilo 1.345. golubova u 61 rasi, 482. primjerka peradi u 38. rasa te 352. kunia u 28. rasa. Posljednja izloba Dobojskog drutva odrana je od 17-19. januara 1992.godine.

Obnovljen rad 1996. Godine

Drutvo je obnovilo rad 27. januara 1996. godine u vrlo tekim uslovima. Desetkovana matina jata, nedostatak kvalitetne hrane, neimatina, uinili su svoje. Sauvan je mali broj kvalitetnih

15

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

Vrele junske dane 2012.godine., proveo sam u posjeti Republici Makedoniji. Zemlja duge i turbulentne historije, prekrasne arhitekture i gostoprimljivih ljudi, otkrila mi je mnoge svoje ari. Spoj makedonskog, albanskog, turskog i mnogih drugih uticaja oarala je mnoge posjetioce, ukljuujui i moju malenkost. Pravoslavna i islamska vjera, arhitektura i tradicija, tik jedna uz drugu, dokazuju da je zajedniki suivot razliitih ljudi, ne samo mogu, ve je to i ogromno bogatstvo ovih prostora. Naravno svi ljubitelji sitnih ivotinja, gdje god da odu, trae priliku da upoznaju druge uzgajivae sitnih ivotinja i da se sa njima drue i razmjene iskustva, te sklope istinska prijateljstva. Tako je bilo i u ovom konkretnom sluaju. Gospodin Vancho Ilievski, Predsjednik Saveza za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Republici Makedoniji, i predsjednik Zdruenie Dijamantski Petel iz Tetova bio je moj domain koji je ogranizovao lijepo i nezaboravno druenje. Vancha Ilievskog sam upoznao na III Dravnoj i VI Meunarodnoj izlobi sitnih ivotinja Teanj 2012. Ve tada smo sklopili poznanstvo i ova moja posjeta je posljedica tog poznanstva.

POSJETA MAKEDONIJI

Vano Ilievski i Nedad Jusofhodi njihovu ljepotu na zemlji. Ruani koje sam vidio bili su jako dobre kvalitete, posebno crveno-titasti i crno-titasti. Danas se Makedonski ruani vie uzgajaju zbog svojih estetskih osobina, a funkciju dizaa za Duneke preuzeli su razliiti melezi. Ono po emu su Duneci najpoznatiji je svakako njihova vrteka u zraku. Vano je naglasiti sljedee: Makedonski ruan i Makedonski dunek su stare rase koje su nastale jo u doba vladavine Osmanlijskog carstva na ovim prostorima i njihova obojenja, imena, ba kao i nain uzgoja i treninga je u mnogo emu ostao slian, ako ne i isti, kao u ta davna vremena. Danas su rase Makedonski duneci i Makedonski ruani, zbirni nazivi za vie sorti (sojeva) ovih golubova koji se sa razliitim fizikim izgledom ili nainom vrteke (Mak. dunek) uzgajaju u razliitim gradovima irom Makedonije. Primjera radi, duneci u Skopju, Bitoli, Tetovu i Strumici imaju razlike, kada je u pitanju njihov izgled ili njihova vrteka. Isto tako i ruani iz razliitih sredina pripadaju razliitim sortama. Svo vrijeme moga boravka u Tetovu, ugodno drutvo su nam pravili lanovi Zdruenie Dijamantski Petel Tetovo, Miki Ristoski, Donco Ilievski, Nenad Jovanovski. Na kraju vrijedi istai i sveani ruak koji je organizovao moj domain Vancho Ilievski u bati Manastira Lesok kod Tetova i svakako najbolju prrodnu mineralnu izvorsku vodu koju smo pili sa izvora ispod ar planine. Inae, uzgoj sitnih ivotinja u Republici Makedoniji ima jako dugu historiju. Meutim, zbog razliitih inilaca, dugo vremena je tradicionalni uzgoj sitnih ivotinja bio uzrok zbog kojih se nisu ostvarivali vrhunski rezultati. Sada u Makedoniji postoji Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja koji treba da vri koordinaciju i omasovljenje uzgoja sitnih ivotinja. Takoer, i modernizacija samog uzgoja kroz vakcinaciju, prstenovanje, itd su jo neki od zadataka sa kojima e se ovaj Savez susretati u svome radu. Dva najaktivnija udruenja za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Makedoniji su: Zdruenie Dijamantski Petel Tetovo i udruenje iz Prilepa Tragopan. Naravno, uzgajivaa sitnih ivotinja ima i u drugim gradovima u Makedoniji, te sam ostvario kontakte i sa uzgajivaima Makedonskih duneka u Skopju, Njemakih opatica i razliitih vrsta fazana i papagaja, takoe u Skopju, te Srpskih visokoletaa na Ohridu. Makedonija je zaista prelijepa zemlja u kojoj je uzgoj sitnih ivotinja u punom zamahu. Formiranje Saveza za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja je dokaz da tamonji uzgajivai idu pravim putem. Samo na ovaj nain je mogu napredak u uzgoju sitnih ivotinja, spreavanje razliitih oboljenja, kraa grla, kao i izlazak na Evropske izlobe. Ostaje nada da emo i u narednom periodu ostvarivati dobre odnose i saradnju sa kolegama iz Makedonije, a ve predstojea izlobena sezona je dobra prilika za to. Do vienja u Bosni i Hercegovini ili Republici Makedoniji, lijep pozdrav. Nedad Jusufhodi

Zajednika golubara U sklopu posjete, obili smo uzgoj papagaja gospodina Vladana Jovanoskog koji uzgaja 10-ak razliitih rasa papagaja u jako dobrim uslovima. Posebno su me oduevili papagaji Nimfe u razliitim bojama i Rozele. Takoe, Vladan Jovanoski je uzgajiva pasa i to rase Samoyed sa kojima je i na takmienjima osvajao razliite nagrade. Vancho Ilievski, moj domain, je poznati uzgajiva ivine kod kojeg sam vidio jako lijepe primjerke rase Sabo i Japanske Svilene kokoi. Posebno je vano naglasiti da Vancho Ilievski u svom uzgoju ima i autohtonu makedonsku rasu peradi arplaninski pijevac. Mire Boinovski kod kojeg sam takoer bio u posjeti je uzgajiva razliite vrske ivine, sa jako lijepim primjercima Srebrenih i Zlatnih fazana. to se tie uzgajivaa golubova, Republika Makedoija je oduvijek bila poznata kao kolijevka dvije rase: Makedonskog duneka i Makedonskog ruana. Kao nekadanji uzgajiva Makedonskih ruana i sadanji uzgajiva Duneka (dodue ne Makedonskih duneka), bio sam jako zainteresovan za nain uzgoja i kvalitet ovih rasa u njihovoj domovini, Republici Makedoniji. Obili smo nekoliko uzgajivaa ovih rasa koje se po nekom nepisanom pravilu uvijek uzgajaju zajedno, jer su se sve donedavno Mekedonski ruani koristili kao dizai za Duneke. Zbog velikih vruina koje su tih dana vladale u Tetovu, nismo bili u prilici da vidimo vrteku Makedonskih duneka. Golubovi nisu htjeli da lete zbog vruine, odnosno da se podignu na propisnu visinu sa koje bi mogli izvoditi svoje vratolomije, te smo mogli vidjeti samo

16

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

DOKTOR ZA PREVRTAE
Upozno sam ga 2004.godine u Pragu za vrijeme EEizlobe, izloio je tada tri prekrasne kolekcije vrakih prevrtaa u bijeloj, crvenoj i utoj boji. I ja i on smo zaljubljenici u golubarstvo, entuzijasti, istih sklonosti prema golubovima odmah smo uspostavili kontakt. Od tada do danas saraujemo, u to spadaju razne vrste konsultacija, diskusije, zatim razmjene: fotografija, informacija, literature, asopisa, jednostavno sve ono to spada u golubarstvo je naa svakodnevna tema. Stevan Dozet se zove on, roen je 1961. godine u Kupniku u Banatu, nedaleko od Vrca, po zanimanju je elektro ininjer, ivi i radi u Vrcu. Prvo pitanje bi bilo zato golubovi, zato recimo nisi bio fudbaler, rukometa, koarka, atletiar, bokser, kanuist... golubovi kao hobi za cijeli ivot? U junobanatskom selu Kupinik u kome sam ja roen, bilo je puno golubara. Predeo bogat itaricama pogodovao je golubovima pa je "divljaka" a tu i tamo i rasnih golubova bilo na krovu gotovo svake kue. Na taj nain ja sam se sa golubovima sreo u najranijem detinjstvu. Dok su druga deca trala za loptom, moj najbolji drug iz detinjstva Mirko Niki i ja sedeli smo satima na tavanu kue i posmatrali golubove dok guu, pare se, prave gnezda, othranjuju mlade... Moda su upravo golubovi bili moja prva ljubav, a kao to kae narodna pesma "Prva ljubav zaborava nema", tako su i mene golubovi uz manje prekide pratili svih ovih 50 godina. danas imam 4 rase golubova umetnikog leta: Vraki prevrta, Birmingemski prevrta, Turski prevrta - Takla i Wamen. Prve tri rase su prevrtai a ova poslednja rasa spada u grupu obruivaa. Oduvek sam voleo da gledam golubove u vazduhu dok izvode razne "vratolomije" pa me je upoznavanje sa svim rasama umetnikog leta (poetkom ovog veka) ispunilo u potpunosti. Bilo da su u pitanju purcleri, roleri, vrtai, tapai, obruivai, igrai... Svi su na svoj nain interesantni jer su specifini u odnosu na ostale rase golubova. Jo ako svoje akrobacije izvode na "letakom kavezu", tj ako su istrenirani da se posle leta vrate na letaki kavez, onda je doivljaj zaista velianstven.

Demonstracija rada sa droperima, Novi Sad 2008.god.

Zato sam se i opredelio prvenstveno za rad sa letakim kavezom. Prve treninge ove vrste napravio sam u prolee 2000. godine i od tada treniram svoje golubove svake godine od ranog prolea do kasne jeseni gotovo svakog dana na livadi van grada. Posle nekoliko godina poeo sam i sa takmienjem u okviru "Evropske unije prevrtaa - EFU" pa sam zahvaljujui svojim golubovima na letakom kavezu obiao dobar deo Evrope nosei ih na turnire. Dva puta sam bio u Holandiji, dva puta u Francuskoj, takoe 2 puta u Slovakoj, jednom u Austriji i 8 puta u Nemakoj. Turnir ove vrste je najvei u Nemakoj jer je njihov klub - DFC najbrojniji i ovaj golubarski sport je kod njih najzastupljeniji. Zato sam tamo najvie i putovao. Takmiio sam se sa svim rasama koje imam pa sam osvojio dosta prvih mesta na svim tim turnirima a do sada sam osvojio 5 titula Evropskog ampiona u konanom plasmanu (na kraju godine se uporede rezultati sa svih turnira i najbolji rezultat se nagrauje titulom Evropski ampion): 3 puta Evropski ampion sa Vrakim prevrtaima u Rol-timler klasi (2006. 2008. 2010.), jednom sa Wamenima (2009.) i jednom sa Birmingemskim rolerima (2007.). Osim na ovim inostaranim turnirima, uestvovao sam svake godine na domaem turniru golubova umetnikog leta sa letakim kavezima u organizaciji "Srpskog kluba prevrtaa" iz Vrca, koji se odrava ve tradicionalno u avgustu mesecu u gradu Vrcu. Jedan sam od desetorice osnivaa ovoga kluba. Obogatio si i golubarsku litaraturu jednom prekrasnom i strunom knjigom GOLUBOVI UMETNIKOG LETA NA LETAKOM KAVEZU koju ja preporuujem svakom uzgajivau golubova, ta ti preporuuje-savjetuje jednom uzgajivau koji se opredjeli za uzgoj golubova prevrtaa i elio bi da se sa njima i takmii? Knjigu "Golubovi umetnikog leta na letakom kavezu" sam

ampion Evrope-Stevan Dozet, Nitra 2009. godine Nekoliko puta sam prekidao sa golubarstvom iz opravdanih razloga (odlazak u vojsku, studije, zasnivanje porodice), ali su ti prekidi trajali tek nekoliko godina, da bih se na kraju, posle izgradnje porodine kue potpuno vratio svojoj prvoj ljubavi golubovima. Zato ba njima, teko je rei. Moda velikog udela imaju i geni, jer i moj otac se bavio golubarstvom vei deo svog ivota. Uz njega sam nauio da "razumem" golubove. To je u ovom hobiju i najvanije, prepoznati po ponaanju goluba u kakvom je stanju, ta mu nedostaje, kako je raspoloen... Tvoje opredjeljenje su da tako kaem akrobatski golubovi, odnosno golubovi koji izvode neke figure, i sa takvim golubovima si na takmienjima irom Evrope postigao veoma zavidne rezultate.Koje golubove trenutno dri i koje si rezultate postigao? Od 70-tih godina, kada sam se sreo sa Vrakim prevrtaima, ovi golubovi su postali moje glavno opredeljenje u mom hobiju. Kasnije su se golubarnici dopunili jo nekim srodnim rasama pa

17

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini sredstvo za golubove do livade, slobodno vreme - bar sat vremena svakodnevno...), treba da krene sa treningom strpljivo iz dana u dan. Drugi savet je da se sa treninga obavezno moraju iskljuiti svi mladi golubovi koji ne ispunjavaju tzv pravilo 3P (pitom - pametan posluan), jer e oni "pokvariti" i ostale "dobre" golubove. Pored svih obaveza koje ima, i u FEU (Europische Fligroller-Union njem.) obavlja odgovornu dunost, reci neto o tome i dozvoli da zavrimo sa jos jednim pitanjem ta moemo u perspektivi oekivati jo od tebe? Trenutno sam u EFU na funkciji Flugwart-a, u slobodnom prevodu "kontrolor letova". To podrazumeva da tokom takmiarske sezone pratim takmienja a na kraju te sezone rezultati iz svih klubova - zemalja lanica EFU se alju meni i ja ih proveravam i pravim konane rang-liste. Ovaj posao je dosta obiman i odgovoran, oduzima dosta vremena, ali je svakako sa druge strane laskavo priznanje to je ba meni poveren.

napisao upravo zato da bih pomogao "mladim" golubarima, tj. ljudima koji ele da se bave ovom vrstom treniranja golubova. Rad sa golubovima umetnikog leta na letakom kavezu je do pre par godina bio nepoznat na ovim naim prostorima i literature o tome nema.

Privikavanje na letaki kavez ( foto arhiv S. Dozet) Svakom poetniku je zato teko da rei probleme pred kojima se nae kada pone sa treniranjem mladih golubova. Najgore je uiti se na sopstvenim grekama, gubiti golubove zbog pogrenog rada. U mojoj knjizi je sve vezano za trening detaljno opisano, ba iz prakse. Tu svaki poetnik moe nai odgovor na svoja pitanja, a pitanja e biti mnogo. Priprema ovih golubova poinje jo dok su u gnezdu, od njih se zahteva velika pitomost pa ih je potrebno navikavati na oveka svakodnevnim uzimanjem u ruku i nenim ophoenjem sa njima. Uspeh zavisi od strpljivosti i upornosti odgajivaa. Osim treninga, u knjizi je opisan takmiarski pravilnik EFU, po kome se odvijaju takmienja ovih golubova. Ishrana je veoma vaan element tokom treninga, pa je i njoj posveen jedan deo. Na kraju je opisana po jedna rasa iz svake takmiarske klase - 10 rasa golubova umetnikog leta. Takmienje golubova prevrtaa sa letakim kavezima je budunost golubova prevrtaa. Siguran sam da e ovaj vid takmienja biti sve vie primenjivan jer je ovakvo takmienje najobjektivnije a njegova najvea prednost je to to je golubove mogue odneti bilo gde i tamo ih pokazati - na delu.

Knjiga Stevana Dozeta U naem klubu (SKP) obavljam slinu funkciju - predsednik takmiarske komisije i takoe postavljam nae rezultate na kraju godine. Ovi rezultati, kao i EFU rezultati mogu se videti na klupskom sajtu www.srpskiklubprevrtaca.org.rs . Vie detalja o vrakim prevrtaima se moe proitati na mom sajtu www.vrsackiprevrtac.tk . Verovatno sam jedan od retkih golubara koji je ostvario sve svoje snove. Zato e se moj budui rad svoditi na to da koliko je mogue vie pomognem onima koji to ele, da krenu ovim putem, da se bave ovim "umetniko letakim golubarskim sportom", kako se to na zapadu naziva. U tom smislu moji prijatelji i ja putujemo sa naim golubovima na sva takmienja po Evropi i pomaemo afirmaciji ovog hobija, i formiranje slinih klubova u drugim zemljama. Kao pioniru u ovom "sportu" na ovim naim prostorima, ovo mi ini pravo zadovoljstvo. Ivica Kova ivica48@hotmail.com

Stevan Dozet i Ivica Kova na izlobi u Tuzli 2006. godine Mnogi golubari jo uvek ne mogu da veruju da je to mogue. Savet za svakog ko poeli da se bavi ovim hobijem je da prvo dobro proceni da li moe da ispuni uslove za uspean trening pa kada zakljui da ima sve uslove (livada van naselja, prevozno

