Professional Documents
Culture Documents
Zaštita Od Neekspodiranih Ubojnih Sredstava Na Teritoriji BIH
Zaštita Od Neekspodiranih Ubojnih Sredstava Na Teritoriji BIH
UNIVERZITETA U BEOGRADU
Zatita od neekspodiranih !o"nih sredsta#a na teritori"i Bosne i $er%e&o#ine 'se(inarski rad i) pred(eta *i#i+na Zatita,
BEOGRAD7 8219
Sadr:a"
1.Uvod......................................................................................................................................................2 2.Strategija protivminskog delovanja u BiH ...........................................................................................3 2.1. Strateki i operativni ciljevi...............................................................................................................6 2.1.1. Otklanjanje rizika od mina.............................................................................................................6 2.1.2. inansiranje....................................................................................................................................! 2.1.3. Upozoravanje na opasnost od mina................................................................................................! 2.1.". #omo$ %rtvama od mina.................................................................................................................& 2.1.'. (e)ni*ki razvoj i istra%ivanje.........................................................................................................& 3.+entar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini................................................................................., 3.1. Su-jekti koji izvode protivminske akcije u Bosni i Hercegovini......................................................, 3.1.1.#rotivminske akcije OS BiH ........................................................................................................1. "./atita od neeksplodirani) u-ojni) sredstava 01US2..........................................................................12 ".1. #ronala%enje u-ojni) sredstava zaostali) iz minuli) ratova............................................................12 ".2. 3storijat i razvoj o-uke u protivminskom delovanju 0#452 OS u BiH.........................................12 ".3. 5eaktiviranje neeksplodirani) u-ojni) sredstava...........................................................................13 ".". Unitenje neesksplodirani) u-ojni) sredstava................................................................................1" ".'. #ronala%enje i unitavanje u-ojni) sredstava koja su ostala na poligonima i diverzantsko6 teroristi*ki) naprava ..............................................................................................................................1" ".6. /atita od neeksplodirani) u-ojni) sredstava u ratu.......................................................................1' '.7iteratura.............................................................................................................................................16
1. Uvod
+ivilna zatita danas8 u ve$ini zemalja8 *ini osnovu sistema zatite i spasavanja8 *iji su osnovni cilj zatita i spasavanje ljudi8 materijalni) i kulturni) do-ara i drugi) do-ara i %ivotne sredine od svi) opasnosti koje imaju karakter vanredni) situacija8 kao i otklanjanje nastali) posledica. +ivilna zatita danas predstavlja neminovnost savremenog sveta8 -ez *ijeg 9unkcionisanja svi napori koji su usmereni na zatitu i spasavanje u uslovima vanredni) situacija rezultuju manjom e9ikasno$u.
#ored osnovnog cilja na zatiti8 spasavanju i z-rinjavanju ugro%enog i postradalog stanovnitva8 snage civilne zatite se anga%uju i na otklanjanju sveukupni) posledica u toku trajanja opasnosti i u spre*avanju nastanka sekundarni) posledica. Ostvarivanjem osnovne 9unkcije zatite ljudi i materijalni) potencijala zemlje civilna zatita znatno doprinosi umanjenju posledica ratni) razaranja i elementarni) odnosno te)ni*ko6te)noloki) nesre$a. Osnovni zadaci civilne zatite izvravaju se uspenim organizovanjem8 pripremanjem i sprovo:enjem odre:eni) mera zatite i spasavanja8 koje8 pored drugi) elemenata8 *ine sistem civilne zatite. 4ere zatite i spasavanja predstavljaju odre:ene aktivnosti8 radnje i postupke preventivne i operativne prirode8 *ija se organizacija8 pripremanje i 9unkcionisanje preduzimaju radi zatite i spasavanje ljudi8 materijalni) i kulturni) do-ara8 te otklanjanja posledica vanredni) situacija. 4ere zatite i spasavanja u vanrednim situacijama mogu se grupisati u *etiri celine; preventivne mere zatite8 kojima se spre*avaju vanredne situacije ili u-la%ava nji)ovo dejstvo< mere zatite u slu*aju neposredne opasnosti od vanredni) situacija kojima se sprovode neposredne pripreme za u*e$e u zatiti< mere u*e$a u zatiti kada nastupe vanredne situacije8 kojima se o-ez-e:uje u*e$e snaga i sredstava u zatiti od nepogoda< i mere u-la%avanja i otklanjanja neposredni) posledica nastali) dejstvom vanredni) situacija. Operacionalizacijom ove *etiri grupe mera ident9ikuju se slede$e mere i zatite i spasavanja; -uzbunjivanje; -evakuacija; -sklanjanje i urbanistike mere zatite; -zbrinjavanje ugroenih i postradalih; -RHB zatita; -zatita od tehniko-tehnolokih nesrea; -zatite od ruenja i spasavanje iz ruevina; -zatita od poplava i nesrea na vodi i pod vodom; -zatita i spasavanje na nepristupanim terenima; -zatita i spasavanje od poara i eksplozija; -zatita od neeksplodiranih ubojnih sredstava !"#$; -prva i medicinsa pomo; - asanacija terena; -ouvanje dobara bitnih za opstanak; -hitno uspostavljanje neophodnih slubi od javnog interesa% Osim navedeni) mera civilne zatite8 mogu se8 u zavisnosti od situacije i potre-a8 planirati8 pripremati i sprovoditi i druge aktivnosti u okviru sistema zatitte i spasavanja.
