KOLSKI GEOGRAFSKI LEKSIKON

Dr. sc. ZORAN CURI BOICA CURI, prof.

Nakladnik: HRVATSKO GEOGRAFSKO DRUTVO Posebna izdanja, svezak 14 Urednik: Dr. sc. ZLATKO PEPEONIK, red. prof. Recenzenti: Dr. sc. MATE MATAS, docent Dr. sc. IVO NEJAMI, izv. prof. Dr. sc. TOMISLAV EGOTA, red. prof. Crtei: IVICA RENDULI, prof. Lektura: JURE KARAKA, prof. Korektura: BOICA CURI, prof. Grafiki urednik: Dr. sc. ZORAN CURI, docent Slog, prijelom i tisak: HEROINA, Zagreb

Zagreb, 1999.

A
ABISAL - prostor dubokomorskog dna na dubini izmeu 3 000 i 7000 metara, obuhvaa 54,7 % dna svjetskog mora. ABISALNA RAVNICA - zaravnjeno dubokomorsko dno s vrlo malim nagibima. ABLACIJA - 1. kopnjenje i isparivanje leda; 2. proces nestajanja leda. ABRAZIJA - razarajue djelovanje morskih i jezerskih valova na obalama. ABRAZIJSKA (OBALNA) RAVAN abrazijski reljefni oblik nastao taloenjem usitnjene stjenovite grae razorene udaranjem valova. Najvee abrazijske ravni su morski pliaci (elf). ABRAZIJSKA PEINA udubina (potkapina) u stjenovitoj obali, oblikovana djelovanjem valova, a u vapnencima i korozijom morske ili jezerske vode. ADA - rijeni otok nastao akumulacijom rijenog materijala u koritu. ADAPTACIJA - 1. proces prilagoavanja promijenjenim uvjetima okoline; 2. preureenje nekog prostora za svrsishodnije koritenje. ADVEKCIJA - vodoravno kretanje zraka izmeu pojedinih dijelova Zemlje. Vodoravna izmjena topline izmeu pojedinih dijelova Zemlje zove se advekcija topline. Pojavu advekcije susreemo i kod vodene pare u atmosferi. AERACIJA - prozraivanje, dovoenje atmosferskog zraka (npr. u vodu radi proiavanja; oranjem se umjetno prozrauje tlo). AEROFOTOGRAMETRIJA metoda koritenja posebnih zranih snimaka za izradu planova i geografskih karata. To je istovremeno nain odreivanja visine. AEROPOLUTANTI - skupni naziv za oneiivae atmosfere; visoke koncentracije plinova i estica koje remetei prirodne procese ugroavaju ivot na Zemlji. AEROSOL - estice tekue ili krute tvari rasprene u atmosferi; uglavnom oneiuju zrak. AFEL - najudaljenija toka od Sunca na stazi nekog planeta. Zemlja prolazi kroz afel poetkom srpnja. AGLOMERACIJA - gradska regija koju ini sredinji (matini) grad sa svojom urbaniziranom okolicom. 2

AGLOMERAT - stijena nastala spajanjem (bez veziva) nezaobljenih komadia (kra). AGORA v. ANTIKI GRAD AGRADACIJA - oblikovanje reljefa Zemljine povrine od materijala akumuliranog djelovanjem vode, vjetra i leda. AGRAR - ukupnost odnosa zemlje kao posjeda i predmeta obraivanja, ukupnost odnosa u poljodjelstvu. AGRARNA DRAVA - gospodarski nerazvijena zemlja u kojoj je poljoprivreda dominantna djelatnost, tj. u kojoj je preteiti dio stanovnitva zaposlen u poljodjelstvu i vei dio izvoznih prihoda daju primarne djelatnosti. AGRARNA GUSTOA v. GUSTOA NASELJENOSTI AGRARNA REFORMA - mjera dravne vlasti kojom se mijenjaju posjedovni odnosi i pravo vlasnitva nad zemljom radi odreenih socijalnih, gospodarskih ili politikih ciljeva. U uem smislu: ponovna raspodjela zemlje, osobito razdioba velikih posjeda siromanim seljacima i bezemljaima. AGRARNI PEJZA - krajolik koji odraava jedinstvo prirodne osnove (reljef, voda, klima i vegetacija) i stupnja okupljenosti seoskih domova i zemljinih estica jednoga gospodarstva. Zbijena naselja s ratrkanim posjedom tvore agrarni pejza otvorenih polja, a osamljena gospodarstva s okupljenim posjedom ine agrarni pejza ograenih (zatvorenih) polja. Sjever. njem. nizina AGRARNO (POLJOPRIVREDNO) DRUTVO - gospodarski nerazvijeno drutvo u kojem prevladavaju djelatnosti primarnoga sektora (poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo) s relativno velikim brojem nekvalificiranih radnika. AGREGAT - openito neto to je sloeno, sastavljeno od razliitih dijelova (npr. nakupina estica tla). AGRESIVNA VODA - voda koja sadri slobodnu kiselinu (ugljinu, duinu i dr.), to joj omoguava otapanje karbonatnih stijena. AGROTEHNIKA - skup tehnikih mjera koje se primjenjuju pri uzgoju poljoprivrednih kultura (obradba tla, gnojidba, zatita bilja i dr.). AGRUMI - skupni naziv za narane, limune, mandarine, grejp i ostalo kiselkasto voe; plodovi roda Citrus. AKLIMATIZACIJA - prilagoavanje organizama klimi nove ivotne sredine. U irem znaenju aklimatizacija je openito prilagoavanje novim uvjetima.

AKROPOLA v. ANTIKI GRAD AKROPOLSKO NASELJE - okupljeno naselje izgraeno na breuljku, nastalo u prolosti radi lake obrane. AKTINIDIJA (KIVIKA, KIVI) - biljka povijua koja se uzgaja u Kaliforniji, Novom Zelandu i zemljama Sredozemlja. Plod je smee kore sa sitnim dlaicama, a zeleno slatko-kiselo meso ugodne je arome i bogato vitaminom C. AKTIVNO STANOVNITVO v. DJELATNO STANOVNITVO AKUMULACIJA sabiranje, nakupljanje, gomilanje (vode, leda, denudiranog materijala...). AKVATORIJ - vodena povrina (mora i unutarnjih voda) s odreenom namjenom ili svojstvom. ALBEDO - svojstvo odraavanja (refleksije) svjetlosti onih tijela koja sama ne svijetle, odnosno sposobnost odbijanja Suneva zraenja od neke tvari. Iskazuje se omjerom izmeu reflektiranog i upadnog zraenja, a ovisi o vrsti povrine (npr. albedo zelenog polja je 16-27 %, a snijega do 90 %). ALGONKIJ (PROTEROZOIK) - mlae razdoblje prekambrija koje je trajalo oko 1,93 milijarde godina (prije 2,5 milijarde do prije 570 milijuna godina). ivi svijet karakteriziraju: alge, spuve, meduze i koralji. ALOGENE (ALOHTONE) TEKUICE - tekuice koje se vodom opskrbljuju u drugaijem, razmjerno vlanijem prostoru u odnosu na suhe krajeve kroz koje teku, odnosno tekuice koje pritjeu iz krajeva drugaijih petrografsko-geolokih obiljeja (npr. pritjeu na kr s vododrivih stijena). ALOHTONE TEKUICE v. ALOGENE TEKUICE ALOHTONI SEDIMENTI - nanosi koji potjeu iz drugog kraja. ALPINSKA OROGENEZA - proces nastajanja ulananoga gorja tijekom mezozoika i kenozoika (najintenzivnija u tercijaru). Tada su nastale Alpe, Dinaridi, Apenini, Karpati, Himalaja, Ande, Stjenjak. ALTERNATIVNA POLJOPRIVREDA - pokret koji tei stvaranju poljoprivrednog gospodarstva utemeljenog na gospodarsko-ekolokom jedinstvu, tj. tei proizvodnji zdrave hrane. ALTIMETAR v. VISINOMJER ALUVIJ - v. HOLOCEN

ALUVIJALNA RAVAN ALUVIJALNA RAVAN

NIZINA RAVAN

v. v.

NAPLAVNA NAPLAVNA

ALUVIJALNA TLA - najmlaa naplavna tla uz rijene tokove. AMFIBIJSKA ZONA - dio morske obale koji je izloen djelovanju plime i oseke. Amfidromija - kruno rasprostiranje plimnog vala. AMPLITUDA - razlika izmeu najvie i najnie vrijednosti u kretanju neke pojave u odreenome razdoblju (npr. dnevna, mjesena ili godinja amplituda temperatura). ANANAS - tropska biljka jestivih plodova sa sonim aromatinim mesom i listovima koji daju vrsto vlakno. ANEKUMENA - nenaseljeni dio Zemljine povrine, obuhvaa polarne krajeve, visoke planine, pustinje i velika movarna prostranstva. Nenaseljeni prostor Sjeverne Amerike ANEMOGRAF - ureaj za trajno biljeenje smjera i brzine vjetra. ANEMOMETAR v. VJETROMJER ANEROID - naprava za mjerenje tlaka zraka na temelju deformacije elastine metalne membrane. ANGLOAMERIKA - sjeverni dio Amerike koji je u prolosti bio pod jakim kulturnim, nacionalnim i politikim utjecajem Velike Britanije. Angloamerika obuhvaa dvije drave: SAD i Kanadu. ANGLOSASI - iri naziv za Engleze i pripadnike onih naroda kojima preci potjeu iz Velike Britanije (Sjevernoamerikanci, Australci, Novozelanani). ANTECEDENTNA DOLINA - udubina usjeena u otpornijim stijenama, starija od uzvienja koja je okruuju; 1. rijeka se usijecala istom brzinom kojom su se izdizale otpornije naslage kroz koje tee; 2. rijeka se usijecala u okoliu koji je mirovao. ANTICIKLONA - podruje visokoga tlaka zraka od kojega se zrak vrtlono kree prema okolnim podrujima nieg tlaka zraka. Donosi vedro ili maglovito, postojano vrijeme. ANTIKI GRAD - naselje obiljeeno pravocrtnom mreom ulica i posebnim tlocrtom unutar zidina koje su okruivale grad. Sredinji dio grada bio je trg (gr. agora, rim. forum) s vladarskim i javnim palaama. Jezgra im je obino bila na brijegu (akropola) pa ih nazivamo akropolskim tipom naselja. 3

ANTIKLINALA - izboeni valovito nabranih slojeva (bora).

(konveksni)

dio

uspostavila vie specijaliziranih agencija (Arapski fond za ekonomski i socijalni razvoj, Arapska banka za ekonomski razvoj u Africi, Arapski monetarni fond). ARBORETUM - nasad raznovrsnog drvea i grmlja. Slui u znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. AREAL - podruje prirodne rairenosti odreenih biljnih ili ivotinjskih vrsta ili skupina. AREIKI KRAJEVI - prostori bez tekuica.

ANTIKLINORIJ - kompleksna borana cjelina ili sustav bora (izbeenih valovito nabranih slojeva) velikih dimenzija. ANTIOIK - stanovnik istog podnevnika, ali na suprotnoj Zemljinoj polutki. Godinje doba mu je suprotno. ANTIPODI - stanovnici koji se nalaze na dijametralno suprotnim tokama Zemlje. Doba dana i godinja doba su im suprotna. ANTRACIT - najkvalitetnija vrsta ugljena s udjelom ugljika veim od 90 %. ANTROPOGENA (KULTIVIRANA) TLA - vrsta tala koja su se razvila pod snanim utjecajem ovjeka. Ona nisu vezana za odreene zone, ve ih susreemo u svim dijelovima svijeta, posebno u zemljama koje imaju suvremenu poljoprivredu gdje ovjek znatno utjee na poboljanje kvalitete tla. ANTROPOGENI PROCESI - skupni naziv za oblikovanje reljefa djelovanjem ovjeka. ANTROPOGEOGRAFIJA - dio ope geografije koji prouava antroposferu; razmjetaj ljudi na Zemlji, njihove djelatnosti i uinke njihova djelovanja; v. DRUTVENA(SOCIJALNA) GEOGRAFIJA. APARTHEID (ODVAJANJE) - naelo rasnog odvajanja i diskriminacije koju je bijela manjina provodila prema domorocima i neeuropskim narodima u Junoafrikoj Republici. APLANACIJA - proces potpunog zaravnavanja i sniavanja reljefa. APSOLUTNA (NADMORSKA) VISINA okomita udaljenost neke toke od srednje razine mora.
APSOLUTNA NASELJENOST v. NASELJENOST

ARENOSOL - tlo nastalo na pijescima eolskog podrijetla. ARHAIK (ARHEOZOIK) - najstarije razdoblje u geolokom razvoju Zemlje, stariji razdio prekambrija. Trajao je oko 2,1 milijardu godina (prije 4,6 do prije 2,5 mlrd. godina). Najstarije poznate stijene (oko 3,8 mlrd. godina) su na Grenlandu, a prvi tragovi ivota stan su oko 3,5 mlrd. godina. ARHEOZOIK v. ARHAIK ARHIPELAG - v. OTOJE ARIDNOST - suhost (osobito klime). ARITMETIKA NASELJENOSTI GUSTOA v. GUSTOA

ARONDACIJA - agrarna mjera koja omoguuje zaokruenje rasparceliranog posjeda. Provodi se izmeu nekoliko vlasnika koji u sudskom postupku razmjenjuju zemljine estice. ARTEKA VODA - voda koja pod tlakom izbija iz Zemljine unutarnjosti na povrinu uz neku prirodnu pukotinu (paraklazu) ili na umjetan nain (v. arteki bunar). ARTEKI BUNAR - mjesto gdje je buenjem kroz vododrive slojeve omogueno izbijanje vode temeljnice na povrinu Zemlje. Takvi su bunari vani za opskrbu vodom poglavito u pustinjskim i polupustinjskim krajevima. ASANACIJA - poduzimanje koordiniranih mjera (tehnikih, medicinskih i dr.) radi spreavanja irenja nekih drutveno opasnih bolesti u nekom kraju (npr. isuivanjem movara suzbija se malarija). ASEAN (Association of Southeast Asian Nations) udruenje drava jugoistone Azije, regionalna organizacija osnovana 1967. u Bangkoku radi unapreivanja politike, vojne, gospodarske i socijalne suradnje meu dravama lanicama (Filipini, Brunej, Indonezija, Malezija. Singapur, Tajland). Sjedite organizacije je u Dakarti (Indonezija). ASIMILACIJA - integracija, stapanje pojedinaca ili skupina ljudi drugaijeg podrijetla (etnikog,

APSOLUTNA VLAGA ZRAKA - v. VLAGA ZRAKA APSOLUTNI MAKSIMUM TEMPERATURE ZRAKA - najvia zabiljeena temperatura na Zemlji, nekoj dravi, regiji ili naselju. APSOLUTNI MINIMUM TEMPERATURE ZRAKA - najnia zabiljeena temperatura na Zemlji, nekoj dravi, regiji ili naselju. ARAHID v. KIKIRIKI ARAPSKA LIGA - organizacija arapskih drava osnovana 1945. radi pomaganja i uvrivanja jedinstva i suradnje meu tim zemljama. Liga je 4

nacionalnog, vjerskog) u iru drutvenu zajednicu u kojoj ive. ASTENOSFERA - v. ZEMLJIN PLAT ASTEROIDI - v. PLANETOIDI ASTRONOMIJA - znanost o svemirskim tijelima i pojavama u Svemiru te o njegovu ureenju. ASTRONOMSKA JEDINICA (AJ) - mjera za udaljenosti u Sunevu sustavu. Iznosi 149 597 870 km (srednja udaljenost Zemlje od Sunca). ATEIZAM - odricanje od religije i vjerovanja koja iz nje proizilaze, bezbotvo. ATLAS - 1. zbirka geografskih karata sustavno sreenih u sadrajnu cjelinu i uvezana u knjigu; 2. visoko gorje u sjeverozapadnoj Africi. ATMOSFERA - ozraje; plinoviti omota Zemlje. Smjesa plinova od kojih su najzastupljeniji duik i kisik (99 %). Okomito se dijeli na troposferu (do 10 km), stratosferu (10-50 km), mezosferu (50-80 km), termosferu (80-600 km) i egzosferu (iznad 600 km). ATMOSFERSKI TLAK v. TLAK ZRAKA ATOL nizak polukruan ili prstenast koraljni greben koji zatvara lagunu. ATOMSKA ELEKTRANA ELEKTRANA v. NUKLEARNA

AUTOHTONE TEKUICE - tekuice koje se vodom opskrbljuju s prostora na kojem su nastale. AUTOHTONI SEDIMENTI - taloine koje se sastoje od troina matinih stijena u podlozi. AUTOMOBILIZACIJA - pojava i primjena automobila u prometu. Stupanj automobilizacije mjeri se odnosom broja automobila i broja stanovnika. AUTONOMIJA - pravo odreenog teritorija, socijalne ili ekonomske skupine na samoorganiziranje (i donoenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravu. Autonomija moe biti: teritorijalna, vjerska, kulturna, personalna i politika. AUTOPURIFIKACIJA - svojstvo samoienja vode uvjetovano postojanjem ivog svijeta u njoj. To znai da samo ona voda u kojoj je postignuta bioloka ravnotea hranidbenog lanca moe imati sposobnost samoienja. AZIMUT - vodoravni kut izmeu pravca koji oznaava sjever i smjera kretanja. Mjeri se u smjeru kazaljke na satu i iskazuje u stupnjevima. AZONALNA TLA - vrste tala koja nastaju prvenstveno erozijom i taloenjem pa se ne poklapaju s klimatskim zonama. Vaniji tipovi su: aluvijalna tla, skeletna tla i ivi pijesci.

AUSTRALIDI - pripadnici velike rasne skupine s obiljejima crnaca unutar koje razlikujemo afriki (negroidni) i australijsko-melanezijski tip. AUTARKIJA - gospodarsko stanje zemlje koja provodi politiku izolacije tako da izbjegava uvoz stranih proizvoda te vlastitom proizvodnjom nastoji zadovoljiti sve potrebe svoga stanovnitva. Potpuna autarkija, koja se dugotrajno i strogo provodi, susree se jo jedino kod krajnje siromanih i ekonomski zaostalih zemalja. Autarkijsko gospodarstvo odralo se ponajvie u prometno nepristupanim i izdvojenim prostorima, ponajprije u praumama, polupustinjama i planinama. to se drava vie razvija postaje sve ovisnija o uvozu i izvozu, pa je manja mogunost autarkije njezina gospodarstva.
AUTARKIJSKO GOSPODARSTVO v. AUTARKIJA

AUTOCESTA - savremena iroka cesta koja ima dva odvojena kolnika (za svaki smjer po jedan). Svaki kolnik ima barem tri traka: jedan za vonju, jedan za pretjecanje i jedan za zaustavljanje vozila. Na autocesti nema krianja u istoj razini niti otrih zavoja, pa su mogue velike brzine vonje. AUTOHTON - starosjedilaki, prastanovniki (narod), koji nema prethodnika, koji nije nov ili koji se nije prinovio; izvoran, samonikao.

B
BANANA voka tropskih krajeva (srednja i Juna Amerika, zapadna Afrika) s hranjivim, mesnatim, slatkastim plodovima zelenkastoute kore. BANKARSTVO v. NOVARSTVO

BATIMETRIJSKA KARTA - karta morskih, jezerskih ili rijenih dubina. Reljef dna prikazanje izobatama, a podruja izmeu njih redovito su istaknuta nijansama modre boje. S poveanjem dubine intenzivira se ton modre boje i obrnuto, manje dubine prikazane su svjetlijim tonovima modre boje. BATIMETRIJSKA KRIVULJA - dio hipsografske Zemljine krivulje ispod razine svjetskog mora. Izdvaja etiri karakteristina sektora podmorja: kontinentski prag ili elf, kontinentski odsjek, oceansku zavalu (bazen) i podmorski jarak. BATISKAF - autonomna ronilica za istraivanje velikih morskih dubina. BAZALT - povrinska magmatska stijena fine zrnate strukture i tamne boje. Upotrebljava se u graevinarstvu (ukrasni kamen). BAZEN - veliko udubljenje tektonskog postanka na kopnu ili u moru (v. ZAVALA). BEAUFORTOVA [Boforova] LJESTVICA empirika ljestvica za ocjenjivanje jaine vjetra prema njegovim uincima. Stupanj jaine izraava se u boforima kojima su oznaene odreene brzine vjetrova. Ljestvica ima raspon od 0 bofora (tima) do 12 bofora (orkan). BEDUINI - (arap. stanovnici pustinje) arapska nomadska ili polunomadska plemena na Arapskom poluotoku i u sjevernoj Africi. BENELUKS - gospodarski i politiki savez Belgije, Nizozemske i Luksemburga stvoren nakon Drugoga svjetskog rata. BENTAL (BENTOS) - morski organizmi (biljke i ivotinje) koji ive na dnu mora ili zavise od njega. Organizmi koji su privreni za dno zovu se sesilni organizmi, a oni koji su slobodni te se gibaju po dnu zovu se vagilni organizmi. BENTOS v. BENTAL BERBERI - autohtono predarapsko stanovnitvo sjeverne Afrike. Uglavnom ive u pustinjskim i planinskim predjelima bavei se poljodjelstvom, stoarstvom i obrtom ili rade kao najamni radnici. Prihvatili su arapske obiaje i islam. BESCARINSKA ZONA - dio podruja neke zemlje koji je pod njezinom politikom vlau, ali na kojem se primjenjuju posebni propisi, prije svega iz podruja carina. U toj se zoni promet robe (uvoz i izvoz) obavlja bez plaanja carine i drugih uvoznih davanja. Skladitenje, ambalairanje, prerada i obrada robe obavlja se uz posebne, pogodnije uvjete. BEZVODICA - narodni termin kojim se istie oskudica vode u kru, osobito u doba sua. BIDONVILI v. SLAMOVI 6

BANTUSTAN - naziv nekadanjih rezervata za domoroce u Junoafrikoj Republici. BARA - manje podruje koje je stalno preplavljeno vodom sa specifinom vegetacijom (a, trska) i ivotinjskim svijetom. BARHANA v. DINA BARIJERA, SEDRENA - prirodna pregrada kojom je ujezerena voda tekuice. BARISFERA v. ZEMLJINA JEZGRA BAROGRAF - sprava koja automatski biljei tlak zraka. BAROGRAM - krivulja koja pokazuje tok promjene tlaka zraka. BAROMETAR - naprava za mjerenje tlaka zraka. Kad barometar pokazuje porast tlaka, oekuje se vedro i postojano vrijeme, a pad tlaka najavljuje nestalno i kiovito vrijeme. BAROMETRIJSKA STOPA - veliina koja pokazuje koliko tlak zraka pada s visinom. S porastom nadmorske visine smanjuje se tlak zraka, ali ne jednako (linearno), ve isprva naglo, a zatim sve sporije. Barometrijska stopa u najniim slojevima troposfere iznosi l hPa (ili mbar) za 8,4 m. BAROMETRIJSKI MAKSIMUM - sustav (polje, podruje) visokog tlaka zraka. Na sinoptikim kartama oznaava se velikim slovom V. Nastaje ako su zatvorene krune izobare rasporeene tako daje najvii tlak u sreditu, a pada prema rubovima. Za borometrijski maksimum najee su vezane anticiklone. BAROMETRIJSKI MINIMUM - sustav (polje, podruje) niskog tlaka zraka. Na sinoptikim kartama oznaava se velikim slovom N. Nastaje ako su zatvorene krune izobare rasporeene tako daje najnii tlak u sreditu, a raste prema rubovima. Za barometrijski minimum najee su vezane ciklone. BATIJAL - morski prostor (podmorje) na dubini izmeu 200 i 3000 metara. BATIMETRIJA - grana oceanografije koja se bavi mjerenjima morske dubine.

BIFURKACIJA v. RASTOK BILO - uzvienje zaobljenih vrhova koji odreuju smjer pruanja. BILJNI SVIJET - ukupnost svih biljaka na Zemlji. BIOCENOZA - ivotna zajednica raznovrsnih biljnih i ivotinjskih organizama na odreenom stanitu (biotopu). BIOGENE STIJENE - sedimentne stijene nastale od ostataka organizama. BIOGENI PROCESI - skupni naziv za stvaranje odreenih reljefnih oblika djelovanjem biljnog i ivotinjskog svijeta (koraljni grebeni, sedrene barijere). BIOGEOGRAFIJA - dio geografije koji prouava prostomu rairenost ivog svijeta. Istrauje uzroke i znaenje postojee rasprostranjenosti biljaka (fitogeografija), ivotinja (zoogeografija) i ovjeka (fizika antropogeografija). BIOLOKO STABLO v. DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA BIOM - zajednica organizama; udruivanje zbog meusobne ovisnosti jedinki biljaka ili ivotinja razliitih vrsta ne nekom prostoru. BIOMASA - 1. svi ivi organizmi na jedinici povrine ili volumena. Izraava se u jedinicama mase (kg, t) na jedinicu povrine (volumena); 2. poljoprivredni i ivotinjski otpadci koji se mogu iskoristiti za dobivanje goriva. BIOSFERA - dio litosfere, hidrosfere i atmosfere u kojemu se odvija ivot. BIOSPELEOLOGIJA - disciplina koja istrauje floru i faunu, te uvjete ivota u podzemlju. BIOTOP v. STANITE BLATO (BLATIJA) - naplavne ravni na kojima se dugo zadrava relativno plitka voda (osobito za kinog razdoblja ili visokog vodostaja), te nisu pogodne za obraivanje. BOCAGE [boka] - (franc. bocage, umarak) poseban krajolik u kojem su polja i panjaci ograeni ivicom da se smanji brzina vjetra. BOATA (BRAKINA) VODA - rijena, jezerska, izvorska ili bunarska voda koja je zaslanjena morskom vodom. Slankasta voda je najee na utoku rijeka u more, a nalazi se i u podzemlju gdje se mijea slatka s morskom vodom. BOFOR v. BEAUFORTOVA LJESTVICA

BOGINJAVI KR - krki krajolik s brojnim ponikvama. BOKA v. BOCAGE BOKSIT - crveno-smea zemljasto-kamenasta ruda aluminija. Smatra se daje boksit neotopivi ostatak vapnenca u uvjetima tople i periodski vlane klime. BONACA - potpuno mirno more, tiina bez vjetra; utiha. BORA - valovito svijeni slojevi Zemljine kore. Slojevi se svijaju (boraju) pod utjecajem bonog tlaka. BORANJE v. NABIRANJE BOREALAN - openito koji pripada sjeveru ili sjevernoj Zemljinoj polutki. Upotrebljava se kao oznaka za hladne snjeno-umske klime i vegetaciju tajge. BOREALNA UMA v. TAJGA BRAHIKLAZA - uska pukotina koja prosijeca samo jedan sloj. BRAKINA VODA v. BOATA VODA BRANA - umjetna pregrada kojom je ujezerena voda tekuice. BRDO - uzvisina od 200 do 500 m, esto s vie vrhova. BREA v. KRNIK BREULJAK (HUM, GORICA) - najmanje uzvienje iznad ravniarskog zemljita nie od 200 m. U tlocrtu ima ovalan oblik. Vie breuljaka ini breuljkasto zemljite ili humlje BRIJEG - vee usamljeno uzvienje iznad ravniarskog zemljita s jednim vrhom. BRODARSTVO - gospodarska djelatnost prijevoza robe i putnika brodom, vodenim prometnim putovima. S obzirom na prometni put razlikujemo: morsko, rijeno, jezersko i kanalsko brodarstvo. Prema organizaciji i uvjetima poslovanja dijeli se na linijsko, slobodno i tankersko brodarstvo, a prema namjeni razlikujemo teretno, putniko, a ponegdje i mjeovito brodarstvo. BRODOGRADNJA - gospodarska grana koja se bavi gradnjom, odravanjem i popravkom brodova i drugih plovnih objekata. BRODOVLJE v. FLOTA BROJANO MJERILO - v. MJERILO

BRZAC (KATARAKT) - mjesto na rijeci ili potoku gdje je voda osobito brza, (brzak, brzica) zbog nagnutosti ili suenja korita. BUJICA - povremeni tok koji na nagnutom rastresitom zemljitu usijeca duboke vododerine (jaruge), a silaskom u ravnicu ostavila mnogo nanosa (plavinu). BUK v. SLAP BUNAR v. ZDENAC BURA - jak, najee suh i hladan vjetar preteno sjeveroistonog smjera na jadranskom primorju. Pue na mahove s kopna na more. Anticiklonalna bura donosi vedro vrijeme. Ciklonalna bura praena je kiom (pa i snijegom) i naoblakom. BURG - utvreni srednjovjekovni grad: dvorac, tvravica. BURIN - 1. oblik slabe bure, poetna ili zavrna faza bure. Burin je nastankom istog podrijetla kao i bura samo je gradijent tlaka manji; 2. du Hrvatskoga primorja burin je puki naziv za kopnenjak; posljedica je temperaturne razlike izmeu mora i kopna. BURZA - trgovaka ustanova u kojoj ovlateni predstavnici trguju novcem, vrijednosnim papirima (dionicama) ili velikim koliinama tipizirane robe (robne burze; burza zlata itd.). BUSOLA v. KOMPAS BUSTEES v. SLAMOVI

C
CEFTA (Central European Free Trade Agreement) zona slobodne trgovine srednjoeuropskih zemalja utemeljena 1993. Toj meunarodnoj udruzi pristupile su: Maarska, eka, Slovaka, Poljska, Slovenija i Rumunjska. CEH - staleka organizacija srednjovjekovnih obrtnika, osnivana u veim gradovima radi unapreenja specifinih interesa pojedinih obrtnikih struka i njihovih pripadnika. U poetku se osnivala dobrovoljno, a potom prisilno. CELULOZA - glavni sastojak staninih stijenki biljaka. Proizvodi se od drva i vaan je polazni materijal u proizvodnji papira, umjetne svile, filmova i eksploziva. CEMENTACIJA v. LITIFIKACIJA CENTRALIZACIJA - usredotoivanje, okupljanje u jednom sreditu (suprotno: decentralizacija). CEREALIJE - (lat. cerealia, itarice) biljke od ijih se plodova dobiva brano: penica, ria, kukuruz, ra, jeam, proso, zob, sirak, (v. itarice). CIKLON - atmosferska nepogoda u tropskom podruju, koju karakterizira vrlo snani vjetar to se kree u vrtlogu oko sredita vrlo niskog tlaka. Naziva se orkan, uragan i hariken (Srednja Amerika i Atlantik), tajfun (juni dio sjevernog Tihog oceana), ciklon (Indijski ocean), Willy-Willies (Australija). CIKLONA - poremeaj, podruje niskog tlaka zraka izvan tropa prema kojemu se zrak vrtlono kree. Donosi nepostojano vrijeme. CIRK (KRNICA) - polukruno udubljenje strmih strana, nastalo razaralakim radom leda i snijega pod vrhovima visokih planina. Otvoreno je prema planinskom podnoju. U njemu nastaje i iz njega se "hrani" ledenjak. esto su u cirkovima nakon kopnjenja leda ostala duboka (ledenjaka) jezera. CIRKULACIJA ATMOSFERE - opi naziv za gibanje zraka u atmosferi bez obzira na horizontalne ili vertikalne razmjere. Strujanje zraka je prirodni mehanizam kojim se nastoje izjednaiti razlike u temperaturi i tlaku zraka. CISTERNA - umjetni spremnik padalinske vode, esto jedini nain vodne opskrbe na kru. U nekim se krajevima rabe nazivi atrnja i gustijerna. CITY ['siti] - stariji, obino sredinji dijelovi velikih gradova s poslovnim funkcijama (izrazita koncentracija financijskih, trgovakih i drugih uslunih djelatnosti).

CIVILIZACIJA (ULJUDBA) - ukupnost umijea, znanja, obiaja i nazora u razvijenih ljudskih zajednica; skup materijalnih i duhovnih steevina odreenog drutva. CJEVOVOD - niz meusobno spojenih cijevi zajedno s pripadajuom armaturom. Slui za transport nekog fluida, npr. vode (vodovod), pare (parovod), plina (plinovod), nafte (naftovod). COMMONWEALTH [Komonvelt] - zajednica neovisnih drava, Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske s bivim britanskim kolonijama i dominionima. Nastala je 1926. i okuplja 50 lanica koje su lojalne britanskoj kruni, simbolu zajednice. lanice su neovisne u unutarnjim i vanjskim poslovima, a suradnja se odnosi na trgovinu, kolstvo, zdravstvo i sport. CORIOLISOVA [Koriolisova] SILA - komponenta inercijske sile uzrokovana rotacijom Zemlje. Djeluje okomito na zemaljsku os i na trenutani smjer gibanja zranih estica i svakog tijela koje se giba na Zemlji. Posljedica djelovanja Coriolisove sile jest promjena smjera gibanja (posebice vjetrova i morskih struja) i to na sjevernoj polutki udesno, a na junoj ulijevo. CREEKS [kri:ks] - kratke suhe doline u Sjevernoj Americi i Australiji kojima teku povremene tekuice samo poslije naglih i jakih pljuskova, bujica (dakle, izvan su utjecaja vode temeljnice). CRNA METALURGIJA v. KOVINARSTVO CRNICA - vrlo plodno tlo tamne gotovo crne boje, bogato humusom, nastalo truljenjem trave u stepskim krajevima. CRNOGORICA - narodni naziv za drvee i grmlje igliastih listova. CRVENICA (TERRA ROSSA) - tlo crvenkaste boje u krakim krajevima. Nastaje od netopljivih ostataka koji se nakupljaju pri otapanju vapnenca. CUNAMI - (jap. tsunami) veliki morski valovi (u priobalju mogu dosei visinu i do 30 metara) koji su posljedica podmorskih potresa i vulkana.

AJ - grmolika biljka iz porodice ajeva podrijetlom iz Kine, a uzgaja se po cijeloj jugoistonoj Aziji. Suenjem i fermentacijom lia dobiva se aj koji slui za pripremanje istoimenog napitka. ATRNJA v. CISTERNA ERNOZJOM - ruski naziv za crnicu (v. crnica). OVJEANSTVO - ljudski rod, ukupnost svih ljudi. VOR - 1. jedinica za brzinu, iznosi jednu nautiku milju na sat (1852 m/h); izraava brzinu vjetra i plovila; 2. u prometu vor oznaava mjesto gdje se sastaje vie prometnica iz razliitih smjerova. VORITE - mjesto u kojem se sastaju prometnice, npr. ceste (cestovno vorite), eljeznike pruge (eljezniko vorite).

D
DALMATINSKI TIP OBALE - znanstveni pojam za tip obale prihvaen u svjetskoj geografskoj literaturi nazvan prema junohrvatskoj (dalmatinskoj) obali. Dalmatinski tip oznaava obalu u kojoj su oblici ralanjeni (otoci, poluotoci, zaljevi) i meusobno usporedni. DAN - l. vrijeme za koje se Zemlja jednom okrene oko svoje osi (24 sata); 2. vrijeme od izlaska do zalaska Sunca (od jutra do veeri), osvijetljeni dio dana. DANIK - dnevni (dolinski) vjetar uz padinu kao posljedica povrinskog zagrijavanja (najjai je na prisojnoj strani). Pue iz doline prema planini. DATULJA - voka tropskih i suptropskih krajeva iz porodice palmi iji hranjivi plodovi sadre mnogo eera. DATUMSKA GRANICA - zamiljena crta koja uglavnom slijedi 180. podnevnik; pri njenom se prelasku, prema meunarodnom dogovoru, mijenja nadnevak. Idui od istoka prema zapadu, pri prelasku datumske granice dodaje se (preskae) jedan dan. Obrnuto, pri prelasku od zapada prema istoku jedan se dan oduzima (ponavlja). DEAGRARIZACIJA prestanak bavljenja primarnim djelatnostima (poljoprivredom i umarstvom) seoskog stanovnitva koje, ne mijenjajui nuno mjesto stanovanja, prelazi u druge gospodarske grane. DEFICIT - manjak prihoda u odnosu prema rashodima (npr. proraunski deficit, trgovinski deficit), takoer manjak odreenih faktora proizvodnje (npr. elektroenergije). DEFLACIJA - odnoenje sitnih estica pijeska i praine utjecajem vjetra. DEGRADACIJA postupno sniavanje, smanjivanje ili gubljenje nekog svojstva, (npr. tetno djelovanje povrinskog spiranja tla i time smanjenje njegove plodnosti; prekomjerno iskoritavanje uma i sl.). DEKALCIFIKACIJA - izdvajanje i ispiranje kalcijevog karbonata (CaCO3) iz tla, stijena i troina. DEKLINACIJA - u astronomiji oznaava kutnu udaljenost nebeskog tijela od nebeskog ekvatora, mjerenu po nebeskom meridijanu. DEKOLONIZACIJA ukidanje kolonija; odumiranje kolonijalnoga sustava uprave mirnim putem uvjetovano promjenama u svjetskoj politici i gospodarstvu.

DELTA - oblik razgranatog rijenog ua s naplavnom ravnicom, nalik na veliko grko slovo delta A. geografska disciplina koja istrauje stanovnitvo kao element i modifikator prostora i vremena. Osnovni zadatak demogeografije je prouavanje prostornog razmjetaja, prostorne pokretljivosti, razvoja brojnosti (kvantitete), te dobnog, spolnog, gospodarskog i socioobrazovnog sastava (kvalitete) stanovnitva.
DEMOGEOGRAFIJA (GEOGRAFIJA STANOVNITVA)

DEMOGRAFIJA - znanost o stanovnitvu. Prouava zakonitosti u kretanju broja, u strukturi i razmjetaju stanovnitva. DEMOGRAFSKA STATISTIKA - znanstvena metoda prouavanja zasnovana na brojanom istraivanju stanovnitva. Obuhvaa probleme organizacije i tehnike prikupljanja informacija, klasifikacije, tabeliranja i izraunavanja pojava vezanih za broj i strukturu stanovnitva. DEMOGRAFSKA TRANZICIJA - teorija etapnog prijelaza od visoke rodnosti i visoke smrtnosti na nisku rodnost i nisku smrtnost; korjeniti preobraaj reima reprodukcije stanovnitva. DENACIONALIZACIJA 1. ukidanje nacionalizacije; vraanje nacionalizirane imovine prijanjim vlasnicima; prodaja dravne imovine privatnicima; 2. odnaroivanje. DENUDACIJA (ogoliivanje) - skupni pojam za sve egzogene razaralake procese na Zemljinoj povrini (deraziju, eroziju, abraziju, koroziju...). DEPOPULACIJA - proces smanjenja stanovnika u nekom kraju ili dravi. broja

DEPRESIJA (POTOLINA) - l. kopnena ili jezerska povrina nia od razine mora; 2. barometarski minimum, tj. sustav niskog tlaka. DERAZIJA - skupni naziv za sve morfoloke procese koji oblikuju padine (osipanje, uruavanje, odronjavanje, lavine, teenje, klienje, spiranje, jaruenje). DERURALIZACIJA - naputanje sela kao mjesta stanovanja (smanjenje udjela seoskog stanovnitva). DESALINIZACIJA - postupak kojim se od morske dobiva slatka voda. DEVON - etvrti period paleozoika koji je trajao oko 50 milijuna godina. Dijeli se na donji, srednji i gornji, a karakterizira ga razvoj kopnenih biljaka (crvotoine, prve preslice i paprati). Od ivotinja osobito se razvijaju ribe, primitivni vodozemci i kukci. DEZERTIFIKACIJA (opustinjavanje) - proces kojim se neko plodno tlo, pod utjecajem promjene 10

klime (poveanje sunosti), ovjekove ili ivotinjske aktivnosti, pretvara u pustinju.

DIFERENCIRANO MODELIRANJE (oblikovanje) -

ne zahvaajui velike povrine (zmorac, kopnenjak, danik nonik). Posljedica su razliitog zagrijavanja i hlaenja pojedinih dijelova Zemljine povrine. DOBNO STABLO v. DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA - grafiki prikaz sastava stanovnitva prema dobnim skupinama i spolu. Koriste se jo nazivi: piramida starosti, stablo ivota, bioloko stablo, dobno stablo i sl. DOL v. PONIKVA DOLAC v. PONIKVA DOLINA - izduena udubina s vodenim tokom na dnu, najee je otvorena u smjeru otjecanja.
DOLINSKI (FLUVIODENUDACIJSKI) RELJEF -

razliito oblikovanje reljefa ovisno o sastavu i grai stijena i zemljita. Ima veliko znaenje u krakom reljefu s obzirom na bitne razlike izmeu karbonatnih i nekarbonatnih stijena. DIFUZIJA SVJETLOSTI - rasprivanje svjetlosti na razne strane. DIFUZNA RADIJACIJA - sva radijacija (zraenje) koja do povrine Zemlje ne dolazi izravno ve refleksijom (odbijanjem) ili rasprivanjem. DIJAGENEZA - proces stvrdnjavanja sedimenata; skup kemijskih, fizikalnih i biolokih procesa koji se dogaaju u sedimentu nakon taloenja, tijekom i nakon litifikacije, a iskljuuje povrinsko troenje i metamorfizam. DIJAGRAM v. GRAFIKON DIJAKLAZA v. PUKOTINA DIJASPORA v. ISELJENITVO DIJASTROMA v. PUKOTINA DILUVIJ v. PLEISTOCEN DINA (SIPINA) - akumulacijski eolski reljefni oblik (nakupina pijeska to ga pokree vjetar). Pravilna dina ima srpasti oblik (barhana) pri emu je izboena strana okrenuta prema vjetru. DIREKTNA RADIJACIJA - dio Suneve radijacije (zraenja) koji se uspije probiti kroz atmosferu do povrine Zemlje. Vaan je meteoroloki element za sav ivot i za procese na Zemlji. DISKONFORMNI RELJEF - reljef u kojemu ne postoji sklad izmeu geolokih struktura i reljefnih oblika (npr. na antiklinali moe biti udubljenje, a na sinklinali uzvienje). DISKORDANTNI SLOJEVI - naslage poloene pod odreenim kutom ili koje ne nalijeu jedna na drugu. DIVERGENTNA GRANICA - ploha du koje se litosferne ploe razmiu jedna od druge. DJELATNO (AKTIVNO) STANOVNITVO - dio stanovnitva koji se bavi nekim aktivnim zanimanjem (koji privreuje) i tako osigurava sredstva za ivot. Aktivnim se smatraju i osobe koje trae zaposlenje ili ispunjavaju vojnu obvezu. DNEVNA PARALAKSA v. PARALAKSA DNEVNI VJETROVI - skupni naziv za vjetrove koji danju puu u jednom smjeru, a nou u obrnutom, 11

skupni naziv za reljefne oblike nastale zajednikim djelovanjem mree tekuica i spiranja padina. DOLOMIT - lako drobljiva talona stijena djelomino organogenog podrijetla. Nastaje taloenjem otopljenog kalcijevog karbonata (CaCO3) i magnezijevog karbonata (MgCO3) u vodi, a moe nastati i prekristalizacijom vapnenca pod utjecajem magnezijskih soli. DOMOROCI - starosjedioci u nekom kraju. DRAGA - l. manji morski zaljev, zaton ili vala; 2. dugaka dolina oblikovana u manje otpornim stijenama. Dna irokih draga obradive su povrine. DRUMLINI - izdueni eliptini breuljci graeni od morenskih nanosa. DRUTVENA (SOCIJALNA) GEOGRAFIJA dio ope geografije koja prouava prostor s njegovom socijalnom organizacijom, strukturom te socijalnim procesima. U sklopu drutvene geografije su: demogeografija, politika geografija, historijska geografija, urbana geografija, ruralna geografija, ekonomska geografija (industrijska, prometna, turistika, agrarna). DRUTVENA OBILJEJA - skupni naziv za utjecaj drutveno-geografskih initelja (stanovnitvo, naseljenost, gospodarstvo, drutvene djelatnosti) u prostoru. DRVO - l. drvenasta biljka kojoj je nadzemni dio visok najmanje 5 m, grana se i na odreenoj visini debla stvara kronju; 2. tvar koju proizvode drvenaste biljke; sirovina u drvnoj industriji. DRAVA - politiko-pravna, meunarodno priznata upravna organizacija s punim ili ogranienim suverenitetom s razliitim oblicima vladavine i ureenja. DUBOKOMORSKA BRAZDA DUBOKOMORSKI JARAK v.

DUBOKOMORSKI JARAK (BRAZDA, ROV) izduena uska udubina na dnu mora najee "V" izreza. Nastaje na mjestu podvlaenja (subdukcije) jedne litosferne ploe pod drugu (duboki rasjedi). Tu su najdublji dijelovi oceana i najizrazitija potresna podruja na Zemlji. DUBOKOMORSKI ROV v. DUBOKOMORSKI JARAK DUGO VALNA RADIJACIJA - energija zraenja s povrine Zemlje i iz atmosfere kao posljedica upijanja (apsorpcije) Sunevih zraka. DUHAN -jednogodinja biljka velikih listova, podrijetlom iz Amerike odakle se proirila po cijelom svijetu. Dozreli listovi se sue, fermentiraju i prerauju (cigarete, cigare).

E
EBANOVINA - tamno i skupocjeno drvo iz tropskih i suptropskih podruja Azije i Afrike. Slui u stolarstvu (furnir), tokarstvu (lule, tapovi),umjetnikom obrtu (instrumenti, klavijature). ECSC (European Coal and Steel Community) Europska zajednica za ugljen i elik, meunarodna organizacija osnovana 1951. u Parizu sa zadaom da na podruju drava lanica (Zapadna Njemaka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg) stvori jedinstveno trite za ugljen i elik.
EFEKT STAKLENIKA v. STAKLENIKI UINAK

EFTA (European Free Trade Association) Europsko udruenje za slobodnu trgovinu osnovano radi unapreenja trgovine, stoje postignuto meusobnim ukidanjem carina. EFUZIVNE STIJENE - povrinske magmatske stijene nastale brzim hlaenjem i skruivanjem lave ili kao vrste ili poluvrste tvorevine izbaene iz vulkanskih kratera. EGZARACIJA - brazdanje podloge destrukcijskim radom ledenjaka. EGZODUS - iseljavanje, naputanje neke sredine. Odlazak velikoga broja ljudi s nekoga podruja zbog politikih, vjerskih ili gospodarskih razloga. EGZOGENE SILE - vanjske sile iji je pokreta Sunce, odnosno njegova toplina. Energija uvjetovana procesima na povrini Zemlje utjee na vanjsko oblikovanje reljefa (zagrijavanje, hlaenje i raspadanje stijena, djelovanje tekuica, jezera, mora, vode u atmosferi, leda, vjetra). Egzogene sile tee uravnjavanju Zemljine povrine, tj. sniavanju uzvienja i ispunjavanju udubljenja koja su nastala radom unutarnjih (endogenih) sila. EGZOGENI PROCESI - zajedniki naziv za sve procese koji izvana mijenjaj u reljefne oblike (nastale endogenim pokretima). To su erozija, abrazija, denudacija, korozija i akumulacija. Djelovanje egzogenih procesa najvie ovisi o klimi, nagibu zemljita, mehanikoj i kemijskoj otpornosti stijena te njihovoj vodopropusnosti. EGZOKR reljef oblikovan korozijom povrinskog dijela karbonatnih stijena (krape, kamenice, ponikve...). EGZOREIKA PODRUJA - prostori s kojih rijeke otjeu u oceane i mora; ine 75 % kopna.

12

EHOGRAM - grafiki prikaz izmjerenih dubina pomou eholota ime se otkriva stvarna slika podmorskog reljefa. EHOLOT - ultrazvuni dubinomjer koji mjeri dubinu na osnovi vremena potrebnog ultrazvunom impulsu da prijee put od odailjaa do povratka jeke s morskog dna u prima dubinomjera. Mjera vremena izravno pokazuje dubinu u metrima. EKLIPTIKA - eliptina putanja Zemlje oko Sunca. Ravnina Zemljine putanje poklapa se s ravninom ekliptike. Zemljina os zatvara s ravninom ekliptike kut od 66,5, a s ravninom zemaljskog ekvatora kut od 23,5. EKOCID - razaranje ekosustava (flore i faune) nekog podruja kemijskim i biolokim sredstvima (obino u ratnim uvjetima). EKOLOGIJA - znanost o mnogostrukim odnosima izmeu ivih organizama i okolia u kojemu oni ive. EKOLOKA RAVNOTEA - uravnoteeni odnos izmeu prirodne osnove i organskog ivota. EKOLOKI SUSTAV (EKOSUSTAV, EKOSISTEM) - prirodna zajednica ivih organizama i neive tvari na odreenom stanitu. Izmjena tvari meu njima ima kruni tok. EKONOMSKA GEOGRAFIJA - znanstvena disciplina u sklopu drutvene geografije koja istrauje slinosti, razlike i veze unutar i izmeu geografskih regija u proizvodnji, razmjeni, raspodjeli i potronji proizvoda i usluga. EKONOMSKA INTEGRACIJA - ekonomsko povezivanje suverenih drava u ire ekonomske zajednice i stvaranje novog ekonomsko-politikog podruja radi ostvarivanja razliitih interesa i ciljeva. EKOSISTEM - v. EKOLOKI SUSTAV EKOSUSTAV v. EKOLOKI SUSTAV EKSKLAVA - v. ENKLAVA EKSPLOATACIJA iskoritavanje (npr. prirodnih bogatstava, prometnih sredstava, ljudi, naroda itd.). EKSTENZIVNA POLJOPRIVREDA - nain poljoprivredne proizvodnje u kojemu se po jedinici iskoritavane povrine ulau relativno mala sredstva i postiu manji prinosi. EKSTENZIVNO STOARSTVO - uzgoj stoke na panjacima uz mala ulaganja i skromnije prinose.

EKSTRAKTIVNA INDUSTRIJA grane industrijske proizvodnje koje neposredno odvajaju sirovine iz prirodnih izvora uporabom mehanikih sredstava za rad. Obuhvaa rudarstvo, vaenje gline, tekuih i plinovitih tvari i dr. Proizvodi ekstraktivne industrije najee se upotrebljavaju kao sirovine za daljnju industrijsku preradu. Ekstraktivna industrija zavisi od obilja i raznovrsnosti prirodnog bogatstava, umijea njegova iskoritavanja i razvijenosti proizvodnih sredstava kojima se koristi. EKUMENA - naseljeni dio kopna. Starogrki naziv za tada poznati i naseljeni dio Zemlje (Sredozemlje). EKVATOR v. POLUTNIK EKVATORSKA KLIMA - tropska kina klima bez smjene godinjih doba. Ujednaene visoke temperature i este padaline prevladavaju cijele godine. Toplina i obilje vlage pogoduju razvoju tropskih kinih uma (prauma). EKVIDISTANCIJA - u kartografiji oznaava visinsku razliku izmeu izohipsa. EKVIDISTANTNOST - ouvanje vjernosti duina prilikom projiciranja plohe Zemljine povrine na geografsku kartu ime se vjerno predouju udaljenosti. EKVINOCIJ - v. RAVNODNEVICA EKVIVALENTNOST - ouvanje vjernosti povrina prilikom projiciranja plohe Zemljine povrine na geografsku kartu. ELIPSOID - geometrijsko tijelo nastalo rotacijom elipse oko jedne njezine osi. ELUVIJ - rahli pokrov koji je nastao troenjem stijene u podlozi. ELUVIJACIJA - proces odstranjivanja (ispiranja) koloida iz tla. Slojevi tla koji su time zahvaeni ine eluvijacijski pojas. EMIGRACIJA - iseljavanje stanovnitva iz nekog kraja ili zemlje zbog politikih, ekonomskih, vjerskih ili drugih razloga. EMPORIJ - trgovako sredite, velika luka i prometno vorite. ENDEM - biljna ili ivotinjska zajednica (vrsta, rod, porodica) ogranienoga ivotnog podruja (areala). ENDOGENE SILE - unutarnje sile (toplina Zemljine unutarnjosti i Zemljina tea) kojima su stvoreni krupni oblici reljefa Zemljine povrine. Zemljina topiva izaziva magmatske tokove i irenje, a Zemljina tea skupljanje Zemljine mase. Ove sile razliitog smjera djelovanja uzrokuju endogene pokrete (tektonika, vulkanizam i potrese).

13

ENDOGENI POKRETI - gibanja kore izazvana procesima u unutarnjosti Zemlje. Dijele se na tektonske pokrete (nabiranja i rasjedanja), epirogenetske pokrete, vulkane i potrese. Njihovim djelovanjem nastale su osnovne crte reljefa na Zemlji. ENDOKR - reljef oblikovan korozijom podzemnih upljina u karbonatnih stijena (jame i pilje). prvenstveno unutarnjosti

razvoj reljefa oblikovanog destrukcijskom akumulacijskom aktivnou vjetra.

EOLSKI - (Eol - bog vjetra u starogrkoj mitologiji) odnosi se na vjetrove. EOLSKI PROCESI morfoloki procesi oblikovanja reljefa uzrokovani djelovanjem vjetra. EOLSKI RELJEF - oblik reljefa nastao destrukcijskom ili akumulacijskom aktivnou vjetra. EOLSKI SEDIMENTI v. SEDIMENTI EPICENTAR - toka na Zemljinoj povrini koja lei tono iznad arita (hipocentra) potresa i u kojoj se potres najjae osjeti. EPIDEMIJA - naglo proirenje neke zarazne bolesti u nekom prostoru. Epidemija se iri zrakom, zaraenom hranom, vodom ili kontaktom. EPIGENETSKA DOLINA - dolina nastala vertikalnim usijecanjm rijeke kroz mekane sedimente u podlogu od tvrdih stijena. Kasnije su erozijom i denudacijom sprani rahli sedimenti iznad i oko tvrde podloge, pa rijena dolina ostaje izolirano usjeena. To su veinom sutjeske ili klisure. EPIKONTINENTSKI POJAS - pojas koji obuhvaa morsko dno i prostor ispod toga dna (do dubine na kojoj je mogue iskoritavanje prirodnih bogatstava), a nalazi se izvan teritorijalnog mora obalne drave. EPIROGENETSKI POKRETI postupna izvijanja, izdizanja ili sputanja velikih dijelova kopna ili itavih kontinenata koja se odraavaju na pozitivnom ili negativnom kretanju obalne linije. Ti su pokreti vezani uz promjene ravnotee velikih dijelova planetarnog reljefa. ERATIKI BLOKOVI - velike kamene gromade koje su ledenjaci i ledeni pokrovi u pleistocenu prenijeli, na vee udaljenosti, s morenskim materijalom do podruja kopnjenja leda. ERG - pjeana pustinja s dinama i barhanama u sjevernoj Africi. EROZIJA - proces oblikovanja reljefa razaralakim djelovanjem vode (tekuica), leda ili vjetra. ERUPCIJA - l. naglo izbijanje lave, uarenih para, plinova, pepela i piroklastinog kamenja kroz krater vulkana na povrinu Zemlje; 2. ritmiko izbijanje vrue vode i pare gejzira. ERUPTIVNE STIJENE - v. MAGMATSKE STIJENE ESA (European Space Agency) - Europska svemirska agencija, organizacija utemeljena 1975. na osnovama ESRO (Europske organizacije za 14

ENDOREIKA PODRUJA - prostori s kojih tekuice otjeu prema unutarnjim zavalama i jezerima (bez otjecanja prema moru). ENERGETSKI IZVORI - izvori primarne energije koji se javljaju kao nosioci: kemijske energije (ugljen, drvo, nafta, plin), hidroenergije (vodotoci, plima i oseka, morski valovi), nuklearne energije (uran, plutonij, torij, litij), energije zraenja (sunce), toplinske energije (geotermalna, unutarnja energija mora i oceana), kinetike energije (vjetar). Osim primarnih izvora energije (energenti) postoje i sekundarni izvori energije (oblici energije koji slue za finalnu potronju). Energetski izvori esto se dijele na obnovljive (hidroenergija, vjetar i si.) i neobnovljive (nafta, ugljen, prirodni plin, uran i sl.). Izvori energije mogu se podijeliti i na konvencionalne (ugljen, nafta, prirodni plin, hidroenergija, nuklearna energija) i nekonvencionalne (geotermalni izvori, vjetar, plima i oseka, suneva energija). ENERGIJA - sposobnost vrenja rada. Suvremeno se gospodarstvo temelji na koritenju energije u razliitim oblicima i za razliite svrhe. Najee se upotrebljava: mehanika, toplinska, hidraulina, elektrina, nuklearna i sunana energija. Energija je kljuni initelj svakoga gospodarstva pa se izuzetna pozornost poklanja njezinoj optimalnoj proizvodnji i racionalnoj potronji. ENERGIJA RELJEFA - visinska razlika u metrima izmeu najnie i najvie nadmorske visine na km2 (m/km2). Jo se naziva visinska ralanjenost reljefa. Tako razlikujemo: ravnice (0-5 m/km2), slabo ralanjene ravnice (6-30 m/km2), slabo ralanjen reljef (31-100 m/km2), umjereno ralanjen reljef (101-300 m/km2) i izrazito ralanjen reljef (vie od 300 m/km2). ENKLAVA - l. etnika, jezina ili kakva druga skupina odvojena od svoje glavnine; 2. dio dravnog teritorija odvojen od matine zemlje podrujem neke druge drave. S motrita drave kojoj pripada to je enklava. EOCEN - druga epoha tercijara. EOLSKA EROZIJA - rad vjetra na oblikovanju reljefa, oituje se kao deflacija i korazija. EOLSKA GEOMORFOLOGIJA dio geomorfologije koji prouava obiljeja, nastanak i

svemirska istraivanja) osnovane 1962. lanice su: Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Irska, Italija, Nizozemska, Francuska, Njemaka, vicarska i vedska. Promatrai su Austrija i Norveka. ESKER v. OZAR ESTAVELA - upljina u kru koja kod visokog pukotinskog vodostaja ima znaajke vrela, a pri niskome postaje ponor. ESTUARIJ - morem potopljeno rijeno ue ljevkasta oblika s niskim obalama. Oblikovano je prodiranjem i povlaenjem, izdizanjem i sputanjem morske i rijene vode (pri prijelazu plime u oseku voda odnosi rijeni talog ime se ue isti, produbljuje i proiruje). ETAA - horizontalni niz u kojemu su rasporeene piljske upljine. ETANA PILJA - piljski sustav u vie razina koji je meusobno spojen okomitim, kosim ili sloenim kanalima. ETNIKI - narodni, narodnosni, koji se odnosi na narod. ETNIKI SASTAV - sastav stanovnitva po narodnoj pripadnosti; narodnosni sastav. ETNOLOGIJA - znanost koja prouava podrijetlo, razvoj, rasprostranjenost, materijalnu i duhovnu kulturu naroda. EUROAZIJA - najvea kopnena cjelina na Zemlji koju zajedno ine Europa i Azija (oko 54 mil. km2). EUROPEIDI - pripadnici velike rasne skupine s obiljejima bijelaca unutar koje razlikujemo europski, indijski i prijelazni tip. EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA (EEZ) - gospodarski savez u Europi koji se smatra prethodnicom dananje Europske unije. Osnovale su je 1957. godine Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i SR Njemaka. EUROPSKA UNIJA (EU) - proglaena je 1992. godine, a nastala je na temeljima dotadanje Europske zajednice. Od 1995. godine zajednica 15 europskih zemalja koje su vrsto gospodarski povezane i koje su na zajednika tijela prenijele brojne ovlasti (zakonodavstvo, porezni sustav, vanjska politika, obrana itd.). lanice EU su: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Portugal, panjolska, vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. EUROPSKA ZAJEDNICA (EZ) - savez koji je nastao iz EEZ 1973. godine nakon primanja novih drava i uspostavljanja jo vrih veza meu zemljama lanicama. 15

EVAPORACIJA v. ISPARAVANJE EVAPORITI - sedimentne stijene sastavljene od minerala izluenih iz koncentriranih solnih otopina. Nastaju isparavanjem u zatvorenim morskim bazenima ili u slanim jezerima.

FIZIKI GLOBUS v. GLOBUS

F
FAO (Food and Agriculture Organization) Organizacija za prehranu i poljoprivredu, najstarija je stalna specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda. Osnovana je 1945. radi otklanjanja poslijeratne nestaice hrane i gladi koja je vladala u svijetu. Dugoroni joj je cilj poboljanje prehrane u itavom svijetu ostvarivanjem programa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i umarstva. FAO ima sjedite u Rimu, a predstavnitva u mnogim zemljama svijeta. FARMA - poljoprivredno gospodarstvo ili dobro specijalizirano za trinu proizvodnju. U Sjevernoj Americi farmom se naziva svako naprednije obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, bez obzira na veliinu. U nas se izraz farma rabi kao naziv za naprednija poljoprivredna gospodarstva koja se koriste suvremenom proizvodnom tehnologijom te proizvode za trite i specijaliziraju se za odreene proizvode. FAUNA - naziv za sav ivotinjski svijet odreenog podruja: kontinenta, drave, regije, ivotne sredine (npr. mora, jezera, ume) ili geolokog razdoblja. FAVELE v. SLAMOVI FEDERACIJA - oblik dravnog ureenja u federativnoj (saveznoj) dravi. U njoj federalne jedinice (drave, republike, kantoni, pokrajine) imaju poseban poloaj i prava (vlastiti ustav, zakonodavstvo, upravu i sudstvo, politiko i kulturnu samostalnost). FELAH - seljak poljoprivrednik u arapskim zemljama (posebice u Egiptu). FEN - topao i suh vjetar koji struji niz sjeverne padine Alpa i uzrokuje naglo zatopljenje, kopnjenje snijega, a ponekad lavine i poplave. FERTILITET - ostvarena plodnost, uestalost raanja u ukupnom enskom stanovnitvu u fertilnoj (generativnoj) dobi ivota (izmeu 15 i 49 godina) na odreenom podruju. Razlikujemo ukupan (broj ivoroene i mrtvoroene djece) i efektivan (broj ivoroene djece) fertilitet. FIRN - viegodinji snijeg zrnate strukture na visokim planinama od kojeg su graeni ledenjaci. FITOGEOGRAFIJA v. BIOGEOGRAFIJA FIZIKA GEOGRAFIJA - dio ope geografije koji prouava temeljne prirodne elemente prostora. Fizikoj geografiji pripadaju: geomorfologija, klimatologija, hidrogeografija, pedogeografija, biogeografija. Istraivanje i poznavanje fizikogeografskih pojava i procesa na Zemlji osnova je svih geografskih prouavanja. 16

FIZIOLOKA GUSTOA - v. GUSTOA NASELJENOSTI - FIZIOLOKA RODNOST (NATALITET) - pokazuje gornju granicu plodnosti neke demografske mase (naziva se i spontana rodnost). Ta granica ovisi o dobnom i spolnom sastavu stanovnitva. Ovaj tip rodnosti svojstven je primitivnim i izdvojenim ljudskim zajednicama; povijesno gledano, obiljeavao je etapu ljudske borbe za opstojanje. FJELD - stjenovita visoravan s oskudnom vegetacijom nastala djelovanjem ledenog pokrova u doba oledbe. Tipina je u Skandinaviji. FJORD - uski, dugi i duboki morski zaljev strmih obala nastao izdizanjem morske razine i potapanjem donjeg dijela ledenjake doline. Fjordovske obale tipine su za Norveku, Kanadu i juni ile. FLEKSURA - koljenasta bora koja nastaje zbog okomitih (radijalnih) pokreta u Zemljinoj kori. FLI - sedimenti u kojima se najee smjenjuju lapori, pjeenjaci, gline i vapnenci. U naemu je primorju znaajan po obradivom tlu i nalazima vode. FLORA - naziv za sav biljni svijet odreenog podruja: kontinenta, drave, regije, ivotne sredine (npr. mora, jezera, ume) ili geolokog razdoblja. FLOTA - 1. skup brodova koji slue istoj namjeni ili se nalaze pod zajednikim zapovjednitvom (ratna, ribarska, trgovaka, transportna flota); takoer, ukupna snaga neke zemlje na moru; 2. ukupnost zrakoplova iste namjene neke zemlje naziva se zrana flota.
FLUVIJALNA EROZIJA v. RIJENA EROZIJA FLUVIJALNI PROCESI v. RIJENI PROCESI FLUVIJALNI RELJEF - v. RIJENI RELJEF FLUVIODENUDACIJSKI RELJEF RELJEF v. DOLINSKI

FLUVIOGLACIJALNI (GLACIOFLUVIJALNI) MATERIJAL - glacijacijom rastresen materijal

noen rijekama i esto nataloen daleko od mjesta gdje je nastao. FLUVIOGLACIJALNI PROCESI - pretaloenje ledenjakog materijala vodotocima. FLUVIOKR v. FLUVIOKRKI RELJEF FLUVIOKRKI PROCESI - meuovisnost djelovanja voda tekuica i korozije (otapanja) na karbonatnoj podlozi (vapnenci i dolomiti).

FLUVIOKRKI RELJEF (FLUVIOKR) reljefni oblici oblikovani mehanikim radom tekuica na djelomino topivim i polupropusnim stijenama (vapnenci, dolomiti). FOKUS POTRESA - v. HIPOCENTAR FORUM v. ANTIKI GRAD FOSILI (OKAMINE) - okamenjeni ostaci biljnih ili ivotinjskih organizama koji su ostali sauvani u sedimentima nakon taloenja u geolokoj prolosti. Mnogi fosili omoguuju odreivanje apsolutne i relativne starosti nekog sloja. FOSILNA GORIVA - skupni naziv za neobnovljive izvore energije koji su podrijetlom od organskih ostataka nekadanjih biljaka i ivotinja (nafta, ugljen, prirodni plin). FOTIKA ZONA - povrinski sloj u moru (do dubine oko 100 m) u kojem se postupno upija suneva svjetlost. FREONI - kemijski spojevi koji se koriste za rashlaivanje, izolaciju i punjenje rasprivaa. tetno djeluju na ozonski sloj. FRONTA - presjecite (crta) frontalne plohe sa Zemljinom povrinom. Tu su suprotnosti izmeu zranih masa najizrazitije. FRONTALNA PLOHA - u atmosferi, ploha dodira dviju zranih masa razliitih toplinskih i drugih svojstava. Frontalne plohe su podruja vrlo promjenljivog vremena. FRONTALNE PADALINE - nastaju na sukobu dviju zranih masa razliitih temperatura i gustoe. Uzdu frontalne plohe topliji i vlaniji zrak izdie se iznad hladnijeg i teeg zraka, te nastaju oblaci i padaline. FUMAROLA - mjesto na kojemu kroz pukotine skrutnute lave iz zemlje izbija vrua vodena para (i plinovi u manjoj mjeri).

G
G7 - skraeni naziv za skupinu sedam najrazvijenih zemalja svijeta (Francuska, Italija Japan, Kanada, SAD, Njemaka, Ujedinjeno Kraljevstvo) osnovanu 1985. godine. G8 - skraeni naziv za skupinu sedam najrazvijenih zemalja svijeta i Rusiju. GALAKSIJA - golema skupina zvijezda, plina i praine u Svemiru. U Svemiru ima mnogo meusobno vrlo udaljenih galaksija. Mogu biti razliitog oblika (spiralne ili zavojite, eliptine, nepravilne itd.). Galaksija u kojoj je Zemlja zove se Kumovska slama ili Mlijeni put. GARIG - rijetko i nisko grmlje u primorju i na otocima (degradirana makija). GARMADA - eolski akumulacijski reljefni oblik; nepokretna dina nastala akumulacijom pijeska na vlanoj ili travnatoj podlozi. GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) Opi sporazum o carinama i trgovini sklopljen 1948. izmeu 23 zemlje. Zadaa mu je bila sprijeiti sve pojave diskriminacije u meunarodnoj trgovini i liberalizirati vanjsku trgovinu medu dravama lanicama. Do 1994. pristupile su mu 124 zemlje lanice. Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization - WTO) utemeljena je l. sijenja 1995. sa zadatkom osiguranja institucionalnog okvira za uvoenje, administriranje i djelovanje trgovinskog sporazuma izmeu zemalja lanica. GAZ - plitko mjesto u rijeci ili u moru gdje ljudi, stoka i vozila mogu prelaziti kroz vodu. GEJZIR - snano vrelo koje povremeno (ritmiki) izbacuje vruu vodu i paru u obliku vodoskoka. GELIFRAKCIJA - drobljenje stijena zbog izmjeninog zamrzavanja (irenja) i odmrzavanja vode u pukotinama. Tim procesom nastaju stjenoviti krajolici u planinskom kru i sipari pod strmcima. GELISOLIFLUKCIJA - gravitacijsko kretanje niz padinu povrinskoga (aktivnog) sloja stalno zamrznutog zemljita.
GENERALIZACIJA (uopavanje) GEOGRAFSKE KARTE svoenje (redukcija, izostavljanje)

odreenog broja kartografskih znakova i pojedinanih geografskih injenica na geografskim kartama sukladno smanjenju mjerila geografske karte. GEO predmetak u sloenicama koji se odnosi na Zemlju.

