PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAANSKO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

GRAANSKO PRAVO
Vedri-Klari 2006.

OPI DIO
GP u objektivnom smislu je grana priv.prava koja kao skup pravnih pravila ureuje odnose pravnih subjekata povodom stvari, inidaba, imovine i njihovih osobnih neimovinskih dobara. NAELA GP -a 1. Naelo stranake dispozitivnosti znai da graanskopravni odnos nastaje, prestaje i mijenja se ponajprije voljom pravnih subjekata. U obveznom pravu se oituje kao sloboda ugovaranja, odnosno kao sloboda ureivanja obveznih odnosa. U stvarnom pravu se oituje u slobod nom koritenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima (npr.pravo vlasnitva). U naslj.pravu izraava se u slobodi oporunog raspolaganja. 2. Ravnopravnost subjekata poloaj strana u odnosu je koordiniran; nema subordinacije jedne strane d rugoj, koja karakterizira upravno pravo. To naelo usko povezano s naelom disp. jer graanskopravni odnos nastaje voljom subjekata, a te volje su ravnopravne. 3. Imovinska sankcija sankcija je tetna posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne dri zapovijedi ili zabrane izraene u pravnoj normi. Pobjedom naela ravnopravnosti subjekata dolo je do priznanja iskljuivo imovinske sankcije za neispunjenje dune obveze. 4. Prometnost prava jedino na podruju GP-a postoji mogunost prometa subjektivnih imov.prava (neprometna prava pravo osobne slunosti, osobnosti). Prometnost subj.prava posljedica je razmjene robe putem trita. SUSTAV GP-a Dva modela: institucijski i pandektni. Inst. potjee iz rimskog prava Gaj Institucije kae da se cjelokup no pravo odnosi na: 1. personae (osobe) 2. res (imovina) 3. actiones (tuba) (npr.OGZ iz 1811. i Code civil iz 1804.)

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pand. 1. 2. 3. 4. 5. razvijen u njem.pravnoj teoriji sastoji se od 5 dijelova: opi dio obvezno pravo stvarno pravo obiteljsko pravo nasljedno pravo

Pand.sustav ne polazi od ukupnog pravnog poretka, nego samo od GP-a, i zato mu se danas daje prednost. I u nas prihvaen taj sustav, pa se GP sastoji od:

Opeg dijela koji sadri skup pravila i naela koja su zajednika svim dijelovima GP -a. Stvarnog prava ko je je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi meu pravnim subjektima s obzirom na stvari. Obveznog prava koje je skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutv.odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlatena od druge strane (dunika) zahti jevati neku inidbu, a ona je duna tu inidbu ispuniti. Nasljednog prava koje je skup pravnih pravila kojima se za sluaj smrti jedne osobe (ostavitelja) ureuje prijelaz njene imovine na druge osobe (nasljednike).
ODNOS GP-a PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA GP trgovako pravo: GP se prema trg.odnosi kao ope prema posebnom. Dualistika teorija sastoji se u potpunom odvajanju trg.od GP -a (Njem, Franc.), a monistika teorija zadrava jedinstvenost GP -a za sve vrste subjekata i pravnih poslova s odreenim odstupanjima za trgovce i trg.poslove (Italija, vic.). Prema ZOO, na trg.ugovore se primjenjuju odredbe koje se odnose na sve vrste ugovora, osim ako za trg.ugovore nije izrijekom drukije odreeno. Osobitosti trg.prava: krai rokovi, neformalnost poslova (o sim kod vrijednosnih papira), naglaena potreba povjerenja, vanost trg.obiaja uzanci GP obiteljsko pravo: slinosti postoje u imov.odnosima brana steevina i posebna imovina, uzdravanje; takoer i u naelu dispozitivnosti , odnosno dobrovoljnosti zasnivanja i imovinskih i obiteljskih odnosa te na naelu ravnopravnosti sudionika. Razlike neprometnost obit.subj.prava i odsutnost imov.sankcije u obit.pravu. GP radno pravo: u radnom pravu prevladavaju norme imperativnog i zatitnog karaktera, ali ima i onih koje su imovinskopravne naravi (npr. propisi kojima se ureuje odgovornost za tetu koju uini radnik u organizaciji, koju pretrpi na radu). Takoer, zasnivanje radnog odnosa ima ugovorni karakter.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
GP upravno pravo: Umjesto ravnopravnosti i koordinacije meu stranama u upr.pravu vrijedi naelo subordinacije, umjesto naela prometnosti naelo neprometnosti i delegacije nadlenosti, umjesto imovinske osobna sankcija. Upr.pravo ureuje i neke imovinske odnose, kao npr. pravni reim dobara u opoj uporabi, eksproprijacija, uzurpacija, rekvizicija, a djelomino ih ureuje u razliitim ogranienjima slobode ugovaranja propisivanjem cijena ili obveznog sklapanja ugovora. GP MPP: MPP ureuje imov.odnose s meunarodnim obiljejem, dok GP ureuje samo unutarnje imov.odnose. IZVORI GP-a: Izvori su: propisi, pravni obiaji, sudska praksa i pravna znanost. PROPISI Ustav ima relativno mali broj odredaba, kao npr.odredbe o nepovredivosti vlasnitva, jame se pravo vlasnitva i pravo naslje ivanja, ali se takoer i odreuje da pravo vlasnitva obvezuje njegove nositelje i korisnike na doprinoenje opem dobru. Jame se poduzetnika i trina sloboda, a zabranjuje zlouporaba monopola. Zakon pravo kod nas jo nije kodificirano. Zabrana retroaktivnosti, iako se moe odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag, a retroaktivno djelovanje imaju i svi interpretativni propisi. Nasuprot tome, za suca je zabrana retroaktivnosti apsolutna. PRAVNI OBIAJI to su pravila ponaanja koja su se kroz st anovito potrebno vrijeme oblikovala u drutvenoj zajednici na osnovi nekog ponavljanjem utvrenog shvaanja, a zakonski im je propis svojom normom izravno ili neizravno dao pravni karakter. U pravnom obiaju kao izvoru prava moraju biti 2 elementa: a) materij alni koji pokazuje da drutvena praksa koja se izraava kao vrenje ili nevrenje odreenih radnji ili postupaka je dovoljno stalna i jednolina b) psiholoki koji se naziva opinio iuris sive necessitatis, tj. uvjerenje da se radi o opeobvezatnom pravnom pravilu ponaanja. Sud mora rijeiti svaki sluaj koji stranke pred njega iznesu; ako za neki konkretni sluaj ne postoji pravno pravilo u pozitivnim propisima, sud e se obavijestiti ne postoji li u narodu obiaj po kojem bi se mogao rijeiti konkretni slu aj ne smije se primijeniti ako je pravilo iz obiaja suprotno naelima pravnog poretka. SUDSKA PRAKSA neizravan izvor prava to je donoenje vie suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju. PRAVNA ZNANOST neizravan izvor prava djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

GRAANSKOPRAVNI ODNOS To je onaj drutveni odnos koji je ureen pravnim pravilima GP-a. Javlja se u prvom redu kao faktini, materijalni drutv.odnos. Mat.drutv.odnos postaje graanskopravnim odnosom tek onda kad ga GP prizna i uredi. Pretvaranjem faktinih drutv-gospodarskih odnosa u graanskopravne omoguuje se privredno kretanje. injenice za koje pravo vee postanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnog prava nazivaju se PRAVNIM INJENICAMA. S obzirom na postanak, dijele se na: a) prirodni dogaaj (roenje, smrt) b) ljudske radnje; dijele se na doputene i nedoputene; meu doputenima najvaniji su pravni poslovi; pravni posao je stranako oitovanje volje usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka; nedoputene ili protupravne radnje su delikti. S obzirom na funkciju, dijele se na: a) pretpostavke to su pravne injenice koje su doista realno nastale u stvarnosti, a potrebne su da b i nastao, promijenio se ili prestao odreeni graanskopravni odnos. b) pravna osnova to je ona bitna pretpostavka za koju se vee postan ak, promjena ili prestanak subjektivnog gra.prava; ona je sredinja pravna injenica i odreuje karakter samog graansko pravnog odnosa; njeno postojanje se uvijek mora dokazati. c) predmnjeva ili presumpcija smatra se dokazanom dok se ne dokae protivno praesumptio juris proglaenje nestalih za umrle kod pravne ili oborive predmnjeve nikada se ne dokazuje ono to se predmnijeva moe se uvijek oboriti protudokazom; preasumptio juris et de jure neoboriva predmnjeva protudokaz nije doputen npr.poznavanje stanja u zemljinim knjigama. d) fikcija to je pravna injenica za koju se zna da se uope nije dogodila ili da se nikad nee ni dogoditi ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki graanskopravni odnos npr.nasciturus pro jam nato habetur prema ZOO, uzima se da je zaeto dijete roeno, kad se radi o njegovim probicima, pod uvjetom da se rodi ivo. SUBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Pravni subjekt moe biti fizika i pravna osoba. Pravna sposobnost je svojstvo biti nositeljem prava i obveza. Kad bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost , on bi prestao biti pravni subjekt, a fizika osoba bi postala stvar.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Poslovna sposobnost je kad se vlastitim oitovanjem svoje volje stjeu prava i obveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne i poslovnu. Deliktna sposobnost ili uraunljivost ili ubrojivost je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelovanja. Unutar poslovne sposobnosti postoje 3 stupnja: 1. Puna ili potpuna posl.spos. stjee se punoljetnou. I maloljetna osoba sklapanjem braka postaje potpuno posl.sposobna. Punu posl.spos.moe stei i maloljetnik koji postane roditeljem, ako je stariji od 16 god. i ako je mentalno zreo. 2. Ograniena i djelomina posl.spos. osobe s ogranienom posl.spos.mogu same sklapati pravne poslove, ali ih mora odobriti zakonski zastupnik. Pravni posao koji sklapa osoba ograniene posl.spos.naziva se epavi pravni posao negotium claudicans. Prema Obiteljskom zakonu maloljetnik koji se zaposli, a to moe s navrenih 15 god i uz suglasnost roditelja, ima djelominu posl.spos. Dunost mu je jedino pridonositi za svoje uzdravanje. 3. Potpuna posl.nesposobnost takve osobe uope ne mogu sklapati pravne poslove, za njih to mogu initi n jihovi zakonski zastupnici. Prema Obiteljskom zakonu potpuno su posl.nesp.maloljetnici do 18.god. (osim onih koji sklope brak ili postanu roditelji) i punoljetne osobe koje su odlukom suda potpuno lieni posl.spos. Deliktna sposobnost nastupa s navrenih 14 god. Pravna osoba je drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak pr iznao pravnu sposobnost. Prema teoriji fikcije odreene drutvene tvorevine nisu personae jer nisu bia obdarena vlastitom voljom. Onako kako ju je postavio Savigny, ona znai ne samo uspostavljanje rimskog koncepta jedinstvenog subjekta bez obzira na supstrat nego i pobjedu nad uenjem prirodnopravne kole o pravnoj osobi koja ju je svela na skup pojedinaca. Ta teorija nije uspjela odrediti pretpostavke potrebne da bi neka tvorevina uope mogla biti proglaena pravnim subjektom. Danas se teorija fikcije naziva klasinom teorijom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
P o t v r d n e t e o r i j e:
Organska teorija korijeni joj poniru u staro germansko pravo, zato se i zove organskom ali i germanskom teorijom. Osnovna joj je zasluga to je upozorila na realnu egzistenciju pravnih osoba i to je skrenula pozornost na vanost i znaenje organa. Nedostatak joj je to je poistovjetila organizam i organizaciju. Teorija pravne realnosti razradila ju je franc.civilistika doktrina naglaava 2 osn.naela: a) da treba priznati postojanje pravne osobe, ak i u sluaju zakonske utnje b) da treba priznati prava pravnoj osobi, ak i preko zak.teksta, ako su takva prava potrebna za realizaciju kolektivnog interesa. U fond uenja o pravnoj osobi ova teorija je unijela ove elemente: organizaciju, realno djelovanje organa, interes i cilj. Teorija ustanove naglaava realnost organizacije ali time to cilj kao jedan od esencijalnih elemenata pretvara putem ideje o cilju zapravo u nov supstrat pravne osobnosti to je neprihvatljivo.

O d r i n e t e o r i j e:
Teorija namjenske imovine predstavnik Brinz, koji je bio uvjeren da mogu postojati subj.prava bez subjekata. Teorija destinatara Jheringova teorija nedostajalo mu je precizno razlikovanje izmeu vlasnitva u gospodarskom i pravnom smislu. Teorija kolektivnog vlasnitva. Teorija realne egzistencije u znanosti sporno pitanje u kojem trenutku drutv.tvorevina stjee pravni subjektivitet. Smatra se da su potrebne najmanje 3 pretpostavke da bi se neka drutv.tvorevina mogla pojaviti kao subjekt u pravnim odnosima: 1. je da drutv.tvorevina mora imati vrstu i trajnu organizaciju 2. je zasebna imovina, odvojena od imovine svojih lanova 3. je stjecanje pravnog subjektiviteta; prema sustavu slobodnog udruivanja, pravna osoba nastaje organiziranjem, to se vidi iz statuta, nadlenom tijelu se podnosi prijava koja nema konstitutivni karakter; prema sustavu normativnog akta drutv.tvorevina dobiva pravnu sposobnosti ili neposredno propisom ili se spec.propisima odreuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi neka org.postala pravna osoba; prema sustavu koncesije, org.dobiva pravnu sposobnost posebnim aktom upravnog tijela odobrenjem. Pravne osobe imaju i poslovnu i deliktnu sposobnost. Ova teorija zasluna za sljedee elemente: pojam, svojstvo, pretpostavke i poetak pravne osobnosti. U RH prevladava normativni sustav.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za fiz.osobu se kae da ima opu pravnu sposobnost, a za pravnu da ima posebnu pravnu sposobnost (pravna sposobnost se odreuje statutom pravne osobe). Tijelo ili organ je fiz.osoba preko kojih pravna osoba izraava svoju volju. Kod fiz.osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastaju istodobno, dok kod pravne osobe nastaju istodobno. Kod pravne osobe nema stupnjevanja posl.spos.dok je to karakteristino za fiz.osobu. S druge strane, kod fiz.osobe nema stupnjevanja pravne spos., dok kod pravne ima. Pravne osobe se mogu podijeliti u 4 osn.vrste: - pravne osobe javnog prava - pravne osobe privatnog prava - korporacije - zaklade KORPORACIJA je organizirana zajednica osoba koja je samostalan pravni subjekt razliit od pojedinih lanova korporacije. Za korp.je karakteristino da se njezin identitet ne mijenja promjenom lanova. Tipine korp.npr.dionika drutva. ZAKLADA je za odreenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost. Osniva se ili ak tom dr.vlasti ili pravnim poslom fiz.ili pravnih osoba. To je samostalna zaklada, a nesamostalna zaklada je nalog oporuitelja kojim ostavlja dio ili cijelu ostavinu ve postojeoj pravnoj osobi npr.za zbrinjavanje i kolovanje siroadi nije pravna osoba. Fundacija se razlikuje od zaklade po tome to se osniva za razdoblje ne dulje od 5 god. PODUZEE je pravna osoba koja obavlja privrednu djelatnost radi stjecanja dohotka odnosno dobiti. 4 tipa poduzea: a) drutveno poduzee b) zadruno poduzee c) mjetovito poduzee d) privatno poduzee Pravna osoba moe prestati: - propisom ili aktom dr.vlasti - ako je osnovana radi postizanja odreenog cilja, moe prestati i ostvarenjem tog cilja - moe prestati i zbog toga to se broj lanova smanjio ispod odreenog broja, koji j e npr.predvien statutom pravne osobe - odlukom lanova koji je sastavljaju - nestankom imovine - steajem Likvidacija je postupak u kojem se razrjeavaju imov-pravni odnosi pravne osobe koja treba prestati postojati kao samostalan pravni subjekt. Nakon postupka likvidacije pravna se osoba brie iz registra.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
GRAANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU Subj.GP je skup ovlatenja koja pravnom subjektu u odreenom graanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog GP. Pod GP u objektivnom smislu razumijevamo skup pravni h pravila kojima se ureuju drutv.odnosi. Funkcije subj.gra.prava: - njima izraavamo meusobni odnos pravnih subjekata u odreenom gra pr.odnosu - njima izraavamo i faktini odnos koji postoji izmeu subjekta i objekta u pravnom odnosu - bez njih nema pojma imovine Sadraj subj.GP: a) pripadanje i ovlatenje ovlatenje je ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari. Ukupnost odreenih ovlatenja ini subj.pravo. Npr.pravo vlasnitva u subj.smislu vlasnik moe raditi sa svojom stvari to ga je volja, osim onoga to mu je propisima zabranjeno. b) interes Zahtjev je objektivnim pravom zajamena mogunost da se od drugoga zahtijeva in ili propust koji istodobno znai ostvarenje subj.prava. Vrste prava u subj.smislu: a) apsolutna i relativna Aps.su ona subj.gra.prava koja djeluju protiv svakog ili erga omnes, npr. pravo vlasnitva, prava osobnosti. Rel.su ona subj.gra.prava koja djeluju izmeu tono odreenih strana ili inter partes, npr. obvezna prava. b) prenosiva i neprenosiva Prenosiva se mogu neogranieno prenositi s jednog na druge subjekte, a neprenosiva ne mogu npr.prava osobnosti i osobne slunosti. c) glavna i sporedna prava kad nastanak, prijenos ili prestanak nekog subj.gra.prava ovisi o postojanju drugog subj.prava, tada to pravo nazivamo sporednim ili akcesornim, npr. zalono pravo, pravo na kamate, na ugovornu kaznu. d) preobraajna prava ovlatenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okona graanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka. Dijele se na preobr.prava nastanka, promjene i prestanka gra-pr.odnosa. Naziva se jo i potestativno pravo i pravna mo. Vezana za prekluzivne rokove.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA To su stvari, inidbe, imovina i ostala neimovinska dobra povodom koji h pravni subjekti stupaju u te odnose. STVARI u gra-pr.smislu su materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje u sadanjosti, ili za njih postoje pretpostavke da e doista nastati u budunos ti. Dioba stvari po kriteriju prometnosti Sposobnost stvari da se pojave kao objekti subj.prava i kao objekti pravnih poslova naziva se prometnom sposobnou stvari. a) stvari u prometu (res in commercio) b) stvari ograniene u prometu (npr.lijekovi, oruje, eksplozivi, otrovi) c) stvari izvan prometa (res extra commercium) su stvari koje uope ne mogu biti objekt imovinskih prava ili ne mogu biti objekt pravnih poslova (npr.javni putovi, parkovi). OPA DOBRA voda u rijekama, jezerima i moru, zrak i morska obala njima upravlja RH. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava 1. POKRETNE I NEPOKRETNE STVARI (res mobiles res immobiles) Pokretne su one stvari koje mogu mijenjati poloaj u prostoru a da se pritom ne uniti njihova bit, odnosno da se time ne pro mijeni njihova struktura. Nepokretne su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru a da im se kod toga ne uniti ili ne promijeni struktura. a) kriterij prirodne kakvoe prema ovom kriteriju nekretnine su ponajprije zemljita, odnosno estice zemljine povrine, kao i sve to je sa zemljitem trajno povezano bilo mehaniki, bilo organski, na povrini zemlje ili ispod nje. Prema ZV-u ne smatraju se dijelovima zemljita one zgrade koje su trajno povezane sa zemljitem, ali su od njega pravno odvojene nekim stvarnim pravom koje ovlauje svog nositelja da na tuem zemljitu ima zgradu ili dr.graevinu u svom vlasnitvu. b) kriterij pertinencije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim prirodnim fizikim svojstvima pokretna. Pertinencija je pr ipadak neke druge stvari. Npr.nekretninom se smatraju strojevi, stoka, sjemenamijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji. c) kriterij posebnih ciljeva pokretna stvar se smatra nekretninom zato to je zakonom tako odreeno, npr. brodovi i zrakoplovi prije u RH.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. ZAMJENJIVE I NEZAMJENJIVE STVARI (res fungibiles res non fungibiles) Zamjenjive stvari su one koje se u prometu odreuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. res quae pondere, numero, mensura constant. Npr. ito, vino, eer. To su generine stvari kod kojih individualitet nije vaan. Nezamjenjive stvari su one koje u prometu dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost species npr.umjetnika slika, modna kreacija. 3. POTRONE I NEPOTRONE STVARI (res consumptibiles res non constumptibiles) Potrone su one stvari koje se jednokratnom uporabom unitavaju ili im se vidljivo smanjuje supstancija. Nepotrone stvari su one koje se prvom uobiajenom uporabom ne unitavaju niti im se vidljivo smanjuje supstancija. 4. DJELJIVE I NEDJELJIVE ST VARI (res divisibiles res indivisibiles) Djeljive su one stvari koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih dijelova tako da im se ne uniti prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne umanji vrijednost. Nedjeljive su stvari kod kojih bi se diobom unitila njihova bit ili bi im se nerazmjerno umanjila vrijednost. Stvari se mogu dijeliti na nekoliko n aina: a) Fizika dioba b) Geometrijska dioba primjenjuje se kod zemljita, koja se mogu ravnim crtama po njihovoj povrini podijeliti na vie estica (parcela). Na ZV prihvaa naelo superficies solo cedit i sukladno njemu uspostavlja naelo jedinstvenosti nekretnine. Zemljite zajedno sa zgradom i svim drugim to je s njim trajno spojeno ini jednu cjelinu, jednu nekretninu. c) Civilna dioba dioba po vrijednosti, kada se dijele nedjeljive stvari, stvar se proda i cijena podijeli (npr.iva ivotinja, TV). d) Idealna dioba svaka se stvar moe pravno razdijeliti na sadrajno jednake idealne dijelove; veliina se odreuje raunski u odreenom razmjeru prema cijeloj stvari; najee u obliku razlomka, npr.1/3. Jednostavne stvari su one koje po shvaanjima u obinom ivotu i prometu ine jedinstvo. Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih, odnosno samostalnih stvari u jednu novu cjelinu, ali tako da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju dosadanju fiziku opstojnost. a) sastavljena stvar s nesamostalnim dijelovima su stvari kojih sastavni dijelovi gube svoju raniju samostalnost, ali ipak zadravaju svoju raniju fiziku opstojnost. Gubitak samostalnosti vidi se u tome to se sastavni dio ne moe odvojiti a da se time cijela stvar ili on sam ne uniti po ZV taj dio je bitni dio. b) sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima su stvari kojih sastavni dijelovi zadravaju ne samo svoju raniju fiz.opstojnost nego i stanovitu samostalnost. Prema ZV, to su odvojivi dijelovi.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pripadak ili pertinencija je sporedna stvar koja je odreena da trajno slui gospodarskim svrhama neke glavne stvari, a da pritom ne postaje njen sastavni dio. Pripadak je sporedna stvar koja pretpostavlja postojanje gotove gl.stvari, npr.koni etui pripadak je nalivpera. Naprotiv, samostalni sastavni dio sastavljene stvari neophodan je za itavu stvar, jer bez tog dijela stvar nije potpuna, npr. kola bez kotaa. 1. karakteristika pripatka: samostalna, ali sporedna pokretna stvari 2. karakteristika: trajno slui svrhama gl.stvari 3. karakteristika: postanak i opstanak kod postanka, odluna je volja vlasnika gl.stvari (vlasnik gl.stvari i pripatka mora biti ista osoba). Vanost pripatka je u tome to slijedi sudbinu gl.stvari Accessorium sequitur

principale.

Plodovi (fructus) su proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava. Za njih je karakteristino da su to prinosi koji se javljaju redovito i periodiki, a da pritom ne umanjuju samu plodonosnu stvar. S obzirom na nain postanka, dijele se u 3 kategorije: a) prirodni plodovi (fructus naturale) organski proizvodi bez sudjelovanja ljudskog rada b) industrijski plodovi stvar ih daje uz sudjelovanje ljudskog rada i prirode, npr.plod plemenite voke c) civilni plodovi (fructus civile) dobivamo ih od stvari posredstvom nekog pravnog odnosa, npr.najamnina Prirodni i ind.plodovi mogu se podijeliti na: a) visee plodove b) odvojeni plodovi c) ubrani plodovi d) potroeni, nepotroeni i zanemareni plodovi Vlasnik stjee vlasnitvo plodova separacijom. Separacijom jo stjeu vlasnitvo poteni posjednik, uzufruktuar i zakupac. Vrste civilnih plodova: dospjeli i nedospjeli. Dok se vlasnitvo prirodnih ili ind.plodova stjee separacijom, a ponekad i percepcijom, dotle se vlasnitvo civilnih plodova stjee dospjelou i percepcijom. Ukupnost stvari (universitas rerum) je zbroj fiziki samostalnih i meusobno koordiniranih stvari koje su ujedinjene zajednikom gospodarskom svrhom, a u prometu se javljaju pod zajedn.nazivom. Npr.stado ovaca, biblioteka. Komplementarne stvari je skup fiziki samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo jed ne stvari onemoguuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline, npr.ah, par cipela.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Novac slui kao mjerilo vrijednosti i kao mjerilo cijene. Procjenjive (res aestimabiles) su one stvari ija se vrijednost moe izraziti novanim ekvivalentom. Neprocjenjive (res inaestimabiles) su one stvari koje se ne mogu svesti na novani ekvivalent, npr. pramen kose. S obzirom na procjenjivost stvari, 3 vrste cijena: a) redovita cijena b) izvanredna cijena je subjektivna vrijednost stvari koja je procjenjiva objektivnim mjerilima c) afekcijska cijena je posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva obj.mjerilima. inidba je svaka poz.ili neg.ljudska radnja koju je dunik na temelju ob veznog odnosa duan izvriti vjerovniku. a) inidba mora biti ljudska radnja b) .mora imati imovinski karakter izravni imov.karakter inidbe pokazuje se u sluajevima kada dunikova radnja neposredno izaziva promjenu u imov.masi vjerovnika. Npr. kod obveze da se preda stvar, vjerovnik do ispunjenja inidbe tu stvar nije imao u svojoj masi. c) .mora biti mogua objektivno nemogua (kad je nitko ne moe izvriti) i subjektivno nemogua (kad je netko konkretno ne moe izvriti). d) . mora biti pravno doputena e) .mora biti odreena ili odrediva meu neodreene, ali odredive inidbe idu alternativne (dunik duguje 2 ili vie inidaba, ali im 1 ispuni oslobaa se obveze), fakultativne (dunik duguje 1 inidbu, ali mu je doputeno izvriti neku drugu kako bi se oslobodio obveze) i generine Sadraj inidbe: a) davanje (dare) inidba davanja stvari b) injenje (facere) objekt inidbe moe biti funkcija rada i rezultat rada c) proputanje (non facere) uvijek se proputa vlastita radnja d) trpljenje (pati) nespreavanje tue radnje koju bismo bili ovlateni sprijeiti da se ne nalazimo u obveznom odnosu. Imovina u gospodarskom smislu je skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu; to je skup subj.prava predstavljenih jednim nositeljem. Imovinska masa odreenog subjekta ul azi u njegovu imovinu u obliku razl.subj.prava koja ima taj subjekt na pojedinim dijelovima mase (npr.u obliku prava vl., slunosti, uivanja). Ali, u imovinu ulaze i ona subj. imov.prava koja se ne odnose izravno na stvari, dakle izravno na dijelove imov. mase. Prema tome, inidba ne ulazi izravno u imovinu subjekta, ona ulazi u obliku prava na inidbu koje ima vjerovnik prema duniku, inidba ne ulazi ni u imov.masu jer ona nije stvar, nego radnja ili proputanje.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Funkcije imovine: a) jamstvena funkcija imovina dunika prua jamstvo vjerovniku za namirenje njegove trabine. b) olakanje prometa pomou imovine omoguuje se da prava i obveze jednog subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu. Bez kategorije imovine ne bi bilo samo nemogue postojanje nasljed nog prava, nego bi bez te kategorije bilo nemogue udovoljiti suvremenim zahtjevima prometa, koji trai da se pravnim poslovima meu ivima omogui prijelaz itave imovine ili dijela imovine s jednog subjekta na drugi. Karakteristike imovine: a) jedinstvenost znai da odreeni pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu. Nositelj imovine ne moe svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe jer tada vjerovnik nikad ne bi znao iz koje se imov.grupe moe namiriti. Meutim, pravni poredak doputa iz odreenih razloga da se unutar jedinstvene imovine mogu razlikovati pojedini fondovi koji slue postizanju posebnih ciljeva, npr. brani drugovi imaju vl.imovinu i branu steevinu. b) identitet znai da imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi makar pojedini dijelovi iz nje izlazili, a drugi u nju ulazili. Identitet imovine omoguuje njenom nositelju aktivno sudjelovanje u prometu i omoguuje razmjerno lako utvrivanje odreenosti imovine kao objekta graanskopravnih odnosa. Osobna neimovinska dobra fizike osobe su ivot, tjelesno zdravlje, duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obit.ivota, sloboda i dr. Osobna neimovinska dobra pravne osobe su sva ona koja pripadaju i fiz., osim onih vezanih za bioloku bit fiz.osobe, a to su osobito ugled i dobar glas, ast, ime odnosno tvrtka, poslovna tajna, sloboda privreivanja. Osobnost je ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj fiz.i pravnoj osobi samom injenicom njezina postojanja kao pravnog subjekta. Pravo osobnosti je skup ovlatenja koja pravnom subjektu priznaju norme obj.prava na njegovim osobnim neimovinskim dobrima. Dva su temeljna ovlatenja na osobnim neimovinskim dobrima koja ine sadraj prava osobnosti raspolaganje i zatita prema treima. Kao osn.osobine prava osobnosti, mogu se navesti da je to neimovinsko pravo, zatim da je po svom erga omnes djelovanju apsolutno, te da je, kao strogo osobno, neprenosivo i nenasljedivo.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVNI POSLOVI Pravni posao je oitovanje volje koje je usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka. Meu pravnim uincima, najvaniji su postanak, promjena ili prestanak nekog gra pr.odnosa. Obveznopravni ugovori imaju 3 karakteristike: 1. takvim ugovorima se zasnivaju obveze i protuobveze; 2. u njima je do maksimuma izraeno naelo dispozitivnosti pravnih subjekata; 3. nastaju prihvatom ponude. Osim obveznopravnih ugovora, u obveznom pravu postoje i poslovi za gotovo , npr.realna kupoprodaja. Kod takvih ugovora strane ne zasnivaju obveze, nego je njihova namjera upravljena na i zmjenu inidbe i protuinidbe. Takoer, postoje i poslovi raspolaganja kojima strane ne zasnivaju obveze, ne izmjenjuju se inidbe, nego strane na odreeni nain raspolau svojim subj.pravima, a da pritom uope ne dovode u pitanje promjenu identiteta postojeeg obveznog odnosa, npr.cesija. S odreenim pravnim poslom nastupa onaj uinak koji su strane u pravilu i htjele postii (namjeravani pravni uinci), ali istodobno nastaju i svi drugi pravni uinci koje pravni poredak vee za takav pravni posao (nenamjeravani pravni uinci). Vrste pravnih poslova: a) jednostrani i dvostrani Jednostrani p.p. nastaju oitovanjem volje samo jedne strane, npr.ponuda, oporuka. Dvostrani p.p. su oni koji nastaju suglasnim oitovanjem volje dviju strana koje stoje jedna nasuprot drugoj ugovori. Obvezni ugovori se dijele na: a) jednostranoobvezne to su dvostrani p.p. kod kojih je samo jedna strana vjerovnik, a druga strana samo dunik, npr. posudba. b) dvostranoobvezni dvostrani p.p. kod kojih je svaka strana istodobno i vjerovni k i dunik, npr. kupoprodaja prodavatelj je istodobno i dunik i vjerovnik kao dunik duan izruiti stvar, a kao vjerovnik ovlaten je zahtijevati plaanje cijene; kupac je kao dunik duan platiti cijenu, a kao vjerovnik ovlaten je zahtijevati predaju stvari. b) pravni poslovi meu ivima (inter vivos) i pravni poslovi za sluaj smrti

(mortis causa)

P.p. meu ivima su oni kod kojih pravni uinak nastupa jo za ivota strana, a p.p. za sluaj smrti su oni kod kojih pravni uinak nastupa tek nakon sm rti strane koja ga je poduzela.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
c) naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) Naplatni su oni kod kojih se za inidbu trai protuinidba, npr.kupoprodaja, zamjena. Besplatni su oni kod kojih se za inidbu ne trai i ne daje protuinidba, npr.darovanje. d) komutativni i aleatorni Komutativni su oni kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja poznate meusobne inidbe i stranake uloge, npr. ugovor o zakupu, o najmu. Aleatorni su oni kod kojih u trenutku sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze strana, ponekad niti njihove stranake uloge, ve se to ini zavisnim od nekog vanjskog, neizvjesnog dogaaja, npr.ugovor o doivotnom uzdravanju, ugovor o okladi i igri. Znaenje ove diobe je u tome to se aleatorni poslovi ne mogu pobijati zbog prekomjernog o teenja. e) kauzalni i apstraktni Kauzalni su oni kod kojih je kauza naznaena kao bitan element p.p., npr.posudba. Apstraktni su oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla, npr.mjenini posao. f) formalni i neformalni Formalni su oni za koje je oblik odreen, bilo propisom, bilo voljom strana, a neformalni su oni za koje oblik nije odreen. Sadraj pravnih poslova a) bitni sastojci p.p. (essentialia negotii) To su oni sastojci koji su nuni za nastanak odreenog tipa p.p. Npr.bitni sastojci kupoprodaje su predmet i cijena. b) prirodni sastojci (naturalia negotii) To su oni sastojci koji se u p.p. podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode, odnosno pravne naravi odreenog p.p. Bez njih p.p. moe nastati. Propisi kojima se odreuju prirodni sastojci spadaju u jus dispositivum. Npr. kod zajma, ako mjesto vraanja nije posebno ugovoreno, dunik je obvezan pozajmljeni novac donijeti vjerovniku u mjesto njegova boravita. c) nuzgredni sastojci (accidentalia negotii) To su takvi sastojci koji vrijede samo ako ih strane ugovore. Najei nuzgredni sastojci su uvjet, rok i nalog. Uvjet je nuzgredna odredba dodana p.p. kojom se uinci p.p. ine ovisnim o nekoj buduoj i neizvjesnoj okolnosti. Za njega je karakteristino da je to odredba koju mogu p.p. dodati samo subjekti; ne moe se odrediti propisom. Vrste uvjeta: a) odgodni (suspenzivni) uvjet odgaa uinak p.p.do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. b) raskidni (rezolutivni) uvjet je takav uvjet ijim nastupom prestaju uinci p.p.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
c) afirmativan je onaj uvjet koji zahtijeva da se neto dogodi. d) negativan je onaj uvjet koji zahtijeva da se neto ne dogodi; kod af.i

neg.uvjeta nije odluan af.ili neg.nain izraavanja, ve pitanje treba li se neka okolnost dogoditi ili ne. e) potestativan je onaj uvjet kod kojeg je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisno o volji i odluci uvjetno ovlatenog. f) kauzalni je onaj uvjet ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom dogaaju, ili o volji nekog treeg. g) mikstni ili mjeoviti uvjet je onaj ije ispunjenje o visi o volji uvjetno ovlatenog i o nekom vanjskom dogaaju ili djelovanju neke tree osobe. Nepravi su ovi uvjeti: h) nuni uvjet je onaj kod kojega okolnost koja se treba dogoditi dodue je budua, ali nije neizvjesna. i) pravni uvjet nije uvjet nego jedna od pretpostavaka potrebna po propisu za postanak nekog pravnog odnosa. j) nemogui uvjet je onaj koji se ne moe ostvariti ni fiz. ni pravno. k) nedoputeni uvjet je onaj koji je protivan Ustavu, prisilnim propisima ili moralu drutva. l) nemoralan uvjet je onaj koji je protivan moralu drutva. Djelovanje uvjeta prvo razdoblje je vrijeme pendencije, a drugo nastupa onog trenutka kad se uvjet ispuni ili izjalovi. a) Vrijeme pendencije je razdoblje koje zapoinje djelovanjem p.p. i traje sve dok se uvjet ne ispuni/ne izjalovi. Ako je p.p. sklopljen pod odgodnim uvjetom, tada je nastao p.p. ali je odgoen njegov uinak. b) Ispunjenje uvjeta uvjet je ispunjen kada se dogodila ona okolnost koja je bila predviena u dispoziciji. Nitko ne moe podii tubu za ispunjenje odgodnog uvjeta. Ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu udovolji, njegovi uinci nastaju od trenutka njegova sklapanja, osim ako iz zakona, naravi posla ili volje strana ne proistjee to drugo. Ako je sklopljen pod raskidnim uvjetom, uinci u govora prestaju kad se uvjetu udovolji. Rok je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinak pravnog posla ograniuje vremenom, tj. uinak pravnog posla nastaje tek od odreenog vremena ili traje do odreenog vremena. Razlikujemo poetne rokove (dies a quo) i zavrne rokove (dies ad quem). Poetni rokovi su slini suspenzivnim uvjetima jer se uinak odgaa, a zavrni rezolutivnim uvjetima jer uinak p.p. prestaje nastupom uvjeta. Meutim, kod uvjeta postoji neizvjesnost, za razliku od rokova. Dalje podjele su na jednostavne kod kojih nema neizvjesnosti; odreeni su kalendarski kao dies certus an, certus quando, a sloeni sadre element neizvjesnosti dies incertus pro coditione habetur. Sloeni rokovi mogu biti odreeni na nekoliko naina:

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
kao dies certus an, incertus quando tj. kao dan za koji je izvjesno da e se dogoditi, ali je neizvjesno kada (npr.kada je rok dan neije smrti), kao dies incertus an, certus quando tj. kao dan za koji je neizvjesno hoe li se dogoditi ali se zna kad e se dogoditi ako se dogodi (npr.neiji roendan), kao dies incertus an, incertus quando tj. kao dan za koji je neizvjesno hoe li se i kad e se dogoditi (npr.auto za kraj studija).

Namet ili nalog (modus) je nuzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju namee neka dunost. Ne moe se dodati naplatnim p.p. dakle doputen je kod besplatnih pravnih poslova meu ivima i za sluaj smrti. ZOO: Ako je besplatni ugovor sklopljen uz namet, pa primatelj koristi ne ispuni namet, druga strana mo e zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora. Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znakovima ili drugim ponaanjem iz kojeg se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave. a) Usmeno oitovanje volje je oitovanje pomou ive izgovorene rijei (viva b) Pisano oitovanje volje je oitovanje dano pomou pisanih rijei, bez obzira na materijal na kojem je pisano, sredstvo kojim se pisalo te vrstu pisma i jezika na kojem se izraavalo. POTPIS mora biti vlastoruan; PARAF; FAKSIMIL je mehaniki otisak vlastorunog potpisa; RUKOZNAK (nepismeni), ELEKTRONIKI POTPIS. c) Oitovanje volje znacima. d) Oitovanje volje konkludentnim radnjama. PROTESTATIO je oitovanje volje kojim se odreena osoba unaprijed osigurava od pogrenog shvaanja njenih postupaka. RESERVATIO je oitovanje volje kojim se subjekt ograuje od toga da se neki njegov in shvati kao naputanje prava. e) utnja utnja ponuenika ne znai prihvat ponude, 2 iznimke: 1) sluaj kad ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem u vezi s odreenom robom; 2) se iznimka odnosi na osobe koje su se ponudile izvravati naloge druge osobe za obavljanje odreenih poslova kao i osobe u iju posl.djelatnost spada obavljanje takvih naloga npr.odvjetnici. 3) ugovor u iskljuivu korist ponuenog npr.netko drugome poalje neku stvar na dar.

vox).

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Najei oblici pravnih poslova su: usmeni, pisani, sa svjedocima ili sudjelovanjem nadl.tijela (p.p. koji se sklapaju u obliku sudskog zapisni ka ili javnobiljenikog akta). Ako je oblik ugovora propisan zakonom, pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u istom obliku. 2 iznimke: 1. je kad se usmena dopuna odnosi na sporedne toke o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno 2. je kad se kasnijim usmenim pogodbama umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane. Oblik nekog p.p. se najee zahtijeva radi valjanosti p.p., utuivosti, dokazivanja i upisa. Za ugovore se zahtijevaju sljedee pretpostavke valjanosti: 1. pravna i poslovna sposobnost subjekata, 2. valjano i suglasno oitovanje volje, 3. mogua, doputena, odreena ili odrediva inidba, 4. nedoputena (???) pobuda, 5. ponekad odreeni oblik p.p. ZOO pod nitetnou ugovora razumijeva APS.NITETNOST, a pod pobojnou REL.NITETNOST. Kategorija pobojnosti u smislu nevaljanosti posla ex nunc ne postoji prema ZOO. Nitetni su p.p. koji ne proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. Nastupa ex lege, a sud na nju pazi po slub.dunosti. Budui da nitetno st nastaje na osnovi zakona, sud moe svojom odlukom samo proglasiti posao nitetnim; takva odluka ima deklaratorno znaenje. Nitetnost nastaje ex tunc, tj. od samog trenutka sklapanja posla. Razlozi nitetnosti: a) Poslovna nesposobnost. Od fiz.osoba posl.su nesposobne maloljetne osobe (osim onih koje sklope brak ili postanu roditelji) i punoljetne osobe koje su liene posl.sposobnosti. ZOO propisuje da su p.p. koje sklopi pravna osoba s treima izvan djelatnosti koje ine njen predmet poslovanja valjani. A ko zastupnik pravne osobe sklopi p.p. bez suglasnosti odreenog tijela u pravnoj osobi, a takva je potreba predviena statutom ili dr.aktom, takav posao je nitetan. b) Nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje. Mane volje nesklad izmeu volje i oitovanj a; svjesni i nesvjesni nesklad. Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmeu volje i oitovanja kad jedna strana prigodom sklapanja p.p.svjesno oituje kao svoju volju neto to ona uistinu nee, a druga strana za to ne zna. Nitetnost p.p. uzrokuju sljedee mane volje: kolski primjer i ala; simulaciju (to je prividno sklapanje ugovora/p.p.). Moe biti apsolutna (kada se sklopi fiktivni p.p. radi zaobilaenja propisa ili prijevare treih osoba) i relativna (sklapanje prividnog p.p. da bi se njime prikrio neki drugi p.p.), nesporazum do kojeg dolazi

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne, dok istovremeno meu njima postoji nesuglasnost o naravi p.p.; sila (vis absoluta). c) Nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe. U okviru ireg pojma nedoputenosti razlikuju se: 1. zabranjeni p.p. 2. nemoralni p.p. 3. zelenaki p.p. to je takav ugovor kojim netko, koristei se stanjem nude ili tekim mat.stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom ili lakomislenou ugovori za sebe ili nekog tree g korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio. Za njih je predviena i kaznena odgovornost. d) Nedoputenost pobude. Za nedoputenost pobude moraju biti kumulativno ispunjene sljedee pretpostavke: 1. pobuda mora biti nedoputena, a nedoputena je u istim sluajevima u kojima je nedoputena i inidba, dakle, kad je protivna Ustavu, prisilnim propisima ili moralu drutva; 2. da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor; 3. da je drugi ugovaratelj znao ili morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na njegova sugovaratelja da sklopi ugovor. Iznimno, ova pretpostavka se ne zahtijeva kod besplatnih ugovora. e) Nedostatak potrebnog oblika. P.p. moe biti i djelomino nitetan nitetnost neke odredbe ugovora ne povlai za sobom nitetnost cijelog ugovora. Posljedice nitetnosti su: 1. obveza restitucije (povrat u prijanje stanje restitutio in integrum) 2. odgovornost za tetu Pobojni (relativno nitetni) p.p. proizvode pravne uinke kao i valj ani, ali se mogu, iz propisima predvienih razloga i u predvienom roku, ponititi. Posljedice ponitenja nastupaju ex tunc. Sud ne pazi na pobojnost po slub.dunosti; mora se podignuti tuba na pobijanje querella nullitatis. Razlozi pobojnosti: a) Ograniena posl.sposobnost. To je razlog pobojnosti samo u sluaju kad ogranieno sposobna osoba sklopi p.p. bez zahtijevanog odobrenja svog zak.zastupnika, a takvo odobrenje ni naknadno ne uslijedi. Ogranieno posl.sposobna osoba odgovara za tetu nastalu poni tajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je posl.sposobna. Pravo na raskid ugovora vezano je rokom od 30 dana od saznanja za posl.nesposobnost. Ne postoji mogunost da osobe s ogranienom posl.spos., kad postanu posl.sposobne, mogu pobijati ugovor kojeg su sklopile bez odobrenja svog zak.zastupnika.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
b) Mane volje: 1. prijetnja 2. zabluda zabluda o pravu (error iuris), zabluda o injenicama (error facti), zabluda o motivu (error in motivo) i dr. Zabluda je nesvjesni nesklad izmeu volje i oi tovanja. Pravnoposlovne zablude: Zabluda u oitovanju (kad oitovatelj izjavi neto to ne odgovara njegovoj pravoj volji) i poslovna zabluda u uem smislu (oitovatelj oitava ono to je i htio, ali je u zabludi glede jednog elementa p.p.). Prema ZOO, bitnom se smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: i. objekt ugovora ii. bitna svojstva objekta ugovora iii. osobu s kojom se sklapa p.p. iv. okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunim v. pobudu 3. prijevara o prijevari se radi kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje p.p. Naziva se jo izazvanom zabludom, kvalificiranom zabludom ili lukavstvom. c) Povrede naela jednake vrijednosti inidaba. d) Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika. Tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika naziva je PAULIJANSKOM TUBOM. Ima ih 4: 1. Dolozna paulijanska tuba. Posebna pretpostavka za njeno podizanje je namjera dunika da poduzetom radnjom oteti vjerovnika. Takoer se zahtijeva da je protivniku pobijanja bilo poznato da dunik zna da sklapanjem p.p.teti vjerovniku i da se radi o naplatnom p.p. ili naplatnom raspolaganju. Podie se u roku 1 god. od dana sklapanja p.p. odnosno poduzimanja radnje ili dana kada je trebalo poduzeti proputenu radnju. 2. Kulpozna paulijanska tuba. Podie se kad dunik nije znao, ali je u trenutku poduzimanja radnje mogao znati da poduzetim raspolaganjem teti vjerovniku. To e biti kad nije postupao panjom dobrog domaina, dobrog privrednika ili strunjaka. Takoer je predviena za pobijanje naplatnih p.p.; podie se u roku od 1 god. 3. Obiteljska paulijanska tuba. Predviena je za sluaj kad dunik sklopi p.p. ili poduzme raspolaganje u korist svog branog druga ili srodnika, a na tetu vjerovnika. Mora se raditi o naplatnom p.p.; rok za podizanje 3 god. 4. Kvazipaulijanska tuba. Namijenjena je pobijanju besplatnih p.p. i radnji kojima je izvreno besplatno raspolaganje u korist tree osobe. Npr.ugovor o darovanju, beskamatni zajam, oprotaj duga. Iskljueni su od pobijanja uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi i darovi iz zahvalnosti. Neoborivo se presumira da je dunik znao i morao znati da nanosi tetu vjerovniku. Rok pobijanja 3 god.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pasivno legitimirani kod paulijanskih tubi su: 1. dunik i osoba s kojom je sklopljen pravni posao; 2. univerzalni sljednici osobe s kojom je sklopljen p.p. 3. singularni sljednici te osobe U nekim e se situacijama pobijanje moi, umjesto tubom, izvriti prigovorom. Npr.ako trei tui dunika na predaju darovane stvari, vjerovnik moe ustati prigovorom protiv tub.zahtjeva. Iste su posljedice ponitenja kao i kod nitetnosti: restitucija i odgovornost za tetu. U odnosu na nitetnost koju mogu zahtijevati svi, krug osoba ovlatenih na traenje ponitenja je ui to su strane u poslu, iznimno i tree osobe. KONVALIDACIJA je naknadno osnaenje nevaljanih p.p. Nitetni p.p. u pravilu ne mogu konvalidirati. Zabranjeni p.p. e konvalidirati ako se ispune 2 pretpostavke: 1. da je zabrana manjeg znaaja 2. da je posao ispunjen Zelenaki p.p. takoer moe konvalidirati. Pretpostavke su: 1. da oteenik istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravian iznos 2. da takav zahtjev podnese u roku od 5 god.od sklapanja p.p. 3. da sud udovolji tom zahtjevu, a udovoljit e mu ako je to mogue. Pobojni p.p. u pravilu mogu konvalidirati. KONVERZIJA je pretvaranje nitetnog u valjani p.p. Konverzijom e se najee spaavati oni p.p. koje strane sklope zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavaka valjanosti. STJECANJA I GUBITAK PRAVA Stjecanje prava znai spajanje subj.gra.prava s nekim subjektom. Moe biti izvorno ili originarno i izvedeno ili derivativno. IZVORNO stjecanje prava znai da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stjee na osnovi drugih pravnih injenica za koje objektivno gra.pravo vee stjecanje subj.prava. IZVEDENO stjecanje prava postoji onda kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika odnosno izvodi iz prava prednika. Stjecatelj ne moe stei vie prava nego to ga je imao njegov prednik. a) Translativno stjecanje je takvo izvedeno stjecanje kod kojega prednik svoje dosadanje pravo u cijelom njegovom sadraju i obujmu prenosi na novog stjecatelja. Zove se jo i pravnim nasljeivanjem ili sukcesijom (moe biti univerzalna i singularna). b) Konstitutivno stjecanje je takvo izvedeno stjecanje kod kojeg prednik ne prenosi na stjecatelja itavo svoje pravo, nego na temelju svog prava osniva za stjecatelja novo pravo.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Gubitak prava znai odvajanje subj.gra.prava od njegova nositelja. Moe biti relativan (kad jedan subjekt odreeno subj.pravo gubi, a drugi ga subjekt istodobno stjee) i apsolutan (kad jedan subjekt odreeno subj.pravo gubi, a da ga drugi subjekt istodobno ne stjee). Zastara prava (praescriptio) je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subj.prava kroz zakonom odreeno vrijeme. Protivni institut je dosjelost stjecanje prava na temelju vrenja njegova bitnog sadraja kroz zakonom odreeno vrijeme. Strane se ne mogu putem ugovora unaprijed odrei zastare, niti mogu njime unaprijed produljiti vrijeme zastare koje je odreeno propisom. Po ZOO, pravnim se poslom ne moe odrediti dulje ili krae vrijeme zastare od onoga koje je odreeno zakonom. Takoer se ne moe odrediti da zastarijevanje nee tei za neko vrijeme. Pretpostavke zastare su: 1. nepodignue tube 2. protek zakonom odreenog vremena (zastarni rok) Opi zastarni rok prema ZOO iznosi 5 god. Ima i posebnih rokova od 3, 2 i 1 god. 3 god. npr.za meusobne trabine nastale iz ugovora o prometu robe i usluga, za trabine zakupnine, najamnine i trabine naknade tete. 1 god. trabine koje se odnose na isporuku el.energije, plin, vodu, radio i TV pretplate Pod ZASTOJEM zastare razumijeva se nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Tako zastarijevanje ne tee za trabine izmeu branih drugova, roditelja i djece, tienika i staratelja, osoba na vojnoj dunosti PREKID zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zast ara prestaje tei, a proteklo se vrijeme ne uraunava. U takvim sluajevima zastara moe samo iznova zapoeti. Te okolnosti mogu biti npr. podizanje tube vjerovnika protiv dunika. Sud ne pazi na zastaru po slub.dunosti, ve iskljuivo na prigovor tue ne strane.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

STVARNO PRAVO
Odnosi koji nastaju meu ljudima glede neposrednog gosp.iskoritavanja stvari nazivaju se u gra-pr.smislu STVARNOPRAVNIM ODNOSIMA. STVARNO PRAVO u obj.smislu je skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutv.odnosi koji nastaju meu ljudima glede neposrednog gosp.odarskog iskoritavanja stvari; to je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi koji nastaju meu ljudima povodom stvari. STVARNO PRAVO u subj.smislu su razliita ovlatenja glede stvari koja subjektima u stvarnopravnim odnosima priznaju norme obj.prava. Karakteristike stvarnog prava: a) Stvarnopravnost objekt stvarnopravnog odnosa je stvar. b) Apsolutnost znai da ta prava djeluju protiv svakoga (contra omnes). c) Numerus clausus broj stvarnih prava od reen je propisom. U odreivanju stvarnopr.karaktera nekom pravu ne vrijedi naelo dispozitivnosti. Numerus clausus ne znai da je broj st.prava jednom zauvijek odreen, ve to da je taj broj u odreenom pravnom sustavu u svakom trenutku odreen propisom. Naelo zatvorenog broja stv.prava se naziva RIMSKIM KRITERIJEM. Stv.prava se mogu klasificirati na: a) stv.prava na vlastitoj stvari pravo vlasnitva b) stv.prava na tuoj stvari (sektorska prava) pravo slunosti, zalono pravo, stvarni teret i pravo graen ja. POSJED (Possessio) Ovisno o elementu ovjekove volje i odabranoj konstrukciji posjeda mogu se razlikovati ove grupe odnosa: a) Mehaniki odnos kada se ovjek faktino nalazi u odnosu prema stvari, a da tog odnosa nije svjestan (npr.netko stavi knjigu u nau torbu). b) Detencija je dranje stvari s voljom da se stvar dri (obino za drugoga). c) Posjed poznate 2 konstrukcije: rimska ili subjektivistika i germanska ili objektivistika. Prema rimskoj konstrukciji posjed stvari se definira kao dranje stvari s voljom da se dri kao svoja, a ZV je prihvatio obj.ili modernu konstrukciju prema kojoj animus possidendi vie ne ulazi u konstrukciju posjeda, dovoljan je samo corpus Posjed stvari je faktina vlast na stvari. U posjedovnoj parnici se ne raspravlja o pravu na posjed, ve o injenici posljednjeg mirnog posjeda i o inu smetanja. Posjedovnom tubom se moe postii najvie to da se uspostavi ono posjed.stanje kakvo je bilo prije smetanja. Dakle, pitanje prava na posjed se moe nakon te parnice rijeiti u redovnoj vlasnikoj parnici u kojoj se ispituje tko ima pravo na posjed.

Posjed je faktino stanje zatieno pravom.

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Subjekti posjeda mogu biti fiz.i pravne osobe. Za stjecanje posjeda se vie ne zahtijeva posjed.volja, tako da ga mogu stjecati i one fiz.osobe koje imaju ogranienu posl.sposobnost, pa i poslovno nesposobne osobe. Kao objekti posjeda, mogu se pojaviti stvari i prava. Posjedovati se mogu samo sadanje stvari, budue stvari ne mogu biti objekti posjeda. Ne mogu se posjedovati neprometna i neimovinska prava. Vrste posjeda: a) Neposredan i posredan, samostalan i nesamostalan. Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno, osobno ili preko pomonika u posjedovanju izvrava faktinu vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktinu vlast na stvari izvrava preko druge osobe, kojoj je po osnovi plodouivanja, zakupa, uvanja, posudbe ili dr.pravnog posla dala stvar u neposredan posjed. Samostalan je posjed kad faktinu vlast na stvari izvrava vlasnik stvari. ZV postavlja predmnjevu da se posjed smatra samostalnim dok se ne dokae suprotno oboriva predmnjeva praesumptio juris. Nesamostalan je onaj posjed kod kojeg se faktina vlast izvrava na osnovi prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika, kao npr.posjed zakupnika, depozitara Nesamostalan posjed moe biti neposredan (npr.zakupnik ima sam faktinu vlast na stvari) i posredan (kad zakupnik da zakupljenu stvar u podzakup). I samostalan posjed moe biti posredan i neposredan. b) Individualni posjed i suposjed. Ind. je posjed kad samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu. Suposjed postoji kada vie osoba imaju posjed na istoj stvari ili pravu. c) Vrste posjeda s obzirom na objekt posjeda. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba koja ima faktinu vlast na stvari ZV je odstupi o u 2 sluaja: 1) tu je odrekao posjed premda se radi o izvravanju fakt.vlasti, npr. osobe koje na osnovi radnog odnosa ili u kuanstvu izvravaju fakt.vlast na stvari za drugu osobu, npr.kuna pomonica, konobar pomonici u posjedovanju; 2) posjed je priznat bez obzira na nepostojanje fakt.vlasti na stvari ostaviteljev posjed prelazi na njegova nasljednika u trenutku njegove smrti nasljedniki posjed. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemlj.knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema fakt.vlasti. ZV priznaje samo jedan sluaj posjeda prava posjed prava stvarne slunosti posjed prava ima osoba koja faktino izvrava sadraj prava stv.slunosti glede neke nekretnine.

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
d) Vrste posjeda s obzirom na kakvou. 1) Zakonit i nezakonit posjed. Zakonit posjed je onaj koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi ili pravnom temelju. Pravo na posjed ima onaj koji ima valjani titulus ili naslov stjecanja. Posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi je nezakonit. 2) Istinit i neistinit posjed. Istinit posjed je onaj koji j e steen na doputen i pravilan nain, npr.tradicija. Neistinit ili viciozan posjed je onaj koji je steen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja (vi, clam, precario). Posjednik kojemu je njegov posjed silom oduzet moe odmah neposredno, takoer silom, vratiti svoj posjed. To je sluaj samopomoi i ne predstavlja smetanje posjeda. Tipian sluaj potajnog stjecanja je kraa. Zlouporabom povjerenja odnosno na izmoljeni nain (precario modo) stjee se posjed kad netko nastoji samovlasno pretv oriti u trajno stanje ono to mu je dano samo iz usluge. PREKARIJ je ugovor po kojem je jedna strana prepustila drugoj strani neku stvar na besplatnu uporabu do opoziva. 3) Poten i nepoten posjed. Poten posjed (bonae fidei possessio) ako posjednik u vrijeme kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema ZV, posjed se smatra potenim sve dok se ne dokae suprotno presumptio iuris. Nepoten je onaj posjed (malae fidei possessio) kad posjednik zna ili je imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Posjed koji ima sve 3 poz.kvalitete, tj. da je istodobno zakonit, istinit i poten naziva se kvalificiranim posjedom taj posjed je pretpostavka redovite dosjelosti i podizanja publi cijanske tube. Stjecanje i prestanak posjeda Posjed se moe stei izvorno ili izvedeno. Izvorno stjecanje posjeda znai stjecanje posjeda mimo volje ili protiv volje dosadanjeg posjednika, tj.stjecanje bez obzira na prednika. Za izvorno stjecanje nepo srednog posjeda stvari potrebno je izvriti jednostran fiziki in kojim se uspostavlja fakt.vlast na stvari APREHENZIJA. Kod nekretnina posjed se stjee na izvoran nain u pravilu tako da se stupi na nekretninu. Kao sluaj izvornog stjecanja posjeda smatra se i samovlasno protupravno oduzimanje tueg posjeda 2 pretpostavke: 1) akt oduzimanja mora stjecatelju omoguiti fakt.raspolaganje stvarju 2) dosadanjem posjedniku mora aktom oduzimanja biti onemogueno fakt.raspolaganje stvarju.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvorno stjecanje posrednog posjeda mogue je samo preko zastupnika, kada je on stekao neposr.posjed izvorno. Izvedeno stjecanje posjeda znai stjecanje posjeda s voljom dosadanjeg posjednika. Neposredan posjed stjee se tradicijom to je prijenos posjeda predajom stvari novom posjedniku. 1. Fizika predaja ili predaja iz ruke u ruku najea vrsta tradicije kod prijenosa posjeda pokretnih stvari. Poseban oblik fiz.predaje je tzv. predaja dugom rukom (traditio longa manu) kada se stjecatelj s doputenjem prenositelja sam stavl ja u posjed (npr. s neke uzvisine se pokae stjecatelju neka zemljina estica). 2. Predaja znacima ili simbolika tradicija. Kod te tradicije se postavljaju 2 osn.pitanja: 1. kod kojih se stvari uope moe prenijeti posjed putem simb.trad. i 2. koliko ima oblika simb.trad. Simb.trad.dolazi u obzir u prvom redu kod onih stvari koje se ne mogu predati iz ruke u ruku. Kada se ta trad.obavlja pomou isprava, sama tradicija isprave zamjenjuje fiz.predaju stvari. 3. Tradicija oitovanjem javljala se u 2 osn.oblika: a) Tradicija brevi manu imamo je kad posjednik oituje volju da predaje stvar stjecatelju na kojoj ovaj ve ima fakt.vlast (kao npr.pomonik u posjedovanju). b) Constitutum possessorium dotadanji posjednik zadrava fakt.vlast na stvari oitovanjem volje, ali ne u svojstvu posjednika stvari, ve u svojstvu pomonika u posjedovanju, a stjecatelj postaje posjednikom. C.p.nije mogu kao prijenos posjeda izmeu neposrednog i posrednog posjednika. Npr. vlasnik proda zemljite i potom ga uzme u zakup od novog vlasnika. Prije i poslije prodaje on je neposredni posjednik, razlika je samo u tome to je prije prodaje imao posjed kao vlasnik (samostalni posjed), a poslije prodaje kao zakupnik stvari (nesamostalni posjed). 4. Tradicija transportom Prema ZV kad god se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja se smatra izvrenom kad sam stjecatelj primi stvar ili kad je primi njegov zastupnik. Ako se stvar prevozi, predaja prijevozniku znai ujedno i predaja stjecatelju samo ako prijevoznik radi za raun stjecatelja. Kod ugovora o prodaji prema ZOO predaja se smatra izvrenom uruenjem stvari prijevozniku ili otpremniku, neovisno o tome rade li za raun stjecatelja (ali, stranke mogu ugovorom odrediti drugaije). Posredni se posjed stjee izvedeno prijenosom tog posjeda s jedne na drugu osobu pravnim poslom, ex lege ili odlukom dravnog tijela vlasti. Pravnim se poslom stjee posredan posjed npr. kad netko kupi stvar koja se nalazi u zakupu, gdje kupac kao vlasnik izvrava faktinu vlast na stvari posredno preko zakupnika kao neposrednog posjednika. Takoer se moe stei prijenosom ugovora i nasljeivanjem posrednog posjednika.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osim ove translativne varijante, mogue je izvedeno stjecanje posrednog posjeda i u konstitutivnom obliku kad prednik zadrava dotadanji neposredni posjed, a stjecatelj postaje posredni posjednik stvari, npr.vlasnik proda stan pa u njemu ostane neko vrijeme kao najmoprimac. Kupac stana je postao posrednim posjednikom, a prodavatelj je ostao neposredni posjednik. Izvorno se stjee posjed prava AFIRMATIVNE stvarne slunosti samovlasnim otpoinjanjem vrenja njena sadraja, npr. prelaenjem preko neije livade. Posjed prava NEGATIVNE stvarne slunosti stjee se izvorno zabranom vlasniku odnosno posjedniku poslune nekretnine da se njome koristi na odreeni nain, npr. da otvori prozor prema susjedu. Izvorno steen posjed prava stv.slunosti viciozan je i stoga ne moe posluiti kao pretpostavka stjecanja stv.slunosti dosjelou. Posjed prava stv.slunosti stjee se izvedeno kad se njegov sadraj, bilo afirm.bilo neg., faktiki izvrava uz privolu vlasnika ili posjednika poslune nekretnine. Oblik oitovanja e najee biti usmeni pravni posao, no to moe biti i pravni posao u pisanom obliku, tradicija i nasljeivanje povlasnog dobra u korist kojeg je postojao posjed prava stv.slunosti. U naem stvarnom pravu prihvaeno je NAELO TRAJNOSTI POSJEDA, prema kojemu se smatra da posjed jednom steen traje neprekidno. Tko tvrdi da je posjed prekinut ili prestao mora dokazati da su nastupile okolnosti za koje zakon vee prestanak posjeda pravna predmnjeva. Posjed stvari prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari. Prestanak moe biti: APSOLUTAN kad dosadanji posjednik gubi posjed, a nitko drugi ga ne stjee. RELATIVAN kad ga dosadanji posjednik gubi, a istodobno ga netko drugi stjee. Posjed prava stv.slunosti u naelu prestaje prestankom izvravanja njegova sadraja. Do APSOLUTNOG prestanka posjeda prava moe doi voljom posjednika prava stvarne slunosti. Do RELATIVNOG prestanka posjeda prava dolazi prijenosom posjeda povlasnog dobra na drugu osobu, ime istodobno prelazi i posjed prava te slunosti na novog posjednika povlasnog dobra. Skup pravnih uinaka posjeda naziva se PRAVOM POSJEDA. U uinke stvarnopravnog karaktera ubrajamo 3 skupine: 1) tu su uinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka stjecanja stvarnih prava: - kao modus ili nain stjecanja prava vl. i zalonog prava na pokretninama; - pri stjecanju prava vl. od posjednika koji nije vlasnik stvari; - kao pretpostavka stjecanja prava vl. i prava stvarne slunosti dosjelou. 2) tu su uinci kod kojih se posjed javlja kao predmnjeva o postojanju stvarnih prava. 3) tu su uinci kod kojih se posjed javlja kao objekt pravne zatite.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Najvaniji uinci obveznopravnog karaktera su: - prava i obveze potenog i nepotenog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku - odgovornost posjednika opasne stvari za njome prouzr oenu tetu. Svaki posjednik stvari i prava ima pravo na zatitu od samovlasnog smetanja posjeda. I posjednik koji je stekao posjed silom, potajno ili zlouporabom povjerenja ima pravo na zatitu, osim prema osobi od koje je na takav nain doao do posjeda . Samovlasno smetanje posjeda je uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanje posjeda mimo njegove volje. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktine vlasti dosadanjeg posjednika i uspostavu faktine vlasti od strane oduzimatelj a. Uznemiravanje posjednika u posjedovanju obuhvaa radnje i ponaanja kojima se faktina vlast posjednika ograniuje, ometa i osporava. Po ZV, posjed koji je posjedniku bio oduzet nije prestao ni bio prekinut ako ga je posjednik, sluei se svojim pravom na zatitu posjeda, ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu putem suda. 2 su oblika zatite posjeda: sudska zatita i doputena samopomo. Sudska zatita pravo na takvu zatitu ostvaruje se u posebnom, hitnom postupku- postupku za smetanje posjeda. Postupak se pokree tubom zbog smetanja posjeda posjedovnom tubom. Zatita se prua prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, potenje posjednika. Tuitelj moe biti samo onaj koji je do trenutka smetanja bio posljednji mirni posjednik. Aktivno su legitimirani i neposredni i posredni posjednik prema treem koji je poinio smetanje. Posredni i neposredni posjednik ovlateni su na zatitu zbog smetanja posjeda koje poine jedan drugom, s tim da posredni posjednik nije ovlaten staviti zahtjev za zatitu svog posrednog posjeda od smetanja koje poini neposredni posjednik ako bi za odluivanje o tom zahtjevu bilo nuno raspravljati o njihovom pravnom odnosu. Aktivno je legitimiran i svaki suposjednik na zatitu od samovlasnog smetanja od strane tree osobe, a od drugih suposjednika samo ako su ga potpuno iskljuili od dotadanjeg suposjeda ili ako su mu bitno ograniili dotadanji nain izvravanja faktine vlasti na stvari. ZV uskrauje suposjedniku aktivnu legitimaciju u sluaju da je smetanje suposjeda poinio drugi suposjednik ako bi za odluivanje o njegovu zahtjevu za zatitu suposjeda bilo nuno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. Na zatitu posjeda koji je s ostavitelja preao na nasljednike ovlaten je svaki nasljednik prema treoj osobi, osim ako objektom posjeda upravlja izvritelj oporuke ili skrbnik ostavine, u kojem sluaju njemu pripada zahtjev na zatitu tog posjeda. Tuenik odnosno pasivno legitimirani moe biti onaj koji je izvrio in smetanja, onaj koji je dao nalog za smetanje, kao i onaj u ijem je interesu poinjeno smetanje.

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tuba se mora podignuti u roku od 30 dana, raunajui od dana kad je tuitelj saznao za smetanje i za poinitelja, ali najkasnije u roku od 1 god. od nastalog smetanja. Tubeni zahtjev je upravljen na to: 1. da se utvrdi da je tuenik poinio smetanje tuiteljevog posjeda, 2. da se naredi uspostava posjed.stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja, 3. da se zabrani takvo ili sl.smetanje ubudue. Tuenik se moe braniti stavljanjem prigovora, te moe navesti: 1. pomanjkanje aktivne legitimacije tvrdi da tuitelj nije posjednik, 2. pomanjkanje pasivne leg.- tvrdi da nije izvrio in smetanja, 3. pomanjkanje animusa turbandi tvrdi da uope nije bio svjestan da ini smetanje, 4. pomanjkanje protupravnosti smetanja npr. sudski ovritelj je izvrio deloaciju na temelju pravomone i ovrne sudske presude, 5. protek prekluzivnog roka, 6. vicioznost posjeda tuenik tvrdi da je tuitelj prema njemu viciozni posjednik i da nije izvrio smetanje posjeda samovlasno vraajui sebi posjed stvari. Postupak zbog smetanja posjeda zavrava rjeenjem koje je konano. Privremena naredba je sudsko rjeenje koje se donosi prije okonanja postupka zbog smetanja posjeda. Takvim se rjeenjem u hitnim sluajevima titi posjed.stanje nastalo poslije smetanja ili se smjesta nareuje povrat u prijanje stanje. Doputena samopomo sljedee pretpostavke: - da je nuna, jer bi sudska zatita stigla prekasno, - da je opasnost od smetanja posjeda neposredna, - ako primijenjena sila nije vee jakosti, odnosno da je primjerena okolnostima. Pravo na doputenu samopomo gasi se 30 dana od dana saznanja za smetanje i poinitelja smetanja, a svakako godinu dana od uinjenog smetanja. PRAVO VLASNITVA (pro prietas, dominium) Pravo vl. je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuima pravima i zakonskim ogranienjima. Karakteristike prava vl: a) Jedinstvenost skup vl.ovlatenja je vezan uvijek uz jednog subjekta. Sadraj prava vl.jedinstvena je cjelina makar se sastoji od vie ovlatenja; nije mogue pravo vl. vie osoba na jednoj stvari tako da je svaka vlasnik cijele stvari. b) Maksimalna dispozitivnost time se izraava da jedino pravo vl., za razliku od svih drugih gra.prava, obuhvaa cjelokupnost ovlatenja koja se odnose na stvar. c) Iskljuivost. d) Jednovrsnost. e) Rekadentnost / elastinost prava vl. znai da se pravo vl. automatski vraa u svoj prvobitni obujam im otpadnu ogranienja koja su na njemu postojala.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U sadraju prava vl. mora doi do izraaja drutveni i faktini odnos. Pod DRUTV.ODNOSOM u pravu vl. razumijeva se odnos vlasnika stvari prema svim drugim osobama s obzirom na stvar. Taj odnos se registrira stupnjem iskljuivosti. FAKTINI ODNOS tj. odnos vlasnika prema stvari izraen je pomou ovlatenja koja pripadaju subjektu na odreenom objektu. Tipina ovlatenja u sadraju prava vl. su: posjedovanje, uporaba, koritenje i raspolaganje (possidere, uti, frui, abuti). OGRANIENJA NA TEMELJU ZAKONA Ustavna osnova ogranienja prava vl. je u tome da vlasnitvo obvezuje i da su nositelji vl. prava i njegovi korisnici duni pridonositi opem dobru; takoer, Ustav sadri odredbe kojima je doputena mogunost ogranienja i oduzimanja vl. u interesu RH, uz naknadu trine vrijednosti, zatim mogunost ogranienja vl.prava radi zatite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi. Opa ogranienja: a) zabrana zlouporabe prava vlasnitva postoje 2 osn.vrste zlouporaba: institucionalna i individualna. U instituc.se radi o izvravanju prava protivno cilju koji je zakonom ustanovljen ili priznat; a u ind. ostvarivanje prava nije i zalo izvan okvira samog instituta, ali i u tim institucionalnim okvirima predstavlja povredu nekog moralnog pravila, najee naela savjesnosti i potenja. Po ZV, vlasnik, a ni itko drugi, se ne smije sluiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugom teti ili da ga smeta. Pr. ikana. b) trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredno prijetee tete u takvom sluaju vlasnik ima samo obveznopravni zahtjev na naknadu pretrpljene tete. c) trpljenje zahvata koji ne ugroavaju interes vlasnika npr.prelijetanje zrakoplova. Posebna ogranienja: a) ogranienje radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi ako je to u interesu RH, zakonom se moe, uz naknadu trine vrijednosti, ograniiti ili oduzeti vlasnitvo (e ksproprijacija); nepotpuno (osnivanje nekog prava u korist drugog glede vlasnikove stvari) i potpuno izvlatenje (kad se vlasnitvo oduzima). b) ogranienje glede stvari od interesa za RH Ustavom je predvieno da se odreene stvari mogu proglasiti dobri ma od interesa za RH: more, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago, zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
c) susjedska prava to su ovlasti, dunosti i zabrane u izvravanju prava vl. na nekretninama koje meusobno granie ili se nalaze u neposrednoj blizini. ZV protee primjenu odredaba o susjedskim pravima i na neposredne posjednike. To su sljedea prava: 1. pravo posjei grane i korijenje tueg drveta (ZV iskljuio ovo pravo u sluaju meusobnog granienja uma), 2. pravo pristupa na tuu nekretninu, 3. pravo na uporabu tue nekretnine radi izvoenja radova, 4. pravo zahtijevati mjere radi spreavanja tete od ruenja zgrade, 5. pravo na ispravak ili obnovu mee, 6. pravo suvlasnitva stabla na mei, 7. pravo suvlasnitva zajednike ograde, 8. dunost postavljanja i odravanja vlastite ograde, 9. dunost odvoenja kinice s krova, 10. zabrana potkopavanja tue nekretnine, 11. zabrana mijenjanja naravnog toka vode. d) imisije to su utjecaji koji plinovite, krute ili tekue tvari to dolaze sa jedne nekretnine imaju na koritenje susjednih nekretnina. NEPOSREDNE IMISIJE su one kod kojih je radnja upravljena izravno i neposredno na to da krute, plinovite ili tekue supstancije dospiju na susjedno zemljite, npr. netko baca smee sa svog prozora u susjedovo dvorite. POSREDNE IMISIJE su one kod kojih je susjedovo zemljite sluajno ili djelovanjem prirodne sile izloeno smetnjama koje potjeu od radnje na susjednom zemljitu, npr. dim iz susjedovog dimnjaka. One se dalje dijele na uobiajene koje su doputene i prekomjerne koje su nedoputene. OGRANIENJA NA TEMELJU PRAVNOG POSLA 1. Ogranienje zabranom otuenja ili optereenja vlasnik moe pravnim poslom odrediti zabranu otuenja/optereenja svoje stvari. Takva zabrana redovito ima obveznopravni uinak djeluje samo inter partes. Ako bi vlasnik krei zabranu otuio ili opteretio svoju stvar, takvo bi raspolaganje prema treima bilo valjano, a vlasnik bi odgovarao za tetu onome u iju korist je zabrana bila ustanovljena. Zabrana o/o djelovat e apsolutno tj. prema treima ako je osnovana u korist branog druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja i ako je upisana u zemlj. knjigu odnosno u javni upisnik. Na pokretnim stvarima nisu mogue zabrane s aps.djelovanjem. Iznimke su pokretnine na kojima se stvarna prava stjeu upisom u javne upisnike. 2. Ogranienje uvjetom ili rokom uinak je obveznopravne naravi; ako se eli da ogranienje djeluje i prema treima, mora se upisati u zemlj.knjigu ili javni upisnik. Npr. fiducijarno vlasnitvo koje nastaje kad dunik (fiducijant), u svrhu osiguranja vjerovnikove trabine, fiducijaru prenese svoju stvar u vlasnitvo. To pravo vl. je ogranieno raskidnim uvjetom jer ako trabina bude ispunjena, pravo vl. se vraa ranijem vlasniku (duniku).

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Ogranienje radi osiguranja trabine vlasnik moe dobiti stvar ili pridrati pravo vl; ne moe je koristiti niti njome raspolagati, a ako mu trabina ne bi bila ispunjena o dospjelosti, ovlaten je namiriti se iz njene vrijednosti. Subjektom prava vl. moe biti svaka fiz. i pravna osoba. Strane fiz. i pravne osobe mogu nasljeivanjem stjecati pravo vl. nekretnina na podruju RH, uz uvjet uzajamnosti. Osim nasljeivanjem, mogu ga stjecati i putem drugih oblika, uz uvjet uzajamnosti i ako za to dobiju suglasnost ministra vanjskih poslova po prethodno pribavljenom miljenju ministra pravosua. Strane fiz. i pravne osobe ne mogu postati nositeljima prava vl. na polj. zemljitu, osim ako je meunarodnim ugovorom drukije odreeno. Glede vl. na pokretninama, strani su subjekti izjednaeni s dravljanima RH. Objekt prava vl. su stvari. Ne mogu biti objektom prava vl. opa dobra niti javna dobra u opoj uporabi (ceste, parkovi, mostovi) i javna dobra u javnoj uporabi (zgrade i dr.poslovni prostori, uredski namjetaj). SUVLASNITVO (Condominium ) Suvlasnitvo je vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreeni. Ako se pojavi sumnja u veliinu suvl.dijelova, predmnijeva se da su jednaki presumptio juris. Ako bi stvar bila realno podijeljena tako da svakoj od vie osoba pripadne fiz.odvojeni dio, ne bi se radilo o suvl. nego o communio pro diviso. OBUJAM vl. predstavljen je skupom svih moguih ovlatenja. SADRAJ vl. predstavljen je pojedinim ovlatenjima. Izmeu suvlasnika vl. je podijeljeno po obujmu, a ne po sadraju. To znai da svaki suvlasnik ima istodobno sva vl. ovlatenja, ali samo u veliini svoje kvote. Suvl. moe nastati pravnim poslom (ugovor ili oporuka), odlukom dr.tijela vlasti i na temelju zakona. Suvl. koja nastaju mimo volje suvlasnika nazivaju se communio incidens. Pravni poloaj suvlasnika u suvl. zajednici: a) Poloaj pojedinog suvlasnika glede cijele stvari. Po ZV, svaki suvlasnik smije izvravati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vl. bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijea prava ostalih suvlasnika. Ako bi otpalo pravo jednog suvlasnika, nastupa naelo rekadentnosti prava vl. po kojem naputeni dio odmah prirauje drugim suvlasnicima. Pravo na posjed pitanje internog sporazuma meu suvlasnicima. Moe se izvravati na nekoliko naina: 1) svi suvlasnici mogu ga izvravati zajedniki, 2) sukcesivno, 3) jedan suvlasnik izvrava posjed za sve, 4) posjed izvrava netko trei za sve suvlasnike.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravo na upravljanje poslovi REDOVITE UPRAVE su npr. ubiranje prirodnih i civilnih
plodova, manji popravci, redovito odravanje i sl. O tim poslovima se odluuje veinom glasova, koja se ne rauna po broju suvlasnika, nego po suvl.dijelovima. Ako se ne postigne suglasnost, odluuje sud. IZVANREDNI POSLOVI su promjena namjene stvari, vei popravci, dogradnja, preureenje, davanje stvari u najam ili zakup na dulje od 1 god U sumnji je li posao redovan ili izvanredan, smatra se da je izvanredan. Za te poslove potrebna je suglasnost svih suvlasnika; ako se ne moe postii, ne odluuje sud, ve nezadovoljni suvlasnik moe jedino zahtijevati razvrgnue suvl. bez obzira to bi ono bilo na tetu ostalih. - pravo na plodove i koristi od cijele stvari razmjerno veliini suvl.dijela, - pravo zahtijevati polaganje rauna i diobu koristi u svako doba, - pravo zahtijevati u svako doba da se u korist njegovog suvl. dijela nekretnine -

osnuje vl. odreenog posebnog dijela, obvezu snositi trokove i terete cijele stvari, razmjerno veliini suvl.dijela.

b) Pravni poloaj suvlasnika glede njegovog alikvotnog dijela. To znai da suvlasnik moe potpuno samostalno raspolagati svojim idealnim dijelom, a da za to ne treba suglasnost ostalih suvlasnika. Kad suvlasnik prodaje svoj suvl. dio, ostali suvlasnici nem aju pravo prvokupa (osim u sluaju suvlasnika zrakoplova). Suvlasnik moe svoj idealni dio i opteretiti. Moe na njem u osnovati personalnu slunost. Osnovati realnu slunost i otuiti realni dio zajedn.stvari mogu samo svi suvlasnici zajedno. Pravo na razvrgnue suvl. ne zastarijeva i suvlasnik ga se ne moe unaprijed odrei. Moe se zahtijevati u svako doba, osim u nevrijeme, a i tad je mogua ako nije razumno oekivati da e se prilike uskoro izmijeniti. Suvlasnik moe zahtijevati diobu, ali ne moe biti tuen da je zahtijeva. Postoje: - dobrovoljno razvrgnue - sudsko r. (izvanparnini postupak) - r. isplatom suvlasnik dobiva stvar, a dijelove ostalih suvlasnika isplauje u novcu. ZV priznaje pravo na razvrgnue isplatom u 2 sluaja: 1) ako suvlasnik uini vjer ojatnim da za to postoji ozbiljan razlog na njegovoj strani, npr.namjera da se bavi poljoprivredom pa zahtijeva da mu pripadne polj.zemljite 2) kad su suvl. dijelovi jednog ili vie suvlasnika veliine barem devet desetina zajedn. stvari. ZV omoguuje razvrgnue suvl. i uspostavom etanog vl. Osn.pravni uinak razvrgnua suvl. je nastanak individualnog prava vl. Tituli su sporazum o razvrgnuu ili pravomona odluka suda. Modus stjecanja vl. za pokretnine je njihova predaja u samostalan posjed, a za nekretnine uknjiba u zemlj. knjige.

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZAJEDNIKO ILI SKUPNO VLASNITVO To je pravo vl. vie osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu odreeni, ni realno ni idealno, ali su odredivi. Ako se kod zajedn.vl. odrede udjeli pojedinih zajedniara, zajed.vl. se gas i i pretvara u suvlasnitvo. Zajedniar ne moe pravnim poslom meu ivima valjano raspolagati svojim udjelom; moe ga samo prenijeti u cijelosti ili djelomino na dr.zajedniara. Udio zajedniara prelazi na njegove nasljednike. Svaki zajedniar ima pravo zahtijevati da se zajedn. vl. nekretnine upie u zemlj.knjige u korist svih zajedniara / javni upisnik za pokretnine. injenica da je zajedn.stvar u zemlj.knjizi ili drugdje upisana na samo jednog zajedniara ne mijenja karakter tog vl. kao zajednikog, ali ima utjecaja na tree osobe ije povjerenje u promet mora biti zatieno. ZV je postavio predmnjevu da se u sumnji je li neka stvar u suvl. ili zajedn.vl. smatra da je rije o suvl. Trea osoba e stei pravo vl. na temelju p.p. koji nije sklopljen sa svim zajedniarima, nego npr. samo s jednim od njih koji nije imao ovlatenje ostalih uz sljedee pretpostavke: - da je u sluaju stjecanja pokretnine postupala u dobroj vjeri a pravni posao bio naplatan, - da su u sluaju stjecanja nekretnine, koja u zemlj.kn jigama nije bila upisana kao zajedn.vl., ispunjene pretpostavke kojima se titi povjerenje u zemlj.knjige. Dioba zajedn.vl. sastoji se u odreivanju udjela zajedniara ime se zajed.vl. pretvara u suvl. Osim zajedniara, pravo zahtijevati da se odredi udio zajedniara u zajedn.vl. imaju njegovi vjerovnici, nasljednici i dr. koji imaju pravni interes. Oblici zajedn.vl.: kuna zadruga, zajedn.imovina branih drugova, nasljednika zajednica, zajedn.imovina ortaka. ETANO VLASNITVO To je vlasnitvo posebnog dijela suvl.nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. Objekt et.vl. moe biti samo onaj posebni dio suvl. nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvravanje suvlasnikovih ovla tenja. To su: 1. stan 2. samostalne prostorije (samostalne poslovne prostorije, garae) 3. sporedni dijelovi nekretnine (balkoni, terase, podrumske i tavanske prostorije, kuni vrtovi i mjesta za ostavljanje najvie do 2 vozila po pojedinom stanu).

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Objektom ne mo gu biti zajedniki dijelovi nekretnine (zemljite pod zgradom, zajedn.prostorije, gl.zidovi, fasada, krov, dimnjaci, tavan, podrum, stubite). 1. Uspostava na osnovi zahtjeva suvlasnika s odgovarajuim suvl.dijelom. Za to su potrebni: - pisani zahtjev suvlasnika nekretnine koji ima barem odgovarajui suvl.dio. Zahtjev su ovlateni podnijeti takoer z ajedn.vlasnici koji imaju u svom zajedn.vlasnitvu barem odgovarajui suvl.dio nekretnine. Kad suvlasnik nekretnine zahtijeva uspostavu et.vl. na stanu ili dr.prostoriji mora se utvrditi je li njegov suvl. dio u odnosu prema vl. cijele nekretnine jednak ili vei od odnosa korisne vrijednosti stana ili dr. prostorije prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. - pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine; niti jedan suvlasnik ne moe uskratiti svoj pristanak na uspostavu et.vl. drugom suvlasniku koji ima odgovarajui suvl.dio, osim ako bi se tom uspostavom ukinula ili ograniila njegova prava iz ranije uspostavljenog et.vl. - potvrda upravne vlasti; - pravomona odluka suda o utvrivanju korisnih vrijednosti. 2. Uspostava na osnovi suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine. Prema ZV, moe biti uspostavljeno et.vl. makar suvl.dio i nije toliko velik koliko se inae zahtijeva za odgovarajui dio. Nije potrebna odluka suda o utvrivanju korisnih vrijednosti. 3. Uspostava na osnovi oitovanja volje vlasnika nekretnine. Et.vl. se moe uspostaviti i tako da vlasnik zemljita na kojem je zgrada podignuta ili na kojem tek treba biti podignuta, svojim oitovanjem Z-K sudu podijeli svoje pravo vl. na suvlasnike dijelove i pritom sa svakim od tih dijelova uspostavi pravo vl. na odreenom stanu ili dr.posebnom dijelu u zgradi. Za ovu uspostavu, potrebno je osim oitovanja volje vlasnika u pisano m obliku i potvrda upravne vlasti da je objekt et.vl.samostalna uporabna cjelina. Odluka suda nije potrebna. 4. Izvravanje vlasnikih ovlatenja (upravljanje) a) Upravljanje posebnim dijelom Glede pravnog raspolaganja objektom et.vl. ZV razlikuje otuenje, optereivanje, ograniavanje, prenoenje za sluaj smrti i podvrgavanje ovrsi, to et.vlasnik moe uiniti samo zajedno sa svojim odgovarajuim suvl.dijelom, od davanja u najam ili zakup to se odnosi samo na objekt et.vl., pri emu nije potrebno odobrenje ostalih suvlasnika nekretnine. Glede faktinog raspolaganja ZV doputa et.vlasniku da, ne traei za to odobrenje ostalih suvlasnika, izvri prepravke u stanu ili dr.samostalnoj prostoriji, ukljuivo i promjenu namjene. Osim prava, et.vlasnik ima i odreene obveze: dunost da se za stan ili dr.samostalnu prostoriju brine i odrava ih, duan je dopustiti pristup u stan ili dr.prostoriju ako je to potrebno za odravanje zajedn.dijelova nekretnine i duan je snositi trokove odravanja objekta njegovog et.vl. kao i sve javne obveze i terete u vezi s njim.

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vezano za upravljanje cijelom nekretninom, osn.su dunosti suvlasnika sudjelovati u upravljanju, odrediti osobu zajed.upravitelja te osnovati zajed.priuvu. U poslove REDOVITE UPRAVE spadaju redovito odrava nje zajedn.dijelova i ureaja, osnivanje primjerene priuve, imenovanje i opoziv zajedn.upravitelja, osiguranje nekretnine, odreivanje kunog reda, iznajmljivanje i zakup onih dijelova koji nisu u et.vl. U IZVANREDNE POSLOVE, pored onih nabrojanih kod su vlasnitva, ulazi i poboljanje zajedn.dijelova i ureaja nekretnine, za to je potreban pristanak svih suvlasnika. Zajedn.priuva je zajedn. imovina svih suvlasnika nekretnine namijenjena pokriu trokova njena odravanja i poboljanja. Doprinosi su razm jerni suvl.dijelovima, ali suvlasnici mogu odrediti i drukiji omjer doprinosa. Et.vl. prestaje: - propau objekta et.vl.; - uknjibom brisanja u zemlj.knjizi; - prestankom suvlasnitva; - iskljuenjem suvlasnika iz suvl.zajednice. Pravo zahtijevati iskljuenje imaju suvlasnici koji imaju natpolovinu veinu suvl.dijelova. Odluku o tome mogu donijeti samo iz zakonom predvienih razloga: 1. ako suvlasnik ne udovoljava obvezama koje proizlaze iz suvl.zajednice, osobito ako ne plati dune iznose; 2. ako objekt et.vl. ili zajedn.dijelove nekretnine rabi na nain da teti interesima dr.suvlasnika; 3. ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ponaanjem (ili lanova njegove obitelji, kao i njegovog najmoprimca) zagorava ivot ostalim suvlasnicima ili poini kanjivo djelo protiv imo vine, morala ili tjelesne cjelovitosti kojeg od suvlasnika ili dr.osobe koja stanuje u kui. Mogue je i iskljuenje suvlasnika koji nije et.vl. To mogu zahtijevati suvlasnici koji zajedno imaju natpolovinu veinu suvl.dijelova, ali samo ako je et.vl. us postavljeno na vie od polovine suvl.dijelova. STJECANJE PRAVA VLASNITVA Vl. se moe stei na temelju: - pravnog posla - odluke suda ili dr.nadlene vlasti - nasljeivanja i - zakona.

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvorno ili originarno stjecanje prava vl. znai da stjecatelj svoje pr avo vl. ne zasniva na pravu vl. prednika. Izvorna stjecanja su: dosjelost, stjecanje od nevlasnika, prisvojenje, nalaz stvari i stjecanje prirataja. Dosjelost je stjecanje prava vl. na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom odreeno vrijeme. To je vaan institut jer se njime faktino stanje pretvara u pravno. Pravna konstrukcija dosjelosti poiva na injenici da pravo vl. ne prestaje nevrenjem. Stoga stari vlasnik nije izgubio pravo zato to ga nije izvravao, nego zato to je na njegovoj stvari novi stjecatelj izvorno stekao pravo vl. Pretpostavke za stjecanje vl. dosjelou: a) sposobnost dosjedatelja (uzukapijenta), b) sposobnost stvari, c) samostalan posjed odreene kakvoe. Posjed mora biti kvalificiran ili barem poten, te efektivan; d) vrijeme dosjelosti od reeno zakonom. Vrste dosjelosti: redovita i izvanredna. Za redovitu dosj. zahtijeva se kvalificiran posjed, a za izvanrednu samo poten. Redovita dosj. je stjecanje prava vl. na temelju samostalnog kvalificiranog posjeda izvravanog kroz zakonom odreen o vrijeme. Za pokretnine rok dosj.iznosi 3 god. Za nekretnine potreban je rok od 10 god. neprekidnog samostalnog posjedovanja. Dvostruko dulji rok tj. za pokretnine 6 a za nekretnine 20 god. je potreban ako se dosijeda stvar u vlasnitvu RH, upanija i jed inica lok.samouprave i uprave, kao i stvar u vl. crkve ili dr.neprofitnih pravnih osoba. U vrijeme potrebno za red.dosj. uraunava se i vrijeme za koje su prednici sadanjeg posjednika neprekidno posjedovali stvar kao kvalificirani samostalni posjednici. Stjecatelju se moe uraunati i vrijeme posjedovanja njegova prednika koji je bio samo poteni posjednik (ali ne istinit i zakonit), no u tom sluaju je za dovrenje dosjelosti potrebno da protekne jo onoliko vremena koliko se zahtijeva za izv.dosj. Izvanredna dosjelost je stjecanje prava vl. na temelju samostalnog potenog posjeda kroz zakonom odreeno vrijeme. Za pokretnine rok dosjelosti iznosi 10 god. Za nekretnine rok je 20 god. Rok se podvostruuje ako se dosijeda stvar u vlasnitvu RH Onome koji do sijeda na osnovi potenog posjeda uraunat e se vrijeme dosjelosti njegova prednika, ako je i on bio poteni posjednik. Uraunat e se i vrijeme posjedovanja prednika koji je bio kvalificirani posjednik, ali e za dovrenje dosjelosti morati protei vrijeme potrebno za izv.dos. Zastoj dosjelosti je nastup takvih okolnosti (brana veza, odnos roditelja i djece) zbog kojih dosj. ne moe zapoeti ili ve zapoeta dos.prestaje tei. Ali kad takve okolnosti otpadnu, dos.dalje normalno tee, a vrijeme koje je proteklo do zastoja uraunava se.

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dos. ne moe zapoeti, a zapoeta dos. ne samo to prestaje tei nego i do tada proteklo vrijeme propada, tako da dos. moe samo ponovno zapoeti kad takve okolnosti (gubitak posjeda, saznanje nepotenja) otpadnu. Stjecanje prava vl. od nevlasnika svaka osoba stjee pravo vl. na stvari koju je u dobroj vjeri stekla od nevlasnika u samostalni posjed pod pretpostavkama: - da je stvar pokretna, - da je pravni posao naplatan i da mu je kauza stjecanje prava vl. i - da je stjecatelj bio u dobroj vjeri. Vlasnitvo se od nevlasnika ne moe stei ako je stvar njezinu vlasniku bila ukradena ili ju je izgubio. To se ne odnosi na stjecanje gotova novca, vrijednosnih papira na donositelja i stjecanja na javnoj drabi. Prisvojenje (okupacija) je uzimanje niije pokretne stvari u samostalni posjed s namjerom da se na njoj stekne pravo vl. Niija je stvar (res nullius) koju nitko nema u svom vl, kao i naputene stvari (res

derelictae).

Prisvojenjem se moe stei vl. samo na niijim pokretnim stvarima; naputene nekretnine prelaze ex lege u vl.RH. Nalaz stvari Nalaz izgubljene stvari dunost je nalaznika da stvar bez odgode preda onom tko ju je izgubio ili vlasniku, ako mu je poznat. U protivnom duan ju je predati najbliem uredu, osim ako joj je vrijednost zanemariva. Nalaznik koji tako postupi ima pravo na nagradu u iznosu 10% prometne vrijednosti stvari i naknadu nunih trokova. Nalaznik je osoba koja je prva opazila stvar i za nju se maila, a ne ona koja ju je prva dohvatila. Vie nalaznika dijele nalazninu na jednake dijelove. Ako se vlasnik stvari ne javi u roku od godine dana od objave oglasa, nalazni ured e predati stvar u posjed nalazniku, a ovaj e je stei u vl. u z ispunjenje pretpostavaka za dosjelost. Ako je posjed nalaznika poten (nije znao ija je stvar), bit e redovito i zakonit pa e u obzir doi redovita dosjelost. Nalaz blaga Nalaznikova je dunost uzeti naeno blago u posjed za RH, ime ono postaje njeno vl. Nalaznik i vlasnik nekretnine na kojoj je blago naeno imaju pravo na nagradu od RH, svaki po jednu polovinu, ija visina ne smije biti nia od one za nalaz izgubljene stvari (10%), ni via od vrijednosti blaga. RH se moe odrei blaga i predati im ga u samostalan posjed; vl. se stjee dosjelou. Stjecanje prirataja UNUTARNJI PRIRATAJ je odvajanje od stvari. VANJSKI PRIRATAJ je prirataj zemljita, prerada, sjedinjenje i mijeanje stvari, graenje na stvari i sijanje i saenje. Odvajanje plodova - naelo je da pravo vl. na plodove i sve to se odvoji od neke stvari pripada vlasniku matine stvari u trenutku odvajanja. Odvajanjem stjee vl. i samostalni posjednik, ako je u trenutku odvajanja bio poteni posjednik te stvari, kao i nositelj ogranienog stvarnog prava npr. slunosti plodouivanja, te zakupnik.

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prirataj zemljita ako nastane otok u vodotoku koji nije ope dobro i ako je nastao u sredini vodotoka, tada prirasta zemljitima koja lee du tog otoka na obje obale po duini zemljita, a u irinu do polovine otoka. Ako nastane na jednoj polovini vodotoka, pripada iskljuivo vlasniku zemljita na blioj obali. Doe li do promjene toka, priobalni vlasnici imaju pravo vratiti ga u prijanji tok u roku od 3 god. o svom troku. Ako bi voda otrgnul a komad zemljita i pripojila ga drugom zemljitu, vlasnik otrgnutog zemljita ima pravo vratiti ga u roku od 1 god. Ne uini li to, otrgnuto zemljite priratajem postaje vl. onoga ijem se zemljitu pripojilo. Prerada, sjedinjenje, mijeanje i graenje tuim materijalom Kada netko tuu pokretnu stvar preradi, sjedini sa svojom ili je s njom pomijea, namjerno ili bez svoje volje, samim tim ne stjee vl.tue stvari, ako nema odgovarajueg pravnog temelja. Ako pritom ne nastane nova stvar, svakome se vraa ono to je njegovo, osim ako bi vraanje u prijanje stanje izazvalo nerazmjerno velike trokove. Ako pak nastane nova stvar, a vraanje u prijanje stanje nije mogue, nastaje suvlasnitvo prema razmjeru vrijednosti pojedinih stvari i korisnog rada u tr enutku nastanka nove stvari. Suvlasnik ija je stvar krivnjom ostalih ugraena u novu stvar ima alternativno pravo zadrati je za sebe, a ostale isplatiti. Ako nijedan od njih nije kriv, suvlasnik ija je stvar najvie vrijedila ima pravo otkupiti novonastalu stvar. Kad jedna stvar priraste drugoj gl.stvari a da pritom ne nastane nova stvar niti je mogue vraanje u prijanje stanje, vlasnik gl.stvari postaje vlasnikom prirasle stvari. Vlasnik zemljita koji je na njemu izgradio zgradu tuim materijalom stj ee pravo vl.izgraene zgrade, a bivi vlasnik materijala ima pravo zahtijevati naknadu. Graenje na tuem zemljitu (aedificatio) Po naelu superficies solo cedit, zgrada pripada vlasniku zemljita, a samo iznimno graditelju. Vlasniku zemljita pripada zgrada i onda ako bi i graditelj i vlasnik zemljita bili nepoteni, tj. kad je graditelj znao da gradi na tuem zemljitu, a vlasnik zemljita je takoer znao za gradnju a nije je bez odgode zabranio. U tom sluaju vlasnik zemljita nema pravo na uspostavu prijanjeg stanja, no graditelj ima pravo uspostaviti prijanje stanje o svom troku i uzeti svoj materijal, ali to mora uiniti prije isteka roka za dobrovoljnu predaju u posjed po pravomonosti sudske odluke. Jedini sluaj kad e vl.zemljita i zgrade p ripasti graditelju je onaj kad je graditelj bio poten, a vlasnik nepoten. U tom sluaju vlasnik ima pravo na naknadu trine vrijednosti zemljita. ZV je iskljuio mogunost stjecanja prava vl. dogradnjom, prigradnjom, nadogradnjom ili preureenjem tue zgrade. Ako se graenjem zgrade prekorai mea i ue u tue zemljite, vlasnik susjednog zemljita ima pravo zahtijevati uspostavu prijanjeg stanja ili da vlasnik zgrade otkupi njegovo zemljite po trinoj cijeni. Sijanje i saenje Neovisno o tome ije je sjeme, biljke koje su pustile korijen u nekom zemljitu, pripadaju vlasniku zemljita.

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvedeno ili derivativno stjecanje prava vl. je ono stjecanje kod kojeg stjecatelj svoje pravo vl. izvodi iz prava vl. svog prednika. Na stjecatelja prelaze i svi ter eti na stvari. Prema tradicijskom sustavu za stjecanje prava vl. potrebni su, pored vl.prednika, jo 2 pretpostavke: - titulus ili naslov stjecanja (titulus acquirendi) i - modus ili nain stjecanja (modus acquirendi) Nitko ne moe na drugoga prenijeti vie prava negoli ga sam ima. Odstupanje u ZV- onaj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u potpunost zemlj.knjiga ili dr.javnih evidencija, moe stei pravo vl. i pre ko granice otuivateljeva ovlatenja da raspolae stvarju. Pritom se ne moe smatrati da nije postupao u dobroj vjeri onaj koji nije istraivao izvanknjino stanje. TITULUS je pravni posao u kojem je dola do izraaja stranaka volja da se prenese pravo vl. Pravni posao koji moe posluiti kao titul moe biti ili jednostrani p.p. (npr. oporuka) ili dvostrani p.p. (npr.ugovor). Da je ugovor samo titulus, naslov za stjecanje vl., znai da se samim ugovorom jo ne dobiva nikakvo pravo na stvar, njime se stjee samo obvezno pravo na inidbu koju nam je duan ispuniti dunik. Titulus mora biti objektivno valjani pravni posao; p.p. kojim se stjee vl.nekretnina mora biti u pisanom obliku; mora biti kauzalan p.p. Na temelju p.p. pravo vl. pokretne stvari stjee se predajom te stvari u samostalan posjed stjecatelja kod pokretnina to je mogue jedino TRADICIJOM. Stjecatelj e postati vlasnikom stjecanjem samostalnog posrednog posjeda i kad se stvar nalazi u neposrednom posjedu treega (cessio vindicationis). Ako se stvar ve nalazi u neposrednom posjedu stjecatelja, sklapanjem p.p. kojim se prenosi vl. dolazi samo do pretvorbe njegova do tada nesamostalnog u samostalni posjed. Sluaj viestrukog ugovaranje otuenja ZV rjeava tako da vlasnikom postaje ona osoba kojoj je stvar predana, a ne ona kojoj je prvoj prodana. Nain stjecanja prava vl.na nekretnini je upis vl. u zemlj.knjizi u korist stjecatelja. Sama injenica upisa ne bi bila dovoljna da dovede do promjene vl., potrebno je jo i vl. prednika. Nadalje, potreban je i p.p. kojemu je cilj prijenos prava vl. Za upis kao nain stjecanja potrebne su sljedee pretpostavke: Isprava, prijedlog za upis, rjeenje suda o upisu i provedba upisa.

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a) Isprava Ope pretpostavke za valjanost isprave su: 1) Isprava mora biti javna ili javno ovjerena. 2) U ispravi mora biti tono oznaen titul ili naslov stjecanja. 3) Isprava ne smije imati oitih nedostataka koji bi dovodili u sumnju njenu vjerodostojnost; na njoj se ne smije nita brisati, ne smije biti pisana olovkom Ako se sastoji iz vie listova, moraju biti tako spojeni da se ne moe naknadno umetnuti nijedan list. 4) Osobe koje sudjeluju u p.p. moraju biti tono oznaene navoenjem imena i prezimena, naziva i sjedita pravne osobe 5) Isprava mora biti datirana. 6) Mora biti potpisana. Posebne pretpostavke za valjanost isprave su: 1) Tona oznaka nekretnine (prava) glede koje se ima izvriti uknjiba. 2) Klauzula intabulandi to je izjava onoga ije se pravo prenosi, ukida, optereujeda pristaje na uknjibu; njegov potpis mora biti ovjeren. b) Prijedlog za upis stjecatelj ga podnosi ZK sudu da mu se dopusti upis. To je opinski sud kod kojega se vode zemlj.knjige. Mjesno je nadl.sud na ijem je podruju nekretnina. Prijedlog se podnosi u usmenom obliku ili pisano na zapisnik kod ZK suda. Prijedlogu treba priloiti ispravu u izvorniku ili u ovjerovljenom prijepisu. NAELO PRVENSTVENOG REDA znai da se uinak jednog upisa u odnosu prema drugima ravna po trenutku u kojem je prijedlog stigao ZK sudu. Plomba dan i vrijeme kad je ZK sudu stigao prijedlog. c) Rjeenje o upisu Kada je podnesak stigao ZK sudu, on se nakon urudbiranja pregleda i usporedi sa stanjem u zemlj.knjizi. Ako nema nikakvih zapreka, sud donosi rjeenje o upisu kojim se doputa upis, a ako nisu ispunjene sve pretpostavke, rjeenjem odbija prijedlog za upis. d) Provedba upisa iskljuivo na temelju pisanog naloga suda provodi se upis (u sluaju vl. uknjiba) prava vl. u zemlj.knjizi u korist stjecatelja. Dogodi li se da ZK sudu istodobno stigne vie prijedloga za upis prava vl. na istom ZK tijelu, a svi ispunjavaju pretpostavke za upis, sud e ih sve dopustiti i provesti te ujedno upozoriti podnositelje da u parnici rijee kome e pripasti pravo vl. Na prijedlog onoga kome pripadne pravo vl., ostali upisi e se izbrisati. e) Viestruko ugovaranje otuenja u sluaju ako vlasnik zemljita najprije proda zemljite jednom, a iza toga drugome, vl. stjee onaj koji je u dobroj vjeri prije zatraio upis u zemlj.knjizi. Ako stjecatelj nije bio u dobroj vjeri, drugi moe u roku od 3 god. od upisa zatraiti njegovo brisanje i uknjibu vl. u svoju korist. f) Zatita povjerenja u zemlj.knjige smatra se da zemlj.knjiga istinito i potpuno odraava injenino i pravno stanje nekretnine, pa tko u dobroj vjeri postupi s povjerenjem u zemlj.knjige, uiva zatitu glede stjecanja prava vl. Pritom se ne smatra da onaj koji nije istraivao izvanknjino stanje nije postupio u dobroj vjeri.

42

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZATITA PRAVA VLASNITVA Vlasnike tube: reivindikacija, negatorna tuba, publicijanska tuba i brisovna tuba . a) Reivindikacija je tuba kojom vlasnik neposjednik zahtijeva od posjednika povrat individualno odreene stvari. Zove se jo i pravom vlasnikom tubom. Pravo na podnoenje r. ne zastarijeva. Tuitelj ili aktivno legitimirani moe biti samo onaj vlasnik koji je izgubio posjed stvari. 1) Tuitelj mora najprije dokazati vl.stvari. Ako se radilo o izvornom stjecanju, treba dokazati sve one injenice koje su potrebne da se vl. stekne izvorno, npr. kod dosjelosti trajanje posjeda kroz odreeno vrijeme i potrebnu kakvou posjeda. Ako se radilo o derivativnom stjecanju, treba dokazati: a) naslov (titulus) stjecanja, b) nain (modus) stjecanja i c) vl. prednika. Najtee je izvesti dokaz vl. prednika; ako je prednik stekao vl. derivativno, treba ii tako daleko dok se ne nae onaj meu prednicima koji je vl. stekao originarno zove se jo i avolski dokaz. 2) Tuitelj zatim mora dokazati da se stvar koju zahtijeva nalazi u posjedu/faktinoj vlasti tuenika. Ako bi tuenik pred sudom tajio da posjeduje stvar, a dokae se da je doista posjeduje, mora ve samo zbog toga predati tu stvar tuitelju u posjed. Pritom zadrava pravo da vl.tubom zahtijeva povrat stvari, ako moe dokazati da je on vlasnik iste. Onaj tko tvrdi da posjeduje neku stvar, a stvarno je ne posjeduje, odgovara tuitelju za svu tetu koja iz toga moe proizai. 3) Tuitelj mora dokazati identitet stvari. Kada vlasnik podie reivindikaciju, mora u samoj tubi naznaiti tub.zahtjev ili petit. U vl.tubi zahtjev glasi na izruenje, odnosno povrat stvari. Takoer se moe isticati uz taj zahtjev i zahtjev da se tuitelju prizna pravo vl. Poteni posjednik mora vratiti stvar vlasniku u onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku tube. Potroenu ili unitenu stvar ne mora vratiti, niti mora naknaditi njenu vrijednost. Nepoteni posjednik, pored toga to mora vratiti stvar vlasniku, odgovara i za faktina raspolaganja stvarju. To znai da on mora vratiti stvar u onom stanju u kojem se nalazila u trenutku zasnivanja posjeda. Budui da se stvar u pravilu ne moe vratiti u onom stanju u kojem se nalazila u trenutku zasnivanja posjeda, nepoteni posjednik mora naknaditi vlasniku ili vrijednost stvari, ako je stvar potroio ili unitio, ili mu naknaditi onu razliku u vrijednosti za koliko je stvar uporabom na vrijednosti izgubila. Osim toga, duan je naknaditi tetu nastalu pogoranjem ili propau stvari, izuzev ako bi ta teta nastala i kada bi se stvar nalazila kod vlasnika. Vlasnikov zahtjev za naknadom zastarijeva za 3 god. od dana predaje stvari.

43

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Naturalni plodovi
Neubrane plodove duan je poteni posjednik predati vlasniku, zajedno sa stvarju. Poteni posjednik stjee pravo vl.naturalnih plodova ve u trenutku separacije. Zbog toga vlasnik nema pravo ni na kakvu naknadu za ubrane, potroene plodove od potenog posjednika za vrijeme trajanja posjeda. Ali, vlasnik ima pravo odbiti vrijednost plodova od iznosa nunih i korisnih trokova koje zahtijeva poteni posjednik. Nepoteni posjednik duan je vlasniku stvari predati sve plodove i dr.koristi to ih je imao za vrijeme svog posjedovanja. Osim toga duan je naknaditi vrijednost plodova koje je potroio, otuio ili unitio.

2. Civilni plodovi

Poteni posjednik zadrava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani, odnosno naplaeni (npr.dospjela i naplaena najamnina). Nepoteni posjednik treba vratiti, odnosno naknaditi vlasniku sve civilne plodove bez obzira na to je li ih ubrao ili nije. Protuzahtjev posjednika glede trokova: 1) Nuni trokovi poteni posjednik ima pravo na naknadu nunih trokova; od njih se odbija vrijednost plodova i dr.koristi to ih je posjednik dobio od stvari. U ZV postoji PRAVO RETENCIJE ILI ZADRANJA stv ari koje je priznato potenom posjedniku dok mu se ne naknade nuni i korisni trokovi. Rok zastare za nune trokove od strane potenog posjednika je 3 god. od dana predaje stvari. Nepoteni posjednik ima takoer pravo na naknadu nunih trokova, ali samo onih koji bi bili nuni i vlasniku da se stvar nalazila kod njega. Rok zastare je 3 god. od dana predaje stvari. 2) Korisni trokovi su trokovi kojima se poveava vrijednost stvari. Poteni posjednik ima pravo na naknadu tih trokova s tim da se ne smatra korisnim troak kojim je posjednik promijenio namjenu stvari, ako to vlasniku nije korisno. Nepoteni posjednik nema pravo na naknadu tih trokova, ali mu se priznaje pravo odnoenja (ius tollendi) onoga to je uloio na ime korisnih trokova, pod uvjetom da se to moe odvojiti bez oteenja same stvari. 3) Luksuzni trokovi su trokovi koje je posjednik uin io radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari. Za njih vrijedi naelo da se ne naknauju ni potenom ni nepotenom posjedniku, koji imaju na njima ius tollendi. U reivindikaciji tueni posjednik moe staviti 3 vrste prigovora: 1. prigovori koji tuitelj ev zahtjev negiraju, npr. tuitelj tvrdi da je postao vlasnik stvari dosjelou, a tuenik dokae da nije prolo vrijeme potrebno za dosjelost; 2. prigovori koji tuiteljev zahtjev ukidaju tueni tvrdi da mu je upravo tuitelj ranije prodao stvar exceptio rei venditae ac traditiae; 3. prigovori koji tuiteljev zahtjev zaustavljaju odnosno odgaaju, ako posjednik dokae da ima pravo na posjed.

44

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
b) Negatorna tuba (Actio negatoria) je vlasnika tuba koju vlasnik posjednik moe podii protiv svakoga onog koji g a neosnovano uznemiruje na drugi nain a ne oduzimanjem stvari i zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Negatorija ne zastarijeva; tuitelj ili aktivno legitimirani je vlasnik stvari, ali se njome moe posluiti i kvalificirani posjednik odnosno predmnj evani vlasnik. To bi bila actio

negatoria publiciana.

Teret dokaza i ovdje lei na tuitelju, ali tu je puno lake izvesti dokaz vlasnitva nego kod reivindikacije jer je kod negatorije tuitelj i vlasnik i posjednik. Zato on ne mora dokazivati ni titulus ni modus stjecanja. Zatim, tuitelj mora dokazati in uznemiravanja koji mora biti protupravan. Tueni ili pasivno legitimirani je onaj koji je izvrio in uznemiravanja odnosno smetanja, onaj po ijem je nalogu smetanje izvreno, te onaj u iju je korist smetanje izvedeno. Tubeni zahtjev ili petit se odnosi na prestanak uznemiravanja i na proputanje daljeg uznemiravanja. Kao sporedni zahtjev dolazi i zahtjev za naknadu tete. posjednik zahtijeva povrat stvari od posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Zove se jo i VLASNIKA TUBA PREDMNJEVANOG VLASNIKA. Njome se titi jae pravo na posjed; ne zastarijeva. Tuitelj ili aktivno legitimirani je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari. Dokazati zakonitost posjeda znai dokazati pravnu osnovu stjecanja. Dokazati istinitost posjeda znai dokazati da je posjed steen na jedan od naina predvienih zakonom. Tom tubom se moe posluiti i vlasnik stvari koji nee ili ne moe dokazati vl. prednika. Tueni ili pasivno legitimirani je sadanji posjednik stvari. Tub.zahtjev ili petit glasi da je tueni duan predati stvar tuitelju. Jae pravo na posjed ima onaj koji moe oznai ti svog prednika naspram onog koji ga ne moe oznaiti, ili moe, ali samo sumnjivog prednika. Onaj koji je stekao posjed stvari naplatno ima jae pravo na posjed on onoga koji ga je stekao besplatno. Ako su pravne osnove tih posjednika iste jaine, predno st ima posjednik kod kojeg se stvar nalazi beati possidentes sretni oni koji posjeduju. Tuenik se moe braniti prigovorima: - moe staviti prigovor prava vl. (dokazati da je on vlasnik stvari); - moe se braniti prigovorom jaeg ili bar jednako jakog p osjeda; - kao i svim prigovorima iz reivindikacije. PRESTANAK PRAVA VL: - propau stvari, - stavljanjem stvari izvan prometa, - kad druga osoba izvorno stekne pravo vl. na istoj stvari, - odreknuem, - na temelju zakona.

c) Publicijanska tuba (Actio publiciana) to je tuba kojom kvalificirani

45

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZEMLJINE KNJIGE Zemlj.knjige (gruntovnica) su javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi i injenice u vezi s pravnim prometom nekretnina. Vode ih op.sudovi, a u njima ZK odjeli. Zadatak im nije samo u tome da slue jednostavnoj evidenci ji nekretnina i stv.prava na njima, ve trebaju osigurati i zakonom predvieni nain stjecanja stvarnih prava na nekretninama, kao i pruanje pravne sigurnosti u prometu nekretnina. Temelje se na podacima katastarske izmjere. Oznake katast.estica u zemlj. knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljita. Katastar zemljita je oevidnik zemljita i objekata na njemu i ispod njegove povrine s podacima o esticama glede njihova poloaja, oblika, povrine, kulture, boniteta, klase. Poloaj i oblik zemlj.estice i objekata na njoj prikazuju se kat.planovima. Katastar zemljita se koristi za upravne, gosp., statistike i dr. potrebe te za utvrivanje kat.prihoda, izradu prostornih planova i zemlj.knjiga. Zemlj.knjige se vode i elektronikom ob radom podataka EOP; budui da je takva mogunost predviena i za katastar, EOP zemlj.knjiga s katastrom init e bazu zemlj.podataka (BZP). Zemlj.knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Osim toga, za svaku gl.knjigu postoj zbirka kat.planov a i pomoni popisi (knjige). a) Glavna knjiga u nju se upisuju nekretnine, stvarna i dr.prava glede njih (knjina prava). Po obujmu, gl.knjiga obuhvaa zemljita jedne kat.opine. Prema tome, u jednom op.sudu ima toliko gl.knjiga koliko ima kat.opina. Sastoji se od ZK uloaka. EOP -zemlj.knjiga sastoji se od popisa upisa i popisa izbrisanih upisa. ZK ULOAK je dio gl.knjige koji se odnosi na jedno ZK tijelo. ZK TIJELO je jedna estica ili skup estica koje se nalaze u jednoj kat.opini i imaju u prometu isti pravni status. Pojedine estice koje ine jedno ZK tijelo ne moraju u prirodi leati jedna do druge, ali se moraju nalaziti u istoj kat.opini. KAT.ESTICA ILI KAT.PARCELA je dio zemlj.povrine koji je u zemlj.katastru oznaen posebnim brojem (tzv.kat.brojem) i nazivom kat. opine u kojoj lei. Samo jedna osoba moe biti vlasnik estica koje ine ZK tijelo. Ako ima vie osoba, onda su suvlasnici. Stoga, ako vlasnik eli otuiti samo jednu esticu (livadu) koja se nalazi u sastavu jednog ZK tijela, mor a izvriti otpis te estice iz svog ZK uloka, a novi vlasnik mora izvriti pripis te estice u svoj ZK uloak. No, takav pripis moe izvriti samo onda ako se ta estica nalazi u podruju iste kat.opine u kojoj se nalaze i ostale estice njegova ZK tijela. U protivnom mora nakon zavrenog otpisa osnovati novi ZK uloak za tu esticu. ZK uloak sastoji se od 3 lista: - posjedovnica (popisni list ili list A) - vlastovnica (vlasniki list ili list B) - teretovnica (teretni list ili list C)

46

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Listovi od kojih se sastoji ZK uloak su REALNE FOLIJE. ZK uloak namijenjen je svakom zemljitu, a ne svakom vlasniku (zbog toga nije izgraen po sustavu personalnih folija). POSJEDOVNICA u nju se upisuju svi sastavni dijelovi ZK tijela, u prvom redu estice koje ine jedno ZK tijelo. U nju se upisuju i stvarna prava u korist ZK tijela odnosno nekretnine, npr. slunost puta, kao i kat.promjene glede ZK tijela, sva javnopravna ogranienja u prometu nekretnina, otvaranje poduloka i sve promjene koje nastanu zbog upisa na nekom dr.listu ZK uloka. VLASTOVNICA u nju se upisuje ime vlasnika i sva ogranienja kojima je vlasnik za svoju osobu stegnut u raspolaganju i upravljanju svojim ZK pravima (npr.posl.nesposobnost i dr.). Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine upisuje se u vlastovnici na suvl.dijelu suvlasnika na kojem je uspostavljeno s naznakom Etano vl. Za suvl. dio na kojem je uspostavljeno et.vl. otvara se poduloak. TERETOVNICA tu se upisuju stvarna prava kojima je zemljite, odnosno ZK tijelo optereeno npr. slunost, zalono pravo. Zatim se upisuju i 4 obvezna prava najam, zakup, prvokup i nazadkup, kao i ogranienja raspolaganja kojima je podvrgnut svakodobni vlasnik optereenog dobra. Takoer se upisuju i zabrane otuenja i optereenja. Ako postoje, tu e se upisati i koncesije na opem ili javnom dobru. Upis je sumarno od nadl.suda ustanovljenje prava, pravnih injenica i odnosa vanih za nekretnine i prava na njima. Razlikujemo 3 vrste upisa: uknjibu, predbiljebu i zabiljebu. a) Uknjiba je svaki bezuvjetan i konaan upis stjecanja, prijenosa, ogranienja i prestanka knjinih prava, koji ne ovise ni o kakvom naknadnom opravdanju. Osim vl. i dr.stvarnih prava, predmet uknjibe su i gore navedena 4 obv.prava. Uknjibu e dopustiti sud samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je potpis ovjeren. Priv.isprave na temelju kojih se doputa uknjiba moraju, pored opih pretpostavki, sadravati tonu oznaku zemljita ili prava za koje se uknjiba predlae i klauzulu intabulandi. Tako i j avna isprava mora sadravati tonu oznaku zemljita i prava na koji se uknjiba odnosi. b) Predbiljeba je upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju i prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu budu naknadno opravdana. Pred. je uvjetan upis. Nakon opravdanja pred. smatra se da je ono pravo koje je bilo samo predbiljeeno ve od podnoenja prijedloga za pred.uknjieno. Predmet pred.mogu biti sva prava koja se mogu i uknjiiti. Doputena je ako isprava za upis ne udovoljava p osebnim pretpostavkama za upis (npr. nedostaje klauzula intabulandi), ali udovoljava opim pretpostavkama za ZK upis. Od javnih isprava na temelju kojih se moe dopustiti pred. najvanije su jo neizvrene pravomone sudske odluke kojima se stvarno pravo b ezuvjetno priznaje ili odbija i odluke domaih sudova i dr.tijela kojima se p red.odreuje kao mjera osiguranja.

47

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
c) Zabiljeba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju odreene okolnosti koje se odnose na pravni promet nekretnina ili se njime osigu ravaju odreeni pravni uinci za njegova predlagatelja. Mogue sljedee zabiljebe: - z.osobnih odnosa - z.prvenstvenog reda - z.otkaza hipotekarne trabine i z.hipotekarne tube - z.spora - z.odbijanja ovrhe Brisovnom tubom (ili tubom za brisanje) zahtijeva se b risanje pravno nevaljanog upisa i uspostava prijanjeg ZK stanja. Upis e biti nevaljan kad za njega nisu ispunjene mat. i postupovne pretpostavke predviene u ZK pravu. Neistinit je onaj upis kojim se upisano razlikuje od stvarnog, izvanknjinog stanja. B.t. ne zastarijeva prema osobi koja je ishodila nevaljani upis, kao ni prema osobi koja je od ove stekla pravo na temelju njezina nevaljanog upisa ako je znala ili morala znati da je upis njena prednika bio nevaljan. Neto je drukije rjeenje kad se radi o potenom stjecatelju koji je upis svog prava ostvario na temelju prednikova nevaljanog i neistinitog upisa, a da nije znao ni mogao znati za nevaljanost prednikova upisa. Dodue, nositelj knjinog prava moe i u tom sluaju podii brisovnu tubu protiv prednika potenog stjecatelja, ali zbog zatite povjerenja u zemlj.knjige, samo u odreenom roku. Duljina roka ovisna je o tome je li nositelju knjinog prava dostavljeno rjeenje o nevaljanom upisu kojim je povrijeeno njegovo pravo. Ako je, tada je potrebno u roku za albu protiv rjeenja o upisu zatraiti zabiljebu brisovne tube i u daljnjem roku od 60 dana podii brisovnu tubu. Ako rjeenje o nevaljanom upisu nije dostavljeno nositelju knjinog prava, brisovnu e tubu protiv prednika potenog stjecatelja moi podii u roku od 3 god. od dana kada je taj upis zatraen. NAELA ZK PRAVA: a) Naelo javnosti ima 2 strane: formalnu i materijalnu. Formalna strana znai da svatko moe, u nazonosti njihova voditelja, zemlj.knjigu i sve pomone isprave razgledati, uzimati prijepise, ispise i grunt.izvatke, a da za to ne mora dokazivati postojanje pravnog interesa. Mat.strana sastoji se u tome da se zemlj.knjige uzimaju kao vjerodostojne glede istinitosti i potpunosti svog sadraja (istinitost i potpunost sadraja fikcija). b) Naelo povjerenja je nuna posljedica mat.strane naela javnosti. Ako se jednom uzme da je sadraj zemlj.knjiga istinit i potpun, svaki onaj koji postupa poteno moe sa sigurnou uzeti da ono to je upisano u zemlj.knjizi stvarno postoji (poz.strana), a ono to nije upisano da u stvarnosti ne postoji (neg.strana). Poznavanje stanja u zemlj.knjigama je praesumptio juris et de jure. Prema tome, nitko se ne moe pozvati na injenicu da mu stanje u zemlj.knjizi nije bilo poznato. Naelo povjerenja ne odnosi se na poznavanje ZK stanja, nego na nepoznavanje izvanknjinog stanja. Na povjerenje u zemlj.knjige moe se pozvati samo onaj koji nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono to

48

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
je upisano nije potpuno ili da je razliito od izvanknjinog stanja. Za takva stjecatelja kaemo da je postupao u dobroj vjeri. c) Naelo stvarnosti znai da su objekt upisa u zemlj.knjige nekretnine i stvarna prava na nektninama. d) Naelo potpunosti zahtijeva da zemlj.knj ige sadre sve pravno relevantne injenice za promet nekretnina, kao to su podaci o vrsti i veliini nekretnine, o osobi vlasnika, o teretima i dr. e) Naelo specijalnosti koje se naziva i NAELOM ODREENOSTI podrazumijeva da svaki upis u zemlj.knjizi ini zasebnu, samostalnu pravnu cjelinu. f) Naelo preglednosti je u biti zahtjev da se zemlj.knjige ustanove i vode tako da se svatko moe lako i brzo obavijestiti o upisanim nekretninama i stvarnim pravima na njima. g) Naelo konsenza nalae da se upisi u zemlj.knjige mogu izvriti samo na temelju suglasnosti osobe ije se pravo prenosi, ukida ili ograniuje i osobe koja stjee ZK pravo. To naelo poznaje i nekoliko iznimaka prema kojima se upis moe izvriti po slub.dunosti ili na osnovi jednostranog zahtjeva (predbiljeba, zabiljeba) h) Naelo legaliteta zahtijeva da sud po slub.dunosti mora ispitati opstojnost zakonom predvienih pretpostavaka upisa u zemlj.knjige. i) Naelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama stjeu iskljuivo upisom u zemlj.knjige odnosno u gl.knjigu. Upis ima konstitutivno znaenje, zbog ega se ovo naelo naziva i naelom konstitutivnosti upisa. j) Naelo prvenstva ili prioriteta. Prema ovom naelu pravni uinak upisa ravna se prema njegovu prvenstvenom redu, a on prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao ZK sudu. Od dva ili vie zahtjeva pravni uinak upisa proizvest e najraniji pristigli zahtjev prior tempore potior iure raniji u vremenu, jai u pravu. Pravo na mjesto u redu prvenstva moe se ustupiti sporazumno izmeu osoba iji se zahtjevi nalaze u redu prvenstva. Ustupanje moe biti naplatno i besplatno.

49

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI PRAVA SLUNOSTI (Servitutes) Pravo slunosti je stvarno pravo na tuoj stvari na temelju kojega se ovlateniku doputa odreeno koritenje tuom stvari. Slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik je to duan trpjeti ili pak zbog toga glede nje neto proputati. Zajednika naela slunosti: a) Sl. su stvarna prava. b) Sl. su stvarna prava na tuoj stvari. Nema sl. na vl.stvari. Nemini res sua servit. Iznimka je tzv. VLASNIKA SLUNOSTI. c) Ne mogu postojati sl. na inj enje. Servitus in faciendo consistere nequit. d) Sl. ne moe postojati na sl. servitus servitutis esse non potest. e) Sl. se moraju obzirno (civiliter) izvravati. To znai da se moraju izvravati tako da se to manje optereuje posluno dobro. Ostvarivanju ovog naela slui i institut prelaganja sl. Pod prelaganjem sl. razumijeva se njezino premjetanje na onaj dio poslunog dobra gdje e, uz ouvanje sadraja i svrhe zbog koje je ustanovljena, biti manje tegobna za vlasnika poslunog dobra. g)Sl. su sam e za sebe neprenosive; ne mogu se samovlasno odvojiti od poslune stvari. h)Sl. su, osim plodouivanja, nedjeljiva prava. STVARNE SLUNOSTI (Servitutes reales) Stvarna sl. je stvarno pravo svakidanjeg vlasnika jedne nekretnine (povlasna nekretnina ili dobro) da se za potrebe te nekretnine slui na odreeni nain nekretninom drugog vlasnika (posluna nekretnina ili dobro) ili da se zahtijeva od svagdanjeg vlasnika poslune nekretnine da se suzdrava od obavljanja odreenih radnji koje bi inae imao pravo obavljati na svojoj nekretnini. Kao subj.gra.pravo, stvarna se slunost moe sastojati u ovlatenju vlasnika povlasne nekretnine koristiti se poslunom nekretninom u odreenom pravcu (prelaziti preko nje, napasati stoku, crpiti vodu itd.) ili u ovlaten ju zahtijevati od vlasnika poslune nekretnine da ne obavlja odreene radnje koje bi inae imao pravo obavljati na toj nekretnini (da npr. ne povisuje svoju kuu prema susjedu i sl.). Stv.sl. moraju biti objektivno korisne; svrha im je bolje gosp. iskori tavanje povlasne nekretnine. Nekretnine povezane slunou ne moraju biti susjedne. Stv.sl. mogu postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u opoj ili u javnoj uporabi. Nositelj prava stv.sl., osim vlasnika nekretnine, moe biti i nositelj prava graenja.

50

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vrste stvarnih slunosti: a) Poljske ili zemljine i kune ili gradske Kriterij razlikovanja je priroda i namjena povlasne nekretnine. Poljske su sl. sve one kod kojih je povlasna nekretnina namijenjena poljodjelskom iskoritavanju. 1. Slunosti puta: - slunosti staze ili nogostupa (iter) koja daje pravo hodati stazom i njome k sebi putati ljude, ali ne jahati, voziti se biciklom ili gurati bicikl; - slunost progona stoke (actus) koja daje pravo progoniti stoku i sluiti se kolicima, ali ne i vui teke terete preko poslunog zemljita; - slunost kolnika (via) koja daje pravo voziti se po poslunoj nekretnini jednom ili vie zaprega, biciklom i mot.vozilom, ali ne i goniti nevezanu stoku. U sl.puta spada i nuni prolaz koja daje pravo voziti se po posl.nekretnini jednom ili vie zaprega, biciklom i mot.vozilom, ali ne i goniti nevezanu stoku. 2. Slunosti vode: - slunost crpljenja vode iz tueg bunara ili vrela, ukljuivo i slobodan pristup na poslunu nekretninu; - slunost pojiti stoku; - slunost vodovoda (aquaeductus) koja daje pravo navraati vodu s tue nekretnine na svoje zemljite ili je sa svojega odvraati na tue zemljite i u tu svrhu postaviti za to potrebne cijevi, ljebove, brane 3. Slunosti pae (servitus pasciendi) koja ovlauje na napasanje stoke na tuem zemljitu. 4. umske slunosti koje obuhvaaju pravo sjei drva ili kupiti suho granje ili kupiti ir. Kune ili gradske su one sl. kod kojih su povlasne nekretnine zgrade ili zemljita oko njih, a ovlauju na poduzimanje odreenih radnj i na susjedovoj nekretnini kao poslunoj, to je taj duan trpjeti. 1. pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuu zgradu (servitus oneris ferendi); 2. pravo umetnuti gredu ili ronik svoje zgrade u tui zid (servitus tigni immitendi); 3. pravo imati prozor u tuem zidu zbog svjetla ili radi vidika; 4. pravo imati dio svoje zgrade i naprave na tuoj nekretnini (servitus proiscendi). Sadraj ove sl. je ovlast imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovu zranu prostoru (balkoni, nadstrenice) ili na susjedovu zemljitu (prekoraenje mee graenjem) ili imati svoje naprave na tuoj nekretnini, na njenoj povrini ili ispod nje (antenu na krovu, reklamni natpis na zidu ili krovu, el, vodovodne, tel. i dr.vodove). 5. pravo provoditi dim ili druge plinove kroz susjedov dimnjak; 6. pravo odvoditi kinicu sa svog krova na tue zemljite (servitus stilicidii);

51

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
7. pravo odvoenja (otpadnih) tekuina preko tueg zemljita ili prolijevanje tekuine na susjedovo zemljite (servitus cloacae). Negativne kune ili gradske sl: 1. svoju kuu ne povi sivati ili je ne snizivati; 2. ne oduzimati povlasnoj zgradi svjetlo, zrak ili vidik; 3. ne odvraati kinicu s krova svoje kue od susjedova zemljita kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili emu drugom. Pozitivnim ili afirmativnim sl. smatraju se one kod kojih njihov titular ima ovlatenje koristiti se poslunim dobrom na odreeni nain (prelaziti preko njega, pregoniti stoku, crpiti vodu itd.), a vlasnik poslunog dobra obvezu to trpjeti. Negativne su sl. one kod kojih njihov titular ima pravo zahtijevati od vlasnika posl.dobra da se suzdri od obavljanja odreenih radnji na svom dobru koje bi inae, kao vlasnik, imao pravo obavljati (npr. da ne podie zgradu navie). Trajne su one slunosti koje jednom ustanovljene i ostvarene predstavljaju trajno stanje za ije izvravanje nije potrebna bilo kakva daljnja ljudska radnja. To su u pravilu neg. slunosti, ali mogu biti i poz., kao npr. pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tui zid i pravo odvoenja kinice na tue zemljite. Povremene su sl. ije se izvravanje sastoji u ponavljanim radnjama njihova ovlatenika, npr. slunost puta, crpljenja vode i sl. Stv.sl. mogu biti ustanovljene na odreeno vrijeme (privremene sl.) ili za odreeno doba godine (sezonske sl.). OSOBNE SLUNOSTI (Servitutes personales) To su stvarna prava na tuoj stvari koja ovlauju pojedinano odreenu osobu da se na odreeni nain slui tuom stvari. Ovlatenici osobnih sl. mogu biti fiz. i pravne osobe; one su neprenosive; nenasljedive. Za razliku od stv.sl. koje su nedjeljiva prava, osobne sl. su djeljiva prava, stoga npr. suvlasnik moe osnovati osobnu sl. na svom idealnom dijelu, ako je to mogue s obzirom na sadraj sl. i narav predmeta. Vrste osobnih slunosti: a) Pravo plodouivanja (ususfructus) Pravo p.ili uzufrukt je stvarno pravo na tuoj stvari koje daje ovlateniku osobno pravo da se u svakom pogledu slui tuom stvari u skladu s njenom namjenom, uvajui njeno suanstvo. Npr. doivotno plodouivanje, kada npr. otac ostavlja nekretnine svojoj djeci, a svojoj eni ostavlja na tim nekretninama pravo doivotnog uivanja.

52

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na potronoj stvari i pravu koje ne daje plodove mogue je samo nepravo plodouivanje (quasi ususfructus). Kvaziuzufruktuar stjee pravo vl. na stvari, pa je nakon prestanka nepravog plodouivanja duan vratiti njenu vrijednost u novcu. Prava i dunosti plodouivatelja ili uzufruktuara: - ima pravo na uporabu i koritenje poslune stvari; - pripada mu ist prihod kojeg ine svi plodovi i dr.koristi koje stvar daje; - ne smije stvar unititi (npr. sruiti kuu); - ne smije samovlasno promijeniti kulturu (npr.vinograd pretvoriti u livadu); - ne moe prodati stvar; - stjee naturalne plodove njihovim odvajanjem; - civilni mu plodovi pripadaju za sve razdoblje trajanja plodouivanja; - snosi sve trokove uporabe i iskoritavanja stvari; - kao dobar domain, duan je odravati stvar u stanju u kojem ju je primio, snositi trokove redovitog odravanja; - trokovi izvanrednih popravaka i obnavljanja posl.stvari padaju na vlasnika, osim onih koje je sam plodou ivatelj skrivio; - plodouivatelj nije duan dopustiti da vlasnik poslune stvari obavi na njoj poboljice koje nisu nune, osim ako se vlasnik obvee na puno obeteenje za gubitak uporabe i prihoda zbog izvoenja radova. Iako je kod plodouivanja samo pravo neprenosivo, ipak uzufruktuar moe na drugoga prenijeti izvravanje sadraja tog prava (npr. moe vinograd dati u zakup). Meutim, onog trenutka kad prestane pravo plodouivanja, prestat e i izvravanje tog prava od strane tree osobe. Dunosti i odgovornosti plodouivatelja prelaze na njegove nasljednike. b) Pravo uporabe (usus) To je osobna sl. s ovlatenjem uporabovnika (uzuara) da se za svoje potrebe slui neijom stvari prema njenoj namjeni, uvajui njeno suanstvo. Uporabnikovo pravo uporabe je ogranieno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove obitelji, a ne neogranieno kao kod plodouivanja. Jo neke razlike izmeu plodouivanja i uporabe: - uporabovnik ne moe pravnim poslom, n e samo svoje pravo, nego ni njegovo izvravanje prepustiti drug oj osobi; - uporaba ne moe postojati na potronoj stvari (ni kao neprava); - vlasnik snosi sve redovite i izvanredne terete i trokove u vezi sa stvarju, ali samo do visine koristi koju ima od stvari, ostatak tereta i trokova snosi uporabovnik; - ako odbije, m ora se odrei uporabe (odstupanje od openitog naela sl. da terete i trokove snosi ovlatenik sl.); - plodove uporabovnik stjee ubiranjem, a ne odvajanjem kao kod plodouivanja; - pravo uporabe ne moe imati vie osoba, osim ako su u takvom odnosu da im pripada zajedniki.

53

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
c) Pravo stanovanja (habitatio) To je osobna slunost s ovlatenjem sluiti se tuom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje uvajui suanstvo stvari. Habitacija je izdvojena u zasebnu os.sl.samo po svom objektu stamb.zgradi ili njenom udjelu, a ne po svom vl. pravnom reimu. Naime, pravo stanovanja kao sl. moe biti ustanovljena ili kao uporaba ili kao plodouivanje. Prema ZV pravo stanovanja se prosuuje po pravilima o uporabi, a po pravilima o plodouivanju ako je stanovatelj ovlaten da se slui svim dijelovima zgrade. U tom sluaju objekt plodouivanja je stambena zgrada. STJECANJE PRAVA STVARNE SLUNOSTI Ono se moe stei na osnovi pravnog posla, odluke suda ili dr.dr.tijela i neposredno na osnovi zakona, kao pripadak povlasne nekretnine za njezina svagdanjeg vlasnika, a na teret poslune nekretnine. Pravni posao kojim se moe stei pravo stvarne sl. moe biti ugovor ili oporuka. UGOVOR sklapaju vlasnici povlasnog i poslunog dobra. Ako se posluno dobro nalazi u suvlasnitvu ili zajedn.vl., potrebna je suglasnost svih suvlasnika/zajedniara, jer zasnivanje stv.sl. spada u poslove koji premauju okvir redovitog upravljanja. Ugovor moe biti naplatan ili besplatan. Budui da se radi o izvedenom stjecanju stv.prava koje ima ko nstitutivno znaenje, a stjee se na tuoj nekretnini, potreban je, uz ugovor kao titulus, i upis u zemlj.knjigu kao modus ili nain stjecanja. Vlasnik poslunog dobra moe zasnovati stv.sl. OPORUKOM u korist dijela nekretnine jednog, a na teret drugog nasljednika, koji dijelovi postaju zasebne nekretnine nakon smrti ostavitelja. I ovdje je potreban upis u zemlj.knjigu kao nain stjecanja prava sl. Vlasnik poslunog dobra moe ovlasti koje ine sadraj stv.sl. dati samo do opoziva, pa u tom sluaju govorimo o PRIVIDNOJ SLUNOSTI. Meutim, i na takvu se sl. primjenjuju pravila koja vrijede za stv.sl. Prema ZV, mora se dokazati da je sl.zasnovana do opoziva, jer se to ne predmnijeva. Odluka suda u 4 sluaja: - u postupku osnivanja nunog prolaza, uz sljedee p retpostavke: a) ako do nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom b) ako je korist od otvaranja nunog prolaza za gospodarenje tom nekretninom vea od tete koja se tim prolazom ini. Korisnik nunog prolaza duan je platiti punu novan u naknadu vlasniku poslune nekretnine. Nuni prolaz se uvijek osniva u korist odreene nekretnine, nikad u korist neke osobe ili opeg dobra. u postupku donoenja odluke o nunim vodovima i ureajima; u postupku diobe suvlasnitva i zajedn.vl.; u ostavinskom postupku.

Odluka tijela upravne vlasti najee e to biti u postupcima izvlatenja i komasacije.

54

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakon moe se stei neposredno na osnovi zakona dosjelou i zakonskim nasljeivanjem povlasne nekretnine. Dosjelou se stv.sl. stjee izvravanjem njena sadraja za vrijeme od 20 god. uz pretpostavke: a) da ju je posjednik povlasne nekretnine poteno posjedovao, b) da se vlasnik poslunog dobra tome nije protivio i c) ako slunost nije izvravana zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslune nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. ZV ima posebnu odredbu za dosjelost sl. koja se po svojoj naravi vrlo rijetko izvrava mora se dokazati da je u razdoblju od najmanje 20 god. barem tri puta izvravan njen sadraj. O legalnim servitutima/zak.sl. govori se kad se izravno zakonom nameu vlasniku neke stvari odreena trpljenja, proputanja ili eventualna injenja. STJECANJE PRAVA OSOBNE SLUNOSTI Stjee se u pravilu na osnovi pravnog posla ugovora ili oporuke. Na stvarima u suvlasnitvu, osobnu sl. moe zasnovati i svaki suvlasnik na svom alikvotnom dijelu. Uz pravni posao kao titulus potreban je i nain stjecanja koji je za nekretnine upis u zemlj.knjige, a za pokretnine predaja poslune stvari u nesamostalan posjed titularu prava sl. Dosj elost kao nain stjecanja prava osobne sl. nije u naem pravu mogua, jer to pravo nije mogue posjedovati. ZATITA PRAVA SLUNOSTI Posjedovna tuba, tuba na utvrenje i actio confessoria. Tuba zbog smetanja posjeda stoji na raspolaganju svakom posjedniku stvari ili prava. Ovlatenik stv.sl. je posjednik prava stv.sl., a ovlatenik osobne sl. je posjednik prava koja predstavlja posluno dobro. Tubom na utvrenje vlasnik povlasnog dobra zahtijeva da se prema vlasniku poslunog dobra utvrdi postojanje prava sl. Podie se u sluaju osporavanja ili dovoenja u sumnju prava sl. od strane vlasnika poslunog dobra. Actio confessoria je tuba koju podie ovlatenik prava sl. protiv osobe koja ga samovlasno onemoguuje ili uznemiruje u izvravanju sl. sa zaht jevom na priznanje prava sl. i prestanak onemoguavanja ili uznemiravanja. Osim ovlatenika prava sl., aktivno su legitimirani svaki pojedini suvlasnik i zajedn.vlasnik povlasne stvari i svaki od vie ovlatenika slunosti plodouivanja. Pasivno legitimir ani je vlasnik poslunog dobra, ali i svaka trea osoba koja ovlatenika onemoguuje ili ometa u izvravanju sadraja prava sl. A.c. priznata je i predmnjevanom ovlateniku prava sl., a to je osoba koja u postupku pred sudom ili dr.nadl.tijelom dokae pravni temelj i istinit nain stjecanja posjeda sl. actio confessoria publiciana. U sluaju povrede prava sl. nevaljanim upisom u zemlj.knjigu, ovlateniku stoji na raspolaganju brisovna tuba.

55

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRESTANAK PRAVA SLUNOSTI 1. Neizvravanjem prava sl. za vrijeme od 20 god. odnosno za 3 god., ako se vlasnik poslune stvari protivio njegovu izvravanju (usucapio libertatis). Sl. koja se po svojoj naravi moe samo rijetko izvravati, ne prestaje dok 3 puta ne nastupi prigoda za to, a ovlatenik to ne uini. 2. Ukinuem na zahtjev vlasnika poslune stvari sud e svojom odlukom ukinuti sl., ako je pravo sl. izgubilo razumnu svrhu, bez obzira na osnovu stjecanja. 3. Sjedinjenjem (konfuzijom) kada ista osoba postane vlasnikom poslune i povlasne nekretnine. Doe li, meutim, do razdvajanja vl. poslune i povlasne nekretnine prije brisanja u zemlj.knjizi, sl. ne prestaje odnosno oivljava. 4. Propau stvari s propau stvari izjednauje se stavljanje stvari izvan prometa. 5. Odreknuem. 6. Istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta. 7. Na osnovi zatite tueg povjerenja ovaj nain prestanka sl. odnosi se na sl. koja nije upisana u zemlj.knjizi. 8. Prestankom ovlatenja smru fiz. odnosno prestankom pravne osobe kao ovlatenika osobne sl. Ako je osobna sl. izrijekom osnovana za ovla tenikova nasljednika, ne prestaje smru ovlatenika, nego smru nasljednika. Ako je, pak, osnovana u korist obitelji, prestaje kad izumre cijela obitelj. ZALONO PRAVO To je stvarno pravo na odreenoj stvari ili pravu (zalogu) koje svog nositelja (zalonog vjerovnika) ovlauje da odreenu trabinu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti zaloga, ma iji on bio. Zalonom pravu je osn.svrha otkloniti dvostruku nesigurnost u kojoj se nalazi vjerovnik u vezi s namirenjem svoje trabine, nesigurnost glede obujma dunikove imovine i nesigurnost u odnosu na ranije namirenje drugih vjerovnika. Ako vjerovnik ima zal.pravo na odreenom objektu, njegov red namirenja se ravna prema trenutku osnivanja zal.prava, a ne prema trenutku traenja ispunj enja ili prema trenutku osnivanja same obveze. NAELA ZALONOG PRAVA a) Naelo akcesornosti znai da nastanak, trajanje i prestanak zal.prava ovisi o postojanju trabine ije se namirenje njime osigurava. Povezanost zal.prava s trabinom ogleda se i u tome to se zalono pravo moe otuiti i naslijediti samo zajedno s trabinom koju osigurava. Postoje i iznimke od naela a: 1) Zal.pravo moe nastati i prije nego se ispune sve pretpostavke za nastanak trabine koja se njime osigurava. Takav primjer imamo kad je za nastanak trabine potreban protek roka ili ispunjenje uvjeta. Zalog za buduu trabinu naziva se KAUCIJSKI ILI KREDITNI ZALOG, odnosno KAUCIJSKA ILI KREDITNA HIPOTEKA. Ako se daju u zalog gotov novac ili vrijednosni papiri za osiguranje budue tr abine, govorimo o KAUCIJI.

56

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2) Druga iznimka se odnosi na sluaj kad prestanak trabine ne izaziva ujedno i prestanak zal.prava. Primjer je zastara trabine. Premda je trabina zastarjela i ne moe se vie ostvarivati prisilnim putem, zal.pravo ostaje i zaloni e se vjerovnik moi namiriti iz vrijednosti zaloenog objekta, ako bude potrebno i sudskom prodajom zaloga. Drugi pr. je zal.pravo na nekretnini (hipoteka). Ono ne prestaje ispunjenjem trabine, nego tek brisanjem u zemlj.knjizi. b) Naelo specij alnosti prema tom naelu, zal.se pravo stjee samo na odreenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreenu trabinu vjerovnika. Ili, izraeno negativno, ne na cjelokupnoj imovini zalogodavca i ne na neodreenom broju ili neodreenom novanom iznosu vjerovnikove trabine. Ukratko, nedoputena je tzv. generalna hipoteka. c) Naelo oficijalnosti prema ovom naelu, zal.se pravo ostvaruje putem suda. d) Naelo nedjeljivosti nedjeljivost se zal.prava oituje u osiguranju cjelokupne trabine zalogom kao cjelinom, ukljuivi sve njegove pripadnosti. To znai, s jedne strane, da u sluaju djelominog podmirenja duga, zal.pravo ostaje u nesmanjenom opsegu sve do potpunog namirenja trabine, a dunik nema pravo na povrat stvari ili njena dijela. Osim gl. trabine zal.pravo osigurava namirenje i sporednih trabina, kamata, trokova za ouvanje stvari i trokova naplate trabine. S druge strane, nedjeljivost zal.prava znai da ono, u sluaju da se zalog podijeli (npr. doe do fiz.diobe zal.stvari), ne prestaje ve nastavlja postojati na njegovim dijelovima. e)Naelo neodvojivosti zal.se pravo ne moe odvojiti od zaloga kao svog objekta, pa se stjecanjem zaloga po bilo kojoj osnovi stjee ujedno i zal.pravo koje ga optereuje. Iznimka se moe ustanoviti zak onom. ZALONI VJEROVNIK je osoba koja na odreenom objektu ima zal.pravo. ZALONI DUNIK je svagdanji vlasnik zaloga, tj. vlasnik onog objekta kojim se trabina osigurava. No, ako zalog nije stvar nego pravo, zal.dunik je onaj koji je nositelj tog prava. Zal.dunik ne mora biti ista ona osoba koja je i osobni dunik. OBJEKT ZAL.PRAVA Objekt zal.prava ili zalog moe biti pojedinano odreena pokretna ili nepokretna stvar, te pojedinano odreeno imov.pravo. Osn.svrha zal.prava jest da se vjerovnik n amiri iz onog objekta koji mu je zaloen, ako dunik o dospjelosti ne ispuni dunu obvezu. Zalog moe initi i nekoliko nekretnina kao da su sve zajedno jedna stvar ZAJEDNIKA ILI SIMULTANA HIPOTEKA. Pravo na civilne plodove (najamnine, zakupnine) moe b iti samostalnim zalogom. Objektom zal.prava mogu biti i stvari u vl. i zajedn.vl. Zaloiti se moe i suvlasniki dio.

57

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ima stvari i prava koji bi po svojim svojstvima mogli biti objekt zal.prava, ali su iz posebnih razloga propisom izuzeti od zalaganja. Razlozi tome su dvovrsni. S jedne strane, izuzimanjem od zalaganja nastoji se fiz. osobi i osobama koje je ova duna uzdravati osigurati zadovoljenje osn.ivotnih potreba (tzv. egzistencijalni minimum) i osigurati joj mogunost obavljanja samostalne djela tnosti koja joj je gl. izvor sredstava za ivot, odnosno pravnoj osobi stvari i prava nuna za obavljanje njene djelatnosti; s druge strane, tim putem se nastoje zatiti odreeni javni i drutv.interesi. Nekretnine za stanovanje i obavljanje samostalne ili poslovne djelatnosti ne smatraju se, osim iznimno, stvarima nunim za zadovoljavanje osn.ivotnih potreba ili obavljanje djelatnosti. Apsolutno su izuzete od zalaganja 2/3 plae i mirovine, ali ako se radi o trabini po osnovi zak.uzdravanja, tada je izuzeta samo plae/mirovine. Primanja po osnovi zak.uzdravanja, soc.skrbi, naknade zbog tjelesnog oteenja, djejeg doplatka, stipendije i pomoi uenicima, po osnovi odlija i priznanja te primanja vojnika, studenata vojnih kola, u cijelosti su izuzeti od zalaganja. Relativno su izuzeti, tj. mogu se dobrovoljno, ali ne i prisilno prodati: potrebna odjea i obua, alat bez kojeg se zanimanje ne moe obavljati, odreena zaliha hrane, predmeti nuni za obavljanje javnobiljenike, odvjetnike, lijenike, ljekarnike, znanstvene, umjetnike djelatnosti itd. I kod nekretnina postoji mogunost izuzimanja od ovrhe, a time posredno i od zalaganja. To se odnosi na polj.zemljite i gosp.zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za uzdravanje njega i lanova njegove ue obitelji te dr.osoba koje je ovaj po zakonu duan uzdravati. Izuzete su i pokretnine koje kao pertinencija slue polj.gosp. polj.strojevi i dr.orua za rad, radna i rasplodna stoka. Sva navedena izuzea ne vrijede ako je vjerovnik radi osiguranja svoje trabine stekao zal.pravo pravnim poslom sa zalonim dunikom. I sam zalog moe biti objekt zaloga. Naime, zaloni vjerovnik moe, u granicama svog prava na namirenje iz zaloga, zalog dalje zaloiti i tako osnovat PODZALONO PRAVO. Hipoteka na hipoteci naziva se NADHIPOTEKOM. 2 osn.oblika zalonog prava: PIGNUS I HIPOTEKA. Razlika izmeu pignusa i hipoteke oituje se u tome ima li zaloni vjerovnik ili nema posjed zaloga. Ako se zalog nalazi u posjedu vjerovnika, radi se o pignusu. Naprotiv, ako vjerovnik nema posjed zaloga, radi se o hipoteci. U tim je pravima, prema tome, mogua i hipoteka na pokretninama. Hipoteka je dobrovoljno zalono pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlauje da dri zalog u posjedu . REGISTARSKO ZALONO PRAVO kada je omogueno stjecanje hipoteke na onim pokretnim stvarima i pravima koje se mogu stei jedino upisom u javni upisnik ili se bez takva upisa ne smiju rabiti.

58

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zal.pravo se stjee na temelju pravnog posla, sudske odl uke i zakona. DOBROVOLJNO ZAL.PRAVO ima za osnovu stjecanja p.p. koji moe biti ugovor ili oporuka. SUDSKIM ZAL.PRAVOM nazivamo ono kod kojeg je osnova stjecanja sudska odluka. Prema ZV, ono moe biti prisilno i dobrovoljno. ZAKONSKO ZAL.PRAVO je ono kod k ojeg je osnova jedna ili vie pravnih injenica predvienih zakonom kao pretpostavkom stjecanja zal.prava. Meu njima ne moe biti p.p. ili odluka suda. a) Dobrovoljno zalono pravo p.p. na temelju kojeg se stjee dob.z.p. je ZALONI UGOVOR. Ako se njime osniva runi zalog, tada je to ZALONI UGOVOR O DAVANJU U ZALOG, a ako se osniva hipoteka tada je to ZALONI UGOVOR O HIPOTECI. Ugovorom o davanju u zalog/o hipoteci obvezuje se dunik ili neko trei predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog il i mu dopustiti da svoje zal.pravo upi e u javnu knjigu kao teret odreene stvari ili mu prenijeti neko pravo radi osiguranja trabine, a vjerovnik se obvezuje primljenu stvar uvati i nakon prestanka trabine vratiti je neoteenu zalogodavcu, ili omoguiti brisanje zal.prava iz javne knjige, ili mu natrag prenijeti pravo. Zalogodavac mora biti vlasnik stvari. Iznimno moe biti i nevlasnik, ako su ispunjene pretpostavke da bi se od njega zbog povjerenja u promet moglo stei pravo vl. na stvari. Za osnivanje zal.prava na suvl.(idealnom) dijelu nije potrebna suglasnost ostalih suvlasnika. Zal.ugovor je konsezualan i neformalan, osim kad je rije o ugovoru o davanju u zalog nekretnine ugovoru o hipoteci, koji mora biti u pisanom obliku. Na pokretnoj stvari vjerovnik stjee zal.pravo (pignus) kad mu bude predana stvar u posjed. Kod hipoteke na pokretnoj stvari registarskog zal.prava zaloni vjerovnik nema pravo na posjed stvari. Prema Ovrnom zakonu zal.pravo se stjee upisom pokretnine u pljenidbeni popis. Na nekretnini vjerovnik stjee dobrovoljno zal.pravo (dobr.hipoteku) njegovom uknjibom u zemlj.knjigu kao tereta na nekretnini. Na nekretnini koja nije upisana u zemlj.knjigu hipoteka se stjee polaganjem u sud ovjerovljene isprave kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu zal.prava na njoj. Na pravu dobrovoljno zal.pravo stjee se na nekoliko naina: Na vrijednosnim papirima na donositelja zal.pravo stjee se kao i na pokretnim stvarima predajom papira u posjed vjerovniku; na papirima po naredbi zalo nim indosamentom; na papirima na ime i na trabinama ustupom (cesijom) i obavjeu dunikova dunika o ustupu. Za ona prava koja nastaju upisom u javne knjige ili upisnike, a za koja nije izdan vrijednosni papir, zalono pravo se stjee upisom u tu knjigu ili upisnik. Za upis je potrebna prijava osobe ije se pravo zalae o osnutku zal.prava i zaloni ugovor.

59

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za prava koja se stjeu po osnovi zal.prava u obliku sudskog zapisnika, nain stjecanja je ureen u Ovrnom zakonu, a sastoji se u pljenidbi trabin e. Zal.pravo se stjee danom dostave ovrenikovu duniku rjeenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovreniku ispuni novanu trabinu, a ovreniku da trabinu naplati, jer pravo namirenja od tog dana pripada iskljuivo zal.vjerovniku (ovrhovoditelju). Plje nidba trabine iz vrijednosnog papira provodi se oduzimanjem papira od ovrenika i njegovom predajom sudu ili javnom biljeniku. b) Sudsko zalono pravo prisilno sudsko zalono pravo osniva se na temelju odluke suda koja se donosi u postupku prisilnog ostvarenja trabine. Za nastanak prisilnog zal.prava potreban je, osim odluke suda kao osnove zasnivanja, i zakonom predvieni nain stjecanja. Nain stjecanja prisilnog sud.zal.prava na pokretninama je njihov upis u sudski pljenidbeni popis, a na nekretn ini uknjiba zal.prava u zemlj.knjizi. Ako je na nekretnini ve upisano zal.pravo u zemlj.knjizi, prisilno se zal.pravo stjee NADUKNJIBOM. Nain stjecanja sud.zal.prava na pravu je kao i kod dobrovoljnog zal.prava koje se temelji na zal.ugovoru u vidu sporazuma stranaka u obliku sudskog zapisnika, a to je pljenidba trabine u ovrnom postupku smatra se izvrenom dostavom rjeenja o ovrsi ovrenikovu duniku, odnosno dionikom drutvu ako se radi o dionici za koju nije izdana isprava. Pljenidba novane trabine iz vrijednosnog papira za ije je ostvarenje potreban taj papir provodi se oduzimanjem vrijed.papira od ovrenika i njegovom predajom sudu ili javnom biljeniku. c) Zakonsko zalono pravo 3 tipina sluaja: 1) zalono pravo najmodavca na stvarima najmoprimca i lanova njegova ob.domainstva radi osiguranja najamnine i naknade tete na stanu i zajedn.dijelovima zgrade. Takvo se zal.pravo osniva u trenutku unoenja stvari u najamni objekt, a prestaje u trenutku njihova iznoenja. Najmodavac ima pra vo PERKLUZIJE, tj. pravo da samovlasno sprijei njihovo iznoenje iz objekta. 2) zak.zal.pravo koje imaju komisionari, otpremnici, javna skladita, prijevoznici i dr. na stvarima koje su objekti istoimenih ugovora, a radi osiguranja trabina. 3) zak.zal.pravo vlasnika polj.zemljita na ivotinjama i dr. predmetima kojima je poinjena poljska teta. VJEROVNIKOVE OVLASTI I DUNOSTI DO NAMIRENJA Kod dobrovoljnog runog zaloga pokretne stvari zaloni vjerovnik ima pravo na posjed stvari, u pravilu neposredni. Jedino, ako se stvar, po ranije steenom zal.pravu, nalazi u neposrednom posjedu zal.vjerovnika, novi zal.vjerovnik ima samo posredni posjed stvari. Pravo na posjed nema zal.vjerovnik pokretne stvari, ako se radi o dobrovoljnom zal.pravu zasnovanom na zal.ugovoru u obliku sudskog zapisnika, sudskom i registarskom zal.pravu. Dunost je zal.vjerovnika da stvar uva panjom dobrog domaina jer u protivnom odgovara za tetu. Zahtjevi vjerovnika glede trokova i zahtjevi dunika zbog pogoranja stvari zastarijevaju u roku od 1 god. od dana povrata stvari.

60

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Daljnja je dunost zal.vjerovnika da, po prestanku trabine, bez odgaanja vrati stvar onome od koga ju je primio u posjed. Zal.dunik moe, i prije prestanka trabine, zahtijevati da mu zal.vjerovnik vrati stv ar, ako mu je nuno potrebna i ako u zamjenu da neki drugi zalog kojemu vrijednost nije manja, niti iziskuje vei trud i trokove oko uvanja. Ako zal.vjerovnik ne uva zalog kao dobar domain, ako ga neovlateno rabi ili ga je neovlateno dao drugome na uporabu, ili je uzeo sebi plodove usprkos obvezi da to nee uiniti, zal.dunik moe zahtijevati putem suda da se stvar oduzme iz neposrednog posjeda vjerovnika i preda treoj osobi da ga uva za raun vjerovnika kao posrednog posjednika. Pravo na zamjenu zaloga ima i zaloni vjerovnik ako se pokae da zaloena stvar ima mat. ili pravni nedostatak za koji on nije znao niti trebao znati kad je stvar primio u posjed, a zbog kojeg je vrijednost zaloga toliko umanjena da vie nije dovoljna kao osiguranje namirenja trabine. Zbog nedostatka zal.vjerovnik nema pravo na raskid obveznog odnosa iz kojeg potjee trabina. Plodovi i dr.koristi od zaloene stvari pripadaju zal.duniku, ali je zal.vjerovnik koji ima stvar u neposrednom posjedu ovlaten ubrati ih i uzeti z a sebe, osim ako se obvezao da to nee uiniti. Zal.vjerovnik ima pravo dati zaloenu stvar u podzalog, pa i protiv zabrane zal.dunika, ali odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari do kojih inae ne bi dolo. U razdoblju do namirenja vjerovnika moe doi i do nune prodaje zaloga, ako se zaloena stvar poela kvariti ili gubiti na vrijednosti iz razloga koji nije u skrivenim nedostacima. Zatrai li vjerovnik prodaju, zaloni je dunik moe izbjei dade li u zalog drugu stvar kojoj vrijednost nije manja, niti zahtijeva vei trud i trokove uvanja. OVLASTI I DUNOSTI GLEDE ZALOENE NEKRETNINE Na nekretnini je mogue zal.pravo samo u obliku hipoteke. Hipotekarni vjerovnik nema pravo na posjed zaloene nekretnine; zabrana ubiranja plodova ne odnosi s e na sluaj kad je zaloeno samo pravo na civilne plodove jer ih tada ima pravo ubirati. OVLASTI I DUNOSTI GLEDE ZALOGA PRAVA Hipotekarni je vjerovnik ovlaten za neki svoj dug zaloiti ne samo svoju trabinu nego i hipoteku kojom je ta trabina osiguran a. To je hipoteka na hipoteci NADHIPOTEKA ILI NADUKNJIBA. Ako je objekt zaloga neija trabina, zaloni vjerovnik je duan poduzimati mjere potrebne za njeno ouvanje. Zal.vjerovnik je duan primiti ispunjenje zaloene trabine, s tim da zal.pravo odmah prelazi na stvar koju je primio na ime ispunjenja. OSTVARIVANJE ZALONOG PRAVA a) Sudsko namirenje najprije se na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave odreuje ovrha, zatim se javnom prodajom unovuje zalog, pa potom namiruje zal.vjerovnik i napo kon vraa eventualni ostatak zal.duniku. Ovrne isprave su najee sudska odluka, sudska nagodba i javnobiljenika isprava. Kao vjerodostojne isprave slue raun, mjenica i ek s protestom, ovjerovljeni izvadak iz poslovnih knjiga

61

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zal.vjerovnik mora najprije pribaviti ovrnu ispravu, to u pravilu znai podii tubu protiv zal.dunika kako bi ishodio sudsku odluku. On je ovlaten zatraiti da se u zemlj.knjizi zabiljei tuba protiv vlasnika nekretnine, jer e tada moi provesti ovrhu bez obzira na to tko je u meuvremenu postao njenim vlasnikom. Ovrha na pokretninama provodi se njihovom prodajom na usmenoj javnoj drabi ili neposrednom pogodbom izmeu sudskog ovritelja i kupca. Iz ostvarene prodaje namiruju se redom trokovi postupka, trokovi iz ovrne isprave, kamate do dana unovenja i gl.trabina. Ako to preostane, pripada zal.duniku/zalogodavcu. Ovrha na nekretnini provodi se zabiljebom ovrhe u zemlj.knjizi po slub.dunosti i prodajom nekretnine na usmenoj javnoj drabi. Doputeno je da se pr odaja obavi i neposrednom pogodbom ako se o tome sporazume stranke, zaloni vjerovnici te nositelji osobnih slunosti i stvarnih tereta, ali najkasnije do prodaje javnom drabom. Namirenje iz novane trabine koju dunik ima po iro raunu, deviznom ili dr.raunu, provodi se tako da se rjeenjem o ovrsi naloi banci ili dr.pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa da odreeni novani iznos isplati vjerovniku. b) Izvansudsko namirenje doputa se u sljedeim sluajevima: Jedan od njih je kad je objekt zal.prava pokretna stvar ili pravo koje se ne smatra nekretninom, a zal.je dunik izrijekom u pisanom obliku, dopustio takvo namirivanje. Namirenje se u pravilu ostvaruje javnom drabom odnosno nadmetanjem. Drugi sluaj je doputen kad je u zalog dan novac. Vjerovnik o dospjelosti trabine zadrava za sebe odgovarajui iznos, a ostatak vraa zalogodavcu. Trei sluaj se odnosi na namirenje vjerovnika putem ubiranja plodova od zaloene pokretne stvari. ZATITA ZALONOG PRAVA Za zatitu prava namirenja iz vrijednosti zaloenog objekta, zal.vjerovniku stoji, kod runog zaloga, na raspolaganju ZALONA TUBA, a kod hipoteke ZALONA ILI HIPOTEKARNA TUBA. Upravljaju se protiv zalogodavca sa zahtjevom petitom da je duan dopustiti namirenje vjerovnikove trabine prodajom zaloga. Pasivno je legitimiran vlasnik zaloene stvari, neovisno o tome je li istodobno i zal.dunik. Obje su tube nezastarive, to je logina posljedica nezastarivosti prava na namirenje. Podlijeu zastari vezano za meusobne trabine z alogodavca i zalogoprimca za naknadu tete zbog pogoranja stvari rok zastare 1 god. od dana kad je stvar vraena. Budui da je zal.pravo kao stvarno pravo apsolutno, zal.vjerovnik moe od svakoga treeg zahtijevati predaju zaloga. Tuba se zove VINDICAT IO PIGNORIS; njome se moe sluiti samo onaj zal.vjerovnik koji ima zal.pravo na pokretnoj stvari (pignus). Sl. je reivindikaciji. ZV poznaje i tubu PREDMNIJEVANOG ZAL.VJEROVNIKA kojom titi svoje predmnijevano zal.pravo. To je onaj koji ne moe dokazati zal.pravo, ali moe pred sudom ili drugim nadl.tijelom dokazati pravni temelj i istinit nain stjecanja posjeda zaloga. Takoer se moe posluiti i tubom zbog smetanja posjeda, tubom na davanje dr.zaloga.

62

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRESTANAK ZALONOG PRAVA Zalono pravo prestaje: - propau zaloga; - prestankom trabine; hipoteka ne prestaje prestankom trabine ve brisanjem iz zemlj.knjige; - odreknuem zalonog vjerovnika; - ovrnom prodajom zaloga; - istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta; - na osnovi zatite tueg povjerenja; - ukinuem na temelju odluke ZK suda i brisanjem u zemlj.knjizi; - ispunjenjem pretpostavaka koje odredi posebni zakon; - prestankom zal.vjerovnika ako je pravna osoba, a nema univerzalnog pravnog sljednika. OSIGURANJE NAMIRENJA TRABINE PRIJENOSOM VLASNITVA STVARI I LI PRIJENOSOM PRAVA (FIDUCIJA) Jedno od najvanijih pravila zal.prava je da su nitetne ugovorne odredbe prema kojima e zaloena stvar prijei u vl.vjerovnika, ako mu dug ne bi bio podmiren o dospijeu (lex commissoria). Vjerovnik i dunik mogu zatraiti da sud na roitu unese u zapisnik njihov sporazum da se radi osiguranja trabine na vjerovnika prenese vl. na nekoj dunikovoj stvari ili neko dunikovo pravo. Vjerovnik stjee vl.pokretnine/prava potpisivanjem zapisnika, a vl.nekretnine upisom u zemlj.knjigu. Prenesena stvar ostaje u posjedu dunika s ovlatenjem da je i dalje koristi, ali strane mogu ugovoriti da e vjerovnik koristiti prenesenu mu stvar. Vjerovnik (fiducijar) nije ovlaten raspolagati prenesenom stvarju / pravom prije dospjelosti, no ako bi to ipak uinio, otuenje bi bilo pravno valjano, a on bi duniku odgovarao za prouzroenu tetu. Ako dunik u roku ispuni svoju obvezu, vjerovnik mu je duan, bez odgode, vratiti vl.stvari / prava. Ako je ne ispuni u roku, vjerovnik ima 2 mogunosti: 1. Pristupiti unovenju prenesene mu stvari / prava. 2. Zatraiti od dunika, putem javnog biljenika, da ga u roku od 30 dana obavijesti zahtijeva li unovenje stvari / prava. Prema ZV lex commissoria je iskljuena, a prema OZ doputena.

63

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVO STVARNOG TERETA To je stvarno pravo na tuoj nekretnini s ovlatenjem na odreene, u pravilu periodike inidbe od njezina svagdanjeg vlasnika. Nasuprot pravu stv.tereta stoji obveza vlasnika optereene nekretnine da nositelju prava stv.tereta ispunjava sadr aj tereta, za to odgovara vrijednou nekretnine. Ta obveza se na drugoga moe prenijeti samo zajedno s nekretninom; obveza ne zastarijeva. Nositelj prava stv.tereta moe biti vlasnik odreene nekretnine (povlasna nekretnina), nositelj prava graenja ili poimenino odreena osoba. Razlika izmeu slunosti i prava stv.tereta je u tome to su inidbe kod prava stv.tereta poz.karaktera (davanje i injenje), a kod prava slu.neg.karaktera (trpljenje i proputanje). Objektom prava stv.tereta moe biti svaka nekretnina koja moe biti i objektom zal.prava. Suvlasniki dio takoer moe biti objektom prava stv.tereta. inidba davanja moe imati oblik novanog ili naturalnog davanja,. NOVANO DAVANJE ima za objekt odreeni iznos novca koji se daje ili u jednakim vremenskim razmacima renta, ili povremeno. NATURALNO DAVANJE se sastoji u davanju odreene koliine prirodnih plodova, proizvoda. Ta koliina moe biti odreena alikvotno, npr.1/3 uroda ili nominalno, npr. 200 kg ita godinje. Sadraj inidbe moe biti i INJENJE, npr.pruanje skrbi i njege odreenoj osobi, obrada zemlje, pogreb i sl. injenje treba imati novanu vrijednost. Jedna od najvanijih karakteristika prava stvarnog tereta je, uz poz.karakter, periodinost inidbe. Samo iznimno, inidba moe bit i i jednokratna, ali redovito uz neku gl. periodiku inidbu, npr. pogreb uz inidbu uzdravanja. Sljedea karakteristika prava stv.tereta je u dvojakoj, stvarnopravnoj i osobnoj odgovornosti vlasnika optereene nekretnine za ispunjenje obveze na dospjele pojedinane inidbe. Pojedinane obveze davanja i injenja zastarijevaju za 3 god. od svog dospijea.. STVARNOPRAVNA ODGOVORNOST za dospjele a nezastarjele pojedinane obveze podrazumijeva odgovornost vlasnika vrijednou optereene nekretnine. Za dospjel e inidbe vlasnik odgovara ne samo optereenom nekretninom nego i osobno, cjelokupnom svojom imovinom. Takoer, umjesto vlasnika, osobno odgovara za pojedinana davanja i injenja samostalni posjednik i plodouivatelj optereene nekretnine. Pravno stv.tereta nije prenosivo samo za sebe, ve zajedno s optereenim dobrom. Na aktivnoj strani, pravo stv.tereta je neprenosivo i nenasljedivo. Iznimno, kad je titular prava stv.tereta odreen kao vlasnik odreene nekretnine (realiter), tada se to pravo moe prenositi, ali samo zajedno s tom nekretninom.

64

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OBLICI: Personalni i predijalni stv.tereti. Kriterij razlikovanja je nain odreivanja korisnika prava stv.tereta. Personalnim stv. teretom ili stv.teretom u korist osobe nazivamo onaj kod kojeg je osoba ovlatenika odreena ad personam. Predijalni stv.tereti ili tereti u korist nekretnina su oni kod kojih je ovlatenik vlasnik povlasne nekretnine. Javnopravni i privatnopravni stv.tereti. Kriterij ove diobe je osnova nastanka prava stv.tereta. Javnopravni su oni stv.tereti kojima je osnova nastanka u propisu javnog prava zakona. Privatnopravni su oni kojima je osnova pravni posao. STJECANJE Stjecatelji prava stv.tereta mogu biti fiz.(ee!) i pravne osobe. OBJEKT stjecanja prava stv.tereta su nekretnine, preteito zemljita, ali takoer i zgrade, stanovi, poslovne prostorije i dr. Kao i kod dr.stv.prava, i ovdje su potrebni OSNOVA STJECANJA (TITULUS) i NAIN STJECANJA (MODUS). 3 su osnove stjecanja: pravni posao (najvaniji!), sudska odluka i zakon. Ugovorom se osniva pravo stv.tereta u 2 oblika: 1) sklapanje samostalnog ugovora 2) posebni uglavak u ugovoru PRIDRAJ ILI PRIUZDRAJ (jer otuivatelj nekretnine za sebe pridrava pravo na uzdravanje ili dr. npr. ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota ostavitelja). Pridraj se u narodu naziva PREIVITAK. Oporukom se osniva pravo stv.tereta tako to oporuitelj ostavljajui u korist neke osobe legat uzdravanja, odredi da se to uzdr.osigura na nekretninama iz ostavine u obliku stv.tereta. Nain stjecanja je uknjiba prava stv.tereta u zemlj.knjizi kao tereta na optereenoj nekretnini, a kod predijalnog tereta i kao prava u korist povlasne nekretnine. Na nekretnini koja nije upisana u zemlj.knjigu, pravo stv.tereta se osniva polaganjem u sud ovjerovljene isprav e kojom vlasnik nekretnine doputa uknjibu prava stv.tereta na njoj. Odlukom suda pravo stv.tereta moe se osnovati tek iznimno, npr. dioba nekretnina, ostavinski postupak. Na osnovi zakona moe se osnovati samo javnopravni stvarni teret uz ispunjenje zakonom predvienih pretpostavki nema upisa u zemlj.knjigu.

65

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZATITA titi se prejudicijelnim i petitornim tubama. PREJUDICIJELNOM TUBOM nositelj prava stv.tereta zahtijeva od vlasnika optereene nekretnine (i treeg koji ometa ostvarivanje stv.te reta) da prizna i trpi stvarni teret na njoj. PETITORNOM TUBOM se zahtijeva ispunjenje inidaba koje ine sadraj prava stv.tereta. Pet.tube mogu biti osobne i stvarnopravne. OSOBNE pet.tube upravljene su na prijanjeg vlasnika optereene nekretnine sa zahtjevom na ispunjenje inidaba dospjelih u vrijeme dok je on bio vlasnik stvari ili njihovu novanu protuvrijednost. STVARNOPRAVNE pet.tube podiu se protiv sadanjeg vlasnika optereene nekretnine sa zahtjevom da je duan iz njene vrijednosti trpjeti n amirenje dospjelih a neispunjenih inidaba ili njihovu novanu protuvrijednost. PRESTANAK - propau stvari; - odreknuem odricanje od pojedinanih inidaba ne znai odricanje od prava stv.tereta; - istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta; - ukinuem na zah tjev vlasnika optereene nekretnine kad pravo st.tereta izgubi razumnu svrhu; - na osnovi zatite tueg povjerenja kad optereenu nekretninu stekne osoba koja nije znala ni morala znati za stvarni teret koji nije bio upisan u zemlj.knjigu; - prestankom korisnika ako je osnovano u korist odreene fiz. ili pravne osobe; - rastereenjem tj. ispunjenjem pretpostavki odreenih posebnim zakonom. Pravo stv.tereta, ako je upisano u zemlj.knjigu, prestaje brisanjem u zemlj.knjizi. PRAVO GRAENJA To je stvarno pravo na tuoj stvari sadraj kojeg je ovlatenje izgraditi i imati u vl.graevinu na tuem zemljitu. Pravo graenja naruava naelo jedinstva nekretnine i naelo superficies cedit solo . Zbog toga su u ZV unesena 2 pravila: 1) uspostavljen je odnos prava gra. sa zemljitem tako da se to pravo smatra teretom zemljita; 2) pravo gra.se u pravnom smislu izjednauje s nekretninom, pa je zgrada na zemljitu pripadnost prava gra. (kao da je ono zemljite), a ne pripadnost prirodnog zemljita. Razlike s pravom stv.slunosti: - pravo gra.sadri, osim prava koritenja tue stvari, jo i pravo vl.na objektu izgraenom na tuem zemljitu; - titular prava gra. je uvijek odreeni personaliter, a titular prava stv.slunosti realiter, to znai u korist vlasnika odreene nekretnine.

66

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Razlikuju se zakonski i ugovorni sadraj prava gra. ZAKONSKI je oskudan, svodi se na konstitutivne elemente prava gra. pravo izgradnje i dranja u vl.graevine na tuem zemljitu, pravo koritenja zemljita za redovitu uporabu zgrade, vremenske granice trajanja prava gra Po ZV, nositelj prava gra. je uvijek i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog njegova prava. Nadalje odreuje se da nositelj prava gra.glede zemljita, na kojem je to pravo osnovano, ima ovlasti i dunosti plodouivatelja, te da je s vaka tome suprotna odredba nitetna. Takoer se odreuje da je nositelj prava gra.duan vlasniku zemljita plaati mjesenu naknadu za zemljite u visini prosjene zakupnine za takvo zemljite. Pravo gra. se moe zasnovati na odreeno vrijeme ili kao tra jno pravo. Nakon isteka vremena na koje je pravo graenja zasnovano, oivljuje pravilo superficies cedit solo i zgrada prelazi u vl.vlasnika zemljita uz odreenu naknadu nositelju prava gra. Bitne karakteristike prava gra. su prometnost i nasljedivost. Ono moe biti objektom hipoteke; neodvojivo je od zemljita na kojem je zasnovano i iji je teret. STJECANJE Stjecatelji prava gra.mogu biti sve fiz. i pravne osobe. Mogu ga zasnovati samo vlasnici zemljita, a ne npr. plodouivatelj ili zakupnik zemlji ta. Nositelj prava gra. moe biti i vlasnik zemljita na svom vl.zemljitu. Titulus stjecanja moe biti pravni posao (najee ugovor stjecatelja prava gra.s vlasnikom zemljita) i odluka suda (u postupku diobe suvl.i u ostavinskom postupku). Kad se stj ee na osnovi pravnog posla, modus je upis u zemlj.knjigu. ZATITA titi se dvojakim pravilima: onima kojima se titi pravo slunosti i onima kojima se titi pravo vl. PRESTANAK Prestaje na iste naine na koje prestaje i pravo stv.tereta. Takoer prestaje i ukinuem ako ni 20 god. od osnutka prava gra. ne bi bila izgraena zgrada na zemljitu na kojem je osnovano, vlasnik zemljita moe zahtijevati od suda da se ono ukine. Do prestanka ukinuem moe doi i kad je zgrada bila izgraena, ali je sruena do te mjere da se ne moe rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena pretpostavka je da u roku od 6 god.nije bila ponovno izgraena. S prestankom prava gra. prestaje i pravo vl.na zgradi koja postaje pripadnou zemljita, to znai da vlasnik zemljita postaje njenim vlasnikom. Vlasnik zemljita u tom sluaju duguje bivem nositelju prava gra. onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrednija s tom zgradom nego bez nje.

67

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

OBVEZNO PRAVO
OPI DIO Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju obvezni odnosi. Obvezni odnosi su oni drutv.odnosi u koje pravni subjekti ulaze povodom inidaba. KARAKTERISTIKE a) inidba ona je objekt obveznog odnosa. b) Relativnost prava djeluje samo izmeu strana koje se nalaze u odreenom obveznopravnom odnosu. c) Dispozitivnost najpotpunije je dolo do izraaja u obv.pravu podrazumijeva da sudionici u prometu potpuno slobodno ureuju obv.odnose. Jedina granica glede stvaranja obveznopravnih odnosa je mogunosti i dopustivost sadraja. Br.obv-pr.odnosa nije ogranien u ugovornim odnosima, ali u izvanugovornim je. OSNOVNA NAELA OBVEZNOG PRAVA a) Naelo slobodnog ureivanja obveznih odnosa; b) Naelo ravnopravnosti; c) Naelo zabrane zlouporabe prava; d) Naelo savjesnosti i potenja; e) Naelo jednake vrijednosti inidaba Pri sklapanju naplatnih p.p. sudionici polaze od tog naela. Povreda naela ekvivalentnosti izaziva pravne posljedice samo ako je nejednakost vrijednosti prela zakonom odreenu granicu, npr. kod prekomjernog oteenja i zelenakog u govora samo ako se radi o oitom nerazmjeru izmeu inidaba; f) Naelo zabrane prouzroenja tete neminem laedere. g) Naelo dunosti ispunjenja obveze pacta sunt servanda. POJAM I VRSTE OBVEZE Obveza je pravni odnos izmeu dviju osoba po kojemu je jedna o soba (vjerovnik creditor) ovlatena zahtijevati od druge osobe (dunika debitor) neku inidbu koju je ta druga osoba duna ispuniti. a) Potpune obveze obvezni odnos u kojem se trabina sastoji od subj.prava i zahtjeva, a dugovanje od duga i odgovornosti za dug naziva se potpunim obveznopravnim odnosom. b) Nepotpune obveze osn. je pravilo GP da dunik za preuzete obveze odgovara vjerovniku itavom svojom imovinom. Meutim, postoje sluajevi u kojima dunik za postojei dug uope ne odgovara, ili ne odgova ra cijelom svojom imovinom nepotpune obveze, koje se pojavljuju kao naturalne obveze ili obveze s ogranienom odgovornou.

68

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Naturalne ili prirodne obveze su takve obveze koje se mogu valjano ispuniti, ali se ispunjenje ne moe protiv volje dunika tubom ostvariti. Ogranienje odgovornosti se javlja u 3 oblika: 1) Sustav abandona (naputanja stvari). Npr. vlasnik koji od potenog posjednika trai povrat svoje stvari mora ovome naknaditi nune i korisne trokove. Meutim, vlasnik koji ne eli naknaditi trokove, moe posjedniku prepustiti tu stvar. Vlasnik, dakle, stvar naputa i njome, a ne cjelokupnom svojom imovinom, odgovara za svoju gl.obvezu podmirenja trokova. Abandonalni ili noksalni sustav je osobito poznat u pomorskom pravu. 2) Ovrni ili pekulijarni sustav dunik za preuzete obveze ne odgovara vjerovniku itavom svojom imovinom, nego samo odreenim dijelom svoje imovine. Ta dva sustava spadaju u tzv. predmetno stegnutu odgovornost. 3) Sustav kvantitativno ograniene odgovornosti dunik za preuzete ob veze odgovara itavom svojom imovinom, ali samo do stanovitog iznosa. OBVEZE S VIE SUBJEKATA PLURALISTIKE OBVEZE Dualistike obveze se javljaju u 2 varijante. Stranake uloge mogu biti podijeljene tako da je jedan subjekt vjerovnik, a na suprotnoj stani je dunik JEDNOSTRANOOBVEZNI odnos/ugovor, npr. posudba. Obveznopravni odnosi u kojima je svaka strana istodobno i dunik i vjerovnik DVOSTRANOOBVEZNI odnosi/ugovori, npr.kupoprodaja, najam, zakup. Obveznopravni odnosi u kojima se na svakoj strani i li na obje strane, pojavljuje vie subjekata PLURALISTIKE obveze dijelimo ih na djeljive, nedjeljive i solidarne. a) Djeljive obveze ili razdijeljena obveza nastaje kad je inidba djeljiva, a u obveznopravnom se odnosu pojavljuje vie subjekata. Prem a ZOO obveza je djeljiva ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela inidba i ako ono tom podjelom ne gubi nita od svoje vrijednosti. inidba je djeljiva onda kad se da podijeliti na kvote tako d a se svaki dio samo kvantitativno, a ne kvalitativno razlikuje od cijele inidbe. Djeljive su npr. novane inidbe, inidba pribavljanja prava vl Kad u djeljivoj obvezi ima vie vjerovnika, trabina se meu njima dijeli na jednake dijelove; kad ima vie dunika, obveza se dijeli na jednake dijelove. b) Nedjeljive obveze ili nerazdijeljena obveza nastaje kao posljedica nedjeljivosti inidbe ako se u obveznom odnosu nalazi vie subjekata bilo na kojoj strani. Nedjeljive su one inidbe kojima je svrha da se pribavi neko nedjeljivo pravo npr. obveza da se u neiju korist osnuje slunost puta jer se slunost puta ne moe osnivati na dijelove. Nedjeljive inidbe su uglavnom one kojima je sadraj injenje (facere).

69

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U sluaju nedjeljive obveze s vie vjerovn ika svaki je od vjerovnika subjekt cijele trabine, ali ispunjenje inidbe mogu zahtijevati samo svi zajedno. Jedan od njih moe zahtijevati da dunik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlaten od drugih vjerovnika da primi ispunjenje. Svaki od vjerovnika im a samostalno pravo na tubu; ali mora postaviti tub.zahtjev kumulativno, a ne samo za sebe. U sluaju kad dunik hoe ispuniti obvezu, a ne zna kome ili je ne moe ispuniti svima, ili oni odbijaju primiti ispunjenje, moe traiti da se predmet preda u su dski polog ili javnom biljeniku. Ako u nedjeljivoj obvezi postoji vie dunika, odgovornost za ispunjenje obveze tereti svakog sudunika u cijelosti. inidba se ne moe ispuniti na dijelove. Zbog toga je vjerovnik ovlaten od bilo kojeg dunika zahtijevati ispunjenje cijele inidbe. to se tie internog odnosa izmeu sudunika, razrjeava se na temelju regresa. Onaj koji je ispunio cijelu inidbu ima pravo zahtijevati od ostalih da mu naknade onoliko koliko na svakoga od njih otpada, ve prema tome u kakv om su odnosu (suvlasnitvo, ortakluk i dr.). Solidarna obveza je takav obveznopravni odnos u kojemu je svaki od vie suvjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe od bilo kojeg dunika, a svaki od vie sudunika duan je cijelu inidbu ispuniti premda je inidba djeljiva. Osn.je karakteristika AKTIVNE SOLIDARNOSTI u tome da je svaki od suvjerovnika ovlaten zahtjevati ispunjenje cijele inidbe. Ali, budui da je inidba djeljiva, vjerovnik je ovlaten zahtijevati i ispunjenje dijela inidbe. Aktivna solid.izmeu vjerovnika nastaje samo kad je ugovorena ili zakonom odreena, ali moe biti i na razredbi posljednje volje. Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vjerovnika koji je primio ispunjenje od dunika da mu preda dio koji mu pr ipada. PASIVNA SOLIDARNOST je takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od sudunika usprkos djeljivosti inidbe duan ispuniti cijelu inidbu bilo kojem vjerovniku. Pas.sol. ima tipinu svrhu koja se sastoji u tome da se vjerovniku prui vea sigurnost da e mu inidba biti doista i ispunjena. Pas.sol.nastaje: ugovorom, odredbom posljednje volje i zakonom. Solidarna obveza u pravilu prestaje ispunjenjem dune inidbe bilo kojega od solidarnih dunika prestanak isplatom. Moe prestati i prijebojem (kompenzacijom). U sluaju solidarnosti vjerovnika, otpustom duga koji izvri jedan od vjerovnika smanjuje se solid.obveza za onoliko koliko iznosi trabina tog vjerovnika. Kod solidarnosti dunika, otpust duga izvren sporazumno s jednim solid.dunikom oslobaa obveze i ostale dunike. Ali, ako je otpust imao za svrhu osloboditi obveze samo dunika s kojim je uinjen, solid.obveza smanjuje se za dio koji prema meusobnim odnosima dunika pada na njega, a ostali dunici odgovaraju solidarno za ostatak obveze.

70

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Regres izmeu sudunika prvi odnos postoji izmeu vjerovnika na jednoj strani i zajednice dunika na drugoj strani odnos solidarnosti. S gledita dunika, to znai jedan za sve, svi za jednoga, a za vjerovnika da zahtijeva namirenje od bilo kojeg sudunika. Drugi je unutarnji odnos izmeu samih dunika odnos regresa koji postaje aktualnim kada jedan od solidarnih dunika podmiri vjerovnika. U regresnom zahtjevu nema solidarnosti. OBVEZE S VIE INIDABA a) Alternativne obveze su takve obveze kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali im ispuni jednu od njih, oslobaa se obveze. Ako to drugo nije ugovoreno, pravo izbora pripada duniku. b) Fakultativne obveze su one kod kojih dunik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno osloboditi se svoje obveze ispunjenjem neke druge odreene inidbe fakultativno ovlatenje ili facultas alternativa. Ako do nemogunosti doe bez dunikove krivnje, obveza se gasi. Ako je inidba postala nemoguom dunikovom krivnjom, vjerovnik moe zahtijevati samo naknadu tete, ali se dunik moe osloboditi obveze na naknadu tete ispunjenjem inidbe na koju je kao alternativu ovlaten. Alt.ovlatenje mogue je i na strani vjerovnika. Sastoji se u tome da vjerovnik moe umjesto dugovane inidbe zahtijevati od dunika neku drugu inidbu fakultativna trabina. c)Kumulativne obveze su obveze u kojima dunik duguje vie inidaba, a obveze se oslobaa ako ih sve ispuni. NOVANE OBVEZE Novana obveza je ona obveza koja za inidbu ima odreeni iznos novca. NAELO NOMINALIZMA Kad obveza ima za inidbu iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo prihvaeno u ZOO. Prema NAELU VALORIZMA promjena vrijednosti novca zahtijeva promjenu v isine novane svote koja je objekt novane obveze. Ako vrijednost novca padne, broj novanih jedinica treba poveati, a ako poraste, broj novanih jedinica treba smanjiti. Odstupanja od naela nominalizma: - odredbama o izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti (clausula rebus sic stantibus) doputeno je, pod odreenim pretpostavkama, sporazumno izmijeniti sadraj ugovornih obveza; - ako u sluaju nitetnosti ili pobojnosti ugovora nije mogue izvriti povrat u prijanje stanje, daje se novana naknada prem a cijenama, ne u vrijeme sklapanja ugovora, ve onima u vrijeme donoenja sudske odluke; - visina novane naknade mat.tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, a ne u vrijeme dospjelosti obveze naknade tete koja se podudara s trenu tkom nastanka tete;

71

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
dosuena naknada tete u obliku rente moe se poveati ili smanjiti ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donoenju odluke.

Glede zatitnih monetarnih klauzula (zlatnih i valutnih) doputeno je samo ugovoriti da e se vrijednost ugovorne obveze u domaoj valuti izraunati na temelju cijene zlata ili teaja domae valute prema odreenoj stranoj valuti. Ako strane ne ugovore teaj, isplata e se izvriti prema prodajnom teaju koji objavi devizna burza, odnosno HNB. Nije doputeno, osim u nekim zakonom predvienim sluajevima, ugovarati plaanje novane obveze u zlatu ili nekoj stranoj valuti. Indeksna klauzula je ugovorna odredba kojom se iznos novane obveze u domaem novcu vee za promjene cijena dobara, roba i usluga izraenih indeksom cijena npr.zavoda za statistiku. Klizna skala je ugovorna klauzula prema kojoj se, u ugovorima kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete, ugovorena cijena ini ovisnom o cijeni potrebnog materijal a, rada i dr.trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme i na odreenom tritu. Kamate su naknada za koritenje tuih zamjenjivih, pokretnih stvari, najee novca. Prema osnovi nastanka dijele se na: zakonske (usurae legales) i ugovorne (usurae

conventionales).

Zakonske kamate imaju svoj temelj u zakonskoj normi kojom se duniku namee, uz podmirenje glavnice, i obveza na kamate. Npr.: - dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate; - ugovorna strana koja u sluaju raskida ugovora vraa primljeni novac, duna je platiti zatezne kamate od dana kad je novac primila; - kad se vraa steeno bez osnove, moraju se platiti zatezne kamate; - kod zajma kao trgovakog ugovora, zajmoprimac duguje kamate i ako nisu ugovorene; - u sluaju prodaje na kredit, kupac duguje kamate od kad mu je stvar predana, bez obzira na to je li dospjela obveza na isplatu cijene. Zatezne ili moratorne kamate sankcija su prema duniku koji zakasni s ispunjenjem novane obveze. Kod nas je zabranjen ANATOCIZAM, tj. naplaivanje kamate na kamatu (Usurae

usurarum non potest).

Procesne kamate su zatezne kamate u sluaju kad se na iznos neisplaenih kamata mogu zahtijevati zatezne kamate, ali samo od dana kad je takav zahtjev (tuba) podnesen sudu. Ugovorne kamate su naknada za koritenje tueg novca ili drugih zamjenjivih stvari utvrena ugovorom. Osnova ug.kamata najee je ugovor o zajmu. I tu je zabranjen anatocizam.

72

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Diskontne ili meutomne kamate idu u dunikovu korist pojavljuju se u vezi s dunikovim pravom da novanu obvezu ispuni prije roka. POJAM I SKLAPANJE UGOVORA Ponuda je akt kojim bilo koja od buduih ugovornih strana inicira nastanak ugovora. U pravilu se upuuje odreenoj osobi, ali se moe staviti i neodreenom broju osoba OPA PONUDA. U ponudi mora biti jasno izraena namjera da se sklopi ugovor animus contrahendi po tome se razlikuje od reklame. To je neformalni akt. Pisana ponuda mora biti potpisana od ovlatene osobe. Iznimno e biti valjana i ona koju potpie neovlatena osoba, ako je napisana na poslovnom papiru ponuditelja, ako je potpisana na uobiajen nain, ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi i ako ponuenik nije znao niti mogao znati da je ponudu potpisala neovlatena osoba. ZOO zahtijeva od ponuditelja da ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrdi preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana. Ponuda kao jednostrani akt se pretvara u jednostrani p.p. onog trenutka kad stigne ponueniku. Od tog trenutka se vie ne moe jednostrano opozvati. Prihvat ponude poz. je oitovanje volje one strane kojoj je poslana ponuda. Prihvat mora sadrajno odgovarati ponudi; npr. izjava ponuenika da ponudu prihvaa uz neke izmjene nije prihvat nego odbijanje ponude. utnja ponuenika u naelu ne znai prihvaanje ponude. Iznimno e i utnja ponuenika znaiti prihvat ako ponuenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe, a ponudu nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. Isto vrijedi ako osoba koja se ponudila drugome izvravati njegove nal oge za obavljanje odreenih poslova ili je obavljanje takvih poslova njena djelatnost (otpremnik, odvjetnik) dobiveni nalog odmah ne odbije. Prihvat se moe povui samo ako ponuditelj primi izjavu o povlaenju prije izjave o prihvatu ili istodobno s njom. Ugovor je sklopljen u trenutku prihvata ponude. a) Sklapanje ugovora meu nazonima. Strane su nazone kad neposredno pregovaraju. To znai da se na izjavu odmah neposredno moe dati protuizjava. Smatra se da su strane nazone i onda kad ugovor sklapaju tele fonski ili neposrednom radiovezom, ako se same strane ili njihovi zastupnici osobno nalaze kraj ureaja. Ponuda uinjena elektronikim putem takoer se smatra ponudom nazonoj osobi, ako postoji faktina mogunost izravnog pregovaranja. Nasuprot tome, ponuda telefaksom ne smatra se ponudom uinjenoj nazonoj osobi. Ugovor meu nazonima je sklopljen u trenutku kad ponueni prihvati ponudu, ako je prihvat uinjen na vrijeme.

73

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
b) Sklapanje ugovora meu odsutnima. Strane su odsutne ako ugovor sklapaju prepiskom. Odsutne su i onda kad ugovor sklapaju preko glasnika, jer glasnik nije zastupnik. Odsutne su, takoer, kad ugovor sklapaju brzojavom i telefaksom i u nekim sluajevima elektronikim putem. U naem obv.pravu prihvaena je teorija primitka Ugovor meu o dsutnima je sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. Ako prihvat ne stigne ponuditelju u zakonskom roku ili od ponuditelja predvienom roku, ponuditelj prestaje biti vezan svojom ponudom. Zakanjeli prihvat moe imati samo karakter nove ponude. Adhezijsko sklapanje ugovora nastaje prihvaanjem od jednog ugovaratelja ve unaprijed utvrenih i objavljenih poslovnih uvjeta drugog ugovaratelja (ponuditelja). I u adh.sklapanju ugovora nastaje ugovor prihvatom ponude, samo se u tom sluaju ponuda ne dostavlja svakom pojedinom ugovaratelju, nego je upuena neodreenom broju osoba. Poslovni uvjeti obino su tiskani u formi obrazaca. U prometu se razvilo tzv. formularno pravo. Tako, npr. u adh.ugovorima ponuditelj zahtijeva da se poslovni uvjeti navedeni u obrascu ugovora u cijelosti prihvate ili odbiju. Ne doputa izmjene. Naprotiv, u tzv. tipskim ugovorima ponuditelj u naelu doputa i odstupanje od predloenih poslovnih uvjeta. Nitetnost je sankcija za nepotene odredbe opih uvjeta ugovora. Nepotenim se odredbama u opim uvjetima ugovora smatraju one koje, suprotno naelu savjesnosti i potenja, dovode do oigledne neravnopravnosti u pravima i obvezama u korist sastavljaa opih uvjeta ili ugroavaju svrhu sklopljenog ugovora. Nee biti nepotene ni nitetne one odredbe opih uvjeta ugovora: - iji je sadraj preuzet iz vaeih propisa, - o kojima se prije sklapanja ugovora pojedinano pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadraj, - ako se odnose na pred met i cijenu te ako su jasne, razumljive i lako uoljive. Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Predugovor je samostalan i potpun ugovor, samo se sadraj njegove inidbe sastoji u sklapanju budueg gl.ugovora. Za njegovu pravovaljanost potrebno je da u njemu budu sadrani bitni sastojci gl.ugovora. To je neformalan ugovor, meutim ako se za valjanost gl.ugovora zahtijeva odreeni oblik, u tom se obliku mora sklopiti i predugovor. Sklapanje gl.ugovora moe se zahtijevati u roku od 6 mj. od isteka roka predvienog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. Ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi ni bio sklopljen da su one postojale u vrijeme sklapanje clausula rebus sic stantibus.