ve$ina nije uredno dokumentirana8 zapisnici su izgu-ljeni ili uopte nisu ni pravljeni. >eavanje pro-lema ote%ava nekoliko speci9i*nosti; po pravilu radi se o minskim poljima nepoznatog rasporeda8 sa pojedina*nim minama ili grupama mina na irem podru*ju. #ored navedeni) speci9i*nosti8 reavanje pro-lema dodatno ote%avaju i nedovoljno razvijene te)nologije za operativni rad na terenu8 to celi proces *ini sporim i skupim. Ovo se pose-no odnosi na proces izvi:anja8 to je samo po se-i najve$a potre-a u Bosni i Hercegovini. #roces protivminskog delovanja u BiH je zapo*eo 1,,6. godine8 kada su Ujedinjene nacije osnovale +entar za uklanjanje mina Ujedinjeni) nacija 6 U14?+. +entar je uspostavljen s ciljem izgradnje lokalne strukture za upravljanje procesom deminiranja i izgradnje lokalni) operativni) kapaciteta. 1ajve$e zasluge za prikupljanje raspolo%ivi) zapisnika minski) polja 01& 6..2 i uspostavljanje centralne -aze podataka8 -ez koje ne -i -ilo mogu$e dalje planiranje i izvetavanje8 pripadaju 3 O>6 u. Operativne aktivnosti deminiranja na terenu se intezivno sprovode kroz programe U16a i Svetske -anke8 uz anga%man odre:enog -roja strani) nevladini) 01=O2 i komercijalni) organizacija. Upravo te 1,,6. godine8 kada je osnovan U14?+8 registrovan je i najve$i -roj %rtava8 skoro '. mese*no. U takvoj situaciji8 protivminsko delovanje je opravdano nazna*eno kao uslov za povratak iz-eglica i raseljeni) lica8 rekonstrukciju i razvoj prirodni) i ekonomski) kapaciteta zemlje. 1acionalne strukture su8 jula 1,,&. godine8 preuzele odgovornost za sprovo:enje aktivnosti deminiranja8 ali su nastavile primati 9inansijsku8 stru*nu i te)ni*ku pomo$ od me:unarodne zajednice. Osnivaju se entitetski centri za uklanjanje mina >S4?+ i 4?+ i +entar za koordinaciju 0BH4?+2. 5eminiranje i dalje uglavnom vre strane agencije8 ali razvijaju se i lokalni kapaciteti. Osnovna odgovornost i nadle%nost je na =e$u ministara i entitetskim vladama8 koji preko svoji) organa 6 @omisije za deminiranje i centara za uklanjanje mina 6 osiguravaju planiranje8 koordinaciju8 evidenciju i osiguranje kvaliteta operacija protivminskog delovanja. 5onoenjem /akona o deminiranju 2..2. godine uspostavljena je centralna struktura BH4?+ na dr%avnom nivou pri 4inistarstvu civilni) poslova. U istoj godini doneena je i prva Strategija protivminskog delovanja 2..2 A 2..,. godine8 to je zna*ajno unapredilo 9unkcionalnost strukture8 ali i osiguralo kvalitet8 ekonomi*nost i e9ikasnost celokupnog procesa. @rajem 2..". godine8 evaluacijom uspenosti programa8 zaklju*uje se da je =izija iz prve Strategije -ila suvie optimisti*na i nerealna8 te da veli*ina i kompleksnost pro-lema uveliko prevazilaze raspolo%iva sredstva8 te)nologije i podrku realizaciji istog. Usvajanjem revidirane Strategije protivminskog delovanja 2..'62..,. godine pri)va$en je realni pristup =izije 6 Bzemlja -ez uticaja mina do 2..,. godineC. @oncept #lana se zasnivao na uklanjanju mina sa svi) povrina 3 kategorije prioriteta i trajnom o-ele%avanju lokacija 33 i 333 kategorije. >evidirana strategija $e8 na osnovu rezultata sistematskog izvi:anja i istra%ivanja uticaja mina 073S28 mnogo e9ikasnije usmeravati aktivnosti i omogu$iti -olje kori$enje ograni*eni) 9inansijski) sredstava.
