5.

ALATI za PROSIJECANJE

PROBIJANJE

5.1. Proces obrade prosijecanjem i probijanjem

Probijanje i prosijecanje se izvodi pomou dvodijelnog alata koji se sastoji od probojca (prosijekaa) i rezne ploe. Faze probijanja i prosijecanja se mogu podijeliti u dvije faze: a)faza elastinih deformacija b)faza plastinih deformacija c)faza prekida
Kod prosijecanja odvojeno jezgro predstavlja proizvod, a ostatak materijala je otpadak, dok je kod probijanja jezgro otpadak, a ostatak materijala proizvod.

5.2. Odreivanje sila prosijecanja (probijanja)

Sila prosijecanja se odreuje na osnovu jaine materijala na smicanje .

A
Povrinu A moemo prikazati u razvijenom obliku iz ega je vidljivo da se povrina smicanja da izraunati preko debljine materijala i obima konture.

Prema tome opti izraz za izraunavanje sile prosijecanja (probijanja) glasi:

, gdje su: L obim konture s debljina materijala - jaina materijala na smicanje Zbog tupljenja ivica alata kao i neravnomjernosti debljine materijala, ova sila se poveava za 30% pa je stvarna sila prosijecanja (probijanja):

5.3. Naini za smanjenje sile prosijecanja (probijanja)

- smanjenje sile zakoenjem reznih ivica alata - smanjenje sile izradom probojca (prosijekaa) razliitih duina kod viesjene obrade - smanjenje sile zagrijavanjem radnog komada Smanjenje sile zakoenjem reznih ivica alata Kod prosijecanja zakoenja se izvode na reznoj ploi jer u tom sluaju jezgro ostaje ravno, a ostatak materijala se krivi. Kod probijanja, zakoenje se izvodi na probojcu jer u tom sluaju ostatak materijala ostaje ravan (to je i potrebno) ,a jezgro se krivi.

Smanjenje sile prosijecanja(probijanja) je ostvareno jer rezna ivica ne uestvuje itavom duinom konture, nego ona postepeno zahvata materijal. Pa se sila prosijecanja(probijanja) mnoi sa koeficijentom k koji zavisi od visine H.

- za H=s k=0,4 0,6 - za H=2s k=0,2 0,4 Visina zakoenja H i ugao se biraju u zavisnosti od debljine materijala: za s3mm H2s i 5 za s>3mm H=s i 8

Smanjenje sile izradom probojca (prosijekaa) razliitih duina (kod viesjene obrade) ime se izbjegava istovremen poetak rada svih probojaca.
1 srednji probojac 2 boni probojac 3 rezna ploa 4 dra lima 5 opruga draa lima 6 gornja ploa 7 obraivani lim 8 nosa probojaca

- za tanje limove - za deblje limove

Smanjenje sile zagrijavanjem radnog komada koristi pojavu smanjivanja jaine materijala na smicanje poveanjem temperature. Najpovoljnije temp. za prosijecanje se kreu od 700 900C; dok temp. u intervalu od 100 400C treba izbjegavati zbog krtosti elika u tom intervalu i mogunosti pojave pukotina

5.4. Konstrukcioni dijelovi alata za prosijecanje (probijanje)

s
1- Probojac-prosijeka 2- Rezna ploa 3- Ploa za voenje i skidanje materijala 4- Nosa prosijekaa 5- Meuploa 6- Gornja ploa 7- Donja ploa 8- Cilindrini rukavac 9- Pritiskiva prese 10- Ploa za stezanje 11- Materijal

5.5. Zazori i tolerancije izrade alata

Reznu plou emo konstruisati tako da dimenzije u odnosu na probojac budu vee za neku vrijednost zazora -z-. Zazor predstavlja razliku prenika rezne ploe i probojca .

Zazor ima veliki uticaj na proces prosijecanja. On utie na utroak energije, trajnost alata i kvalitet prosijeenog komada. Zbog toga zazor mora biti tano odreen, to znai da ne smije biti ni previe mali (jer e onda doi do poveanja sile prosijecanja), a ni previe veliki (jer se onda gubi mogunost dobivanja tanih dimenzija).

ds dM

Zbog tupljenja alata (probojca i/ili rezne ploe) dolazi do stvaranja igala(grata) na radnom komadu.

Zazor se odreuje po izrazu: za s3mm

za s>3mm
c koef. koji se kree u granicama od 0,005 0,035 (c=0,01) s debljina materijala

Dimenzije rezne ploe i prosjekaa moraju imati izradne tolerancije koje zavise od traene tanosti i tolerancija proizvoda. Takoer zavise od toga dali se vri prosijecanje ili probijanje.

Probijanje:

Prosijecanje: