HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK 66/1, 103 odrednice 120 (2004.

) Petar Kurei Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske

UDK 911.3:32 (100) 327 (100) Pregledni lanak Review

Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske odrednice

Petar Kurei
Dekonstrukcija geopolitikog poretka hladnog rata, praena geopolitikom tranzicijom, donijela je uspostavu novog svjetskog geopolitikog poretka. Kako bi shvatili prirodu i znaajke suvremenog, novog svjetskog geopolitikog poretka, moramo se upoznati s odreenjima svjetskog poretka openito, uvjetima nastanka, akterima i procesima novog svjetskog geopolitikog poretka. Akteri presudno oblikuju poredak, te snano utjeu na procese. Drave kao najvaniji akteri poretka doivljavaju znaajnu transformaciju. Na procese najvie utjeu meunarodne organizacije, a ne drave. Meutim, procesi se nekad odvijaju gotovo samostalno. Akteri i procesi meudjelovanjem stvaraju globalne geopolitike odnose. Budunost svjetskog poretka neizvjesna je. Bit e to budunost puna rizika, neizvjesnosti i nesigurnosti. Kljune rijei: geopolitiki poredak, meunarodni poredak, novi svjetski geopolitiki poredak, akteri svjetskog poretka, procesi u svjetskom poretku, globalni geopolitiki odnosi.

New World Geopolitical Order: Theoretical Determinants

Deconstruction of the Cold War geopolitical order, accompanied by geopolitical transition, has brought the establishment of a New World geopolitical order. To comprehend the nature and characteristics of that new order, we must be generally acquainted with the world order features, with the conditions of its emergence, players and processes. Players form the order crucially, and powerfully inuence the processes. States, as the most important order players, experience a signicant transformation. The processes are mostly inuenced by international organisations, not states. However, sometimes they almost independently. The players and processes create global geopolitical relations by interaction. The future of the world order is doubtful. It will be full of risks, insecurity and uncertainty. Key words: new geopolitical world order, players in world order, processes in world order, global geopolitical relations

UVOD Tema ovog rada je novi svjetski geopolitiki poredak. Poredak koji je nastao u posthladnoratovskom razdoblju, danas je jo uvijek u fazi svog nastanka i sazrijevanja, u kojoj prolazi neprekidne transformacije. Ove transformacije nisu fundamentalne u smislu potpunih promjena okoline u kojoj poredak opstoji i razvija se. Millieu ili okolinu ini globalni geopolitiki sustav, koji istrauje geopolitika. Geopolitika je dio politike znano103

Hrvatski geografski glasnik 66/1 (2004.)

sti i kontaktno podruje prema geografskoj znanosti zbog prirode objekta koji prouava. Geopolitika je studij odnosa geografskog prostora i politike. Primarni objekt njezina prouavanja je odnos izmeu prostora, moi i stanovnitva. Geopolitika poredak istrauje kroz specian framework. Akteri geopolitikog poretka i procesi u poretku ostali su gotovo jednaki i nakon posljednje geopolitike tranzicije, kojom je uspostavljen novi svjetski geopolitiki poredak. Promijenili su se poloaj i mo aktera poretka, te intenzitet i karakter procesa koji u njemu vladaju. Kumulativnim djelovanjem aktera i procesa promijenili su se i globalni geopolitiki odnosi. Oni su postali neizvjesniji, s veim brojem znaajnih aktera. Imamo priliku istraivati promijenjene okolnosti i izvoditi nove zakljuke, kako bi bili spremni odgovoriti na izazove suvremenog doba. U radu su izloena poimanja geopolitikog poretka i prijelaza iz jednog poretka u drugi, uvjeti nastanka novog svjetskog geopolitikog poretka, te znaajke aktera i procesa u tom novom poretku. GEOPOLITIKI POREDAK Sama rije poredak po svom znaenju implicira postojanje odreenog stupnja reda, hijerarhije i organizacije (koje nema bez hijerarhije). Geopolitiki poredak odnosi se na hijerarhijsku organizaciju prostora koja vlada u geopolitikom sustavu. Kljuna odrednica geopolitikog poretka nije hijerarhija, nego anarhija i meuovisnost aktera. Ako posebno ne oznaimo da se radi o regionalnom poretku, smatramo da se radi o globalnom geopolitikom poretku. Potreba istraivanja globalnog geopolitikog poretka nesumnjiva je. Zahtijeva globalni ili svjetski pristup, koji u obzir uzima faktore globalnog znaenja i dosega, te svijet smatra jedinstvenom cjelinom, a ne skupom izdvojenih cjelina koje predstavljaju drave. Usprkos rascjepkanosti i fragmentiranosti politikih jedinica, utjecaji faktora sve su vie globalni. Prodiru kroz barijere i djeluju na velikim udaljenostima. Posljedica je to znanstveno-tehnike revolucije, najvie izraene u podruju komunikacijskih i informatikih tehnologija, te procesa globalizacije, koji je sve prisutniji i bri. Geopolitiki poredak je geopolitika kategorija koja se moe denirati kao geografski aspekt pravila, institucija, aktivnosti i strategija kroz koje funkcionira meunarodna politika ekonomija u pojedinim povijesnim razdobljima. Moe se denirati i kao poredak u sustavu suverenih teritorijalnih drava, koji je nastao nakon Westphalskog mira 1648. g. Taylor (1993.) poredak denira kao danu raspodjelu moi u svijetu, po kojoj se ravna i u skladu s kojom djeluje veina politikih elita u svijetu. Geopolitiki poredak je prevladavajue stanje geopolitikih odnosa u nekom povijesnom razdoblju. Ujedno je i koncept kojim se objanjavaju geopolitiki odnosi koji tvore neki poredak u odreenom razdoblju povijesti. Geopolitiki poredak ine elementi i faktori koji su dio geopolitike problematike, te su geografski i geopolitiki relevantni. Stoga kad geopolitika istrauje svjetski poredak, istrauje poredak u globalnom geopolitikom sustavu. Geopolitika, kao znanstvena disciplina politike znanosti i kontaktno podruje prema geografskoj znanosti koristi geopolitiki pristup u analizi geopolitikih odnosa. Geopolitiku zanima geografska komponenta i geografski faktori. U obzir uzima prostorne odnose koji znaajno utjeu na odnose moi jer odnosi moi postoje u prostoru. Ovdje je potrebno ukratko prikazati dva vienja koja se odnose na prirodu i znaajke geopolitikog poretka openito. Autor prvog poimanja je P. J. Taylor, a autori drugog 104