17

GEOANTIKLINALA - izdignuti dio dna geosinklinale iznad povrine vode u obliku otoka, nastao djelovanjem orogenetskih pokreta. GEOBOTANIKA - grana botanike koja prouava rairenost biljaka na Zemljinoj povrini. GEOCENTRINI SUSTAV - shvaanje da se Sunce, planeti i zvijezde okreu oko Zemlje kao nepominog sredita Svemira. Takav pogrean sustav miljenja utemeljio je starogrki mislilac (matematiar, geograf i astronom) Klaudije Ptolemej (90.-186.), a odrao se sve do poetka novoga vijeka, do Kopernika. GEODEZIJA - znanstvena disciplina koja se bavi mjerenjem i predoavanjem Zemlje i zemljita, te izradom karata i planova. GEOFIZIKA - znanost koja se bave istraivanjem fizikalnih svojstava Zemlje kao cjeline i fizikalnih procesa u njezinoj litosferi, hidrosferi i atmosferi. GEOGRAFIJA - znanstveno podruje koje s gledita meusobnog utjecaja prirodne osnove i stanovnitva prouava i objanjava funkcionalnoprostorne odnose i fizionomska obiljeja Zemljine povrine. GEOGRAFIJA KRA - istraivanje prirodne osnove i drutvenog valoriziranja (vrednovanja) kra. GEOGRAFSKA DUINA - kutna udaljenost nekog mjesta na Zemljinoj povrini od poetnog podnevnika (prolazi zvjezdarnicom Greenvich u Londonu) prema istoku ili zapadu. Moe biti, dakle, istona ili zapadna, izraava se u stupnjevima, minutama i sekundama, a oitava na podnevnicima. Oznaka joj je (lambda). GEOGRAFSKA KARTA (ZEMLJOVID) pojednostavljena i smanjena predodba manjeg ili veeg dijela Zemljine povrine prikazana na ravnoj plohi (listu papira). Geografski sadraj prikazan je bojama i kartografskim znakovima (objanjenim u tumau) te upotpunjen toponimima. GEOGRAFSKA IRINA - kutna udaljenost nekog mjesta na Zemljinoj povrini od polutnika prema sjeveru ili jugu. Moe biti, dakle, sjeverna ili juna, izraava se u stupnjevima, minutama i sekundama, a oitava na usporednicama. Oznaka joj je (fi). GEOGRAFSKE KOORDINATE - veliine koje odreuju poloaj neke toke na Zemljinoj povrini, tj. geografska duina () i geografska irina (). Izraavaju se u stupnjevima (), minutama (') i sekundama ("). GEOGRAFSKI (PRIRODNI) DETERMINIZAM - shvaanje prema kojem priroda ima odluujuu ulogu pri razmjetaju stanovnitva, njegovim djelatnostima, nainu ivota, reakcijama i sl.

GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV (GIS) - suvremeni nain prikupljanja, obrade i predoavanja geografskih sadraja u prostoru primjenom raunalne tehnologije. Geografski sadraji prikazuju se kombinacijom toaka, linija i poligona. GEOGRAFSKI POLOAJ - odnos nekog podruja ili naselja prema bliem i daljem prostoru i geografskim initeljima u njemu (ili prema stranama svijeta). Prema initelju koji razmatramo moemo razlikovati: klimatski poloaj, prometni poloaj, turistiki poloaj itd. GEOGRAFSKI POSIBILIZAM - pridavanje prevelike vanosti drutvenim initeljima u geografskim istraivanjima; pogled na svijet po kojem se u odnosu ovjek-priroda daje prioritet ovjeku i drutvu. Prirodnu osnovu tretira kao okolnost kojoj se ovjek moe prilagoditi i nai odgovor na sve izazove. GEOGRAFSKI SMJETAJ - 1. smjetaj neke toke ili podruja u stupanjskoj mrei odreen geografskom duinom i geografskom irinom; 2. odnos prema lokalnoj sredini. GEOID - naziv za oblik Zemlje kao tijela, omeen plohom koju bi zauzela mirna povrina mora i oceana produena kroz kontinente i okomita u svakoj toki na smjer sile tee. Zbog nepravilnosti rasporeda Zemljine mase i razliite gustoe geoid je nepravilno tijelo. GEOLOGIJA - znanost strukturi i razvoju Zemlje. o postanku, sastavu,

GEOLOKA RAZDOBLJA - prolost Zemlje od postanka do danas dijeli se u etiri velika razdoblja (ere). Prekambrij je najstarije i najdulje razdoblje Zemljine prolosti. Slijede paleozoik, mezozoik i kenozoik. Kenozoik je najmlae i najkratkotrajnije razdoblje Zemljine prolosti. GEOMAGNETIZAM - magnetizam Zemlje koji se mijenja prostorno i vremenski (podrijetlo magnetnog polja Zemlje jo nije znanstveno objanjeno). Sjeverni magnetski pol nalazi se na 79,2 N i 71 W, a juni na 65,8 S i 139 W. GEOMORFOLOGIJA - dio fizike geografije u kojem se prouava reljef Zemljine povrine. Njezin je zadatak spoznati povrinske oblike i upoznati zakonitosti njihova nastanka, proirenosti i promjena. GEOMORFOSTRUKTURA - sustav reljefnih jedinica oblikovan prvenstveno endogenim pokretima. GEOPROMETNI POLOAJ v. PROMETNOGEOGRAFSKI POLOAJ GEOSFERA - Zemljin omota koji nastaje proimanjem atmosfere, hidrosfere, litosfere i biosfere.

18

GEOSINKLINALA - izduen, ulegnut i labilan sedimentacijski prostor litosfere izmeu kontinentalnih masa. U geolokoj prolosti u geosinklinali su se nakupljali sedimenti sa susjednih kopnenih blokova, koji su se kasnije pod utjecajem orogenetskih sila nabrati u velika gorja. GEOTERMALNA ENERGIJA - toplina Zemljine unutarnjosti kao izvor energije. Oslobaa se vulkanima, gejzirima i toplim izvorima. GEOTERMIJSKI STUPANJ - porast temperature s dubinom za l C. U prosjeku iznosi 31 - 33 m, ali je promjenljiv s obzirom na sastav stijena. Za srednju Europu iznosi prosjeno 33 m. GIBANJA MORA - more je u neprestanom i sloenom gibanju. Razlikujemo etiri vrste gibanja mora: fluktuaciju razine, strujanje, mijene (plima i oseka) i valove. GIJOT - podmorsko uzvienje strmih strana i zaravnjenog vrha. Pretpostavlja se daje gijot nekadanji vulkanski otok koji je zaravnjen djelovanjem valova, a potom potonuo do dubine na kojoj se danas nalazi. GIPS (SADRA) - mineral, kalcijev sulfat s vodom (CaSO4-2H2O), obino bijelosive boje, a pojavljuje se i u bezbojnim kristalima. Zagrijavanjem gubi vodu, ali je lako ponovo prima pa se upotrebljava u graevinarstvu. GIS - v. SUSTAV GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI

GLINENCI - klastine sitnozrnate sedimentne stijene nastale kompakcijom ili prekristalizacijom glinenih naslaga. GLOBALIZACIJA (ZAJEDNITVO) - svjetski proces koji se oituje u prijenosu znanja i informacija, poveanom obujmu svjetske razmjene dobara, kapitala, usluga i energije, zatiti okolia itd. Globalizacija utjee na gospodarska, drutvena, kulturna i politika povezivanja u svijetu. GLOBUS - najvjernija umanjena predodba Zemlje. Globusom se najbolje mogu prikazati prostorni odnosi na Zemlji jer su oblici, povrine i udaljenosti proporcionalno smanjeni. Razlikujemo fiziki globus (predouje raspored kopna i mora te stupanjsku mreu), reljefni globus (povrine su plastino uobliene), slijepi ili indukcijski globus (slui za vjebanje ucrtavanja stupanjske mree i odreivanje koordinata). Postoje i razliiti tematski globusi koji predouju rasprostranjenost neke pojave ili procesa. GNAJS - esto vrlo stara stijena iz skupine kristalastih kriljavaca. Sastoji se od glinenca. kremena i tinjca, a nastaje metamorfozom iz eruptivnih ili sedimentnih stijena. GOD - jedan u nizu koncentrinih prstenova vidljivih u deblu viegodinjih stabala. Nastaje kao posljedica godinjeg prirasta drva. Po godovima se moe odrediti starost stabla i promjene klime tijekom ivota stabla. GODINA - l. vrijeme za koje Zemlja obie Sunce (astronomska godina); 2. razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca naziva se kalendarska godina. GODINA SVJETLOSTI-mjerna jedinica za duljinu (u astronomiji). Odgovara duljini koju prevali svjetlost u jednoj godini (tj. 9,4605-1012 km ili 63 240 astronomskih jedinica odnosno 0,3066 parseka). GODINJA DOBA - etiri razdoblja na koja se dijeli godina (proljee, ljeto, jesen i zima). Nastaju kao posljedica mijenjanja poloaja Zemlje prema Suncu tijekom Zemljine revolucije. Na Sjevernoj polutki proljee poinje najee 21. oujka, ljeto 21. lipnja, jesen 23. rujna, zima 22. prosinca. Na Junoj polutki proljee poinje 23. rujna, ljeto 22. prosinca, jesen 21. oujka i zima 21. lipnja. GODINJA PARALAKSA v. PARALAKSA

GLACIJACIJA v. OLEDBA GLACIJAL v. LEDENO DOBA GLACIJALNI MATERIJAL - rastreseni stjenoviti materijal nastao zbog smrzavanja i struganja pokrenutog leda (ledenjaka). GLACIJALNI PROCESI - skupni oblikovanje reljefa destrukcijskim i akumulacijskim radom leda (ledenjaka). naziv za

GLACIOEUSTATIKI POKRETI - izdizanje razine svjetskog mora uslijed kopnjenja leda na kopnu. GLACIOFLUVIJALNI MATERIJAL FLUVIOGLACIJALNI MATERIJAL v.

GOLET - narodni naziv za krajolik na kojemu nema biljnog pokrova. GOLFSKA STRUJA - topla povrinska morska struja u sjevernom dijelu Atlantskog oceana koja izlazi iz Meksikog zaljeva i tee na sjeveroistok. Ispred europskih obala grana se u nekoliko krakova i ublaava klimu Sjeverne Europe. GOMILA (GROMILA) - 1. umjetni humak od zemlje ili kamenja. Gomile su esto prethistorijski

GLAVICA - blago zaobljeni izolirani vrh uzvienja. Glavice su tipine za krake krajeve, a esto se uje i naziv glava. Reljef glavica je u skladu s razlikama u sastavu i grai karbonatnih stijena. GLAVNI GRAD - upravno, gospodarsko i kulturno sredite jedne zemlje, esto najvei grad u dravi.

19

grobni humci; 2. posebno su karakteristine za krevine na kru. GOMOLJIKE - biljke koje imaju mesnati, odebljali podzemni dio stabljike ili korijena koji sadri hranjive tvari (npr. krumpir, manioka ili tapioka, taro). GONDVANA -juni kontinent koji je u geolokoj prolosti obuhvaao Junu Ameriku, Afriku, Indiju, Australiju i Antarktiku. Raspadanje Gondvane zapoelo je u permu. GORA - uzvienje obraslo umom s visinom iznad 500 m. Stari hrvatski naziv gora ima dvostruko znaenje jer u puku oznauje i uzvienje i umu. GORICA - v. BREULJAK GORJE - skup vie planina. Moe biti staro (v. GROMADNO GORJE) i mlado (v. MLADE NABRANE PLANINE) GOSPODARSTVO - raspolaganje i upravljanje dobrima i mogunostima pojedinaca ili neke zajednice radi zadovoljavanja njihovih potreba i elja. GOVEDARSTVO - grana stoarstva koja obuhvaa uzgajanje i gospodarsko iskoritavanje goveda. Prema namjeni razlikuju se pasmine goveda za proizvodnju mlijeka, mesa i koe, zatim goveda za rad i goveda mjeovitih svojstava. GRAD v. TUA

GRANICE POLJOPRIVREDNOG PROSTORA prirodne granice izvan kojih poljoprivreda (bez utjecaja ovjeka) nije mogua. Uvjetovane su reljefom, klimom i vodenim prostranstvima. Prirodne granice poljoprivrednog prostora mogu biti hladne (polarne i visinske), suhe, vlane i morske. Hladne granice poljoprivrednog koritenja zemljita uvjetovane su niskim temperaturama u podrujima veih geografskih irina i viih nadmorskih visina. Suhe granice dopiru do podruja u kojima nedovoljne koliine padalina i znatno isparavanje onemoguuju poljoprivrednu obradu zemljita. Vlane granice poljoprivrede prirodno su odreene prema prostorima koji se ne mogu obraivati zbog poplava, movara ili slabo propusnih tala. Morske granice koritenja zemljita u poljoprivredi izloene su stalnim promjenama. One se ire (oduzimanjem tla od mora) ili suavaju (razornim djelovanjem mora). GRAVITACIJA - sila meusobnog privlaenja tijela (masa). GRAVITACIJSKO PODRUJE - prostorni domet pojedinih funkcija sredinjega grada prema svojoj okolici. GREBEN - l. usamljena, esto izduena, stijena (ostjenjak) ispod razine mora; 2. planinski greben ine sve najvie toke linearno izduenog uzvienja; 3. planinskim grebenom ponekad se naziva osamljeno, golo i vrlo strmo planinsko uzvienje. GREDA v. HRBAT GRIFO - mjeanac izmeu crne rase i mulata.

GRAD - gusto izgraeno vee naselje u ijim sekundarnim, tercijarnim i kvartarnim djelatnostima radi vei dio djelatnog stanovnitva, koje prua usluge i stanovnitvu ireg prostora. GRADIJENT TEMPERATURE - temperaturna razlika izmeu dviju toaka u vodoravnom ili okomitom smjeru (v. Vertikalni gradijent temperature). GRADIJENT TLAKA - promjena atmosferskog tlaka po jedinici udaljenosti; uzrokuje vjetrove. GRADSKA REGIJA v. AGLOMERACIJA GRADSKI (URBANI) I PRIGRADSKI (PERIURBANI) PROMETNI SUSTAV skup prometnih mrea tramvajskog, trolejbusnog, autobusnog, eljeznikog (podzemna gradska i prigradska eljeznica) i automobilskog prometa u gradu i njegovoj okolici. GRAFIKON (DIJAGRAM) - nacrtani prikaz brojanih veliina i njihovih meusobnih ovisnosti. GRANICA - l. crta koja omeuje, odreuje, zaokruuje, obiljeava podruje jedne drave; 2. krajnja crta neke prostome cjeline.

GRIINE v. KRAPE GRMLJAVINA - akustina, zvuna popratna pojava elektrinog pranjenja u atmosferi. Obino prati nepogode s pljuskom (ponekad tuom) i olujnim vjetrom. GROM - otar tresak ili potmuli zvuk izazvan naglim elektrinim izbijanjem izmeu oblaka i tla, a u irem smislu i bljesak munje. GROMAA v. SUHOZID GROMADNO GORJE - gore ili planine koje su tijekom Zemljine prolosti ralanjene brojnim pukotinama (rasjedima) i utjecajima egzogenih procesa sniene i zaobljene. Uglavnom su nastale u dalekoj geolokoj prolosti, a neke su i nekoliko puta izdizane. GROTLO v. VULKAN GRUNTOVNICA -1. zemljina ili gruntovna knjiga u kojoj su podaci o pravu vlasnitva nad nekretninama na podruju jedne katastarske opine; 2. ured u kojem se vode zemljine knjige.

20

GUR - gljivasti kameni reljefni oblik u pustinjama nastao korazijom niih (prizemnih) dijelova stijena. Takvi oblici se rue kad im se osnovica jako suzi, te tada ponovo pri tlu bivaju izloeni koraziji. GUSTJERNA - v. CISTERNA GUSTOA NASELJENOSTI - broj stanovnika na jedinici povrine. Aritmetika ili opa relativna gustoa: broj stanovnika na km2; agrarna gustoa: broj poljodjelaca na jedinici oraninih povrina; fizioloka gustoa: broj stanovnika na jedinici povrine pogodne za obradu; poljoprivredna gustoa: broj stanovnika koji se bave poljoprivredom (ukljuujui i uzdravane lanove obitelji) na jedinici poljoprivredne povrine; ruralna gustoa: pokazuje broj stanovnika na jedinici povrine seoskog podruja; urbana gustoa: broj gradskog stanovnitva na jedinici urbane povrine.

H
HADAL - dio morskog dna koji obuhvaa podmorske kotline i jarke na dubinama veim od 7 000 metara. HALIT - mineral NaCl, kuhinjska sol. HALOBATE - crte koje pokazuju tok (hod) odreene slanoe od nulte razine do odgovarajue dubine ili dna mora. Vertikalna raspodjela slanoe mijenja se do l 500 metara dubine, a ispod te dubine slanoa ostaje uglavnom stalna. HAMADA v. KAMENITA PUSTINJA HAMITI - zastarjeli naziv za jezino srodne nesemitske narode u sjevernoj i istonoj Africi (Berberi i Ruiti). Meusobno se rasno i kulturno razlikuju. HARIKEN v. CIKLON HEKTAR (ha) - metrika mjera za povrinu, 1.0000 m2, stoti dio etvornog (kvadratnog) kilometra. Sadri 100 ari. HELIOCENTRINI SUSTAV - znanstvena teorija poljskog astronoma Nikole Kopernika (1473.-1543.) po kojoj je Sunce u sreditu Svemira, a oko njega obilaze svi planeti Suneva sustava. HELIOGRAF - ureaj za automatsko biljeenje trajanja insolacije. Isti naziv ima i ureaj za snimanje Suneve povrine. HEMISFERA v. ZEMLJINE POLUTKE HERCINSKA OROGENEZA - nabiranje u mlaem dijelu paleozoika (karbon i perm) kojim su nastala gorja Velike Britanije, sredinje Francuske, Njemake, eke, Ukrajine, te Ural u Rusiji. HIDROELEKTRANA elektrina centrala (elektrana) u kojoj strojeve za proizvodnju elektrine energije (generatore) pokree snaga tekue vode. HIDROGEOGRAFIJA - dio fizike geografije koji prouava vodu na Zemljinoj povrini i u podzemlju. U prouavanju vode polazi se od njezina ivotnog znaenja, prirodnih svojstava, njezine prostorne pojavnosti i njezina djelovanja. Objekt hidrogeografije je hidrosfera. HIDROGRAFIJA KRA - disciplina koja utvruje i predouje raspored i znaajke vode u kru. HIDROGRAFSKO VORITE - prostor na kojem se pojavljuju stalni izvori, izbijaju vrela i spajaju glavne tekuice. 21

HIDROLOGIJA KRA - disciplina koja izuava odnos padalina i koliine protjecanja te raspored voda u podzemnim upljinama, vrelima, ponorima i tekuicama kra, zatim fizika, kemijska i bioloka obiljeja voda u kru. HIDROLOKI CIKLUS - proces premjetanja, preobrazbe i obnove vode u prirodi. Gibanje (kruenje) vode zapoinje isparavanjem, a zavrava padalinama i otjecanjem vode. HIDRONIMI - geografski nazivi voda (tekuica i stajaica). HIDROSFERA - vodeni omota Zemlje koji objedinjuje oceane, mora, tekuice i stajaice. Obuhvaa svu vodu na Zemlji bez obzira u kakvom je agregatnom stanju; od dubokog podzemlja do viih slojeva atmosfere. HIGROGRAF - instrument za biljeenje relativne vlanosti zraka. HIGROMETAR - sprava za mjerenje relativne vlage u zraku koja se temelji na svojstvu ljudske vlasi koja se rastee upijanjem vodene pare. HIPOCENTAR (ARITE, FOKUS) - mjesto u Zemljinoj unutranjosti gdje nastaje potres. Potresni valovi ire se na sve strane od hipocentra. HIPSOGRAFSKA KRIVULJA - grafiki prikaz statistikog (postotnog) udjela pojedinih visina i dubina na Zemlji. Na kopno otpada 29 %, a na svjetsko more 71 % Zemljine povrine. Najvea visina na kopnu je Himalajski masiv s najviom tokom 8 848 metara (Chomolungma/Mt. Everest), a srednja visina kopna iznosi 840 metara nad morem. Najvea dubina (Challenger) 11 033 metra izmjerena je u Marijanskom jarku, a srednja dubina svjetskog mora je 3 800 metara. HIPSOMETRIJSKA LJESTVICA BOJA- vie boja ili niz tonova iste boje po visini ogranien izohipsama, a po dubini izobatama. Njima se na geografskim kartama istiu visine zemljinog reljefa, a na pomorskim kartama dubine. HISTORIJSKA GEOGRAFIJA - dio geografije koji prouava drutveno-geografske procese u prostoru i vremenu. Na osnovi pisanih izvora, spomenika i arheolokih nalaza mogu se upoznati i objasniti geografske znaajke pojedinih krajeva u prolosti. HLADNOA (STUDEN) - nepovoljna klimatska sastavnica specifina za visoke nadmorske visine i visoke geografske irine. Niske temperature utjeu na populacijsku razrijeenost (izoliranost, primitivan nain ivota i borba za opstanak) i nastanak anekumene.

HMELJ - biljka koja se uzgaja radi cvatova koji se upotrebljavaju pri proizvodnji piva te u medicini. Mladi su izdanci jestivi kao povre. HOLOCEN (ALUVIJ) - mlai dio kvartara koji traje zadnjih 10 000 godina, a karakterizira ga dananji biljni i ivotinjski svijet. HOMOGEN - koji ima jednaka svojstva, istovrstan, istorodan (suprotno: heterogen). HORIZONT v. OBZOR HORONIMI - geografski nazivi zemalja i pokrajina. HORST v. STRENIK HORTIKULTURA v. VRTLARSTVO HORTIKULTURNI SPOMENIK - parkovno oblikovana povrina (arboretum ili botaniki vrt), zatim pojedinano stablo ili skupina stabala koji imaju znanstvenu, kulturno-povijesnu ili estetsku vrijednost. Nisu doputene djelatnosti koje mogu ugroziti njihova obiljeja. HRBAT (GREDA) - vrni dio uzvienja. HRID - abrazijski ostjenjak (ostatak klifa) u obliku otoia. Hridi su uvijek iznad razine mora. HUM - osamljeno i istaknuto uzvienje na naplavnim ravnicama, korozijskim zaravnima i poljima u kru (v. BREULJAK). HUMIDNOST - vlanost, stupanj vlanosti. HUMIFIKACIJA - proces razgradnje prvotne organske tvari tla i stvaranje humusa djelovanjem mikroorganizama. HUMLJE - v. BREULJAK HUMUS - tamna organska tvar u tlu nastala razgradnjom biljnih i ivotinjskih ostataka. Koliina humusa utjee na plodnost tla

22

dio njezina drutvenoga proizvoda i nacionalnoga dohotka potjee od industrijske djelatnosti.

I
IGLU - (eskimski igdlu - kua) eskimska koliba u obliku kupole. Izgraena je od ledenih blokova, a unutarnjost joj je obloena krznom. ILOVAA - tlo uto-crvene boje, slui za proizvodnju lonarije, opeke i crijepa; neista glina u kojoj ima mnogo kremenog pijeska te oksida eljeza i organskih tvari. ILUVIJ - naslage koje su nataloene u krakim upljinama. ILUVIJACIJA - proces nakupljanja (taloenja) tvari u slojeve tla koji tvore iluvijacijski pojas. IMIGRACIJA useljavanje u neku zemlju. IMPERIJALIZAM - gospodarska politika kojom nekolicina razvijenih zemalja podreuje svojini interesima i gospodarski iskoritava druge manje razvijene zemlje. Karakteristino doba imperijalizma traje od poetka 70-ih godina 19. stoljea do kraja 30-ih godina 20. stoljea, a elementi takve politike susreu se prije i poslije toga razdoblja. Monopolizacija proizvodnje, prometa i plasmana robe glavna je znaajka imperijalizma. INCIZICIJA - korozijsko usijecanje u karbonatnim stijenama ispod tla ili naplavnog pokrova. Zbog nejednakih obiljeja pokrova i koncentracije vlage u njemu, te razlika u stjenovitoj podlozi, dolazi do razliitog usijecanja i stvaranja neravnina u reljefu podloge. INDOEUROPLJANI - skupni naziv za narode indoeuropske jezine porodice. Danas se pretpostavlja da im je pradomovina bila izmeu sredinje Europe i Urala. INDOEUROPSKI JEZICI jedna od najrairenijih jezinih porodica. Obuhvaa gotovo sve jezike u Europi i vei broj jezika u jugozapadnoj Aziji. Njima govori gotovo polovica ovjeanstva. Najbrojnije jezine skupine indoeuropske porodice su: germanska, romanska i slavenska. INDUKCIJSKI GLOBUS - v. GLOBUS INDUSTRIJA - gospodarska djelatnost koja primjenom strojeva i mehaniziranoga radnog procesa ostvaruje masovnu i standardiziranu proizvodnju. INDUSTRIJALIZACIJA - razvoj industrije, poveanje udjela zaposlenih u sekundarnim djelatnostima. i jaanje

INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA - znanstvena disciplina u sklopu industrijske geografije koja prouava meuzavisnost industrije i okolia. INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJA - dio ekonomske geografije koji istrauje i objanjava industriju kao pojavu i initelja u prostoru. INDUSTRIJSKA REGIJA - vee cjelovito geografsko podruje u kojemu je industrija najvaniji initelj preobrazbe prostora. Obino sadrava funkcije istraivanja, proizvodnje i plasmana industrijskih proizvoda. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA - prevrat u materijalnoj proizvodnji to gaje izazvalo koritenje vodene pare kao pogonske snage i uporaba strojeva u proizvodnji krajem 18. i poetkom 19. stoljea. Jo se naziva prva industrijska revolucija. Potkraj 19. i u poetku 20. stoljea zapoinje i najzad prevladava proizvodna uporaba elektrine energije (i motora s unutarnjim izgaranjem) kao pogonske snage. Taj prevrat naziva se drugom industrijskom revolucijom. U tijeku je trea industrijska revolucija utemeljena na elektronici i informatici. INDUSTRIJSKA ZONA - dio grada s izrazitom koncentracijom industrije uglavnom smjetene na njegovom rubnom dijelu. Lokacija industrijske zone zahtijeva potivanje prirodnogeografskih, ekolokih, infrastrukturnih, socijalnih i drugih uvjeta. INDUSTRIJSKE BILJKE - biljke namijenjene industrijskoj preradi za proizvodnju tkanina, ulja, sladora, kroba, alkohola, lijekova, zaina... To su primjerice: pamuk, lan, suncokret, uljana repica, eerna trska, eerna repa, hmelj. INDUSTRIJSKI PARK - planski izgraeni vei industrijski prostori s malim i srednjim industrijskim pogonima raznovrsne proizvodnje. INDUSTRIJSKO DRUTVO - drutvo u kojem je industrija vodea gospodarska djelatnost, odluujue naelo organizacije proizvodnje i ukupnoga razvoja. Tom se djelatnou stvara pretean dio drutvenoga proizvoda, u njoj je zaposlen vei dio radno sposobnoga stanovnitva, a njezino napredovanje je glavni pokazatelj ekonomskog i ukupnog drutvenog razvoja. INDUSTRIJSKO DVORITE - manje industrijsko podruje koje ini vie istovrsnih (konkurentskih) ili raznovrsnih (komplementarnih) industrijskih pogona, planski koncentriranih u jednoj zgradi ili u kompleksu zgrada. INFANTILNI MORTALITET- stopa smrtnosti dojenadi izraunava se tako da se broj umrle dojenadi (djeca do 364 dana ivota) podijeli s brojem ivoroene djece u kalendarskoj godini te pomnoi s tisuu (dakle, izraava se u promilima). 23

INDUSTRIJSKA DRAVA - drava u kojoj prevladava nepoljoprivredno stanovnitvo, a pretean

Stopa je odraz socijalno-ekonomskih i higijenskomedicinskih uvjeta opstojanja stanovnitva. INFLEKSIJSKA LINIJA - zamiljena crta koja dijeli konveksni (ispupeni) od konkavnog (udubljenog) dijela padine. INFORMATIKO DRUTVO POSTINDUSTRIJSKO DRUTVO v.

je elektriki vodljivi sloj atmosfere koji omoguuje radiokomunikacije na velike udaljenosti. IRIGACIJA v. NATAPANJE ISELJENITVO (DIJASPORA) - iseljavanje pripadnika nekog naroda, vjerske zajednice i si. u krajeve izvan njihove postojbine, pri emu oni jedno vrijeme ipak zadravaju svoju kulturu, jezik, vjeru, tradiciju i obiaje. ISPARAVANJE (EVAPORACIJA) - proces prijelaza vode iz tekueg u plinovito stanje. Isparavanje je vee s porastom temperature, jaanjem brzine vjetra te ako je manja koliina vodene pare u zraku i nii tlak zraka. ISTOK v. STRANE SVIJETA IZMAGLICA v. ROSULJA

INFRASTRUKTURA - tvarna podloga koja omoguuje tok drutvenog i gospodarskog ivota (prometna mrea, vodovod, elektroopskrba, telekomunikacije itd.). INKLINACIJA - kut to ga magnetska igla zatvara s horizontalnom ravninom. U astronomiji oznaava kut izmeu ravnine gibanja nekog planeta i ravnine ekliptike. INSOLACIJA (OSUNAVANJE) - obasjavanje Zemlje vidljivim sunanim zrakama, izraava se brojem sati Suneva sijanja u nekome mjestu tijekom dana, mjeseca, godine. INTEGRACIJA - zdruivanje, povezivanje, spajanje u cjelinu. INTENZIVNA POLJOPRIVREDA - nain poljoprivredne proizvodnje pri kojemu se po jedinici iskoritavane povrine ulau relativno velika sredstva i postiu vei prinosi. INTENZIVNO STOARSTVO - napredniji oblik stoarenja kojim se najee u stajama uzgaja velik broj stoke za dobivanje mlijeka, mlijenih proizvoda i kvalitetnijeg mesa. INTERGLACIJAL - meuledeno doba; toplija razdoblja tijekom pleistocena za kojih se ledenjaci i ledeni pokrovi smanjuju ili posve nestaju. INTERSTADIJALI - faze zatopljenja zbog manjih klimatskih promjena unutar jednoga glacijala. INTRAZONALNA TLA - pojava drugih tipova tala u okviru jednog pojasa (zone). Na postanak intrazonalnih tala klima nema dominantnu ulogu, ve neki drugi initelji poput vode, stjenovite podloge i si. Vaniji tipovi su slana i movarna tla. INTRUZIVNE STIJENE - magmatske stijene zrnate strukture nastale kristalizacijom (sporim hlaenjem) magme u dubini Zemljine litosfere. INVERZIJA TEMPERATURE TEMPERATURNI OBRAT v.

IZO - predmetak u sloenicama koje oznauju: jednako-, jedno-, isto-. IZOBARE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) istog tlaka zraka. IZOBATE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) jednakih dubina. IZOGONE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) s jednakim vrijednostima magnetske deklinacije. IZOHALINE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) iste slanoe. IZOHIJETE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) jednake koliine padalina. IZOHIPSE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) iste nadmorske (apsolutne) visine. IZOKRONE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta jednake vremenske dostupnosti od odreene toke (sredite-okolica). Openito linije koje spajaju mjesta u kojima istodobno nastupaju neke pojave. IZOLINIJE - skupni naziv za crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) jednakih vrijednosti razmatranih veliina ili stanja (izobare, izobate, izohaline, izohijete, izohipse, izokrone, izoterme, izogone, izoseiste, izorahije (plimnice), izotele, izonefe itd.). IZONEFE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) s jednakom naoblakom. IZORAHIJE v. PLIMNICE

INJE - igliasti kristali leda nastali sublimacijom atmosferske vodene pare. IONOSFERA - sloj atmosfere iznad 80 km visine kojega karakterizira visok stupanj ionizacije (pretvaranje neutralnih atoma i molekula u ione). To

IZOSEISTE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) jednake snage potresa na povrini Zemlje. 24

IZOSTAZIJA - ravnotene stanje na astenosferi razliito tekih litosfernih ploa. IZOTELE - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta jednako udaljena od odreene toke. IZOTERME - crte (krivulje) na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) istih temperatura. IZOTERMIJA - podruje (sloj) atmosfere ili mora u kojem se temperatura ne mijenja s promjenom visine, odnosno dubine. IZVOR - mjesto na povrini kopna na kojem trajno ili povremeno izbija podzemna voda. Izvor iz krakog podzemlja vodotopivih stijena naziva se vrelo. Vrelo je izdanije (bogatije vodom), ali periodinog znaenja, dok su izvori postojaniji i malokad presahnu. IZVOZ - prodaja i otprema domae robe na svjetsko trite. Izvoz robe naziva se vidljivim za razliku od izvoza usluga koji se naziva nevidljivim izvozom.

J
JAK - veliko grbavo govedo duge dlake koje ivi na Tibetu i Pamiru prilagoeno planinskoj klimi. Uzgojena je i domaa pasmina "tibetanske govedo". JAMA - duboka, preteno okomita, prirodna upljina najee manjeg promjera u podzemlju krakih krajeva. Jame nastaju i razvijaju se od dubokih pukotina uz pojaanu koroziju i mehaniko razaranje vode atmosferskog porijekla koja ponire u dubinu kra. JAPAGA - jamoliko udubljenje kojemu se vidi dno, do kojeg je teko doi jer su strane strme. JARUGA v. VODODERINA JARUENJE - destrukcijsko (razorno) djelovanje bujica niz padinu pod utjecajem sile tee. JEAM - jednogodinja biljka (itarica) iz porodice trava. Rasprostire se na irokom podruju od 70 sjeverne do 40 june geografske irine te na velikim nadmorskim visinama (do 4600 m). Kao jedna od najuniverzalnijih kultura slui za prehranu ljudi, za proizvodnju slada, piva, kavovine te kao stona hrana. JENDECI - (tur. hendek, jarak, prokop) manji kanali pomou kojih su se tradicionalno vrile melioracije u delti Neretve. JENDEENJE tradicionalni tip manjih melioracija tipinih za deltu Neretve. To je dugotrajan i fiziki naporan (runo kopanje jendeka) proces otimanja plodnog zemljita (tla) iz movare. JESEN v. GODINJA DOBA JEZERO - udubljenje na povrini kopna ispunjeno vodom bez izravne veze s morem (bezobzira na veliinu i fiziko-kemijski sastav vode). Prema postanku jezera mogu biti prirodna i umjetna. Od prirodnih jezera razlikujemo tektonska (udubljenja nastala pomicanjem Zemljine kore), vulkanska (vodom ispunjeni krateri ugaslih vulkana), ledenjaka (udubljenja koja su zaostala nakon povlaenja ledenjaka), kraka (vodom ispunjena kraka udubljenja iji su odvodni kanali zatrpani vododrivim naplavinama, reliktna (zaostala u udubljenjima nekadanjih veih jezera ili mora), sedrena (nastala stvaranjem sedre koja na pojedinim mjestima pregrauje tekuice u kru), rijena (nastala odvajanjem rijenih meandara). Umjetna jezera je stvorio ovjek radi navodnjavanja, opskrbe pitkom vodom, dobivanja elektrine energije, plovidbe, turizma i rekreacije. JEZERSKI (LAKUSTRIJSKI) PROCESI skupni naziv za oblikovanje reljefa jezerskih obala i

25

dna (destrukcijskim djelovanjem jezerskih valova i akumulacijom materijala na jezerskom dnu). JEZERSKI SEDIMENTI - v. SEDIMENTI JEZIK-ljudska sposobnost sporazumijevanja pomou glasovnih znakova. Svaka ljudska zajednica (narod) oituje se posebnim sustavom glasovnih znakova, odnosno jezikom. JUDAIZAM v. IDOVSTVO JUG - v. STRANE SVIJETA JUGO (IROKO) - topli i vlani vjetar jugoistonog smjera. Pue usporedno s uzdunom osi Jadranskog mora. ei je u hladnijem dijelu godine kad uglavnom donosi padaline. JUPITER - najvei planet Suneva sustava sa srednjom udaljenou od Sunca 5,2 astronomske jedinice. Revolucija traje 11,86 godina, a rotacija 9 h i 55 min. Jupiter je obavijen gustom, neprozirnom atmosferom, a otkrivenje i prsten slaba sjaja. JURA - drugo razdoblje mezozoika koje je trajalo oko 55 milijuna godina. Dijeli se na lijas, doger i malm. ivi svijet karakteriziraju golosjemenjae, golemi i krilati gmazovi, a pojavljuju se i prve ptice. JUTA -jednogodinja biljka rairena u tropskim krajevima iz koje se dobiva utosmee vlakno potrebno za izradu vrea i podnih prostiraa. JUVENILNA VODA - termalna mineralna voda, magmatskog podrijetla, koja iz dubine litosfere dolazi na povrinu. Pri tom se mineralne soli kristaliziraju stvarajui bogata leita minerala. JUNA OBRATNICA - v. OBRATNICA JUNA JUNI UMJERENI POJAS v. TOPLINSKI POJASI KAMENITA PUSTINJA - pustinja nastala jakom deflacijom tj. dugotrajnim "otpuhivanjem" rastresitog materijala s veih povrina. Gola kamenita pustinja zove se hamada (u Sahari) ili serir (u Libijskoj pustinji). KAMENJAR - kamenito podruje kra nastalo erozijom koja je posljedica sjee i ispae prorijeenog biljnog pokrova. KAMPOS - travnjak slian savani u sunim dijelovima Brazilskog visoja. KANAL -1. izdueni dio mora izmeu dvaju otoka ili otoka i obale kontinenta; 2. kanali mogu biti i umjetni vodeni tokovi izgraeni za plovidbu, natapanje, odvodnjavanje, hidroelektrane... KANTON - naziv za administrativno-teritorijalnu jedinicu u vicarskoj, Francuskoj i Belgiji. KANJON - razmjerno duga, uska stjenovita rijena dolina strmih strana. i duboka KALDERA - velika udubljenja u vrnim dijelovima vulkana nastala naknadnim silovitim vulkanskim eksplozijama koje su unitile ili proirile prvobitni krater. KALEDONSKA OROGENEZA - nabiranje u starijem dijelu paleozoika (ordovicij, silur, devom) kojim su izdignuti dijelovi sjeverozapadne Europe, Sjeverne Amerike, Sibira i istone Australije. KALENDAR - skup pravila o odreivanju vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseci, godina. Najee se spominju Stari ili Julijanski kalendar i ispravljeni Novi ili Gregorijanski kalendar iz. 1582., te idovski (raunano od 3761. prije Krista) i muslimanski (koji se rauna od 622. poslije Krista) kalendar. KAMBRIJ - prvo razdoblje paleozoika koje je trajalo oko 70 milijuna godina. Dijeli se na donji, srednji i gornji, a karakterizira ga ivot samo u moru (zelene alge i beskraljenjaci). KAMENICA - krki oblik, plitko udubljenje u vapnencima konkavnih strana (slino plitkoj i irokoj posudi) u kojemu se zadrava padalinska voda.