74

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Konsezualni ugovori su oni koji nastaju ve samim sporazumom ugovornih strana, npr. prodaja, najam, zamjena, itd. Za realne ugovore znaajno je da ne nastaju ve u trenutku sporazuma, nego tek predajom stvari jednog ugovaratelja drugom. Osn.karakteristika obv-pr.ugovora je zasnivanje obveze ili obligacije. Daljnja karakteristika je u tome da oni nastaju suglasnou oitovanja volja; dakle, ne moe nastati po sili zakona. Trea zajednika karakteristika je da nastaju prihvatom ponude. Pored obligacijskih ugovora, u obv.pravu postoje i brojni poslovi iz ruke u ruku, kao npr. kupnja za gotovo ili realna kupoprodaja. POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA STVARNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke. Nedostaci na inidbi ukazuju se bilo kao FAKTINE MANE STVARI, npr. stvar nema uobiajena ili ugovorena svojstva, ili kao PRAVNI NEDOSTACI, npr. preputeno pravo uope ne postoji, ili ne postoji u onom sadraju i obujmu kako se to normalno moglo oekivati, odnosno u onom sadraju i obujmu kako je bilo ugovoreno prilikom sklapanja ugovora. Odgovornost za faktine mane / pravne nedostatke objekta inidbe nuna je posljedica karaktera naplatnih pravnih poslova. Po ZOO: - svaka strana kod naplatnog ugovora odgovara za mat.i pravne nedostatke svog ispunjenja; - odgovornost za pravne nedostatke ukljuuje i dunost zatite druge ugovorne strane od prava i zahtijeva treih osoba kojima bi njeno pravo bilo iskljueno ili sueno (zatita od evikcije); - na navedene odgovornosti prenositelja (stvari ili prava) primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe ZOO o odgovornosti prodavatelja za mat. i pravne nedostatke prodane stvari, osim ako su za pojedine ugovore predviene posebne odredbe, kao npr. kod ugovora o zajmu, zakupu, graenju, djelu. Potroaki ugovor je onaj koji fiz.osoba kao kupac sklapa izvan svoje gosp.ili prof.djelatnosti s fiz.ili pravnom osobom koja, kao prodavatelj, dj eluje u okviru svoje gosp. ili prof. djelatnosti. Ope pretpostavke odgovornosti: 1. naplatni pravni posao; 2. mat.nedostaci moraju postojati u trenutku prijelaza rizika na stjecatelja ili su posljedica uzroka koji je postojao prije tog trenutka, a pravni nedostaci u trenutku ispunjenja ugovora. Predmnijeva se da je nedostatak postojao u vrijeme prijelaza rizika ako se pojavi u roku od 6 mj. od prijelaza rizika. 3. da stjecatelj nije znao niti morao znati za nedostatke.

75

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odgovornost za mat.nedostatke Kada postoje nedostaci? 1) ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovitu uporabu ili za promet (npr. motor auta uope ne radi); 2) ako stvar nema svojstva za posebnu uporabu za koju je stjecatelj pribavlja, a koja je bila ili morala biti poznata otuivatelju; 3) ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili preutno ugovorene (npr. vino nema ugovorenu kakvou); 4) ako predana stvar nije jednaka uzorku ili modelu na temelju kojih je ugovor sklopljen, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavijesti; 5) ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod stvari iste vrste i koja je kupac opravdano oekivao prema naravi stvari, posebno na temelju javnih izjava prodavatelja, proizvoaa Ali ako je kupac na temelju izjave proizvoaa oekivao odreena svojstva stvari, nedo statak se ne uzima u obzir ako prodavatelj nije znao niti morao znati za te izjave; 6) ako je stvar nepravilno montirana, pod uvjetom da je usluga montae bila predviena ugovorom i 7) ako je nepravilna montaa posljedica nedostatka u uputama za montau. Odgovornou za mat.nedostatke optereen je kod naplatnih p.p. onaj ugovaratelj ija se obveza sastoji u predaji stvari. On odgovara za one mat.nedostatke koje je stvar imala u asu prijelaza rizika na stjecatelja, dakle u asu predaje. Takoer e odgovarati i za one mat.nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na stjecatelja, ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. U naelu se ne odgovara za mane stvari koje je stjecatelj mogao lako zapaziti, ali e odgovarati i za njih ako je otuivatelj i zjavio da stvar nema nikakve nedostatke. Odgovornosti za mat.nedostatke nema u ovim sluajevima: - kad je stvar steena besplatnim pravnim poslom; - kad je stvar prodana na besplatnoj javnoj prodaji; - kad su u trenutku sklapanja ugovora nedostaci bili poznati stjecatelju ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Smatra se da nedostaci nisu mogli ostati nepoznati ako bi ih briljiva osoba s prosjenim znanjem i iskustvom mogla lako opaziti pri uobiajenom pregledu stvari. Ta predmnjeva se ne primjenjuje na potroaki ugovor, to praktiki znai da je potroa osloboen pregleda stvari; - kad je ugovorom iskljuena; - kad se te odgovornosti odreknemo. U tzv. AVERZIONALNIM POSLOVIMA, a to su oni kojima se stvari stjeu onako kako stoje ili lee, uzima se da se stjecatelj preutno odrekao zahtjeva iz te odgovornosti, - kad su nedostaci neznatni, ali strane mogu ugovoriti odgovornost i za neznatne nedostatke; - ako se nedostaci pokau nakon to je proteklo 2 god. od predaje stvari, a kod trg.ugovora 6 mjeseci (skriveni nedostaci). Kod prodaje rabljenih stvari doputeno je ugovoriti rok od 1 god. a kod trg.ugovora i krai rok. Svi ti rokovi se mogu ugovorom produljiti.

76

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Da bi se stjecatelj mogao koristiti pravima koja mu pripadaju s naslova odgovornosti za nedostatke stvari, duan je tu stvar na uobiajeni nain pregledati i o VIDLJIVIM NEDOSTACIMA obavijestiti otuivatelja u roku od 8 dana. Kod trg.ugovora obavijest se mora poslati bez odgaanja. Kod potroakih ugovora potroa nije duan pregledati stvar, ali je kod vidljivih nedostataka duan obavijestiti otuivatelja u roku od 2 mjeseca od kad ih je otkrio. Kod SKRIVENIH NEDOSTATAKA, obavijest se mora poslati u roku od 2 mjeseca, kao i kod potroakih ugovora, raunajui od dana kad je nedostatak otkriven. Kod trg.ugovora obavijest se mora poslati bez odgaanja. Stjecatelj ne gubi pravo pozvati se na nedostatak stvari makar i nije ispunio svoju obvezu pregleda stvari i odailjanja obavijesti u spomenutim rokovima, ukljuujui i 2 god. od predaje stvari, ako je otuivatelju nedostatak bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat. Ako obavijest zakasni, stjecatelj gubi prava, osim ako ju je poslao preporuenim pismom, brzojavom ili na dr.pouzdani nain. Onaj koji je pravodobno i uredno obavijestio o nedostatku, moe: 1) zahtijevati da se nedostatak ukloni ili da mu se preda druga takva stvar bez nedostatka; 2) zahtijevati snienje cijene; 3) izjaviti da raskida ugovor; 4) zahtijevati naknadu tete. Mogua su 3 tipa tete: a) Damnum quoad rem ili teta na samoj stvari. Naziva se jo i tetom zbog mane, neposredna teta, supstancijalna teta. b) Damnum circa rem ili teta u vezi s kupljenom stvari. Naziva se i teta zbog povjerenja. c) Damnum extra rem ili teta na dr.pravnim dobrima kupca izvan kupljene stvari. Naziva se popratnom, refleksnom, tetom od man e, sekundarnom, sporednom i posrednom tetom. Stjecatelj stvari koji je pravodobno obavijestio otuivatelja o nedostacima, moe ostvarivati svoja prava u roku od 2 god. prekluzivan rok. Odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari dispozitivne su naravi; odgovornost nastaje kad je prodavatelj predao kupcu jamstveni list kojim proizvoa jami ispravnost stvari za odreeno vrijeme; odgovornost se sastoji u tome da se, u sluaju da stvar nije ispravna, kupac moe obratiti ili prodavatelju ili proizvoa u sa zahtjevom da mu stvar popravi u razumnom roku ili da mu preda drugu stvar koja je ispravna. Kupac ima pravo i na naknadu tete koju je pretrpio zbog toga to je bio lien uporabe stvari za vrijeme dok je bila na popravku, tj. do zamjene. Odgovornost prodavatelja i proizvoaa je solidarna. Jamstveni rok se produljuje onoliko koliko je trajao popravak stvari tj. onoliko koliko je kupac bio lien uporabe stvari, a u sluaju zamjene stvari i veeg popravka, jamstveni rok tee iznova poevi od zamjene odnosno vraanja stvari s popravka. Prava kupca prema proizvoau na temelju jamstvenog lista se gase nakon isteka 1 god. od dana kad je traio od njega popravak ili zamjenu stvari.

77

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odgovornost za pravne nedostatke (zatita od evikcije) Odg.za pravne nedostatke postoji kod naplatnih p.p. Meutim, za nastajanje te odg.vaan je trenutak ispunjenja ugovora, a ne trenutak predaje stvari, jer se o predaji stvari ne mora uvijek ni raditi. Odg.se javlja prije svega kad je prenositelj trebao prenijeti pravo vl. na stvari, a nije bio vlasnik. Takoer postoji i kad je trebalo prenijeti stvar slobodnu od tereta, a pokae se da na stvari postoji neko pravo u korist treeg (npr. slunost, zalono pravo itd.). Ova odg. se zove i ZATITA OD EVIKCIJE jer se kod pravnih nedostataka obino radi o tome da otuivatelj ne prenese na stjecatelja vl. stvari pa se zato protiv stjecatelja pojavi trea osoba vlasnik koji stjecatelju stvar sudskim putem oduzme ili evincira. EVIKCIJA znai svaki pravni akt tree osobe kojim ta osoba na temelju svog prava iskljuuje ili ograniuje stjecatelja u ostvarivanju prava koje bi ovome po ugovoru pripadalo ili pripadalo bez ogranienja. Odg.za pravne nedostatke inidbe moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti, ali ta odredba e biti nitetna ako je u vrijeme sklapanja ugovora prenositelju bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat nedostatak u njegovu pravu. Kad se pokae da trea osoba polae pravo na neku stvar, stjecatelj je o tome duan obavijestiti otuivatelja, osim ako je to ve njemu poznato, i postaviti svoj zahtjev. Ne udovolji li otuivatelj zahtjevu stjecatelja, a trei oduzme preko suda stvar stjecatelju, ugovor se po samom zakonu raskida POTPUNA EVIKCIJA. DJELOMINA EVIKCIJA ako nije dolo do oduzimanja stvari, ali je stjecateljevo pravo umanjeno ili ogranieno pravima treeg na toj stvari, tada stjecatelj moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. Bez obzira na koje se od navedenih prava odluio, stjecatelj uza svako od njih mo e istaknuti i zahtjev za naknadu pretrpljene tete. Jedino ako je u vrijeme sklapanja ugovora znao za prava treega, nee imati pravo na naknadu tete, ali mu ostaje pravo na povrat cijene odnosno njeno snienje. Prava s naslova odg.za pravne nedostatke inidbe gase se istekom 1 god. od dana saznanja za prava treega. No, ako je unutar te godine trea osoba pokrenula spor protiv stjecatelja, a ovaj pozvao otuivatelja da se u spor umijea na njegovoj strani, stjecateljeva prava se gase tek kad istekne 6 m jeseci od dana pravomonosti sudske odluke.

78

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PREKOMJERNO OTEENJE (Laesio enormis) Pretpostavke: a) Jedna od osn.karakteristika naplatnih p.p. je u tome da vrijednost inidbe i protuinidbe trebaju biti meusobno izjednaene. Ako je izmeu inidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom odnosu postojao u vrijeme sklapanja ugovora oiti nerazmjer, oteena strana moe zahtijevati ponitaj ugovora, ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. PREKOMJERNO OTEENJE je oiti nerazmjer izmeu inidbe i protuinidbe. Odgovornost za p.o. moe nastupiti samo ako su ispunjene ove pretpostavke: 1. naplatni posao; 2. oiti nerazmjer izmeu inidbe i protuinidbe u trenutku sklapanja ugovora i 3. da oteena strana u vrijeme sklapanja ugovora nije znala ni ti je morala znati za pravu vrijednost inidbe. b) Uinak prekomjernog oteenja razlog za pobojnost p.p. Posljedica ponitaja ugovora bit e uspostava prijanjeg stanja, ali protivna strana ima pravo ponuditi dopunu do prave vrijednosti i ugovor e tad a ostati na snazi alternativno ovlatenje. Meutim, strana koja je oteena ne moe zahtijevati nadoplatu do prave vrijednosti; moe samo zahtijevati da se ugovor poniti. Pravo na ponitaj ugovora prestaje 1 god. nakon njegova sklapanja. c) Ponitaj ugovora zbog p.o. nee se moi zahtijevati ako se radi o besplatnim ugovorima, ugovorima na sreu, javnoj prodaji i onim naplatnim ugovorima kod kojih je via cijena za stvar dana iz osobite naklonosti, o ugovorima o nagodbi, trg.ugovora, kao ni ako se prava vrijednost ne moe vie ustanoviti. d) Odricanje unaprijed od prava na ponitaj ugovora nema pravni uinak, kako bi se zatitili gosp.slabiji ugovorni partneri. KAPARA (Arrha) Kapara je iznos novca ili odreena koliina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ispuniti obveza iz ugovora. To je realni ugovor; slui kao sigurnost da e se ugovorne obveze ispuniti. Mora se vratiti ako strane sporazumno raskinu ugovor; zatim ako do ispunjenja nije dolo zbog uzroka za koji nijedna strana ne odgovara (npr.via sila). Ali, kapara se mora vratiti i kad su obje strane krive za neispunjenje ugovora. Kad je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe: - zahtijevati, ako je to jo mogue, ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog zakanjenja. Kapara se uraunava ili vraa; - zahtijevati naknadu tete zbog neispunjenja ugovora, pri emu se kapara mora uraunati u naknadu tete ili vrati ti; - zadovoljiti se primljenom kaparom.

79

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana moe: - zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to jo mogue, i naknadu tete zbog zakanjenja. Kapara se uraunava ili vraa; - zahtijevati naknadu tete zbog neispunjenja ugovora i povrat kapare; - zahtijevati vraanje dvostruke kapare. Na zahtjev zainteresirane strane sud moe smanjiti pretjerano veliku kaparu. Kapara se moe ugovoriti i kao ODUSTANINA. To e biti kad se uz kaparu ugovo ri pravo da se odustane od ugovora. Odustane li strana koja je dala kaparu, ona je gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraa je u dvostrukom iznosu. Ako kapara nije ugovorena kao o., strana koja ju je dala ne moe odustati od ugovora ostavl jajui kaparu suugovaratelju, niti to moe uiniti druga strana povratom dvostruke kapare. PRAVO ZADRANJA (Ius retentionis) Pravo zadranja ili pridraja ovlatenje je vjerovnika da dunikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadri dok mu ne bude ispunjena trabina. Razlike sa zalonim pravom: - pravo zadr.prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari, dok zal.pravo u tom sluaju ne prestaje; - pravo z. je neprenosivo, zal. je prenosivo; - pravo z.nastaje ex lege, zal.pravo u pravilu nastaje ugovorom. ZOO sadri i posebne odredbe o tom pravu kod pojedinih ugovora, npr: - kod ugovora o ugostiteljskoj ostavi ugostiteljska trg.drutva, radnje i pojedinci koji primaju goste na noenje imaju pravo zadrati stvari koje su gosti donijeli do potpune naplate trabine za smjetaj i ostale usluge; - kod ugovora o djelu izvoa ima pravo zadranja na stvarima koje je napravio, popravio ili koje mu je naruitelj predao u vezi s djelom, radi osiguranja naplate naknade za rad, utroeni materijal i dr. Njegovi kljuni elementi su STVAR na jednoj i TRABINA na drugoj strani. STVAR objektom mogu biti sve pokretne i nepokretne stvari u prometu. Vjerovnik nema pravo zadranja na stvarima koje su iz dunikova posjeda izale protiv njegove volje (silom, ukradene i sl.), ali im a pravo zadranja na stvarima koje su mu predane na uvanje ili na posudbu. Stvari osobne naravi, kao punomo dobivena od dunika, njegove dr.isprave i sl. ne mogu biti objektom prava zadr. TRABINA mora biti dospjela; iznimno, vjerovnik ima pravo zadr anja i za svoju nedospjelu trabinu, ako je dunik postao nesposoban za plaanje pravo zadranja u nudi ili nevolji.

80

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravo zadr.prestaje: isplatom trabine, oprostom duga, prijebojem, novacijom; sjedinjenjem (confusio); gubitkom faktine vlasti na stvari; davanjem odgovarajueg osiguranja trabine jer je u tom sluaju vjerovnik duan vratiti stvar duniku.

Osobno pojaanje obveznopravnog odnosa JAMSTVO ILI PORUANSTVO To je ugovor kojim se trea osoba, jamac ili poruk, obvezuje vjerovniku da e ispu niti valjanu i dospjelu obvezu dunika ako to dunik ne uini; jamac odgovara itavom svojom imovinom. Akcesornost jamstva znai da ono pretpostavlja postojanje valjane obveze gl.dunika. Moe se ugovoriti i za uvjetnu obvezu, pa i za odreenu buduu obvez u. Obveza jamca ovisi o obvezi gl.dunika; ne moe biti kvantitativno vea, ali moe biti manja. Jamac, meutim, odgovara za svako poveanje obveze koje nastane dunikovim zakanjenjem ili dunikovom krivnjom, osim ako strane ne ugovore to drugo. Takoer odgovara za trokove to ih je imao vjerovnik da bi od dunika naplatio dug, a za ugovorene kamate samo one koje su dospjele nakon sklapanja ugovora o jamstvu. to se tie objekta inidbe, jameva obveza mora biti kvalitativno jednaka obvezi gl.dunika. Jamac se moe obvezati za strogo osobnu obvezu gl.dunika; to je mogue zato to e se strogo osobna obveza pretvoriti u odgovornost za tetu ako se ne ispuni. Odg.za tetu nije strogo osobna obveza pa stoga moe tetu popraviti i jamac. Druga je karakteristika jamstva supsidijarnost vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze od jamca tek onda kad se nije uspio namiriti od gl.dunika. Ispunjenje od jamca iznimno se moe zahtijevati i bez prethodnog pozivanja gl.dunika na ispunjenje, ako je oito da su dunikova sredstva nedovoljna za ispunjenje obveze ili je gl.dunik pao pod steaj. Jamac moe protiv vjerovnika isticati sve prigovore koje bi mu mogao istaknuti i gl.dunik, ukljuivo i prigovor prijeboja. Ne moe isticati jedino osobne dunikove prigovore, ali moe isticati svoje osobne prigovore (npr. prigovor nitetnosti ugovora o jamstvu, prigovor zastare prema njemu). Eventualno dunikovo odricanje od prigovora nema pravni uinak prema jamcu. VRSTE JAMSTVA: a) Redovito ili obino jamstvo supsidijarno jamstvo; b) Solidarno jamstvo ako se jamac obvee kao jamac platac, vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje cijele obveze bilo od gl.dunika bilo od jamca ili od obojice istodobno. Zove se jo i jamstvo bez supsidijarnosti; c) Podjamstvo (potporuanstvo) ugovor kojim se netko trei obvezuje vjerovniku, ali ne za dunika, nego za jamca.

81

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Regres kad jamac ispuni obvezu gl.dunika, sva vjerovnikova prava ipso iure prelaze na jamca ZAKONSKA SUBROGACIJA. Jamac moe na ime regresa traiti od gl.dunika sve to j e za njega platio vjerovniku, ali dunik moe s uspjehom staviti jamcu sve one prigovore koje bi mogao staviti i vjerovniku. Jamstvo kao akcesorna obveza prestaje ako je na bilo koji nain prestala obveza gl.dunika. Moe prestati i samostalno, tako da g l.dug ostane a jamac ispadne iz odnosa kad npr. vjerovnik otpusti jamca. To se moe dogoditi i zbog odugovlaenja vjerovnika. Jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv, nakon dospjelosti trabine, ne zahtijeva ispunjenje od gl.dunika u roku od mjesec dana od tog poziva. Ako rok dospjelosti nije odreen, jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv uinjen po isteku 1 god. od sklapanja ugovora o jamstvu, ne odredi u roku mjesec dana od tog poziva dan ispunjenja. UGOVORNA KAZNA ILI PENAL To je ugovorom odreeni iznos novca ili dr.imov.korist koju se dunik obvezuje isplatiti odnosno prepustiti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njenim ispunjenjem ili je neuredno ispuni. To je akcesorni ugovor. Ug.kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze jer se u tom sluaju plaaju zatezne kamate. Ako je penal ugovoren za SLUAJ NEISPUNJENJA obveze, tada strana u iju je korist penal ugovoren (vjerovnik), moe zahtijevati ili ispunjenje ugovora ili ugovornu kaznu. A ko je penal ugovoren za SLUAJ ZAKANJENJA ILI NEUREDNOG ISPUNJENJA, tada vjerovnik moe zahtijevati i ispunjenje gl.obveze i penal. U takvom je sluaju njegov zahtjev kumulativan. Ako ugovorom nije odreeno zbog ega se ugovara penal, predmnijeva se da je ugovoren za sluaj kanjenja dunika. Ugovorna kazna ili penal je ugovorom unaprijed odreen iznos naknade tete to znai da vjerovnik moe zahtijevati ug.kaznu bez obzira na to je li ili nije pretrpio tetu, jer on tetu ne mora dokazivati. Viak za koji stvarna teta nadmauje iznos penala dobit e oteena strana onda kad dokae sve pretpostavke koje se trae kod odgovornosti za tetu.

82

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PROMJENE U OBVEZNOPRAVNOM ODNOSU Promjena subjekata ne utjee na promjenu identiteta obv -pr.odnosa, ali promjenom gl.inidbe ili promjenom pravne osnove nastupa i promjena pravnog identiteta ob -pr. odnosa. PROMJENA SUBJEKATA Promjena vjerovnika Cesija je ugovor kojim vjerovnik svoju otuivu trabinu prenosi na drugu osobu. Stari vjerovnik zove se CEDENT ILI USTUPITELJ, novi se zove CESIONAR ILI PRIMATELJ, a dunik se naziva CESUS. Cesija ili ustup trabine koji se odvija na temelju ugovora je DOBROVOLJNA ILI UGOVORNA CESIJA. Postoje jo i ZAKONSKA CESIJA I NUNA CESIJA; razlika izmeu te dvije cesije je to za zak.ne treba neki poseban cesijski akt. Ces.ugovor je konsezualan; to je dvostrani pravni posao. Obavijest o ustupanju trabine naziva se NOTIFIKACIJOM. Od trenutka not.dunik moe valjano ispuniti obvezu samo cesionaru. Ispuni li dunik obvezu starom vjerovniku nakon ustupa trabine, ali prije not., oslobaa se obveze samo ako nije znao za ustupanje. U protivnom, obveza se ne gasi plaanjem starom vjerovniku, pa e morati ispuniti obvezu novom vjerovniku, makar i nije primio not. Samo u jednom sluaju e za valjanost cesije biti potreban pristanak dunika, a to je kad su vjerovnik i dunik ugovorili da vjerovnik nee moi prenijeti trabinu na drugoga ili je nee moi prenijeti bez pristanka dunika. Trabine se dijele na prenosive (otuive) i neprenosive (neotuive). Neotuive su trabine u prvom redu strogo osobne trabine, tj. one koje su tako nerazdvojno vezane uz osobu vjerovnika da bi odvajanjem od te konkretne osobe potpuno izgubile svoj prvobitni smisao i funkciju. Npr. ne moe se cedirati trabina koju vjerovnik ima na osnovi uzdravanja, ali pojedini ve dospjeli alimentacijski obroci se mogu cedirati. Ne mogu se takoer cedirati ni trabine iji je prijenos zakonom zabranjen, kao to su one na kojima se ne moe provoditi ovrha radi prisilne napla te duga. U sluaju ustupanja umjesto ispunjenja dunikova se obveza gasi ve samim sklapanjem ugovora o cesiji, dok kod ustupanja radi ispunjenja njegova se obveza gasi tek kad vjerovnik naplati ustupljenu trabinu. Osim odgovornosti za istinitost trabi ne, cedent odgovara i za njenu naplativost ili bonitet. (Naplatnost je karakteristika onih p.p.kod kojih se za inidbu trai protuinidba, a naplativost je karakteristika inidbe u trenutku ispunjenja.) Osn.pravilo kod cesije glede dunika je to da cedent ne smije cesijom staviti cesusa u gori poloaj. Cesija je derivativan, i to translativan nain stjecanja prava. Zato trabina prelazi na cesionara u dosadanjem sadraju i obujmu, pa makar je, recimo, cesionar platio cedentu trabinu i ispod nominalne vrijednosti.

83

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Personalna subrogacija je prijelaz vjerovnikove trabine na osobu koja ju je ispunila umjesto dunika. Ta osoba se obino naziva ispunitelj ili isplatitelj (solvens). UGOVORNA P.S. nastaje kad ispunitelj, prije ispunjenja ili pri ispunjenju, ug ovori s vjerovnikom da ispunjena trabina prijee na njega sa svim ili samo s nekim sporednim pravima, kao to su npr. zalono pravo, pravo na kamate, pravo na ug.kaznu Prema naem obveznom pravu, do per.sub.moe doi i na osnovi ugovora izmeu ispunitelj a i dunika, ali sklopljenim iskljuivo prije ispunjenja. Ugovor moe biti usmeni ili pisani; predmet sub.ne mogu biti strogo osobna prava. ZAKONSKA P.S. nastaje kad dunikovu obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes na tome, npr. jamac ili poruk, vlasnik zaloene stvari. Od tih je osoba vjerovnik duan primiti ispunjenje, ak i onda kad mu se dunik protivi. Pravila koje se primjenjuje na obje vrste sub.: - ispunitelj na kojeg je prela trabina ne moe zahtijevati od dunika vie nego je isplatio vjerovniku; - drugo pravilo iskljuuje odgovornost vjerovnika za postojanje i naplativost trabine u vrijeme ispunjenja. Slinosti izmeu pers.sub. i cesije: - oba instituta slue prijenosu trabine na drugu osobu; - oba su oblici prijenosa trabine i istodobno naini promjene osobe vjerovnika u obv-pr.odnosu; - u oba instituta do prijenosa trabine dolazi ili na osnovi ugovora ili po sili zakona. Osn.razlike izmeu ugovonre pers.sub. i ug.cesije: - ugovor o sub. sklapaju ispunitelj dunikove obveze (solvens) s vje rovnikom ili dunikom, a ug.o cesiji stari vjerovnik (cedent) s novim (cesionarem); - kod ugovora o sub. do prijenosa trabine na ispunitelja dolazi u trenutku ispunjenja dunikove obveze, a kod cesije u trenutku perfekcije ugovora o c.; - kod sub. vjerovnik ne odgovara za veritet i bonitet svoje trabine, dok kod cesije, ako je naplatna, cedent odgovara za veritet, a za bonitet trabine samo ako je takva odgovornost ugovorena; - kod sub. prenose se samo ona sporedna prava koja su ugovorena, dok se kod cesije s gl.trabinom prenose i sva sporedna prava; - ispunitelj kod sub.moe zahtijevati od dunika samo onoliko koliko je isplatio vjerovniku, a kod cesije cesionar ima pravo na cjelokupnu trabinu; - kod sub.nema obavjetavanja dunika (odnosno vjerovnika) o ugovoren om prijenosu trabine, dok je ko d cesije cedent duan obavijestiti dunika o izvrenom ustupanju.

84

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Promjene na strani dunika Preuzimanje duga dug se preuzima ugovorom izmeu dunika i treega, uz vjerovnikov pristanak. Ako vjerovnik ne pristane, ugo vor izmeu preuzimatelja i dunika ima uinak ugovora o preuzimanju ispunjenja. No, ako je vjerovnik pristao na preuzimanje duga, ali nije znao ni morao znati da je u vrijeme njegova pristanka preuzimatelj bio prezaduen, prijanji dunik ostaje u obvezi, a ugovor o preu. duga ima uinak ugovora o pristupanju dugu. Objekt takvog ugovora ne moe biti strogo osobna dunikova inidba. to se tie sporednih prava koja idu uz trabinu, ona ostaju i dalje. Pristupanje dugu ugovorom izmeu vjerovnika i treega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu trabinu prema duniku, trei stupa u obv -pr.odnos pored dunika. Tu je vjerovnik stekao pravo da trai ispunjenje bilo od svog prvobitnog dunika, bilo od ovog treeg. Dunik ne moe sprijeiti treeg da plati ako je obveza dospjela, a on je sam nije ispunio. Takvim se ugovorom pojaava vjerovnikova pozicija jer umjesto jednog dobiva dva dunika koji su u tom sluaju postali sudunici. Preuzimanje ispunjenja do preuzimanja ispunjenja dolazi ugovo rom izmeu dunika i treega kojim trei preuzima obvezu da umjesto dunika ispuni dunu inidbu. Budui da u ovom sluaju trei ne stoji ni u kakvom odnosu s vjerovnikom, vjerovnik ne moe treega tuiti na ispunjenje. Vjerovnik je samo duan u trenutku kad obveza dospije primiti ispunjenje od treega jer inae pada u zakanjenja

(mora).

Ugovor koji sklapaju dunik i trei kojim se trei obvezuje da e isplatiti dunikov dug naziva se UGOVOROM O ISPUNJENJU. Pod prijenosom ugovora razumijeva se p.p. kojim se cjelokupna pravna pozicija jedne ugovorne strane dakle sve trabine i sva dugovanja kao i razna druga sporedna i nesamostalna prava i zahtjevi vezani za pojedinu trabinu ili dug, odnosno za sam pravni odnos kao takav, prenosi na treu osobu, a da s e time ipak ne ukida identitet prvobitnog obv-pr.odnosa. Asignacija ili uputa je izjava asignanta (uputitelja) kojom ovlauje asignata (upuenika) da u svoje ime a za raun asignanta ispuni odreenu inidbu asignataru (primatelju upute), a asignatara ovl auje da u svoje ime a za njegov (asignantov) raun primi inidbu od asignata.

85

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PROMJENA SADRAJA Novacija ili obnova je ugovor kojim strane mijenjaju ili pravnu osnovu ili gl.inidbu svoje dosadanje obveze. Novacijom nastaje nova obveza, a stara se gasi. Osim animusa novandi za uspjenost novacije potrebno je postojanje pravno valjane stare obveze. Sporazumno utvrene promjene u obv.odnosu koje se ne odnose na gl.inidbu nego na neke sporedne odredbe ugovora (npr. o roku, mjestu i nainu ispun jenja, kamatama..) ne smatraju se novacijom, kao niti izdavanje nove isprave o dugu, izdavanje mjenice ili eka zbog neke prijanje obveze osim ako to strane posebno ugovore. Nagodba ili poravnanje je ugovor kojim strane svoje sporne i dvojbene trabine tako ureuju da svaka poneto odstupi od svog zahtjeva. Pravo je sporno (ius litigiosum) kad meu stranama nema suglasja o njegovoj opstojnosti. Pravo je dvojbeno (ius dubium) kad su meu stranama sporni struktura i obujam njegova sadraja i kad je neizvj esno njegovo ostvarenje. Nagodba e biti nitetna ako su strane u zabludi glede postojanja pravnog odnosa. Poputanje samo na jednoj strani nije nagodba ve najvjerojatnije oprost duga ili odustanak. Nagodba je dvostranoobvezni, naplatni ugovor. Sadraj nagodbe ne mogu biti prava kojima se ne moe raspolagati. Osim ove izvansudske nagodbe, postoji i sudska nagodba. DJELOVANJE UGOVORA Djelovanje meu ugovarateljima Ugovorom se stvaraju prava i obveze za ugovorne strane. U naelu pravni se uinci ugovora proteu i na univerzalne nasljednike ug.strana.

Pacta sunt servanda.

U tradicijskom ili rimskom sustavu stjecanja stvarnih prava, posebno prava vl., ugovor ima znaenje titula ili naslova stjecanja. Djelovanje prema treima Treima tui ugovor ne moe ni tetiti ni koristiti. Iznimke od tog naela: a) Ugovor u korist treih ovim ugovorom jedna se ug.strana (obeavatelj, promitent) obvezuje drugoj (promisaru ili stipulantu) da e ispuniti odreenu inidbu u korist tree osobe (korisnika, beneficijara ili destinatara). Na temelju takva ugovora trei stjee samostalno pravo zahtijevati inidbu neposredno od dunika (promitenta) premda nije sudjelovao u sklapanju ugovora. Ako trei ima samo primiti inidbu, a ne i pravo zahtijevati njeno ispunjenje nepravi ugovor u korist treih. Klauzula u korist treih spada u nuzgredne sastojke. Rimsko pravo nije dozvoljavalo ugovaranje u korist treih; od evr.prava jedino eng. common law j e nesklon ug.u korist treih.

86

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odnos izmeu promitenta i stipulanta je ustvari odnos izmeu dunika i vjerovnika. Odnos stipulanta i beneficijara otkriva motive zbog kojih je stipulant ugovorio korist ili pravo za ben. Ben.moe prihvatiti ili odbiti korist koja je za nj ugovorena; takvu izjavu mogu dati i njegovi nasljednici. Odnos promitenta i ben. ben. postaje vjerovnikom prema promitentu kao duniku. Ben.nema pravo zahtijevati ispunjenje ugovorene koristi od stipulanta. b) Obeanje radnje tree osobe ako netko obea drugome da e trei neto uiniti ili propustiti, treega takvo obeanje ne obvezuje. Onaj koji je dao takvo obeanje e onome komu je dano to obeanje odgovarati za tetu koju ovaj pretrpi zbog toga to se trei ne pristaje obvezati. c) Pobijanje dunikovih pravnih radnji. PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA injenice koje izazivaju prestanak obv-pr.odnosa mogu biti ili MANIFESTACIJA LJUDSKE VOLJE (ispunjenje, novacija, kompenzacija, otpust duga itd.) ili pak neke druge pravne injenice neovisno o ljudskoj volji (sluajna nemogunost ispunjenja, smrt, protek vremena, nastup kauzalnog rezolutivnog uvjeta itd.) za koje zakon vee prestanak obv-pr.odnosa. ISPUNJENJE (Solutio) Ispunjenje je prestanak obv-pr.odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dune inidbe. Ispuniti dunu inidbu u strogo osobnim obvezama moe samo dunik. U ostalim obvezama dunu inidbu moe ispuniti dunik, njegov zastupnik ili trea osoba koja ima pravni interes da obveza bude ispunjena (npr. jamac ili zalogodavac), ili trea osoba koja za dug ne odgovara, ali se dunik sloio da ona ispuni obvezu . Pravovaljano moe ispuniti obvezu samo ona osoba koja ima posl.sposobnost. Ako je dunik posl.nesposoban, njegovu e obvezu ispuniti njegov zak.zastupnik (roditelj ili staratelj). Iznimno se doputa da i posl.nesposoban dunik pravovaljano ispuni svoju obvezu. Ispunjenje obveze treba ispuniti vjerovniku, ali alternativno se obveza moe ispuniti osobi koja je odreena: - zakonom, kao npr. vjerovnikovom zak.zastupniku ili steajnom upravitelju, ako je nad vjerovnikom otvoren steaj; - odlukom suda, npr. sudsk om ovritelju u postupku prisilne naplate vjerovnikove trabine; - ugovorom izmeu dunika i vjerovnika, npr. beneficijaru na temelju ugovora u korist treeg; - voljom samog vjerovnika, npr.vjerovnikovom punomoniku.

87

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Dunik je u pravilu duan ispuniti dunu inidbu, tj. onu inidbu koja je objekt ba tog obv-pr. odnosa. Iznimke: Davanje umjesto isplate (datio in solutum) sporazum izmeu dunika i vjerovnika na temelju kojeg dunik daje, a vjerovnik prima neto drugo umjesto onoga to mu se duguje naplatni realni ugovor. Davanje radi isplate (datio solvendi causa ili datio pro solvendo) kad dunik, u sporazumu s vjerovnikom, preda vjerovniku neku stvar ili mu ustupi neko pravo da ih proda i iz postignutog iznosa naplati svoju trabinu, a eventualni mu osta tak vrati. Razlika izmeu ova dva davanja je to u prvom se dunik smatra osloboenim obveze, a vjerovnik namirenim u trenutku primitka stvari, dok u drugom, dunikova obveza prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz iznosa postignutog prodajom stvari. Dunik nije ovlaten inidbu ispunjavati na dijelove, niti je vjerovnik duan primiti isplatu na dijelove. Mogua 2 odstupanja: 1) kad narav obveze nalae djelomino ispunjenje (npr. isporuka toplinske energije, vode i sl.); 2) kod novanih obveza. Vano pravilo o UZAJAMNOSTI ISPUNJENJA dolazi do izraaja u dvostranoobveznim p.p. u kojima jedan ugovaratelj moe zahtijevati ispunjenje inidbe od svog suugovaratelja samo ako je sam svoju inidbu ispunio ili ju je spreman ispuniti. U protivnom mu suugovaratelj moe staviti PRIGOVOR NEISPUNJENJA DUNE OBVEZE. Ope pravilo koje vai kod prestanka obveznog odnosa ispunjenjem je da je dunik obvezan dunu inidbu PRAVILNO I UREDNO ISPUNITI na odreenom mjestu, u odreeno vrijeme i na odreeni nain. Kad mjesto ispunjenja obveze nije ugovorom ili zakonom odreeno, to e biti mjesto u kojem je dunik u vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite / boravite. Za novane obveze je obrnuto. Mjesto ispunjenja je mjesto u kojem vjerovnik ima sjedite, odnosno prebivalite / boravite. Ako se plaa virmanom, mjesto ispunjenja novane obveze je sjedite pravne osobe kod koje se vode vjerovnikova novana sredstva. U pravilu e to biti mjesto u kojem je i sjedite vjerovnika. Ako rok ispunjenja nije odreen ni ugovorom ni zakonom, ispunjenje se moe zahtijevati i uiniti odmah. U sudskoj praksi se pod izrazom odmah treba razumjeti rok od 8 dana od dana primitka rauna za isporuenu robu ili izvrene usluge. Rok ispunjenja novane obveze utvruje se ponajprije trg.ugovorom, no ako to nije uinjeno, tada je dunik obvezan platiti u roku od 30 dana. Svako ugovaranje duljeg roka bit e nitetno. Ponudi li dunik ispunjenje prije roka, ostavljeno je vjerovniku na volju hoe li ga odbiti ili primiti. Iznimno e duni k imati pravo ispuniti obvezu i prije roka. Pretpostavke: - da je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika - da dunik obavijesti vjerovnika o namjeri ispunjenja - da ispunjenje ne bude u nevrijeme.

88

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kad se radi o novanoj obvezi, dunik ima pravo ispuniti je i prije roka i bez postojanja navedenih pretpostavki. tovie ima pravo i na odbitak kamata za vrijeme od isplate do dospijea ako je tako ugovoreno ili uobiajeno diskontne ili meutomne kamate. Pod odreenim pretpostavkama vjerovnik moe zahtijevati is punjenje prije roka: - da mu dunik nije dao obeano osiguranje ili dopunu osiguranja smanjeno bez njegove krivnje - da je rok ugovoren iskljuivo u interesu vjerovnika. Dug je namiren kad banci, odnosno drugoj pravnoj osobi kod koje se vodi raun vjerovnika stigne novana doznaka ili virmanski nalog u vjerovnikovu korist. U sluaju plaanja potom, dug je podmiren uplatom novca poti, ali samo kad su to stranke ugovorile; ako plaanje potom nije ugovoreno, dug se smatra namirenim tek kad vjerovnik primi novanu doznaku. Pitanje URAUNAVANJA ISPUNJENJA (Imputatio) se javlja kad izmeu istih osoba postoji vie istorodnih obveza, a ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle sve u potpunosti namiriti najee s novanim obvezama. Problem se rjeava postavljanjem REDA URAUNAVANJA: - po sporazumu vjerovnika i dunika, - ako sporazuma nema, redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja, - ako nema dunikove izjave o uraunavanju, redom kako je koja obveza dospjela za ispunjenje, - ako su dospjele istodobno, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, - ako su podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su duniku najtegotnije, - ako su u svemu naprijed reenom jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su nastale istodobno, ispunjenje se rasp oreuje na sve obveze razmjerno njihovim iznosima. Priznanica ili namira (apocha) je vjerovnikova pisana izjava kojom potvruje primitak dugovane inidbe. S izdavanjem priznanice povezane su 2 predmnijeve: 1) da priznanica na potpunu isplatu glavnice sadri predmnijevu da su isplaene i kamate te sudski i drugi trokovi; 2) druga se odnosi na obveze koje se podmiruju obrono u odreenim vremenskim razmacima (utroak vode, el.energije, najamnine). Izdavanjem priznanica na kasnije dospjele obroke presumira se da s u plaeni i oni koji su dospjeli ranije. Obje su presumpcije oborive. Dunik koji je u potpunosti ispunio obvezu moe od vjerovnika, osim priznanice, zahtijevati povrat obveznice. Obveznica ili zadunica (chirographa) je dunikova pisana izjava kojom priz naje postojanje obveze prema vjerovniku. Vjerovnik je duan vratiti obveznicu na dunikov zahtjev; vraanje obveznice sadri oborivu presumpciju da je obveza u cijelosti ispunjena.

89

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Posve iznimno obveza se moe ispuniti i polaganjem dugovane stvari kod su da ili dr.ovlatene osobe za vjerovnika. Dunik to moe uiniti kad je vjerovnik u zakanjenju ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno tko je vjerovnik ili gdje se nalazi, ili kad je poslovno nesposoban, a nema zastupnika. Takoer i onda kad vjerovnik odbije dati priznanicu. Zakanjenje ili mora povreda je obv-pr. odnosa koja se sastoji u neodranju ugovornih ili zak.rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja. Zakanjenje dunika mora debitoris. Zakanjenje vjerovnika mora creditoris. Subjektivna mora kada do zakanjenja doe krivnjom obvezanog. Objektivna mora kada do zakanjenje doe bez krivnje obvezanog (nae pravo ga prihvaa). Zakanjenje dunika Dunik pada u zakanjenje kad ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje. Ako rok nije odreen, dovoljno je da vjerovnik pozove dunika da ispuni obvezu, usmeno ili pisano. To moe biti izvansudska opomena ili otpoinjanje postupka ija je svrha ispunjenje obveze. Dunikova obveza mora biti dospjela i utuiva jer kod neutuivih obveza nema zakanjenja. Najtea posljedica dunikova zakanjenja je u tome to odgovara i za sluajnu propast stvari, ako sluaj ne bi stvar zahvatio da je dunik na vrijeme ispunio svoju obvezu. Da bi se oslobodio te odgovornosti, mora dokazati da bi stvar propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio. Od dunika koji je zakasnio s ispunjenjem vjerovnik ima pravo zahtijevati naknadu tete. Dunik se moe osloboditi te odgovornosti ako dokae da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Ako je do zakanjenja dolo u ispunjenju novane obveze, vjerovnik ima pravo na zatezne kamate, bez obzira na to je li pretrpio kakvu tetu. Zakanjenje prestaje (purgatio morae) im dunik ponudi ispunjenje dune inidbe. Prestat e i onda kad vjerovnik naknadno produlji rok ispunjenja ili do toga doe njihovim sporazumom. Zakanjenje vjerovnika Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako bez opravdanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. inidba mora biti ponuena u roku, na odreenom mjestu, na odreen nain. Vjerovnik dolazi u zakanjenje i kad je spreman primiti ispunjenje dunikove istodobne obveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze. im vjerovnik padne u zakanjenje, prestaje dunikovo zakanjenje, a na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti i oteenja stvari te troak daljeg uvanja stvari. Vjerovnik u zakanjenju odgovara duniku za svu tetu koja mu je prouzroena zakanjenjem. Kad je vjerovnik u zakanjenju, kad odbija primiti inidbu, dunik se moe osloboditi obveze polaganjem dugovane stvari u sud.

90

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nemogunosti ispunjenja Kad ispunjenje obveze postane nemogue zbog dogaaja ili okolnosti za koje dunik ne odgovara, obveza prestaje. Ako nemogunost ispunjenja nastupi zbog propasti stvari, obveza prestaje samo ako je u pitanju nezamjenjiva stvar (species). Propau generine stvari obveza se ne gasi, samo iznimno ako bi propala cijela masa iz koje je trebalo uzeti odreenu koliinu gen.stvari, obveza prestaje iznimka od pravila da vrsta ne propada. Za obveze iz dvostranoobveznih ugovora, kad ispunjenje obveze jedne strane postane nemogue, gasi se i obveza druge strane, a ako je ona neto ispunila od svoje obveze, moe zahtijevati povrat po pravilima o vraanju steenog bez osnove. No, ako bi ispunjenje obveze jedne strane postalo nemogue zbog dogaaja za koji je odgovorna druga strana, tada obveza prve strane prestaje, a druga strana ostaje u obvezi. Raskid je nain prestanka valjanog ugovora koji jo nije ispunjen ili je samo djelomino ispunjen. Otkaz je jednostrana izjava ugovorne strane kojom se okonava trajniji ugovorni odnos na neodreeno vrijeme. Raskid na osnovi stranake volje. SPORAZUMNI RASKID je ugovor (contrarius consensus, mutuus dissensus) kojim ugovorne strane odustaju od postojeeg, valjanog ugovora prije njegova ispunjenja. Naziva se jo i SPORAZUMNOM ODUSTAJOM i STORNIRANJEM UGOVORA. Mogu je samo ako ugovor nije ispunjen ili je djelomino ispunjen; raskid ugovora do kojeg bi dolo nakon potpunog ispunjenja ugovora nije raskid postojeeg ugovora, nego sklapanje posve novog ugovora o istom objektu i obrnutim stranakim ulogama. ZOO se odluio za neformalnost raskida formalnih ugovor uz 2 iznimke: - kad je drukije predvieno zak onom i - ako cilj zbog kojeg je propisan oblik za sklapanje ugovora zahtijeva da raskid ugovora bude obavljen u istom obliku. Temeljni uinak sporazumnog raskida ugovora sastoji se u osloboenju obveza u odreenom obujmu i od odreenog trenutka. Uobiajeno je da uinci sporazumnog raskida ugovora koji je djelomino ispunjen nastupaju ex nunc, od trenutka raskida, a uinci raskida neispunjenog ugovora ex tunc, od trenutka sklapanja ugovora.

Clausula irritatoria je uglavak po kojem se jednoj strani doputa da moe odustati od

ugovora ako druga strana ne ispuni svoju obvezu. Lex commissoria je specifian uglavak kod kupoprodaje kojim je prodavatelj ovlaten odustati od ugovora ako kupac na vrijeme ne plati kupovnu cijenu. Ugovorne strane mogu ugovornim klauzulama osigurati pravo na jednostrani raskid ugovora; takoer mogu jednostrano raskinuti ugovore s pravom odustanka davanjem odustatnine i ugovore u reimu kapare kao odustatnine.

91

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravo jednostranog raskida zakon daje ugovarateljima u onim sluajevima kad j e dolo do odreenih poremeaja u ispunjenju ugovornih obveza, kao to su zakanjenje, neizvjesnost, djelomina nemogunost i oteanost ispunjenja. Raskid zbog neispunjenja ope je naelo da ispunjenje dvostranoobv.ugovora moe zahtijevati samo ona strana koja je svoju obvezu ispunila ili je realno spremna ispuniti je. Ako ne postoji takva situacija, moe protivna strana uvijek odbiti ispunjenje prigovorom neispunjenog ugovora. Drugo je naelo da kod dvostranoobv.ugovora u sluaju zakanjenja jedne str ane druga strana moe odrediti primjereni rok za naknadno ispunjenje obveze, uz izjavu da e nakon bezuspjenog proteka roka odustati od ugovora. Kad iz dunikova dranja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti ni u naknadnom roku, zakon doputa vjerovniku da ugovor raskine i bez ostavljanja naknadnog roka. ZOO ne doputa raskidanje ugovora zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. Do jednostranog raskida moe doi i kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesnim zbog pogoranja njenih mat.prili ka ili dr.ozbiljnih razloga nastalih poslije sklapanja ugovora, odnosno i prije sklapanja ako suugovaratelj za njih nije znao. Raskid zbog promijenjenih okolnosti u obveznom pravu vai strogo naelo prema kome se ugovora treba drati pacta sunt servanda. Da bi se ublailo djelovanje tog strogog naela, strane su u ugovor unosile clausulu rebus sic stantibus. Ne moe se zahtijevati raskid ugovora ako je strana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila duna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti. Raskid zbog promijenjenih okolnosti ne moe traiti strana koja je pala u zakanjenje. Do raskida nee doi ako druga ugovorna strana pristane da se sporne odredbe pravino izmijene. Stranama je doputeno da se ugovorom unaprijed odreknu pozivanja na odreene promijenjene okolnosti, izuzev ako bi time povrijedile naelo savjesnosti i potenja. Raskid ex lege najpoznatiji sluaj su tzv. FIKSNI UGOVORI to su ugovori kod kojih je ispunjenje u odreenom roku bitan sastojak ugovora. Do raskida ex lege moe doi i kod ugovora koji nisu fiksni ako dunik ne ispuni obvezu ni u naknadnom primjerenom roku. Osn. se uinkom raskida smatra osloboenje ugovornih strana njihovih ugovornih obveza, osim odgovornosti za tetu u nekim sluajevima raskida. Raskidom nastaje i obveza restitucije onoga to je primljeno na ime ispunjenja. Obveza vraanja odnosi se i na korist koju je ug.strana imala u meuvremenu od onoga to treba vratiti. U pravilu se te koristi vraaju u obliku novane naknade. Ako je objekt vraanja novac, tada se uz glavnicu duguju i zatezne kamate.