"
=e$i napori ula%u se i u edukaciju o opasnosti od mina i pomaganju %rtvama mina. #rema statistici8 stopa minski) nesre$a prose*no je opala na manje od tri slu*aja mese*no u periodu 2..3 A 2..6. godina. /na*ajno raste u*e$e lokalni) vlasti u 9inansiranju deminiranja8 uz istovremeno postepeno smanjivanje donatorski) sredstava. 4e:unarodna zajednica inicira postepeni prelazak 9inansiranja na doma$e vlasti i izvore. (o je proces koji je u toku8 mada 9inansiranje protivminskog delovanja u velikoj meri zavisi i od podrke tradicionalni) prijateljski) vlada zemalja donatora i 1=O koje podr%avaju i sprovode protivminsko delovanje u BiH. 5osadanja iskustva ukazuju na veliku disproporciju izme:u realni) potre-a za protivminskim delovanjem u BiH i mogu$nosti zemlje. Ova Strategija je prilika za BiH da minsku pretnju prevazi:e aktivnom inicijativom i odgovaraju$im reenjima koje sadr%i Strategija 2..,62.1,. i uz podrku lokalni) vlasti i klju*ni) partnera iz vladinog i 1=O sektora zemalja donatora8 kao i stru*ni) me:unarodni) institucija i organizacija. Bosna i Hercegovina je .3. 12. 1,,!.godine potpisala @onvenciju o za-rani prozvodnje8 upotre-e8 stvaranja zali)a i trans9era ## mina. #omenutom @onvencijom je8 izme:u ostalog8 preuzeta i o-aveza da se o*iste sva minirana podru*ja najkasnije do marta 2..,. godine. =ode$i se navedenim8 =e$e ministara je na 13". sednici8 odr%anoj 2&.11.2..6. godine8 donelo zaklju*ak da se pristupi procesu evaluacije postoje$e Strategije protivminskog delovanja 2..'62..,. kao i pripremi izrada novog stratekog dokumenta za period 2..,62.1,. godine8 koji $e predstavljati stru*nu podlogu za podnoenje aplikacije za produ%enje roka za uklanjanje mina. U skladu sa rezultatima evaluacije izvrenja va%e$i) strateki) i operativni) ciljeva8 operativnog8 9inansijskog i plana resursa8 kao i analizom statistike %rtava mina i opte procene pro-lema mina 8 mo%e se zaklju*iti da je opta opasnost znatno umanjena8 ali i da je potre-no jo mnogo rada i vremena kako -i se proces uspeno okon*ao. #rva urgentna 9aza deminiranja ura:ena je8 i pored svi) okolnosti i prepreka8 naro*ito vidljivi) u nedostatku 9inansijski) sredstava. #repoznata je potre-a da se u narednom ciklusu od 1. godina 02..,62.1,2 planira protivminsko delovanje u skladu sa prioritetima i potre-ama zemlje8 kao i raspolo%ivim znanjima i te)nikama8 to je sadr%ano u predlogu Stratekog plana za period 2..,62.1,. &olazna osnova za pripremu #tratekog plana; Sumnjiva povrina na po*etku 2..,. D 1'!3 km2 < Ukupan -roj lokacija D 13..!!< >izi*na povrina na po*etku 2.., ; 3 kategorija 33 kategorija && km2 8-roj lokacija D321" 221 km2 8-roj lokacija D"2.1
333 kategorija 2&3 km2 8-roj lokacija D'662 #rocena -roja mina i 1US6a D 22. ... =izija
'
Bosna i Hercegovina bez mina od '()*% 4isija +sigurati uslove za provo,enje stabilnog i e-ikasnog programa protivminskog delovanja sa ciljem uspostavljanja sigurnog okruenja za normalan i prosperitetan ivot svih gra,ana B.H/ sa rtvama od mina potpuno integriranim u drutvenu zajednicu%
+perativni cilj )%)( 3mplementirati strategiju i operativne planove deminerski) kapaciteta Oru%ani) snaga B3H i civilni) zatita koji su sastavni deo ovog stratekog plana. +perativni cilj )%)) 5o kraja 2.., godine8 a u cilju omogu$avanja odvijanja operativni) aktivnosti +entra za uklanjanje mina u B3H tokom trajanja stratekog plana8 izvriti o-navljanje materijalno te)ni*ki) sredstava 0vozila i ra*unarska oprema2.