K
KAKAO - smei prah ugodna mirisa koji se dobiva mljevenjem osuenih sjemenaka kakaovca. Slui za pripremanje napitaka i u slastiarstvu (okolada). KAKAOVAC - drvo tropske Amerike koje se zbog hranjivih sjemenaka (od kojih se proizvodi kakao) uzgaja i u zapadnoj Africi i na ri Lanki.

26

KAPITAL - ukupna vrijednost imovine (skup dobara) koja vlasniku donosi novu vrijednost, odnosno koju on upotrebljava za proizvodnju. KAPITALIZAM - drutveni poredak koji se temelji na privatnom vlasnitvu sredstava za proizvodnju i ugovornom zapoljavanju najamnih radnika. KAPITALNO-INTENZIVNE INDUSTRIJE industrije koje zahtijevaju velika novana ulaganja (npr. metalurgija, kemijska, automobilska, elektronika industrija). KAPNICA - voda koja u kapima pada sa stropa podzemnih krakih upljina. KARBON - peto razdoblje paleozoika koje je trajalo oko 65 milijuna godina. Dijeli se na donji i gornji, a karakterizira ga bogata flora i fauna kopna i mora. Na kopnu se ire ume (papratnjae i primitivne golosjemenjae), vodozemci, kukci, a pojavljuju se i prvi gmazovi. Klima je bila topla i vlana. U movarnim i jezerskim podrujima nastaju bogate naslage ugljena. KARBONATNE STIJENE - sedimentne stijene koje se sastoje od minerala kalcita i dolomita. Talonu stijenu sastavljenu od kalcita nazivamo vapnenac, a od dolomita dolomit. KARTOGRAFIJA - znanost o povijesti, nainu izradbe, upotrebi i odravanju karata. Dijeli se na opu (povijest kartografije, elementi karte), matematiku (nain preslikavanja zakrivljene Zemljine povrine na ravnu plohu) i praktinu kartografiju (tehnika izradbe i nain iskoritavanja i odravanja karata). KARTOGRAFSKA PROJEKCIJA - matematiki odreen nain kojim se zakrivljena Zemljina povrina prikazuje na ravnoj plohi (zemljovidu). Razlikujemo valjkaste (cilindrine), stoaste (konusne) i horizontale (azimutne) projekcije. KARTOGRAFSKI KLJU - zbirka u kojoj se nalaze neophodna tumaenja kartografskih znakova.
KARTOGRAFSKI ZNAKOVI v. TOPOGRAFSKI ZNAKOVI

KAUUK - prirodna ili sintetska masa koja slui u proizvodnji gume. Prirodni kauuk je osueni mlijeni sok kauukovca, a sintetski kauuk je zajedniki naziv za ni/ proizvoda kemijske industrije koji zamjenjuju prirodni kauuk. KAUUKOVAC - plantano drvo podrijetlom iz tropske Amerike. Uzgaja se u jugoistonoj Aziji radi mlijenog soka iz kojeg se proizvodi kauuk. KAUSTOBIOLITI - organogene talone stijene koje izgaraju, a sastavljene su od ugljika i ugljikovodika uglavnom biljnog podrijetla (ugljen, treset, nafta). KAVA - zimzelena grmolika biljka podrijetlom iz Etiopije koja se uzgaja u vie zemalja Amerike, Afrike i Azije. Iz samljevenih prenih sjemenki (kavinih zrna) dobiva se poznati napitak kava. KEMIJSKA INDUSTRIJA preraivaka industrija koja obuhvaa proizvodnju industrijskih kemikalija (bazni kemijski proizvodi, gnojiva, pesticidi, sintetike smole, plastine mase, kemijska vlakna) i ostalih kemijskih proizvoda (boje, lakovi i premazi, farmaceutski proizvodi, sapuni i deterdenti, kozmetiki proizvodi i dr.). Zahvaljujui brojnim znanstveno-tehnolokim dostignuima jedna je od najpropulzivnijih industrijskih grana s jakim utjecajem na ukupan gospodarski razvoj. KEMIJSKI SEDIMENTI v. SEDIMENTI KENOZOIK - posljednja era u geolokom razvoju Zemlje koja traje oko 66 milijuna godina. Dijeli se na tercijar i kvartar. KIKIRIKI (ARAHID) - jednogodinja biljka iz porodice lepirnjaa koja se uzgaja radi jestivih sjemenki, a sadri oko 50 % ulja. KISELE KIE - kie koje imaju poveanu kiselost zbog oneienja zraka. U mnogim dravama Europe i Sjeverne Amerike uzrokovale su veliko propadanje uma, izumiranje riba u akvatorijima i gubitak materijalnih dobara. KISELE PADALINE - kia ili snijeg koji imaju poveanu kiselost (pH manje od 5,6) zbog oneienja zraka. KIA - najea i najrasprostranjenija padalina. Pada u obliku vodenih kapljica promjera 0,5 do 3 mm i glavni je izvor vode na Zemljinoj povrini. Nastaje kondenzacijom vodene pare u oblacima. KINICA - atmosferska (meka) voda dobivena skupljanjem kie. KIOMJER (pluviometar, ombrometar) sprava za mjerenje koliine padalina. KIVI v. AKTINIDIJA -

KASKADA - manji prirodni ili umjetni stepeniasti vodopad; prelijevanje vode preko podloge u terasastom reljefu. KATARAKT v. BRZAC KATASTAR - slubeni popis zemljita s oznakama kvalitete, naina iskoritavanja i vlasnitva. KATASTARSKA KARTA - prikaz dijela Zemljine povrine, u krupnom mjerilu, s ucrtanim parcelama. KATASTARSKA OPINA najmanja administrativno-teritorijalna jedinica koja obuhvaa jedno ili vie manjih seoskih naselja, ili dio veega gradskog naselja, s okolnim zemljitem. 27

KIVIKA v. AKTINIDIJA KLANAC - uzak, dubok i duguljast usjek strmih strana meu uzvienjima. KLASTINE STIJENE (klastiti) - sedimentne stijene nastale mehanikim razaranjem ili kemijskim troenjem (kao netopivi ostatak) starijih stijena i taloenjem na mjestu gdje je prestajala prijenosna snaga vode, leda, struja ili vjetra. KLASTITI v. KLASTINE STIJENE KLEKOVINA - poseban tip grmolike planinske vegetacije razvijen iznad umskog pojasa. KLIF (OBALNI STRMAC) - strm i stjenovit morski ili jezerski obalni odsjek nastao abrazijom. KLIMA - skup svih klimatskih elemenata, prosjeno stanje atmosfere nad nekim mjestom u odreenu razdoblju (obino 30 godina motrenja) uzimajui u obzir prosjena i ekstremna odstupanja. KLIMADIJAGRAM - grafiki prikaz godinjeg hoda klimatskih elemenata (temperatura, koliina padalina itd.) po mjesecima za promatrano razdoblje. KLIMATOLOGIJA - znanost o klimi. U okviru geografije prouava znaajke i vanost klime za ostale prirodne pojave (procese) i ivot na Zemlji. Isto tako objanjava klimu raznih dijelova svijeta, njezinu klasifikaciju i rasprostranjenost. KLIMATSKE FRONTE - fronte (presjecita frontalnih ploha sa Zemljinom povrinom) za koje se odreuje srednji poloaj u duem razdoblju. To su arktika, antarktika, polarna, tropska i ekvatorska fronta. KLIMATSKI ELEMENTI - promjenljive veliine koje utjeu na klimu (radijacija, trajanje sijanja sunca, temperatura i tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlanost zraka, isparavanje, naoblaka, padaline, snjeni pokriva). KLIMATSKI FAKTORI (MODIFIKATORI) relativno stalne veliine koje utjeu na klimu (Zemljina rotacija i revolucija, geografska irina, atmosfera, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora, morske struje, udaljenost od mora, jezera, reljef, tlo i biljni pokrov, utjecaj ovjeka). KLIMATSKO-VEGETACIJSKE ZONE podruja rasprostranjenosti biljnih zajednica uvjetovana meuzavisnou reljefa, klime i tla. Ta prostrana prirodna podruja pokrivaju velike dijelove kopnenog dijela Zemljine povrine. Horizontalno rasporeene klimatsko-vegetacijske zone uglavnom se poklapaju s toplinskim pojasima, ali nemaju meu sobom otre granice, ve postupno prelaze jedne u druge. Visinsko (vertikalno) klimatsko-vegetacijsko izdvajanje osobito je izraeno u visokim planinskim podrujima tropskog pojasa. U tropima s porastom nadmorske visine temperature postaju sve nia, a 28

klima pogodnija za ivot i gospodarske aktivnosti (npr. u tropskom se dijelu Anda izdvajaju vrua, umjerena, svjea i hladna zona). KLIMAZONALNA TLA - v. ZONALNA TLA KLISURA - v. SUTJESKA KLIZITE - pojava sputanja (klienja) rastresitog pokrova ili kompaktne naslage niz padine. Uzrok tome je gravitacija, a povod je glinasta podloga koja postane skliska zbog djelovanja vode. Prema ocrtu klizne plohe, reljefu i prirodi pokreta razlikujemo pet tipova klizita: tepih (slojna), rotacijska, stepeniasta, blok klizita i klizita potoci. KOEFICIJENT FEMINITETA - broj koji oznaava udjel enskih stanovnika na sto ili tisuu mukih stanovnika. To je opi koeficijent (rauna se s ukupnim stanovnitvom po spolu), a moe se izraunati i specifini koeficijent (analizom dobnih skupina). KOEFICIJENT MASKULINITETA - broj koji oznaava udjel mukih stanovnika na sto ili tisuu enskih stanovnika. To je opi koeficijent (rauna se s ukupnim stanovnitvom po spolu), a moe se izraunati i specifini koeficijent (analizom dobnih skupina). KOLHOZ - kolektivistiko gospodarstvo to gaje stvorila komunistika praksa u bivem SSSR-u. Nastao je najee prisilnim udruivanjem seljakih posjeda. Zemljite je u dravnom vlasnitvu, a proizvodna sredstva u vlasnitvu zadrugara. Kolhoznici su za svoj rad dijelom bili plaeni kolhoznim proizvodima, a dijelom novcem. Propau SSSR-a veina je kolhoza naputena, a zemlja dana seljacima na obraivanje. KOLIINA PADALINA - ukupnost svih padalina na odreenom prostoru u odreenom vremenu svedena na vodenu istovrijednost (ekvivalent). Ustanovljava se mjerenjem, a izraava u milimetrima (mm). Koliina padalina od l mm odgovara jednoj litri vode na m2 povrine. KOLOIDI - vrlo sitne estice (manje od 0,1 mikrona) koje nastaju mehanikim usitnjavanjem veih estica ili kondenzacijom molekularnih otopina. KOLONIJA - zemlja ili teritorij koji je neposredno gospodarski i politiki ovisan o nekoj razvijenoj dravi. KOLONIJALIZAM - sustav gospodarskih odnosa neravnopravnosti izmeu dviju zemalja, utemeljen na eksploataciji i politikoj dominaciji. KOLONIZACIJA namjerno i plansko preseljavanje stanovnitva u druge dijelove drave (unutarnja kolonizacija), u druge zemlje istog kontinenta (vanjska kolonizacija) ili na druge kontinente (prekomorska kolonizacija).

KOMASACIJA okrupnjavanje zemljinog posjeda; mjere agrarne politike kojom se eli smanjiti broj parcela to ih obrauje poljoprivrednik ili farmer. KOMII - valovito izduene stjenovite povrine u obliku svoda nastale selektivnim modeliranjem ledenjaka (egzaracijom). KOMET - repatica, nebesko tijelo golemih dimenzija i vrlo male gustoe, koje se giba po eliptinoj stazi oko Sunca. Sastoji se od glave (jezgre kometa) i repa koji nastaje isparavanjem jezgre. KOMONVELT v. COMMONWEALTH KOMPAKCIJA - v. LITIFIKACIJA KOMPAS (BUSOLA) - sprava za odreivanje smjera (strana svijeta) na Zemljinoj povrini pomou magnetne igle koja pokazuje smjer sjever-jug. KOMPLEMENTARAN - koji nadopunjuje, koji zajedno s drugim dijelom tvori cjelinu. KOMPOZITNA DOLINA - sloena dolina u kojoj se izmjenjuju kotlinska proirenja i suenja (sutjeske). KONDENZACIJA - prelazak vode iz plinovitoga (vodena para) u tekue stanje (kapljice). KONDUKCIJA - voenje topline; openito se prenosi toplina s tijela vie temperature na tijelo nie temperature sve dok se njihove temperature ne izjednae. KONFIGURACIJA ZEMLJITA - oblik zemljita uvjetovan rasporedom reljefa (brda i doline). KONFORMNI RELJEF - reljef u kojem postoji sklad izmeu geolokih struktura i reljefnih oblika. KONFORMNOST - ouvanje vjernosti kutova prilikom preslikavanja plohe Zemljine povrine na geografsku kartu; kutovi meu tokama na geografskoj karti odgovaraju onima u prirodi. KONGLOMERAT (VALUTINJAK) klastina sedimentna stijena koja se sastoji od valutica (ljunka) razliite veliine cementiranih vezivnim tvarima. Nastaje dalje od matine stijene, a zaobljeni oblik valutica je nastao u fazi prenoenja. KONKORDANTNI SLOJEVI - meusobno paralelne naslage bez obzira na nagib ili povijenost. KONSTITUTIVNI NAROD - osnovni, sastavni, temeljni narod. KONTEJNER - prenosivi spremnik za jednostavan prijevoz robe od proizvoaa do odredita.

KONTINENTALNOST - openito poloaj na kopnu, svojstva kontinenata. U klimatologiji oznaava izloenost utjecajima kopna (kontinentska klima). KONTINENTI - velike kopnene mase okruene sa svih strana oceanima: Euroazija (Europa i Azija), Afrika, Sjeverna Amerika, Juna Amerika, Australija i Antarktika. KONTINENTSKA KLIMA - tip klime unutarnjosti kontinenata s toplim ili vruim ljetima i hladnim zimama. S obzirom na kontinentalnost razlikujemo umjerenu od izrazito kontinentske klime. KONTINENTSKA PADINA - blaga podmorska kosina koja moe biti duga i nekoliko stotina kilometara, a predstavlja prijelaz od podmorskih kontinentskih strmina prema dubokomorskim jarcima. KONTINENTSKA STRMINA - podmorska kosina s nagibom do 25 na prijelazu od elfa prema kontinentskim padinama s prosjenom irinom oko 20 km.
KONTINENTSKI PLIAK v. KONTINENTSKI ELF

KONTINENTSKI ELF (KONTINENTSKI PLIAK) - pojas relativno plitkog morskog dna (do 200 m dubine); geoloki pripada kontinentu. Na vanjskom rubu naglo se sputa prema dnu dubokoga mora. To je dio podmorja u kojem se najjae isprepliu meusobni utjecaji mora i kopna. KONURBACIJA - podruje meusobno sraslih dvaju ili vie gradova koji ine izgraeni gradski prostor. Najee nastaju irenjem svakoga grada posebno do njihova povezivanja u cjelinu. KONVEKCIJA ZRAKA - izdizanje zraka zbog zagrijavanja od povrine Zemlje. Redovita pojava u tropskim podrujima, a ljeti i u umjerenim. KONVEKCIJSKE KIE - padaline koje posljedica jakog zagrijavanja kopna, zbog ega zrak izdie, ohlauje i kondenzira vodena para, pa u poslijepodnevnim satima esti pljuskovi. tropskom pojasu tako nastale padaline zovu zenitne kie. su se su U se

KONVERGENTNA GRANICA - crta du koje se litosferne ploe smiu, potiskuju i navlae jedna preko druge, odnosno podvlae jedna pod drugu. KOORDINATNA (STUPANJSKA) MREA mrea (u kartografiji) koju tvore podnevnici (meridijani) i usporednice (paralele). Pomou koordinatne mree odreuje se poloaj neke toke na Zemljinoj povrini. Vrijednosti se oznaavaju stupnjevima (), minutama (') i sekundama ('') pomou kojih se oitavaju geografske irine i geografske duine.

29

KOPNENJAK - vjetar u hrvatskom obalnom pojasu koji u toplom dijelu godine pue kao posljedica razliitog ohlaivanja kopna i mora. Pue nou s kopna na more. KOPNO - dio Zemljine povrine koji nije pokriven vodom. Povrina kopna iznosi 149,5 milijuna km2 ili 29 % ukupne Zemljine povrine. KOPNJENJE - prijelaz snijega ili leda u tekue stanje. KORALJI - razred morskih ivotinja iz koljena arnjaka. Razmnoavaju se preteno pupanjem i ive u golemim kolonijama prirasli za podlogu. KORALJNI GREBEN - vapnenaka organogena tvorevina u tropskim morima. Nastaje djelovanjem razliitih organizama, osobito koralja. Poseban oblik koraljnog grebena je atol. KORAZIJA struganje stijena troinama prenoenim vodom, vjetrom i ledom; oblikovanje reljefa udaranjem vrstih estica u plohe stijena. Korazija je specifian proces pustinjskog oblikovanja (modeliranja). KORIOLISOVA SILA - v. CORIOLISOVA SILA KORITO - ljebasto udubljenje na povrini Zemlje kojim tee voda. KOROZIJA - proces pri kojemu voda otapa stijene. Specifina je za oblikovanje reljefa u otopivim (karbonatnim) stijenama te ima vanu ulogu u oblikovanju krakog reljefa. KOSA -1 morski ili jezerski sprud koji se jednim svojim krajem vee uz obalu. Najee nastaje u produenju obalnih rtova; 2. blaga padina brijega ili gorskog uzvienja koja se postupno sputa i prelazi u ravnicu. KOTLINA - ovalno ili nepravilno udubljenje ravniarskog dna, iroko do nekoliko desetaka kilometara (manje je od zavale) i okrueno obino planinskim uzvienjima. KOVINARSTVO (METALURGIJA) proizvodnja kovine iz ruda, proizvodnja slitina (legura), prerada kovina i slitina u poluproizvode te poboljavanje svojstava toplinskom i povrinskom obradbom. Razlikujemo crno kovinarstvo ili crnu metalurgiju (proizvodnja eljeza i elika) i kovinarstvo obojenih kovina ili obojenu metalurgiju. KOVINE (METALI) - tvari koje se odlikuju kovinskim svojstvima (kovnou, obradivou, lijevanjem i dobrom vodljivou topline i elektriciteta). Dijele se na lake, teke, plemenite, crne i obojene. KOZARSTVO - grana stoarstva koja se bavi uzgojem i gospodarskim iskoritavanjem koza.

KOZMOPOLITI - biljne i ivotinjske vrste s velikim arealom (rasprostranjenjem), rairene su na svim kontinentima ili na veini njih. KOZMOS v. SVEMIR KRAJ v. REGIJA KRAJOLIK (PEJZA) - manji predio na Zemljinoj povrini koji se obino istie posebnim izgledom u kojem prevladava znaenje jednog prirodnog elementa ili rezultat drutvenog rada. Dijelovi svijeta iji je izgled rezultat iskljuivo prirodnog razvoja nazivaju se prirodni krajolici. Prirodni krajolici su rijetki. Mnogo su raireniji prostori na Zemlji u kojima je djelovanjem ljudi izmijenjen njihov izvorni prirodni izgled pa su stvoreni kulturni krajolici. KRATER - v. VULKAN KRATKOVALNA RADIJACIJA - energija zraenja koja na povrinu Zemlje dolazi od Sunca u obliku paralelnog snopa elektromagnetskih valova. KRATON - vrlo prostrani preteito ravniarski reljefni oblik sa slabim magmatizmom i seizmom. Nastaje u zavrnoj fazi oblikovanja Zemljine kore u kojoj vulkanizam prestaje, seizmizam je vrlo slab, a zaravnavanje reljefa potpuno prevladava nad izdizanjem. KREVINA - zemljite nastalo krenjem; iskreno zemljite. KREDA - tree (posljednje) razdoblje mezozoika koje je trajalo oko 70 milijuna godina. Dijeli se na donju i gornju. ivi svijet karakteriziraju prve kritosjemenjae, golemi i krilati gmazovi te primitivni sisavci. KREMEN (KVARC) - vrlo rairen mineral, silicijev dioksid (SiO2), glavni je sastojak mnogih stijena. Odlikuje se velikom tvrdoom, raznim oblicima i bojama. Ima iroku primjenu u optici, proizvodnji stakla, elektronici, proizvodnji nakita i ukrasnih predmeta. KREOLI - potomci u Ameriku doseljenog bijelog europskog stanovnitva romanskog podrijetla. KRIOFRAKCIJA - proces mehanikog troenja stijena pod utjecajem niskih temperatura. KRIOTURBACIJA - strukturne promjene zemljita pod utjecajem smrzavanja i odmrzavanja (poligonalna tla, ledeni klinovi). KRIPTODEPRESIJA - udubljenje ispunjeno vodom ija je povrina iznad, a dno ispod morske razine. KRISTAL - kruto tijelo odreene unutarnje strukture, kemijskog sastava i fizikalnih svojstava, pravilno omeeno plohama. Minerali se pojavljuju uglavnom u obliku kristala. 30

KRUPNO MJERILO v. MJERILO KRISTALIZACIJA nastajanje kristala izluivanjem otopljenih tvari, tj. raspodjelom iona, molekula i atoma u kristalnoj reetki. Minerali nastaju kristalizacijom. KRMNO BILJE - bilje koje se uzgaja radi stajske prehrane ivotinja (krmna repica, kukuruz, kelj, trave, djeteline). KRNICA - v. CIRK KROVINA - sloj koji se nalazi neposredno iznad istraivanog ili iskoritavanog sloja. KR - specifian tip reljefa u / na topivim stijenama (vapnenac, dolomit) kojeg karakterizira bezvodnost na povrini, a voda u podzemlju (podzemna cirkulacija). Reljefni oblici u kru su: krape, jame, pilje, peine, ponori, kamenice, kanjoni, uvale, polja, ponikve, zaravni. KRKA HIDROGRAFIJA v. HIDROGRAFIJA KRA KRKA HIDROLOGIJA - v. HIDROLOGIJA KRA KRKA POJAVA - skupni naziv za reljefne oblike, vodne pojave, obiljeja biljnog pokrova i drutvene valorizacije specifine za krke krajeve. KRKA ZARAVAN - prostrana ravniasta kamenita povrina na vapnencima; odraz sloenih procesa erozije i korozije vapnenca u uvjetima tople i vlane klime. Nastala je utjecajem vododrivog naplavnog materijala koji je spreavao neposredno poniranje vode u podzemlje. To je uvjetovalo irenje zaravni korozivnim otapanjem vapnenakih uzvienja na rubovima. KRKl PROCESI - skupni naziv za tijek i uvjete okravanja s prostornim raznolikostima i vremenskim izmjenama. Na krke procese utjeu litoloka obiljeja, graa i debljina karbonatnih stijena i alogeni nanosi, te ekoloke prilike i njihovo vremensko kolebanje. Navedene posebnosti utjeu na poniranje i pukotinsko protjecanje vode, te intenzitet korozije i taloenje kalcijeva karbonata. KRKI RELJEF - skupni naziv za reljefne oblike nastale u / na topljivim stijenama (vapnenac, dolomit) u uvjetima oskudice vode na povrini, a intenzivne cirkulacije vode u podzemlju. KRNIK (BREA) - klastina sedimentna stijena nastala cementiranjem uglatih dijelova smrvljenih stijena, krja uglavnom na mjestu drobljenja gdje nije bilo prijenosa i zaobljavanja. KRUMPIR - biljka (gomoljika) podrijetlom iz June Amerike, a u Europu prenesena u 16. stoljeu. Gomolji se upotrebljavaju kao ljudska hrana, stona krma ili se industrijski prerauju (krob, pirit). KUK - istaknuti monolit (cjeloviti kameni blok) sastavljen od kompaktnije i otpornije stijene, osobito karbonatne. est je reljefni oblik i toponim u krkim krajevima s toplom i vlanom klimom. Nastaje korozijom i selektivnom denudacijom. KUKURUZ - jednogodinja kultivirana biljka (itarica) iz porodice trava, podrijetlom iz Amerike, otkuda je donesena u Europu u 16. stoljeu, a zatim i na druge kontinente. Najvei dio u svijetu proizvedenog kukuruza upotrebljava se za prehranu stoke, a manji dio kao prehrambeni proizvod ili sirovina u preraivakoj industriji. KULTIVIRANA TLA v. ANTROPOGENA TLA KULTIVIRANE BILJKE - poljoprivredne kulture; biljke koje se uzgajaju i njeguju radi prehrane ljudi i uzgoja ivotinja ili za industrijsku preradbu. KULTURA - ukupnost tvorbi ili pojava u materijalnom i duhovnom ivotu naroda, u odnosu prema razliitim fazama razvojnog procesa (nacionalna kultura). Obuhvaa i duhovni razvitak pojedinca u zajednici s potrebnim odlikama u odnosu prema drugome (opa kultura). esto se rabi i za uzgoj i obraivanje biljaka na predvienoj povrini (poljoprivredne kulture). KULTURNI KRAJOLIK v. KRAJOLIK KUMOVSKA SLAMA - v. GALAKSIJA KURIOZITET - ono to se izdvaja neobinou, to ima neoekivane odlike. KURS - smjer plovidbe ili leta, tj. azimut primijenjen u pomorstvu i zranom prometu. KURVIMETAR - sprava za mjerenje duljina krivudavih crta na (topografskim) zemljovidima; "krivinomjer". KVARC - v. KREMEN KVARTAR - posljednje razdoblje geoloke prolosti Zemlje, mlai razdio kenozoika, koje traje oko l ,6 milijuna godina. Dijeli se na pleistocen (diluvij) i holocen (aluvij). Najznaajnija pojava kvartara je ovjek. KVARTARNI DJELATNOSTI SEKTOR v. SEKTORI

KVESTA - asimetrino uzvienje ije se padine na jednu stranu sputaju postupno, a na drugu vrlo strmo. Postanak takvog reljefnog oblika uvjetovan je poloajem otpornijih stijena.

31

LEDENA MAGLA v. MAGLA

L
LAFTA (Latin American Free Trade Association) Latinskoameriko udruenje slobodne trgovine, meunarodna organizacija osnovana 1960. radi ukidanja carina i organiziranja zajednikoga trita. Zbog heterogenosti juno-amerikoga prostora cilj nije ispunjen pa su 1969. pod okriljem udruenja osnovane dvije grupacije: Andska (Kolumbija, Peru, ile, Ekvador i Bolivija) i Laplatska (Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Argentina). LAGUNA - obalni pliak zatvoren pjeanim nanosom (sprudom) ili koraljnim grebenom. LAKUSTRIJSKI PROCESI - v. JEZERSKI PROCESI LAPILI - komadi skruene lave veliine ljunka. LAPOR (TUPINA) - klastina mjeovita sitnozrnata sedimentna stijena nastala vapnenim cementiranjem gline. Sirovina je za izradu cementa. LATERIT - crveno tlo tropskih i suptropskih krajeva nastalo troenjem silikatnih stijena. LATIFUNDIJA - krupni zemljini posjed u privatnom vlasnitvu koji je nastao u starom Rimu, a i do danas se odrao u pojedinim zemljama. Latifundije su nastajale u pojedinim zemljama provoenjem mjera agrarne reforme (proizvodnja za trite), a danas postoje u veem broju zemalja Latinske Amerike, Azije i Afrike. LATINSKA AMERIKA - zajedniki naziv za podruja u Americi koja su od kraja 15. stoljea kolonizirali panjolci i Portugalci. Obuhvaa Junu i Srednji Ameriku. Slubeni jezik u Brazilu je portugalski, a u gotovo svim ostalim zemljama panjolski (npr. u Haitiju je francuski). LAURAZIJA - hipotetski kontinent na Sjevernoj hemisferi koji je u paleozoika obuhvaao Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju (bez Indije). Laurazija se razlomila u mezozoiku. LAVA v. VULKAN LAVINA - iznenadno i brzo gibanje leda, snijega, zemlje i kamenja niz padine gorskih uzvienja. LEBI - jugozapadni vjetar s mora du hrvatske obale Jadrana. LED - voda u krutom agregatnom stanju. Nastaje kada se temperatura slatke vode snizi na O C, a morske na oko -2 C. Prilikom smrzavanja -vode poveava se volumen pa led u kamenim pukotinama drobi stijene. Zbog poveanja volumena sante i ledeni bregovi plutaju na vodi.