Petar Kurei Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske odrednice

poimanja su J. Agnew i S. Corbridge. Taylor za objanjavanje geopolitikog poretka smatra kljunim pojam ciklus hegemonije, koji je oznaka za razdoblje u povijesti geopolitikih odnosa u kojem je ostvarena prevlast ili hegemonija jedne drave nad drugima. Hegemoniju ne smatra a priori negativnom, a postojanje visokog stupnja hegemonije smatra kljunim za nastanak globalnog geopolitikog poretka. U povijesti su dosad postojala dva ciklusa hegemonije, britanski i ameriki. Britanski ciklus poeo je padom Napoleona Bonaparte i trajao je do kraja 19. stoljea, kad ga poinje zamjenjivati ameriki ciklus koji po nekima traje i danas. Po nekima treba razlikovati prvi i drugi ciklus amerike hegemonije. Prvi ciklus zavrio je s krajem hladnog rata. Zatim je poeo ciklus nove hegemonije koji je donio novi svjetski geopolitiki poredak, koji se opet uglavnom oblikuje pod utjecajem SAD-a. Geopolitiki poredak Taylor poima kao koncept kojim se u geopolitici objanjava sloenost odnosa koji vladaju u meunarodnom sustavu. Geopolitiki poredak smatra razdobljem u kojem umjesto meunarodne anarhije prevladava vladavina velikih sila koje vre akomodaciju svojih interesa. Takoer kae da je geopolitiki poredak skup geopolitikih kodova u kojima je u velikoj mjeri prisutna jedna jedinstvena matrica, koja utjee na njih kao izraz jedinstvenog geopolitikog poretka. Geopolitiki kod rezultat je praktinog geopolitikog zakljuivanja. Sadri skup politiko-geografskih pretpostavki koje podupiru vanjsku politiku drave. Obuhvaa deniciju nacionalnih interesa, identikaciju vanjskih prijetnji tim interesima, planirani odgovor na prijetnje i opravdanje tog odgovora. Geopolitikih kodova ima koliko ima i drava u svijetu, a kodovi najjaih drava imaju utjecaj ne samo na susjedne drave, nego na drave u regiji, na kontinentu ili u cijelom svijetu ako je drava dovoljno snana (Taylor 1993). Koncept geopolitikog poretka Agnewa i Corbridgea koncept je koji je izrastao iz kole kritike geopolitike. Koncept se zasniva na mnogo irem poimanju geopolitikog poretka i na istraivanjima Lefebvrea, koji pravi analitiko razlikovanje izmeu prostorne prakse (spatial practice), predstavljanja prostora (representation of space) i predstavljenog prostora (representational space). Prostorna praksa odnosi se na materijalne i zike tokove, interakcije i komunikacije koje se deavaju u prostoru kao glavna obiljeja ekonomske proizvodnje i socijalne reprodukcije. Predstavljanje prostora ukljuuje sve koncepte, praksu i geografske kodove koji koriste za objanjavanje prostorne prakse. Predstavljeni prostori mogui su scenariji prostorne prakse ili zamiljene geograje, koje nadahnjuju promjene u predstavljanju prostora, s ciljem transformacije prostorne prakse. Na temelju ovog razlikovanja napravljeno je razlikovanje geopolitikog poretka i geopolitikog diskursa. Geopolitiki poredak odnosi se na politiku ekonomiju prostorne prakse ili hijerarhijsku organizaciju prostora. Geopolitiki diskurs odnosi se na geopolitiku zamisao hijerarhijske organizacije prostora, koja u svom sreditu ima interpretaciju tog prostora, koja ne mora nuno biti ispravna i ne mora se ostvariti. Geopolitiki diskurs odnosi se na to kako geografski aspekti globalne politike ekonomije opisuju i itaju u vanjskopolitikoj i ekonomskoj praksi aktera u razliitim razdobljima odreenog geopolitikog poretka. Geopolitiki diskurs ukljuuje aplikaciju predstavljanja prostora koja usmjerava prostornu praksu karakteristinu za neki geopolitiki poredak (Agnew, Corbridge 1995). Odreeni geopolitiki poredak, pa tako i novi svjetski geopolitiki poredak, zapravo je predstavljeni prostor. Razlikovanje izmeu prostorne prakse i predstavljanja prostora, geopolitikog poretka i geopolitikog diskursa, predstavlja veliki napredak u poimanju i istraivanju u geopolitici. 105

Hrvatski geografski glasnik 66/1 (2004.)

Kritika geopolitika geopolitiki poredak denira kao skup uobiajenih pravila, institucija, aktivnosti i strategija kroz koje je djelovala i djeluje meunarodna politika ekonomija u pojedinim razdobljima povijesti. Atribut geopolitiki ukazuje na geografske elemente svjetskog poretka. Svaki svjetski geopolitiki poredak mjeavina je kohezije i sukoba izmeu aktera, te je nemogue postii poredak bez ikakvih sukoba. Da bi poredak uope postojao, mora postojati global governance deniranje aktera, pravila djelovanja, principa interakcije i iroko prihvaenih pretpostavki koje se tiu trgovine, vojne moi i diplomacije. Ovo ukljuuje meunarodne organizacije i reime koji se odnose na djelovanje drava na odreenim podrujima (novani tokovi, trgovina, sigurnost). Svjetski poredak ukljuuje i subjektivne pretpostavke koje dijele najvaniji akteri svjetskog poretka. Agnew i Corbridge hegemoniju doivljavaju ne kao hegemoniju nekog hegemona nego kao hegemoniju uobiajenih pravila i ideolokih predodbi koje poretku daju normalnost i racionalnu prihvatljivost svim akterima. Ovakva hegemonija postoji otkad postoji poredak, jer je postojanje geopolitikog poretka nemogue bez odreenog stupnja gotovo opeprihvaenih pravila, djelovanja i institucija bez kojih poredak ne bi bio uspostavljen i ne bi mogao djelovati. Hegemonija dakle moe postojati bez postojanja hegemona (Agnew, Corbridge 1995). Ova dva koncepta pokazuju nam razliitost poimanja geopolitikog poretka razliitih autora. Taylorov koncept vie je orijentiran na tradicionalno shvaanje hegemonije (hegemonija hegemona) i poretka. Koncept Agnewa i Corbridgea je moderniji, uvauje ekonomsku komponentu i poredak povezuje s djelovanje globalne politike ekonomije. Hegemoniju doivljava kao hegemoniju pravila. Prijelaz iz jednog geopolitikog poretka u drugi dogaa se u procesu koji se naziva geopolitika tranzicija. Potrebno je da se stvore povoljni uvjeti u sustavu, tj. da geopolitiki poredak doivi krizu i da pone brza geopolitika tranzicija. Potrebne su snane promjene globalnih geopolitikih odnosa, koje su se u 20. stoljeu dogaale mnogo bre nego prije u povijesti. Posljednje dvije geopolitike tranzicije su dakako ona koja je trajala od 1945. do 1947. g., kad se desio prijelaz u geopolitiki poredak hladnog rata, te ova posljednja koja je trajala od 1989. do 1991. g., kad se desio prijelaz iz hladnoratovskog geopolitikog poretka u novi svjetski geopolitiki poredak. Geopolitika tranzicija promijenila je karakter i znaenje struktura i procesa u meunarodnom sustavu. Nastao je novi poredak u svijetu, kao posljedica znaajnih promjena u geopolitikim odnosima, koje naruavaju geopolitiki poredak, tj. stanje geopolitikih odnosa u nekom razdoblju povijesti. Posljednja geopolitika tranzicija znaajna je najvie zbog svoje iznenadne pojave i brzine kojom se desila. Bila je rezultat kraja hladnog rata, specinog pojavnog oblika bipolarnih meunarodnih odnosa.1 Jedan pol (SSSR sa satelitima) se uruio iznenadno i velikom brzinom i ostavio drugi pol kao najvei centar moi u svijetu (SAD) bez pravog suparnika. Ovo je kljuan moment za odreenje novog svjetskog geopolitikog poretka. UVJETI RAZVOJA NOVOG SVJETSKOG GEOPOLITIKOG PORETKA Suvremeni svjetski geopolitiki poredak razvija se u specinim uvjetima novih, postmodernih geopolitikih odnosa u svijetu, koji se znaajno razlikuju od uvjeta koji su vladali u prethodnom geopolitikom poretku hladnog rata. Novi svjetski geopolitiki 106

Petar Kurei Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske odrednice

poredak razvija se u novom, globalnom dobu, u kojem je do izraaja doao kumulativni uinak djelovanja posthladnoratovskih odnosa u svijetu i procesa globalizacije. Globalno doba nastaje u trenutku kad ljudska drutva imaju kolektivnu svijest o promjeni odnosa izmeu prostora, vremena i sebe samih. Ono povezuje svijet bez granica koji nastaje globalizacijom i mondijalizacijom sa svijetom bez referetnih toaka i odnosa koji nastaje nakon svretka hladnog rata. Globalno doba moe se denirati kao trenutak u kojem se geopolitike i kulturne posljedice posthladnoratovskog razdoblja povezuju s ubrzanjem procesa ekonomske, socijalne i kulturne globalizacije (Laidi 2000). Veza ova dva momenta omoguuje promjene na svim poljima, pa stoga uvjete razvoja novog svjetskog geopolitikog poretka sagledavamo na nekoliko osnovnih polja na kojima se razvija svijet. To su politiko, vojno-sigurnosno, ekonomsko, drutveno i znanstveno-tehnoloko polje. Uvjeti u kojima se razvija novi svjetski geopolitiki poredak su: A) Na politikom polju: 1. Broj lanica globalnog sustava poveao se za preko 20 drava posljedica je to najvee proliferacije drava nakon dekolonizacije i ulaska u meunarodni sustav; 2. Nastanak sve veeg broja aktera geopolitikog poretka, uz drave se pojavljuju razliite organizacije i integracije, nevladine organizacije, skupine ljudi i pokreti; 3. Kriza nacionalne drave koja se kao proizvod prolosti sa svim svojim ogranienjima sve tee prilagouje suvremenim uvjetima koji vladaju unutar i van njenih granica. Nacionalna drava sve tee zadovoljava potrebe skupina drutva koje egzistiraju unutar njenih granica, a u geopolitikim odnosima ima konkurenciju ostalih aktera geopolitikog poretka; 4. Ograniavanje suvereniteta drave pomou djelovanja meunarodnih instrumenata moi (vojno-politiki savezi i meunarodne organizacije); 5. Slabljenje nekih svjetskih centara moi i jaanje drugih to dovodi do novih odnosa; 6. Novi val demokratizacije u Istonoj Europi, Aziji i donekle u Africi; 7. iroko prihvaanje liberalne demokracije kao jedinog mogueg puta u budunost kod veine uspjenih drutva koja su gospodarski razvila ili se ele razviti (Fukuyama 1994); 8. Pojava zemalja u tranziciji i zemalja otpadnika izvan svjetskog poretka; 9. Jaanje regionalnih geopolitikih poredaka uslijed slabljenja bipolarnosti; 10. Pretvorba SAD-a u jedinu svjetsku supersila i globalnog lidera (ili hegemona?) sa svim ovlatenjima i odgovornostima koje donosi globalno vodstvo;2 11. Raspad jedne svjetske supersile, SSSR-a i pretvorba veine drava sljednica u golem prostor nestabilnosti optereen tranzicijskim problemima. Bio je to denitivan kraj komunistikog kontinentalnog bloka; 12. Stvaranje novih podjela nakon to je izbrisana hladnoratovska bipolarna podjela; 13. Pojava opozicije novom svjetskom poretku u dravama na svim kontinentima; 14. Nemogunost rjeavanja sredinjih pitanja opstanka i razvoja svijeta. 107

Hrvatski geografski glasnik 66/1 (2004.)

B) Na vojno-sigurnosnom polju: 1. Odsutnost mogunosti globalnog sukobljavanja nuklearnim orujem; 2. Postojanje svjetske supersile koja na vojnom polju nema dostojnog suparnika; 3. Redeniranje nacionalnih sigurnosnih i strategijskih ciljeva i interesa gotovo svih drava u svijetu, posebice najjaih i najvie ukljuenih u svjetski poredak; 4. Pojava novih izazova sigurnosti s bitno drugaijim znaajkama. Novi izazovi dijele se u tri skupine: latentni tradicionalni konikti koji sada ulaze u novu fazu trajanja na vioj razini, novonastali konikti i krizna arita vezani uz velike promjene u geopolitikim odnosima u geopolitikoj tranziciji, globalni izazovi sigurnosti neteritorijalnog karaktera (terorizam, proliferacija oruja masovnog unitenja, trgovina drogom i ljudima, ekoloke katastrofe itd.); 5. Sve jae globalno zagrijavanje i zagaivanje, koje je sve vea prijetnja; 6. Pojava svijesti o potrebi stvaranja sustava kolektivne sigurnosti na regionalnim razinama (regionalni sigurnosni reimi) i po mogunosti na globalnoj razini. C) Na ekonomskom polju: 1. Prijelaz razvijenog svijeta iz industrijskog u postindustrijsko doba; 2. Slabljenje zapreka i poveanje opsega meunarodne trgovine; 3. Razvoj meunarodnih ekonomskih organizacija i integracija; 4. Ubrzanje procesa globalizacije kao skupa najvie ekonomskih promjena; 5. Podjela svijeta na trgovinske blokove, meusobno konkurentne; 6. Daljnji razvoj svjetskog sistema i podjela svijeta na jezgru, poluperiferiju i periferiju; 7. Ubrzano pomicanje nekih dijelova svijeta iz poluperiferije u jezgru ili periferiju; 8. Izrazita nejednakost u raspodjeli svjetskih resursa i bogatstva; 9. Poveanje razlike u bogatstvu i standardu ivljenja izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja, te izmeu bogatih i siromanih skupina stanovnitva u zemljama; 10. Poveanje zaduenosti nerazvijenih zemalja prema razvijenim zemljama; 11. Pojava geoekonomije kao obrasca za djelovanje razvijenih drava u njihovoj politici prema svijetu. Glavni protagonist geoekonomije su SAD, posebno Clintonova administracija. Geoekonomija kao obrazac djelovanja i posthladnoratovska paradigma sve vie zamjenjuje geopolitiku i geostrategiju;3 D) Na drutvenom polju: 1. Ubrzana transformacija drutava razvijenih zemalja iz modernih u postmoderna; 2. Zaotravanje civilizacijskih razlika u svijetu i pojava suparnika zapadne civilizacije; 3. Daljnja urbanizacija slabije razvijenih zemalja, suburbanizacija i metropolitanizacija razvijenih zemalja to dovodi do sve veih socijalnih razlika; 4. Slabljenje dravne kontrole nad nekim aspektima drutvenog ivota; 5. Ubrzani razvoj civilnog drutva u demokratskim zemljama svijeta; 6. Jaanje instituta ljudskih prava u meunarodnom drutvu i u sve vie drava; 108

Petar Kurei Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske odrednice

E) Na znanstveno-tehnolokom polju: 1. Ubrzan razvoj sredstava komuniciranja, prvenstveno telekomunikacijskih sredstava, koja omoguuju spajanje svijeta u jedinstvenu cjelinu u realnom vremenu; 2. Ubrzan razvoj informatikih sredstava koja omoguuju prikupljanje, spremanje i obradu vrlo velikih koliina podataka u kratkom vremenu; 3. Promjene u organizaciji rada uzrokovane razvojem tehnologije i organizacije rada; 4. Razvoj novih metoda znanstvenih istraivanja, posebice u prirodnim znanostima; 5. Razvoj novih prirodnih znanosti, npr. biotehnologije i moderne genetike. AKTERI NOVOG SVJETSKOG GEOPOLITIKOG PORETKA Aktere novog svjetskog geopolitikog poretka moemo nazvati i strukturama. Njihov utjecaj na poredak presudan je. Aktere geopolitikog poretka moemo istraivati i kao subjekte meunarodnih odnosa i pritom koristiti razvijenu metodologiju meunarodnih odnosa. Svi subjekti meunarodnih odnosa nisu akteri geopolitikog poretka, a uloga i znaenje u meunarodnim odnosima razliiti su im od uloge i znaenja u geopolitikom poretku. S uspostavom i razvojem svakog novog geopolitikog poretka u svijetu dolazi do promjena koje se tiu samog poretka. Znaenje nekih aktera se poveava, a nekih drugih smanjuje. Na jaanje i slabljenje pojedinih aktera utjeu razliiti faktori, od geografskih, preko politikih i vojnih do ekonomskih i tehnolokih. U posthladnoratovskom razdoblju akteri poretka doivljuju velike promjene svojih znaajki. Sve aktere moemo podijeliti na etiri skupine. To su drave, ostale teritorijalno-politike jedinice, meunarodne organizacije, ostali akteri. Drave su danas samo jedan od aktera u globalnom geopolitikom poretku. Danas se uloga drava znaajno mijenja. Drave jo uvijek ostaju najznaajniji akteri geopolitikog poretka, ali se njihova vanost smanjuje i uloga mijenja. Drava se obino denira kao geografski ogranien entitet kojim upravlja sredinja vlast, koja ima sposobnost donoenja zakona, pravila i odluka, te mogunost njihove primjene unutar svojih granica. Drava je legalni entitet priznat meunarodnim pravom kao temeljna odgovorna jedinica meunarodnog pravnog sustava. Moderna drava tono je ogranien dio prostora koji ima ove atribute: dravni teritorij, stalno stanovnitvo, politika organizacija ili vlast, organiziranu ekonomiju, prometni sustav. Uz geografske, postoje i politiki atributi drave, a to su suverenitet i meunarodno priznanje. Uloga suvremenih drava u novom svjetskom geopolitikom poretku, drugaija je od uloge drava u prijanjim poretcima. Osnovno obiljeje politike organizacije svijeta, podjela na suverene teritorijalne drave, i dalje je prisutna. Meutim, jaaju procesi koji djeluju na drave. Identitet i interesi drava i ostalih aktera poretka stvaraju se kroz interakciju jednih s drugima. Drava ne moe postojati ako nije priznata od ostalih drava. Meuovisnost je glavna znaajka geopolitikog sustava, koji se nekad u potpunosti izjednaavao sa sustavom drava, no danas je to sve manje samo sustav suverenih teritorijalnih drava. Dananji sustav ima preko 190 drava, to je posljedica velike proliferacije drava u 20. stoljeu, 109

Hrvatski geografski glasnik 66/1 (2004.)

u nekoliko valova. Geopolitiki odnosi danas su najopseniji i najdinaminiji u povijesti, s tendencijom porasta broja aktera, promjene uloge aktera, promjene strukture sustava, pojave novih i akceleracije postojeih procesa. Drave postoje u prostoru i u globalnom geopolitikom sustavu koji je anarhine prirode, jer u njemu ne postoji sredinja politika vlast. Drava je sposobna neke aspekte djelovanja projicirati izvan svog teritorija. Vanjskopolitiko djelovanje drava djelatnost je usmjerena na postizanje promjena u sustavu. Glavni su zadatak djelovanja drave nacionalni interesi i njihova zatita. Suverene drave i meunarodna anarhija meusobno su ovisni, jer jedno djeluje na drugo oblikujui ga. Anarhija u sustavu uspostavila je odnose kompeticije u kojima se igraju igre u kojima protiraju sposobniji, a kad je u pitanju opstanak drava, uglavnom preivljavaju samo najvei i najsposobniji. Postavljaju se i neke dvojbe kad se radi o sustavu. Realizam panju posveuje prirodi drava koje smatra kljunima za odnose u svijetu. Neorealizam teite stavlja na sam sustav i njegove znaajke, zanemarujui unutarnje politike znaajke drava. Pitanje je da li sustav moemo zvati sustav (zbog anarhije i nejedinstva), ili meunarodno drutvo. Drutvo je povijesni odgovor na postojanje sustava. Ako jedinice sustava priznaju trajnost i vanost meuovisnosti mogu stvarati pravila za izbjegavanje sukoba i postizanje promjena. Bitan aspekt djelovanja drave u sustavu je upotreba sile. Borba za mo je po realistima prvorazredan cilj vanjske i unutarnje politike drava. Pojmom sile najvie se bavio Hans Morgenthau, pripadnik realistike kole meunarodnih odnosa, koja je ukupnost meunarodnih odnosa izjednaila s politikom sile. Realistika kola najvie se razvila u SAD-u, u razdoblju vrstog bipolarizma 40-ih i 50-ih godina 20. stoljea (Vukadinovi 1998). Zamah realizma vidljiv je u velikom broju teoretiara koji su oblikovali diskurse koji su utjecali na politike elite vodeih drava Zapada tokom hladnog rata. Realistika kola doivjela je kritiku neorealistike kole, iji je glavni predstavnik Kenneth N. Waltz. Neorealizam u sredite istraivanja ne stavlja dravu, nego strukturu meunarodnog sustava drava, u kojem vlada stanje kooperacije ili stanje konfrontacije. Waltz je istraivao strukture meunarodnih odnosa, neovisno o unutarnjem karakteru drava. Struktura meunarodnog sustava po Waltzu ima tri znaajke: stanje anarhije, sve drave obavljaju jednake funkcije i ravnopravne su, raspodjela sposobnosti i resursa izmeu drava nejednaka je. Kao sredinji mehanizam djelovanja meunarodnog sustava Waltz navodi ravnoteu snaga. Koncepcija meunarodnog sustava poiva na snanoj teritorijalnoj dravi. Zbog teritorijalnog karaktera drave koji je gotovo nepromjenjiv, meunarodne odnose treba istraivati samo na razini sustava. Objekt istraivanja je anarhija izvan dravnih granica.4 U suvremenim posthladnoratovskkim uvjetima, s ubrzanjem tehnolokog napretka i procesa globalizacije dolazi do promjena unutar drava kao odgovor na promjene u sustavu. Stoga i stare paradigme dolaze u krizu. Kritika geopolitika Waltzov sustav drava smatra strukturnim i ahistorijskim, jer je zanemarena promjena odnosa meu dravama i povijesni kontekst, koji vie nije isti kakav je bio kad se sustav razvijao (Agnew, Corbridge 1995). Robert Keohane bavi se idealistikim poimanjem drave i meunarodnih odnosa, te svijet poima kao jedinstven sustav u kojem djeluje jedinstvena kapitalistika ekonomija. Ne pridaje vei znaaj dravama, nego pravilima, normama, principima te obrascima donoenja odluka koji upravljaju globalnom ekonomijom. Drava ostaje sredinji akter, ali je njeno 110

Petar Kurei Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske odrednice

samostalno djelovanje bitno ogranieno i potie ju se na suradnju. Kao i Waltz, Keohane operira s zatvorenim i apstraktnim sustavom i pozitivistikim pristupom meunarodnim odnosima. Odvaja meudravno od unutardravnog, to zahtijeva uniformnije poimanje teritorijalnih drava kao glavnih aktera meunarodnih odnosa. Nakon svretka hladnog rata i dezintegracije hladnoratovskog poretka dolazi do redeniranja poloaja i uloge drave u novom svjetskom poretku. Uvjeti u kojima se razvija suvremeni svijet i suvremeni poredak postavljaju pred geopolitiare neka pitanja: Kakva treba biti uloga suvremene drave u globalnom geopolitikom sustavu i geopolitikim odnosima? Da li je suvremena drava pogodna da bude osnovni oblik teritorijalne organizacije u suvremenom svijetu koji je sve vie obiljeen globalizacijom proizvodnje, potronje, trgovine i politike, irenjem tehnologije, izuma, inovacija i informacija? Da li je suvremena drava sposobna odgovoriti na velik broj novonastalih izazova i prijetnji sigurnosti graana i stabilnosti drutva koje se danas javljaju ponajvie zbog promjene geopolitikih odnosa u svijetu? Da li je drava sposobna uinkovito odgovoriti na pojavu globalnih problema koji ne poznaju dravne granice, kao to su ekoloke katastrofe, glad, zarazne bolesti, eksplozija stanovnitva u svjetskoj periferiji, globalno zagrijavanje, zagaivanje zraka, voda, mora i tla? Ovo su pitanja na koja je vrlo teko odgovoriti. Njihova vanost i aktualnost ne doputa stanovnicima ovog planeta da se ne pozabave njihovim rjeavanjem, u sadanjosti i budunosti. Joseph S. Nye takoer smatra da drava gubi svoje nekadanje znaajke, a razlozi tome su viestruki. Decentralizacija dravne kontrole odvija se u nekoliko pravaca. Difuzija dravnih aktivnosti odvija se u pravcu privatnog, javnog i nevladinog sektora. Difuzija se takoer odvija na subnacionalnoj, nacionalnoj i supranacionalnoj razini. Decentralizacija i suradnja meu dravama nune su i zbog novih prijetnji i nove prirode nacionalne sigurnosti koja je sve manje vezana samo uz drave (Nye 2002). Kriza suvremene drave i sustava bez sredinje vlasti evidentna je. Oituje se u vie problema i prijetnji (koje moemo smatrati dijelovima uvjeta u kojima se razvija novi svjetski geopolitiki poredak) iji se opseg i snaga neprestano uveavaju. Uloga drave kao aktera u novom svjetskom poretku slabi. Pitanje je kako rijeiti probleme koje drave ne mogu rijeiti samostalno, a koji su sve znaajniji. Stoga se pred nas postavljaju pitanja fundamentalnog znaenja: Da li je mogue rijeiti probleme suvremenog svijeta bez mijenjanja znaajki suvremenih drava? Ako nije, da li je mogue promijeniti dravu i meunarodni sustav da mogu odgovarati na suvremene izazove i probleme? Ako jest, treba poeti s promjenama. Ako nije, da li je potrebna potpuna promjena osnovnog oblika teritorijalno-politike organizacije i svjetskog sustava? Organizacija globalnog prostora u budunosti ovisi o dravama. Drave e jo dugo vremena ostati primarni oblik politike organizacije prostora i najvaniji akteri geopolitikog poretka. Moemo oekivati daljnju proliferaciju drava i integraciju u naddravne cjeline. Jedna od znaajki suvremenog poretka je rast broja i jaanje uloge teritorijalnopolitikih jedinice razliitih od drave, koje svoje postojanje zahvaljuju specinostima historijsko-geografskog procesa stvaranja i razvoja politike karte svijeta. Drave su stvorene kao odvojeni dijelovi prostora, ali ne zauzimaju sve kopno na Zemlji. Ostale 111

Hrvatski geografski glasnik 66/1 (2004.)

teritorijalno-politike jedinice su nepravilne politike jedinice i pseudodrave, koje se razlikuju po svom nastanku, razvoju i znaajkama. Nepravilne politike jedinice dijele se na: teritorije pod vojnom okupacijom (turski dio Cipra, Golanska visoravan), teritorije u prijelaznom statusu (podijeljene drave Njemaka, Vijetnam, Koreja; druge teritorijalno-politike jedinice Tajvan, Vatikan, Monako; kolonije i protektorati Puerto Rico, Cookovo otoje, Grenland, Farski otoci), teritorije neizvjesnog statusa (Zapadna Sahara, Antarktika), teritorije pod stranom upravom (nekadanji kondominiji, neutralne zone) i meunarodne teritorije (mandati i skrbnitva) (Glassner 1995). Nepravilne politike jedinice su ostatak kolonijalnog doba, vojne okupacije, podjele ili nepostojanja elje da se na nekom prostoru organizira politika organizacija u obliku drave. Pseudodrave se od nepravilnih politikih jedinica razlikuju po nainu nastanka i po tome da nemaju priznat suverenitet i pravni subjektivitet. Nepravilne politike jedinice prethode pseudodravama, imaju prijelazan ili neizvjesan status koji moe zavriti uspostavom nove drave ili vraanjem pod suverenitet druge drave. Pseudodrave predstavljaju nastavak organizacije prostora nakon to je na njemu postojala drava i degeneracija su dravne organizacije prostora. Njihov status je nepriznat i nerijeen. I po tome se razlikuju od nepravilnih politikih jedinica. Pseudodrave nastaju dekonstrukcijom geopolitikog poretka, dok novi poredak jo nije u potpunosti uspostavljen u svim dijelovima prostora. Nastaju i zbog globalizacije, koja dovodi do slabljenja dravne kontrole nad drutvom i nekim dijelovima dravnog teritorija. Pseudodrave najvie nastaju tamo gdje je dolo do radikalne promjene ili raspada starog izvjesnog sistema i stvaranja novih nesigurnih ili nestabilnih sistema. Geografski gledano, pseudodrave su najvie nastale u prostoru Rimlanda, gdje su bile posljedica etnikih sukoba koji su izbili raspadom komunistikih federacija, SSSR-a i SFRJ. Veina ovih pseudodrava nastala je kao izraz elje neke etnike skupine da teritorijalizira svoje postojanje, koristei pritom nestabilnost novonastalih drava, koje su suoene s problemom izgradnje dravne strukture i prijetnjama svom opstanku i teritorijalnom integritetu. Preliminarna klasikacija pseudodrava podijelila je pseudodrave s obzirom na nastanak i funkcije. Razlikuju se institucionalizirane pseudodrave (Transdnjestarska Moldovska Republika, Abhazija, Nagorno-Karabah) i neinstitucionalizirane politike jedinice (dijelimo ih na prostore sukoba unutar neke drave koji nisu pod kontrolom nijedne sukobljene strane Zapadna Sahara, dijelovi nekih afrikih drava, te na prostore koje kontroliraju teroristike ili kriminalne skupine dijelovi Kolumbije, Burme itd.) (Cvrtila 2000). Pseudodrave su jedna od posljedica raspada ili dekonstrukcije geopolitikog poretka hladnog rata kojim je naruena kontrola i hijerarhijska organizacija globalnog prostora. Najvei gubitak kontrole zbio se u starim (Bliski istok) i novim shatterbeltima (jugoistona Europa, Podsaharska Afrika, sredinja Azija). Meunarodne organizacije su akteri svjetskog poretka neteritorijalnog karaktera, ali su im lanice teritorijalnog karaktera. Postale su akteri svjetskog poretka znatno poslije drava, a vee znaenje dobivaju nakon II. svjetskog rata. Najznaajnija meunarodna organizacija je Organizacija ujedinjenih naroda (OUN). Meunarodne organizacije se dijele na meunarodne vladine i nevladine organizacije. S povezivanjem ekonomske, politike i sigurnosne sfere sve je tee napraviti potpuno jednoznanu podjelu meunarodnih vladinih 112

Petar Kurei Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske odrednice

organizacija. Po obuhvatu ih dijelimo na univerzalne i regionalne, a po karakteru na ekonomske, politike i vojno-politike.5 S daljnjim razvojem suvremenog poretka moe se oekivati njihov daljnji razvoj. Nevladine organizacije okupljaju razliite lanice, ali ne i drave. Teite je na djelovanju nacionalnih grupa ili udruenja, a manje na pojedincima. Mogu biti organizacije politikih stranaka razliitih drava, meunarodne humanitarne organizacije, profesionalne organizacije, interesne skupine itd. Jaanju uloge meunarodnih organizacija pogoduje slabljenje drava, znanstvenotehnoloka revolucija, proces globalizacije, dekonstrukcija hladnoratovskog poretka, pojava globalnih problema i globalnih izazova sigurnosti. Znaenje im daje i sama njihova brojnost, jer danas u meunarodnim odnosima djeluju tisue organizacija. Tradicionalna geopolitika o meunarodnim organizacijama nije vodila rauna, ali nova geopolitika ih smatra akterima geopolitikih odnosa (uz drave, ostale teritorijalno-politike jedinice, nacije i pokrete). Time se pribliila znanosti o meunarodnim odnosima, koja ih smatra subjektima meunarodnih odnosa. Novo shvaanje je sukladno s postmodernim shvaanjem geopolitike, geopolitikih odnosa i svijeta kao okoline u kojoj se zbivaju geopolitiki odnosi.6 Ostali akteri novog svjetskog geopolitikog poretka neteritorijalnog karaktera su pokreti, nacije i crkva. Pokreti, koji mogu ili ne moraju imati organizirane oblike djelovanja u institucionalnom smislu, danas imaju sve veu snagu. Postoje meunarodni pokreti politikog, humanitarnog, ekolokog karaktera. No danas je sve tee razlikovati karakter nekih pokreta, jer imaju vie osobina, a gotovo svi su i politiki (npr. Greenpeace je ekoloki pokret, ali je takoer i politiki). Mogunosti djelovanja su im razliite u razliitim dijelovima svijeta. Procesi koji pomau djelovanje pokreta su informatika i komunikacijska revolucija, globalizacija, slabljenje dravne kontrole i irenje nekih vrsta demokracije na nove dijelove globalnog prostora. Nacije danas takoer imaju veliku vanost u geopolitikim odnosima, ali ne toliku kakvu su imale u procesu formiranja nacionalnih drava u prolosti. Njihovo znaenje umanjuju procesi koji pomau djelovanje pokreta. Nacije su dobile ponovnu veliku vanost prilikom geopolitike tranzicije i nastanka novih drava, koje su poele traiti i stvarati svoj novi identitet, sada temeljen ne samo na etnikom nego i na politikom principu. Isto vrijedi i za crkvu, ije je znaenje sve manje. Najvee znaenje od svih crkava ima katolika crkva, jer ima politiko sredite, visok stupanj organizacije i jedinstvenosti, te zbog velikog broja i teritorijalnog rasprostiranja katolika u svijetu. PROCESI U NOVOM SVJETSKOM GEOPOLITIKOM PORETKU Istraivanje novog svjetskog geopolitikog poretka ne bi bilo potpuno bez procesa koji se zbivaju u suvremenom poretku. Prouavanje procesa kao to su globalizacija, deteritorijalizacija kapitala, proizvodnje i potronje, promjene organizacije globalnog prostora, promjene u karakteru i shvaanju sigurnosti, moe nam ukazati na mogue pravce razvoja suvremenih odnosa u svijetu. Najvaniji proces koji se zbiva u suvremenom poretku je proces globalizacije. Proces globalizacije je toliko iroko poiman, sveobuhvatan, sveprisutan i akcelerativan 113