18

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

VRAKI PREVRTA
Ovaj golub nastao je od 1900-1920 godine u Vrcu i okolini, u susjednoj Srbiji, kao posljedica ukrtanja nekoliko pasmina prevrtaa: iz Turske, Maarske, Poljske, Rusije, Bugarske i Makedonije. Nedavno je pronaen i prvi pisani dokument o ovoj pasmini u golubarskoj literaturi. U knjizi Die TAUBENRASSEN autora dr.A.Lavalle i Max Lietze tampanoj u Berlinu 1905. godine, gdje pie da je vraki prevrta nastao ukrtanjem komaromskog prevrtaa sa aziskim prevrtaima te je poznat od 1903. godine. Prvi standard napisan je 1958. godine. To je mali golub, kratak i niskoga stasa, malih nogu. Glava mu je ovalna sa visokim i isturenim elom, u obliku oraha. Ima kapu koja je puna i protee se od uha do uha, odvojena je od glave i malo nie postavljena, to nije uobiajena karakteristika i jedna je od specifinosti ovoga goluba, ali kapa se ne zavrava rozetnama nego su rozetne pored kape lijepo oblikovane i uoljive. Uzgaja se u svim standardnim bojama i sa bijelim picevima. Cvena, uta, crna, bijela, vuga i plava, i u istim tim bojama sa bijelim letnim perima to su takozvani bijelopicasti, ali i oni su sve rijei u posljednje vrijeme. Krila su mu srednje duine, neto kraa od repa i lee na njemu. Rep je kratak i sastoji se od 12 pera. Prsa iroka puna i zaobljena, ne smiju biti rascijepljna po sredini.

Vraki prevrtai, uzgajiva i foto Stevan Dozet Stav mu je horizontalan. Svrstava se u prevrtae-purzlere, to znai prevre se 1 ili 2 ili 3 puta u toku leta i to uestalo ponavlja. Najcijenjeniji su oni koji prevru 3 ili vie puta. Po FEU svrstan je u ROL-TIMLER KLASU.Lete kruno u jatu na visini do 200 metara. Standard mu je priznat i od strane EE i nalazi se pod rednim brojem 947 u jedinstvenom registru EE. Vraki prevrtai na letakom kavezu uzgajiva i foto S. Dozet Kljun je kratak, u osnovi iri, na vrhu malo povijen na dole, jak(to je i razlog zbog kojeg zahtijeva golubove dadilje u uzgoju mladih). Oi su mu bijele sa malom zijenicom, kod bijelih oi su tamne. Obonice dvostruke, boje blijedo-ukaste do blijedoroze.Noge su mu izrazito crvene boje, a nokti svijetli , noge mu nisu operjane, a veliina nonog prstena mu je 7 mm.Perje mu je vrsto i dobro sloeno, dobro prijanja uz tijelo i sjajno je. Entuzijasti-uzgajatelji ovoga veoma temperamentnog goluba poeli su ga prije desetak godina trenirati sa transportnotakmiarskim kavezom. Bio je to puni pogodak. Napisan je takmiarski pravilnik, lete 3 goluba 15 minuta. Ve nekoliko godina pojavljuje se i na takmienjima. Stevan misli da je najvei problem za ovoga goluba to on ne leti i veina uzgajivaa ga tretira kao izlobenog goluba. Pored rezultata koje je Stevan postigao sa ovim golubovima u prevrtanju na takmienjima irom Evrope radi njihove popularizacije izlagao ih je i na brojnim izlobama i osvojio je i brojne ampionske trofeje za njihovu ljepotu ukljuujui i evropski ampionat na EE-izlobi u Nitri. Stevan Dozet iz Vrca, puno je uinio za ovoga goluba tako da i dalje je prevrta. ta jo moemo oekivati od Stevana ? Prije svega ja oekujem da i dalje ostvaruje najvie rezultate na takmienjima u prevrtanju, da i dalje izlae svoje golubove na izlobama i da obogati golubarsku literaturu novom knjigom i to upravo o vrakom prevrtau. Naim uzgajivaima-itaocima preporuujem da proitajtaju interviju koji sam uradio sa Stevanom Dozetom pa mogu i neto vie da saznaju kako o prevrtaima tako i o takmienju u umjetnikom letu. Ivica Kova

Vraki prevrta, crveni na EE-izlobi u Pragu 2004. godine

19

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

DOBRECINSKI PREVRTA
kraju mora biti irok i to najmanje kao irina ramena. Krila su noena ispod repa, duga su ali ne dodiruju tlo. arapaste noge zaokruuju jednog vizuelno lijepog goluba, koji iako je sportski golub izlae se redovito i na izlobama. Perje mu je dobrog kvaliteta, a uzgaja se u crnoj, crvenoj, utoj, dominantno crveni, plavi sa crnim prugama na krilima, viebojni, srebrnoprskani, crno-prskani.Veliina nonog prstena mu je 8 mm. U svojoj postojbini Maarskoj je veoma omiljen posebno u svom gradu Debrecinu, a uzgajatelji su ulanjeni u specijalizovane klubove ove pasmine. Oni o njemu govore samo u superlativu: lijep, atraktivan, temperamentan ili u samo jednoj rijei: izvanredan. Kao sportski golub-prevrta, prevre se preko repa unazad i leti u manjim jatima. U jedinstvenom registru EE nalazi se pod rednim brojem 849. Kod nas u Bosni i Hercegovine naalost nema ga u uzgoju.

Debrecinski prevrta, crno prskani

Ova pasmina je iz grada Debrecina, liniju koja je karakteristina za golubove u Maarskoj. Odmah na prvi pogled je sa orijenta posebno prevrtae. Tekst i foto:Ivica Kova uoljivo da ova pasmina u sebi ima Rep znai je uzdignut, sastavljen je ivica 48@hotmail.com gene orijentalnih golubova. od 14 dugih i irokih pera, zaobljen i na Debrecinski prevrta je golub srednje veliine, irokih prsa, kratkih lea, sa viseim krilima koja ne dodiruju tlo i visoko noenim lepezastim repom. Glava mu je ovalna, elo lagano zaobljeno i glava mu je bez ukrasa. Oi su smjetene u sredini glave, biseraste su, sa malom zjenicom(to je zjenica manja to je golub vrijedniji).Oni okvir dvostruki, veoma njean, blijede boje. Kljun mu je srednje dugaak, svijetle boje, iri u poetku. Nosne bradavice bijelo napraene i njene. Prsa su mu iroka malo povie noena i isturena iz kojih skladno postavljen je srednje dugaki vrat. Kratka lea blago padaju do korijena repa i sa njim tvore sedlastu Debrecinski prevrta, srebreno-prskani