LEDENI BRIJEG - velika kompaktna masa leda koja pluta morem noena morskim strujama. Manji dio ledenog brijega nalazi se iznad (oko 10 %), a vei ispod razine mora (oko 90 %). Ledeni bregovi nastaju u polarnim geografskim irinama (osobito u arktikim i antarktikim vodama) otkidanjem dijelova ledenjaka, ledenih pokrova i elfskog leda. LEDENI DANI - dani kad je najnia temperatura u tijeku dana jednaka ili manja od -10 C. LEDENI KLINOVI - pojavni oblici leda u tlu koji nastaju u mraznim pukotinama ispunjenim vodom. LEDENI POKROV - neprekinuta masa leda koja pokriva jedan dio kopna. Najvei ledeni pokrov je na Antarktici. LEDENICA - tip krkih jama u kojima je tijekom cijele godine temperatura nia od O C, uslijed ega dolazi do zaleivanja vode prokapnice. Pod i strane ledenice prekriveni su ledom i esto ledenim sigama. LEDENO DOBA (GLACIJAL) - oledba velikih podruja Zemlje kao posljedica planetarnog zahlaenja. Obiljeeno je postojanjem velikih ledenih pokrova koji nastaju i nestaju postupno. U geolokoj prolosti bilo je vie ledenih doba. Posljednje ledeno doba (pleistocen) ostavilo je znatne tragove u reljefu. Do naglog zatopljenja dolo je prije oko 25 000 godina; prije 10 000 godina nastupa dananje toplo geoloko razdoblje (holocen). LEDENJAKA DOLINA (valov) - nekadanja rijena dolina preoblikovana kretanjem ledenjaka. U poprenom presjeku ima oblik slova "U" jer su joj strane strme, a dno zaobljeno. LEDENJAKE BRAZDE - v. STRIJE LEDENJAKI LED - led u moru koji potjee od ledenih pokrova i ledenjaka s kopna u polarnim krajevima. LEDENJAKI RELJEF - skupni naziv za reljefne oblike nastale stvaranjem, kretanjem i kopnjenjem ledenjaka u visokim geografskim irinama i na visokim nadmorskim visinama. LEDENJAK - vrlo sporo pokretna ledena masa koja ispunjava dio planinske doline kojom se sputa. Nastaje stalnim gomilanjem leda u viemu snjegovitom planinskom podruju. LEDITE - temperatura pri kojoj tekuina prelazi u kruto stanje; toka smrzavanja. LES - v. PRAPOR LESNE ZARAVNI - v. PRAPORNE ZARAVNI LESOSTEPA - naziv za prijelazno umsko-stepsko podruje pogodno za naseljavanje i poljodjelstvo. 32

LESOTUNDRA - prijelazno podruje izmeu tundre i tajge. LIDO - v. SPRUD LIMAN - nisko obalno podruje koje je pjeanim sprudom oslonjeno na istaknute rtove i pretvoreno u morski zaljev. LIMES - (lat. limes, granica) granica Rimskog Carstva utvrena straarnicama i utvrdama ili pak nasipom ili zidom. LIMNOLOGIJA - grana hidrografije koja istrauje i prouava fizikalna i kemijska svojstva jezerske vode i ivot u jezerima. LINEARNO MJERILO v. MJERILO LISTOPADNA UMA - biljna zajednica kojoj listopadne drvee daje osnovno obiljeje. Rairena je u podrujima s pravilnom smjenom etiriju godinjih doba. U listopadnim umama prevladavaju: bukva, hrast, grab, kesten, brijest, javor i druge vrste drvea. LITICA - visoka strma stijena s nagibom padine veim od 55. LITIFIKACIJA - proces ovrivanja sedimenata kompakcijom (smanjivanje obujma uz istiskivanje vode) i cementacijom (ispunjavanje pora i vezivanje prostora u naslagama) te nastanak sedimentnih stijena. LITO RAL - priobalna zona u kojoj se razina mora mijenja pod utjecajem plime i oseke. To je zaravnjeno ili strmo, relativno usko podruje s dubinama do nekoliko desetaka metara. U njemu se istiu priobalni reljefni oblici poput delta, limana, estuarija, laguna. Krupniji materijal (ljunak) taloi se blie obali, a sitniji (pijesak) dalje od obale. LITORALIZACIJA - okupljanje stanovnitva, drutvenoga i gospodarskog ivota na obalama mora. LITOSFERA - vrsta cjelina koju ine Zemljina kora i gornji dio plata. Razlomljena je u mnogo dijelova razliite veliine koji se zovu litosferne ploe. LITOSFERNE (TEKTONSKE) PLOE temeljne strukturne jedinice litosfere razliite veliine, oblika i naina kretanja. Osnovne litosferne ploe su: euroazijska, afrika, sjevemoamerika, junoamerika, veliko/tiho/ oceanska, australskoindijska i antarktika. Postoji jo dvadesetak manjih ploa. LIVADA - travnata poljoprivredna povrina koja se odrava konjom, pa je na njoj onemoguen rast drvea i grmlja. LOKACIJSKI FAKTORI - definiraju smjetajne pogodnosti i intenzitet kojima te pogodnosti utjeu 33

na izbor optimalne lokacije (npr. industrije). Dijele se na prirodne (prirodna bogatstva, reljef), demografske (broj, struktura i cijena radne snage), povijesne (tradicija, postojei razmjetaj proizvodnih kapaciteta, naselja, prometnica), tehniko-ekonomske (dostupnost sirovina, blizina trita, opskrba energentima, kvalificirana radna snaga), ekonomskopolitike (ravnomjerni razvitak, bri razvoj nedovoljno razvijenih regija) i ostale (ekoloki, institucionalni). LOKACIJSKI KVOCIJENT - metoda kojom utvrujemo prostorni razmjetaj industrije, odnosno stupanj koncentracije industrije u nekom prostoru u odnosu na veu prostomu cjelinu. LOKALNO VRIJEME v. MJESNO VRIJEME LOKSODROMA - linija koja sijee sve podnevnike podjednakim kutom; njome plove brodovi kad dre stalno isti kurs. LOKVA (MLAKA) - voda koja se zadri u manjem udubljenju na Zemljinoj povrini, a nema stalnog izvora napajanja. LONGITUDINALAN (uzduan) - najea oznaka za prometni pravac koji se prua uzduno u odnosu prema nekom drugom zemljopisnom sadraju. LOV - prastara ljudska djelatnost lovljenja divljai (sisavci i ptice). Kao iskljuivo zanimanje danas je rijetkost. Danas je lov prije svega rekreativna djelatnost i djelatnost zatite prirode u koju je ukljueno sve vie lovaca. Lovaka drutva grade lovake domove, hranilita za divlja, fazanerije i druga uzgajalita. Dajui prava ogranienoga i planskog odstrela divljai razvija se lovni turizam. LOVNI TURIZAM - v. LOV LUKA - prirodno ili umjetno zatien vodeni prostor s obalom ureenom za pristajanje brodova, ukrcaj i iskrcaj robe i putnika. LJANOS - podruje visokih trava u Junoj Americi (nizina Orinoka). LJETINA - urod s obraene zemlje kao to su oranice, vinogradi, vonjaci, vrtovi. LJETO v. GODINJA DOBA LJUT v. KRAPAR

M
MAESTRAL jugozapadni, zapadni ili sjeverozapadni vjetar du hrvatskoga primorja. Pue jednolinom brzinom (bez mahova) u toplom dijelu godine kao posljedica razlike tlaka izmeu zapada (anticiklona u podruju azorskog maksimuma) i istoka (polje niskog tlaka). MAGLA - vrlo sitne vodene kapljice ili siuni ledeni kristali u prizemnom sloju troposfere koji lebde u zraku i smanjuju vidljivost na manje od l km. Ako je horizontalna vidljivost vea od l km rije je o sumaglici. Sniavanje temperature zraka uvjetuje vei broj ledenih kristala, a pri temperaturi nioj od 45 C magla se sastoji samo od ledenih kristala, pa je to ledena magla. MAGMA v. VULKAN MAGMATSKE (ERUPTIVNE) STIJENE - stijene nastale hlaenjem i skruivanjem magme unutar Zemljine kore i lave na povrini Zemlje. MAGNETSKI OTKLON (DEKLINACIJA) - kut koji magnetska igla zatvara s meridijanom, a moe biti istoni i zapadni. Vrijednost otklona razliita je za pojedina mjesta na Zemlji, a mijenja se tijekom vremena i za isto mjesto, to je posljedica pomicanja magnetskih polova. MAGNETSKI POL - na Zemlji oznaava mjesto prema kojemu se usmjerava magnetska igla na kompasu. Magnetski se polovi ne poklapaju s geografskim polovima, ali su dostatno blizu da slue u orijentaciji pomou kompasa na najveem dijelu Zemlje (osim u polarnim krajevima). MAGNITUDA ZVIJEZDE - mjera (veliina) sjaja zvijezde. Apsolutna magnituda (M) je prividna veliina koju bi zvijezda imala da se nalazi na daljini od 10 parseka. Prividna magnituda (m) je prividna veliina zvijezde opaana na Zemlji. Izraava se brojevima koji su vei stoje sjaj manji. Razlika izmeu dviju susjednih veliina stalna je (omjer l :2,512). Znai zvijezda prve veliine (m=+1) sjajnija je 2,512 puta od zvijezde druge veliine (m= +2), a 100 puta od zvijezde este veliine (m= +6). Golim okom mogu se opaati zvijezde do m=+6. MAGREB - naziv za zemlje sjeverne Afrike (Tunis, Alir, Maroko) koje su sainjavale zapadni dio arapskog carstva. MAHAGONI kvalitetno drvo najee crvenosmee boje afrikog, amerikog i azijskog podrijetla. Upotrebljava se uglavnom kao furnir (listovi drva kojima se oblae pokustvo izraeno od jeftinijeg drva). MAHUNARKE - drvenaste ili zeljaste biljke kojima je plod mahuna (grah, graak, bob, lea). 34

MAJORAT - sustav nasljeivanja cjelokupnoga (nepodijeljenog) obiteljskog posjeda na najstarijega lana obitelji. MAKIJA - gusta, teko prohodna zimzelena ikara mjeovitog raslinja, karakteristina za sredozemno podruje. MAKROKONSTITUENTI - skupina od 14 elemenata koji ine vie od 99,9 % saliniteta morske vode. Najvei dio, vie od 85 %, otpada na ione klora (Cl) i natrija (Na), tj. na otopinu iz koje se kristalizira kuhinjska sol (NaCl). MAKROREGIJA prostor organizacijske povezanosti oko najveih urbanih sredita. Izdvajaju se na osnovi veliine (broja stanovnika) i funkcija koje gradovi imaju (prometne, upravne, obrazovne, znanstvene, kulturne, zdravstvene, gospodarske, trgovake...). MANDARINKA - voka iz skupine agruma sa sonim plodovima utonaranaste kore i slatkastokiselog okusa. MANGROVE - umska vegetacija tropskih i suptropskih podruja koja obrasta ua rijeka, zonu plime i oseke, lagune i zatiene uvale. MANIOKA (TAPIOKA) - biljka (gomoljika) iji hranjivi krob iz gomolja slui za prehranu stanovnitva. MANUFAKTURA - (lat. manufucere, raditi rukom) oblik kapitalistike proizvodnje temeljen na runome radu i unutarnjoj podjeli rada. MAREOGRAF - instrument za mjerenje okomite promjene razine (veliine izdizanja i sputanja) mora u odgovarajuem razdoblju. MAREOGRAM - krivulja koja pokazuje kolebanje morske razine u odreenom razdoblju. MARIKULTURA - uzgoj morskih ivotinja i biljaka uglavnom radi dobivanja hrane (npr. uzgoj riba, koljaka, rakova, algi...). MARINA - specijalizirana luka ili suvremeno ureen i od valova zatien akvatorij za potrebe nautikog turizma i rekreaciju. MARINSKI (MORSKI) PROCESI - skupni naziv za oblikovanje reljefa morskih obala i podmorja djelovanjem morskih valova, morskih struja i morskih mijena. MARITIMNOST - 1. povezanost kopna s morem, utjecaj mora na kopno; 2. u klimatologiji znai izloenost nekog prostora klimatskim utjecajima mora.

MARS - vanjski planet Suneva sustava sa srednjom udaljenou od Sunca 227,9 milijuna km. Revolucija traje 687. a rotacija 24 h i 37 min. Povrina se sastoji od kratera, vulkana i kanjona pokrivenih crvenkastom prainom. Ljeti temperatura prije izlaska Sunca na ekvatoru iznosi -111 C, a +26 C u podne. MASIV - sloena uzvisina velikih dimenzija bez odreenog smjera pruanja izdvojena u mnoge male cjeline. MASLINA - zimzeleno drvo vrlo duga vijeka. Uzgaja se u toplim krajevima (zemlje Sredozemlja, Kalifornija, Peru) zbog plodova od kojih se proizvodi ulje ili se konzerviraju. MARIK - naziv za zemlje sjeverne Afrike (Libija, Egipat, Sudan) koje su sainjavale istoni dio arapskog carstva. MATICA -1. pojas u poprenom profilu tekuice gdje je rijeka najdublja i najbra, pa je otjecanje vode najvee; 2. narodni naziv za tekuicu u poljima i blatima, iz koje se voda razlijeva pri poplavama i u nju povlai poslije plavljenja. MEANDAR - krivudav dio rijenog toka. Na naplavnim ravnicama zbog slabljenja dubinske i jaanja bone erozije, rijeka uglavnom vijuga i stvara vee ili manje zavoje. MEDITERAN - v. SREDOZEMLJE MEUNARODNI MONETARNI FOND (MMF) meunarodna financijska organizacija osnovana 1945. sa sjeditem u Washingtonu. Organizacija unapreuje meunarodnu monetarnu suradnju i meunarodnu trgovinu te pridonosi stabilnosti meunarodnih monetarnih odnosa. MEURIJEJE - prostor izmeu dviju rijeka. MEGALOPOLIS - naziv za gotovo kontinuirano izgraenu urbanu zonu koja obuhvaa vie velikih gradova. Najvei megalopolis nalazi se izmeu sjevernoamerikih gradova Bostona i Washingtona (tzv. Bowash). MEHANIKI SEDIMENTI v. SEDIMENTI MELIORACIJA - poboljanje kvalitete obradivog tla isuivanjem, odvodnjavanjem, natapanjem i zatitom od erozije. MERIDIJAN v. PODNEVNIK MERKUR - planet najblii Suncu (srednja udaljenost 57,9 milijuna km). Revolucija traje 88, a rotacija 58,6 dana. Povrina se sastoji od kratera, krunih brda, bazena i rasjeda. Rijetka atmosfera uzrokuje velike razlike izmeu temperatura osunane strane (+467 ) i temperatura strane u sjeni (-183 C).

MERZLOTA - ruski naziv za trajno smrznuto tlo. U visokim geografskim irinama za kratkog ljeta odmrzne se samo tanki povrinski sloj; permafrost. MESTIK - mjeanac bijele i ute rase. METALI - v. KOVINE METALURGIJA v. KOVINARSTVO METAMORFNE STIJENE - stijene nastale preobrazbom talonih (sedimentnih), magmatskih (vulkanskih) ili ve preobraenih stijena pod utjecajem visokog tlaka i visoke temperature. METAMORFOZA - izmjena (preobraaj) strukture stijena pod utjecajem povienog tlaka i temperature (npr. vapnenac prelazi u mramor). METASOMATOZA izmjena (preobraaj) strukture i mineralnog sastava stijena pod utjecajem povienog tlaka i temperature (npr. vapnenac prelazi u dolomit). METEORI - mala tijela s eliptinim stazama u Sunevu sustavu. Primjeujemo ih tek kad uu u Zemljinu atmosferu, jer tada ostavljaju za sobom svijetli trag. Uglavnom su to zrnca krute materije. METEORITI - meteori koji padnu na Zemljinu povrinu. METEOROLOGIJA - grana geofizike koja se bavi prouavanjem pojava i procesa u Zemljinoj atmosferi. METEOROLOKA POSTAJA - mjesto na kojem se obavljaju redovita mjerenja i motrenja meteorolokih elemenata. METRO - podzemna eljeznica koja povezuje sredite i predgraa velikih gradova. METROPOLA -1. glavni grad neke drave ili pokrajine koji je ujedno jako privredno sredite; 2. metropolom se naziva i drava u odnosu prema svojim kolonijama. METROPOLITANIZACIJA - proces jaeg okupljanja gradskih naselja oko veega i znaajnijeg sredinjega grada to dovodi do stvaranja gradske regije. METROPOLITANSKO PODRUJE - prostor jaeg okupljanja gradskih naselja oko veeg i znaajnijeg sredinjega grada. MEZOSFERA ATMOSFERA v. ZEMLJIN PLAT, v.

MEZOZOIK - trea era u geolokoj prolosti Zemlje koja je trajala oko 160 milijuna godina. Dijeli se na tri razdoblja: trijas, jura i kreda. MIGRACIJA (SEOBA, SELJENJE) preseljavanje i svako drugo prostorno kretanje 35

stanovnitva. Po dometu razlikujemo: unutarnje i vanjske, po uestalosti: dnevne, tjedne, mjesene i sezonske, po trajanju: privremene i stalne migracije, a prema uzroku: osvajake, politike, vjerske, etnike, gospodarske i socijalne. U uem smislu znai promjenu stalnog stanovanja (prebivalita). MINERALI - elementi ili kemijski spojevi koji sudjeluju u izgradnji stijena; sastoje se od atoma, iona i molekula. Mnogi minerali su rude. MINERALNI IZVORI - mjesta na kojima iz unutarnjosti Zemlje izbija voda bogata otopinama raznih minerala i plinova. Mineralna voda ima ljekovito djelovanje. MINERALOGIJA - znanstvena disciplina u sklopu geologije koja prouava nastanak i svojstva minerala. MINORAT - sustav nasljeivanja cjelokupnoga (nepodijeljenog) obiteljskog posjeda na najmlaega lana obitelji. MIOCEN - etvrta epoha tercijara. MIRODIJE - razliiti dijelovi nekih biljaka, svjei ili sueni, koji se dodaju jelu ili piu radi boljeg okusa i mirisa. Najpoznatije mirodije su: cimetova kora; perinovo, lovorovo, rumarinovo lie; plodovi papra, vanilije; sjemenke kumina, goruice; cvjetni pupovi klinia. MJERILO - bitni element geografske karte koji pokazuje odnos duina na zemljovidu prema odgovarajuim duinama u prirodi. Osnovna je podjela mjerila na brojano (odnos duina izraen brojem) i duinsko ili linearno mjerilo (odnos duina prikazan grafiki). Razlikujemo krupna i sitna mjerila. Mjerilo je krupnije ako je odnos duina manji i obrnuto. MJESEC - Zemljin prirodni satelit, najblie nebesko tijelo (srednja udaljenost od Zemlje iznosi 384 000 km). Povrina mu je 37,9 milijuna km2, nema atmosferu pa mu je povrina izloena kozmikom zraenju, Sunevu vjetru i upadnim meteoritima. Mjesec se vidi razliito obasjan Sunevim zrakama zbog ega pokazuje etiri mijene (faze): mlaak, prva etvrt, utap (pun Mjesec) i posljednja etvrt. Za isto vrijeme (mjesec dana, etiri tjedna) obie oko Zemlje i okrene se oko svoje osi. Prvi ljudi stupili su na Mjeseevu povrinu 20. srpnja 1969. MJESNO (LOKALNO) VRIJEME - vrijeme koje neko mjesto ima s obzirom na poloaj Sunca. Sva mjesta na istom podnevniku imaju isto mjesno vrijeme. Podne je po mjesnom vremenu kad je Sunce u kulminaciji na podnevniku dotinog mjesta. MJEOVITA UMA - biljna zajednica koja se sastoji od vie vrsta drvea. Razvijena je u prijelaznim podrujima izmeu bjelogorinih i crnogorinih uma.

MLADE NABRANE PLANINE - planine izdignute u blioj Zemljinoj prolosti. Najee su velikih visina, otrih oblika i povezane u nizove (planinske lance). MLAKA - v. LOKVA MOBILNOST STANOVNITVA - pojam koji oznaava pokretljivost stanovnitva i radne snage izmeu pojedinih geografskih podruja, sektora, djelatnosti i grana ukupnoga gospodarstva, izmeu pojedinih zanimanja, obrazovnih, dohodovnih i drugih skupina stanovnitva. iri je pojam od prostorne pokretljivosti stanovnitva (migracija). MOVARA - osebujan prirodni krajolik, velika povrina tla pod stajaom vodom obrasla vegetacijom koja uspijeva na takvu tlu (a, trska, lokvanj i sl.). MOFETA - mjesto na kojem iz unutarnjosti Zemlje izbija ugljikov dioksid (CO,). Obino je znak prestanka jae vulkanske aktivnosti. MONARHIJA - oblik dravnoga ureenja u kojem dravom vlada jedan ovjek, monarh (kralj ili car). Monarhov poloaj je nasljedan. MONGOLIDI - pripadnici velike rasne skupine s obiljejima ute rase unutar koje razlikujemo azijski i ameriki tip. MONOCENTRIZAM - (gr. monos, jedan) prekomjerna vanost jednoga (najee glavnoga) grada u odnosu na gradove manje veliine i vanosti. Takvi gradovi gravitacijski obuhvaaju itav dravni prostor, a ponekad prelaze nacionalne granice. MONOKULTURA - najvii stupanj specijalizacije u poljoprivredi, pri kojemu se proizvodnja jednoga gospodarstva ili podruja ograniava samo na jedan glavni proizvod u duem razdoblju. Monokultura daje najvei stupanj rodnosti poljoprivredne proizvodnje, maksimalno se koristi povoljnim pedolokim i klimatskim uvjetima proizvodnje, omoguuje snienje trokova proizvodnje i racionalnu primjenu agrotehnikih mjera. Nedostaci su monokulture: veliki rizik zbog nestabilnih vremenskih i trinih uvjeta, neravnomjerno i nedovoljno koritenje radne snage, neravnomjeran priljev dohotka, vea pojava biljnih bolesti i korova. MONOLIT v. KUK MONOPOL - iskljuivo pravo ili iskljuiva mogunost posjedovanja neke stvari, proizvodnje odreene vrste robe ili davanje odreene usluge. Kao pravo, redovito je rezultat zakonskih propisa, a kao mogunost najee je rezultat specifinih prirodnih uvjeta pojedinih proizvoaa ili naroda. U razvijenom kapitalizmu nastupaju i djeluju monopoli kao sporazumi i savezi velikih proizvoaa i trgovaca.

36

MONSUNI - periodini vjetrovi s izrazitim smjerom koji se bitno mijenja izmeu toplog i hladnog dijela godine. Ljetni monsun pue s mora na kopno, vlaan je i donosi obilne padaline. Zimski monsun pue s kopna na more, suh je i hladan vjetar. Monsuni su sastavni dio opega zranog strujanja koje oni, pod utjecajem toplinskih inilaca (razlika u zagrijavanju kopna i mora), bitno preoblikuju. MONSUNSKA KLIMA - tip klime tropskih prostora koji su pod utjecajem monsunskih vjetrova s dva izrazito razliita godinja doba, topla ljeta s obilnim kiama (ljetni monsuni) i svjee zime gotovo bez padalina (zimski monsuni). MORE - najvei jedinstveni obujam slane vode koja povezuje izdignute dijelove kopna na Zemlji. Svjetsko more pokriva 363 milijuna km2 ili 71 % Zemljine povrine i zaprema volumen od l 370 milijuna km3. Prosjena slanost mora iznosi 35 %o, manja je u polarnim, a vea u ekvatorijalnim morima. More ima veliku privrednu vanost za promet, ribarstvo, turizam, proizvodnju soli, slatke vode, nafte i zemnog plina. MORENA - akumulacijski reljefni oblik nastao taloenjem razdrobljenog i raspadnutog ledenjakog materijala. Morene mogu biti rubne, sredinje, podinske, eone itd. MORFOGENEZA - proces nastanka reljefa odgovarajuim oblikovanjem (rijenim, jezerskim, morskim, ledenjakim...). MORFOGRAFIJA - geomorfoloka disciplina koja prouava (opisuje) oblike reljefa. MORFOGRAFIJA KRA - disciplina koja istrauje oblike i naine nastanka krkog reljefa. MORFOMETRIJA - geomorfoloka disciplina koja prouava dimenzije (kvantitativna obiljeja) reljefa. MORFOSISTEM - veliki gorski sustav. MORFOSTRUKTURA - krupni oblik reljefa Zemljine povrine nastao kao rezultat meuovisnosti djelovanja unutarnjih sila i vanjskih procesa (pri vodeoj aktivnoj ulozi endogenih imbenika). Takvi oblici reljefa odraavaju obiljeja geoloke strukture. Morfostrukture mogu biti pozitivne (uzvienja) i negativne (udubljenja). MORSKA (NAUTIKA) MILJA -jedinica duljine koja se primjenjuje u pomorskom, rijenom i zranom prometu, iznosi 1852 m. MORSKA VRATA - prirodni iri ili ui pravocrtni prolaz koji spaja dva mora ili dva ira dijela istog mora. Vratima se naziva i morski prolaz izmeu dvaju otoka. MORSKE MIJENE - zajedniki naziv za plimu i oseku. Naizmjenino redovito vertikalno gibanje mora pod utjecajem privlane sile Mjeseca i Sunca. 37

U jednom danu u pravilu se izmijene dvije plime (visoka mijena) i dvije oseke (niska mijena). MORSKE STRUJE - vodoravno gibanje mora u jednom smjeru, najee pod utjecajem stalnih vjetrova, razlika u temperaturi, slanoi... Razlikujemo tople i hladne, te povrinske i dubinske morske struje. MORSKI GREBEN - usamljena stijena ispod ili iznad razine mora. MORSKI LED - led koji se zimi stvara na povrini mora (pokriva 7 % svjetskog mora), a ledite (oko -2 C) ovisi o slanoi. MORSKI PROCESI - v. MARINSKI PROCESI MORSKI PROLAZ - suenje mora izmeu dviju obala znaajno u pomorskom prometu. Moe biti prirodni i umjetni. MORSKI SEDIMENTI v. SEDIMENTI MORSKI TJESNAC - uzak i krivudav dio mora kojim su spojena dva mora. MORTALITET v. SMRTNOST MRAMOR metamorfna stijena nastala preobrazbom vapnenca; slui kao ukrasni kamen i u kiparstvu. MRAZ (SLANA) - kristali leda koji nastaju na tlu (najee u ranim jutarnjim satima neposredno prije izlaska Sunca) za vedra i tiha vremena sublimacijom vodene pare pri temperaturi nioj od O C. MREA TEKUICA v. RIJENA MREA MRTVAJA - naputeni dio rijenog toka koji je odvojen rijenim meandrom i pretvoren u jezero polukrunog oblika ispunjeno vodom temeljnicom; potkovasto jezero. MRTVICA - podloga u kojoj je matini supstrat vie ili manje razdrobljen. U tom sloju tla taloe se isprane tvari, ali nema humusa. MULAT - mjeanac izmeu bijele i crne rase. MULTINACIONALNA KOMPANIJA - tvrtka koja posluje u veem broju drava i odrava proizvodnju i usluge izvan zemlje osnivanja. U podrunicama se strogo nadzire kakvoa proizvoda i usluga. MULJ - nataloeni nanos od prainastih estica pomijeanih s organskim tvarima koji se skuplja na dnu vode stajaice ili tekuice. MUNICIPIJ - u antikom Rimu naziv za gradove koji su uivali odreene povlastice i bili administrativno autonomni. MUNJA - v. GROM

32, jako strme padine 33-55, a strmci i litice vie od 55.

N
NADIRANJE (BORANJE) - proces nastanka bora; valovito izvijanje slojeva pod utjecajem bonog tlaka, podvlaenja (subdukcije) te izdizanja ili sputanja dijelova kontinenata. NACIJA v. NAROD NACIONALIZACIJA - postupak kojim se privatna imovina poduzea i pojedinaca prisilno oduzima i prenosi u vlasnitvo drave. NACIONALNA MANJINA (ZAJEDNICA) - dio naroda u jednoj dravi koji ima svoju matinu dravu (npr. Hrvati u Austriji). NACIONALNI DOHODAK - novostvorena vrijednost u nekoj dravi u nekom razdoblju. Najee se izraunava ukupni godinji dohodak izraen u amerikim dolarima po stanovniku i koristi kao pokazatelj razvijenosti. NACIONALNI PARK - zakonom proglaeno podruje osobite prirodne, kulturne, znanstvene, odgojne, obrazovne, estetske, turistike i rekreativne vrijednosti. U njemu su doputene djelatnosti kojima se ne ugroava izvornost biljnog i ivotinjskog svijeta, te hidrografske, geomorfoloke, geoloke i pejzane vrijednosti kao i djelatnosti kojima se odrava ili uspostavlja prirodna ravnotea. NADIR - toka na prividnoj nebeskoj sferi nasuprot zenitu. NADMORSKA VISINA VISINA v. APSOLUTNA

NAKAPNICA - umjetno sabiralite kinice. S krovova kua ili s posebno graenih sabirnih povrina voda se sprovodi u kamene ili betonske spremnike. U naim krajevima naziva se i gustima, gustijerna, terna, atrnja, cisterna... NAOBLAKA - ukupna koliina oblaka u atmosferi nad odreenim mjestom u odreenom trenutku ili razdoblju. Utvruje se procjenom zastrtog dijela neba bez obzira na vrstu oblaka. Iskazuje se desetinama zastrte povrine neba (stupnjevi naoblake: 0-vedro nebo; 10-potpuna naoblaka) ili u postocima zastrtog neba. NAPLAVNA (ALUVIJALNA) RAVAN akumulacijsko-erozijski oblik fluvijalnog reljefa nastao odlaganjem, nakupljanjem (akumulacijom) i taloenjem rijenog nanosa. Rijeke odlau i naplavljuju materijal uglavnom u ravnicama, gdje se zbog manjeg nagiba smanjuje brzina tekuice pa slabi mo prenoenja. Tako du tokova nastaju aluvijalne ravnice. NAPLOV - povrina s koje se voda slijeva u lokvu, kamenicu ili cisternu. Susree se i kao toponim. NAPUENOST - v. NASELJENOST NAROD - homogena zajednica ljudi sa zajednikim jezikom, podrijetlom, tradicijom i kulturom; politika i kulturna cjelina ponekad identina s nacijom. NARODNE SKUPINE - zajednice ljudi sa slinim jezikom, podrijetlom, tradicijom i kulturom (npr. veina europskog stanovnitva se svrstava u tri velike skupine: slavensku, germansku i romansku). NARODNOST - svijest o pripadanju odreenom narodu. NASA (National Aeronautici and Space Administration) - glavna amerika dravna uprava za zrakoplovna i svemirska istraivanja, osnovana 1958. NASELJE - ljudsko obitavalite, mjesto osamljenog ili okupljenog stanovanja pa razlikujemo: osamljenu naseobinu, zaselak, selo, gradi, grad i velegrad. NASELJENOST (NAPUENOST) - prisustvo ljudi i njihovih zajednica u nekom prostoru i vremenu. Moe biti apsolutna (ukupan broj stanovnika) i prosjena (broj stanovnika na jedinici povrine). NASLAGE v. SEDIMENTI NATALITET v. RODNOST NATAPANJE (NAVODNJAVANJE, IRIGACIJA) - hidrotehnika melioracijska

NAFTA - uljevita tvar nakupljena u podzemlju. Nastala je od masnih tvari razliitih ivotinja i biljaka (planktona) koje su u davnoj prolosti ivjele u morima, ugibale i padale na dno. Njihove ostatke pokrivale su nove taloine. Bez prisutnosti kisika, a pod utjecajem visokog tlaka i temperature, ti ostaci pretvoreni su u naftu i zemni plin. Nafta je najvaniji izvor energije u svijetu. Njenom se preradbom dobivaju goriva (naftni derivati) i mnotvo drugih proizvoda (maziva ulja, parafin, ulje za loenje, bitumen...). NAFTA (North American Free Trade Association) Sjevernoamerika udruga za slobodnu trgovinu, najvea bescarinska zona u svijetu. Obuhvaa SAD, Kanadu i Meksiko, a djeluje od 1994. NAFTOVOD - v. CJEVOVOD NAGIB PADINA - vertikalni kut kojega ini povrina padine s horizontalnom ravninom. Nagnutost padina izraena je u stupnjevima (). Ravnice su nagnute 0-2, blago nagnuto zemljite 35, nagnuto zemljite 6-12, vrlo nagnuti tereni 1338

mjera kojom se na poljoprivredno umjetnim putem dovodi voda.

zemljite

NEPOGODA - nenadana, kratkotrajna i intenzivna promjena vremena. Manifestira se sijevanjem, grmljavinom, pljuskovima i jakim udarima vjetra. NEPROPUSNE NASLAGE - nataloeni slojevi koji ne proputaju vodu (vododrive naslage). NEPTUN - osmi planet Suneva sustava sa srednjom udaljenou od Sunca 30,06 astronomskih jedinica. Revolucija traje 164,79 godina, a rotacija 18 h i 26 min. Neptun ima sustav prstenova i 8 satelita. NERITIK - plitko morsko priobalno podruje (od obalne linije do zamiljene vertikalne plohe na kraju kontinentske padine). NISKOAKUMULATIVNA INDUSTRIJA industrija koja daje razmjerno niske prihode. -

NATO (North Atlantic Treaty Organization) Sjevernoatlanski obrambeni savez Zapada osnovan 1949. Pristupile su mu: Belgija, SR Njemaka, Danska, Francuska, Grka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Island, Luksemburg, Nizozemska, Norveka, Portugal, panjolska, SAD, Turska. Glavni stoer NATO-a je u Bruxellesu. NATURALNA POLJOPRIVREDA - proizvodnja poljoprivrednih proizvoda iskljuivo za potrebe obitelji, a ne za trite. NATURALNO GOSPODARSTVO oblik proizvodnje u kojoj proizvodi rada m dolaze do potroaa preko trita i razmjenom, nego ih izravno prisvaja i troi sam proizvoa ili koji drugi lan obitelji i drutva kojem pripada. NAUTIKA MILJA v. MORSKA MILJA NAUTIKI TURIZAM - grana turizma koja svoju djelatnost temelji na uporabi plovila (jahte na motor ili na jedra) i sportsko rekreacijske infrastrukture (nautiki centri, marine, klubovi). Glavna je aktivnost krstarenje vlastitim ili iznajmljenim plovilima. NAVIGACIJA - vjetina upravljanja brodom (pomorska navigacija) ili zrakoplovom (zrana navigacija). NAVLAENJE - proces nastanka navlaka prilikom kojega se navuene stjenovite mase (naslage) razlikuju od podloge preko koje danas lee. NAVLAKA - strukturna jedinica litosfere u kojoj se slojevi (tereni), to su primarno bili jedan uz drugi, nalaze jedan na drugome. Obino su starije naslage navuene na mlade ili ponekad mlae podvuene pod starije. NAVODNJAVANJE v. NATAPANJE
NEAKTIVNO STANOVNITVO v. UZDRAVANO STANOVNITVO

NIA - udubina u strmcima te peinskim i piljskim stranama. NIVACIJSKI PROCESI - oblikovanje padina utjecajem snijega. NIZINA - prostrana zaravnjena povrina s nadmorskom visinom do 200 m. U irem smislu to su svi krajevi do 200 m nad morem. NO - neosvijetljeni dio dana. Vrijeme izmeu zalaska i izlaska Sunca, koje tijekom godine, zbog nagiba Zemljine osi prema ravnini ekliptike, ne traje jednako. NONIK - noni (planinski) vjetar niz padinu kao posljedica povrinskog hlaenja. Pue s planine u dolinu. NODALNA REGIJA v. AGLOMERACIJA
NODALNO-FUNKCIONALNA REGIONALIZACIJA v. REGIONALIZACIJA

NODUS - (lat. nodus, vor) grad kao svojevrsno vorite koje moe imati jednu dominantnu ulogu ili vie funkcija (proizvodnja, usluga, opskrba, obrazovanje, lijeenje itd.). NOMADI - skupine ljudi koje nemaju stalnog boravita, ve se sele iz jednog kraja u drugi. Mogu biti lovci, skupljai plodova, stoari, obrtnici. NOMENKLATURA - skup nazivlja na geografskoj karti. NOVARSTVO (BANKARSTVO) - bankovno poslovanje, openito rad s novcem koji se ulae, kupuje, daje na kamatu itd. NOVI SVIJET - skupni naziv za Sjevernu i Junu Ameriku, Australiju (i Antarktiku). To su kontinenti koje su prvenstveno Europljani od 15. stoljea postupno otkrivali i velikim dijelom naseljavali (osim Antarktike). 39

NEBESKI POL - zamiljena toka na nebeskom svodu (na produenoj Zemljinoj osi) iznad Zemljinog pola. NEBESKI SVOD v. NEBO NEBO (NEBESKI SVOD) - svemir gledan sa Zemljine povrine (prividni svod kojemu se promatra nalazi u sredini). NEKTON - morske ivotinje koje se gibaju vlastitom snagom, nezavisno od gibanja mora (ribe, glavonoci, sisavci, morski gmazovi). NEOGEN - mlai razdio tercijara koji se dijeli na miocen i pliocen.