2.1.2. Finansiranje
Strateki cilj 2;< Osigurati uslove za sta-ilno i kontinuirano 9inansiranje Stratekog plana protivminskog delovanja; +perativni cilj '%) @roz pripremu i donoenje godinji) operativni) planova pro6 tivminskog delovanja8 omogu$iti sta-ilno i kontinuirano prikupljanje 9inansijski) sredstva za protivminske akcije na svim nivoima vlasti. +perativni cilj '%' Osigurati uslove i podsticati redovno i -lagovremeno raspisivanje tendera za poslove deminiranja pre po*etka deminerske sezone. +perativni cilj '%0 >azvijati i podr%avati kapacitete za sprovo:enje odnosa sa donatorima.
&
Savet ministara BiH 4inistarstvo za civilne poslove @omisija za deminiranje +entar za uklanjanje mina BiH 0BH 4?+2 1evladine organizacije za deminiranje u BiH +ivilna zatita u BiH +ivilna zatita >S (a-ela 1... Kedinica za deminiranje OS BiH @omercijalne organizacije za deminiranje u BiH
Oru%ane snage BiH su akreditovane od strane BH 4?+6a za izvo:enje slede$i) aktivnosti; )umanitarno deminiranje po metodama; o manuelno deminiranje8
1.
o mainska priprema8 o pregiranje 0upotre-a pasa otkriva*a eksploziva2. #o sadr%aju speci9i*ni) delatnosti; o te)ni*ko izvi:anje8 o *i$enje tla8 o *i$enje o-jekata. O-uka oso-lja za sprovo:enje )umanitarnog deminiranja Upozoravanje na mine #o sadr%aju speci9i*ni) delatnosti; o planiranje upozoravanja na mine za ugro%enu zajednicu8 o implementacija programa za upozoravanje na mine8 o )itno o-ele%avanje.
OS BiH8 kao dr%avana organizacija za #4?8 u svom sastavu imaju deminerski -ataljon kao jedinicu za neposredno izvravanje zadataka #4?. ormacija deminerskog -ataljona8 izra%ena kroz kapacitete za sprovo:enje; #4? o-u)vata slede$e; 32 manuelna odeljenja8 2 manuelna odeljenja za deminiranje -ojni) o-jekata8 6 maina za pripremu terena 88Bo%ena 182LL8 1 maina za pripremu terena 88Bo%ena 'LL8 1 tenk *ista* mina 887i-ertadorLL 0(6''28 1 plant tim za *i$enje ruevina8 , #OH@ timova 0timovi sa psima otkriva*ima eksploziva28 6 timova za generalno izvi:anje. 3z gore navedenog se da videti koliko je irok spektar aktivnosti #4? koje sprovode OS BiH. #ored BH 4?+6a8 sa kojim su saradnja i kontakt gotovo svakodnevni8 OS BiH aktivno sara:uju sa HU O>6om8 U15#6om8 am-asadama strani) zemalja u BiH8 civilnim zatitama >S i BiH. Ukupan -roj akreditovanog deminerskog oso-lja koje je direktno uklju*eno u operacije deminiranja iznosi "22 pripadnika8 dok je u direktnu podrku deminiranju uklju*eno jo && pripadnika OS BiH. >ezultati koje su ostvarili pripadnici OS BiH u periodu pd 2..262..!.
:odina 2..2 2..3 2.." 2..' 2..6 2..!
11
Rezultati +# BiH
13"1!.! M2
131'61.M2
,'! 6&" M2
1"6.,,6 M2
21&&1.1 M2
1!!1,'! M2
(a-ela 2...
