Mediji i multimedija Razumjeti to je Multimedija znai razumjeti to su Mediji, koje su odlike medija, koj e vrste medija postoje, kako

o koristimo medije, koje su im mogunosti i znaaj za dan anje drutvo i pojedinca? Prvo to pada na pamet kada razmiljamo o medijima su mediji poput televizije, novina, radija itd.

Mediji i multimedija Prvo na to pomislimo kada se susretnemo sa pojmom Multimedija a, teksta i slike, najee na raunalu. Ono to je zajedniko se svime navedenim neto komunicira. Odgovoriti na pitanja kako e vrste komunikacije postoje i koji su uinci komunikacije znai dijima i multimediji.

je kombinacija zvuk ovim pomislima je injenica, komuniciramo, koj doi do saznanja o me

to je komunikacija? Komunikacija se odnosi na in gdje jedna ili vie osoba alju i primaju poruke, koje s u iskrivljene umom, koje se nalaze u nekom kontekstu, imaju odreeni uinak i daju ne ke povratne informacije. Ovi elementi prisutni su u svakoj komunikaciji bez obzi ra na to jeli ona Intrapersonalna, Interpersonalna, unutar male grupe, javnog go vornitva ili masovno komunicirana.

to je komunikacija? Prema tome komunikacijski in sastoji se od slijedeih komponenti : Kontekst Izvor-i Primatelj-i Poruke Kanal um Slanje kodiranje Primanje dekodiranje Povratn Uinak

Priroda komunikacije Komunikacija je proces transakcije, in, dogaaj, aktivnost, proces koji traje. Svak i element komunikacije integralno se odnosi na svaki drugi element, svi elementi su meuzavisni. Promjena u bilo kojem od elemenata, radi promjene u ostalim eleme ntima kpmunikacije. Primjer: Priate sa grupom prijatelja i najednom vaa majka ue u grupu. Ova promjena p ublike e dovesti do itavog niza drugih promjena. One mogu biti u stilu komunikacije , u sadraju, u frekvenciji koliko odreeni ljudi govore. Uvijek e zbog inicijalne pr omjene uslijediti druge promjene.

Priroda komunikacije Transakcijska priroda komunikacije moe se prikazati spiralom (E. X. Dance). Bez v idljivog poetka ili kraja spirala se nastavlja beskonano.

Nemogue je ne komunicirati esto komunikaciju smatramo intencionalnom, svrhovitom i svjesno motiviranom. Dale ko ee komuniciramo premda mislimo da ne komuniciramo ili nemamo elju za komunikacijo m. NPR: Student koji sjedi u zadnjem redu, bezizraajna lica, bulji naprijed u prosto riju ili kroz prozor - zapravo jako mnogo komunicira. On komunicira moda nezainte resiranost, moda dosadu, moda zabrinutost oko neeg drugog, moda elju da predavanje im prije zavri. Kako ne moemo ne komunicirati mi smo u interakciji sa ovom osobom koj a naizgled ne komunicira i reagiramo na neki nain. ak i ako ni na koji nain ne odgo varamo na njegovu komunikaciju odsustvo odgovora predstavlja odgovor.

Marshall McLuhan McLuhan predlae da medij djeluje na drutvo u kojem igra ulogu ne po sadraju koji da je nego po karakteristikama samog medija. McLuhan-ov primjer arulje: arulja nema s adraj kao to novine imaju lanke i televizija programe, ipak ona je medij koji ima d rutveni uinak. Taj uinak je da arulja omoguuje ljudima da stvore prostor u noi, koji b i inae bio obavijen tamom. On opisuje arulju kao medij bez sadraja. McLuhan kae da ar ulja stvara okoli samim svojim prisustvom.

Marshall McLuhan

Marshall McLuhan McLuhan naizmjence koristi rijei medij i tehnologija. Za Mcluhana medij je svaka e kstenzija nas samih. Pod svakom ekstenzijom ljudi Mcluhan podrazumijeva tehnologi ju, dakle medij je svaka nova tehnologija. Po Mcluhanu upravo sam Medij je poruk a!

Marshall McLuhan McLuhan opaa da bilo koji medij amplificira ili ubrzava postojee procese uvodi pro mjenu veliine, brzine, oblika ili uzorka u meuljudske odnose, ponaanja i akcije, a te promjene imaju psihike i socijalne konsekvence. Ovo je stvarno znaenje poruke k oju nosi neki medij, socijalne i psiholoke poruke i ona ovisi iskljuivo o mediju b ez obzira na sadraj koji se njime prenosi. Ovo je znaenje njegove tvrdnje Medij je poruka.

Marshall McLuhan Svaki medij dodaje se na ono to mi ve jesmo, mediji se tako realiziraju kao amputaci je i ekstenzije naih osjetila i tijela oblikujui ih u novu tehniku formu. Koliko go d je ova nova forma privlana ona nas stavlja u stanje narcisoidne hipnoze koja nam brani da vidimo pravu prirodu medija. McLuhan takoer kae da je karakteristika svak og medija da u sebi sadrava neki drugi prethodei mu medij. Npr. Internet u sebi sa drava tragove raznih ranijih medija tiskanog medija, radija i pokretne slike.

Marshall McLuhan McLuhan obrazlae da su mediji jezici sa svojim vlastitim strukturama, sustavima i gramatikom i da se kao takvi mogu prouavati. On vjeruje da mediji imaju uinke pom ou kojih kontinuirano oblikuju i preoblikuju naine na koje individue, drutva i kult ure vide i razumiju svijet.

Marshall McLuhan Po McLuhanu svrha nologija medija kao tako bi trebalo, u jegovoj interakciji

prouavanja medija je rasvijetliti ono to je nevidljivo: uinci teh takvih, a ne samo uinci poruka koje prenose. Prouavanje medija idealnom smislu, identificirati pravila u nekom mediju i u n sa drugim medijima.

Marshall McLuhan Za McLuhana mediji su za sadraj, ono to je pripadajua kultura za poeziju: prvo izvl ai svoje znaenje iz konteksta koji formira drugo. McLuhan gleda na kulturu (u irem smislu) i drutvo u kojem medij prenosi poruke da bi identificirao uzorke uinaka me dija.

McLuhan i drugi Neki teoretiari napali su McLuhan-ove definicije i teorije medija sa obrazloenjem da su prejednostavne. Umberto Eco, na primjer, istie da McLuhan-ov medij svodi po jmove kanala, kodova i poruka pod kiobran termina medija koji unosi zabunu izmeu: kanala - sredstva kojim poruka putuje, koda - naina na koji je poruka oblikovana i samog sadraja poruke. Umberto Ecco - Redoviti je profesor semiotike na Sveuilitu u Bologni.

Pojam medija Pojam medija odnosi se na razliite naine komunikacije. Kada pogledamo jako pojedno stavljenu komunikacijsku shemu u kojoj Izvor odailje poruku koja putuje prema nek om Cilju, vidljivo je da je Medij onaj koji prenosi poruku. Izvor Poruka Medij Cilj Po ovoj jednostavnoj shemi, vidljivo je, da su ovi elementi meusobno povezani. Iz vor oblikuje poruku koja ima neko znaenje i usmjerena je na cilj. Ta poruka dolaz i do cilja kroz odreeni medij. Ako se bilo koji od elemenata promijeni mijenjaju se svi ostali elementi.

Pojam medija Pogledajmo kompleksniju formulu koju je Richard Braddock formulirao na temelju L asswelove formule Who says what in which channel to whom with what effect? u slije deu formulu: WHO says WHAT to WHOM under WHAT CIRCUMSTANCES through WHAT MEDIUM fo r WHAT PURPOSE with WHAT EFFECT Tko, kae to, Kome, pod Kojim Okolnostima, putem Koje g Medija s Kojim Ciljem i s kojim Uinkom

Pojam medija Odgovoriti na pitanja u Braddockovoj formuli znai objasniti o kakvoj se komunikac iji radi. Medij na taj nain podrazumijeva i omoguava odreeni tip komunikacije. Medi j je sredstvo komunikacije, kanal kojim putuju informacije. Komunikacija se goto vo nikada ne odvija preko samo jednog kanala, ve se dva tri ili etiri nezavisna ka nala esto koriste simultano.

Interpersonalna komunikacija Pogledajmo model Interpersonalne komunikacije (izmeu dvije osobe) licem u lice. vizualni medij vokalno auditivni medij Izvor / Cilj taktilni medij kemijsko olfa ktorni medij Izvor / Cilj Oba komunikatora su izvori i primatelji podataka kroz etiri razliita medija istovr emeno. Svi ovi mediji djeluju meuzavisno u kombinaciji i promjene ili sadraj u jed nom mogu izazvati promjene u ostalima.

Interpersonalna komunikacija Jasno nam je da je shema koju smo vidjeli prikaz Multimedija. Svaka interpersona lna komunikacija je multimedija, komuniciranje kroz vie medijskih kanala istovrem eno.