92

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) To je prestanak obveze obraunavanjem protutrabine s trabinom. Dunikova e obveza prestati prijebojem samo ako je dunikova protutrabina po visini jednaka vjer ovnikovoj trabini. Ako su meusobne trabine nejednake, prijebojem prestaje ona koja je manja, dok razliku vjerovnik ima pravo zahtijevati a dunik podmiriti. Do prijeboja moe doi na osnovi ugovora, na osnovi zakona ili po samom zakonu. U skladu s tim razlikuju se sporazumni prijeboj, jednostrani prijeboj i prijeboj po samom zakonu. SPORAZUMNI ILI DOBROVOLJNI PRIJEBOJ ugovorni prijeboj ili ugovorna kompenzacija. JEDNOSTRANI PRIJEBOJ nastaje izjavom volje jed ne strane nakon to su ispunjen e zakonom predviene pretpostavke: uzajamnost, istovrsnost, dospjelost i utuivost trabina te izjava o prijeboju. Uzajamnost u prijeboj se moe ii samo s vl.trabinom, ne i tuom. Od zahtjeva uzajamnosti odstupilo se u ovim sluajevima: - jamac moe protiv vjerovnika kompenzirati trabinu gl.dunika - dunik moe prema trabini novog vjerovnika staviti u prijeboj svoju trabinu koju ima prema starom, a ne prema novom vjerovniku. Istovrsnost trabine su istovrsne ako glase na stvari istog roda i iste kakvoe. Izjava o prijeboju nakon to je ona dana, smatra se da je prijeboj nastao u trenutku kad su se za njega ispunile potrebne pretpostavke ex tunc. Ako vjerovnik zatrai ispunjenje, komp. se postie prigovorom prijeboja (ope

exceptionis).

PRIJEBOJ EX LEGE kod nas ne postoji. Trabine koje potjeu iz odreenih ob -pr. odnosa ne mogu prestati prijebojem. To su: - trabine koje se ne mogu zaplijeniti odnosno prisilno ispuniti, kao npr.soc.pomoi, stipendije; - t. nastale namjernim prouzroenjem tete; - t.objekt kojih su stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku dane na uvanje ili posudbu; - t.naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti; - t.na osnovi zak.obveze uzdravanja. OTPUST DUGA (Remissio) Otpustom ili oprostom duga obveza prestaje kad vj erovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njeno ispunjenje, a dunik se s tim suglasi. Otpust duga gl.duniku oslobaa obveze i jamca, dok otpust duga jamcu ne oslobaa gl.dunika. Otpusta nema ako dunik uskrati pristanak, npr. zbog ponosa, asti ili stoga to se otpust odnosi na nepostojei ili zastarjeli dug. Sporazum o otpustu moe se sklopiti i preutno tako da vjerovnik vrati duniku obveznicu. Opoziv izjave o otpustu mogu je sve dok dunik za nju ne sazna.

93

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ostali a) b) c) d) naini prestanka: smru dunika ili vjerovnika; novacijom ili obnovom; sjedinjenjem ili konfuzijom kad ista osoba postane vjerovnik i dunik; propisom.

UGOVORNI ODNOSI
UGOVORI O PRIJENOSU STVARI I PRAVA KUPOPRODAJA (Emptio venditio) To je ugovor kojim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odreeni objekt, a kupac se obvezuje za preputeni objekt platiti odreeni iznos novca kao kupovnu cijenu. To je konsezualni, dvostranoobvezni ugovor, reciproni ugovor za kojeg je karakteristino da svaka strana postaje istodobno i vjerovnik i dunik, sinalagmatini ugovor, neformalan, kauzalan (kauza stjecanje prava vl.na stvari). Po naem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jo ne postaje vlasnikom stvari. Kupnjom dobiva samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar urui. Tek kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom stvari, ako je i sam prodavatelj to bio. Prema tome, kupoprodaja je samo osnova za stjecanje prava vl. Objekti kupoprodaje mogu biti stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Valjana je kupoprodaja budue stvari kupnja nadanih stvari (emptio rei speratae). Kupac nije duan platiti cijenu ako stvar ne nastane kupnja pod odgodnim uvjetom. Ali, kupac moe pristati na bezuvjetnu kupnju budu e stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj koliini od oekivane kupnja nade (emptio

spei).

Pokretnine su najei objekt kupoprodaje roba najbrojnija. Nekretnine su takoer objekti kup. Prava isto mogu biti objekti kup., ali samo imovinska prava, npr.trabine, autorsko pravo Prodati se moe i pravo koje je sporno ali ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogoprimac kupio takvo pravo bi bio nitetan ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava. Nitetan bi bio i ugovor kojim bi odvjetnik za sebe ugovorio udio u podjeli iznosa koji bi sud dosudio njegovu nalogodavcu. Za objekt kup. trai se da bude odreen ili bar odrediv. Objekt je odreen ako predstavlja jedinicu u prometu, tj. species. Odrediv je ako se naknadno moe individualizirati a da se za to ne mora meu istim stranama sklapati novi p.p.

94

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Cijena je vrijednost stvari izraena u novcu. Za kupovnu cijenu zahtijevaju se ove 3 karakteristike: a) Cijena mora biti izraena u novcu. b) Cijena mora biti odreena ili odrediva. Ugovor u kojem cijena nije odreena niti sadri dovoljno podataka pomou kojih bi se mogla odrediti je nitetan. Iznimka je trg.ugovor o kupoprodaju koji zbog neodreenosti odnosno neodredivosti cijene nee biti nitetan, jer e kupac u tom slua ju platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu to je tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno koju je sud odredio prema okolnostima sluaja. c) Cijena ne smije biti protuzakonita. Ako je cijena odreena propisom, pa se ugovori via cijena, ugovor je valjan, samo vai propisana, a ne ugovorena cijena. OBVEZE STRANA a) Obveze prodavatelja do trenutka predaje. Prodavatelj mora stvar do trenutka predaje briljivo uvati. Zati m je mora predati kupcu u slobodan posjed kako je ugovoreno, tj. sa svim njenim sastavnim dijelovima i to u ugovoreno vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u trenutku sklapanja ugovora. Mjesto predaje utvruje se ugovorom, no ako to nije uinjeno, predaja se ima izvriti u mjestu prodavateljeva prebivalita / boravita / sjedita. Mjesto predaje stvari bit e mjesto gdje se stvar nalazi ili gdje treba biti izraena. Pri kupoprodaji osobito je vaan trenutak predaje st vari jer u tom trenutku na kupca prelazi odgovornost za rizik to je odgovornost za sluajnu propast ili oteenje stvari. Kad je kupac zbog nedostatka stvari zatraio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega. Me utim, dok je ne vrati prodavatelju, duan ju je uvati panjom dobrog privrednika odnosno dobrog domaina. Isto vrijedi i za prodavatelja kad je zbog zakanjenja kupca stvar ostala kod prodavatelja, a rizik preao na kupca. Suglasno naelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja, prodavatelj nije duan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu. Meutim, kupac nije duan isplatiti cijenu prije nego to je imao mogunost pregledati stvar. b) Obveze prodavatelja nakon predaje odgovara za mat. i pravne nedostatke stvari. c) Obveze kupca. Osn.obveze su preuzimanje stvari i isplata cijene. Kupovna cijena plaa se odjednom; plaanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva, nego uvijek mora biti posebno ugovoreno. Platiti treba na odreenom mjestu, na odreeni nain i u odreeno vrijeme. Modaliteti isplate prvenstveno se odreuju ugovorom, a ako to nije uinjeno, onda isplata treba uslijediti u trenutku i mjestu u kojem treba obaviti predaju stvari. No, ako se cijena ne mora platiti u trenutku predaje stvari, tada se plaa u prebivalitu / sjeditu prodavatelja.

95

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
d) Obveze u sluaju raskida kupoprodaje. Ope je pravilo obv.prava da u sluaju povrede ugovorne obveze od strane jednog ugovaratelja, drugi ugovaratelj moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Isto pravilo o naknadi tete vrijedi i za sluaj raskida kupoprodaje zbog povrede ugovora od strane jednog ugovaratelja, prodavatelja ili kupca. tete nema ako kupac moe, pod istim uvjetima, pribaviti stvar od nekog drugog prodavatelja, a prodavatelj, pod istim uvjetima, prodati stvar nekom drugom. Doe li do raskida kupoprodaje zbog povrede ugovora od strane jednog ugovaratelja, a stvar ima tekuu cijenu (cijenu utvrenu slub.evidencijom), druga strana moe zahtijevati razliku izmeu ugovorene cijene i tekue cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta u kojem je posao obavljen APSTRAKTNA TETA. Ako doe do raskida prodaje zbog neispunjenja inidbe od strane jednog ugovaratelja, iji objekt su generine stvari, druga strana moe izvriti prodaju radi pokria, odnosno kupnju radi pokria, i zahtijevati razliku izmeu ugovorene cijene i cijene prodaje odnosno kupnje radi pokria KONKRETNA TETA. POSEBNE VRSTE KUPOPRODAJE Kupoprodaja s pravom prvokupa Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadraj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda treem, o uvjetima te kupoprodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duan, ako se eli koristiti pravom prvokupa , obavijestiti o tome kupca u roku od mjesec dana, raunajui od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji treoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s treom osobom, ili je poloiti kod suda odnosno kod zakonom ovlatene osobe. Ako kupac nije potovao svoju obvezu, pa je stvar prodao treem i na njega prenio pravo vl. ne obavjetavajui o tome prodavatelja, prodavatelj moe u roku od 6 mjeseci od saznanja za taj prijenos zahti jevati da se prijenos poniti i njemu proda stvar pod istim uvjetima. Krajnji rok u kojem prodavatelj moe ostvarivati svoje pravo prvokupa je 5 god. od dana prijenosa vl. na treega. Nazadkupnja vrsta kupoprodaje kod koje si prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrava pravo da prodanu stvar za unaprijed odreenu cijenu opet otkupi. Nazadprodaja vrsta kup.kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ili nakon odreenog vremena za unaprijed odreenu cijenu nekretninu ponovo kupi. Realna kupoprodaja ili kupnja iz ruke u ruku ili kupnja za gotovo stranaka namjera je upravljena na neposrednu izmjenu inidbe i protuinidbe (npr.kupnja na trnici, kupnja iz automata..). Kupoprodaja s obronim otplatama cijene ili kreditna kupoprodaja ili kupoprodaja na kredit. Ugovorom o kup.pokretne stvari s obronom otplatom cijene obvezuje se prodavatelj predati kupcu odreenu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obvezuje isplatiti cijenu u obroc ima u odreenim vremenskim razmacima.

96

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Druga karakteristika tog ugovora odstupanje od naela istodobnosti ispunjenja inidaba. Propisan pisani oblik. U korist kupca 2 prava: pravo na raskid ugovora i pravo da odjednom isplati ostatak cijene. Klauzula o raskidu mora biti, pod prijetnjom nitetnosti, unesena u ugovor s tim da kupac moe raskinuti ugovor ako to u pisanom obliku priopi prodavatelju u roku 3 dana od potpisivanja ugovora. Kupac se uvijek moe koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene bez ugovornih kamata i trokova; svaka suprotna odredba je ex lege nitetna. Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s poetnom otplatom, kao i kad doe u zakanjenje s najmanje 2 uzastopne otplate (koje ine najmanje osminu cijene) poslije poetne otplate, odnosno samo s jednom ako ih nema vie od etiri. ZOO ne doputa ugovaranje penala za sluaj raskida ugovora i za sluaj kanjenja u isplati nekog obroka cijene. Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ug.odredbe zadri pravo vl. i poslije predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. Kupnja na pokus 2 varijante: bez pr edaje i s predajom stvari kupcu. Mogua je kupnja i uz tzv. OBJEKTIVNI POKUS kad nastanak ugovora ne ovisi o volji i nahoenju kupca, nego o rezultatima strunog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari. Kupoprodaja po uzorku ili modelu prodavatelj duan predati kupcu stvar jednaku uzorku ili modelu, izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i priblinog odreivanja svojstava stvari. Kupoprodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi pravo da nakon sklapanja ugovora odredi oblik, mjeru, asortiman ili dr.pojedinost kupljene stvari. Prodajni nalog ugovor kojim se nalogoprimac obvezuje pokretnu stvar, koju mu je predao nalogodavac, prodati za odreenu cijenu i u odreenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu. Ako nalogodavac ne proda stvar do odreenog roka, smatra se da je on kupio tu stvar. Ne moe se opozvati; realni ugovor. Nalogodavac snosi rizik sluajne propasti stvari ili oteenja premda njome ne moe raspolagati. Pr. prodaja novina preko kolportera ili knjig a preko knjiara i putujuih putnika.

97

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZAMJENA (RAZMJENA) Zamjena je konsezualni dvostranoobv.ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obvee predati drugoj strani odreenu stvar u vl., a ta se druga obvee da e joj kao protuinidbu dati odreenu svoju stvar u vl. Objekt zamjene mogu biti sve stvari koje su u prometu, prenosiva prava i novac ako obje strane zamjenjuju domai valutni novac, radi se o zamjeni; a ako jedna strana obea da e dati domai valutni novac, a druga strana obea da e za to dati strani valutni novac, ne radi se o zamjeni nego o kupoprodaji. Zamjena je naplatni p.p. samo to se naplata ne sastoji u novcu, nego u predaji neke druge stvari; kauzalni p.p. (kauza je stjecanje vl.); neformalan p.p. DAROVANJE Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno preputa drugoj strani (obdareniku) neku imov.korist, a ova to prihvaa. Oprost i isplata duga uz suglasnost dunika smatraju se takoer darovanjem. KARAKTERISTIKE: Nitko se ne moe obdariti protiv svoje volje. Kod darovanja pokretne stvari moe doi do predaje dara prije nego se obdarenik oitovao o njegovu prihvaanju; smatra se da je dar prihvaen ako nije otklonjen u roku koji je darovatelj ostavio obdareniku. D. je besplatan p.p.; to je konsezualni ili realni ugovor. Animus donandi (namjera darovanja) znai da ugovorom o d. darovatelj mora svoju imovinu umanjiti, a daroprimcu se mora darovanjem njegova imovina poveati. Kao OBJEKT darovne inidbe, mogu se javljati sve stvari i sadanje i budue. Darovati se mogu i imov.prava, imovina (ali samo sadanja i najvie polovina budue imovine s tim da se u dvojbi smatra da je darovana samo sadanja imovina). Kod konsez. je darovanja akt sklapanja ugovora vremenski odvojen od akta ispunjenja. Za takvo se darovanje zahtijeva oblik javnobiljenikog akta ili ovjerovljene priv.isprave. Kod realnog se darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja, u naelu ne trai odreeni oblik (osim ako se radi o darovanju nekretnine). OPOZIV ZBOG OSKUDNOSTI Ako darovatelj naknadno, nakon ispunjenja ugovora o d., toliko osiromai da nema vie sredstava za svoje nuno uzdravanje, a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duan uzdravati, moe opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara. Osobe koje je darovatelj duan uzdravati nemaju pravo na opoziv darovanja ako bi darovanjem bilo ugroeno njihovo uzdravanje, ali imaju pravo zahtijevati od obdarenika nadopunu onog to darovatelj zbog darovanja nije vie u stanju davati. To pravo imaju i prema obdarenikovim nasljednicima.

98

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OPOZIV ZBOG GRUBE NEZAHVALNOSTI Obdarenikova gruba nezahvalnost podrazumijeva da je prema darovatelju ili lanu njegove ue obitelji uinio djelo kanjivo po kaz.propisima ili se tee ogrijeio o zak.dunosti prema tim osobama. Uinak opoziva je u obvezi obdarenika da vrati dar tj. njegovu vrijednost, pri emu se primjenjuju pravila insituta stjecanja bez osnove. Opoziv se mora dati u roku od godine dana od dana saznanja za razlog opoziva, a najkasnije u roku od 10 god. za nekretnine odnosno 5 god.za pokretnine. VRSTE DAROVANJA: a) Darovanje s nametom namet ili nalog nema karakter protuinidbe; da bi mogao zahtijevati ispunjenje nameta darovatelj mora prethodno ispuniti svoju inidbu (mora predati dar obdareniku); b) Nagradno darovanje; c) Uzajamno darovanje ili dar i uzdarje kad se ugovori da e obdarenik uzvratiti darom darovatelju; d) Mjeovito darovanje postoji kad inidbe u naplatnom poslu nisu vrijednosno jednake, a za razliku vrijednosti je nedvosmisleno izraena namjera darovanja; e) Darovanje za sluaj smrti moe se ispuniti samo nakon smrti darovatelja. UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU Tim ugovorom obvezuje se jedna strana (davatelj uzdr.) doivotno uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu (primatelj uzdr.), a druga s trana izjavljuje da joj daje svu ili dio svoje imovine s time da je stjecanje stvari i prava odgoeno do smrti primatelja uzdr. To je dvostranoobvezan, naplatan i strogo formalan p.p. Mora biti sklopljen u pisanom obliku i ovjerovljen od suca nadl.suda ili sastavljen u obliku javnobilj.akta ili potvren po javnom biljeniku. Objekt ugovorne inidbe uzdravanog je njegova imovina koja mu pripada u vrijeme sklapanja ugovora. inidba uzdravatelja u pravilu e se sastojati u davanju smjetaja, prehrane, brige oko zdravlja, sahrane, ali i u davanju novane rente, zajednici ivota Davatelj uzdr.je ovlaten, ako je objekt ugovora nekretnina, zatraiti upis zabiljebe ugovora u zemlj.knjizi, ili u javni upisnik ako se radi o takvoj pokretnoj stvari. Davatelj uzdr. ne odgovara poslije smrti primatelja uzd.za njegove dugove. Ugovor prestaje: a) sporazumnim raskidom; b) jednostranim raskidom (kad ugovaratelji ive zajedno pa im se odnosi toliko poremete da zajedn.ivot postane nepodnoljiv ili kad jedna strana ne ispunjava svoje obveze); c) raskidom zbog izmijenjenih okolnosti; d) raskid zbog smrti davatelja uzdr. ali samo ako njegov brani drug i potomci ne pristanu na produenje ugovora; e) smru primatelja uzdr.

99

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU Tim ugovorom obvezuje se jedna str ana (davatelj uzd.) uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu (primatelj uzdr.) do njezine smrti, a druga se obvezuje prenijeti joj za ivota svu ili dio svoje imovine. Razlika izmeu ovog i ugovora o doivotnom uzdr. je ta to je prethodni ugovor mortis causa ugovor, a ovaj inter vivos. To je dvostranoobvezni, naplatan i strogo formalan p.p. Kao jamstvo za ispunjenje obveze uzd, primatelj uzd.moe odrediti da se, ako uzdravatelju daje nekretninu, u njegovu korist osnuje stvarni teret uzdr. Ako uzdravatelj umre prije primatelja uzdr., osn.je pravilo da ovaj ugovor prelazi na njegove nasljednike, ako na to pristanu. Ako ne pristanu, ugovor se ex lege raskida, a oni snose 2 posljedice: - nemaju pravo na naknadu za do raskida dano uzdr; - moraju primatelju uzdr. vratiti sve ono to je ugovorom stekao davatelj uzd., odnosno vratiti naknadu steenog. UGOVORI O UPORABI I KORITENJU STVARI ZAKUP Zakup je konsezualni dvostranoob.ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da e uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvar na koritenje. Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvarnopravni ovlatenik koji moe na drugoga prenijeti izvravanje svog prava. U zakup se obino daju nekretnine obradiva zemljita, posl.zgrade i posl.prostorije. Kod nas se zakup obradiva zemljita zove arenda. Temeljna razlika izmeu zakupa i najma je u tome to se kod najma stvar daje na uporabu (bez crpljenja plodova), a ne na koritenje kao kod zakupa. Zakupodavac je duan: - predati zakupcu stvar u ispravnom stanju; - odravati stvar u ispravnom stanju za sve vrijeme trajanja zakupa (osim sitnih popravaka koji padaju na teretu zakupniku); - snositi odgovornost za mat. nedostatke stvari odredba o iskljuenju ili ogranienju odgovornosti za mat.nedostatke e biti nitetna kad je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih preutio zakupniku, zatim kad nedostatak potpuno onemoguuje koritenje zakupljene stvari te kad je zakupodavac, koristei svoj monopolski poloaj, nametnuo takvu odredbu zakupniku; - snositi odgovornost za pravne nedostatke zakupljene stvari kada netko trei ima pravo na zakupljenoj stvari.

100

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakupnik je duan: - koristiti stvar kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain; - naknaditi tetu za koritenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari; - plaati zakupninu u rokovima odreenim ugovorom, zakonom ili obiajem mjesta predaje stvari zakupniku. Zakupnina se plaa polugodinje ako se radi o zakupu na jednu ili vie godina. Ako je zakup na vrijeme ispod jedne godin e, zakupnina se plaa nakon isteka ugovorenog roka; - uvati stvari i nakon prestanka zakupa vratiti je neoteenu. Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako je stvar dana u podzak up bez njegova doputenja. Zakupodavac ima pravo da se za svoje trabine prema zakupniku s naslova zakupa naplati izravno od podzakupnika, i to iz iznosa koji on duguje zakupniku na osnovi podzakupa. Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren, ali u svakom sluaju kada prestane zakup. Zakup prestaje: - istekom vremena, ali moe doi i do preutnog obnavljanja zakupa. Naime, ako nakon isteka vremena na koji je zakup ugovoren, zakupnik nastavi koristiti stvar, a zakupodavac se tome ne usprotivi, smatra se da je sklopljen novi ugovor o zakupu na neodreeno vrijeme; - otkazom ako mu trajanje nije odreeno. Otkazni rok je 8 dana, ali samo ako nije drukije ugovoreno ili odreeno zakonom ili ne proizlazi iz mjesnih obiaja. Otkaz se ne moe dati u nevrijeme; - propau stvari zbog vie sile. Zakup ne prestaje smru bilo koje od strana, ve se nastavlja s njihovim nasljednicima. ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA Strane pravne i fiz. osobe ne mogu biti nositeljima prava vl.na polj. zemljitu, osim ako je to doputeno me.ugovorom. Temeljna dunost vlasnika i ovlatenika polj.zemljita je da ga obrauju i odravaju sposobnim za polj.proizvodnju. Zakupnik moe biti svaka fiz. i pravna osoba koja se bavi polj.djelatnou. Polj.zemljite u vl.drave se moe dati u koncesiju stranoj i domaoj pravnoj i fiz.osobi. Ugovor o zakupu mora imati pisani oblik. Polj.zemljite u vl.drave se daje u zakup javnim natjeajem; ne moe se dati u podzakup. Ugovor o zakupu prestaje: - istekom vremena na koji je sklopljen, - prenamjenom polj.zemljita u neko drugo, - otkazom.

101

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakupodavac moe biti svaka pravna i fiz.osoba koja ima u vl.poslovni prostor. Zakupnik moe biti svaka fiz.i pravna osoba, ukljuivo i strana fiz.osoba. U poslovni prostor ulaze: poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaa i garano mjesto. Ugovor mora biti pisani. U sluaju sklapanja ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika prednost ima onaj zakupnik koji je prvi sklopio ugovor naelo prioriteta. Zakupodavac je duan: - predati objekt u stanju prikladno za obavljanje predviene djelatnosti i u tom ga stanju odravati; - predati posl.prostor zakupniku u ugovorenom roku; - odravati posl.prostor u prikladnom stanju. Zakupnik nij e duan plaati zakupninu ako zb og radova zakupodavca nije mogao koristiti posl.prostor. Duan je: -plaati zakupninu ako ugovorom nije drukije odreeno, plaa se mjeseno unaprijed najkasnije do 5. u mjesecu; - snositi trokove koritenja zajedn.ureaja u zgradi i trokove tekueg odravanja posl.prostora; - snositi trokove popravka posl.prostora koje je sam prouzroio. Ureaje koje je zakupnik ugradio u posl.prostor ima pravo odnijeti (ius tollendi), osim ako bi to prouzroilo oteenje prostora. Ako ugovorom nije drukije odreeno, zakupnik nema pravo posl.prostor dati u podzakup drugome. Ugovor prestaje: - istekom roka kad je sklopljen na odreeno vrijeme; - otkazom kad je sklopljen na neodreeno vrijeme, ali i svaka strana ga moe otkazati u svako doba, bez ozbira je li sklopljen na odreeno ili neodreeno vrijeme, ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zak.obveze. Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu posl.prostora u svako doba, pa i onaj sklopljen na odreeno vrijeme, ako zakupnik i poslije pisane opomene koristi prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju tetu, ako ne plaa zakupninu te kada je zakupodavcu nuan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti. Otkazni rok je 3 mjeseca ako nije drukije ugovoreno. - odustankom; - raskidom. Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt, ugovor o zakupu ne prestaje, nego trea osoba stupa u prava i dunosti zakupodavca prijenos ugovora na temelju zakonske odredbe. Zakup ne prestaje ni u sluaju smrti zakupnika ili njegove statusne promjene jer tada njegovi nasljednici / pravni sljednici stupaju u njegova prava i obveze.

102

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
NAJAM Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odreenu stvar na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to plaati odreenu najamninu. Razlika prema zakupu je u tome to uporaba, za razliku od koritenja, ne obuhvaa i uivanje u smislu pribiranja plodova (zarada i sl.). Najam je konsezualan, dvostranoob., naplatan i kauzalan ugovor. Moe se sklopiti na neodreeno i odreeno vrijeme. Neformalan je, osim najma o nekretnini koji mora biti u pisanom obliku. Najmodavac ima sljedee obveze: - predati stvar najmoprimcu i odravati je u stanju podobnom za ugovorenu uporabu; - snositi poreze i dr.javne terete na iznajmljenoj stvari; - uzdrati se od preinaka koje bi ometale uporabu iznajmljene stvari, osim uz pristanak najmoprimca; - odgovarati za mat. i pravne nedostatke iznajmljene stvari. Najmoprimac ima sljedee obveze: - plaati najamninu u ugovorenim ili zakonom odreenim rokovima. Najamnina se plaa mjeseno ako nije ta drugo ugovoreno i ako je najam sklopl jen na neodreeno vrijeme, inae se plaa nakon isteka najma odnosno polugodinje, ako je sklopljen na jednu ili vie godina. Zbog neplaanja najamnine u dva uzastopna roka, najmodavac ima pravo otkazati ugovor bez pridravanja otkaznog roka; - uzdrati se o d protuugovorne uporabe stvari; - vratiti stvar nakon prestanka najma u stanju u kakvom je bila u vrijeme predaje. Najmoprimac moe iznajmljenu stvar dati u podnajam samo uz suglasnost najmodavca. Najam moe prestati: - istekom vremena na koje je ugovor sklopljen s tim da se ugovor produljuje na neodreeno vrijeme ako bi istekom vremena najmoprimac nastavio rabiti stvar, a najmodavac se tome ne bi protivio; - otkazom ako je sklopljen na neodreeno vrijeme. Za najam pokretnine rok je 8, a za najam nekretnine 30 dana. Iznimno, najmoprimac moe otkazati najam bez potivanja otkaznog roka ako je uporaba iznajmljene stvari opasna za zdravlje; - propau stvari. Smru najmodavca ili najmoprimca, odnosno njihovim prestankom, najam ne prestaje. Prava i obveze prelaze na njihove nasljednike / pravne sljednike.

103

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UGOVOR O NAJMU STANA Najmodavac moe biti vlasnik stana, a najmoprimac svaka fiz.osoba. Uz najmoprimca, pravo uporabe stana imaju i lanovi njegova ob.domainstva. Ugovor mora biti u pisanom obliku. Zatienu najamninu, koja ne moe biti nia od trokova redovitog odravanja zgrade, plaaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijeg imovnog stanja, branitelji, nositelji stan.prava do stupanja na snagu ZNS). Ostali najmoprimci plaaju tzv. slobodno ugovorenu najamninu. Osn. je obveza najmodavca da najmoprimcu preda stan pogodan za stanovanje. Za dunu najamninu i naknadu tete na stanu i ureajima, najmodavac ima zak.zalono pravo na unesenom pokustvu i dr.pokretninama; on ima pravo te stvari, prilikom iseljenja najmoprimca, zadrati dok mu ne bude plaena duna najamnina / naknada tete. Gl. najmoprimeva obveza je da na vrijeme plaa najamninu; duan je uvati stan. Ima pravo uporabe zajedn.prostorija, dijelova i ureaja zgrade koji su nuni za uporabu stana, kao i zemljita koje slui zgradi. Ugovor o najmu stana prestaje: - istekom vremena ako je sklopljen na odreeno vrijeme. Ako ni jedna ugovorna strana, najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena, ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje, ugovor se preutno obnavlja; - otkazom, ako je sklopljen na neodreeno vrijeme. Najmoprimac moe otkazati ugovor uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje 3 mjeseca prije dana iseljenja. N ajmodavac moe otkazati ugovor iz 2 razloga: ako se stan koristi suprotno Zakonu i ugovoru o najmu (neplaanje najamnine i dr.trokova), a drugi se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ili da u njega useli svoje potomke, roditelje ili osobe koje je duan uzdravati u ovom drugom sluaju duan je osigurati najmoprimcu drugi useljivi stan pod istim uvjetima stanovanja; - raskidom ako najmoprimac svojom krivnjom nanese tetu zajedn.prostorijama, ureajima i dijelovima zgrade i ako izvri preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca; - sporazumom ugovornih strana u svako doba.

104

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZAJAM Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmo primac se obvezuje da mu, poslije odreenog vremena, vrati isti iznos novca odnosno koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Konsezualan, dvostranoobvezni ugovor. Moe biti naplatan (uz kamate) ili besplatni (beskamatni) p.p. Zajam je pravni instrument koji omoguuje kreditiranje, ali postoji opasnost i od lihvarenja. Zajam je kauzalni p.p. Cilj mu je ostvarenje kredita, a stjecanje vl. samo je nuna posljedica tog cilja. Neformalan p.p. Kao objekt zajamske inidbe mogu se pojaviti novac ili zamjenjive stvari. Najvanija obveza zajmodavca je obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme. Moe odbiti predaju obeanih stvari ako su mat.prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoe li biti u stanju vratiti zajam, ali ako da dovoljno osiguranje ili netko trei u njegovo ime, zajmodavac mora predati obeanu stvar. Gl.obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu koliinu stvari, iste vrste i kakvoe. Ima pravo vratiti zajam i prije roka, o emu mora unaprijed obavijestiti zajmodavca i naknaditi mu eventualnu tetu. U sluaju nemogunosti vraanja iste vrste i kakvoe pozajmljene stvari, zajam se moe vratiti u novcu. Investicijski zajam zajam s ugovorenom namjenom. Svrha mu je da ga zajmoprimac koristi za investicije. Emisijski zajam kombinacija elemenata zajma i kupoprodaje. Nastaje kad dunik izda javne obveznice o zajmu, a vjerovnici zatim te obveznice kupuju. Npr. zajam za izgradnju cesta narodni ili dravni zajmovi. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obvezuje banci plaati ugovorene kamate i dobiveni iznos novca vratiti u vrijeme i na nain kako je utvreno ugovorom. Korisnik kredita moe, uz prethodnu obavijest banci, vratiti kredit i prije roka. U tom sluaju banka mu ne smije uraunati kamate za razdoblje od vraanja kredita pa do dana kada je po ugovoru trebao vratiti kredit. Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira podvrsta ugovora o kreditu.

105

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
POSUDBA Posudba je ugovor koji nastaje kad posuditelj preda posudovniku odreenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obvee vratiti je nakon odreenog vremena ili nakon dogovorene uporabe. Jednostranoobv., realni, besplatni ugovor. Za posudbu nije bitno je li stvar potrona ili nepotrona, bitno je samo da se vrati ista stvar. Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari. Posuivanje nekretnina puno rjee, npr. posuditi zid kue u reklamne svr he. Nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari jer se posuditi moe i tua stvar. Posudovnik ima pravo sluiti se stvarju onako kako je to ugovoreno, odnosno kako odgovara svojstvima i namjeni stvari. Odgovara posuditelju za tetu do koje je dolo zbog protuugovorne uporabe stvari. Ako npr. posudovnik izgubi stvar pa je plati posuditelju, te je nakon toga pronae, nema je pravo zadrati je protiv volje posuditelja ako je ovaj voljan vratiti mu ono to mu je prethodno plaeno. To znai da bez obzira to je posudovnik platio vrijednost stvari, on nije postao vlasnik iste. Izvanredne trokove snosi posuditelj i duan ih je naknaditi posudovniku prema odredbama poslovodstva bez naloga. Temeljna je obveza posudovnika da vrati stvar nakon isteka ugovorenog vremena. Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlateno dao u potposudbu. Ako je stvar predana na uporabu, a nije ustanovljena ni svrha ni vrijeme uporabe, tada se radi o IZMOLJENOJ POSUDBI ILI PREKARIJU moe se opozvati u svako doba.

106

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UGOVORI O USLUGAMA UGOVOR O DJELU Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvoa) obaviti odreeni posao, a druga (naruitelj) platiti joj za to odreenu naknadu. Konsezualan, dvostranoobvezni, naplatni, kauzalan (kauza izvrenje nekog posla uz naknadu), neformalan ugovor. Objekt inidbe je izvrenje nekog odreenog djela. Sadraj inidbe je injenje facere, ali njen objekt nije funkcija rada (npr. kada se netko obvee za drugoga da e mu pomagati u njegov oj radionici) nego rezultat rada (npr. saiti vjenanu haljinu). Razlika izmeu ovog ugovora i ugovora o prodaji je u pripadnosti materijala i predodbi ugovornih strana. Ugovor o djelu je kad se naruitelj obvee dati materijal, a kupoprodaja kad se izvoa obvee izraditi pokretnu stvar od svog mat. No, bez obzira iji je mat., smatra se da je uvijek ugovor o djelu ako su ugovaratelji imali na umu naroito izvoaev rad. Izvoa je duan: - izvriti djelo prema ugovoru i pravilima struke; - predati naruitelju izraenu ili popravljenu stvar, osim ako stvar propadne; - upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je naruitelj predao; - snositi odgovornost za nedostatke djela. Naruitelj je duan: - primiti izvreni rad; - isplatiti ugovorenu ili na dr.nain odreenu naknadu; - pregledati izvreno djelo im je mogue i bez odlaganja obavijestiti izvoaa o naenim nedostacima. Poslije 2 god. od primitka posla, ne moe se pozvati na nedostatke. Zbog nedostatka izvrenog djela, naruitelj se moe alternativno koristiti pravom na otklanjanje nedostatka, raskid ugovora ili snienje naknade. Sa svakim od tih prava moe se kumulirati zahtjev za naknadu tete. Ako bi se radilo o nedostatku koji djelo ini neuporabljivim ili je u suprotnosti s izriitim uvjetima ugovora, naruitelj je ovlaten raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Izvoa ima zakonsko zalono pravo na izraenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroeni materijal.

107

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ugovor prestaje: - izvrenjem djela i isplatom naknade; - raskidom naruitelj moe raskinuti ugovor: 1. sve dok djelo nije dovreno, kad god hoe, uz plaanje ugovorene naknade umanjene za trokove koje izvoa nije uinio; 2. ako je izvoaa upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta, a izvoa ne postupi po njegovu zahtjevu; 3. zbog izvoaeva znatnijeg zakanjenja s poetkom ili zavretkom posla; 4. zbog nedostatka izvrenog djela, osim ako su neznatni. - smru strana; - gubitkom radne sposobnosti izvoaa. UGOVOR O GRAENJU To je ugovor o djelu kojim se izvoa obvezuje prema odreenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu odnosno na ve postojeem objektu izvesti kakve dr.gra.radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. Konsezualni, dvostranoob., naplatan, kauzalan i formalan ugovor. Objekt naruiteljeve indibe je graevina. Pored graevine, bitan element ugovora o graenju je i cijena radova. Odreuje se: a) po jedinici mjere ugovorenih radova, npr.po etvornom metr u jedinina cijena; b) u ukupnom iznosu za cijeli objekt ukupno ugovorena cijena. ZOO doputa mogunost izmjene cijene, pa i kad je ugovorena kao nepromjenjiva. No, ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogunost, izvoa koji je u roku izvrio radove, moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se poveale cijene elemenata tako da bi cijena trebala biti vea za vie od 2%. Ako je izvoa svojom krivnjom zakasnio s dovrenjem radova, a do poveanja cijena je dolo bez njegova utjecaja unutar ugovorenog roka, moi e zahtijevati poveanje cijene samo za razliku iznad 5%. Ako je do poveanja cijene radova dolo nakon to je izvoa pao u zakanjenje, ne moe se vie pozivati na poveanje cijene, osim ako su se cijene elemenata poveale u tolikoj mjeri da b i cijena radova trebala biti vea za vie od 10%, ali samo ako do poveanja cijene elemenata nije dolo poslije izvoaeva dolaska u zakanjenje. Odstupanje od projekta i ugovorenih radova je mogue samo uz pisanu suglasnost naruitelja. Za radove koje izvri bez suglasnosti nije mogue traiti poveanje ugovorene cijene osim: - da bi se osigurala stabilnost graevine, sprijei opasnost za ivot i zdravlje ljudi; - da bi se sprijeio nastanak tete uslijed tih dogaaja; - po naredbi tijela javne vlasti.

108

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvoa se ne moe osloboditi odgovornosti ako je teta nastala zbog toga to je odreene radove izveo prema zahtjevima naruitelja. Jedino ako je prethodno upozorio naruitelja na opasnost tete njegova se odgovornost moe smanjiti ili iskljuiti. U sluaju odgovornosti za tetu zbog nedostatka, kad odgovaraju izvoa, projektant i osoba koja obavlja nadzor, udio svakog od njih se odreuje razmjerno njihovoj krivnji putem regresnih zahtjeva izmeu njih. OSTAVA (DEPOZIT) Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je uva i da je vrati kad ovaj bude zatraio. Realni, besplatan a iznimno naplatni p.p. kad je naknada ugovorena, kad se ostavoprimac prof.bavi uvanjem stvari i kad to proizlazi iz okolnosti posla. Jednostranoob., ali kad se daje naknada za uvanje onda je dvostranoob. Neformalan i kauzalan (kauza uvanje stvari) p.p. Nije bitno je li ostavodavac vlasnik stvar, ali ostavoprimac ne smije biti vlasnik stvari. Objekt ostavne inidbe moe biti samo pokretna stvar. Osn.dunost ostavoprimca je da povjerenu mu stvar uva kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu, onda da je uva panjom dobrog gospodarstvenika / domaina. Ostava u nudi kad mu je stvar povjerena u sluaju neke nevolje, mora je uvati s poveanom panjom. Ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena, osim iznimno. Dunost mu je da ostavodavca obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari, u protivnom odgovara za tetu. Ima dunost vratiti deponiranu stvar. Duan ju je vratiti im to ostavodavac zatrai. Kod odgovornosti za tetu, odgovara po kriteriju presumirane krivnje. Od njegovih prava, bitno je pravo na naknadu ako je ugovorena, kao i pravo na trokove koje je opravdano uinio radi ouvanja stvari. Takoer moe traiti i naknadu tete koju je imao zbog ostave. Ugovor o ostavi prestaje kada ostavoprimac vrati stvar ostavodavcu. Prestaje i ako je stvar sluajno propala kod ostavoprimca. Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o ostavi jer ona nema strogo osobni karakter.

109

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vrste ostave: a) Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje kada se u ostavu daju zamjenjive i potrone stvari, a ne ugovori se individualno vraanje. Dakle, ostavoprimac je stekao vl.na stvari budui da ne mora vratiti istu stvar. b) Ugostiteljska ostava ugostitelji odgovaraju za nestanak ili oteenje stvari koje su gosti donijeli. Odgovor nost je ograniena do 10.000 kn . Ugostitelj se oslobaa odgovornosti ako je do propasti ili oteenja stvari dolo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjei, zbog nekog uzroka u samoj stvari, ako je do nestanka ili oteenja stvari dolo ponaanjem samog gosta. Ugostitelj se ne moe osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima iskljuuje, ograniava ili uvjetuje odgovornost za st vari koje su gosti donijeli. U 2 sluaja ugostitelj je duan dati potpunu naknadu za nestanak i oteenje stvari: 1) kad mu je gost predao stvar na uvanje i 2) ako je teta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. Ugostitelji koji primaju goste na noenje imaju pravo zadranja (ius retentionis) stvari koje su gosti donijeli, do potpune naplate trabine za smjetaj i ostale usluge. UGOVOR O USKLADITENJU Javna skladita su gosp.org., najee trg.drutva, koje se bavi poslovima smjetaja i uvanja robe, te su posebnim odobrenjem ovlatene da za smjetenu robu izdaju vrijednosne papire skladinice. Za javno skladite vrijedi naelo da ne smije ni za svoj ni za tui raun trgovati onom robom koju je kao javni skladitar smjestio u svom skladitu. Skladita omoguuju da se trite opskrbljuje robom prema potrebi. Postavljajui poslovanje skladita na osnovu javnosti, htjelo se postii da se svi gosp.subjekti TRETIRAJU JEDNAKO. Da bi se to postiglo, bilo je potrebno odrediti da javno skladite posluje na temelju: a) poslovnih uvjeta pravilnika; b) fiskirane tarife i c) propisane knjige skladina knjiga i matina knjiga za skladinice. Ugovorom o uskladitenju obvezuje se skladitar primiti i uvati odreenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njena ouvanja u odreenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili dr.ovlaene osobe, a ostavodavac se obvezuje platiti mu za to odreenu naknadu. Dvostranoob, naplatni, ugovor s obligatornim sklapanjem na strani ostavoprimca javno skladite moe odbiti sklapanje ugovora samo ako se radi o predmetima koji se ne uskladituju (npr.iva ivotinja, dragocjenosti) i ako na skladitu nema mjesta. Skladinica je izvadak iz mat.knjige za skladinice, koju javno skladite vodi kronolokim redom. Sastoji se od 2 meusobno povezana dijela priznanice i zalonice (varant).

110

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom robom. Zalonica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi. Potpuno i slobodno raspolaganje robom ima samo osoba koja istodobno d ri oba papira vrijednosni papiri- papiri po naredbi tradicijski papir (njena predaja zamjenjuje tradiciju pohranjene robe). Obj.odgovornost skladitara odgovara za tetu, osim ako dokae da je teta prouzroena okolnostima koje se nisu mogle izbje i ili otkloniti, krivnjom deponenta, manama robe. Ne trai se njegova krivnja. Njegova odgovornost je ograniena do visine stvarne vrijednosti robe, osim ako je tetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. UGOVOR O NALOGU Tim ugovorom nalogoprimac (m andatar) se obvezuje i ujedno ovlauje poduzimati odreene poslove za raun nalogodavca (mandanta). Ako osoba koja se ponudila drugome izvravati njegove naloge ili osoba koja se bavi obavljanjem tuih poslova kao zanimanjem ne odbije nalog, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku primanja naloga. Nalogoprimac u pravilu radi za svoje ime osim ako je uz nalog ovlaten i na zastupanje, u kom sluaju radi u ime i za raun nalogodavca, npr.ugovor o punovlau (zastupanju). Ali, kod ugovora o komisiji, otpremi i posredovanju, posrednik djeluje u svoje ime, a za raun komitenta kao nalogodavca. Objekt ugovora o nalogu su poslovi koje bi imao poduzeti nalogoprimac. Moe biti i naplatan i besplatan, konsezualni, neformalni p.p. Obveze nalogoprimca: - izvrenje naloga u naelu nalogoprimac ne moe odstupiti od naloga, osim kad mu zbog kratkoe vremena ili iz dr.razloga nije bilo mogue traiti suglasnost nalogodavca. Postoje imperativne upute i fakultativne, kao i indikativne upute (koje nalogoprimcu daju slobodu postupanja primjerenu odreenim okolnostima). Nalogoprimac je duan osobno izvriti nalog, osim u iznimnim sluajevima, i to samo s doputenjem nalogodavca. - podnoenje izvjea i polaganje rauna. Obveze nalogodavca: - predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreeni iznos novca za predviene izdatke i trokove; - platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud; - naknaditi trokove nalogoprimca s kamatama od dana kad su uinjeni, ak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjean; - preuzeti obveze to ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajui poslove u svoje ime a za raun nalogodavca; - naknaditi tetu koju je nalogoprimac pretrpio u izvrenju naloga bez svoje krivnje.

111

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nalog prestaje: odustankom nalogodavca; otkazom nalogoprimca; smru nalogoprimca; smru nalogodavca; prestankom pravne osobe i njenim dolaenjem pod steaj; lienjem poslovne sposobnosti nalogodavca ili nalogoprimca. UGOVOR O PUNOVLAU Zastupnik je osoba koja vlastitim oitovanjem volje sklapa p.p. za drugoga. Dijeli se na: a) Neposredno nep.zastupnik sklapa p.p. vlastitim oitovanjem volje u ime i za raun zastupanog. Ono se dijeli na UGOVORNO (DOBROVOLJNO) i ZAKONSKO (npr.starateljstvo). Jo se moe temeljiti na statutu, drut.ugovoru ili pravilima pravne osobe i aktu nadl.dr.tij ela. b) Posredno posr.zastupnik sklapa p.p. u svoje ime, ali za raun zastupanog. Budui da on sklapa p.p. u vlastito ime, to se i sam p.p. smatra njegovim p.p; no kako je posao ipak sklopljen za tui raun, on e na temelju posebnog internog odnosa koji postoji izmeu njega i zastupanog morati na njega prenijeti sve ek.koristi koje je stekao iz posla. Npr. komision. Elementi ugovora o punovlau: Nalog (mandat) konsezualan ugovor kojim jedna strana (mandant ili gospodar posla) nalae drugoj strani (mandataru) da za nju obavi neki posao, a druga se strana prihvatom naloga obvezuje na njegovo izvrenje. Punomo nalogodaveva (mandatova) izjava upuena treim osobama kojom se daje ovlatenje opunomoeniku da sklapa p.p. u ime i za raun opunomoitelja. Zastupanje. Ugovor o punovlau je konsezualni ugovor koji nastaje kad opunomoitelj da nalog i punomo opunomoeniku da sklapa p.p. u ime i za raun opunomoitelja, a ovaj na to pristane. Vrste punomoi: 1. Posebna punomo ili specijalna daje se opunomoeniku za odreeni p.p. Nuna je za preuzimanje mjenine obveze, sklapanje ugovora o jamstvu, o nagodbi i za odricanje od nekog prava bez naknade. 2. Generina punomo se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova, daje se npr.odvjetniku za zastupanje u parnici. 3. Opa punomo ili generalna je ona kojom se opunomoeniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se tiu opunomoitelja. Moe biti NEOGRANIENA kad opunomoeniku nisu dane nikakve posebne upute i OGRANIENA.

112

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prekorai li opunomoenik svoja ovlatenja, opunomoitelja ne obvezuje tako sklopljen ugovor, osim ako ga naknadno odobri (ratihabicija). Opunomoenik je duan izvriti nalog prema primljenim uputama, s panjom dobrog gospodarstvenika / domaina. Duan je obaviti nalog osobno, samo uz doputenj e opunomoitelja ili kad je na to primoran okolnostima moe izvrenje naloga povjeriti drugome (npr.odvj.pripravniku). Ima pravo na naknadu za svoj trud. Ima zakonsko zalono pravo na novanim iznosima koje je naplatio za raun opunomoitelja radi osiguranja svoje trabine na ime naknade i trokova. Ugovor o punovlau prestaje: - izvrenjem naloga, - istekom roka na koji je sklopljen, - odustankom opunomoitelja, - otkazom opunomoenika (osim u nevrijeme), - smru opunomoenika, a smru oporuitelja samo ak o je tako ugovoreno, - prestankom postojanja, ako su opun. I opor.pravne osobe, - steajem ili lienjem posl.sposobnosti opun.ill opor., - opozivom punomoi. UGOVOR O KOMISIJI Tim ugovorom obvezuje se komisionar da e uz proviziju sklapati p.p. u vlastito ime, a za raun komitenta dvostranoob. I naplatni pravni posao. Komisionar je posredan zastupnik. Komisioni posao je neformalan p.p., npr. komisiona kupnja ili prodaja, platena komisija, kreditna komisija (komisionar u vlastito ime pribavlja kredit). Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s panjom dobrog gospodarstvenika. Ako je prema nalog bio duan osigurati robu pa nije, odgovara i za njenu sluajnu propast. Duan je obavjeivati komitenta o razvoju posla i izvenju naloga, kao i o sv im promjenama na robi ako nema vremena za ekanje uputa, a postoji opasnost od znatnijeg oteenja robe, duan ju je prodati to je povoljnije mogue. DELKREDERE KOMISION kada komisionar odgovara da e njegov suugovaratelj ispuniti obvezu solidarno su odgovorni ima pravo na poveanu proviziju (delkredere provizija). Ima pravo na proviziju ili nagradu. Pravo na proviziju ima samo ako je posao ispunjen, a na naknadu za trud ima pravo i kad je do neispunjenja posla dolo iz uzroka za koji nisu odgovorni ni on ni komitent. Ima pravo i na naknadu trokova. Komisionar ima zak.zalono pravo na komisionoj robi.