12
pro-lema u Bosni i Hercegovini 0po*etne procene su predvi:ale oko 2 miliona mina na oko " ... km22 je prepoznat i na njega je ukazano jo u 5ejtonskom mirovnom sporazumu u ?neksu 1 A ?; Sporazum o vojnim aspektima mirovnog sporazuma kojim se vojske u Bosni i Hercegovini o-avezuju na uklanjanje mina i 9orti9ikacijski) utvr:enja na -ivim linijama razdvajanja zara$eni) strana. 1a osnovu ove o-aveze po prestanku -or-eni) dejstava u 1,,6. i 1,,!. godini -ive entitetske vojske u Bosni i Hercegovini su pristupile jednom od na*ina vojnog deminiranja8 a to je uklanjanje mina iz minski) polja prema zapisnicima 0mine li9ting2 kao na*in koji je u tom momentu -io naj-r%i i umanjivao je opasnost po lokalne zajednice. 4e:utim8 kao to se pokazalo8 na ovakav na*in se opasnost nije uklanjala niti je ra:eno deminiranje po me:unarodnim standardima. 1a kraju je ovaj koncept naputen z-og sla-e e9ikasnosti i nedovoljni) -ez-ednosni) mera. (ako:e8 veoma zna*ajno je ista$i da tadanje entitetske vojske nisu imale dovoljno razvijene sposo-nosti i kapacitete za postizanje -olji) rezultata u procesu deminiranja8 kao i to da nisu ni -ile prepoznate od me:unarodni) i doma$i) institucija kao snaga koja mo%e znatno vie -iti uklju*ena u ovaj proces. #ripreme za uvo:enje entitetski) vojski u proces )umanitarnog deminiranja zapo*inje u drugoj polovini 1,,!. godine kada se uz pomo$ =lade Sjedinjeni) ?meri*ki) 5r%ava po*inje vriti o-uka vojni) deminerski) jedinica i istu je izvodila ameri*ka deminerska kompanija >O1+O. =eoma -itan momenat8 koji je pret)odio potpunom prelasku i uklju*ivanju entitetski) vojski u proces )umanitarnog deminiranja8 desio se u aprilu 1,,&. godine kada se uz stru*nu i 9inansijsku pomo$ =lade Sjedinjeni) ?meri*ki) 5r%ava 9ormiraju tri kole za deminiranje 0(ravnik8 Banja 7uka i 4ostar2 *ime je zapo*eo program potpunog o-u*avanja i opremanja vojni) deminerski) jedinica. U periodu od aprila do juna 1,,&. godine potpuno je izvreno osposo-ljavanje vojnog rukovodnog i operativnog personala i razvijeni su kapaciteti koji mogu izvoditi o-uku prema me:unarodnim standardima )umanitarnog deminiranja8 *ime su stvoreni uslovi za uklju*ivanje entitetski) vojski u proces )umanitarnog deminiranja. Od tada uloga i zna*aj OS BiH u procesu deminiranja je u stalnom porastu tako da su u period od 2..2 6 2.11. godine deminirale 1&.&1'.!26 m2. 5anas OS BiH predstavljaju najve$u deminersku organizaciju u BiH koja ima veliko poverenje civilnog stanovnitva kao i +entra za uklanjanje mina i 1US u BiH 0BH 4?+2 jer je karakteristika o*i$ene povrine od strane jedinica za deminiranje Oru%ani) snaga Bosne i Hercegovine veoma visoka -ez-ednost predate povrine krajnjim korisnicima 0optinama2. #oslednjim re9ormama OS BiH8 od napred navedeni) kola za deminiranje8 9ormirano je Odjeljenje za o-uku u 5eminerskom -ataljonu Brigade takti*ke podrke 0-r(#2. Odjeljenje za o-uku trenutno ima , 0devet2 instruktora koji su osposo-ljeni za izvo:enje o-uke iz )umanitarnog deminiranja. =eri9ikovano oso-lje je o-u*avano u centrima u zemlji i inostranstvu.
13
#osle pronalaska 1US6a8 u zavisnosti od konkretnog slu*aja8 vri se ili deaktiviranje ili nji)ovo unitavanje. S o-zirom na postupak8 deaktiviranje se deli na; deaktiviranje uklanjanjem upalja*a sa u-ojnog sredstva ili deaktiviranjem kada je nemogu$e ukloniti upalja* s istog. Uklanjanje upalja*a je veoma rizi*an zadatak8 ali ovim postupkom8 koji je u 5rugom svetskom ratu primenjivan u !'N slu*ajeva8 u-ojno sredstvo *ini -ezopasnom. @ada je nemogu$e uklanjanje upalja*a8 vri se -uenje rupa na u-ojnom sredstvu kako -i se iz istog izvukao eskploziv. Ovim na*inom je u 5rugom svetskom ratu deaktivirano 2'N u-ojni) sredstava.
1"
1'
5. 'iteratura
Kakovljevi$8 =.8 +ivilna zatita u repu-lici Sr-iji8 akultet -ez-ednosti Univerziteta u Beogradu8 2.11. Ke9ti$8 /.8 /atita i spasavanje za sve8 Kavno preduze$e #((8 Beograd8 2..1. #etrovi$8 S.8 /atita od neeksplodirani) u-ojni) sredstava8 +ivilna zatita8 1,!&. Stevanovi$8 (.8 /atita od neeksplodirani) u-ojni) sredstava8 +ivilna zatita8 1,&,G1.
16