Hrvatski geografski glasnik 66/1 (2004.)

da postoje miljenja kako je proces globalizacije danas proces svih procesa, jedinstveni proces koji ukljuuje sve ostale procese koji obiljeuju suvremeni poredak i suvremene geopolitike i meunarodne odnose. Meutim, proces politike, ekonomske, kulturne globalizacije moe se smatrati i jednim, najvanijim meu procesima koji se zbivaju u suvremenom poretku. Proces globalizacije danas je uzeo tolikog maha da postaje jedna od najdominantnijih odrednica suvremenog svijeta. Uz promjene struktura novog svjetskog geopolitikog poretka i promjene geopolitikih odnosa, globalizacija presudno utjee na pravce i intenzitet razvoja geopolitikog poretka u svijetu. Proturjenosti oko globalizacije oituju se ak i u tome da ne postoji ni priblino jedinstvena i prihvaena denicija globalizacije. Globalizacija je danas model razvoja koji vie nije stvar izbora, ve predstavlja stvarnost suvremenih odnosa. Renato Ruggiero smatra da globalizacija implicira rast, razvoj i mirne, na suradnji osnovane, meunarodne odnose. Ideologija globalizacije ideologija je bogatih i visokorazvijenih drava, prvenstveno SAD-a (Vukadinovi 1999). Globalizacija se najee odnosi na cirkulaciju ljudi, roba, kapitala, usluga, ideja, vrijednosti, sve manje ogranienih na odreeni geografski prostor i uobiajeno djelovanje. U pojmu globalizacija ukljuen je vrlo velik broj razliitih aktivnosti, pa je stvaranje jedinstvenog koncepta ili jednoznanog odreenja globalizacije oteano. Globalizacija se moe poimati kao proces mijenjanja interesa i brige ovjeanstva prema teritorijalnosti i tradicionalnom ureenju sustava drava. Globalizacija nije stanje ili novi sustav koji bi trebao zamijeniti sustav drava, ne odnosi se na vrijednosti ili strukturu, nego se odnosi na slijed koji se deava u naim razmiljanjima i ponaanju. Globalizacija je proces koji se iri u razliitim smjerovima preko nacionalnih granica i sposoban je doprijeti do svih zajednica bez obzira na geografski prostor, a nastaje u trenutku kad razliiti ljudi i organizacije pokuavaju ostvariti svoje svakodnevne ciljeve i zadatke. Izvori globalizacije javljaju se u ekonomskim, politikim, tehnolokim, psihilokim i socijalnim zbivanjima koja potiu irenje interesa i obiaja preko ustaljenih granica. Globalizacija sa sobom donosi itav niz globalnih fenomena, rui ustaljeni koncept teritorijalnosti (dovodi do deteritorijalizacije), prevladava granice i vezu identiteta i teritorija, premjeta vane aktivnosti izvan dravnih ili nacionalnih granica.7 Globalizacija presudno utjee na geopolitiku kroz utjecaj na teritorijalnost, koja je uz mo sredinji pojam u geopolitici. Globalizacija bi mogla dovesti do nestanka teritorijalnosti i moi drave, te stvoriti neteritorijalan svijet bez granica. Globalizacija se moe denirati i kao proces povezivanja i stvaranja meuovisnosti meu teritorijima, te kao proces proirivanja i produbljivanja drutvenih odnosa i institucija u prostoru i vremenu. Izraz je procesa kompresije prostora i vremena (Newman, Kliot 1999). Zbog uinka procesa globalizacije i promjena u globalnom geopolitikom sustavu, suvremeni poredak potrebno je istraivati kroz postmodernu i postrealistiku paradigmu. Globalizacija se povezuje s nastankom mrea moi i suvereniteta koji se prekrivaju. Stvara se novi oblik hegemonije bez hegemona, koji se naziva transnacionalni liberalizam. Hegemonija je to ideologije trita, koja je danas dominantna u svijetu, a globalizacija je proces kojim se provodi ideologija trita i pristupa svim tritima. Dva najvea geopolitika utjecaja globalizacije odnose se na promjene hijerarhijske organizacije prostora, koje se oituju u stvaranju novih transnacionalnih zajednica koje ponitavaju stara odreenja 114

Petar Kurei Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske odrednice

mi-oni. Oituju se i u stvaranju osjeaja povezanosti izmeu meusobno udaljenih ljudi (Agnew, Corbridge 1995). Deteritorijalizacija je proces koji je nastao kao posljedica procesa globalizacije. Deteritorijalizacija, kao proces prevladavanja teritorijalnosti i njenih ogranienja, prvo je zahvatila trita kapitala i utjecala na prostornu praksu i predstavljanja prostora. Globalizacija proizvodnje, nancija, informatikih i komunikacijskih tehnologija dovodi do sve manje vezanosti tih aktivnosti za odreeni teritorij. Deteritorijalizacija je usko povezana s globalizacijom. Oba procesa su nezaustavljivi. Nezaustavljivost globalizacije omoguuje podrka politikih i ekonomskih elita razvijenih i monih drava. Globalizacija na geopolitiki poredak utjee geopolitikim implikacijama, najvie kroz deteritorijalizaciju. Deteritorijalizacija i stvaranje paralelnog svijeta u obliku cyberspace znaajno su odredili kraj 20. i poetak 21. stoljea. Deteritorijalizacija je naziv za preureivanje i prestrukturiranje prostornih odnosa kao posljedice tehnolokih, materijalnih i geopolitikih transformacija krajem 20. stoljea. Ujedno je i ime dano problematici teritorija koji gubi mo i znaenje u svakodnevnom ivotu. Deteritorijalizacija danas oznauje openito rastavljanje kompleksa geograje, moi i identiteta, koji je navodno odreivao i ograniavao ivot razvijenog svijeta u 20. stoljeu. Deteritorijalizacija se odnosi na nove uvjete u komunikaciji i informatizaciji, transgresiji naslijeenih granica, prevladavanju podjela i nastanku jae globaliziranog svijeta (O' Tuathail 1999). Najbolji primjer politikog djelovanja u pravcu deteritorijalizacije je geoekonomska vanjskopolitika strategija Clintonove administracije.8 Promjena organizacije i poimanja prostora vidi se kroz promjene koje su odgovor na suvremene geopolitike uvjete i procese globalizacije i deteritorijalizacije. Danas se javljaju predvianja koja ak govore o zamjeni tradicionalnog prostora cyberspaceom, no to ne moe biti istina jer je svjetska politika podijeljena na velika podruja u kojima vladaju borbe za teritorij, iznova naglaujui znaenje geopolitike. No, na najvioj razini globalnog sustava, globalizacija i nove tehnologije stvaraju nove tipove suradnje i ulogu geograje ine sve manjom. Za drave koje sudjeluju u globalizaciji, teritorij je postao manje vaan u prilinoj mjeri jer je uloga cyberspacea porasla zbog trenutane mogunosti komuniciranja, globalnih medija i mogunosti velikih prebacivanja velikih koliina novca trenutano. Meutim, ostaje vanost tradicionalnog geografskog prostora. U budunosti, borba e se voditi izmeu drava i korporacija za kontrolu cybespacea. U meunarodnom sustavu ostati e tenzije izmeu globalizacije i fragmentacije, suradnje i sukoba, noviteta i tradicije (Spiegel 2000). Vanost i osobine mjesta (place) i prostora (space) promijenili su se od razdoblja hladnog rata. Prostor je izgubio na znaenju od svretka hladnog rata, to je proces koji je poeo i prije, s kompresijom prostora i vremena. Lokacija ili mjesto dobilo je na vanosti ono to je izgubilo izmeu 1947. i 1989. g. U hladnom ratu su usmjerenost na uzajamno nuklearno unitenje i izravni odnosi velesila uspjeli potisnuti lokaciju iz geopolitikih odnosa. Geografski prostor bio je reduciran na jednostavnu euklidsku udaljenost na povrini Zemlje, ili je sukladno tezi Nicholasa Spykmana poiman kao sveprisutan i nepromjenjiv. Razlikovanje lokacije i prostora kljuno je. Prostor tei jednoobraznosti, lokacija singularnosti. Prostor se povezuje s apstraktnou, slobodom, kretanjem, formalnou. Lokacija se 115