113

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ugovor o ortatvu (Societas) Ugovorom o ortatvu ili drutvu graanskog prava dvije se ili vie osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i/ili imovine radi ostvarivanja nekog zajedn.cilja. Ortatvo nije pravna osoba. To je konsezualan, neformalan, uzajamno obvezan, naplatan, viestrani, trajni p.p. Mogu ga osnovati fiz.i pravne osobe. Cilj mora biti doputen i zajedniki. Ortatvo s cil jem ostvarivanja interesa samo jednog ili nekih ortaka bilo bi tzv.societas leonina i stoga nedopustivo. Ortatvo je osobito pogodno u trgovini na malo, obrtnitvu, udruivanju pripadnika slobodnog zanimanja, odvjetnitvu... Zajedn.cilj moe biti materijalne ili idealne prirode, a motivi egoistiki ili altruistiki. Ortatvo nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. Imovina ortatva sastoji se od ortakih uloga GLAVNICA ILI FOND ORTATVA. Ortak moe uloiti pojedine stvari i prava iz svoje imovine, a moe uloiti i cijelu imovinu. Neovisno o veliini uloga, svi ortaci su duni jednako sudjelovati u ostvarivanju ciljeva ortatva. Ortak koji ulae samo rad, ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici, osim ako je vrijednost njegova r ada procijenjena i izraena u novcu i ukljuena u glavnicu. U naelu, pravo je i dunost svakog ortaka da osobno sudjeluje u voenju zajedn.poslova. Poslovodstvo se moe povjeriti i osobi izvan ortatva potreban pristanak svih ortaka. Prava i obveze ortaka: a) Obveza na unoenje uloga svaki je ortak duan unijeti odreeni ulog koji se moe sastojati u svoti novca, stvarima, vrijednosnim papirima, autorskom pravu, know-how...Ulog se moe sastojati i u radu, pa i proputanju (npr.konkurencija). b) Sudje lovanje u zajednikim poslovima. c) Sudjelovanje u dobiti ili gubitku. Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice po odbitku trokova i zajedn.dugova. Ako ortaci ugovorom ne utvrde udjele u dobiti i gubitku, primjenjuje se zak.odredba prema kojoj svaki ortak ima jednak udio, neovisno o vrsti i veliini uloga. d) Odgovornost za tetu. e) Odnos prema treima i zabrana konkurencije nije doputeno ortaku da pravnim poslom s treima obvezuje ortatvo bez pristanka ostalih ortaka, kao niti poduzimati posao s treima kojim bi se, radi vlastite koristi, ugrozilo postizanje zajedn.cilja. Za obveze ortatva odgovaraju svi ortaci solidarno. f) Istup ili iskljuenje ortaka. Ako je ugovor o ortatvu sklopljen na neodreeno vrijeme, ortak ga moe otkazati u svako doba, osim u nevrijeme. Ako je ortatvo ugovoreno na odreeno vrijeme, moe se otkazati prije isteka samo iz vanih razloga (npr. povreda bitne obveze od strane drugog ortaka).

114

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ortak koji je istupio ili je iskljuen, sudjeluje u dobiti i gubitku nas talim do dana istupa / iskljuenja, ukljuivo i u poslovima koji do tada jo nisu okonani. Kad istupi ili bude iskljuen iz ortatva udio ortaka u imovini ortatva prirasta ostalim ortacima, ali su oni duni vratiti mu one stvari koje je dao ortatvu na koritenje, osloboditi ga zajedn. obveza i isplatiti mu dio zajedn.imovine koji bi mu pripao kad bi ortatvo prestalo na dan njegova istupa / iskljuenja. Ortatvo prestaje: - ostvarenjem cilja ortatva ili kad njegovo ostvarenje postane nemoguim, - propau zajednike imovine, - istekom vremena na koje je ugovor sklopljen, - sporazumom ortaka, - smru, prestankom postojanja ili istupom / iskljuenjem jednog ortaka, ako se ortatvo sastoji od samo dva ortaka, - odlukom suda u sluaju prestanka ortatva iz vanog razlo ga. Nakon to je ortatvo prestalo, pristupa se diobi zajedn.imovine. Ponajprije se iz zajedn.imovine izdvajaju stvari koje su dane na uporabu; potom se podmiruju dugovi, te vraaju ulozi ortaka. Na kraju se dijeli eventualni ostatak zajedn.imovine na ortake prema njihovim udjelima u dobiti. Na diobu zajedn.imovine supsidijarno se primjenjuju propisi o razvrgnuu suvl.

IZVANUGOVORNE OBVEZE
Za njih je karakteristino to to za njihov postanak nije mjerodavno suglasno oitovanje volja njihovih sudionika, nego one nastaju na temelju odreenih injenica (radnja, stanja, svojstava) uz koje pravo vee postanak obveznog odnosa. Npr. tko drugome nanese tjelesnu ozljedu, obvezan je naknaditi mu tetu jer je nastao obveznopravni odnos odgovornosti za tetu. Karakt eristika im je i to to imaju preteitu funkciju zatite ve postojee imovine pravnih subjekata. Slue za zatitu ve postojeih prometnih situacija i stanja, ne stvaraju se nove situacije. ODGOVORNOST ZA TETU To je takav obveznopr.odnos u kojem je jed na strana duna popraviti prouzroenu tetu drugoj strani, a druga je strana ovlatena zahtijevati takav popravak. Pretpostavke (subjektivne) odgovornosti za tetu: 1. Subjekti tog odnosa tetnik subjekt koji je odgovoran za tetu i oteenik subjekt koji zahtjeva odtetu. 2. tetna radnja tetnika 3. teta mora nastati na strani oteenika. 4. Uzrona veza (kauzalni neksus). 5. Protupravnost tetne radnje.

115

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
SUBJEKTI ODNOSA ODGOVORNOSTI ZA TETU Fizika osoba kao tetnik javlja se u prvom redu fiz.osoba, ali ne moe svaki tetnik biti osobno odgovoran za tetu. Npr. dijete od 4 god. ne odgovara za tetu ve njegov zak.zastupnik. Potrebna 2 svojstva kako bi tetnik odgovarao za tetu: ubrojivost i poslovna sposobnost. UBROJIVOST znai da neka osoba pravilno shvaa zbivanja oko sebe i da na osnovi tog shvaanja donosi, prema shvaanju sredine u kojoj ivi, pravilne odluke. Ubrojiva moe biti samo ona fiz.osoba koja ima odreenu tjelesnu zrelost (dob) i koja je duevno zdrava. Osobe u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje (tzv. tamni trenuci) koji su u takvo stanje doli vlastitom krivnjom odgovaraju za uinjenu tetu, ali ako ih je netko drugi doveo u takvo stanje, odgovarat e taj drugi. Mogu je i obratan sluaj kad se neubrojivoj osobi na mahove vrati svije st i razum tzv.svijetli trenuci (lucida intervala). Za tete poinjene u tim trenucima ne odgovara. POSLOVNA SPOSOBNOST se ne gubi gubitkom duevnog zdravlja nego je za to potreban akt vlasti. Prema tome, netko moe biti ubrojiv, ali poslovno nesposoban i obratno, netko moe biti neubrojiv, ali poslovno sposoban. Po naem pravu, ubrojiva je svaka ona osoba koja je navrila 14 god. i koja je duevno zdrava. Djeca do navrene 7.god.ne odgovaraju za tetu koju prouzroe. Maloljetnici od 7.do 14.god. ne odgov araju za tetu, osim ako se dokae da su prilikom nanoenja tete bili sposobni za rasuivanje ta deliktna sposobnost je oboriva predmnjeva. Ubrojivost se naziva i DELIKTNOM SPOSOBNOU svojstvo fiz.osobe da odgovara za svoje protupravne akte. Za tetu koju prouzroe deliktno nesposobne osobe odgovaraju druge osobe: za maloljetnike njihovi roditelji, a za osobe koje su nesposobne za rasuivanje zbog duevne bolesti ili dr.razloga oni koji su na temelju zakona, odluke nadl.dr.tijela ili ugovora bili duni voditi nadzor nad njima. Iznimno e za tetu odgovarati i deliktno nesposobna osoba i to kad se naknada ne moe dobiti od osobe koja je bila duna voditi nadzor nad njom, a sud, uzimajui u obzir mat.stanje tetnika i oteenika, nae da je to zahtjev pravinosti. Kao tetnik moe se pojaviti i pravna osoba ne moe imati svojstvo ubrojivosti. tetna radnja je svaki in ili propust tetnika koji uzrokuje tetu na strani oteenika. Moe biti samo ljudska radnja. Moe se podijeliti u 2 osn.grupe: 1. graanski delikt povodom kojeg nastaje deliktna odgovornost za tetu i 2. povreda obveznog odnosa povodom koje nastaje ugovorna odg.za tetu. Graanski delikt je tetna radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos odgovornosti za tetu. Svaki kazneni delikt ne mora nuno biti i gra.delikt i obratno. Neka radnja moe biti istodobno i kaz.i gra.delikt ako je kaz.djelom istodobno prouzroena teta, npr. teka tjelesna ozljeda.

116

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Povreda obveznog odnosa je takva tetna radnja koja dovodi do preoblikovanj a postojeeg obveznopr.odnosa u odnos odgovornosti za tetu ili do toga da pored postojeeg obveznopr.odnosa nastane i odnos odg.za tetu imovinsku i neimovinsku. tetnu radnju koja znai povredu postojeeg obveznopr.odnosa moe u pravilu izvriti samo dunik. Iznimno, moe je izvriti i netko trei, npr.kupac nekretnine koji zna da je prodavatelj ve prodao nekretninu drugome i predao mu je u posjed pasivna univerzalna

obligacija.

Ako bi obveznopr.odnos povrijedio vjerovnik zlouporaba subj.prava. U naem pravu zlouporaba subj.prava IKANA se tretira kao tetna radnja koja izaziva postanak odnosa odgovornosti za tetu. tetna radnja se moe uiniti na osobi, stvarima te na inidbama i stanjima (npr.smetanje posjeda kojim je prouzroena teta). TETA teta je umanjene neije imovine (obina teta), sprijeavanje njena poveanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska teta). teta je i tetnom radnjom prouzroena povreda neijeg subj.prava ili interesa. Podjela tete: a) Imovinske ili materijalne tete sve one tete koje su nastale kao posljedica tetne radnje poduzete izravno na imovinskoj masi oteenika. Ali subj.imov.prava mogu postojati i kad se njihov objekt ne nalazi u imov.masi ovlatenika npr.netko ima pravo slunosti preko tueg mosta. Objekt tetne radnje moe biti i osoba oteenika, a kao posljedica se javlja gubitak zarade, uzdravanja, itd. b) Neimovinske ili nematerijalne tete povrede subj.neimovinskih prava i interesa. Karakteristino im je da ih subjekt osjea kao tete iako ne pogaaju njegovu imovinu te se zbog toga i ne popravljaju u obliku novanog ekvivalenta (naknade tete) nego u obliku satisfakcije. Naziva se jo i nematerijalnom, materijalnom, nenovanom, neekonomskom, idealnom i moralnom tetom. c) Pozitivna ili obina teta (damnum emergens) sastoji se u umanjenju postojee imovine oteenika. Ta teta predstavlja vrijednost za koju je oteenik postao siromaniji. d) Negativna teta ili izmakla korist (lucrum cessans) je dobitak kojem se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo tetne radnje. To su iskljuivo imovinske tete. U naem pravu se IZGUBLJENA ZARADA do koje je dolo zbog tjelesne ozljede i smanjene radne sposobnosti se ne smatra neg. nego pozitivnom tetom.

117

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UZRONOST Uzronost kao pretpostavka odg.za tetu je veza izmeu tetne radnje kao uzroka i nastale tete kao posljedice. Zove se jo i kauzalni neksus (uzrona veza). Bez postojanja uzrone veze izmeu tetne radnje i tete nema ni tetnikove odgovornosti za tetu. Prema ADEKVACIJSKOJ TEORIJI, meu razl.dogaajima koji se mogu smatrati uzrocima nastale posljedice, kao uzrok se uzima samo onaj koji redovito dovodi do odreene tete. Ova teorija ne daje uvijek neki apsolutni kriterij kod iznalaenja stvarnog uzroka nastale tete, ali pomae kod pitanja odabiranja uzroka. U prvom redu meu uzrocima koji su doveli do odreene tetne posljedice mora biti LJUDSKA RADNJA. Ako pri nastupu nekog tetnog uspjeha koincidiraju kao uzroci ljudska radnja i prirodni dogaaj, uzima se u obzir samo ljudska radnja. Uzrona veza koja treba postojati izmeu tetne radnje i tete mora biti NEPREKINUTA. Oteenik mora dokazati postojanje uzr.veze jer se njeno postojanje ne predmnijeva, osim jedne iznimke: nastala teta u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnou smatra se da potjee od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokae da one nisu bile uzrok tete. Smisao te oborive predmijeve je da se olaka poloaj oteenika time to se teret dokaza prebacuje na tetnika. PROTUPRAVNOST Protupravnost znai povredu nekog pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka. Moe se odnositi samo na tetnu radnju. a) Objektivni elementi protupravnosti sastoje se u injenici da je za postojanje protup. dovoljno da je tetnom radnjom povrijeeno neko pravilo koje spada u pravni poredak. b) Subjektivni elementi protupravnosti izraeni su krivnjom uinitelja. Vrste krivnje: 1. Namjera (dolus) je takva vrsta krivnje kod koje se zahtijeva da je tetnik postupao znajui i hotimice. Kod nje se ne trai znanje tetnika o protupravnosti radnje; dovoljno je da je tetna radnja objektivno protupravna. 2. Nepanja (culpa) se odreuje objektivno. Tu se ponaanje poinitelja usporeuje s ponaanjem drugih ljudi da bi se ustanovilo je li poinitelj upotrijebio dunu panju (panju dobrog gospodarstvenika / domaina / strunjaka). Naziva se i NEMARNOU. Kod nepanje razlikujemo 2 stupnja: a) Krajnja nepanja (culpa lata). S krajnjom nepanjom ili grubom nemarnou postupa onaj tetnik koji u svom ponaanju ne upotrijebi ni onu panju koju bi upotrijebio svaki prosjeni ovjek. b) Obina nepanja (culpa levis). S obinom nepanjom ili nemarnou postupa onaj tetnik koji u svom ponaanju ne upotrijebi ni onu panju koju bi upotrijebio dobar gospodarstvenik / domain. Moe se odreivati ili apstraktnim mjerilom panje kojim se odreuje ponaanje nekog zamiljenog savjesnog ovjeka culpa levis in apstracto,

118

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ili konkretnim mjerilom u kojem se od ovjeka zahtijeva da postupa bar onako s tuim stvarima i poslovima kao to obino postupa sa svojima culpa levis in concreto, koju i ZOO uvaava, npr.besplatna ostava. Postoje i situacije u kojima tetna radnja nije protupravna, ali treba popraviti tetu koja je tom radnjom prouzroena. Krajnja nuda j e takva situacija u kojoj uinitelj ini tetnu radnju da bi od sebe ili od drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost, koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pritom je zlo koje je uinjeno manje od onoga kojim se prijetilo. Za tetu nanesenu u stanju krajnje nude najprije odgovara osoba koja je kriva za nastanak opasnosti tete, ali oteenik moe zahtijevati naknadu i od osoba od kojih je teta otklonjena, ali ne vie od koristi to su je imale od toga. Iskljuenje protupravnosti uope: 1. Nanoenje tete po dunosti. 2. Nuna obrana pravo da se od sebe ili od drugoga odbije istodobni i protupravni napad. 3. Via sila izvanredni vanjski dogaaj koji se nije mogao predvidjeti, sprijeiti, otkloniti ili izbjei. 4. Doputena samopomo pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost. 5. Pristanak oteenika volenti non fit iniuria onomu koji pristaje ne ini se nepravda (teta). VRSTE ODGOVORNOSTI ZA TETU 1. Izvanugovorna, ugovorna i predugovorna odgovornost Odgovornost za tetu koja je nanesena gra.deliktom nazivamo izvanugovornom ili deliktnom odgovornou. Unutar ove odgovornosti razlikuje se: a) subj.i obj.odgovornost b) vlastita odg. I odg. za drugoga c) podijeljena i solidarna odg. Ugovorna ili kontraktna odgovornost nastaje kad je teta nanesena povredom ugovorne obveze. Primjenjuje se i na tete nastale povredom obveze i iz drugih obveznopr. odnosa: stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga. Dunik se oslobaa odgovornosti ako dokae da su nemogunost ispunjenja odnosno zakanjenja nastali zbog vanjskih i nepredvidivih okolnosti koje su nastupile poslije sklapanja ugovora, a koje on nije mogao sprijeiti. Ako je nemogunost ispunjenja nastupila nakon dolaska dunika u zakanjenje, odgovarat e za nju iako je nije skrivio. U tom sluaju oslobodit e se odgov.ako dokae da bi stvar koju duguje sluajno propala i da je obvezu na vrijeme ispunio. Posebnost je ug.odg.da se moe ugovorno proiriti, ograniiti i iskljuiti.

119

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Najvanije razlike izmeu ugovorne i deliktne odgovornosti: - za nastanak ug.odg.zahtijeva se kao pretpostavka posl.spos.tienika, dok je za nastanak izvanug.odg. dovoljna deliktna spos; - kod ug.odg. tetnik (dunik) odgovara za prouzroenu tetu, ali takoer i za ispunjenje prvobitne obveze, dok kod izvanug.odg.odgovara samo za prouzroenu tetu; - pravila su ug.odg.preteito dispozitivne naravi, dok je nastanak izvanug.odg. ureen imperativnim propisima; - oteenik kod ug.odg.moe biti u pravilu samo vjerovnik, a kod izvanug.svaka osoba kojoj teta bude nanesena. Predugovorna odgovornost (culpa in contrahendo) je odg.za tetu koju jedna strana uzrokuje drugoj vodei pregovore za sklapanje ugovora suprotno naelu savjesnosti i potenja, osobito ako ih prekine suprotno tom naelu ili u njih ue bez pravne namjere da sklopi ugovor utemeljitelj te odgovornosti je Jhering. Odg.za tetu prouzroena voenjem pregovora nastaje samo ako je ispunjena barem jedna od ovih pretpostavki: - da su pregovori voeni bez prave namjere sklapanja ugovora - da su pregovori prekinuti suprotno naelu savjesnosti i potenja - da je strana koja je od druge primila povjerljive obavijesti ili joj je omoguila da doe do njih, ove koristila za svoje interese ili ih je uinila dostupnim treima, a ta mogunost nije bila prethodno ugovorena. 2. Subjektivna (kulpozna) i objektivna (kauzalna) odgovornost Subjektivna ili kulpozna odgovornost ako je za nastanak odg.za tetu potrebna, pored opih pretpostavaka, jo i krivnja tetnika. Za nastanak subj.odg.trae se sljedee pretpostavke: 1. tetna radnja 2. teta 3. uzrona veza 4. protupravnost u obj.smislu 5. krivnja Razlikujemo 2 vrste subj.odg:

a) Subj.odg.kod koje se krivnja dokazuje kriterij dokazane krivnje svedena je na

iznimku, npr. kod ugostiteljske ostave ako gost ne prijavi nestanak ili oteenje stvari im dozna za njih, ima pravo na naknadu tete samo ako dokae krivnju ugostitelja. b) Subj .odg.kod koje se krivnja predmnijeva krivnja tetnika se i dalje zahtijeva, ali se predmnijeva da je tetnik kriv zbog teine dokazivanja krivnje tetnika. To je sluaj kod obine nepanje, dakle kod najnieg stupnja krivnje, dok je svaki vii stupanj krivnje oteenik duan dokazati. Tko drugome prouzroi tetu duan ju je naknaditi ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. primjenjuje se na sve tete, ugovorne i izvanug., osim onih za koje vrijede pravila obj.odg.

120

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sluaj je takav dogaaj koji bismo, da smo ga predvidjeli, mogli sprijeiti, naspram vie sile gdje se radi o dogaaju koji da smo ga i predvidjeli, ne bismo mogli sprijeiti. Za sluajne tete vrijedi naelo da sluaj ne kodi onome kome se dogodio

(casum sentit dominus).

Objektivna ili kauzalna odgovornost To je odgovornost za tetu za iji se nastanak ne zahtijeva krivnja tetnika. Obj.e odg.nastati kad oteenik dokae ove pretpostavke: tetnu radnju, tetu, uzronu vezu izmeu tetne radnje i tete i protupravnost tetne radnje. Iznimno, uzrona se veza ne dokazuje ve predmnijeva kod teta koje su nastale u vezi s opasnom stvarju ili djelatnou. Odgovornost za tetu od opasne stvari i opasne djelatnosti Pod opasnom stvari razumijeva se svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, poloaju, mjestu i nainu uporabe ili na dr.nain predstavlja poveanu opasnost nastanka tete za okolinu, pa je zbog toga treba nadzirati poveanom panjom (npr.auto u pokretu, eksplozivi, dizala). Jedna djelatnost predstavlja poveanu opasnost kada u njenom redovitom tijeku, ve po samoj njenoj tehn.prirodi i nainu obavljanja, mogu biti ugroeni ivoti i zdravlje ljudi ili imovina, tako da to ugroavanje iziskuje poveanu pozornost osoba koje obavljaju tu djelatnost kao i osoba koje s njom dolaze u dodir (npr. miniranje u rudniku, djelatnost eljeznice i tramvaja). Kao subjekti odgovornosti za tete od opasnih stvari i djelatnosti mogu se pojaviti: - za tete od opasnih stvari njen imatelj vlasnik stvari, - za tete od opasnih djelatnosti osoba koja se njome bavi, - korisnik nuklearno g ureaja. Za tete koje imatelji mot.vozila nanesu jedan drugome, npr.sudarom, vrijede ova pravila: - vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetni dogaaj snosit e ne samo svoju tetu, nego i tetu vlasniku drugog vozila. Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja one osobe kojoj je povjerio vozilo; - u sluaju da je krivnja obostrana, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu tetu razmjerno stupnju svoje krivnje; - ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove, osim ako razlozi pravinosti ne zahtijevaju to drugo. Kod osloboenja od odg.za tete od opasnih stvari i djelatnosti se tetnik, kao i kod svake druge odgovornosti, moe osloboditi odgovornosti ako dokae da nije ispunjena koja od pretpostavki koje se trae za tu odgovornost. ZOO predvia jo 3 posebne mogunosti osloboenja od odg: 1. da se teta dogodila viom silom; 2. da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika koju tetnik nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti; kod nuklearnih teta tetnik mora dokazati da je oteenik namjerno prouzroio tetu; 3. da je teta nastala iskljuivo radnjom tree osobe koju tetnik nije mogao predvidjeti niti njene posljedice izbjei ili otkloniti.

121

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odgovornost za neispravan proizvod Pravila odgovornosti za neispravan proizvod odnose se na sve vrste pokretnih stvari. Iskljuene su nekretnine, ali su ukljueni samostalni dijelovi ugaeni u pokretnu ili nepokretnu stvar. Takoer su obuhvaeni el. i dr.oblici energije. Ova pravila se ne primjenjuju na tete koje su posljedica nukl.nesree. Proizvod je neispravan ako ne prua sigurnost koja se od takva proizvoda opravdano oekuje. tetnik je proizvoa koji je izradio gotovo proizvod i stavio ga u promet. U sluaju da nije mogue utvrditi tko je proizvoa, proizvoaem se smatra svaka osoba koja proizvod stavi u promet. Po pravilima odtetne odg.za neispravan proizvod odgovara se samo za imov.tetu i to: - prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom korisnika neispravnog proizvoda; - prouzroenu unitenjem ili oteenjem ote enikove stvari koje su namijenjene osobnoj uporabi; oteenik ima pravo na onaj dio tete koji prelazi kunsku protuvrijednost od 500 eura. Dakle, po ovim pravilima ne moe se zahtijevati popravljanje tete na samom neispravnom proizvodu, kao ni popravljanj e neimovinske tete. Da bi se oslobodio odg., proizvoa e morati dokazati neku od sljedeih okolnosti: - da proizvod nije stavio u promet, - da neispravnost ni njen uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja proizvoda u promet, - da proizvod nije proizveden za bilo koju poslovnu svrhu, - da je neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa, - da stanje znanosti ili tehn.znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omoguavalo otkrivanje neispravnost (tzv.razvojni rizik), - da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika ili osobe za koju odgovara, odnosno radnjom tree osobe koju nije mogao predvidjeti. Rokovi ostvarivanja prava na popravljanje tete: Zastarni od 3 god. i tee od dana kad je oteenik saznao za tetu, i Prekluzivni od 10 god. i tee od dana stavljanja proizvoda u promet. Odgovornost organizatora priredbi i odgovornost za oneiavanje okolia. Vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga Vlastita odg. je kad tetnik odgovara za tetu prouzroenu vlastitom tetnom radnjom. Odgovornost za drugoga je kad netko odgovara za tetu koju je druga osoba prouzroila. Odg.osoba i tetnik su dvije razl.osobe izmeu kojih se zahtijeva i poseban odnos, najee je to roditeljski, starateljski ili radni odnos. Odg.za drugoga moe biti deliktna il i ugovorna, subj.ili obj.

122

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odgovornost za maloljetnike Za tetu koju uine maloljetnici mogu odgovarati roditelji, staratelji, kola i dr.ustanove (vrtii, aki domovi i sl.). Roditelji odgovaraju za tete svoje maloljetne djece koja ive s njima; za onu do 7.god. bez obzira na svoju krivnju prema pravilima obj.odg. Za djecu s navrenih 7 god. pa do 18.god. roditelji odgovaraju po pravilima subj.odg. Bez obzira to je nadzor obavljala druga osoba (a ne roditelj), oteenik moe zahtijevati naknadu od rod itelja, ako je teta nastala zbog loeg odgoja, navika U sluaju da maloljetnik odgovara za tetu, a nije u stanju naknaditi je, sud moe obvezati roditelje da je naknade, iako za nju nisu krivi. Sud e pritom uzimati u obzir mat.stanje roditelja i oteenika i zahtjev pravinosti. Odgovornost za duevno bolesne i zaostale u umnom razvoju Za tete tih osoba odgovaraju oni koji su duni voditi nadzor nad njima skrbnici, odreene ustanove i roditelji (produenje rodit.prava). Odg.osoba se moe osloboditi odg.ako dokae da je obavljala nadzor na koji je bila obvezana odnosno da bi teta nastala i pri briljivom nadzoru subj.odg. Kad tetu uini osoba koja za nju nije odgovorna, a naknada se ne moe dobiti od osobe zaduene za njen nadzor, sud moe, ako nae da bi to bilo pravino s obzirom na mat.stanje tetnika i oteenika, osuditi poinitelja tete na naknadu. Odgovornost poslodavca za zaposlenike Poslodavac odgovara za tetu koju njegov zaposlenik prouzroi treoj osobi u radu ili u vezi s radom. Oteenik upuuje zahtjev za popravljanje tete poslodavcu koji odgovara za tetu, a ne zaposleniku koji je tetu prouzroio, osim iznimno kad je teta prouzroena namjerno, pa je moe zatraiti i neposredno od zaposlenika. teta je uinjena u radu ako ju je radnik uinio obavljajui poslove u okviru svog radnog mjesta. teta u vezi s radom je svaka teta koja je prouzroena u obavljanju poslova koji su u uskoj vezi s redovitim poslovima radnikova radna mjesta. Poslodavac koji je popravio tetu treoj osobi ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu trokova u roku od 6 mj. samo ako je zaposlenik prouzroio tetu namjerno ili iz krajnje nepanje. Odgovornost pravne osobe za tetu koju treima prouzroi njeno tijelo Pravna osoba koja je naknadila tetu ima pravo regresa od osobe koja ju je skrivila namjerno ili krajnjom nepanjom u roku od 6 mj.od dana isplaene naknade.

123

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Odgovornost vie osoba za istu tetu a) Podijeljena odg. svaka od vie osoba odgovara za odreeni dio tete koji je prouzroio, a ako se taj dio ne moe utvrditi, odgovaraju na jednake dijelove. esto nastaje izmeu tetnika i oteenika. b) Solidarna odg. kad svaki od vie tetnika odgovara za cjelokupnu tetu bez obzira na svoj udio u prouzroenju tete. Do nje e doi kad vie osoba rade zajedno; sa solid.poiniteljima solidarno odgovaraju njihovi poticatelji i pomagatelji. Takoer e sol.odgovarati i oni poinitelji koji nisu radili zajedno, ali se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u prouzroenoj teti. Vie radnika koji su prouzroili tetu u radu ili u vezi s radom namjerno ili iz krajnje nepanje odgovaraju po podijeljenoj odg. solid.odgovaraju samo ako su tetu poinili umiljajnim kaz.djelom. Onaj od solid.odgovornih tetnika koji isplati cjelokupnu tetu ima pravo regresa prema drugima. Posebni sluajevi odgovornosti: a) Odgovornost zbog uskraivanja nune pomoi; b) Odgovornost u vezi s obvezom sklapanja ugovora; c) Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa. Popravljanje tete Pod tim se podrazumijeva uklanjanje, nak naivanje ili ublaavanje tetnih posljedica koje su nastupile zbog odreene tetne radnje. 3 osn.oblika popravljanja tete su: 1. Naturalna restitucija uspostava stanja koje je bilo prije nego to je teta nastala. Javlja se u 3 osn.oblika: a) INDIVIDUALNA R. vraanje iste stvari; b) GENERINA R. davanje drugih zamjenjivih stvari; c) R. U OBLIKU TROKOVA kad je stvar oteena, tetnik oteeniku naknauje trokove popravka. Faktina nemogunost nat.rest. postoji onda ako je npr.propala individualno oznaena stvar. Pravna nemogunost postoji kad bi vraanje u prijanje stanje znailo povredu poz.propisa. Kod nas postoji obvezatnost restitucije, to znai da se teta obvezatno i prvenstveno popravlja u obliku nat.rest. Ovo pravilo je ublaeno odredbom da e sud dosuditi oteeniku naknadu u novcu kad god on to zahtijeva. 2. Naknada tete pod obujmom naknade tete se razumijeva skup svih teta koje su se dogodile zbog neke tetne radnje. Tu spadaju obina teta i izmakla korist, trokovi uinjeni radi umanjenja ili ublaavanja tetnih posljedica i kamate na iznos naknade. DELIKTNA ODGOVORNOST oteenik kod ove odg.ima pravo na naknadu i obine tete (damnum emergens) i izmakle koristi (lucrum cessans). U obujam naknade ulaze i kamate na iznos naknade zatezne kamate.

124

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UGOVORNA ODGOVORNOST i tu u obujam naknade ulaze obina teta i izmakla korist. Obujam ug.tete prouzroene obinom nepanjom dunika svodi se na tzv. predvidivu tetu. Kao kriterij predvidivosti trebala bi biti panja dobrog domaina / gospodarstvenika. U sluaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepanje, vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika naknadu cjelokupne tete koja je nastala zbog povrede ugovora. Pod visinom naknade tete razumijeva se vrijednost tete izraena u novcu prema odreenim cijenama. DELIKTNA ODGOVORNOST prema naelu potpune naknade sud ima dosuditi naknadu tete u iznosu koji je potreban da se oteenikova mat.situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo tetne radnje odnosno proputanja. Pravilo je da se visina tete utvruje redovitom, trinom cijenom, neovisno o vrsti i stupnju krivnje. ZOO je u nekoliko sluajeva odstupio od naela potpunosti naknade doputajui njeno snienje: 1) kad je odgovorna osoba slabijeg imovnog stanja pa bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu, a teta nije prozroena ni namjerno ni krajnjom nepanjom; 2) kad je tetnik prouzroio tetu radei neto korisno za oteenika. Kod ugovorne odg.za tetu takoer je predvieno nekoliko slu ajeva smanjenja naknade: - ako je pri povredi obveze osim tete za vjerovnika nastao i odreeni dobitak; - ako strana koja se poziva na povredu ugovora nije poduzela sve razumne mjere da bi smanjila tetu izazvanu tom povredom; - kad je vjerovnik ili osoba za ko ju on odgovara pridonio nastanku tete. Najvaniji naini ustanovljenja naknade tete: - ustanovljenje propisom koji sadri cjenik ili tarifu o naknadi odreene vrste tete (npr. za umske tete); - arbitrarno ustanovljenje od strane suda; - ustanovljenje od strane suda prema procjeni sudskih vjetaka; - komisijsko ustanovljenje; - ustanovljenje sporazumom izmeu tetnika i oteenika. Iznos naknade moe se odrediti u 2 oblika ukupnom (jednokratnom) iznosu i u obliku novane rente odreuje se za imov.tetu zbog smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja, posebno za tetu zbog gubitka uzdravanja ili zarade. Isplauje se mjeseno unaprijed. Vjerovnik ima pravo zahtijevati da mu se isplati jedan ukupan iznos umjesto rente, ako za to ima ozbiljnih razloga ili ako dunik ne da osiguranje za isplatu rente koju sud odredi (kapitalizacija).

125

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Satisfakcija je takav oblik popravljanja tete koji se priznaje oteeniku kao odreeno subj.zadovoljenje. Osobito je pogodna za neimovinske tete. a) Moralna satisfakcija ili nenovana s. moe se sastojati u objavljivanju presude, objavljivanju ispravka, opozivu uvrede ili sl. Sud je moe narediti u sluaju povrede prava osobnosti. Objava ispravka se moe traiti u roku od 30 dana od objave informacije. b) Novana satisfakci ja ili materijalna sat. je kad se oteeniku daje svota novca kao subj.zadovoljenje. 3 pretpostavke su potrebne za dosudu pravine naknade fiz.osobi: povreda prava osobnosti, teina povrede koja opravdava dosudu i okolnosti povrede koje opravdavaju dosudu. Osobe koje imaju pravo na pravinu novanu naknadu u sluaju smrti ili osobito tekog invaliditeta neke osobe su: lanovi ue obitelji (brani drug, djeca i roditelji), djedovi, bake, unuad, braa, sestre, izvanbrani drug, pod uvjetom da je izmeu njih i umrlog / ozlijeenog postojala trajnija zajednica ivota. Novina je i priznavanje prava roditeljima na pravinu naknadu u sluaju da su tetnim dogaajem izgubili zaeto, a neroeno dijete. Navedene osobe pozivat e se u pravilu na povredu prava osobnosti na duevno zdravlje. Pravna osoba takoer ima pravo na pravinu novanu naknadu neim.tete. Pravina novana naknada se u pravilu dosuuje u jednokratnom iznosu, iznimno i u obliku rente. Uklanjanje opasnosti tete Imovinske tete Svatko ima pravo zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija teta. Takoer je svako ovlaten od drugoga zahtijevati da se uzdri od djelatnosti koja izaziva uznemiravanje ili opasnost od tete, ako se nastanak uznemiravanja ili tete ne moe sprijeiti odgovarajuim mjerama. Ako u obavljanju opekorisne djelatnosti nastane teta, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi uobiajene granice, tzv. prekomjerna teta. Aktivna legitimacija na zahtjev za uklanjanjem opasnosti tete dana je go tovo u granicama narodne tube (actio popularis). Neimovinske tete Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti. 2 tube za zatitu prava osobnosti: tuba na proputanje radnje (zahtijeva se prestanak odnosno zabrana odreene radnje) i tuba na otklanjanje posljedica radnje kojom se vrijea pravo osobnosti.

126

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Stjecanje bez osnove (Condictio sine causa) To je izvanugovorni obveznopravni odnos na temelju kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onog dijela imovine ili imov.koristi koje je stekao bez pravom priznate osnove odnosno po osnovi koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala. Naziva se jo i neosnovano bogaenje, bezrazlono bogaenje Opa tuba zbog stjecanja bez osnove condictio sine causa. Ope pretpostavke nastanka tog obv-pr.odnosa su: a) Poveanje imovine na jednoj strani. b) Umanjenje imovine na drugoj strani. c) Kauzalna povezanost izmeu a) i b). d) Nepostojanje odgovarajue osnove. e) Da inidba zbog koje je dolo do promjene u imovini ne bi smjela biti tetna radnja, jer e tada nastati odgovornost za tetu. Tipini sluajevi a) Plate neduga (condictio indebiti) postoji onda kad netko u zabludi isplati drugom odreeni iznos novca na ime duga, premda stvarno nikakav dug nije postojao. Do toga e doi i kad se isti du g plati dva puta. Povrat neosnovano plaenog se ne moe traiti: - kad netko izvri isplatu znajui da nije duan platiti, - ako je plaanje izvreno na ime ispunjenja neke fiz.ili moralne obveze, - ako je plaanje uinjeno na ime naknade tete zbog ozljede tijela, naruenja zdravlja ili smrti, a primatej isplate je bio poten. b) Stjecanje s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila (condictio causa data, causa non secuta). Ovdje se trai povrat onoga to je netko dao u oekivanju da e nastupiti neki dogaaj ili pr avni uspjeh, a taj nije nastupio. c) Stjecanje po osnovi koja je kasnije otpala (condictio ob causam finitam). Zahtjev ide za povratom inidbe koja je uslijedila na temelju valjane osnove koja je kasnije otpala. d) Uporaba stvari na tuu korist. e) Uporaba tue st vari u svoju korist. f) Izdatak za drugoga. Verzija (versio in rem) je uporaba svoje ili tue stvari u neiju korist, a da to nije ugovorna obveza, niti se radi o poslovodstvu bez naloga. Osn.je pravilo da je stjecatelj duan steeno vratiti ako je mogue, inae je duan naknaditi vrijednost postignute koristi. U sluaju NITETNOSTI ugovora svaka je ugovorna strana duna vratiti drugoj sve to je primila na temelju takvog ugovora, a ako to nije mogue, ima se dati odgovarajua naknada u novcu. Na isti nain je predvieno vraanje novane naknade kod POBOJNIH ugovora, s tom razlikom to sud ovdje nije ovlaten ni nesavjesnoj strani odbiti zahtjev za vraanjem.

127

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Uz povrat steenog, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate. Ako je stjecatelj bio poten, duan je vratiti plodove odnosno platiti zat.kamate od dana podnoenja zahtjeva, a ako je bio nepoten, od dana stjecanja. Stjecatelj ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, ali ako je bio nepoten pripada mu naknada samo za nune trokove. Zastarni rok za kondikcijski zahtjev je 5 god. od dana stjecanja bez osnove. Poslovodstvo bez naloga (Negotiorum gestio) To je takav ob-pr. izvanugovorni odnos koji nastaje time to se netko nepozvan mijea u tue poslove obavljajui ih za tui raun i u tuem interesu. Poslovoa (negotiorum gestor) nepozvan obavlja tui posao, nema ni nalog ni mandat gospodara posla (dominus negotii). Predmet posl.bez naloga mogu biti p.p. u uem smislu, pravni akti u irem smislu i poslovi u laikom znaenju rijei. Pretpostavke posl.bez naloga su: - da se posl.sastoji u obavljanju posla, - da posao mora biti tu, - da posao mora biti obavljen u tuem interesu (ne mora biti poduzet u tue ime), - da poslovoa radi bez naloga ili ovlatenja. Vrste poslovodstva a) Nuno posl. (negotiorum gestio necessaria) postoji kad se obavljanju tueg posla pristupi da bi se od gospodara posla otklonila predstojea teta. Za prouzroenu tetu odgovara, ali mu sud moe smanjiti odgovornost ili ga osloboditi odg.za nepanju. Gospodar posla je duan, ako je poslovoa u svemu postupio kako treba, pa makar i ne nastupio namjeravani uspjeh, osloboditi ga svih obveza, naknaditi mu sve nune i korisne izdatke te pretrpljenu tetu. Ako je od gosp.posla uspio otkloniti tetu, pripada mu i naknada za trud. Poslovoa ima pravo odnijeti stvari (ius tollendi) kojima je poveao tuu imovinu i u ovom, i u dr.vrstama posl.bez naloga! b) Korisno posl. (n.g. utilis) postoji kad se nezvano obavi tui posao na oitu korist drugoga. c) Posl.protiv zabrane gospodara posla ovdje poslovoi ne samo da ne pripadaju prava na trokove i naknadu, nego odgovara za tetu koju je uzrokovao mijeanjem u tue poslove, pa ak i onda kad je do nje dolo bez njegove krivnje sluajem. Usprkos zabrani gospodara posla, obavljanje tueg posla izazvat e uinke doputenog posl.ako je zabrana protivna zakonu ili moralu, a osobito kad se odnosi na ispunjenje neke njegove zak.obveze. d) Nepravo posl. je obavljanje tueg posla u namjeri da za sebe zadri postignutu korist, iako poslovoa zna da je posao tu (npr.netko obere tui vinograd i od groa napravi vino).

128

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Gospodar posla moe naknadno odobriti ono to je bez njegova naloga izvreno ratihabitio u tom se sluaju poslovoa smatra nalogoprimcem, a cijeli se odnos rjeava prema pravilima ugovora o nalogu. Jednostrana izjava volje ZOO ureuje 2 sluaja: - javno obeanje nagrade - vrijednosne papire. Javno obeanje nagrade Pod tim se podrazumijeva javnim oglasom izjavljena volja kojom se obeavatelj obvezuje dati nagradu onomu tko izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili ispuni to drugo pod odreenim uvjetom. Obveza obeavatelja da ispuni obeanje nastaje ako se kumulativno ispune ove pretpostavke: - da je nagrada obeana, - da je obeanje nagrade uinjeno javnim oglasom (moe imati i oblik natjeaja); - da se izjava o obeanju odnosi na neodreeni broj osoba; - da su radnja koju treba izvriti i odreena nagrada u svemu odreene, mogue i doputene. Sve dok se ne izvri radnja, odnosno dok ne nastane obv -pr.odnos iz javnog obeanja nagrade, obeanje se moe opozvati. Ne moe se jedino opozvati ako je u oglasu odreen rok za izvrenje radnje. Ako netko izvri radnju, a dokae da nije znao niti je morao znati da je obeanje nagrade opozvano, ima pravo na nagradu. Pravo na nagradu ima onaj koji prvi izvri radnju za koju je obeana nagrada. Ako ih je vie u isto vrijeme izvrilo radnju, svakome pripada jednak dio nagrade. U sluaju natjeaja, nagrada e u pravilu pripasti onom tko najbolje izvri radnju. Osim opozivom, obveza obeavatelja prestaje ako mu nitko, u roku iz javnog oglasa, ne priopi da je izvrio radnju. Ako rok nije odreen oglasom, obveza obeavatelja prestaje istekom 1 god.od oglasa. Naravno, obveza prestaje i ispunjenjem obeanja.

129

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

NASLJEDNO PRAVO
UVOD Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuje sudbina subj.prava i obveza poslije smrti njihova dosadanjeg nositelja. Nasljedno pravo u subj.smislu je ovatenje odreene osobe ili odreenog kruga osoba da stupe u gra-pr.odnose umrlog. Naslj.pravo u subj.smislu naziva se i PRAVOM NASLJEIVANJA, za razliku od naslj.prava pod kojim se razumijeva pravo u obj.smislu. Naslj.pravo u obj.smislu je graansko pravo, a u subj.smislu je apsolutno pravo. Objekt ovog pravnog odnosa je imovina ostavina. Osnovna naela nasljednog prava a) Naelo ravnopravnosti svih fiz.osoba u nasljeivanju. b) Naelo ravnopravnosti brane i izvanbrane djece te izvanbranog i branog druga. c) Naelo zatvorenog broja pravnih osnova nasljeivanja. d) Naelo slobode oporunog raspolaganja. e) Naelo kumulacije pravnih osnova nasljeivanja. f) Naelo kaduciteta kaducitet ili oasnost znai u naslj.pravu injenicu da ostavitelj poslije smrti nema nasljednika. Kod kadukne imovine, sud e oglasom i na dr.prikladan nain pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu. Ako se nakon 6 mj. ne javi nijedan nasljednik, utvrdit e se da je ostavina prela u vl.opine, odnosno grada, ali se time nasljednik koji bi se pojavio kasnije ne liava naslj.prava Ako se ostavina nalazi u posjedu potenog posjednika, nasljednik mora u roku od godine dana zatraiti ostavinu. Rok poinje tei od dana kad je nasljednik saznao za svoje pravo subj.rok. No, bez obzira na saznanje, nasljednikovo pravo zastarijeva za 10 god. obj.rok. Prema nepotenom posjedniku ostavine, naslj.pravo zastarijeva za 20 god. Nekretnine i s njima izjednaena prava predaju se opini odnosno gradu na ijem podruju se nalaze, a pokretnine i s njima izjednaena prava opini odnosno gradu na ijem podruju je ostavitelj imao prebivalite u sluaj smrti. Tuba kojom se titi subj.naslj.pravo naziva se NASLJEDNIKOM TUBOM g) Naelo ex lege nasljeivanja i dobrovoljnosti nasljeivanja. Dobrovoljnost nasljeivanja je zajamena pravom na o dricanje od nasljedstva. Onaj koji se odrekne prava na naslj.uzima se kao da ga nikad i nije stekao.

(hereditatis petitio).

130

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pretpostavke nasljeivanja su: smrt ili proglaenje umrlim ostavitelja, nasljednik, ostavina i temelj ili osnova nasljeivanja. Smrt ostavitelja ili njegovo proglaenje umrlim Otvaranje nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak naslj.prava (u subj.smislu). Te okolnosti su: smrt ostavitelja ili njegovo proglaenje umrlim. Trenutak otvaranja naslj.je vaan jer se u tom trenutku odreuje obujam ostavine, krug nasljednika, sposobnost nasljednikaNajvanije je da se u tom trenutku stjee naslj.pravo i da ostavina prelazi na nasljednika, ime postaje njegovim nasljedstvom. Smrt neke osobe dokazuje se u prvom redu maticom umrlih ili ispravama koje se izdaju na osnovi te matice. Ako to nije mogue, smrt se dokazuje pravomonim rjeenjem suda nakon provedenog postupka za dokazivanje smrti. Nasljednik To je osoba na koju u trenutku otvaranja naslj. prelazi cijela ostavina ili njen razmjerni (alikvotni) dio. Takoer to je osoba kojoj su oporukom ostavljeni jedna ili vie odreenih pojedinanih stvari ili prava, ako se utvrdi da je oporuiteljeva volja bila da mu ta osoba bude nasljednikom, a ne npr. zapisovnikom. Kao nasljednik moe se pojaviti i fiz.i pravna osoba. Ali fiz.osoba moe biti oporuni i zak.nasljednik, dok pravna osoba moe biti samo nasljednik po oporuci. Trenutak u kojem ostavina prelazi na nasljednika naziva se trenutak OTVARANJA NASLJEDSTVA otvara se u trenutku smrti ostavitelja ili njegovim proglaenjem umrlim. DELACIJA ili pripad nasljedstva je pozivanje odreenih subjekata na naslj. nema je u naem pravu. Izjava o prihvatu nasljedstva i izjava o odricanju od naslj.jednom dana ne moe se opozvati, ali se moe pobijati zbo g mana volje. Nasljednik mora biti iv u trenutku smrti ostavitelja. Dogodi li se da dvije ili vie osoba izgube ivot u istom dogaaju, prema ZN se predmnijeva da nijedna od njih nije bila iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge. To je oboriva predmnijeva pa se moe dokazivati i suprotno. NEDOSTOJNOST znai nesposobnost da odreena osoba naslijedi odreenog ostavitelja. Na zakon ne poznaje apsolutnu nesposobnost, ve samo nedostojnost. Razlozi nedostojnosti mogu se svrstati u nekoliko grupa: 1. razlozi koji se sastoje u tome to je nasljednik uinio kaz.djelo prema ostavitelju namjerno ga usmrtio ili je to pokuao; 2. razlozi koji znae povredu zakonom zajamene slobode oporunog raspolaganja ako je nasljednik - silom ili prijetnjom natjerao ostavitelja da napravi ili opozove oporuku - krivotvorio oporuku - unito je ili sakrio 3. razlozi koji se sastoje u tome to se nasljednik tee ogrijeio o zak.obvezu uzdravanja prema ostavitelju, ili mu nije pruio nunu pomo koju mu je mogao pruiti ne ugroavajui vl.iv ot.

131

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
S nedostojnim nasljednikom postupa se kao da je umro prije ostavitelja. U sluaju zak.naslj. njega predstavljaju njegovi ivi potomci (naelo reprezentacije). Nasljednik se moe odrei nasljedstva od trenutka otvaranja naslj. pa sve do donoenja 1.ske odluke. Moe se odrei naslj.za sebe, ili za sebe i svoje potomke. Ako se dogodi da se naslj.odreknu svi nasljednici najblieg naslj.reda u trenutku ostaviteljeve smrti, na naslj. se pozivaju naslj.sljedeeg naslj.reda. Brani drug ostaje u 1.naslj.redu i njemu e pripasti naslj.u cijelosti, ako se ostali nasljednici 1.naslj.reda odreknu nasljedstva. To je iznimka od pravila da brani drug koji nije imao potomaka ulazi u 2.naslj.red i ostavinu dijeli s roditeljima ostavitelja. Za ostaviteljeve dugove odgo vara nasljednik do visine vrijednosti naslijeene imovine. Meutim, do te visine odgovara i svojom i naslijeenom imovinom. Ako je vie nasljednika, odgovaraju za dugove solidarno, svaki do visine svog naslj.dijela. Ako je nasljednik prezaduen, vjerovnici ostavitelja mogu zatraiti ODVAJANJE OSTAVINE od imovine nasljednika (separatio bonorum). Taj zahtjev se mora podnijeti u roku od 3 mjeseca od otvaranja naslj. ZAPISOVNIK (legatar) je singularni sukcesor (nasuprot nasljedniku koji je univr.sukcesor). To je osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedino tono odreeno pravo, odnosno iz ostavinske mase dobiva pojedinu tono odreenu stvar. ZAPIS je oporuna odredba kojom se ovlauje zapisovnika da od nasljednika ili dr.osobe u iju korist je oporuitelj oporuno raspolagao zahtijeva neko davanje, injenje, trpljenje ili proputanje njemu ili nekoj drugoj osobi. Zapis moe biti optereen uvjetom, rokom ili nalogom, kao i podzapisom. Onerat (nasljednik optereen legatom) odgovara za ispunjenje zapisa. Ako je one rat nuni nasljednik, tada nije duan ispuniti zapis u mjeri koja bi umanjila njegovo nuno naslj.pravo. Zapisovnik, za razliku od nasljednika, ne odgovara za dugove ostavitelja, osim ako bi mu to ostavitelj oporukom naredio. To je DAMNACIJSKI ZAPIS ILI LEGAT. VINDIKACIJSKI ZAPIS ILI LEGAT daje zapisovniku stvarnopravno ovlatenje na objektu zapisa. Na ZN ga ne poznaje. Ostavina To je ukupnost prava i obveza koji su objekt nasljeivanja. Ostavina je ui pojam od imovine jer u nju ulaze samo otuiva, naslj ediva prava, za razliku od imovine u koju ulaze i strogo osobna prava. Istovremeno ostavina je iri pojam od imovine jer u nju mogu ui i subj.neimovinska prava (npr.autorsko, moralna prava), a u imovinu ulaze samo imov.prava. OSTAVINSKA MASA je skup dobara koji sa ostavitelja prelaze na njegove nasljednike. Budui da su delacija i akvizicija vremenski odvojene, to se ostavina u tom vremenskom razmaku naziva LEEA OSTAVINA (hereditas jacens).