20

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

GOLUBAR A ISTINSKI PTIAR

U ovom broju Uzgajivaa teanjsko udruenje e predstaviti jednog od osnivaa naeg udruenja. Naime,rije je o g. Mustafi Vilaeviu iz Tenja. U posjeti kod njega bili smo kada je u najveem jeku sezona uvjebavanja ptica, a u kojoj su fazi vjebanja mogli smo se i sami uvjeriti. Mustafa je uzgajiva koji uzgaja sitne ivotinje preko pedeset godina a danas mu u tome pomau njegovi sinovi Hasan i Sait zajedno sa suprugom Zemkom. Za ovu etverolanu porodicu moemo rei da je u potpunosti se saivila sa svijetom sitnih ivotinja. Tradicija na kojoj mogu zavidjeti mnogi uzgajivai potvruje se i prvim pisanim tragovima koje Mustafa posjeduje a oni seu iz daleke 1965. godine. Kolekcija na treningu zavretku ratnih zbivanja odluuju da udruenje naprave u Tenju koje je od svojih prvih dana opravdalo svoja oekivanja. U jednom periodu obnaao je i funkciju predsjednika Udruenja a od njegovog osnivanja je lan upravnog odbora. Takoe u ptiarskom savezu BiH je aktivan od njegovog osnivanja i lan je upravnog odbora. On danas ima oko 200 ptica a najvie je Malinoa kako Mustafa kae "vodeni pjeva". Pored Malinoa on uzgaja i Glostere ali u posljednje vrijeme je odluio da malo smanji njihov broj jer kae da ne moe da im prui adekvatnu panju i ljubav. Opravdanje nalazi u tome to je sa Malinoima postigao vrhunac kako u BiH tako i ire i taj uspjeh ne bi elio da pokvari. Broj izlobi i osvojenih titula nije znao rei ali kae da se slobodno mogu brojati u stotinama a neke uspjehe je uspio nabrojati: dravni prvak BiH, I mjesta u Graditu, Kleku, abcu, Mostaru, Banja Luci, Sarajevu, Zenici itd.

Bogata takmiarska karijera Hasan je jako uspjean golubar, a ta ljubav mu se javila kada je imao neto vie od deset godina. On u svom golubarniku ima blizu 100 golubova u dvije rase i to Orjentalni prevrta i Birmingen roller. Hasan je jako aktivan i u udruenju gdje trenutno obnaa funkciju sekretara Udruenja a ove godine polae i za sudiju ocjenjivaa golubova. Izraava zadovoljstvo to je ove godine uzeo uee i na 27. Europskoj izlobi u Leipzigu. Sait je zaljubljenik u ptice egzote, a meu njima najvie mu se sviaju Guldamandine koji ima oko 50 komada. Kae da e od ove godine poeti stairati za sudiju za ptice.

Mustafa sa sinovima Sait i Hasan Kae da je klju uspjeha pored kvalitetnih ptica i kontinuirani rad spojen sa iskustvom. Na pitanje ta misli o buduim generacijama kae da prije svega vidi veliku opasnost u internetu i savremenim tehnikama koje omladinu udaljavaju od ovih prelijepih bia. Kae da svi imamo obavezu da im pruimo priliku da vide ari ovog prelijepog hobija a potom e veina ih ostati vjerni ovim ljubimcima do kraja svog ivota. Nas kao udruenje imponuje to u svojim redovima imamo ovako uspjenog lana, i elimo mu puno zdravlja, uspjeha i to due zadravanja na elnoj poziciji sa njegovim ljubimcima. Edin Jabandi

Hasan u golubarniku Za gospou Zemku kau da im je svemu ovome velika podrka te otkrivaju da e se i ona ove godine pojaviti na izlobama ali sa kojom rasom to su ostavili kao tajnu. Na domain Mustafa kae da u prijeratnim vremenima na na hobi se gledalo neto drugaije nego danas, a ta nekolicina uzgajivaa iz Tenja bila je lan Dobojskog udruenja. Po

21

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

PRIPREMA KONKIKINE ZA IZLOBU

Kokinka, a poglavito patuljasta kokinkina meu najrasprostranjenijim su i najizlaganijim pasminama kokoi na svijetu. Taj trend je oit je i u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini te u Srbiji, gdje se iz godine u godinu broj izloenih kokinkina poveava. Meutim, uzgajatelji jo uvijek ne posveuju dovoljno pozornosti pripremi svojih ivotinja za izlobe. Ovim tekstom nastojat u to detaljnije opisati sve postupke, kako bi ivotinje na izlobu stigle u to boljem izdanju. Kokine u odreenim bojama lake su za odravanje istima i pripremu za izlobu od ostalih. Naime, lake je crnu kokinkinu odrati istom od bijele. Iz tog razloga mnogi uzgajatelji ne bi li od svojih ivotinja izvukli najbolje, nekoliko dana prije izlobe ih kupaju. U inozemstvu ova metoda je odavno u upotrebi, a kod nas malo uzgajatelja uope zna da se kokoi mogu kupati. Mnogi esto ostanu zateeni kada na Njemakim izlobama vide savreno iste i oblikovane kokoi, a pranje je upravo jedan od postupaka kako se to postie. Najboljim se pokazalo pranje 4 dana prije izlobe tj. prije samog ocjenjivanja, jer se na taj nain omoguava da se na perje nanese prirodan sloj masnoe, koji se pranjem ispire. Nakon toga dobro je ivotinju ogrnuti runikom, te istim oistiti krijestu, lice i podbradnjake. Zavrne radnje: Nakon svega ivotinju valja osuiti. Kao najbolja metoda pokazalo se suenje fenom. Toplim zrakom se isuuje perje, tako da puemo u njega iz suprotnog smjera od onog kako prilijee na tijelo. To e perje dobro osuiti te e ono postati jo rastresitije i bujnije. Mogue je ivotinju staviti i na toplo mjesto kraj pei da se sama osui, ali tada efekt nije isti kao kod suenja fenom. Nakon suenja ivotinju treba smjestiti u izlobeni ili slian kavez u koji smo prije stavili krupnu piljevinu ili hoblovinje. Na taj nain emo ivotinju odrati suhom i istom, a uz to e se i prilagoditi na izlobeni kavez.

Patuljasta kokinkina bijela 1+1, vl. Draen Bilii Noge: Kada pristupamo kupanju prvo emo krenuti od nogu. Koko se stavi u posudu u kojoj je topla voda ( dubine koliko je visoka noga). Vano je priekati da se perje namoi te da laganim pokretima ispod vode uklonimo neistou sa perja na nogama i prstima. Tijelo: Kada smo se rijeili prljavtine sa nogu promijenimo vodu. Ponovno stavimo koko u vodu te upotrebom ampona (najbolje onog za pse), namoimo sve perje kokoi do glave. Kada smo to uinili vano je ivotinju isprati od sapunice, uinite to istom toplom vodom, te se uvjerite da je sva sapunica isprana dolje.

Kokinkina 1,0, vl. M.Radovi Ovakva priprema je i vie nego poeljna jer e sudac primijetit da je uloen trud u tu ivotinju, a i sama takva pripremljena ivotinja e uvijek biti bolja i bolje djelovati u izlobenom kavezu od ostalih koje su samo uhvaene na dvoritu i stavljene u kavez. Ove gore opisane metode mogu se primjenjivati za druge pasmine kokoi, kao to je npr. svilasta koko. Draen Bilii

22

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

LIJEENJE KUNIA
Porijeklo nama rado viene ivotinje kunia je sa podruja mediterana, odnosno iberijsko poluostrvo i sjeverna afrika, odakle je rairen po cijelom svijetu. Za razliku od dviljeg zeca kunii u divljini imaju neto drugaiju grau tijela, ive pod zemljom, i kote slijepe mlade koji su apsolutno bespomoni prvih 15 dana. Pripitomljavanjem kunia dobijene su mnoge razliite rase, od patuljastih koji tee oko 1kg do orijaa koji budu i preko 8 kg teine. Pricip uzgoja i razmnoavanja je kod svih rasa slian. Jedino su razlike u broju mladih u leglima, odnosno male rase kote u prosjeku i manji broj mladunaca, 2-3 u prosjeku, dok kod orijaa taj broj zna biti i preko 15 mladih u leglu, mada mogu othraniti svega 7-8 njih. Prilikom odbijnanja mladih od majke treba voditi brigu o kokcidiozi koja se javlja u obliku proliva. Lijee se koritenjem lijeka slifadimidina ili njemu slinih lijekova, poput neofikokcina, ili baycoxa. Za mladog kunia je bitno da ima dovoljno veliki prostor za razvoj, kao i pravilna ishrana, koja se postie davanje koncentrata u obliku granula za kunie. Kada kuni odraste i bude u potpunosti formiran mogua je i ishrana kombinacijom raznih vrsta itarica, takoe uz kvalitetno sijeno. Za uzgajivae kunia najloiji period za uzgoj su ljeto zbog svojih vruina, i jesen zbog linjanja kunia. Usljed linjanja kunii postaju sterilni, iz razloga to velike koliine krfvi u organizmu se troe na zamjenu krzna. Taj proces moemo ubrzati davanjem kalcijuma u vodi, kao i ujednaenom temperaturom u kuniarniku. Veliki problem prestavljaju i nagle temperaturne promjene, koje su naalost preventivna vakcina koja se daje zdravim kuniima da nebi obolili, u sliaju da obole terapije za lijeenje nema. Najalosnije je to je virus miksomatoze proizveden u labaratoriju da bi sa njime se redukovala populacija divljih kunia. Sve upale disajnih organa se uspjeno lijee lijekovima iz porodice tetraciklina. Jo jedan bitan lijek u kuniarstvu je hloramfenikol koji ima irok dijapazon dejstva, od lijeenja limfnih vorova do konjuktivitisa oiju. Nasuprot drugim vrstama ivotinja gdje su neeljeni efetkti rijetki, kunii i drugi glodari su poloni toksinom dejstvu antibiotika uskog spektra poput penicilina moe razviti profuzna dijareja, a mogui ishod bolesti je uginue. Kod kunia se ova dijareja moe javiti i nekoliko sedmica nakon tretmana sa antibioticima (linkomicin, ampicilin, benzilpenicilin), najee kao rezultat prerastanja Clostridium spiroforme u cekumu poslije destrukcije normalne forme. Najvanije pitanje za lijeenje kunia je nain doziranja lijeka. Suoeni smo sa injenicom da veina lijekova na naim prostorima koji se mogu koristiti za lijeenje kunia nemaju u svom upustvu dozu za kunia, nego samo za vee ivotinje. Formula za odreivanje doze lijeka za kunie bi bila: F2=F1 (W1 / W2
0,25 0,25

Oznaka W1 je tjelesna masa a F1 preporuena doza lijeka za vrstu za koju je doziranje poznato, dok su W2 tjelesna masa i F2 traena doza za kunia.

postale naa svakodnevnica. O lijeenju kunia na naim prostorima malo se zna jer je kuniarstvo slabo zastupljeno. Za veinu informacija ovjek mora koristiti stranu literaturu i iskustvo stranih uzgajivaa. Jedna pozitivna stvar nae nerazvijenosti i izoliranosti je to nam jo uvijek nisu dole neke bolesti koje haraju kunie irom zapadne europe. Jedna od najopasnijih bolesti kunia je miksomatoza za koju ne postoji lijek, nego samo

Veina lijekova koji se daju ivotinjama pa tako i kuniima imaju karencu, to znai da meso ivotinje koja je tretirana odreenim lijekom nije za ljudsku upotrebu odreeni broj dana nakon apliciranja lijeka. Karenca ukoliko je ima je naznaena na upustvu svakog lijeka, i tu se nema potrebe nita preraunavati i umanjivati u odnosu na veliinu kunia. Miralem Hadi

23

UZGAJIVA^

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

Skuptina uzgajatelja malih ivotinja Europskog saveza od 16. - 20. svibnja u Altttingu / Njemaka
Generalna skuptina EE saveza ovoga puta se je odrala u Bavarskom gradiu Altttingu u Njemakoj. Malen ali lijep gradi, rodno mjesto Pape Benedikta XVI, ustupio je gostoprimstvo svim pristiglim delegatima zemalja lanica EE saveza. Hrvatska delegacija u sastavu: . erepac, V. Pavin, K. Safundi i moja malenkost B. Lonar doputovala je u etvrtak 17. 05. 2012. god., zajedno sa delegatima BiH negdje oko 15 sati na odredite. Nakon smjetaja svratili smo na kavicu na terasu hotela "Zur Post" gdje su nam prilazili poznanici i kolegi iz zemalja diljem Europe. Uglavnom od prvog do zadnjeg dana s nama Hrvatima su se druili kolega i kolegica iz BiH; E. Jabandi i J. Hasi te Slovenski kolegi; I. egovnik, Z. Kokol i . Koivnik. Ubrzo nakon dolaska u 18 sati slijedilo je slubeno otvorenje na sredinjem trgu ispred gradske vijenice. Bilo je tu folklora, pozdravnih rijei domaina, predsjednika EE saveza te prijem svih sudionika kod gradonaelnika grada Altttinga u gradskoj vijenici. Sutra dan je slijedilo dopuna i izmjena nekih lanova Statuta EE saveza, a u nastavku sastanci po sekcijama. Nadam se da o ostalome iz glavne Skuptine za Bih Uzgajatelj e vie napisati kolega E. Jabandi, a ja u podastrti ono najvanije to se je odvijalo na kuniarskoj sekciji. Mislim da e to zanimat uzgajatelje BiH saveza. sastavu: predsjednik Dieter Meister -Njemaka, dopredsjednik Roland Olinger -Luxenburg. lanovi standard komisije: Yvon Weissenbacher Francuskam, Herbert Zens-eka, Rainer Retschitzegger-Austrija, Erwin Leowsky-Njemaka i Mark Vogel-vicarska.

Kolege HR-SLO-BiH

Od ostalih dogaanja po dnevnom redu najbitnije je: !u kuniarski odjel EE saveza primljena je sekcija iz Latvija !na zahtjev Hrvatskog saveza u pisanom obliku za priznanje naeg HVO kunia odgovoreno nam je: kao pasminu EE savez e priznati nakon Europske izlobe s time da ga prikaemo na smotri u Leipzigu, a potom e biti uvrten u drugom tampanju u Euro standard. Za ovo izdanje koje izlazi iz tiska u 6 mjesecu je prekasno. !svi oni kojih e izlagati kunie na Europskoj smotri u Leipzigu, svoje kunie moraju cijepiti protiv hemoragije prije odlaska najmanje 1 mjesec. !slijedei seminar za kunie 2013. god. odrati e se u Bernu-vicarska u 4 mjesecu !za 2014. god. seminar je rezerviran za Hrvatsku u koliko ispunimo uvjete, u protivnom e se odrati u Nizozemskoj.

Delegati na kuniarskoj sekciji

U radu na kuniarskom odjelu sudjelovalo je 18 zemalja lanica. Izvrilo se glasovanje i potvrivanje dunosnika kuniarskog odjela. Za predsjednika je potvren gosp. Erwin Leowski iz Njemake, dopredsjednika Herbert Zens iz eke, a za tajnika Mark Vogel iz vicarske. Standard komisija je ostala ista u

Ostalo to se odvijalo bilo je vezano za dnevni red generalne Skuptine o emu e vjerojatno pisati predsjednik BiH Saveza gosp. E. Jabandi. Branko Lonar

24

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

BAMBUS I PORCELAN
Trei nastavak o Kini uglavnom u posvetiti pticama i materijalima koji se koriste za izradu kaveza.Prije toga elim skrenuti panju na savremenu arhitekturu Kine, gdje posebno dominiraju objekti olimpiskih stadiona, a meu njima se istie centralni olimpiski stadion u Pekingu. Ali nisu samo ti objekti atraktivni, jedan kojega jednostavno moram pomenuti je nova zgrada dravnog pozorita, inae vodi se rauna da se u savremenoj arhiktekturi koriste elementi tradicionalne kineske arhiktekture. seoskim predijelima Kine, ima izuzetan znaaj, jer se upotrebljava u graevinarstvu ali i u ishrani ivotinja. Spretni uzgajivai Kine masovno ga koriste za izradu raznih vrsta kaveza, transportnih kaveza, izlobenih kaveza, volijera i sl. Bambusi bi se mogli uzgajati i kod nas, ne ba sve vrste ali recimo: zeleni bambus, uti bambus i crni bambus, to su redom vrste koje ne zahtijevaju previe vlage. Promet ptica i kaveza kao i opreme za ptiarstvo je znaajan na golubarskoj pijaci, jer pored golubova samo su ptice tu zastupljene i za ljetnih mjeseci i akvariske ribice.

Olimpiski stadion u Pekingu

Proli nastavak sam zavrio sa najatraktivnijim golubomkineskim golubom sa uperkom na nosu. Moram da vam odmah otkrijem i tajnu, donio sam kui itavo jedno jato tih atraktivnih golubova-naravno uraenih od gipsa. Na pijaci ih je uglavnom dobra ponuda a po pravilu su smjeteni u neke transportno-izlobene kaveze izraene od tradicionalnog materijala-bambusa. Uglavnom su ti kavezi pretrpani golubovima pa to malo odudara od evropskih standarda.

Sve to je skupo dri se u sefu-kineske svirale

Kada sam prvi puta doao na golubarsku pijacu, i poslije pozitivnog oka koji sam doivio vidjevi da sam zaista doao na pravo mjesto, sa mojim pratiocima sam iao u obilazak i nekih skrovitijih mijesta. Na jednom mjestu sam vidio dvije ptice na grani koje tu slobodno stoje a pored njih sjede dvojica uzgajivaa koji vie lie na sumo hrvae, izvadio sam aparat da ih fotografiem istog momenta sam upozoren na naj grublji nain da to nesmijem da fotografiem. Malo sam bio zbunjen a i razoaran, ali sam na kraju primjetio da ptice imaju mali 15 cm dug lani kojim su zavezane i nemogu da polete sa toga drveta. Oigledno je bilo da se radi o vercu zakonom

Figurice kineskih golubova

Kada malo se odmaknete od centra grada i uete u ulice gdje dominiraju porodine kue odmah uoavate da po pravilu oko ulaznih vrata ili prozora postavljeni su kavezi sa pticama, balkoni su isto jedno od mjesta na kojima su postavljeni kavezi sa pticama. Kavezi su vei ili manji, to naravno zavisi i od veliine ptice. Karakteristike koje odmah uoavamo u ptiarstvu Pekinga, su ba ti kavezi koji su uraeni od bambusa i ukraeni brojnim porcelanskim posudicama. Kada govorimo o bambusu treba istaknuti da ima oko 250 vrsta bambusa i da veina uspijeva u predijelima sa monsunskim kiama, znai zahtijeva vlagu. U

Kavezi od bambusa ukraeni porcelanom

25

UZGAJIVA^
zatienih ptica iz prirode.

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

Tu sam se kasnije sreo i sa jednim starim Kinezom, koji je prodavao pribor za opremanje kaveza i kompletirane kaveze, bilo je veoma hladno i on se sav skupio u jedno klupko. Kod njega sam tada imao priliku da kupim i svoje prve dvije porcelanske posudice za vodu i hranu, odmah sam upozoren da ta tradicija ukraavanja kaveza za ptice ima veoma dugu tradiciju i da ona u stvari ima u neku ruku i takmiarski karakter. Moj izbor tada je bio svijetlo plavi porcelan sa naslikanim motivom kineskog sela, odmah da kaem da je i cijena bila izuzetno povoljna i prihvatljiva.

Dio kolekcije pojilica i hranilica od porculana Ivice Kovaa

Stvar je uzgajivakog prestia ureenje kaveza. Tom prilikom reeno mi je da posudice od porcelana mogu da budu stare i 200-300 godina ali i vie. Kina ima dugu tradiciju izrade predmeta od porcelana. Ono to me posebno razoaralo to je da je u konkurenciji sa ovim lijepim bambusovim kavezima ukraenim dekoratvnim porcelanskim posudicama, to su bezlini iani kavezi sa plastinim hranilicama i pojilicama. Normalno oni su jeftiniji, ali dijeluju monotono, dosadno, bez ideje, konfekciski, i proizvoau donose vei profit.

Svijetlo-plave porcelanske hranilice i pojilice

Kasnije, iste takve porcelanske posudice vidio sam i u jednoj prodavnici antikviteta, ali se podrazumjeva da su cijene bile ne prihvatljive. Hranilice i pojilice, pored motiva sa kineskog sela, oslikane su i sa motivima iz bajki, zatim motivima sa pticama i cvijeem. Osim tio su dekoratine i praktine su za odravalje, za razliku od plastinih na koje se skuplja kamenac i alge, porcelanske se lahko odravaju i kod njih nema tih problema. U principu u jednom kavezu su etiri posudice (hrana-zrnevlje, voda, minerali i vitamini) i uglavnom su iste iako sam imao prilike da vidim i kaveze sa drugim kombinacijama, naravno sve zavisi od mate uzgajivaa.

Razne vrste ptica na pijaci u Pekingu

Tako je bilo 2005. godine i bilo je veoma hladno i vrijeme kada pijaca nije u svom pravom sjaju. Sljedee godine ponovo

Stari Kinez u sredini

Lijepo i atraktivno

26

Savez za uzgoj i zatitu sitnih ivotinja u Bosni i Hercegovini

UZGAJIVA^

Kina ali i posjeta pijaci, jer rekli su mi da je septembar u svakom pogledu najbolji mjesec za posjetu i Kinu ali i za golubarsku pijacu. Tako je i bilo, to je bila prava pravcata prezentacija golubova i ptica, eksplozija boja koje se rijetko viaju.

Pored divljih ptica koje se prodaju ilegalno tu je mnotvo kanarinaca, papigica-tigrica, raznih vrsta zeba, grlica... Trei puta sam stigao na pijacu 2010. godine po nesnosnoj vruini i bilo je nevjerovatnih 40 stepeni celzijusovih i to u hladu. Ono to je mene posebno iznenadilo to je odjedanput hiper produkcija posudica za hranu i vodu to je sada jedna masovna proizvodnja i tu se gubi ta ljepota i dra za ukraavanje kaveza, biznis naprijed ostali stoj. Treba naglasiti da sam drugi i trei puta bolje primljen jer im doete na pijacu odmah budete primjeeni jer rijetko ovdje navraaju stranici, ipak je to periferija a nije neka atraktivna destinacija. Meutim za istinske zaljubljenike kao to vidite nema prepreka. Na kraju mi je prireen pravi pravcati ou sa pripitomljenim pticama. Dobro pogledajte ruke ovog mladog uzgajivaa i vidjeti e te jednu pticu a na dva metra od njega stoji i druga koje povremeno mijenjaju mjesta. Ako bi nekoga ovi moji prilozi inspirisali i potaknuli na odlazak u Kinu, od mene moe dobiti sve poterebne informacije. Ivica Kova ivica48@hotmail.com

Zajednika golubara

Hiper produkcija hranilica i pojilica

Ono to me posebno oduevilo je to to sam ponovo sreo starog Kineza i ovoga puta u njegovom improvizovanoj trgovini opet sam kupio nekoliko unikatnih i starih pojilica i hranilica od porcelana, a za uspomenu smo se i fotografisali zajedno.

Delegati SLO - HR - BiH

ou sa pticam za goste

27

Sa seminara bih saveza

Na skupstini bih saveza

Zenica

Obraanje delegatima Skuptine

Zajednicka peradara EE saveza

Skuptina EE saveza

Sve aktuelne teme, nove informacije slati na adresu sekretara Saveza kako bi bilo objavljeno u sljedeem broju.