Interpersonalna komunikacija NPR. U komunikaciji licem u lice mi govorimo i sluamo, (vokalno auditivni kanal) em itiramo mirise i osjeamo ih (kemijsko olfaktorni kanal) i esto upotrebljavamo dodi r (taktilni kanal). Takoer postoji i povratna veza kojom dobivamo informacije o s vojim vlastitim porukama. Kada gledamo televiziju primamo samo zvuk i sliku tako da je razgovor daleko potpunija multimedija od televizije.

um um je sve to iskrivljuje ili interferira sa porukom. Kaemo da je um prisutan u komun ikaciji ukoliko se poslana poruka razlikuje od primljene poruke. Kao tipine primj ere uma poznajemo: buku prometa, um (klima) ureaja, govorne mane odailjaa, sunane naoa e koje netko nosi itd. um je prisutan i u pisanoj komunikaciji kao: umrljan ili n ejasan font, tisak koji probija stranicu, izguvane, umrljane, poderane stranice, loa gramatika itd. Medij 1... ...Medij X I/C um I/C

um um kao psiholoka interferencija predstavlja pristranost, predrasude u poiljateljima i primateljima koje dovode do procesa iskrivljenja informacija. Medijska pristr anost najrasprostranjeniji je oblik uma i ima najvei utjecaj zbog masovnih medija!

um Culture Jamming (Ometanje Kulture) pojavljuje se kao odgovor na medijsku pristra nost i sline vidove uma. (Ometanje Kulture je in preobrazbe postojeih masovnih medija da proizvode negativn e komentare o sebi, koristei komunikacijsku metodu izvornog medija za prenoenje po ruke. To je oblik javnog aktivizma koji je obino u suprotnosti s komercijalizmom i vektorima korporativnog imagea. Cilj Ometanja kulture je stvoriti kontrast izm eu imagea i realnosti korporacije, iskoristiti medij koji namjerno indoktrinira p ubliku da bi se osvijestila injenica o postojanju uma, pristranosti i da je sam me dij poruka!

um

um

um

Multimedija Multimedija je zajedniki naziv za medije koji kombiniraju vie tipova pojedinanih me dija, da bi se stvorila jedna cjelina. U obinom govoru multimedija najee znai interak tivni raunalni projekt u kome se koristi video, audio i tekst, dakle, kombinaciju vizualnog i auditivnog medija sa razliito kodiranim specifinim sadrajem.

Multimedija Multimedia je kombinacija medija koji prenose sadraj u kodiran u razliitu kombinac iju oblika. Najee ukljuuje kombinaciju teksta, zvuka, slika, animacija, videa i drug ih interaktivnih formi. Multimediju dijelimo u dvije iroke kategorije Linearnu i Nelinearnu. U Linearnu kategoriju spada sadraj koji se odvija bez navigacijske ko ntrole konzumenta poput filma, ili televizije. Nelinearna kategorija koristi int eraktivnost da bi se kontrolirao napredak kroz sadraj poput kompjuterske igre ili testova na raunalu (npr. HAK online test -sami pokreemo vrijeme, biramo na koje p itanje odgovaramo kada itd.)

Multimedija

Multimedija

Multimedija

Mediji Kao i Multimediju i medije dijelimo u razliite kategorije. Po McLuhanu postoje dv ije kategorije medija po kriteriju participacije od strane osobe koja bira konzu mirati medij. Vrui medij poput filma, intenzivira samo jedno osjetilo u visokoj ra zluivosti, on zahtjeva panju, a gotovo nita ne preputa mati i Hladni medij poput stri a koji je niske razluivosti, to jest trai puno vie svjesne participacije i mate da bi konzument izvukao vrijednost. Bilo koji vrui medij dozvoljava manje participacije od hladnih medija, kao to predavanje trai manje participacije od seminara, a knji ga od dijaloga.

Mediji

Mediji Vrui medij Vrui medij pojaava jedno izolirano osjetilo, u sluaju filma vid, na takav nain da se osoba ne mora naprezati da razazna detalje filmske slike i dogaanja. Vrui mediji uobiajeno pruaju potpunu ukljuenost bez velikog stimulansa. Npr. Knjiga spada u viz ualni medij, koristi se osjetilom vida, ali ita se moe udubiti. Vrui mediji vole ana litiku preciznost, kvantitativnu analizu, sekvencijalni poredak i obino su linearn i i logini. Radio, film, predavanja i fotografija su primjeri vruih medija.

Mediji McLuhan vrue medije stavlja nasuprot Hladnih medija npr. stripa, koji po McLuhanu, zbog minimalne prezentacije vizualnih detalja, od itatelja trai vie truda, a da bi ih on mogao doivjeti sa onim detaljima koje je crta moda elio prikazati. Andrija Maurovi Grika vjetica

Mediji Hladni mediji Hladni mediji nam uobiajeno daju slabu ukljuenost sa jako puno stimulansa. Oni zah tijevaju aktivnu participaciju od strane korisnika, ukljuujui uoavanje apstraktnih uzoraka i simultano razumijevanje svih dijelova neke cjeline. Seminari, crtii, te levizija, spadaju u Hladne medije (sam termin Hladni mediji McLuhan je posudio iz Jazza, a u tom kontekstu biti hla dan, znailo je biti otkaen) Ovako gledano, Hladni i Vrui mediji su komplementarni, ali oni nisu odvojene supr otnosti, nego egzistiraju u pretapanju, u kontinuitetu i mjerljivi su na skali k ao hladniji i topliji po stupnjevima.