132

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izdvajanje zahvaa u pravilu pojedine predmete iz ostavine, dok odvajanje zahvaa cijelu ostavinu. Kod izdvajanja treba paziti na zajedn.imovinu branih drugova; javlja se jo i u izdvajanju u korist potomaka koji su privreivali s ostaviteljem, kao i u sluaju izdvajanja kuanskih predmeta. Osnove nasljeivanja su zakon i oporuka, prema tome postoji ZAKONSKO ILI INTESTATNO I OPORUNO ILI TESTAMENTARNO nasljeivanje. Zak.naslj.je pravilo, a oporuno iznimka. Budui da je iznimka jaa od pravila, do zak.naslj.dolazi samo ako iza ostavitelja nije ostala valjana oporuk a, ili su se oporuni nasljednici odrekli nasljedstva. ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO Zakonsko nasljedno pravo je nasljeivanje na temelju zakonom predvienih injenica kad iz odreenih razloga nije moglo doi do oporunog ili testamentarnog nasljeivanja. Do zak.nasljeivanja dolazi: a) kad iza ostavitelja nije ostala nikakva oporuka, ili je oporuka nitetna, ili kad ostavitelj postojeom oporukom nije rasporedio itavu svoju imovinu; b) kad je oporuni nasljednik umro prije ostavitelja, ili se odrekao nasljedstva, ili je u trenutku otvaranja nasljedstva bio nedostojan. Kao bitne pretpostavke, dakle kao osnove nasljeivanja po zakonu, dolaze u obzir ove injenice: a) krvno srodstvo b) brana veza c) izvanbrana veza d) posvojenje. Krvno srodstvo Srodstvo je odnos izmeu dvije ili vie osoba zasnovan na meusobnoj vezi bioloke, pravne ili socijalne naravi. Vrste srodstva: - krvno srodstvo (cognatio), - srodstvo po tazbini ili tazbinsko srodstvo (affinitas), - graansko srodstvo ili srodstvo po posvojenju (adoptivno srodstvo), - duhovno srodstvo ili srodstvo po krtenju (kumstvo), - srodstvo po mlijeku izmeu dojilje i dojenog djeteta i njegovih potomaka. Krvno srodstvo je odnos dviju ili vie osoba povezanih podrijetlom, bilo da potjeu jedna od druge ili od zajednikog pretka. Moe biti brano ili izvanbrano. Raunanje (computatio) krvnog srodstva je razvrstavanje krvnih srodnika po linijama (lozama) i stupnjevima.

133

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2 su linije: uspravna (linea recta) i pobona (linea transversa). Uspravnu liniju ine osobe koje potjeu jedna od dru ge: preci (ascedenti) i potomci (descedenti), npr. roditelji dijete unuk. Unutar te linije razlikujemo USHODNU linij, ako se srodniki niz postavi od potomaka prema precima i NISHODNU ako se srodniki niz postavi od predaka prema potomcima. Pobonu liniju ine osobe koje potjeu od tree osobe kao zajedn.pretka a ne jedna od druge, npr.braa, stric i sinovac,...Naziva se jo i KOLATERALNOM, a poboni srodnici KOLATERALIMA. Poboni srodnici su punokrvni ako su im oba roditelja zajednika (GERMANI), a polukrvni ako potjeu od istog oca (CONSANGUINE) ili samo od iste majke (UTERINI). Isto znaenje imaju i nazivi punorodno i polurodno pobono srodstvo. Potomci se u tom sluaju nazivaju polubraom i polusestrama. Unutar linije (loze) srodnici se razvrstavaju po stupnjevima ili koljenima prema pravilu: koliko poroda toliko stupnjeva ( quot generationes tot gradus). Prema tom pravilu rauna se i srodstvo u pob.liniji s tim da se uzima u obzir broj poroda u obje linije, osim roenja zajedn.pretka. Tako su brat i sestra u 2.stupnju srodstva, stric i strinovac u 3. stupnju... Takav sustav raunanja naziva se COMPUTATIO CIVILIS. Brana veza postoji izmeu osoba koje su sklopile brak. Brani drugovi imaju meusobno pravo nasljeivanja po osnovi zakona samo ako se u trenutku smrti ostavitelja nalazio u valjanom braku status se dokazuje izvodom iz matice vjenanih oboriva predmjeva. Izvanbrana veza izvanbrani drug je izjednaen s branim. Izvanbrana zajednica je ivotna zajednica neudane ene i neoenjenog mukarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smru. Prema Ob.zakonu imovinskopravni uinci izvanbr.zajednice priznaju se ako je zajednica trajala najmanje 3 god. Iznimno se mogu ti uinci priznati i za onu zajednicu koja je krae trajala akoje u njoj roeno zajedn.dijete. Posvojenje to je odnos koji se temelji da aktu posvojenja (adopcije) tueg maloljetnog djeteta. SRODNIKIM POSVOJENJEM nastaje izmeu posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane i posvojenika i njegovih potomaka s druge strane neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dunosti koja iz toga proizlaze. Istodobno prestaju meusobna prava i dunosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika. RODITELJSKIM POSVOJENJEM ne nastaje izmeu posvojenika i srodnika posvojitelja odnos srodstva, nego se izmeu posvojitelja s jedne strane i posvojenika i njegovih potomaka s druge strane zasnivaju prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu roditelja i djece. Na Ob.zakon predvia samo srod.posv. Akt posvojenja je odluka o posvojenju koju donosi Centar za soc.skrb.

134

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Naela zakonskog nasljeivanja a) Naelo grupiranja srodnika po parentelama. Naslj.su redovi zasnovani na tzv. PARENTERALNOM SUSTAVU temelji se iskljuivo na krvnom srodstvu. Parentela je skup krvnih srodnika koji ini rodonaelnik sa svojim potomcima. 1.parentela sastavljena je iskljuivo od ostaviteljevih potomaka, sam ostavitelj je tu rodonaelnik dakle prvi zajedniki predak svih potomaka. Npr.ako je otac ostavitelj, tada 1.p. ine njegova djeca ako su iva. No, ako je koji od sinova i keri ostavitelja mrtav, a sam ima djece, tada u 1.p.ulaze i njegova djeca. 2. parentela sastoji se od ostaviteljevih roditelja i njihovih potomaka (brae i sestara ostavitelja i njihovih potomaka brati, sestrina, itd.). 3. parentelu ine djedovi i bake ostavitelja po oevoj i majinoj strani te njihovi potomci (strievi i ujaci itd.ostaviteljevi). 4. parentelu ine pradjedovi i prabake ostavitelja i njihovi potomci. Ako jedna parentela ima najmanje 2 rodonaelnika, tada se dijele na LOZE, a ako susreemo vie rodonaelnika, loze dijelimo na GRANE. b) Naelo iskljuivosti. Pozivanje na naslj.po naslj.redovima znai da nasljednici blieg naslj.reda iskljuuju iz naslj.osobe daljnjeg naslj.reda. Iznimka: ako u 1.naslj.redu ostane brani drug ostavitelja kao jedini nasljednik, jer nije bilo potomaka, nee mu pripasti cijela ostavina, nego ulazi u 2.naslj.red u kojem nasljeuje zajedno s roditeljima ostavitelja. Ali, ako je u 1.naslj.redu bilo potomaka, brani drug e naslijediti kao jedini nasljednik u sluaju da se svi potomci odreknu naslj. c) Naelo predstavjanja (reprezentacije). Ono znai da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov ivi potomak. Po tom naelu nasljeuju iskljuivo potomci. Stoga to naelo nalazi primjenu u prva tri naslj.reda, ali ne i u 4.u kojem potomci uope ne nasljeuju. d) Naelo prirataja (akrescencije). To je naelo prema kojem sunasljedniku prirasta dio drugog sunasljednika ako taj sunasljednik otpadne, a istog je stupnja srodstva i iste kvalitete sa sunasljednikom kojem njegov dio prirauje. Po tom naelu ureuju se odnosi meu sunaslj.istog stupnja srodstva i iste kvalitete. Ali, to naelo dolazi u obzir samo onda ako se u sluaju ispadanja sunaslj.ne moe primijeniti naelo repr ezentacije. e) Naelo prijenosa (transmisije). Ono znai da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike. Po ovom naelu nasljeuju nasljednici.

135

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pojedini nasljedni redovi Prvi nasljedni red U njega ulaze ostaviteljevi potomci, posvoje i njegovi potomci, te brani drug ostavitelja. Ako ostavitelj u trenutku svoje smrti nije bio u braku nego u izvanbranoj zajednici, u 1.naslj.red ulazi izvanbrani drug. Nasljednici 1.naslj.reda dijele ostavinu na jednake dijelove. U 1.naslj.redu moe doi do naslj.i po naelu reprezentacije i po naelu transmisije, a ima sluajeva i akrescencije. Drugi nasljedni red U njega idu brani drug odnosno izvanbrani drug ostavitelja, njegovi roditelji i njihovi potomci braa i sestre i njihovi potomci. Do naslj.u 2.naslj.r. dolazi ako ostavitelj nije iza sebe ostavio potomke. Do naslj.u 2.naslj.redu nee doi ako je iza ostavitelja bilo potomaka, ali su se svi odrekli naslj. U tom sluaju brani drug ostaje u 1.naslj.redu i nasljeuje ostavinu kao jedini nasljednik. Nasljednici 2.naslj.reda dijele ostavinu tako da jednu polovicu dobivaju roditelji, a drugu polovicu brani drug ostavitelja. I u ovom naslj.redu mogu doi do primjene naela iz 1.naslj.reda, osobito na ela reprezentacije i prirataja. No, kako kod nas prevladava tip male obitelji koju ine brani drug i djeca te se kao nepravda doivljava sluaj kad brani drug mora dijeliti ostavinu s ostaviteljevom braom i sestrama, zakonodavac je iskljuio primjenu naela reprez. u sluaju kad su oba roditelja umrla prije ostavitelja. U tom sluaju brani drug nasljeuje cijelu ostavinu. Ako su roditelji nadivjeli ostavitelja koji nije imao branog odnosno izvanbranog druga, tada oni nasljeuju cijelu ostavinu na je dnake dijelove. Ako je, pak, samo jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, njegov dio koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj (prirataj). Meutim, ako je taj roditelj imao potomke, tada bi umjesto prirataja dolo do primjene naela reprez. pa bi njegov dio ostavine naslijedili njegovi potomci. Trei nasljedni red U njega ulaze djedovi i bake. Pritom jednu polovicu nasljeuje djed i baka s oeve strane, a drugu polovicu djed i baka s majine strane. Budui da nasljeuju unutar loze na jednake dijelove, svaki od njih dobiva . Do nasljeivanja u 3.naslj.redu dolazi ako ostavitelj nije ostavio ni potomke ni branog odnosno izvanbranog druga, ni roditelje, niti su roditelji ostavili nekog potomka. esta je akrescencija, a mogua je i reprez. Do akr.e npr.doi ako su djed i baka jedne loze umrli prije osavitelja, a nisu ostavili nijednog potomka. Dio ostavine koji bi im pripao prirasta djedu i baki druge loze i njihovim potomcima. Do reprez.e doi ako djed i baka jed ne loze umru prije ostavitelja jer tada dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja (1/4) nasljeuju njegovi potomci. Naravno, ako je iza ostavitelja ostao brani drug i npr.djed, tada brani drug dobiva ve jer on iskljuuje sve nasljednike 3 .naslj.reda-

136

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
etvrti nasljedni red ine ga pradjedovi i prabake. Pola dobivaju pradjedovi i prabake s oeve strane, a pola pradjedovi i prabake s majine strane. Pretpostavke nasljeivanja u ovom naslj.redu su da ostavitelj nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni branog odnosno izvanbranog druga, ni djeda ni baku, niti su ovi ostavili nekog potomka. Ovdje nema repr. a akr.je mogua. Npr. ako nema jednog para unutar loze, dio koji bi mu pripao da su ivi, prirasta dr ugom paru iste loze; isto tako, ako nema pradjedova i prabaka jedne loze, dio koji bi im pripao da su ivi prirasta pradjedovima i prabakama druge loze. POSEBNE ODREDBE ZA NEKE NASLJEDNIKE Nasljedno pravo branog druga. Kod branog druga kao nasljednika treba razlikovati 2 mogua sluaja: 1. je kad brani drug redovito nasljeuje. U tom sluaju brani drug u 1.naslj.redu dijeli ostavinu na jednake dijelove s potomcima i posvojetom, a u 2.naslj.redu dobiva ostavine, dok drugu dobivaju ostaviteljevi roditelji. Nasljednike 2.naslj.reda iskljuuje u sluaju kad su oba roditelja umrla prije ostaviteljeve smrti, a nasljednike 3,4. i ostalih naslj.redova brani drug uvijek iskljuuje. Novi ZN ne poznaje tzv.varijabilni nasljedni bio branog druga (to je kad je brani drug nasljeivao s nasljednicima 2.naslj.reda, a nije imao nunih sredstava za ivot, sud je mogao odluiti da dobije povrh svoje polovice i jedan dio ostavine dr.nasljednika iz 2.naslj.reda ili ak i cijelu ostavinu). Brani drug gubi pravo na naslj.: a) ako je ostavitelj za ivota podnio tubu za rastavu ili ponitaj braka, odnosno sporazumni zahtjev za rastavu braka, a poslije smrti ostaviteljeve utvrdi se da su tuba / sporazum bili osnovani; b) ako je njegov brak proglaen nepostojeim ili je bio poniten poslije ostavit.smrti; c) ako je njegova zajednica ivota s ostav.bila trajno prestala njegovom krivnjom ili po sporazumu s ostaviteljem. Nasljedno pravo izvanbranog druga . Pravo naslj.izv.druga uvjetovano je sljedeim pretpostavkama: a) da je izmeu njega i ostavitelja postojala izvanbr.zajednica; b) da je izvanbr.zajednica trajala dulje vrijeme te da je prestala ostaviteljevom smru; c) da su bile ispunjene pretpostavke koje se zahtijevaju za valjanost braka. Nasljedno pravo izvanbranog djeteta. Djetetovom majkom smatra se ena koja ga je rodila mater semper certa est majka je uvijek sigurna. Ako je dijete roeno u braku, vrijedi pravno pravilo: pater est quem nuptiae demonstrant otac je onaj koji je po zakonu brani drug majke. Zahtijeva se da je dijete roeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom 300 dana od prestanka braka. Izvanbr.dijete nasljeuje izvanbr.oca samo onda ako je oinstvo utvreno.

137

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nasljedno pravo posvojenika. Kod srodnikog posvojenja pravni se poloaj posvojenika i njegovih potoma ka potpuno izjednauje s pravnim poloajem posvojiteljevih potomaka. Posvoje gubu pravo nasljeivanja prema svojim krvnim srodnicima i oni prema njemu. Kad dijete posvoji ouh ili maeha meusobno pravo naslj.posvojenika i roditelja koji je u braku s posvojiteljem i roditeljevih krvnih srodnika ne prestaje. Srodn.posvojenje mogu zasnovati samo brani drugovi zajedniki, a samo jedan brani drug ako je drugi brani drug roditelj djeteta koje se posvaja. Oporuno nasljedno pravo Oporuka je razradba posljednje volje kojom ostavitelj raspolae svojom imovinom za sluaj smrti. Kodicil je razredba posljednje volje koja moe sadrati sve mogue i doputene odredbe, osim imenovanja nasljednika. (u naem pravu nema vie razlike izmeu oporuke i kodicila). Oporuku moe sastaviti svaka fiz.osoba ako je navrila 16 god. i ako je sposobna za rasuivanje praesumptio iuris. Oporuka ima sljedee karakteristike: a) Oporuka je jednostrani p.p. b) O.je strogo osobni p.p. c) O.je strogo formalan p.p. d) O.je opoziv p.p. Onaj koji svoj u oporuku opoziva mora imati navrenih 16 god. i mora biti sposoban za rasuivanje. Vrste oporuke: Privatna je ona oporuka koju pravi sam oporuitelj bez prisustva javnih tijela ili tijela koja u danom sluaju nastupaju kao javna tijela. Priv.o.moe biti: - vlastoruna (holografksa) - pisana oporuka pred svjedocima (alografska) ili - usmena o.pred svjedocima. Javna je ona o.koja je nainjena uz sudjelovanje javnih tijela. Ovlateni su je sastaviti: - sudac op.suda. - sudski savjetnik u op.sudu, - javni biljenik, - u inozemstvu konzularni odnosno dipl.-konz.predstavnik RH. Meunarodna oporuka je podvrsta javne oporuke. Redovita je ona o.koja se moe praviti u svakoj prilici. Oblik joj je strog, a rok valjanosti neogranien. Red.su oporuke: privatne pisane oporuke, j avna o.i me.o. Izvanredna je ona koja se pravi u izvan.okolnostima zbog kojih nije mogue oporuiti ni u jednom drugom valjanom obliku. Njen je oblik blai, a rok valjanosti organien. Samo jedna izv.o: oporuka pred svjedocima.

138

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osn. je obilk oporuke pisana oporuka. Vlastoruna ili holografska o. je ona koju je oporuitelj sam vlastoruno napisao i potpisao. Za njenu valjanost nije nuno da se u njoj naznae mjesto i datum sastavljanja. Pisana oporuka pred svjedocima (alografska o.) je oporuka koju moe nainiti samo oporuitelj koji zna itati i pisati. Sastavlja se tako da je netko drugi napie po kazivanju oporuitelja, koji je mora potpisati pred dva svjedoka izjavljujui da je isprava koju potpisuje njegova oporuka. Nakon te izjave i potpisa oporuitel ja stavljaju svjedoci svoje potpise. Za oporuku pisanu na stroju ili raunalu, pa makar je pisao i sam oporuitelj, potrebne su sve one formalnosti koje se zahtijevaju za pisanu oporuku pred svjedocima. Svjedoci se moraju potpisati na samoj oporuci; ne mor aju znati sadraj oporuke. Javna oporuka ovlatena osoba sastavlja o.na osnovi kazivanja oporuitelja i to tako da opor.izjavi svoju posljednju volju, a ovlatena osoba unese tu izjavu u ispravu to je vjernije mogue. Nakon toga ovlatena osoba e pro itati oporuku oporuitelju, objasniti mu pravne posljedice opor.raspolaganja i dati mu da pred njim oporuku potpie. Ovl.osoba e tada sastaviti zapisnik. Ako oporuitelj nije u stanju potpisati sastavljenu oporuku / zapisnik, priopit e razlgo ovlatenoj osobi koja e ga zabiljeiti na oporuci / zapisniku. Opor.moe traiti od neke druge osobe da ga potpie. U sluaju da opor.nije u stanju proitati sastavljenu mu oporuku, proitat e mu je ovlatena osoba pred dva svjedoka koji razumiju jezik na kojem je napisana, a on e ju u njihovoj nazonosti potpisati poto izjavi da je to njegova oporuka. Svaki graanin moe praviti javnu o., ali onaj koji ne zna itati i pisati ili ne moe itati i pisati MORA praviti javnu o. Ako na to ne pazi, oporuka je nevalja na. Meunarodna oporuka mora biti sastavljena u pisanom obliku. Oporuitelj ne mora vlastoruno napisati oporuku, moe mu je napisati netko drugi. Bitno je da pred ovlatenom osobom i u nazonosti dvaju svjedoka izjavi da je podnesena isprava njegova oporuka i da je upoznat s njenim sadrajem. Ovlatena osoba stavlja na kraju oporuke datum njena potpisivanja bez kojega oporuka ne bi bila valjana. Ovl.osoba je duna oporuitelju izdati potvrdu o sastavljanju me.o. iako njeno nepostojanje ili neispravnost ne utjee na valjanost oporuke u smislu oblika. Usmena oporuka se moe praviti samo u izvanrednim prilikama zbog kojih oporuitelju nije mogue oporuiti u bilo kojem drugom obliku. Ta se oporuka pravi tako da oporuitelj pred dva istodobno nazona svje doka usmeno izjavi svoju posljednju volju. O.vrijedi samo jo 30 dana od prestanka izv.okolnosti u kojima je sainjena. Svjedoci usmene o.duni su to prije napisati ono to im je oporuitej izjavio i to predati sudu ili javnom biljeniku, ili to usmeno po noviti pred sudom ili j.b. te opisati kad, gdje i pod kakvim je okolnostima oporuitelj oitovao svoju posljednju volju. Svjedoci mogu biti samo osobe koje mogu biti i svjedoci javne oporuke, ali ne moraju znati itati i pisati bitno je da razumiju jezik na kojem je opor.oitovao svoju posljednju volju.

139

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Svjedoci oporuke Ne mogu biti svjedoci pisane op.pred svjedocima, niti kod sastavljanja javne oporuke niti mogu u svojstvu ovlatne osobe sastavljati oporuku po kazivanju oporuitelja: potomci oporuitelja, njegova posvojad i njihovi potomci, njegovi precii posvojitelji, njegovi srodnici u pob.lozi do 4.stupnja, brani drugovi svih navedenih osoba te oporuiteljev brani drug (dakle, niti jedan nasljednik 1.naslj.reda). Svjedok oporuke, da bi se sauvala puna objektivnost, ne smije imati nikakve koristi iz oporuke. Sadraj oporuke Imenovanje nasljednika iako to po naem pravu nije vie bitno. Po oporuci, nasljednik je onaj koji nasljeuje cijelu ostavinu ili njen razmjerni (alikvotni) dio. Meutim, ako je nekoj osobi ostavljena samo pojedina stvar iz ostav.mase ili pojedino pravo iz ostavine tada se takva osoba naziva zapisovnik (legatar), a ono to joj je ostavljeno naziva se zapis (legat). Kod oporuke se u prvom redu mora utvrditi prava volja oporuit elja. Kad ostavlja samo dio imovine nasljedniku, oporuitelj to moe uiniti bilo odreenjem tog dijela putem razlomka, bilo naznakom stvari ili prava iz imovine (ex re certa). Upravo za taj posljednji nain odreivanja nasljednikova dijela po ZN se predmn ijeva da je doista zapis, osim ako se ustanovi da je oporu.volja bila da mu osoba kojoj ostavlja pojedinu stvar ili pravo bude nasljednik. Osim preutno (imenovanjem oporunog nasljednika), oporuitelj moe iznaslijediti jednog ili vie zak.zastupnika izrijekom. Oporuna odredba o iznasljeenju moe se pobijati ako je njome povrijeen novani dio zak.nasljednika. Zamjene (supstitucije) moe biti obina ili vulgarna i povjerbena ili fideikomisarna. Obina zamjena (vulgarna supstitucija) znai imenovanje zamjenika nasljedniku. Supstitut e doi do nasljeivanja ako nasljednik (institut) umre prije ostavitelja, se odrekne nasljedstva ili postane nedostojan. Povjerbena zamjena (fideikomisarna supstitucija) znai imenovanje nasljednika nasljedniku odnosno zapisovniku. Zabranjena je po naem zakonu. Zapisi (legati) osoba zapisovnika mora biti odreena ili bar odrediva. Uvjeti, rokovi, nalozi. Uvjeti moraju biti obj.mogui i pravno doputeni. Nemogui, nedoputeni i nemoralni uvjeti smatraju se kao da ne postoje ne izazivaju nitetnost oporuke ta iznimka in favorem testamenti pravda se injenicom da u vrijeme utvrivanja valjanosti oporuke ostavitelj vie nije iv da bi mogao otkloniti nitetnost. Namet ili nalog smatra se raskidnim uvjetom, pa nalogom optereeni gubi ono to mu je oporukom ostavljeno, ako ne ispuni nalog. Nedoputeni i nemoralni nalozi uzimaju se pro non scripto. Oblik naloga ima i oporuna odredba o tzv.nesamostalnoj zakladi kojom oporuitelj odreuje da se dio ili cijela ostavina, odnosno pojedina stvar ili pravo iz ostavine upotrijebi za ostvarenej neke doputene svrhe, npr.za zbrinjavanje naputene djece.

140

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ostavitelj moe oporukom odrediti jednu ili vie osoba za izvitelja oporuke mora imati posl.sposobnost moe biti i fiz.i pravna osoba. Osoba koju oporuitelj odredi za izvritelja nije duna prihvatiti tu dunost, ali e se smatrati da ju je prihvatila ako ju odmah po proglaenju oporuke ne odbije. Njegova osn.dunost je postarati se da oporuka bude izvrena po oporuiteljevoj volji. On ima pravo, na teret ostavine, na naknadu trokova i primjerenu nagradu za svoj trud, ali s time da se ne umanji vrijednost nunog dijela. Sud, javni biljenik i konzularno odnosno dipl -konz.predstavnitvo duni su uvati oporuku. Oporuitelj moe uvijek svoju o.opozvati u cijelosti ili djelomino. Moe se opozvati na vie naina: a) Unitenjem isprave; b) Izjava o opozivu strogo formalna, ne mora se dati u onom obliku u kojem je napravljena oporuka koja se opoziva; c) Pravljenje nove oporuke koja moe biti sadrajno suprotna staroj. Opozove li oporuitelj kasniju o., ranija se osnauje, osim ako se dokae da oporuitelj to nije htio. d) Konkludentne radnje to je sluaj kad oporuitelj jo za ivota raspolae svojom imovinom protivno oporuci. Proglaenje oporuke je sudska radnja u kojoj sud sve oporuke odreenog oporuitelja otvori i proita pred dva punoljetna graanina i o tome sastavi zapisnik. Tumaenje oporuke se usmjeruje na utvrivanje prave volje odnosno namjere oporuitelja. U sluaju sumnje o njegovoj namjeri, treba prihvatiti tumaenje koje je povoljnije za opor.a ne zak.nasljednika. U dvojbi o oporu.namjeri, treba prihvatiti ono to je povoljnije za osobu kojoj je naloena neka obveza. Razlozi nitetnosti oporuke su: a) nesposobnost oporuitelj a, tj, ako u vrijeme sastavljanja oporuke nije imao 16 god. ili nije bio sposoban za rasuivanje; b) nemogunost i nedopustivost sadraja oporuke. Razlozi pobojnosti oporuke su: a) mane volje kod oporuitelja, tj. ako je prijetnjom ili silom natjeran da sas tavi oporuku ili ju je sastavio zbog prijevare ili zablude. Rok za tubu na ponitenje je godina dana od saznanja za razlog pobojnosti, s tim da taj rok ne moe poeti tei prije proglaenja o. Krajnji je (obj.) rok 10 god. od proglaenja oporuke, ali prem a osobi koja je prouzroila mane oporuiteljeve volje, taj rok je 20 god. od proglaenja oporuke; b) nedostatak propisanog oblika rok godinu dana, obj.rok 10 god. Ponitenje o.moe zahtijevati samo osoba koja za to ima pravni interes najee zak.nasljednici; c) raspolaganja suprotna pravu na nuni dio to pravo ima samo nuni nasljednik u roku od 3 god.od proglaenja oporuke.

141

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Rekonstrukcija oporuke Zainteresirane osobe mogu dokazivati pred sudom da je oporuka postojala, da je unitena, izgubljena, sakrivena bez oporu.znanja, da je bila sastavljena u zak.obliku, te da je imala odreeni sadraj. Ako se sve to dokae, tada e se o.rekonstruirati u obliku SUDSKOG ZAPISNIKA. Za valjanost sporazuma o postojanju oporuke potrebna je suglasnost dr.odvjetnika ako bi, da nema oporuke, ostavina pripala opini ili gradu. Doe li, meutim, meu zainteresiranim osobama do spora o pravno relevantnim injenicama ili je ostav.postupak ve okonan, rekonstrukcija je mogua iskljuivo putem parnice. Hrvatski upisnik oporuka Vodi ga Hrvatska javnobiljenika komora. To je javni upisnik, no podaci koje sadri ne mogu se prije oporu.smrti nikome staviti na raspolaganje, osim oporuitelju ili osobi koju je on posebno ovlastio. injenica da oporuka nije evidentirana u Hrv.u.o. nije od utjecaja na njenu valjanost. Nuno nasljedno pravo Nuno naslj.pravo je skup pravnih pravila kojima se odreuje krug osoba kojima je oporuitelj duan ostaviti odreeni dio svoje imovine, odnosno koje imaju pravo na dio ostavine. Nuni dio je odreeni dio zak.dijela, tj. dio onog dijela koji bi nuni nasljednik kao zak.nasljednik dobio da nema oporuke. Prema tome, oporuitelj ne moe slobodno raspolagati nunim dijelom. Nuni dio daje se samo na zahtjev, nikada po slub.dunosti. Nuni nasljednik ima pravo zahtijevati nuni dio samo ako je u konkretnom sluaju istodobno i zak.nasljednik. U 1.kategoriju ulaze oni nuni nasljednici koji imaju pravo zahtijevati nuni dio zato to su zak.nasljednici APSOLUTNI NUNI NASLJEDNICI: potomci umrlog, njegov a posvojad i njihovi potomci te njegov brani drug. U toj kategoriji svi nuni nasljednici imaju pravo na onog dijela koji bi im pripao po zakonu. U 2.kategoriju spadaju oni nasljednici za koje se trae 2 pretpostavke: 1) nasljednici moraju u konkretnom sluaju biti i zak.nasljednici i 2) moraju biti trajno nesposobni za rad i ne smiju imati nunih sredstava za ivot. Tu spadaju: ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali preci (djedovi, bake itd.). Nuni dio tih nasljednika iznosi 1/3 njihova zak.dijela.

142

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izraunavanje nunog dijela U prvom redu treba utvrditi aktivu ostavitelja u koju treba ukljuiti sve trabine, pa i one prema nekom od nasljednika. Od tako utvrene aktive treba odbiti pasivu dugove, ukljuivo i trokove pokopa, popisa i procjene ostavine. Ostaje ISTA OSTAVINA. Vrijednosti iste ostavine pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj uinio nekom zak.nasljedniku, bez obzira nasljeuje li ostavitelja. Pribraja se takoer i vrijednost darova koje je ostavitelj uinio treim osobama, koje nisu zak.nasljednici, u posljednjoj godini svog ivota. Ne pribraja se vrijednost darova uinjenih u opekorisne svrhe kao ni onih koji se na temelju zakona ne uraunavaju nasljedniku u nasljedni dio. Iz tako izraunate vrijednosti ostavine OBRAUNSKA VRIJEDNOST OSTAVINE odreuje se vrijednost nunog dijela. Kad se nuni dijelovi podmire, ono to je preostalo naziva se RASPOLOIVI DIO i njime moe ostavitelj slobodno raspolagati. Uraunavanje (collatio) je institut po kojem se svakom zak.nasljedniku uraunavaju u njegov nasljedni dio sve ono to je dobio na ime dara ili zapisa od ostavitelja za ivota. Ne uraunavaju se u nasljedni dio: - darovi za koje je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije ili u oporuci da se ne uraunavaju ili se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila njegova volja; - vrijednost plodova i dr.koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari; - manji uobiajeni darovi; - trokovi uzdravanja i kolovanja, ali samo u granicama ostaviteljeve obveze da nasljednika uzdrava i koluje. Nunom nasljedniku u nuni dio se uvijek uraunavaju dobiveni darovi i zapisi. Smisao odredaba o uraunavanju je da se ostavina pravino raspodjeli na zak.nasljednike. Ovakvo uraunavanje koje je izvreno samo raunski, tj.bez vraanja darova u ostavinu, naziva se IDEALNIM URAUNAVANJEM ILI IDEALNOM KOLACIJOM. ZN poznaje i REALNU KOLACIJU, ali samo kao iznimku. Predvieno je da nasljednik ima pravo vratiti darovanu stvar u ostavinu i tako izbjei idealno uraunavanje, tako da realna k.zapravo ni nije uraunavanje. Umanjenje oporunih raspolaganja i vraanje darova zbog povrede nunog dijela Nuni dio je povrijeen kad ukupna vrijednost raspolaganja koja je ostavitelj uinio oporukom i darovima premauje raspoloivi dio ostavine, pa zbog toga nuni nasljednik ne moe dobiti punu vrijednost svog nunog dijela. Kad je dolo do povrede nunog dijela, oporuna raspolaganja e se umanjiti, a darovi vratiti u mjeri potrebnoj da se dopuni nuni dio. Najprije se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nuni dio time ne bi bio namiren, vraaju se darovi.

143

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za vraanje darova, postoji red vraanja: vraanje poinje od posljednjeg dara i nastavlja se obratno redom kojim su uinjeni. Do umanjenja oporunih raspolaganja i vraanja darova ni kad ne dolazi po slub.dunosti, ve iskljuivo na zahtjev nunih nasljednika. Tuba za umanjenje oporunih raspolaganja mora se podii u roku od 3 god.od proglaenja oporuke, a tuba za vraanje dara takoer u roku od 3 god., ali raunajui od dana ostaviteljeve smrti odnosno od dana pravomonosti rjeenja o proglaenja umrlim. Rokovi su zastarni. Iskljuenje nunih nasljednika Nuni nasljednik moe biti iskljuen: 1. ako je povrijedio neku zak.ili moralnu obvezu koja proizlazi iz njegovog obit.odnosa s ostaviteljem; 2. ako je namjerno poinio neko tee kaz.djelo prema ostavitelju, njegovom branom drugu, djetetu ili roditelju: 3. ako je uinio kaz.djelo protiv RH ili vrijednosti zatienih me.pravom; 4. ako se odao neradu i nepotenom ivotu. U sluaju potpunog iskljuenja nunog nasljednika s njim se postupa kao da je umro prije ostavitelja. Primjenjuje se naelo reprezentacije. Lienje nunog dijela Oporuna odredba o lienju nunog dijela bit e valjana samo ako su ispunjene 2 zak.pretpostavke: 1. se odnosi na ostaviteljeva potomka kojeg on eli liiti nunog dijela. Lienik mora u trenutku sastavljanja oporuke ili kasnije u vrijeme ostaviteljeve smrti biti rasipnik ili prezaduen; 2. se odnosi na potomke: mogu biti lienikovo maloljetno dijete ili unuk od prije umrl og djeteta ili lienikovo punoljetno dijete ili unuk od prije umrlog djeteta, pod uvjetom da su punoljetno dijete i unuk nesposobni za rad i da nemaju nunih sredstava za ivot. Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja ako je lienje djelomino i kad u tr enutku ostaviteljeve smrti vie ne postoje pretpostavke za lienje.

144

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nasljednopravni ugovori Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za ivota sklapa ga predak (ustupitelj) sa svojim potomcima, i tu predak razdjeljuje i ustupa potomcima cjelokupnu ili dio svoje postojee imovine. Za valjanost tog ugovora potrebna je suglasnost sve djece i ostalih potomaka koji su po zakonu pozvani naslijediti ustupitelja. Ustupitelj moe i svom branom drugu ustupiti imovinu. To je p.p.meu ivima, besplatan, ali moe biti i naplatan, i moe se opozvati. Naplatan e biti ugovor ako ustupitelj pridri za sebe ili svog branog druga ili oboje ili neku drugu osobu pravo uivanja na dijelu ili svim ustupljenim dobrima, ili ugovori doivotnu rentu, doivotno uzdravanje ili sl. Ustupitelj moe opozvati ugovor glede odreenog potomka ili branog druga i zahtijevati povrat ustupljenog iz istih razloga iz kojih moe opozvati uinjeno darovanje, ali takoer ga moe opozvati ako potomak ili brani drug ne ispunjava obvezu uzdravanja ili ne isplati njegove dugove koje je preuzeo. Ono to je potomku ustupljeno nema karakter dara. Ako se ma i jedan potomak ne suglasi s ustupanjem i rasodjelom, dolazi ex lege do konverzije tog ugovora u ugovor o darovanju. Do te konverzije e doi i onda kad se nakon sklapanja ugovora usupitelju rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je proglaen umrlim. Objekt ugovora je sadanja imovina (ili njen dio) ustupitelja. Mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od strane suca nadl.suda ili javnog biljenika. Ostavinski postupak Ostavinski postupak je skup procesnopravnih radnji suda i stranaka usmjerenih na utvrivanje i zatitu nasljednopravnih odnosa. U ost.postupku se utvruje: - tko su ostaviteljevi nasljednici, - sastav ostavine i - koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i dr.osobama. To je izvanparnini postupak; pravna pravila kojima se ureuje o.p. nazivaju se i formalnim nasljednim pravom.

145

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osnovna naela ostavinskog postupka a) Naelo oficioznosti o.p.pokree sud po slub.dunosti im sazna da je neka osoba umrla ili da je proglaena umrlom; b) Naelo ekonominosti i pomoi strankama sud je duan, tijekom cijelog postupka, paziti da prava stranaka budu to prije utvrena i osigurana; c) Naelo pismenosti i usmenosti sud e uzeti u obzir sve navode, prijedoge i dokaze koje zainteresirana osoba podnese sudu pisano ili usmeno; d) Istrano (inkvizitorno) i raspravno naelo sud uzima u obzir kako dokaze koje su stranke podnijele, tako i one koje je sam pribavio; e) Naela kontradiktornosti i nekontradikornosti nije potrebno da se u svakom sluaju da prilika sudioniku u postupku da se oituje o izjavama dr.sudionika. Nadlenost za raspravljanje ostavine Za raspravljanje nepokretne ostavine, isljuivo je nadl.h rv.sud ako se ona nalazi na teritoriju RH, neovisno o tome je li ostavitelj dravljanin RH, osoba bez dravlj., osoba kojoj se dravlj.ne moe utvrditi ili izbjeglica. Za raspravljanje pokretne ostavine naeg dravljanina bit e nadl.hrv.sud ako se pokretnine nalaze na teritoriju RH, inae sud zemlje u kojoj se pokretnine nalaze. Ipak, i u tom sluaju e biti nadl.hrv.sud ako po pravu drave u kojoj se pokretnine nalaze nije nadl.strani sud odnosno ako sud odbije da raspravlja ostavinu. Hrv.sud e biti nadl. i za raspravljanje pokretne ostavine stranog dravljanina kad se ona nalazi u RH, osim ako protivno ne zahtijeva naelo reciprociteta. Takoer, hrv.sud e biti nadl. i za osobe bez dravlj, osoba ije dravlj.ne moe utvrditi kao i izbjeglica, ako im se ostavina nalazi u RH ili ako je ostavitelj u vrijeme smrti imao preb.u RH. U naem pravu glede nadl.za raspravljanje ostavine (nepokretne i pokretne) vrijedi NAELO SMJETAJA STVARI (forum rei sitae). Stvarna nadlenost nadl.je op.sud, odnosno javni biljenik kao povjerenik suda. Postupak vodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik. Odluke se donose u obliku rjeenja, protiv kojih je doputena alba. Protiv rjeenja javnog biljenika podnosi se prigovor op.sudu. Ako rjeenje javnog biljenika bude u cijelosti ili djelomino ukinuto rjeenjem suda, protiv tog rjeenja nije doputena samostalna alba sud e odluiti sam o ukinutom dijelu rjeenja. Protiv rjeenja 1.suda doputena alba, koja se podnosi up.sudu. Izv.pravni lijekovi, osim zahtjeva za zatitu zakonitosti, nisu doputeni. Mjesna nadlenost mjesno je nadl.sud na podruju kojeg je ostavitelj imao preb./bor. u vrijeme smrti (ostavinski sud). Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni preb.ni bor. u RH, nadl.je sud na ijem podruju se nalazi preteni dio ostavine. Ako se, meutim, nijedan dio ostavine ne nalazi u RH, mjesno je nadl.sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu dravljana.

146

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tijek postupka Prethodne radnje: a) sastavljanje smrtovnice kad neka osoba umre ili bude progl aena umrlom, matiar koji je nadl.upisati smrt u maticu umrlih, duan je u roku od 30 dana od tog upisa sastaviti i dostaviti smrtovnicu ostav.sudu. Smrtovnica je isprava koja sadri podatke o ostavitelju, njegovim srodnicima, branom drugu, ostavini, oporuci i dr.koji su relevantni za voenje ostav.postupka. Ima snagu javne isprave samo glede podataka koji potjeu iz matice umrlih. b) popis ostaviteljeve imovine svrha tog popisa je zatita prava i interesa nasljednika, zapisovnika, ostaviteljevih vjerovnika i dr. Sud e narediti popis kad se ne zna tko su nasljednici, gdje im je boravite, kad su to osobe koje se ne mogu same brinuti o svojim pravima i interesima, ili kad popis zahtijevaju nasljednici, zapisovnici i vjerovnici ostavitelja. Popis obavlja sudski slubenik, javni biljenik kojeg odredi sud ili sudski savjetnik koji vodi postupak u nazonosti 2 punoljetnih osoba i, po potrebi, sudskog vjetaka. Iznimno se popis imovine moe izvriti i bez odluke suda ako to zahtijevaju posebne okolnosti, te e ga tada obaviti uredujui polic.slubenik i predati ga matiaru. Na izvreni popis stranke mogu staviti prigovor. c) osiguranje ostavine mjere osig.mogu biti: 1. predaja stvari na uvanje pouzdanoj osobi, 2. predaja gotovog novca, vrijednosnih papira, drag ocjenosti i dr.vanih isprava na uvanje sudu na ijem podruju se ostavina nalazi, 3. peaenje prostorija u kojima se nalaze stvari iz ostavine, 4. privr.mjere predviene Ovrnim zakonom; 5. imenovanje privr.skrbnika ostavine kad su nasljednici nepoznati ili nepo znatog boravita postavlja ga sud. d) proglaenje oporuke pod tim se razumijeva radnja suda kojom se obznanjuju postojanje, sadraj i oblik oporuke. Sastoji se u otvaranju i itanju oporuke u nazonosti dviju punoljetnih osoba, koje mogu biti i naslje dnici, i o tome sastaviti zapisnik. Ne proglaava se oporuka o ijoj je rekonstrukciji voena parnica. Sud je duan proglasiti sve oporuke ostavitelja, pa i one koje po zakonu nisu valjane. Pokretanje postupka pokree ga ostav.sud po slub.dunosti kada primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih ili pravomono rjeenje o proglaenju neke osobe umrlom. Odluka da se ostavina ne raspravlja u 2 sluaja: 1. je kad umrli nije ostavio nikakvu imovinu; 2. je kad je umrli ostavio samo pokretnu imovinu, a nijedna od osoba pozvanih na naslj.ne zatrai da se provede ost.postupak. Dakle, ost.rasprava se obvezatno provodi samo kad u ostavini ima nekretnina.

147

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ostavinska rasprava sud poziva na ost.raspravu zainteresirane osobe. Ako se ne zna ima li nasljednik a, sud e oglasom pozvati osobe koje polau pravo na naslj.da mu se prijave u roku od 6 mj. od objave oglasa u NN ili na sudskoj oglasnoj ploi. Isto se postupa kad je nasljedniku postavljen privr.zastupnik zbog toga to mu je nepoznato boravite ili kad se nasljednik ili njegov zak.zastupnik nalaze u inozemstvu. Ost.rasprava se vodi na jednom ili vie roita. Izostanak s roita se ne smatra odricanjem od nasljedstva. Pod naslj.izjavama se razumijevaju izjava o primanju i izjava o odricanju od nasljedstva. Svatko je ovlaten, ali nitko nije duan dati naslj.izjavu. Iz naslj.izjave mora biti vidljivo prima li se nasljednik ili odrie naslj. te odnosi li se njegova izjava na zak, oporuni ili nuni dio. Ako se to iz izjave ne moe razabrati, zak.je predmnijeva da se izjava odnosi na naslj.na bilo kojem temelju. Nasljednika koji se eli odrei nasljedstva, sud e upozoriti da se moe odrei ili samo u svoje ime ili i u svoje i u ime svojih potomaka. Ako nasljednik izrijekom ne navede da se odrie samo u svoje ime, odricanje obuhvaa i potomke. Ako meu strankama postanu sporne injenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, sud prekida ost.raspravu i stranke upuuje da to pitanje rijee u parnici ili upr.postupku. Odluku o prekidu ost.rasprave i upuivanje na parnicu sud e svakako donijeti ako su sporne injenice o kojima ovisi pravo na naslj., valjanost ili sadraj oporuke, odnos nasljednika i ostavitelja kao osnove za zak.naslj., veliinu naslj.dijela. Meutim, ako u tim injenicama ne postoji spor u injenicama ve iskljuivo o primjeni prava, ostav.rasprava se ne prekida. Prije nego prekine postupak zbog spora o injenicama o kojima ovisi sastav ostavine ili predmet zapisa, sud e donijeti djelomino rjeenje o naslj.ako su ispunjene sve pretpostavke. Rjeenjem o naslj.se utvruje sastav ostavine i proglaavaju nasljednicima osobe za koje je sud utvrdio da im pripada pravo na naslj.u odreenom obujmu. Tim rjeenjem se u pravilu ne provodi dioba naslj., ali ako svi nasljednici sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e takav sporazum unijeti u rjeenje o naslj. Po pravomonosti rjeenja sud po slub.dunosti nareuje da se u zemlj.knjizi izvre odgovarajui upisi, kao i da se pokretne stvari, koje se nalaze na uvanju kod suda, javnog bilj.ili tree osobe, predaju ovlatenim osobama. Prije nego donese rjeenje sud moe, na zahtjev zapisovnika, donijeti posebno rjeenje o zapisu, pod uvjetom da nasljednici ne osporavaju zapis. Iznimno ni osobe koje su sudjelovale na ost.raspravi ili su na nju uredno pozvane, nisu vezane pravomonim rjeenjem o naslj.glede prava iz naknadno pronaene oporuke, zatim glede prava koja su utvrena u parnici ili upr.postupku nakon pravomonosti rjeenja o naslj. i ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi mogle u parn.postupku zahtijevati ponavljanje postupka. Pronae li se nakon pravom.rjeenja o naslj. imovina za koju se u vrijeme njegova donoenja nije znalo da pripada ostavini, sud nee ponovno raspravljati ostavinu, ve e pronaenu imovinu novim rjeenjem rasporediti prema kljuu diobe iz starog rjeenja.

148

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sud e ipak provesti ost.raspravu za naknadno pronaenu imovinu, ako rasprava prije nije uope voena, s tim da e se provesti po slub.dunosti pronau li se nekretnine, a na zahtjev pronau li se samo pokretnine / prava. O stavina se nee ponovo raspravljati ni u sluaju da se po pravom.rjeenja o naslj.pronae oporuka. Ako neka osoba koja nije sudjelovala u ost.raspravi polae pravo na ostavinu poto je rjeenje o naslje.postalo pravomono, sud nee ponovno raspravljati os tavinu, nego e tu osobu upozoriti da svoje pravo moe ostvarivati u parnici. Nasljednika zajednica i njeno razvrgnue Pravo na razvrgnue ima svaki sunasljednik u naslj.zajednici. To pravo ne zastarijeva. ZN je predvidio mogunost da nasljednik, pa i z apisovnik, dobije iz ostavine pojedine pokretne ili nepokretne stvari koje bi inae pripale u dio ostalim nasljednicima, pod sljedeim pretpostavkama: - da je ivio ili privreivao u zajednici s ostaviteljem, - da je podnio odgovarajui zahtjev sudu, - da je uinio vjerojatnom opravdanu potrebu za pojedinim stvarima iz ostavine, - da vrijednost stvari koje mu pripadaju isplati u novcu sunasljednicima u roku koji mu odredi sud. Rjeenje kojim sud udovoljava zahtjevu nasljednika ima snagu ovrne isprave. Ostali nasljednici imaju zak.zalono pravo na stvarima dodijeljenim pojedinom nasljedniku kao osiguranje isplate novanog iznosa. Nasljednik koji je poljodjelac nije duan dokazivati opravdanu potrebu za dodjelom polj.zemljita. Branom drugu i potomcima koji su s ostaviteljem ivjeli u istom kuanstvu, pripadaju u trenutku ostav.smrti predmeti kuanstva u suvlasnitvo na jednake dijelove. Ti predmeti se izdvajaju iz ostavine (ako nisu znatnije vrijednosti), ne uzimaju se u raun pri izraunavanju nunog dijela niti se uraunavaju u naslj.dio. Ako je rije o nasljedniku koji je s ostaviteljem ivio u istom kuanstvu, a nije njegov brani drug ili potomak, predmeti kuanstva koji su mu sluili za zadovoljenje svakodnevnih potreba ostavit e mu se na njegov zahtjev i uraunati u njegov nasljedni dio. Prije diobe naslj.zajednice, svaki nasljednik moe svoj dio ugovorom prenijeti iskljuivo na sunasljednika. Doputen je i ugovor o ustupanju naslj.dijela osobi koja nije nasljednik, ali on obvezuje nasljednika samo da po i zvrenoj diobi preda svoj dio suugovaratelju. Ugovor mora biti u pisanom obliku i ovjerovljen od suca nadl.suda ili sastavljen u obliku javnobilj.akta ili potvren od javnog biljenika. Ugovorni prijenos nasljednog dijela pretpostavlja postojanje pravomo ne odluke suda kojom je utvren nasljedni dio, a jo nije dolo do diobe naslj.zajednice.

149

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

150

WWW.BH-PRAVNICI.COM