Hrvatski geografski glasnik 66/1 (2004.)

povezuje s poznatou, sigurnou, domom, povijesnom tradicijom, drutveno-kulturnim odnosima, kontekstom i geografsko-sociolokim uincima. Taylor ak kae da je prouavanje odnosa i tenzija izmeu prostora i lokacije kljuna zadaa politike geograje. Kompleksniji pristup primjereniji je realnostima suvremenog svijeta (regionalni sukobi, regionalizam, fragmentacija, transgranini izazovi sigurnosti, lokalizacija, globalizacija) (O Loughlin 2000). Sigurnost u suvremenom svijetu i sigurnost koja bi trebala biti osnovni cilj svakog poretka, ini jedan od najvanijih aspekata koji treba istraivati kako bi se razumio suvremeni poredak. Suvremeni svijet karakterizira pojava i rast razliitih vrsta rizika, prijetnji i izazova sigurnosti. Prijelaz iz hladnog rata u posthladnoratovsko razdoblje obiljeile su brojne turbulentne promjene u svijetu. Bio je to i prijelaz iz razdoblja velikog suparnitva supersila na globalnoj razini, u razdoblje manjih sukoba regionalnog i etnikog karaktera. Bitno je smanjena mogunost globalnog vojnog sueljavanja. Suvremeno razdoblje oznauje globalna hegemonija jedine preostale supersile, SAD-a, regionalni poretci u pojedinim dijelovima svijeta, te atomizirane drave, nestabilnost i nesigurnost u ostalim dijelovima svijeta. Sigurnost je, suprotno predvianjima s kraja hladnog rata, zadrala svoje znaenje u meunarodnim odnosima i u velikom broju drava. Meutim, promijenile su se znaajke i shvaanje sigurnosti. Stanje sigurnosti je s padom komunizma u istonoj Europi i s poetkom raspada SSSR-a nakratko poboljano. No, ubrzo je pogorano na regionalnoj razini u jugoistonoj Europi, istonoj Europi i na Kavkazu, tj. u sreditu svjetske kopnene mase i prostoru kljunom za sigurnost dijela Europe, Rusije i dijela Azije. Ovi dogaaji zbivali su se paralelno sa spoznavanjem potrebe da koncept sigurnosti treba dobiti ire znaenje. Svretak hladnog rata je pruio priliku da se shvati sloenost i povezanost problema. Nesigurnost, koja se javila raspadom sustava globalnog sueljavanja, postavlja problem za strukture poretka, koje moraju identicirati nove prijetnje i nalaziti nove odgovore u nacionalnoj i meunarodnoj sigurnosnoj politici. Na sigurnost utjeu kriza i promjene suvremene nacionalne drave pod utjecajem procesa globalizacije, deteritorijalizacije i znanstveno-tehnoloke revolucije. Izazovi sigurnosti u novom svjetskom poretku bitno se razlikuju od izazova u hladnoratovskom geopolitikom poretku. Umjesto tradicionalnih vojnih prijetnji, danas su izazovi uglavnom druge prirode. Izazovi sigurnosti u suvremenom svijetu ponajvie su nove neteritorijalne, transnacionalne prijetnje, koje se ire neovisno o dravnim granicama.9 Takvi su izazovi terorizam, proliferacija oruja masovnog unitenja, bolesti, ekoloke katastrofe, globalno zagrijavanje. Prijelaz s tradicionalnih na nove izazove i prijetnje sigurnosti, je i prijelaz s hard security prema soft security. S krajem hladnog rata dolo je do promjena geopolitikih odnosa, obiljeja i teritorijalne demarkacije drava i politikog predstavnitva za politiku i sigurnost. Danas se dogaa i promjena u djelovanju prema rizicima koji su transnacionalni, pa se vie ne moe govoriti ni o tom da je sigurnosna politika i politika openito stvar hijerarhijski organiziranih drava. Na rizike se vie ne moe odgovarati kroz hijerarhijske politike intervencije. Politika utjee jedino na percepciju pojedinih rizika u drutvu (Albert 2000).

116

Petar Kurei Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske odrednice

ZAKLJUAK Pitanje svjetskog poretka kljuno je za budunost Zemlje. Oko tog pitanja spore se i na njega pokuavaju utjecati brojni i iznimno jaki interesi aktera svjetskog poretka. Poretkom kao objektom istraivanja geopolitika se bavi koristei vlastiti framework, te naglaavajui i istraujui fenomene koji su joj zanimljivi. Geopolitika naglauje geografske faktore i povezuje ih s politikim faktorima. Novi svjetski geopolitiki poredak danas je realnost s kojom se moraju suoiti svi akteri geopolitikih odnosa, ali i stanovnici planeta Zemlje, na iji ivot utjee poredak u kojem ive. Novi svjetski geopolitiki poredak, kao posljednji u nizu svjetskih poredaka, bitno se razlikuje od prijanjeg svjetskog poretka hladnog rata. Svjetski poredak suvremenog doba stvoren je pod utjecajem vie razliitih faktora, ponajprije pod utjecajem geopolitike tranzicije, koja je uslijedila nakon raspada hladnoratovskog geopolitikog poretka. Prvi kljuan moment u tranziciji raspad je jednog pola bipolarnosti na elu s SSSR-om, a drugi moment je ubrzanje i produbljivanje procesa globalizacije, praeno deteritorijalizacijom i novim poimanjem prostora. Uz globalizaciju javljaju se i lokalizacija i fragmentacija. Najvaniji akteri poretka i dalje ostaju drave, ali je njihova uloga danas drukija i manje vana nego to je bila prije, to je posljedica uvjeta koji vladaju u novom svjetskom poretku. Meunarodne organizacije sve vie dobivaju na znaenju, te danas jae utjeu na procese u poretku nego drave. Najvaniji proces u suvremenom poretku je globalizacija, koju ak smatraju procesom svih suvremenih procesa. Proces globalizacije praen je procesima deteritorijalizacije, nove organizacije prostora i procesom evolucije sigurnosti (promjena od hard security prema soft security, sigurnost u globaliziranom svijetu). Suvremeni svjetski poredak i dalje prolazi kroz fazu svog nastanka i sazrijevanja, pa je teko govoriti o budunosti. Moemo predvidjeti da e biti ispunjena rizicima i nesigurnostima novog tipa, te da e doi do prestrukturiranja i promjena znaajki aktera kao odgovor na djelovanje drugih aktera i djelovanje akcelerativnih procesa.