Mediji i Multimedija Medij se takoer moe podijeliti u tri iroke kategorije s obzirom na to kolika je ukl juenost publike u sam medij: 1. Pasivni medij - zabiljeen i publika ne moe djelovat i na proizvod kao takav ve samo na kontekst i interpretaciju (knjiga, slika). 2. Aktivni medij u aktivnim medijima iskustvo je manje posredovano i teoretski publ ika ima mogunost interakcije sa izvoaima (recitacije, performansi i koncerti). 3. I nteraktivni medij - medij u kojem publika mora sudjelovati u izvedbi kako bi se ista nastavila (raunalna igra).

Mediji i Multimedija Teoretiar RPG-a J. Stenros predlae etvrtu kategoriju, za koju tvrdi da je transcend entalna i naziva je neposredni medij. Po Stenrosu, neposredni medij, odnosno nep osredna umjetnost, je umjetnost koju moemo iskusiti samo dok je stvaramo i ne moem o razluiti izvoae od publike. Primjer neposrednog medija je igra igranja uloga - Ro le playing (posebno iz konteksta da interaktivnost nije primarna odrednica RPG-a , ali neposrednost jest)

Mediji - podjela Po nainu na koji se neki medij prezentira medije dijelimo na Statike i Dinamike. St atiki Mediji Statiki medij je doslovan naziv, upuuje na to da se sadraj koji on pren osi ne mie. Novine, asopisi, plakati, knjige, slike, fotografije su sve primjeri s tatinih medija. NPR.: Statiki mediji u oglaavanju vani su kao masovni mediji i ostaj u do danas vrlo skupi. Otprilike 50 000 kn kota stranica za oglas u Veernjem ili J utarnjem listu. Razmislimo li da Konzum svoje akcije tiska na dvije stranice a d a je danas ivotni vijek novina procijenjen na 17 minuta radi se o poprilinoj inves ticiji.

Mediji - podjela Mnogi vjeruju da se u suvremenosti pomiemo sve blie potpuno dinaminoj on-line kultu ri, posebno razmislimo li da se Veernji i Jutarnji list u on-line izdanju auriraju otprilike svaka 2 sata. Ipak istraivanja pokazuju da cijene oglasa rastu tako da su statiki mediji i dalje esencijalni u industriji oglaavanja, i ispitanici imaju visoko je miljenje o masovnim medijima tiska.

Mediji - podjela Dinamiki Mediji Dinamiki mediji potpuno su suprotni statikim medijima i ukljuuju Int ernet stranice, socijalne mree i on-line forume. Internet stranice tj. Sajtovi omog uuju konzumentima interakciju sa odreenim tipom sadraja i daju im osjeaj ukljuenosti. Marketing preko socijalnih mrea se u zadnje vrijeme pokazao izuzetno monim na tritu , a i dalje je u rapidnom usponu. Twitter, Facebook i Linkedln se pokazuju kljuni ma u interakciji konzumenata i brandova, koji se natjeu. To je polje visoke dinam ike sa brzim promjenama kako u sadraju, tako u mikro-medijskim aspektima komunika cije.

Mediji - podjela

Mediji - podjela Iako su Statiki i Dinamiki mediji vrlo razliiti, ozbiljne kompanije danas koriste o ba tipa da bi komunicirali svoj sadraj. Statiki medij se smatra klasinim, s dugogod injom reputacijom, a dinamiki modernim i onim koji im daje priliku za neposrednom komunikacijom i interakcijom sa publikom.

Mediji - podjela Sve ove razliite podjele i kategorije medija daju nam za naslutiti da smo okrueni ogromnom koliinom razliitih oblika komunikacije u kojoj stalno uestvujemo na vie fro ntova istovremeno, puno vie nego to smo toga svjesni.

Mediji Jedini nain na koji medije moemo sagledati u potpunosti jest da se osvijestimo u t om kaosu i izluimo sa strane, odvojeni od njih. Ovo je nuno da zbog snane sposobnos ti svakog medija da nas nesvjesne gurne u subliminalno stanje Narcisoidnog trans a, gdje nam prenosi neke svoje pretpostavke, ideje i vrijednosti. Odvojeni, mi m oemo predvidjeti i kontrolirati uinke medija.

Mediji i drutvo Svim medijima, drutvo i kultura omoguuju i ograniavaju svako komuniciranje u jedins tvenoj multimedijalnoj komunikacijskoj transakciji, koja neprekidno utjelovljuje pojmove koji su kulturno raspoloivi u pojedinanom povijesnom vremenu. U ovom proc esu socio-kulturne samo aktualizacije mi djelujemo polu svjesni, bez mogunosti da ne komuniciramo, kao rtve medija i kao njihovi egzekutori.