POZIVNE BILJEKE

1. O hladnom ratu kao pojavnom obliku bipolarnog tipa meunarodnih odnosa vie u: Vukadinovi, R. (1998.), Meunarodni politiki odnosi, Barbat, Zagreb, str. 229-236 2. Amerika vanjska politika poiva na zatiti i promociji amerikih interesa u svijetu koji se mogu podijeliti na: vitalne interese, znaajne nacionalne interese te humanitarne i druge interese. Prema: Vukadinovi, R. (1999.), Globalizacija i globalna amerika politika, Politika misao, vol. XXXVI, br. 1, str. 26-41 3. Vie o geoekonomiji u: ehuli. L. (2000.), Demokracija i ljudska prava u posthladnoratovskoj amerikoj i europskoj politici, Politika misao, vol. XXXVII, br. 2, str. 109-122 Plevnik, J. (2001.), Znaenje geopolitike i geoekonomije u suvremenim meunarodnim odnosima, Meunarodne studije, vol. I, br. 2-3, str. 21-42 4. Vie u: Waltz, K. N. (2001.), Man, the State, and War, Columbia University Press, New York Waltz, K. N. (1979.), Theory of International Politics, McGraw-Hill Higher Education, New York 5. Vie u: Vukadinovi, R. (1998.), Meunarodni politiki odnosi, Barbat, Zagreb, str. 106-107

117

Hrvatski geografski glasnik 66/1 (2004.)

6. Opirnije izlaganje o meunarodnim organizacijama daleko prelazi opseg i svrhu ovog rada. Stoga je ovdje spomenuto samo najosnovnije o meunarodnim organizacijama. 7. Vie u: Jurii, K. (1999.), Globalizacija i ljudska prava, Politika misao, vol. XXXVI, br. 1, str. 70-82 8. Vie o Clintonovoj vanjskopolitikoj strategiji i geoekonomiji u: ehuli, L. (2001.), Clinton i novi svjetski poredak, Politika kultura, Zagreb 9. Vie u: ehuli, L. (2002.), Transnacionalni izazovi amerikoj politici, Meunarodne studije, vol. II, br. 1-2, str. 37-52

LITERATURA Agnew J., Corbridge S., 1995: Mastering Space. Hegemony, territory and international political economy., Routledge, London Albert M., 2000: From Defending Borders towards Managing Geographical Risks? Security in a Globalised World, Geopolitics, vol. V, br. 1, str. 57-80 Buzan B., 1990: People, States and Fear, Lynne Riener Publishers, Boulder, Colorado Cvrtila V., 2000: Dekonstrukcija geopolitikog poretka na primjeru pseudodrava, Politika misao, vol. XXXVII, br. 2, str. 85-88 ehuli L., 2000: Demokracija i ljudska prava u posthladnoratovskoj amerikoj i europskoj politici, Politika misao, vol. XXXVII, br. 2, str. 109-122 ehuli L., 2001: Clinton i novi svjetski poredak, Politika kultura, Zagreb ehuli L., 2002: Transnacionalni izazovi amerikoj politici, Meunarodne studije, vol. II, br. 1-2, str. 37-52 Glassner M. I., 1995: Political Geography, Wiley & Sons, New York Huntington S. P., 1996: The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order, Simon & Schuster, New York, 1996. Jurii K., 1999: Globalizacija i ljudska prava, Politika misao, vol. XXXVI, br. 1, str. 70-82 Newman D., Kliot N., 1999: Globalisation and the Changing World Political Map, Geopolitics, vol. IV, br. 1-2, str. 1-16 Nye J. S., 2002: The Paradox of American Power, Oxford University Press, New York O Loughlin, J., 2000.: Geography as Space and Geography as Place: The Divide Between Political Science and Political Geography Continues, Geopolitics, vol. V, br. 3, str. 126-137 O' Tuathail G., 1999: Borderless Worlds? Problematising Discourses of Deterritorialisation, Geopolitics, vol. IV, br. 1-2, str. 139-152 Plevnik J., Znaenje geopolitike i geoekonomije u meunarodnim odnosima, Meunarodne studije, vol. I, br. 2-3, 2001., str. 21-42 Spiegel S. L., 2000: Traditional Space vs. Cyberspace: The Changing Role of Geography in Current International Politics, Geopolitics, vol. V, br. 3, str. 114-125 Taylor P. J., 1993: Political Geography. World Economy, Nation-State and Locality, Longman Scientic & Technical, Essex Vukadinovi R., 1998: Meunarodni politiki odnosi, Barbat, Zagreb Vukadinovi R., 1999: Globalizacija i globalna amerika politika, Politika misao, vol. XXXVI, br. 1, , str. 26-41

118

Petar Kurei Novi svjetski geopolitiki poredak: teorijske odrednice

SUMMARY

New World Geopolitical Order: Theoretical Determinants

Petar Kurei

Geopolitical world order represents one of geopolitical cathegories. Geopolitical order can be dened in a couple of ways. It is understood as a condition of geopolitical relations in global geopolitical system and as a concept for explaining these relations. This is how geopolitical order is dened by Taylor. Agnew and Corbridge dene it as a set of rules, institutions, activities, strategies through which international political economy functions. The key of this concept is a differentiation among spatial practice, representation of space and representational space. Geopolitical order is related to the political economy of spatial practice or hierarchical organisation of space. Geopolitical discourse is related to the geopolitical perception of the hierarchical organisation of space, which has in its centre interpretation of that space, which does not need to be correct and doesnt have to fulll. Geopolitics studies world order from its aspects and according to its needs, using its specic framework. Deconstruction of the Cold War geopolitical world order, followed by geopolitical transition, established a New geopolitical world order. The key moment was deconstruction of the USSR and Eastern bloc, which had left the United States as the biggest centre of power in the World without a real adversary. In order to understand the nature and characteristics of the contemporary, New geopolitical world order, we must learn the determinants of an order in general, conditions of development, players and processes in the New geopolitical world order. The post Cold War world and global geopolitical system are undergoing transformations. Players and processes in the geopolitical order have remained almost the same, after the last geopolitical transition. The position and power of players has changed, as well as the character and intensity of the processes in the New World Order. Interactive engagement of players and processes has changed global geopolitical relations. Conditions of development of the New World Order can be divided into ve elds: political eld, eld of security, economic eld, social eld, scientic and technological eld. Contemporary order has been developing in the age of World time, which is a period when all geopolitical and cultural consequences of the Post Cold War era are connected with acceleration of economic, social and cultural globalisation. Players are crucially determining order, and they also strongly affect the processes. States are the most important players in the order, and they are undergoing big transformation. Traditional role of the state is now changing. What remains the same is interdependence as the key determinant of a geopolitical system, which is not any more just a system of territorial states. Realism and Neorealism are the perspectives adressing the questions of a state's role in a system of states. Other players in a geopolitical order are international organisations, international movements, nations, churches. Processes in the New World Order are globalisation, deterritorialisation, changes in organisation and perception of space, as well as changes in nature and perception of security. Globalisation is the most important process today, which can be perceived as a process of change of 119

Hrvatski geografski glasnik 66/1 (2004.)

interest of the mankind towards territoriality and traditional arrangement of a system of states. Globalisation is also followed by localisation and fragmentation. Deterritorialisation is a process of the overcoming of territoriality and its limits. It is closely connected with globalisation. Both processes are unstoppable. Changing of perception of space is mainly tied with new relations between space, which is losing its importance, and place, which is gaining importance. The nature of security is also changing in accordance with new risks, threats and challenges to security. New threats and challenges are changing hard security to soft security (i. e. security in a globalised World). The processes are most strongly affected by international organisations, not states. However, processes sometimes evolve almost independently. Players and processes interact and create global geopolitical relations. Questions of characteristics and relations within the New World Order are decisive for the future of the World. New geopolitical World Order is a reality which all players in a geopolitical World order must face. New World Order is still undergoing through the phase of its creation and maturation. Therefore, the future of the world order is still uncertain. We can predict that it will be a future full of new risks, new uncertainties and insecurities. We can also predict that the restructuring and changing of the players will continue, as a reaction to the actions of other players and accelerating processes.
Primljeno (Received): 24 - 3 - 2003. Prihvaeno (Accepted): 14 - 6 - 2004

Petar Kurei, mr. sc. profesor geograje i diplomirani politolog Antuna trbana 18, 10 000 Zagreb, Hrvatska/Croatia, e-mail: petar.kurecic@zg.htnet.hr

120