NUKLEARNA ELEKTRANA vrsta termoelektrane u kojoj se toplina dobiva iz nuklearnog reaktora, a preko parne turbine pokree se generator. NUTACIJA - periodino kolebanje poloaja Zemljine osi oko precesijskog kruga. Nastaje zbog utjecaja Sunca i Mjeseca na Zemlju koja nije kugla, nego je geoid OAS v. DRAVA

O
ORGANIZACIJA AMERIKIH OAZA - mjesto u pustinji gdje ima dostatno vode da se tijekom cijele godine odri biljni i ivotinjski svijet. OBALA - granina crta izmeu mora (jezera, rijeke) i kopna. U irem smislu granini pojas izmeu mora i kopna. OBALNA RAVAN - v. ABRAZIJSKA RAVAN OBALNI STRMAC v. KLIF OBALNO MORE - morski pojas uz obalu koji obuhvaa unutarnje morske vode i teritorijalno more. OBITAVALITE - mjesto stanovanja, prebivalite ljudi koje moe biti osamljeno gospodarstvo, zaselak, selo i gradsko naselje. Obitavalitem se smatraju i nastambe, kue ili zgrade u kojima ljudi ive. Takva se obitavalita razlikuju gradom, veliinom, smjetajem, izgledom, ulogom i trajnou. OBLAK - vidljiva nakupina vodenih kapljica ili ledenih kristala (ili jednih i drugih) u atmosferi. Oblaci nastaju kondenzacijom (ili sublimacijom) vodene pare, a od magle se razlikuju samo visinom od tla. Ima ih vie rodova: stratusi, kumulusi, cirusi, nimbusi..
OBOJENA METALURGIJA v. KOVINARSTVO

OBOJENE KOVINE (OBOJENI METALI) skupni naziv za metale od kojih su najvaniji: bakar, olovo, kositar, nikal i cink. OBRATNICA - usporednica na 23,5 sjeverne (sjeverna ili Rakova obratnica) i june (juna ili Jareva obratnica) geografske irine. Obratnice ograniavaju podruje (arki pojas) u kojemu je Sunce dva puta godinje u zenitu. Na samim obratnicama Sunce je u zenitu samo jedanput godinje (za suncostaja ili ekvinocija), a sjevernije ili junije od obratnica nikad. OBRT - v. ZANATSTVO OBZOR (VIDOKRUG, HORIZONT) - prostor (dio Zemljine povrine) koji vidimo s naeg stajalita. OBZORNICA - zavrna crta du koje nam se ini da se nebeski svod spaja sa Zemljom. OCEAN - najvei dio (svjetskog) mora s odreenim geografskim i geolokim znaajkama, kemijskim i fizikim svojstvima, biolokim uvjetima i specifinim drutveno-gospodarskirn obiljejima. 40

Razlikujemo tri oceana: Tihi (Veliki ili Pacifik), Atlantski i Indijski ocean. OCEANIJA - zajedniki naziv za velike otone skupine u sredinjem i jugozapadnom dijelu Tihog oceana. Obuhvaa Polineziju, Mikroneziju, Melaneziju i Novi Zeland. OCEANOGRAFIJA - multidisciplinarna znanost koja se uz pomo specijalnih znanstvenoistraivakih brodova bavi izuavanjem pojedinih mora ili dijelova oceana. OCEANOLOGIJA - znanost koja svestrano i sveobuhvatno prouava more u cjelini (svjetsko more) i oceane. Dijeli se na: fiziku, kemiju, geologiju, geografiju, geofiziku i biologiju mora te pomorsku meteorologiju i oceanografiju. OCEANSKA KLIMA - tip klime oceanskih obala s padalinama tijekom cjele godine, svjeim ljetima i blagim zimama. OCEANSKA KORA v. SIMA OCEANSKI BAZENI (DUBOKOMORSKE ZAVALE) najraireniji oblici planetarnog reljefa (71,6 % dna svjetskog mora); podmorja svih oceana i pojedinih mora uz njih. OCEANSKI HRPTOVI - dugi (oko 60 000 km) meusobno povezani podmorski planinski lanci nastali u zonama razmicanja (spreadinga) litosfernih ploa. Zauzimaju 8 % povrine Zemlje. iroki su do 2 000 km, a visina im see do 6 000 metara iznad oceanskog dna, tako da mnogi vrhovi stre iznad morske razine (vulkanski otoci). ODLJEV MOZGOVA - specifina migracijska pojava u kojoj je emigracija selektivna prema stupnju obrazovanja i sposobnosti; iseljavanje mlade, obrazovanije i kreativnije skupine stanovnitva u visokorazvijene zemlje. ODRON - stjenovita gomila nastala odronjavanjem. ODRONJAVANJE - odvajanje stjenovitih blokova sa strmih padina. OECD (Organizationfor Economic Cooperation and Development) - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, meunarodna ekonomska udruga zapadnoeuropskih drava, SAD-a, Kanade, Japana i Australije. Proizila je iz Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (OEEC) 1960. Zadaa joj je poticati ekonomski rast i ivotni standard u zemljama lanicama, irenje meunarodne trgovine i monetarne stabilnosti. OESS - Organizacija o europskoj sigurnosti i suradnji, djeluje od 1975., kada je osnovana u Helsinkiju. Posebno se bavi pitanjima vojne sigurnosti, ljudskih prava i sloboda te openito prilagodbom politikih sustava demokratskim tradicijama. 41

OKAMINE - v. FOSILI OKLUZIJA - zavrna faza u razvoju ciklone kod koje je topao zrak podignut u visinu, a pri tlu ostaje hladnija zrana masa. OKOLICA - ono to okruuje neko mjesto. OKOLINA - ukupnost materijalnoga i ivoga svijeta kojega je ovjek bioloki dio. OKOLI - sva iva i neiva priroda, njihova povezanost i ukupnost njihovih meusobni) odnosa. OKRAVANJE - kompleksan proces razvoja kra pod utjecajem agresivne vode koja ponire i pukotinski protjee. Na taj se nain modelira specifian povrinski reljef (egzokr) i nastaju sloeni sustavi podzemnih upljina (endokr). OLEDBA (GLACIJACIJA) - proces prekrivanja velikih prostora ledenim pokrovom; stvaranje, kretanje i povlaenje ledenih pokrova i ledenjaka. OLIGOCEN - trea epoha tercijara. OLUJA - vrlo jak vjetar s kovitlacima, obino uz sijevanje, grmljavinu i kiu. OMBROMETAR v. KIOMJER OPA GEOGRAFIJA - znanstvena disciplina koja prouava prostorne odnose prirodnih elemenata (reljef, klima, vode, tlo, biljni i ivotinjski svijet) i drutvenih initelja (ljudske djelatnosti). Tradicionalno se dijeli na fiziku geografiju i antropogeografiju (socijalnu geografiju). OPA RELATIVNA GUSTOA - v. GUSTOA NASELJENOSTI OPE KRETANJE BROJA STANOVNIKA ukupno kretanje stanovnitva kao posljedica prirodnog kretanja (razlike broja roenih i umrlih) i mehanikog kretanja (migracija). Utvruje se popisima stanovnitva, obino svakih deset godina. OPINA - jedinica lokalne samouprave, osnovana za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu te su povezana zajednikim interesima stanovnitva. OPEC (Organization of the Petroleum Exporting Countries) - Organizacija zemalja izvoznica nafte sa sjeditem u Beu, a utemeljena je 1960. u Bagdadu. Osnovale su je Saudijska Arabija, Iran, Irak, Kuvajt i Venezuela, a poslije su joj pristupile i druge zemlje. Usklauje politiku eksploatacije nafte i njezinih cijena. OPSIDIJAN - staklasta masa (vulkanske staklo) nastala brzim skruivanjem lave.

ORANICA - poljoprivredna povrina koja se, u pravilu, ore i gnoji svake godine. Na njoj se uzgajaju uglavnom jednogodinje ratarske kulture. ORDOVICIJ - drugo razdoblje paleozoika koje je trajalo oko 65 milijuna godina. Dijeli se na donji, srednji i gornji, a karakterizira ga ivot u moru s algama i prvim kraljenjacima. ORGANIZACIJA AFRIKOG JEDINSTVA (Organization ofAfrican Unity) -meunarodna regionalna organizacija osnovana 1963. u Adis Abebi kako bi promicala suradnju na svim podrujima. Privredna suradnja je jedno od najvanijih podruja suradnje, a provodi se radi ubrzanja regionalnoga razvoja. ORGANIZACIJA AMERIKIH DRAVA (OAS) (Organization of American States) meunarodna udruga osnovana 1889. na Prvoj konferenciji amerikih drava u Washingtonu. Obnovljena je 1948. Poveljom potpisanom u Bogoti kako bi promicala suradnju drava lanica na svim podrujima, a osobito gospodarskom. Naziva se i Panamerika unija. ORGANIZACIJA UJEDINJENIH (OUN) v. UJEDINJENI NARODI NARODA

ORONIMI - geografski nazivi reljefnih oblika. ORTODROMA - najkraa udaljenost izmeu dviju geografskih toaka na povrini Zemlje. Sijee podnevnike pod razliitim kutovima. OS - zamiljeni pravac koji prolazi kroz neki lik ili tijelo tako da su njihovi dijelovi s jedne i s druge strane simetrini (sredinjica, simetrijska os). Zemljina os je zamiljeni pravac oko kojega se Zemlja okree (rotira). Nagnuta je 66,5 u odnosu na ravninu ekliptike. OSEKA - razdoblje sputanja razine mora izmeu najvieg i najnieg stanja mora. OSIPANJE - proces gravitacijskog kretanja troina (regolita) i manjih stijenskih blokova niz padinu. OSOJ - dio reljefa na koji Suneve zrake padaju pod malim kutom ili je potpuno u sjeni. Na Sjevernoj polutki to su sjeverne padine, a na Junoj polutki june. OSTJENJAK - preostali otporniji dio stijene (u obliku gljive ili zuba) nastao uzmicanjem obalnog strmca na abrazijskoj ravni. OSULINA - v. SIPAR

ORGANOGENI SEDIMENTI v. SEDIMENTI OSUNAVANJE - v. INSOLACIJA ORIJENTACIJA - 1. odreivanje glavnih strana svijeta i poloaja svojega stajalita; 2. u irem smislu snalaenje u prostoru. ORKAN - 1. vrlo jak vjetar brzine vee od 120 km na sat (12 bofora); 2. olujni vjetar u Meksikom zaljevu i Karipskom moru (v. CIKLON). ORNITOLOGIJA - dio zoologije koji se bavi prouavanjem ptica. ORO - predmetak u sloenicama koje se odnose na gore, planine. OROGEN - ulanano gorje nastalo boranjem, navlaenjem, rasjedanjem. vulkanskim izljevima, metamorfizmom te izdizanjem. OROGENEZA - proces nastanka ulananoga gorja koji obuhvaa taloenje sedimenata u geosinklinali i njezino tonjenje; zatim nabiranje, rasjedanje i uzdizanje novoga gorja, praeno vulkanizmom i metamorfizmom. OROGRAFIJA - dio geomorfologije koji se bavi opisom i klasifikacijom oblika reljefa, te njihovom sistematizacijom prema vanjskim obiljejima neovisno od njihova nastanka. OROHIDROGRAFSKA KARTA - detaljna predodba reljefa (prikazanog izohipsama) i voda manjeg dijela Zemljine povrine izraena u mjerilima topografskih karata. OTAPANJE - pretvaranje krute, tekue i plinovite tvari u molekulsku i ionsku otopinu (npr. otapanje vapnenca u vodi s otopljenim ugljinim dioksidom). OTOJE (ARHIPELAG) moru ili oceanu skupina ili niz otoka u

OTOK - dio kopna (veliinom manji od kontinenata) okruen sa svih strana morem (vodom). Otok Koloep pokraj Dubrovnika OTPAD - svaka tvar koja nastaje kao sporedan proizvod nekog proizvodnog postupka ili djelatnosti, ukljuujui kune i gradske djelatnosti, ili proizvod kojemu je prestala uporabna vrijednost. OTVORENO MORE - puina, morsko podruje koje se prostire izvan obalnoga mora neke drave. Ne obuhvaa unutarnje morske vode i teritorijalno more obalnih drava i nije pod suverenitetom niti jedne zemlje. OVARSTVO - grana stoarstva koja obuhvaa uzgoj i gospodarsko iskoritavanje ovaca. OZAR (ESKER) - izdueni greben rastresitog materijala nastao akumulacijskim djelovanjem ledenog pokrova. OZON - plavkast plin karakteristina mirisa, alotropska modifikacija kisika s tri atoma u molekuli (O3). Nastaje prilikom pranjenja atmosferskog

42

elektriciteta (munja) i djelovanjem ultraljubiastih zraka na molekule kisika. OZONOSFERA - sloj poveane koncentracije ozona u stratosferi; izmeu 25 i 50 km visine. OZONSKE RUPE - podruje tanjenja ozonskog sloja, ponajprije nad polarnim podrujima. Nastaju antropogenim utjecajem tj. Unoenjem freona (kemijski spojevi koji se koriste za rashlaivan)e, izolaciju i punjenje rasprivaa) u atmosferu.

P
PAD - nagnutost zemljita, nagib nuan za otjecanje vode. Moe biti apsolutni (visinska razlika izmeu izvora i ua) i relativni (prosjean pad tekuice iskazan u metrima na kilometar uzdunog presjeka. PADALINE - oblici kojima voda iz atmosfere dospijeva do Zemljine povrine (kapljice vode, kristali leda ili pahuljice snijega, zrna tue, zrnat snijeg, solika, sleena kia...) u mjerljivoj koliini, kao i produkti kondenzacije i sublimacije pri tlu (rosa, mraz i inje). Padaline se dijele na tekue i krute, kao i na one koje padaju iz oblaka i one koje nastaju na tlu. PADINE - nagnute plohe Zemljine povrine izloene neprestanim i razmjerno brzim promjenama. Oblikom mogu biti: ispupene (konveksne), udubljene (konkavne), normalne i u obliku strmca. Svi su procesi na padinama, uz opa svojstva stijena, uvjetovani njihovim nagibom. PADINSKI PROCESI v. DERAZIJA PALEOCEN - najstarija epoha tercijara. PALEOGEN - stariji razdio (odsjek) tercijara koji se dijeli na paleocen, eocen i oligocen. PALEOGEOGRAFIJA - znanost koja prouava geografske uvjete na Zemlji (raspored kopna i mora, reljef, klimu, ivi svijet i dr.) u pojedinim razdobljima geoloke prolosti. PALEONTOLOGIJA - znanost o fosilnim organizmima u geolokoj prolosti Zemlje: biljne fosile prouava paleobotanika, a ivotinjske paleozoologija. PALEOZOIK - druga era u geolokoj prolosti Zemlje koja je trajala oko 345 milijuna godina. Dijeli se na est razdoblja (perioda): kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm. PAMPA(S) - stepa u Junoj Americi. PAMPERO(S) - izrazito hladan juni vjetar na krajnjem jugu June Amerike uvjetovan hladnim morem i reljefnom otvorenou prema Antarktici. PAMUK - biljka koja se uzgaja u suptropskim krajevima radi dobivanja pamunih vlakana kojima su obrasle sjemenke. Vlakna slue kao vana tekstilna sirovina, a od sjemenki se dobiva jestivo i tehniko ulje. PANAMERIKA UNIJA v. ORGANIZACIJA AMERIKIH DRAVA PANGEA - hipotetsko (pod pretpostavkom) prastaro kopno koje je obuhvaalo Lauraziju i Gondvanu. 43

Prema teoriji A. Wegenera, razlomilo se tijekom geoloke prolosti (jura) u dijelove od kojih su nastali neki kontinenti. PANTALASA - hipotetski (pod pretpostavkom) prastari jedinstveni ocean koji je u geolokoj prolosti okruivao prastaro jedinstveno kopno (Pangeu). PARAKLAZA (RASJELINA) - rasjedna pukotina, moe biti uspravna ili nagnuta pod razliitim kutovima. PARALAKSA - prividna promjena poloaja objekta uzrokovana promjenom poloaja promatraa. U astronomiji oznaava kut pod kojim se s nekog nebeskog tijela vidi polumjer Zemlje (dnevna paralaksa), ili kut pod kojim se s nekog nebeskog tijela vidi polumjer Zemljine staze (godinja paralaksa). Ukoliko je taj kut jednak jednoj lunoj sekundi, nebesko je tijelo udaljeno od Sunca jedan parsek. PARALAKSA ZVIJEZDE - prividno zvijezde kao posljedica kretanja Zemlje PARALELA v. USPOREDNICA PARCELACIJA - dioba kompleksa na manje parcele. veega zemljinog gibanje

PEINA - kraa horizontalna upljina u kru. obino ima iroki otvor i moe posluiti kao zaklon od nevremena. PEDIMENT v. PREDGORSKA STEPENICA PEDOGEOGRAFIJA - dio geografije koji prouava geografske osnove postanka i razvoja tala, njihovu tipizaciju, prostomu rasprostranjenost i utjecaj na ivot ljudi. PEDOLOGIJA znanost o tlu; istrauje postanak, razvoj i tipove tala, te njihova fizikalna i kemijska svojstva. PEJZA v. KRAJOLIK
PEJZA OGRAENIH (ZATVORENIH) POLJA v. AGRARNI PEJZA PEJZA OTVORENIH POLJA v. AGRARNI PEJZA

PELAGIJAL - podruje otvorenog mora u kojem su iva bia nezavisna od morskog dna. Pelagijalna fauna obuhvaa nekton i plankton, a flora plankton. PENDULACIJA - dnevno kretanje stanovnitva, najee radne snage prema centrima rada. Dnevna pendulacija moe biti izazvana potrebama kolovanja, lijeenja, kupovine i zadovoljavanja drugih potreba stanovnitva. PERADARSTVO - grana sitnog stoarstva koja obuhvata uzgoj i gospodarsko iskoritavanje peradi. Najznaajniji peradarski proizvodi su meso i jaja. PERIGLACIJALNA PODRUJA - svi prostori na Zemljinoj povrini s prosjenom godinjom temperaturom niom od O C. PERIHEL - toka u kojoj planet na svojoj eliptikoj stazi dolazi najblie Suncu. Zemlja je u perihelu poetkom sijenja. PERIOIK - stanovnik suprotnog meridijana iste geografske irine. Doba dana mu je suprotno. PERIVOJ - prostor u prirodi s planski zasaenim ukrasnim biljkama i stablima, s ureenim puteljcima, umjetnim jezerima, vodoskocima i dekorativnim skulpturama. PERM - esto (posljednje) razdoblje (period) paleozoika koje je trajalo oko 55 milijuna godina. Dijeli se na donji i gornji, a karakterizira ga razvoj golosjemenjaa, vodozemaca i gmazova. PERMAFROST - engleski naziv za trajno smrznuto tlo (merzlotu). PETROKEMIJA - grana industrije koja se bavi preradom nafte, zemnog plina i njihovih preraevina. PETROLOGIJA - znanost o mineralnom sastavu, strukturi i postanku stijena. 44

PARK PRIRODE - prirodno ili dijelom kultivirano podruje s naglaenim ekolokim, estetskim, turistikim i rekreativnim vrijednostima. U njemu su doputene djelatnosti kojima mu se ne ugroavaju bitne znaajke i funkcije. PARK UMA - prirodna ili saena uma koja je namijenjena odmoru i rekreaciji ili ima odreenu pejzanu vrijednost. U njoj su doputene samo djelatnosti i mjere potrebne radi odravanja i ureenja. PARSEK (pc) - mjera za udaljenosti u svemiru, udaljenost s koje kut paralakse zvijezde iznosi l pc = 3.0857-10" km = 3,26 godina svjetlosti = 206 264,8 astronomskih jedinica (AJ). PASATI - planetarni vjetrovi suptropskih prostora visokog ekvatorskom podruju niskog tlaka. rotacije na Sjevernoj polutki pusu sa na Junoj s jugoistoka. koji pusu iz tlaka prema Zbog Zemljine sjeveroistoka, a

PANJAK - travnata poljoprivredna povrina koja slui za napasanje stoke. Biljne vrste prilagoene su pai, pa imaju jaku sposobnost obnavljan ja (regeneracije) i otporne su na gaenje. Zbog ispae je otean rast drvea i grmlja. PELARSTVO - uzgajanje i gospodarsko iskoritavanje pela na prostorima gdje su livade, panjaci, drvee, tj. gdje ima biljaka koje cvjetaju.

PIJESAK - sediment sastavljen od podjednako velikih (do 2 mm) zrnaca minerala i stijena. Postoji eolski (pustinjski), morski, jezerski i rijeni pijesak. Upotrebljava se kao graevni materijal, a isti kremeni pijesak kao sirovina za proizvodnju stakla. PINEPLEN v. ZARAVAN PIRAMIDA STAROSTI v. DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA PIRATERIJA - pojava kada rijeka brim usijecanjem pomakne razvodnicu do korita druge rijeke i njenu vodu skrene u svoje korito. PISMO - sustav znakova koji predstavljaju elemente govornoga jezika (rijei, slogove, glasove). PJEANA PUSTINJA - podruja bez razvijenog vegetacijskog pokrova u koja vjetar nanosi velike koliine pijeska. PJEENJAK - klastina sedimentna stijena nastala povezivanjem (sljepljivanjem) zrnaca pijeska razliitim vezivnim materijalom. PLAN - predodba malog dijela Zemljine povrine u krupnom mjerilu (krupnijem od 1:10 000), tako da s njega moemo odrediti ne samo vrstu ve i povrinske dimenzije objekata. Obino se izrauju planovi naselja. PLANET - svemirsko tijelo koje krui oko zvijezde i od nje dobiva svijetlost i toplinu. U Sunevu sustavu ima 9 planeta: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton. PLANETARNI RELJEF (megaforme) - oblici globalnog reljefa. Na Zemlji razlikujemo etiri osnovna oblika planetarnog reljefa: kontinentske mase, subdukcijska podruja, oceanske bazene i srednjooceanske hrpte (lance). PLANETARNI VJETROVI - vjetrovi koji pusu tijekom cijele godine kao posljedica razlike u tlaku zraka na Zemlji. Tu pripadaju pasati, zapadni i polarni vjetrovi. PLANETOIDI (ASTEROIDI) - mali planeti koji se po eliptinim stazama kreu oko Sunca, uglavnom u pojasu izmeu Marsa i Jupitera. Pretpostavlja se da u Sunevu sustavu ima oko 100 000 planetoida od kojih je oko l 000 promjera veeg od 50 km. Samo najvei planetoidi imaju kuglast oblik, a ostali su nepravilno oblikovani. PLANIMETAR - sprava za mjerenje povrina na topografskim kartama. PLANINA - prostrano, razgranalo, najvie uzvienje. PLANINSKA KLIMA - tip klime visokih planinskih podruja s niskim temperaturama i veim koliinama padalina u odnosu na okolna, nia podruja. U zavisnosti od geografske irine i 45

nadmorske visine na vrhovima planina dio godine se zadravaju snijeg i led. PLANINSKI GREBEN v. GREBEN PLANINSKI LANCI - prostrana uzvienja s prepoznatljivim smjerom pruanja. PLANKTON - siune biljke i ivotinje koje lebde u vodi noene strujama i valovima. Plankton je hrana veim ivotinjama (poglavito ribama). PLANTAA - veliko poljoprivredno dobro na kojemu se uzgajaju poljoprivredne kulture namijenjene tritu i za proizvodnju sirovina. PLATO v. RAVNJAK PLATFORMA - zaravnjeni reljefni oblik; ulegnue ispunjeno morskim ili jezerskim talozima nastalim denudacijom titova. Slojevi su neporemeeni i dosiu debljinu 5 do 10 km. PLAVINA - nanos na zavretku vododerine donesen bujicom. PLEISTOCEN (DILUVIJ) - stariji dio kvartara u kojemu je dolo do pada temperature i zaleenja golemih podruja. Osciliranje klime uzrokovalo je vie glacijala (ledenih doba) i interglacijala (meuledenih doba). Pleistocen karakterizira flora i fauna ledenog doba. ali i pojava ovjeka. PLEME - oblik drutvene organizacije svojstven niem stupnju drutveno-gospodarskog razvoja. PLIMA - razdoblje izdizanja razine mora izmeu najnieg i najvieg stanja mora; periodino izdizanje razine mora pod utjecajem gravitacije Sunca i Mjeseca. PLIMNA STRUJA - periodino vodoravno gibanje mora pri rubovima kontinenata, kao posljedica plime i oseke. PLIMNI VAL - veliki pojedinani val; 1. u vrijeme plime giba se uz rijeke duboka korita i estuarije; 2. najvei val na Zemlji uzrokovan privlaenjem Sunca i Mjeseca i rotacijom Zemlje. PLIMNICE (IZORAHIJE) - crte na zemljovidima koje spajaju mjesta (toke) istodobne plime. Iz njih vidimo da se plimni val kree od istoka prema zapadu. PLINOVOD v. CJEVOVOD PLIOCEN - najmlaa od pet epoha tercijara. PLOA - ravniast predio na Zemljinoj povrini kod kojega slojevi nisu znatnije poremeeni, nego su stijene najee izdignute bez savijanja slojeva.

PLODORED - sustav iskoritavanja poljodjelskih povrina mijenjanjem kultura, uz primjenu agrotehnikih, organizacijskih i gospodarskih mjera. PLOVUAC - upljikava i lagana povrinska eruptivna stijena koja pluta na vodi. Nastala je naglim ohlaivanjem lave bogate plinovima. PLUTON - najudaljeniji planet Suneva sustava s vrlo ekscentrinom stazom. U perihelu je udaljen od Sunca 4440 milijuna km, a u afelu 7350 milijuna km. Revolucija traje 247,7 godina, a rotacija 6,38 dana. Temperatura na povrini iznosi -230 C, a otkriven je i jedan satelit. PLUTONI - vei prodori intruzivnih stijena u litosferu. PLUVIOMETAR - v. KIOMJER POBRE - brdovit kraj, skupina brda. POD - stepeniasta ravna ploha prirodnoga ili umjetnog podrijetla. Podovi u kru su nastali rubnom korozijom ili diferenciranim spiranjem. PODGORJE - kraj ispod strmo nagnutih padina gorskih ili planinskih uzvienja. Karakteriziraju ih naselja ije stanovnitvo koristi padine uzvienja (uma i ispaa) i susjedni nii kraj (poljoprivreda). PODINA - sloj koji se nalazi neposredno ispod istraivanog ili iskoritavanog sloja. PODMORJE - morska dna i podzemlja morskih prostora, ukupnost onoga to se nalazi pod morem (biljni i ivotinjski svijet, izvori energije...). PODNE - 1. sredina dana (12 sati); 2. vrijeme kad je Sunce na najvioj toki iznad horizonta, odnosno trenutak kad sredite Sunca prolazi kroz meridijan mjesta. PODNEBLJE - 1. klima; 2. opa drutvena i duhovna atmosfera u nekoj sredini. PODNEVNIK - zamiljena polukrunica koja spaja Zemljine polove, a okomita je na polutnik. PODVLAENJE (SUBDUKCIJA) proces pri kojem se jedna tektonska (litosferna) ploa sputa ispod druge. Uglavnom se podvlai oceanska ploa pod kontinentsku, ali zbog razlika u gustoi moe se podvlaiti jedna oceanska ploa pod drugu, kao i kontinentska pod kontinentsku plou. PODZEMLJE - cjelina raznovrsnih podzemnih upljina u kru. PODZOL (pepeljua) - vrsta tla pepeljaste boje najrairenija u podrujima vlanih i hladnih klima (Sjeverna Amerika, sjeverna Europa, Sibir i dr.). Iz povrinskog sloja isprani su plodni organogeni sastojci pa je jako kiselo i slabo plodno tlo.

POJASNO (ZONALNO) VRIJEME - sporazumno odreeno vrijeme unutar pojasa (zone) od 15 geografske duine. Time je Zemlja podijeljena na 24 vremenska pojasa meu kojima je razlika l sat. Pojasno vrijeme se utvruje prema sredinjem podnevniku (kada je na tom podnevniku Sunce u najvioj toki, podne je u cijelom pojasu). POKRIVENI KR - krki reljef pokriven razliitim nanosima koji se djelomino odravaju u krkom pokrovu. POLARNA KLIMA - tip klime polarnih podruja s dugim i vrlo hladnim zimama, a kratkim i svjeim ljetima. Padalina ima vrlo malo i najee su u obliku snijega. POLARNA NO - dio godine u polarnom pojasu (krugu) kad Sunce ne izlazi. POLARNA SVJETLOST - svjetlosna pojava razliita oblika i intenziteta u visokim slojevima atmosfere. Najee je vidljiva iznad magnetskih polova Zemlje. POLARNA ZVIJEZDA (SJEVERNJAA) zvijezda u zvijeu Malog medvjeda. Od Sjevernog nebeskog pola udaljena je samo 1 i zbog toga slui za orijentaciju. POLARNI (HLADNI) POJAS - podruje izmeu pola i polarnice u kojem nema redovne izmjene dana i noi tijekom 24 sata. Razlikujemo sjeverni (arktiki polarni krajevi) i juni (antarktiki polarni prostor) polarni pojas. POLARNI DAN - dio godine u polarnom pojasu (krugu) kad Sunce ne zalazi. POLARNI KRAJEVI v. POLARNI POJAS POLARNI VJETROVI - hladni planetarni vjetrovi koji pusu iz polarnog podruja visokog tlaka zraka prema subpolarnom podruju niskog tlaka zraka. Zbog Zemljine rotacije skreu prema zapadu tj. pusu s istoka. POLARNICA - paralela koja dijeli polarni od umjerenog toplinskog pojasa. Nalazi se na 66,5 sjeverne i june geografske irine, dakle, moe biti sjeverna i juna polarnica. POLDER - zemljite nie od razine mora dobiveno ograivanjem dijela mora i njegovim isuenjem. Nekadanje morsko dno postupno se pretvara u plodno zemljite. POLEDICA - uglavnom jedinstven i proziran sloj leda debeo nekoliko milimetara koji nastaje trenutnim smrzavanjem pothlaenih kinih kapi ili rosulje pri dodiru s hladnim tlom s povrinskom temperaturom niom od O C POLICENTRIZAM - (gr. poly, mnogo) ustrojstvo podruja (prostorna organizacija) s vie gradskih 46

(regionalnih) sredita. Policentrini sustav pridonosi ravnomjernijoj naseljenosti, boljoj prometnoj organizaciji, proizvodnji, opskrbi i potronji. POLIGONALNA TLA - mikroreljefni oblici periglacijalnih podruja karakterizirani humcima (povrine nekoliko decimetara) nastali smrzavanjem i odmrzavanjem zemljita. POLIKULTURA - poljoprivredna proizvodnja vie razliitih kultura ime se lake i bre prilagoava zahtjevima trita i racionalnom koritenju radne snage. Takva je proizvodnja manje rizina i manje ovisna o vremenskim prilikama. Uz navedene prednosti polikultura je ipak zastarjeli oblik poljoprivredne proizvodnje i sve vie ustupa mjesto monokulturi (ili njihovoj kombinaciji). POLIS - u antikoj Grkoj grad-drava koji se shvaa kao autonomna zajednica slobodnih ljudi, ijom voljom nastaje relativna institucionalna organizacija. POLITIKA GEOGRAFIJA - dio drutvene geografije koji prouava politiko-geografski razvitak i strukturu pojedinih zemalja (nastanak i razvitak drava i njihovih granica) i svijeta u cjelini; istrauje prostorno djelovanje politikog sustava. POLOJ - najnii reljefni oblik nastao u poplavnim zonama rijeka. POLOVI - krajnje toke rotacijskih osi nebeskih tijela (Zemlje, Sunca, planeta). Na Zemlji razlikujemo Sjeverni i Juni pol. POLUOTOK - dio kopna koji je jednom stranom povezan s kontinentom, a s ostalih ga strana oplakuje more. POLUPUSTINJA podruje uglavnom u suptropskom pojasu te u unutarnjosti kontinenata koje ima manjak vlage gotovo cijele godine. Biljni i ivotinjski svijet je malobrojan, ali raznolik i prilagoen nepovoljnim prirodnim uvjetima. POLUTNIK (EKVATOR) - zamiljena krunica koja je jednako udaljena od Sjevernog i Junog pola i dijeli Zemlju na dva dijela, sjevernu i junu polutku. Polutnik je najdulja usporednica od koje se mjeri geografska irina. Opseg polutnika je 40 076 km. POLJE - ravno, obraeno (zasijano) zemljite. POLJE U KRU - prostrano zaravnjeno udubljenje u kru prikladno za obradu i okrueno viim krkim padinama. Duina polja iznosi i desetke kilometara, a irina im je znatno manja. Postanak polja u kru tektonski je uvjetovan, a egzogenim djelovanjem je nastavljeno njegovo oblikovanje. Nastaje na mjestu gdje su vododrive stijene (lapori, gline, pjeenjaci i sl.) okruene vapnencima i dolomitima. Kroz veinu polja u kru protjeu krai ili dulji vodotoci (ponornice) koji dobivaju vodu iz krkih vrela.

POLJODJELSTVO - skupni naziv za ratarstvo, vinogradarstvo, voarstvo i povrtlarstvo. POLJOPRIVREDA - gospodarska djelatnost kojom se proizvodi hrana te sirovine biljnoga i ivotinjskog podrijetla (vinogradarstvo, voarstvo i povrtlarstvo, stoarstvo, ribarstvo, ribogojstvo i lov).
POLJOPRIVREDNA GUSTOA GUSTOA NASELJENOSTI POLJOPRIVREDNE KULTURE KULTIVIRANE BILJKE v. v.

POMORSKE (NAVIGACIJSKE) KARTE tematske geografske karte dijela Zemljine povrine, obino nekoga plovidbenog podruja, pa u njihovim sadrajima prevladavaju elementi koji su za to znaajni (dubine, morske struje, svjetionici, luke, hridi, grebeni, zaljevi, tjesnaci...). Topografski dio karte prikazuje morfoloke znaajke obale i obalnog pojasa koji pomorac vidi s broda. POMORSTVO - djelatnosti u svezi s morem. U uem smislu, umijee upravljanja brodom, u irem, gospodarska djelatnost iskoritavanja mora kao plovnog puta, a u najirem smislu, obuhvaa i brodogradnju, ribarstvo kao i iskoritavanje drugih morskih bogatstava. POMRINA SUNCA I MJESECA - povremeni nestanak svjetlosti Sunca i Mjeseca. Moe biti potpuna (totalna) ili djelomina (parcijalna). Pomrina Sunca nastaje kada Mjesec na svojoj stazi oko Zemlje doe izmeu Zemlje i Sunca, a pomrina Mjeseca kada se Mjesec na svojoj stazi oko Zemlje nalazi suprotno od Sunca i ue u Zemljinu sjenu. PONIKVA - usamljeno ljevkasto udubljenje u kru, strmih strana, promjera od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metara. Ponikve su nastale uglavnom korozivnim, ali i mehanikim djelovanjem vode. Na dnu ponikava najee je sloj crvenice pogodan za obradu. Za ponikve u naim se krajevima koriste istoznanice: dol, dolac, a ponegdje i vrtaa. PONIRANJE - proces ulijevanja tekuica u ponore i brzog nestajanja padalina kroz pukotine kra, za razliku od sporog procjeivanja kroz klastine stijene. PONO - sredina noi (24 sata). PONOR - otvor ili sustav pukotina kroz koje se povrinska tekuica gubi, ponire u podzemlje kra. Prema obliku razlikujemo piljske, jamske, pukotinske i ponikvaste ponore. PONORNICA - tekuica koja djelomino tee na povrini, a djelomino u podzemlju. Tipina za krke prostore. POPIS STANOVNITVA - jedinstven postupak prikupljanja podataka o stanovnitvu, statistika obrada tih podataka i publiciranje njegovih rezultata. Cilj je popisa stanovnitva da se dobiju podaci o 47

broju i strukturama stanovnitva prema raznim obiljejima koji ine podlogu za demografske, gospodarske, socijalne, politike i druge analize. Provodi se obino svakih deset godina. POPLAVA - preplavljivanje nekih podruja vodom pri emu je nanesena teta. Najee pogaa poljoprivredne usjeve, ali i naselja, kue, industrijska postrojenja i druge objekte. POPULACIJA - 1. u geografiji istoznanica za stanovnitvo; 2. u statistici skupina osoba, predmeta; 3. u astronomiji skupina objekata u nekom zvjezdanom sustavu s istim karakteristinim svojstvima. POPULACIJSKA DINAMIKA - ritam promjena u brojanom kretanju i strukturi neke populacije. POPULACIJSKA POLITIKA - sustav mjera i akcija usmjerenih na eljeno oblikovanje demografskih pojava i procesa. Odnosi se na prirodno (natalitet, mortalitet) i mehaniko (imigracija, emigracija) kretanje stanovnitva. Provodi je drava radi postizanja drutveno poeljnog razvoja stanovnitva. PORIJEJE - podruje s kojega nekoj tekuici pritjee voda, povrinski i podzemno. Porijeja su meusobno odvojena razvodnicama. POSTINDUSTRIJSKO DRUTVO - (lat. post, poslije) ekonomski razvijeno drutvo u kojemu opada vanost industrije, a iri se usluni sektor, smanjuje se broj radnika, a raste obrazovanje i uloga strunjaka, te se razvijaju nove industrije koritenjem informatike tehnologije. Mehaniki rad potiskuje i nadomjeta informacijska, pronalazaka i istraivaka djelatnost, pa se esto postindustrijsko drutvo naziva informatikim drutvom. POTAMOLOGIJA - grana hidrografije koja se bavi istraivanjem rijeka, osobito fizikalnim i kemijskim svojstvima rijene vode i ivotom u rijekama. POTKAPINA - polukruno udubljenje nastalo na obalama u razini mlata valova. POTKONTINENT - veliki dio kontinenta s posebnim geografskim znaajkama. Indijski potkontinent je istoznanica za junu Aziju. POTOK - manji vodeni tok (duljinom toka i koliinom vode) koji vodu dobiva od padalina, izvora ili vrela. Karakteristian je u krajevima s promjenljivom koliinom padalina tijekom godine. POTOLINA v. DEPRESIJA POTRES - iznenadni, kratkotrajni i brzo izmjenljivi pokreti dijelova Zemljine kore. Javljaju se kao okomiti udari ili valovita gibanja zemljita. Po postanku se dijele na tektonske, vulkanske i uruene potrese..

POTRESNI (SEIZMIKI) VAL - valovito irenje iznenadnog podrhtavanja tla. POTROAKO DRUTVO - drutvo koje je zahvatila opa tenja za potronjom ivotnih sredstava na temelju mogunosti to ih osigurava masovna proizvodnja. Ono je pratilac prilika u kojima stalan tehnoloki napredak i nove tehnologije trebaju masovnu potronju kako bi se osigurao plasman proizvoda. POVRE - kultivirane biljke ili njihovi dijelovi (lie, plodovi, korijen) koji slue kao hrana, svjea ili kuhana. Uzgaja se u povrtnjaku, na oranicama i u staklenicima. PRAG -1. podmorska uzvisina koja povezuje oceanske hrptove s kontinentskim masama, a razdvaja dijelove oceanskih zavala. Nastaje utjecajem rasjedne tektonike esto praene vulkanskim aktivnostima; 2. mjesto u rijenom koritu gdje je dubina najmanja; 3. geografski pojam praga odreuje reljefno najpogodniji prijelaz izmeu dviju uzvisinama odijeljenih razliitih geografskih cjelina (npr. hrvatski gorski prag je najui prijelaz izmeu Panonske nizine i Jadranskog mora). PRAH (SILT) - nevezani sediment koji se sastoji od vrlo sitnih estica. PRAPOR (LES) - eolska naslaga (sediment) blijedoute boje, bogat kalcitom, mek (prainast), porozan i proputan za vodu. Dobra je podloga za nastanak vrlo plodnog tla. PRAPORNE ZARAVNI - eolski oblik reljefa oblikovan taloenjem prainastog materijala na povienim i ocjeditim zaravnjenim povrinama. PRAUMA - vazdazelena tropska kina uma najee neizmijenjena ljudskim djelovanjem. PRECESIJA - gibanje to ga izvodi rotirajue tijelo zbog djelovanja sile koja nastoji promijeniti smjer osi vrtnje tijela u prostoru. Zbog precesijskog gibanja Zemlje, njezina os opisuje jednom u 26 000 godina potpuni plat stoca. pri emu nebeski pol opie krunicu. Zemljina precesija nastaje djelovanjem gravitacije Sunca i Mjeseca jer Zemlja nije pravilna kugla nego geoid. PRECIPITACIJA - proces (taloenje) kemijskim putem. stvaranja taloga

PREDGORSKA STEPENICA (PEDIMENT) blaga kosina u podnoju uzvienja. Nastaje paralelnim unazadnim pomicanjem planinskih fasada pod utjecajem padinskih procesa u uvjetima suhe ili polusuhe klime. PREGONSKO STOARSTVO - oblik naprednog (intenzivnog) stoarstva kod kojeg se stoka napasa u ograenim panjacima. Nakon to popase travu najednom panjaku, stoka se pregoni u sljedei.

48

PREHRAMBENA INDUSTRIJA grana preraivake industrije ija je proizvodnja namijenjena prehrani stanovnitva. Prehrambeni se proizvodi dijele na poljoprivredne i industrijske. Veliki broj tih proizvoda brzo se kvari, to uvjetuje specifino rukovanje tijekom distribucije i prodaje, jer predstavljaju preteito proizvode dnevne uporabe.
PREHRAMBENI PROIZVODI v. PREHRAMBENA INDUSTRIJA

PRIOBALJE - podruje gospodarski gravitira obali.

koje

klimatski

PRIRODA - ukupni materijalni svijet to nas okruuje. PRIRODNA GRANICA - meudravna granina crta koja prati rijene tokove i gorska ili planinska uzvienja. PRIRODNA OBILJEJA - znaajke pojedinih prirodno-geografskih initelja (reljef, klima, voda, tlo, raslinje, ivotinjski svijet) ili njihovog meusobnog djelovanja na ivot ljudi.
PRIRODNA PROMJENA BROJA STANOVNIKA

PREKAMBRIJ - najstarija era u geolokom razvoju Zemlje koja je trajala oko 4 milijarde godina. Dijeli se na arhaik (arheozoik) i proterozoik (algonkij). Prvi tragovi ivota su bakterije, modrozelene alge i koralji. PRERAIVAKA INDUSTRIJA - dio industrije koji prerauje, obrauje i dorauje mehaniki, kemijski i na druge naine razne sirovine i poluproizvode. Obuhvaa grane proizvodnje koje prerauju proizvode ekstraktivne industrije, poljoprivrede, umarstva i razne sintetike sirovine. Grane preraivake industrije su: prehrambena, metalna, kemijska, drvna, graevinska, grafika i druge industrijske grane. PRERIJA - prostrani travnjak u Sjevernoj Americi. PRESTRUKTURIRANJE INDUSTRIJE suvremeni proces postupnog naputanja tradicionalne (klasine) industrije i razvoj novih industrijskih grana s najviom tehnologijom. PREVLAKA - uzak kopneni pojas koji spaja dva kontinenta ili otok s kopnom. PREVODNICA (ustava) - hidrotehniki objekt koji omoguuje svladavanje manjih razlika vodenih razina du rijeke ili plovnog kanala. Slui za proputanje brodova kroz brane koje prepreuju plovni put ili za reguliranje otjecanja vode. PRIGORJE - podruje uz prisojnu padinu gorskih uzvienja, obino ima obiljeja prijelaznog kraja izmeu uzvienja (gore ili planine) i nizine. PRIJESTUPNA GODINA - svaka etvrta godina u kojoj veljaa ima 29 dana. PRIJEVOJ (SEDLO) - uleknuti dio izmeu vrhova (u pravilu ima veliko prometno znaenje).
PRIMARNI SEKTOR v. SEKTORI DJELATNOSTI

razlika izmeu rodnosti i smrtnosti u nekom podruju u odreenom razdoblju. Ako je rodnost vea od smrtnosti to je prirodni porast, a ako je smrtnost vea od rodnosti to je prirodni pad broja stanovnika. Izjednaena rodnost i smrtnost rezultira "nultim" priratajem. PRIRODNE NEPOGODE - skupni naziv za poplave, sue, nerodne godine i sl. PRIRODNI IZVORI - razliiti oblici prirodnih bogatstava koji su osnova ovjekova ivota i njegove gospodarske aktivnosti. Razliito su rasporeeni, pa pojedine zemlje raspolau razliitim vrstama i koliinama prirodnih izvora. Prirodne izvore ine: tlo, vegetacija, ivotinjski svijet, voda, rude, minerali i klima. PRIRODNI KRAJOLIK - v. KRAJOLIK PRISOJ - dio reljefa koji je povoljnije izloen Sunevom zraenju. Na Sjevernoj polutki to su june padine, a na Junoj polutki sjeverne. PRITOK - tekuica koja utjee u drugu (veu) tekuicu. PRIVJETRINA - padina uzvienja okrenuta prema vjetru. PROBOJNICA - mjesto gdje je tekuica probila svoje korito, obino u mekim stijenama izmeu dviju planina (npr. Neretva je usjekla korito izmeu Prenja i vrsnice). PROCJEP - pukotina izmeu kompaktnijih vapnenaca, moe bili razliitih dimenzija. PROFIL - okomiti ili vodoravni presjek (grafiki prikaz) obiljeja izabranog dijela Zemljine povrine, Zemljine kore, vodenih tokova, morskih i jezerskih dubina, atmosfere itd. Najee se profilima prikazuju reljefni oblici (geomorfoloki profili), sastav i graa stijena (geoloki profili), sastav tla (pedoloki profili), uzduni i popreni presjeci tekuica itd. PROGNOZA VREMENA - predvianje vremena osnovano na podacima meteorolokih postaja i 49

PRIMORJE - poj as kopna uz morsku obalu na koji more ima snaan utjecaj, prvenstveno na prirodnu osnovu i ivot ljudi. PRIMOTEN (TOMBOLO) (tal. tombolo, jastuk) pjeana prevlaka (nanosni sprud) koji spaja otok s kopnom. Nastaje djelovanjem valova i morskih struja.

sondiranja atmosfere. Moe biti kratkorona, srednjorona i dugorona. Najee se prati kratkorona prognoza dobivena opaanjem obiljeja, smjera gibanja i brzina zranih masa. PROKAPLJIVANJE - padanje prokapnice. PROKAPNICA - voda koja u kapima pada (prokapljuje) kroz pukotine sa stropa podzemnih krkih upljina. PROLUVIJ - materijal taloen bujicama, najee u obliku plavine. PROLUVIJALNI PROCESI procesi bujienja pri emu nastaju jaruge (ili sustavi jaruga). PROLJEE v. GODINJA DOBA

PROSTORNO PLANIRANJEsloen i sveobuhvatan proces planskog razvoja prostora s optimalnim vrednovanjem razvojnih potencijala pojedinih regija kojim je mogue predvidjeti, planirati i predodrediti ukupan razvoj. PROTEROZOIK- v. ALGONKIJ PROTOK(A) - koliina vode koja u jedinici vremena (sekundi) protjee pored, odreenog mjesta kroz mokri presjek tekuice. Iskazuje se u m3 / s, a izraunava mnoenjem srednje brzine otjecanja vode s povrinom mokrog presjeka tekuice. PROVALIJA - ponikva, nastala, pokrova, podzemnih upljina. PRUD - SPRUD uruavanjem

PROMET - prijevoz ljudi i dobara te prijenos energije i informacija s jednog mjesta na drugo. Razlikujemo vodni (pomorski, rijeni, jezerski i kanalski promet) kopneni (cestovni i eljezniki promet), zrani, cjevovodni, potanskotelekomunikacijski i integralni (multimodalni) promet. PROMETNA MREA - skup meusobno povezanih veza i vorova jedne vrste prometa PROMETNI SUSTAV -sustav prometnih svih vrsta prometa na nekom prostoru. mrea

PRINA narodni naziv za pjeskovit sediment nastao troenjem dolomita. Prinom se nazivaju i sitnije kamene estice transportirane i oblikovane tekuicama. PSIHROMETMR - sprava za tonije odreivanje relativne vlage u zraku koja se sastoji od dva termometra, tzv. mokrog (posudica sa ivom omotana je mokrom krpicom) i suhog. Iz vrijednosti koje pokazuju izrauna se tlak vodene pare, a iz toga se, pomou posebnih tablica, dobije veliina relativne vlage. PENICA -jednogodinja biljka iz porodice trava. Pripada u red najstarijih poljodjelskih kultura. Zbog prilagodljivosti razliitim klimatskim i pedolokim uvjetima proizvodi se u gotovo svim dijelovima svijeta i glavna je kruarica. PUANSTVO - v. STANOVNITVO PUINA - v. OTVORENO MORE PUKOTINA - procjep u stijenama najee krkih prostora. Prilikom taloenja vapnenca nastale su pukotine meu slojevima (dijastrome), a kasnijim nabiranjem naslage su jako ispucale pa su nastale brojne okomite pukotine (dijaklaze), proirene korozivnim djelovanjem. PUSTA - stepska ravnica u Maarskoj. PUSTINJA - podruje u kojemu je zbog male koliine padalina naglaena sunost, a ivot ogranien (nenaseljeni prostori koji zbog premalo vlage nemaju razvijen vegetacijski pokrov). PUSTINJSKA KLIMA - tip klime suhih pustinjskih prostora s oskudnim biljnim raslinjem. Kie malokad i neredovito padaju, pa je esto rosa vaan izvor vlage. PUSTINJSKI RELJEF - skupni naziv za reljefne oblike nastale djelovanjem vjetra u pustinjama, najee u suhim i polusuhim krajevima. 50

PROMETNICE ulice ili ceste namijenjene javnom prometu. PROMETNO-GEOGRAFSKI POLOAJ odraava poloaj nekoga prostora (grada, regije, drave) u odnosu na druge unutar prometnog sustava. Prometno-geografski poloaj moe biti meunarodni, nacionalni i regionalni, a temelji se na prometnoj povezanosti i dostupnosti. PROPLANAK istaknuti i ravniji dio padine, izdvojen okolnim uzvienjima. Uvjetovan ne litolokim razlikama strukturnim odnosima. PROPULZIVNA, INDUSTRIJA trino privlana industrija koja pokree druge industrijske grane i svekoliki, gospodarski, razvoj i preobraaj prostora. PROSJENA, NASELJENOST, NASELJENOSTI. v. GUSTOA

PROSO- jednogodinja biljka iz porodice trava. Uzgaja se za proizvodnju zrna koje se upotrebljavaju za ljudsku i stonu hranu, te u industriji piva i pirita. PROSTORNI RAZMJETAJ STANOVNITVA - ovisi o prirodno-geografskim, drutvenogospodarskim i povijesnim obiljejima. Zamjetne su velike razliku u prostornom razmjetaju stanovnitva meu toplinskim pojasevima, kontinentima, dravama, regijama i pojedinim naseljima.

PUSTINJSKO SAE - sustav manjih udubljenja nastao selektivnim troenjem stijenske mase razliitog mineralnog sastava. PUTANJA - v. STAZA PUENJE ZEMLJITA - vrlo sporo kretanje troina niz padinu pod utjecajem gravitacije. Proces puenja zemljita prepoznajemo po deformaciji debla pojedinih stabala

R
RADAR - elektronski ureaj za opaanje i odreivanje poloaja objekata (predmeta) na zemlji, moru i u zraku pomou odbijanja elektromagnetskih valova (mjerenjem vremena potrebnog da se vrati odbijeni val). Ima iroku primjenu u orijentaciji, posebno u navigaciji. RADIJACIJA - v. ZRAENJE RADNA ZAJEDNICA ALPE-JADRAN osnovana je 1978. u Veneciji. Okuplja vie pokrajina, regija i drava s mnogim zajednikim povijesnim, kulturnim, gospodarskim i drugim obiljejima. Radna zajednica razmatra i usklauje razliite odnose meu lanicama (prometne veze, proizvodnju i prijenos energije, poljoprivredu, umsko gospodarenje i zatitu uma, ouvanje okolia, razvijanje kulturnih i drugih veza). RADNO-INTENZIVNE INDUSTRIJE - industrije koje ne zahtijevaju velika novana ulaganja, ali trae veliki broj radnika (npr. prehrambena, tekstilna industrija, industrija koe i obue). RAN - stoarsko gospodarstvo, osobito u zapadnom dijelu SAD. RASA - skupina ljudi koja se po karakteristinoj i nasljedno predodreenoj boji koe i drugim pojavnim osobnostima (boji i obliku kose, obliku lica i lubanje, obliku i boji oiju, stasu) razlikuje od drugih ljudskih skupina (usporedbom istih elemenata). Razlike meu rasama posljedica su prilagoivanja pojedinih populacijskih jezgri razliitim geografskim sredinama kao i izoliranosti u nekim prostorima; razlike medu rasama ne naruavaju jedinstvo ljudskog roda. RASIZAM - ideologija i politika konstrukcija o postojanju "viih" i "niih" rasa, po kojoj rasna svojstva predodreuju kulturnu i povijesnu misiju pojedinih naroda. Suvremeno se ovjeanstvo protivi i osuuje rasnu diskriminaciju. RASJED - strukturna jedinica litosfere koja nastaje izdizanjem, sputanjem ili uzdunim pomicanjem dijelova Zemljine kore du rasjedne pukotine (paraklaze). Razlikujemo normalni rasjed (nastaje sputanjem podinskoga krila u odnosu na krovinsko), reversni rasjed (nastaje izdizanjem podinskoga krila u odnosu prema krovinskom, te dolazi do navlaenja jednog krila na drugo) i rasjed s horizontalnim pomakom (nastaje pomicanjem krila rasjeda u smjeru pruanja rasjedne plohe bez skoka). RASJEDANJE - proces nastanka rasjeda prilikom kojega dolazi do izdizanja, sputanja ili uzdunog pomicanja dijelova Zemljine kore du pukotine. Rasjedanje je posljedica gravitacije, irenja

51

(razmicanja), tlaenja (podvlaenja) te njihovoga zajednikog djelovanja. RASJEDNA DOLINA rasjednim poremeajem. - dolina (rov) nastao

REGIJA - kraj, predjel, pokrajina, podruje koje je obiljeeno nekim prirodnim ili drutvenim znaajkama. Regije su posljedica populacijske dinamike i ukupnoga gospodarskog razvoja, pa su promjenljive u prostoru i vremenu. REGIONALIZACIJA - sloen proces odreivanja (izdvajanja) regija na temelju odreenih kriterija. Suvremena geografska regionalizacija razlikuje uvjetno homogene i nodalno-funkcionalne regije. Uvjetno-homogena regionalizacija vodi rauna o jedinstvenosti reljefne strukture, klimatskovegetacijskim znaajkama i obiljejima historijskogeografskog razvoja, temeljem ega se izdvajaju prirodno, kulturno i gospodarski uvjetovane cjeline. Nodalno-funkcionalna regionalizacija razmatra veliinu naselja i organizacijsku povezanost prostora kao funkcije centralnih naselja. Zato su nodalno-funkcionalne regije esto utjecajni prostori gradova. REGIONALIZAM - insistiranje na regionalnoj i kulturnoj (ponekad gospodarskoj i politikoj) autonomiji i posebnostima povijesno i kulturno formiranih homogenih regionalnih zajednica unutar nacionalne drave. Pojava je jo sloenija ako se radi i o etnikoj razliitosti. Sklonost regionalizmu pojavljuje se najee u procesu nacionalnog ujedinjavanja geografski i kulturno razliitih cjelina, kao i u pokuaju pretjerane centralizacije vlasti u dravi, pri emu regije tee ouvanju svojih posebnosti. REGIONALNA GEOGRAFIJA - dio geografije koji objedinjuje rezultate istraivanja fizikogeografskih i drutveno-geografskih disciplina na odreenom prostoru (kontinenti, drave, regije). Regionalna geografija sintetiki sjedinjuje brojne discipline ope geografije. REGIONALNA POLARIZACIJA - okupljanje stanovnitva i gospodarskih djelatnosti oko sredita razvoja ime se stvaraju prosperitetne regije i problemska podruja. REGOLIT - materijal nastao fizikim i kemijskim troenjem stijena na padinama. REGRESIJA MORA - sputanje morske razine i postupno poveanje povrine kopna kao odraz epirogenetskih pokreta. REGRESIVNA EROZIJA - razaralako djelovanje vode uzvodno (irenje erozije od ua prema izvoru), obino praeno povlaenjem vodopada uzvodno. REGULACIJA - ureivanje, sreivanje, dovoenje u pravilno stanje (npr. ureivanje rijenih tokova radi zatite od poplava, navodnjavanja ili mogunosti prometnog iskoritavanja). RELATIVNA VISINA - razlika apsolutnih visina dviju toaka, tj. okomito mjerena udaljenost izmeu dviju toaka, odnosno njihovih razina.

RASLINJE v. VEGETACIJA RASTOK (BIFURKACIJA) - grananje tekuice u dva porijeja ili slijeva. RATARSTVO - grana poljoprivrede kojom se na oranicama proizvode poljoprivredne kulture za ishranu ljudi i stoke, te za industrijsku preradu. Osnovne ratarske kulture su itarice, industrijske biljke i povre. RAVNICA - zaravnjeni dio Zemljine povrine, s vertikalnom ralanjenou reljefa manjom od 30 m/km2, bez obzira na nadmorsku visinu. Ravnice mogu biti nizine, visoravni i potoline ili depresije. RAVNODNEVICA (EKVINOCIJ) - dani 21. oujka (proljetna ravnodnevica) i 23. rujna (jesenska ravnodnevica), kada su dan i no jednako dugi na cijeloj Zemlji. Tada je Sunce u zenitu nad polutnikom. RAVNJAK - zaravnjen i povien prostran dio Zemljine povrine omeen strmim padinama (odsjecima) sjedne ili sa svih strana. Ravnjaci mogu biti: strukturni (izgraeni od horizontalnih izdignutih slojeva sedimentnih stijena), vulkanski (nastaju ispunjavanjem neravnina u reljefu lavom) i denudacijski (formirani egzogenim razaralakim procesima na Zemljinoj povrini). RAZMICANJE (SPREADING) - razdvajanje litosfenih ploa uslijed ega kroz pukotine izbija magma gradei i oblikujui podmorska uzvienja (oceanske hrptove). Time se stvara nova Zemljina kora to je popraeno snanim podmorskim vulkanizmom i potresima. RAZVEDENOST - ralanjenost obale. Obala s mnogo zaljeva, poluotoka, otoka, uvala i rtova, pa je obalna crta znatno dulja od zrane udaljenosti izmeu dviju toaka na obali. RAZVODNICA (VODODIJELNICA) - granica (u osnovi pojas) koji odvaja dva porijeja ili dva slijeva. Moe biti povrinska (reljefna) i dubinska (podzemna). RA - jednogodinja biljka iz porodice trava. Rasprostranjena je posvuda u svijetu, a u Europi se uzgaja i do 2 000 m nadmorske visine. Upotrebljava se za proizvodnju kruha i kao stona hrana. RECENTNO - sadanje, nae doba; suvremeno razdoblje. RECIKLIRANJE - postupak prerade otpadnih tvari radi dobivanja sirovina za ponovio iskoritavanje i uporabu. 52

RELATIVNA VLAGA ZRAKA - v. VLAGA ZRAKA RELIGIJA - sustav vjerovanja i obreda po kojima ovjek pokuava ui u odnos s bogom i osigurati svoj spas. Razlikujemo monoteistike religije (vjerovanje u jednog boga) i politeistike religije (vjerovanje u vie bogova). etiri su velike svjetske religije: kranstvo, islam, brahmanizam (hinduizam) i budizam. RELIKTI - ivotinjski i biljni organizmi, koji po svom karakteru pokazuju prastara ivotna obiljeja (nekada iroko rasprostranjeni), a nalaze se jo samo u malom broju na nekim ogranienim podrujima. RELJEF - 1. skupni naziv za sve neravnine na Zemljinoj povrini; 2. reljefna karta ili reljefni model (umanjeni trodimenzionalni prikaz Zemljine povrine). RELJEFNE (OROGRAFSKE) PADALINE padaline koje nastaju kada topli i vlani zrak naie na reljefnu prepreku uz koju se izdie i kondenzira vodena para. Zbog toga padine planina izloenih toplim i vlanim strujanjima primaju obilne padaline. Nakon prelaska planine, zrak se sputa, ponovo zagrijava i postaje suim. Zato padine i krajevi u zavjetrini primaju manje padalina. RELJEFNI GLOBUS v. GLOBUS RENDZINA - umsko tlo slabije plodnosti, razvijeno na rastresitom karbonatnom supstratu. REPUBLIKA - oblik dravnoga ureenja u kojemu je obnaatelj vlasti (suvereniteta) narod. Na elu republike je predsjednik izabran na odreeno vrijeme, bez prava nasljedstva. RETENCIJA - 1. voda zadrana u upljinama krkog podzemlja. Retencija je osobito vana u kru koji je utonuo u nepropusno zemljite; 2. zadravanje vode radi suzbijanja poplava. REVITALIZACIJA - oivljavanje, vraanje prvotne ivosti, preporoenje (revitalizirati oivjeti). REVOLUCIJA (OPHODNJA) - kruenje nekoga svemirskog tijela oko drugoga. REZERVAT - 1. podruje dodijeljeno domorocima da u njemu ive (npr. u SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu); 2. posebno zatieno podruje (rezervat prirode, specijalni rezervat). REIM TEKUICE - pokazuje na koji se nain rijeka opskrbljuje vodom i raspored karakteristinih vodostaja ili protoka tijekom godine. Prema prevladavajuim pojavama reimi se dijele na: kini (pluvijalni), snjeni (nivalni), ledenjaki (glacijalni) i sloeni (kino-snjeni, snjeno-ledenjaki).

RIBARSTVO - gospodarska grana koja obuhvaa razliite djelatnosti, od tehnikih sredstava koja se upotrebljavaju u ribolovu do kompleksnoga iskoritavanja i preradbe ribe. RIBNIARSTVO - uzgoj ribe u ribnjacima. RIBOLOV - aktivnost vezana za ulov ribe u morima, jezerima i rijekama. Lovljenje ribe moe biti gospodarska i sportska aktivnost. RIF - izdueni koraljni greben (vapnenaka organogena tvorevina)u tropskim morima. RIFTOGENI LIJEB - srednje poloena ljebasta udubina na povrinskom dijelu srednjooceanskih hrptova nastala rasjednim pokretima. Kroz nju izbija golema koliina magme. RIJAS - zaljev strmih obala nastao potapanjem rijenog ua, odnosno rijene doline zbog izdizanja morske razine (ili sputanja dijelova kopna). RIJENA (FLUVIJALNA) EROZIJA - sloen proces usijecanja i udubljivanja rijenog toka u podlogu, denudacija dolinskih strana i oblikovanje cjelokupne rijene doline. RIJENA MREA (MREA TEKUICA) - sve tekuice na nekom podruju. RIJENA TERASA - povieno ocjedito zaravnjeno zemljite uz velike rijeke. Nastaje kao posljedica usijecanja toka u naplavnu ravan. RIJENI (FLUVIJALNI) PROCESI - skupni naziv za oblikovanje reljefa (rijenih dolina) mehanikim djelovanjem vodotoka (erozija i akumulacija). RIJENI (FLUVIJALNI) RELJEF - skupni naziv za reljefne oblike nastale radom mree tekuica. RIJENI LED - led kojeg u more donose rijeke. Izgledom, bojom i strukturom razlikuje se od leda koji je nastao u moru. RIJENI OTOK - otoni dio naplavne ravni nastao kada rijeka probije novi rukavac, ali istovremeno zadri stari tok. RIJENI REIM v. REIM TEKUICE RIJENI SEDIMENTI v. SEDIMENTI RIJEKA - stalan vodeni tok koji pod utjecajem gravitacije tee u kontu to gaje sama udubila. Rijeka prima vodu iz izvora, vrela, potoka i rijenih pritoka koji se u nju ulijevaju. Glavna rijeka sa svim pritocima stvara rijeni sustav. RIA -jednogodinja biljka iz porodice trava. Vrlo je stara kultura podrijetlom iz jugoistone Azije. Uzgaja se u tropskim i suptropskim krajevima i osnovna je hrana vie od polovice ovjeanstva. 53

RODNOST (NATALITET) - broj ivoroene djece u nekom podruju u odreenom razdoblju. Obino se izraava kao broj ivoroenih na tisuu stanovnika u jednoj godini. Izraunava se u promilima (%o). ROSA - padalina koja nastaje na tlu u vedrim tihim noima kondenzacijom vodene pare pri temperaturi vioj od O C. ROSITE - temperatura na kojoj vodena para postaje zasiena, temperatura pri kojoj nastupa kondenzacija (ili sublimacija). ROSULJA (IZMAGLICA) - padalina u obliku sitnih kapljica vode (promjera oko 0,1 mm) koje padaju na tlo. Kapljice su toliko lagane da gotovo lebde. ROTACIJA - vrtnja nekog tijela oko zamiljene vlastite osi. ROV - v. TEKTONSKA GRABA RT - dio kopna koji stri u more (ili jezero). RUDARSTVO - gospodarska djelatnost koja obuhvaa vaenje minerala i stijena iz zemlje kao i sve druge radove povezane s tim (pronalaenje, priprema, otkopavanje, transport i oplemenjivanje). RUDE - prirodne sirovine (nakupine minerala) iz kojih se dobivaju kovine. RUDISTI - izumrla skupina koljkaa; rudistni vapnenac, stijena izgraena od njihovih ljutura. RUDITE v. RUDNO LEITE RUDNIK - sloen povrinski ili podzemni rudarski objekt za iskoritavanje krutih mineralnih sirovina. RUDNO LEITE (RUDITE) - akumulacija korisnih mineralnih sirovina u Zemljinoj kori nastala geolokim procesima i podlona tehniki moguem i ekonomski opravdanom iskoritavanju. RUKAVAC - ogranak rijeke koji se odvaja od glavnoga toka. Rukavcem se naziva i uski zaton (uski dio morske povrine koji zalazi u kopno). RURALNA GEOGRAFIJA - dio geografije koji istrauje postanak, oblik i funkcije seoskih naselja. RURALNA GUSTOA NASELJENOSTI v. GUSTOA

RURBAN - proimanje gradskog i seoskog krajolika i naina ivota u irem gradskom pojasu. RUA VJETROVA - grafiki prikaz uestalosti pojedinih smjerova vjetra kao i srednje brzine vjetra na nekoj lokaciji u odreenom razdoblju.

RURALNI EGZODUS - trajno naputanje sela (kao mjesta rada i mjesta stanovanja) uglavnom zbog gospodarskih razloga. RURALNO STANOVNITVO seosko stanovnitvo koje preteito ivi od poljoprivrede i drugih djelatnosti primarnog sektora.

54

S
SADRA v. GIPS SAHEL - prijelazna zona stepa u pustinju, prostor estih sua u Africi. SALINITET (SLANOST) MORA - ukupna koliina soli koju sadri jedinina koliina morske vode (grama po litri vode, tj. u promilima - %c) SANTA - 1. ledena ploa nastala otkidanjem zaleenog mora. Sante plutaju po moru (osobito oko Antarktike) noene morskim strujama; 2. ledena ploa u rijeci ili jezeru. SATELIT - svemirsko tijelo koje pod utjecajem gravitacije krui oko nekog planeta (prirodni satelit). Umjetni sateliti su naprave koje su poslane u Svemir s ciljem istraivanja, snimanja, uspostave radijskih, televizijskih i telefonskih veza. SATELITSKI GRAD - manji izdvojeni grad u blizini velikog grada s kojim je tijesno povezan (putovanje na posao, kolovanje, trgovina...). SATNA ZONA v. VREMENSKA ZONA SATURN - planet, drugi po veliini u Sunevu sustavu sa srednjom udaljenou od Sunca 9,5 astronomskih jedinica. Revolucija traje 29,46 godina, a rotacija 10 h i 30 min. Ima gustu atmosferu, a temperatura u gornjem sloju iznosi -180 C. Saturn ima uoljiv sustav od 5 prstenova. SAVANA - biljna zajednica visokih trava, s rijetkim drveem, u tropskim i suptropskim krajevima. SAVANSKA KLIMA - tip tropske klime s visokim temperaturama i dva godinja doba: suho zimi i kino ljeti. SEDIMENTI (NASLAGE) - taloine tronog materijala (ljunka, pijeska, gline i sl.) ili otopina (vapna, soli) u moru (morski ili marinski sedimenti), jezerima (jezerski ili lakustrijski sedimenti), rijekama (rijeni ili fluvijalni sedimenti) ili na kopnu (eolski sedimenti). Mehanikim raspadanjem nastaju mehaniki sedimenti, a kemijskim otapanjem kemijski sedimenti. Materijalom organskog porijekla nastaju organogeni sedimenti.
SEDIMENTNE STIJENE - v. TALONE STIJENE

SEIZMIZAM - (gr. seismos, potres) pojave i procesi vezani za iznenadne i kratkotrajne pokrete (vibracije) dijelova Zemljine kore. SEIZMOGRAF - sprava za registraciju gibanja tla (potresa), kombinacija je satnog mehanizma i njihala. SEIZMOGRAM - zapis neprekinutog biljeenja gibanja tla s pomou seizmografa. SEIZMOLOGIJA - znanost o potresima i pojavama vezanima za potrese. SEKTORI DJELATNOSTI - odraavaju sastav stanovnitva prema gospodarskoj djelatnosti i zanimanju. Postoje etiri sektora gospodarskih djelatnosti: prvi ili primarni sektor obuhvaa stanovnitvo koje radi u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu; drugi ili sekundarni sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno u industriji, rudarstvu, graevinarstvu i proizvodnom zanatstvu; trei ili tercijarni sektor obuhvaa stanovnitvo koje radi u neproizvodnim gospodarskim granama (usluno zanatstvo, promet, novarstvo, ugostiteljstvo i trgovina) i etvrti ili kvartarni sektor objedinjuje visokoobrazovano stanovnitvo zaposleno u upravi, znanosti, kolstvu, zdravstvu, obrani, kulturi i sl. Udio zaposlenih po pojedinim sektorima odraz je ukupne gospodarske razvijenosti promatranog prostora (svijeta u cjelini, pojedinih drava ili regija itd.). SEKUNDARNI DJELATNOSTI SEKTOR v. SEKTORI

SELIDBA - v. MIGRACIJA SELO - naselje s vie od 15 seoskih domova iji stanovnici preteito ive od poljoprivrede. SELVAS - tropsko praumsko podruje u Junoj Americi (Amazonija). SEMITI - narodi koji govore semitskim jezicima. Izraz Semiti u znanstvenom pogledu ne predstavlja rasu ve izraava odreen etniko-povijesni i lingvistiki pojam. Golem je utjecaj semitskih naroda (Arapi, Asirci, Babilonci, Feniani, idovi, Sirijci) u opoj kulturi ovjeanstva. SEOSKA NASELJA - naseobine ije se stanovnitvo bavi obradom zemlje ili uzgojem stoke. Prema tipu mogu biti stalna (sjedilaka), periodina (sezonska) i privremena (vezana uz nomadsko stoarenje). Prema obliku razlikujemo: osamljena gospodarstva, ratrkana (disperzna) naselja i okupljena naselja s podskupinama (slabo okupljena, zbijena, pravokutna, kruna, zvjezdasta, izduena). SERIR - v. KAMENITA PUSTINJA SESILNA-(SJEDILAKA) NASELJENOST - tip naseljenosti u kojoj ljudi imaju stalno boravite na nekom prostoru. 55

SEDLO v. PRIJEVOJ SEDRA - upljikava stijena koja nastaje u koritima krkih tekuica. Sedra se moe istaloiti ako je voda bogata otopljenim kalcijevim karbonatom. Taloenjem nastaju slapita (barijere). SEIZMIKI VAL - v. POTRESNI VAL

SEV - Savjet za uzajamnu ekonomsku pomo. Taj je gospodarski savez osnovan 1949. i okupljao je zemlje bivega socijalistikog (istonog) bloka. SFEROID - geometrijsko tijelo slino kugli, ali blago spljoteno (nastaje kad se elipsa male spljotenosti zavrti oko okomite osi). SIAL - povrinski kontinentalni sloj Zemljine kore iznad bazaltnog sloja (sime), graen preteito od granita (odnosno od elemenata silicija i aluminija) zbog ega se naziva i granitna kora. SIFON - potopljeno suenje u protonim upljinama (proputa vodu pod tlakom vode koja ispunjava viu upljinu). SIGA - tvorevina nastala taloenjem kalcijeva karbonata iz vode cijednice u piljama. Oblici siga nastali na piljskom podu nazivaju se stalagmiti, a oblici siga nastali na stropu pilje su stalaktiti. piljski stupovi nastali spajanjem stalaktita i stalagmita nazivaju se stalagnati. SILA TEE - sila kojom Zemlja privlai sva tijela prema svojem sreditu tj. rezultanta privlane sile Zemljine mase (gravitacije) i centrifugalne sile zbog Zemljine rotacije. SILIKATNI MINERALI - najzastupljenija skupina minerala koja izgrauje oko 75 % litosfere. Osnovu svih silikatnih minerala ine dva najzastupljenija elementa u Zemljinoj kori, kisik (46,6%) i silicij (27,7%). Silikati (soli kremene kiseline koje u prirodi tvore mnogobrojne i rairene minerale) su vane sirovine u proizvodnji stakla, porculana, opeke i cementa. SILT v. PRAH

SIPAR (OSULINA) - stoasta nakupina osutog otrobridnog materijala (kamenja) u podnoju strmih padina na zavretku toila. SIPARINI ZASTOR - reljefni spajanjem vie osulina ili sipara. SIPINA v. DINA SIROVINE - tvari i izvori uzeti iz prirode, uglavnom u nepreraenom stanju, koji slue za daljnju preradu. SISAL - viegodinja biljka koja se uzgaja u tropskim krajevima radi vlakna za uad. SITNO MJERILO v. MJERILO SJENANJE - metoda prikazivanja reljefa na geografskim kartama s pomou zatamnjivanja dijelova crtea da bi se dobila iluzija nagnutosti padina (strmije padine prikazane su tamnije i obrnuto, padine manjih nagiba prikazane su svjetlije). SJEVER v. STRANE SVIJETA SJEVERNA OBRATNICA v. OBRATNICA SJEVERNA POLARNICA - v. POLARNICA SJEVERNI MORSKI PUT - plovidbeni put kroz Sjeverno ledeno more koji spaja luke europskog dijela Rusije s lukama Dalekog istoka. Plovidbu omoguuju ledolomci. ali put ipak nije otvoren cijelu godinu. SJEVERNI UMJERENI POJAS v. TOPLINSKI POJASI SJEVERNJAA v. POLARNA ZVIJEZDA oblik nastao

SILUR - tree razdoblje paleozoika koje je trajalo oko 40 milijuna godina. Dijeli se na donji, srednji i gornji, a karakterizira ga pojava prvih biljaka na kopnu (primitivne papratnjae) i prvih riba u moru. SIMA - dublji sloj Zemljine kore graen preteito od bazaltnih stijena (odnosno od elemenata silicija i magnezija) zbog ega se naziva i bazaltna kora. SINEKIZAM - golema ekspanzija (irenje) velikoga grada i njegovo sraivanje s okolnim veim i manjim gradovima. SINKLINALA - udubljeni dio valovito nabranih slojeva. SINKLINORIJ - kompleksna borana cjelina ili sustav bora (udubljenih valovito nabranih slojeva) velikih dimenzija. SINOPTIKA KARTA - karta na kojoj je posebnim simbolima prikazano stanje vremena na irem podruju u jednom trenutku.

SLAMOVI - sirotinjske velegradske etvrti graene spontano bez plana i odobrenja. Takva divlja naselja u Brazilu se nazivaju favele. u frankofonskoj Africi bidonvili, u Indiji bustees itd. SLANA v. MRAZ SLAP (BUK) - prelijevanje ili stepeniasto sputanje vode tekuice niz stijene u rijenom koritu. SLIJEPA DOLINA - dolina koja je nizvodno zatvorena. Doline ponornica su slijepe doline. SLIJEV - prostor s kojega nekome oceanu, moru ili jezeru pritjee voda, povrinski ili podzemno. Slijevovi su meusobno odvojeni razvodnicama. SLOJ - osnovni pojavni oblik sedimentnih stijena u litosferi koji predstavlja stjenovitu masu nastalu pri istim uvjetima sedimentacije. Sloj je odreen dvjema plohama, a razmak meu njima predstavlja debljinu sloja.

56

SLJEME - vrni dio uzvienja; krivudava crta koja ini prividnu granicu izmeu nebeskog svoda i najviih toaka hrpta. SMOG - oneieni zrak koji nastaje od prirodne magle, dima i plinova (s mnotvom krutih estica) kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. SMRTNOST (MORTALITET) - broj umrlih u nekom podruju u odreenom razdoblju. Obino se izraava kao broj umrlih na tisuu stanovnika u jednoj godini. Izraava se u promilima (%c). SMRTNOST DOJENADI MORTALITET v. INFANTILNI

sovhozu primaju plau kao i ostali zaposleni u dravnom sektoru. Poetkom 1990-ih godina zapoeo je proces privatizacije i denacionalizacije tih posjeda. SPARINA - nepovoljan bioklimatski osjet koji zavisi od omjera temperature zraka i postotka relativne vlage. U uvjetima visoke temperature i relativne vlage javlja se osjet sparine.
SPECIFINA VLAGA ZRAKA v. VLAGA ZRAKA

SNIJEG - padalina u obliku raznih kristala obino slijepljenih u pahuljice. Nastaje sporom i postupnom sublimacijom vodene pare ija je temperatura ispod ledita. SNIJENICA - voda nastala kopnjenjem snijega. Snijenicom se naziva i tip krkih jama u kojima se tijekom zime nagomilava snijeg nanoen vjetrom, a zbog slabe cirkulacije zraka zadrava se cijele godine. SNJENA GRANICA - ploha iznad koje se snijeg na tlu zadrava cijelu godinu. U meuzavisnosti je izmeu geografske irine i nadmorske visine, temperature i vlanosti zraka. SOCIJALNA GEOGRAFIJA v. DRUTVENA GEOGRAFIJA SONICA - voda nastala kopnjenjem leda. SOL - mineral koji se nalazi u morskoj vodi (morska sol) ili stijenama (kamena sol). Za ivot ljudi najvanija je kuhinjska sol (natrijev klorid) koja se upotrebljava u ishrani kao dodatak jelu (bijeli mineral slanog okusa), za konzerviranje ribe i mesa te kao sirovina u kemijskoj industriji. SOLFATARA - mjesto na kojem kroz pukotine skrutnute lave iz unutarnjosti zemlje izbija sumporovodik (H2S) obino s vodenom parom. SOLIFLUKCIJA "teenje" povrinskoga rastresitog materijala niz padinu pod utjecajem sile tee. SOLNICA - morska voda koja se rasprskava i vlazi priobalni pojas, to uvjetuje ogoljelost i nagrienost stijena. SOLSTICIJ - v. SUNCOSTAJ SOLUM - unutarnje tlo zajedno s povrinskim horizontom. Tipian je i iluvijacijski pojas u kojem dolazi do taloenja koloida, minerala i drugih tvari. SOVHOZ - oblik dravnoga poljoprivrednog gospodarstva stvoren u bivem SSSR-u. Imovina u njemu je dravno vlasnitvo, a radnici koji rade u 57

SPECIJALNI REZERVAT - podruje u kojemu je osobito izraen jedan ili vie elemenata prirode (biljne i ivotinjske vrste, njihove zajednice, reljef, vode), a iznimne je znanstvene vanosti i namjene. U njemu nisu doputene djelatnosti koje bi mogle naruiti svojstva zbog kojih je proglaen rezervatom. Specijalni rezervat moe biti: umske vegetacije, botaniki, zooloki (ornitoloki, ihtioloki...), rezervat u moru, geografski, geoloki... SPELEOGENEZA - dio speleologije koji istrauje uvjete nastajanja i procese razvoja pilja. SPELEOGRAFIJA - dio speleologije koji opisuje obiljeja i raspored elemenata pilja. SPELEOLOGIJA - znanost o prirodnim upljinama u Zemljinoj kori koje se mogu izravno istraivati. SPIRANJE - destrukcijsko djelovanje vode kinice, snijenice i sonice niz padinu pod utjecajem gravitacije. SPLAV - plovilo, najee nainjeno sastavljanjem vie balvana, koji plutaju noeni strujom rijenog toka. SPLAVARENJE - prijevoz uglavnom povezanih trupaca vodenim putem. SPOMENIK PRIRODE - pojedinani izvorni objekt ili skupina objekata ive odnosno neive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturnu vrijednost. Moe biti: geoloki, geomorfoloki, hidrografski, zatim rijetki primjerak drvea te prostorno mali botaniki i zooloki lokalitet. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini nisu doputene djelatnosti kojima se mogu ugroziti njegova prirodna obiljeja. SPREADING v. RAZMICANJE SPRUD (PRUD, LIDO) - pjeani akumulacijski oblik uz obalu, nastao uslijed stalnog djelovanja obalnih struja i vjetra. SREDNJA TEMPERATURA ZRAKA - prosjene vrijednosti izraunatih temperatura tijekom dana, mjeseca, godine i duih vremenskih razdoblja. Mogu se izraunati i prosjene vrijednosti apsolutnih minimalnih i apsolutnih maksimalnih temperatura tijekom odreenog razdoblja.

SREDOGORJE - gorski reljefni tip s nadmorskim visinama izmeu 500 i l 000 metara. SREDOZEMLJE (MEDITERAN) - Sredozemno more s okolnim prostorom Europe, Azije i Afrike koji je usmjeren prema njegovim obalama, u kojem se osjeaju tragovi zajednike prolosti i koji je obiljeen slinim nainom ivljenja. SREDOZEMNA KLIMA - tip klime s vruim i suhim ljetima, a blagim i kiovitim zimama. Vie padalina, uglavnom u obliku kie, izlui se u hladnijem dijelu godine.
STABLO IVOTA - v. DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA

STATISTIKA - znanost o metodama istraivanja i prouavanja masovnih pojava (stanovnitvo, proizvodnja, promet i sl.) izraenih u brojevima. STAZA (PUTANJA) - crta to je opisuje neko tijelo pri svojem gibanju. STEPA - travnata podruja umjerenih pojasa gdje je koliina padalina mala i rasporeena na kratka razdoblja. Danas su veinom pretvorene u itnice. STEPSKA KLIMA - tip klime suhih stepskih prostora s prosjeno 250-500 mm padalina, ali sa znatnim odstupanjima pojedinih godina. STIJENE - nakupine minerala koji izgrauju Zemljinu koru. Prema postanku dijele se na: magmatske, sedimentne i metamorfne. STIJENSKE LAVINE - iznenadno i brzo gibanje (odronjavanje) stijena (esto pomijeanih sa snijegom, ledom i zemljom) niz strme padine visokih planina. Uzrokuju ih velike nakupine tronog i vodom natopljenog materijala koji esto pod snjenim pokrivaem gubi stabilnost. STOARSTVO - uzgoj svih vrsta domaih ivotinja za dobivanje prehrambenih proizvoda. U sklopu stoarstva razvija se govedarstvo, ovarstvo, peradarstvo, pelarstvo... STOPA PRIRODNOG PORASTA/PADA BROJA STANOVNIKA - relativna vrijednost koja pokazuje razliku izmeu stope rodnosti i stope smrtnosti, iskazuje se u postocima ili promilima promatranog stanovnitva u jedinici vremena, najee godini (godinja stopa) i u odreenom prostoru. Izraunava se tako da se od broja ivoroenih oduzme broj umrlih, razlika se pomnoi s tisuu i podijeli s ukupnim brojem stanovnika godine za koju se stopa rauna. Ako je broj ivoroenih vei od broja umrlih, govorimo o godinjoj stopi porasta, odnosno ako je broj ivoroenih manji od broja umrlih, rije je o godinjoj stopi pada broja stanovnika. STOPA RODNOSTI - relativna vrijednost ili broj pojava (poroaja) koji se iskazuje u postocima ili promilima promatranog stanovnitva u jedinici vremena, najee godini (godinja stopa) i u odreenom prostoru. Godinja stopa rodnosti jest broj roenih na tisuu stanovnika. Izraunava se tako da se broj roenih (obino ivoroenih) pomnoi s tisuu i podijeli s ukupnim brojem stanovnika godine za koju se stopa rauna. STOPA SMRTNOSTI - relativna vrijednost ili broj pojava (umiranja) koji se iskazuje u postocima ili promilima promatranog stanovnitva u jedinici vremena, najee godini (godinja stopa) i u odreenom prostoru. Godinja stopa smrtnosti jest broj umrlih na tisuu stanovnika. Izraunava se tako da se broj umrlih pomnoi s tisuu i podijeli s ukupnim brojem stanovnika godine za koju se stopa rauna. 58

STADIJALI - faze zahlaenja zbog manjih klimatskih promjena unutar jednoga glacijala. STAJAICA - voda koja ne tee. STAJALITE - mjesto (toka) na kojem stojimo dok promatramo oko sebe. STAKLENIKI UINAK - 1. pojava zagrijavanja atmosfere zbog kratkovalne radijacije Sunca i dugovalne radijacije povrine Zemlje; 2. kratkovalno zraenje Sunca nesmetano prolazi kroz staklo staklenika, a zagrijano tlo i biljke zrae dugovalnom radijacijom koja ne prolazi kroz staklo, jer je ono nepropusno za dugovalnu radijaciju. Na taj se nain grije zrak u stakleniku, a u stvarnosti, zbog oneienja zraka smanjuje se propusnost atmosfere i gubitak topline. To ima za posljedicu zagrijavanje niih slojeva atmosfere i Zemljine povrine, sa svim posljedicama za ivot na Zemlji. STALAGMIT v. SIGA STALAGNAT v. SIGA STALAKTIT v. SIGA STANAC - matina stjenovita podloga na kojoj se razvijaju slojevi tla. STANITE (BIOTOP) - ue ivotno podruje na kojemu postoje ivotni uvjeti za odreen broj razliitih biljaka i ivotinja (npr. uma, jezero, livada...). STANOVNITVO (PUANSTVO) - ukupan broj osoba koje borave na nekom prostoru; skup u kojem svaka jedinka ima svoja posebna obiljeja. Moemo govoriti o stanovnitvu svijeta, kontinenata, zemalja, regija i naselja, sve do najmanjih prostornih jedinica. STARI SVIJET - skupni naziv za Europu, Aziju i Afriku, kontinente na kojima se razvila dananja civilizacija i proirila na Novi svijet. STAROSJEDILAC - stanovnik koji od davnine boravi u nekom kraju.

STRANE SVIJETA - smjerovi pomou kojih se orijentiramo na obzoru. Postoje etiri glavne strane svijeta: istok (I), zapad (Z), sjever (S) i jug (J). Za detaljniju orijentaciju upotrebljavaju se najmanje etiri sporedne strane svijeta: sjeveroistok (Sl), sjeverozapad (SZ), jugoistok (JI) i jugozapad (JZ). U meunarodnoj uporabi koriste se engleski nazivi za strane svijeta: North (N) - sjever, East (E) - istok, South (S) - jug i West (W) - zapad.

STUPANJ AUTOMOBILIZACIJE AUTOMOBILIZACIJA

v.

STUPANJ INDUSTRIJALIZACIJE - metoda koja stavlja broj industrijskih radnika u odnos s brojem stanovnika (broj industrijskih radnika na tisuu stanovnika). STUPANJ URBANIZACIJE - postotni udio gradskog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu odreene regije ili drave. Pokazatelj je gospodarske i ukupne razvijenosti. Vei stupanj urbanizacije odraava vii stupanj razvijenosti i obrnuto, zemlje s niskim stupnjem urbanizacije ujedno su slabije razvijene drave. STUPANJSKA MREA MREA v. KOORDINATNA

Strane svijeta STRATIGRAFIJA - znanstvena disciplina u okrilju geologije koja rekonstruira geoloku prolost Zemlje, prouava slojeve Zemljine kore, njihov postanak i kronoloki red. STRES - sile koje uslijed stalnih unutarnjih tlakova djeluju na odreeni obujam stijena u litosferi. Zbog toga su stijene izloene deformacijama koje se izraavaju u promjeni njihova oblika i obujma. STRIJE - uski ljebovi ili brazgotine na otpornim stijenama preko kojih je prolazio ledenjak. Nastale su urezivanjem kamenja koje je ledenjak nosio na dnu. STROGI REZERVAT - podruje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnou. U njemu je zabranjena svaka djelatnost koja bi mogla naruiti prirodu. STRENIK (HORST, TIMOR) - izdignuti dio Zemljine povrine izmeu dva ili vie rasjeda. Nastaje bonim stepeniastim sputanjem dijelova Zemljine kore du vie normalnih rasjeda, dok sredinji dio zaostaje i stri u odnosu prema bokovima. Moe nastati i izdizanjem sredinjeg dijela iznad bonih dijelova. STRUKTURA (SASTAV) STANOVNITVA razdioba stanovnitva prema obiljejima pojedinaca. Razlikujemo bioloku strukturu (dobnu i spolnu), gospodarsku (gospodarske djelatnosti), profesionalnu (zvanje i zanimanje), obrazovnu (kolska sprema), narodnosnu (nacionalnost), religijsku (vjeroispovijest), kulturno-etniku (posebnost batine) i druge strukture. STUPANJ -1/360 kuta to ga opisuje polumjer krunice pri punom okretaju oko sredita (360-ti dio kruga). Oznaava se simbolom (). Za tonije odreivanje neke toke na Zemlji stupnjevi se dijele na minute i sekunde. Stupanj (1) ima 60 minuta (60'). a minuta ima 60 sekundi (60"). 59

SUB - predmetak u sloenicama koji se odnosi na ispod (npr. subregija, subpolarni). SUBDUKCIJA v. PODVLAENJE SUBEKUMENA - prostori izrazito rijetke naseljenosti na Zemlji (demografska polupusto). SUBLIMACIJA - izravni prijelaz plinovitog u kruto stanje. SUBLITORAL - dio morskog dna na elfu (do dubine od 200 metara). SUBPOLARNI POJAS - prijelazno podruje izmeu umjerenoga i polarnog pojasa; zimi ima obiljeja polarnoga, a ljeti umjerenoga pojasa. SUBREGIJA - prostor organizacijske povezanosti sredita nieg stupnja centraliteta i manjeg broja stanovnika. SUBURBANIZACIJA proces nastajanja prigradskih naselja kao posljedica preseljavanja radnika blie gradovima i industriji, tako da se na gradskoj periferiji (rubu) grade kue za stanovanje. SUBURBIJ podgrae srednjovjekovnoga europskog grada koje se sastoji od stambenih kua, obrtnikih radionica i gostionica. Takvi gradovi su imali naglaenu sajminu i trgovaku funkciju, a sustav ulica je bio usredotoen na obranu izvana i na sredinji trg. U novije vrijeme suburbijem se nazivaju satelitska naselja nastala suburbanizacijom. SUFICIT - viak prihoda nad rashodima (npr. proraunski suficit, trgovinski suficit). SUFOZIJA - erozija klastine podloge vodom koja pritjee kroz krki pokrov ili erozija rahlog pokrova vodom koja protjee upljinama pokrivenog kra. SUHA DOLINA - dolina kojom ne protjee tekuica. Suha dolina u kru obino ima kanjonski izgled.

SUHOZID - tehnika izgradnje zidova od kamena bez uporabe veziva, gradnja na suho. Upotrebljava se za ograivanje panjaka, ume i manjih obradivih povrina u sredozemnim krajevima zbog nedostatka obradivog tla; gromaa. SUMAGLICA v. MAGLA SUMRANICA - uski granini pojas izmeu osvijetljenog i neosvijetljenog dijela Zemlje. SUMRAK - vrijeme nakon zalaska (suton) i pred izlazak Sunca (svitanje) najednom dijelu Zemljine povrine. Atmosfera je tada osvijetljena Sunevim svjetlom koje se rasprava i u podruju sumraka posredno osvjetljava Zemlju. Jaina rasprene svjetlosti najvie ovisi o kutu Sunevih zraka. SUNCE - golemo uareno plinovito nebesko tijelo, zvijezda najblia Zemlji i sredinje tijelo Suneva sustava. Ima polumjer 696 000 km, a starost oko 4,5 milijardi godina. Temperatura Suneve povrine iznosi oko 6 100 C. Srednja udaljenost Zemlje od Sunca iznosi 150 milijuna km. SUNCOSTAJ (SOLSTICIJ) - dan kad se Sunce nalazi u zenitu iznad jedne od obratnica. Nad sjevernom obratnicom to je 21. lipnja (ljetni suncostaj za stanovnike sjeverne, a zimski za stanovnike june polutke) kada je na sjevernoj polutki dan najdui, a no najkraa (tada je na junoj polutki dan najkrai, a no najdua). Nad junom obratnicom to je 21. prosinca (ljetni suncostaj za stanovnike june, a zimski za stanovnike sjeverne polutke) kada je na junoj polutki dan najdui, a no najkraa (tada je na sjevernoj polutki dan najkrai, a no najdua). SUNEV SUSTAV - skupina nebeskih tijela za koju je bitna Suneva privlana sila i energija zraenja. Oko Sunca krue planeti, njihovi sateliti, planetoidi, kometi, meteoriti, estice praine i plin meuplanetarnoga prostora. Sunev sustav proet je gravitacijom, magnetnim poljem i poljem zraenja. SUNEV VJETAR - ionizirane estice izbaene iz gornjih slojeva Suneve atmosfere brzinom od oko 500 km/s. Sunev vjetar obrazuje Zemljinu magnetosferu te pridonosi stvaranju repova kometa. SUNEVE PJEGE - tamna podruja sniene temperature u Sunevoj fotosferi promjera 7 000 do 40 000 km. Javljaju se u skupinama od nekoliko desetaka pojedinanih pjega iji vijek trajanja, proporcionalno njihovoj veliini, moe biti od nekoliko sati do nekoliko mjeseci. SUNEVO ZRAENJE (RADIJACIJA) - ukupna energija zraenja (elektromagnetska radijacija) koju emitira Sunce, a iri se na sve strane kroz svemirski prostor. Malen dio ukupnog zraenja (manje od milijarditoga) stie do Zemlje.

SUPERPOPULACIJA - proces poveanja broja stanovnika u nekom kraju ili dravi. SUPTROPSKE KULTURE - kultivirane biljke koje uspijevaju u prijelaznom podruju izmeu arkoga (tropskoga) i umjerenih pojasa (npr. sezam, mak, pamuk). SUPTROPSKI POJAS - prijelazno podruje izmeu tropskoga i umjerenog pojasa. Ljeti ima obiljeja tropskog, a zimi umjerenog pojasa. SUA - nedostatak vode potrebne za ivot biljaka i ivotinja. SUTJESKA (KLISURA) - krae usko i duboko suenje rijene doline strmih strana. Sutjeske su nastale dubinskom erozijom (kod nas najee u vapnencima). SUTOK - mjesto spajanja veih i znaajnijih tekuica. SUTON - v. SUMRAK SUVATI - planinski panjaci; travnata podruja u planinskim prostorima irom svijeta koja se prostiru iznad zone ume. SVEMIR (KOZMOS) - prostorno i vremenski beskonaan svijet koji nas okruuje. Istraivanjem njegova ustroja i razvoja bavi se kozmologija. Dosadanjim opaanjima dostupan je samo mali dio Svemira u kojem se nalazi oko 100 milijardi galaksija. SVEMIRSKA PRAINA - krute estice koje se nalaze u Svemiru; povremeno padaju i na Zemlju. SVIJET - Zemlja sa svim svojim stanovnicima, ivotni prostor ljudskog roda (cjelina naseljenih podruja na Zemlji). SVINJOGOJSTVO - grana stoarstva koja obuhvaa uzgoj i gospodarsko iskoritavanje svinja. SVITANJE v. SUMRAK
SVJETLOSNA GODINA v. GODINA SVJETLOSTI

SVJETLOST - vidljivo elektromagnetsko zraenje. SVJETSKO MORE v. MORE SVOD v. TIT SVOJSTVA MORA - temeljna svojstva mora su: temperatura, slanost, prozirnost i boja.

60


EERNA REPA - zeljasta biljka keja se najvie uzgaja u umjereno toplim predjelima radi dobivanja eera iz zadebljanog korijena. EERNA TRSKA - viegodinja zeljasta biljka iz porodice trava. Uzgaja se u tropskim krajevima radi dobivanja eera iz stabljike. ELF v. KONTINENTSKI ELF IROKO - v. JUGO KOLSTVO - drutvena djelatnost koja obuhvaa ukupnost organizacije i djelovanja kola kao odgojno-obrazovnih ustanova. KRAPAR (LJUT) - stjenovito i teko prohodno krako podruje s naglaenim krapama. KRAPE (GRIINE) - mikrokrki reljefni oblici, nepravilna ljebasta udubljenja na vapnencima meusobno odijeljena otrim bridovima i izduena u smjeru otjecanja vode koja korozijom nagriza vapnenac. KRILJAVCI - metamorfne stijene s paralelnom strukturom koje se daju razdvojiti u ploe. Nazivaju se po glavnim sastojcima (npr. glineni kriljavci, vapnenaki kriljavci) ili po nekoj vanoj primjesi (uljni kriljavci, ugljeni kriljavci). KRILJAVOST - strukturno obiljeje mnogih metamorfnih stijena nastalo prekristalizacijom minerala. KRIP - udubina u karbonatnim stijenama, osobito u istim vapnencima. Izduena je du pukotina, duboka je do 4 m, a iroka do l m. LJUNAK - sediment sastavljen od nepovezanih, zaobljenih oblutaka (valutica) stijena ili minerala. Slui kao graevni materijal. OGUNAT - (jap. shogun, vojskovoa) japanski tradicionalni sustav malih feudalnih zatvorenih posjeda. ogunat je sruen u revoluciji 1868. nakon ega se Japan postupno poeo ukljuivati u sustav svjetske politike i razmjene robe i ideja. PILJA - prirodna podzemna ili podvodna upljina (ili sustav upljina) razvijena preteito u vodoravnom smjeru. Nastaje najee u vapnenakim stijenama mehanikim i korozivnim djelovanjem podzemnih voda. PILJSKI SUSTAV - skupina podzemnih upljina koje su meusobno povezane prohodnim kanalima ili dokazanom cirkulacijom vode u podzemlju.

RAFIRANJE - metoda prikazivanja reljefa na geografskim kartama s pomou crtica razliite duljine, debljine i gustoe da bi se dobila iluzija nagnutosti padina. Due, tanje i rjee crte oznauju manji nagib i obrnuto (krae, deblje i gue crte oznauju vei nagib). TIT (SVOD) - najstariji denudirani dio kontinenta, nii u sreditu a izdignut prema rubovima (Kanadski tit, Baltiki tit). UMA - biljna zajednica u kojoj su prvenstveno zastupljene razne vrste drvea. Sloen je kopneni ekoloki sustav koji ima svojstvo samoobnove i samoregulacije. Funkcije ume su: robna (proizvodnja drvne biomase), opekorisna (regulacija reima voda, utjecaj na klimu), zatitna (spreavanje erozije, zatita od vjetrova, smirivanje pijeska) i rekreativna (odmor, planinarenje, port). UMARSTVO - gospodarska grana koja se bavi uzgojem, odravanjem i iskoritavanjem uma.

61

T
TAFONI - polukrune udubine modelirane korozijskim utjecajem vode u podnoju vapnenakih i granitnih blokova, a uz obalu mora uinkom solnice i vjetra. TAJFUN - v. CIKLON TAJGA gusta subarktika vazdazelena crnogorina uma jele, smreke i bora. Jo se naziva borealna uma, a prostire se sjevernim predjelima Euroazije i Sjeverne Amerike. TAKIR - naziv za glinovite pustinje koje nastaju na dnu zatvorenih suhih zavala. TALONE (SEDIMENTNE) STIJENE - stijene nastale ovrivanjem sedimenata, odnosno taloenjem estica stijena nastalih troenjem (pjeenjak, lapor...), ostataka biljaka i ivotinja (vapnenac, kreda, ugljen...) ili izluivanjem iz otopina (sol, gips...). TALVEG - nepravilna linija najdublje dijelove rijenog korita. TAPIOKA - v. MANIOKA TARO - biljka (gomoljika) tropskih krajeva Azije, Afrike i Australije iji veliki gomolji slue za hranu. TEENJE ZEMLJITA - v. SOLIFLUKCIJA TEHNOLOKI PARKOVI - specifine industrijske zone obino planski izgraene uz gradove s veom koncentracijom visokoobrazovanih kadrova. Obuhvaaju istraivake laboratorije, proizvodnju manjih serija specijaliziranih roba i servise. Kroz njih se ostvaruje aktivna sprega znanosti, gospodarstva i poslovanja. Planski izgraeni veliki tehnoloki parkovi jo se nazivaju tehnopolisi. TEHNOPOLISI - v. TEHNOLOKI PARKOVI TEKSTURA - vidljivi vanjski znak neke strukture ili sastava (npr. veliina zrna tla ili drugih sedimenata, slojevitost rudnih naslaga, presjeka debla i sl.). TEKTONIKA - grana geologije koja prouava strukturu i dinamiku (boranje, rasjedanje) litosfere ili njezinih dijelova. TEKTONIKA PLOA - osnovna teorija moderne geologije prema kojoj se litosfera sastoji od sedam osnovnih i vie manjih litosfernih ploa, u relativnom gibanju. One se na rubovima odnosno mjestu dodira razmiu ili ire (spreading). podvlae jedna pod drugu (subdukcija) ili horizontalno pomiu jedna uz drugu. koja povezuje

TEKTONSKA GRABA (ROV) - reljefni oblik nastao sputanjem i usjedanjem dijelova Zemljine kore du jednog ili vie normalnih i uglavnom usporednih rasjeda. TEKTONSKE PLOE v. LITOSFERNE PLOE TEKTONSKI POKRETI - skupni naziv za sve pokrete i poremeaje u Zemljinoj unutarnjosti koji su uzrokovani endogenim silama. Njima su stvoreni glavni oblici reljefa na Zemlji, a manifestiraju se u vidu epirogenetskih (kojima su stvoreni kontinenti i oceani) i orogenetskih pokreta (nabiranja i rasjedanja). TEKUICE (VODENI TOKOVI) - skupni naziv za vode koje teku po povrini kopna (rijeke, potoci) pod utjecajem sile tee. Prema koliini vode tekuice mogu biti stalne, periodine (sezonske) i povremene (epizodne). TELEKOMUNIKACIJE - skupni naziv za sredstva komuniciranja na velike udaljenosti. Obuhvaaju odailjanje, prijenos i primanje informacija, zvuka, slike i teksta elektrinim vodiima, svjetlovodima i beino (elektro-magnetskim valovima). TEMATSKI GLOBUS v. GLOBUS TEMATSKI ZEMLJOVIDI - sadre osnovne geografske elemente kao podlogu na kojoj je prikazana rasprostranjenost neke prirodne ili drutvene pojave ili procesa. Razlikujemo: geoloke, pedoloke, vegetacijske, klimatske, povijesne, politike, demografske, gospodarske, prometne, turistike i druge zemljovide. TEMELJNICA - voda u podzemlju koja se nakuplja iznad vododrivog sloja i ispunjava sve pore, upljine i pukotine. TEMPERATURA - (lat. temperies, blaga toplina) stupanj toplinskog stanja tijela ili sustava. Uzrok je toplinskom toku od tijela vie temperature na tijelo nie temperature. TEMPERATURNI OBRAT (INVERZIJA) stanje atmosfere kada se temperatura s visinom poveava (umjesto smanjuje). Ta je pojava esta zimi u konkavnim oblicima reljefa, na ijem se dnu nagomilava relativno tei hladan zrak. U manjoj mjeri nastaje u ljetnim noima. TERASE - 1. obradive povrine na padinama breuljaka podzidane ili ograene suhozidima. Stvorio ih je ovjek mukotrpnim radom, osobito u sredozemnim krajevima pa na njima prevladavaju maslinici i vinogradi; 2. rijene terase. TERCIJAR - starije razdoblje kenozoika koje je trajalo oko 64 milijuna godina. Dijeli se na paleogen s tri epohe (paleocen, eocen, oligocen) i neogen s dvije epohe (miocen i pliocen). Raspored kopna i mora postao je slian dananjemu. Snano se 62

razvijaju kritosjemenjae, prevladavaju sisavci.

meu

ivotinjama TEKA INDUSTRIJA - skupni naziv za grane industrijske proizvodnje koje proizvode sredstva za rad (strojeve, ureaje) namijenjena buduoj proizvodnji. TETIS - velika mediteranska geosinklinala koja se protezala, tijekom geoloke prolosti (od paleozoika do tercijara), izmeu sjevernoeuropskog i afrikog kontinentskog bloka te od dananjega Atlantskog do Tihog oceana. Iz nje su se tijekom tercijara izdigle Alpe, Dinarsko gorje, Karpati, Apenini, Atlas, Kavkaz i Himalaja. TIKOVINA (tikovo drvo) - kvalitetno i trajno drvo iz jugoistone Azije koje se rabi u brodogradnji i graevinarstvu. TIKOVO DRVO v. TIKOVINA TIL - materijal nastao brazdanjem podloge destrukcijskim radom ledenjaka (egzaracijom). TIMOR v. STRENIK TIINA - vrijeme bez vjetra; mirno, tiho vrijeme. TJEDAN - kalendarsko razdoblje od sedam dana koje se periodino ponavlja, obino od ponedjeljka do idue nedjelje. TJEME - najvii dio antiklinale. TJESNAC - uzak i relativno kratak morski pojas izmeu dva nasuprotna kopna, odnosno dva otoka ili otoka i kopna, koji spaja dvije vee morske povrine. TLAK ZRAKA (ATMOSFERSKI TLAK) - tlak (teina) stupca zraka iznad jedinine povrine (cm2). Standardni tlak zraka iznosi 1013 hektopaskala (hPa) ili milibara (mbar) i predstavlja granicu izmeu visokoga i niskog tlaka zraka. TLO - povrinski rastresiti sloj Zemljine kore. Nastaje troenjem tvrdoga supstrata litosfere i isprepletenim djelovanjem mnogih initelja. Sastoji se od mineralne i organske materije, vode i zraka te je osnova za ivot biljaka. Predstavlja most izmeu ive i neive prirode. TOILO - ljebasto udubljenje niz padinu nastalo razaralakim djelovanjem padinskog materijala (osulina ili sipara) pod utjecajem gravitacije i egzogenih procesa. TOMBOLO v. PRIMOTEN TOPLICE (TERME, TERMALNA VRELA) izvori vode koja ima temperaturu viu od srednje godinje temperature kraja u kojem se nalaze. TOPLINA - oblik energije kojim se oituje unutarnja energija tijela.

TERCIJARIZACIJA - pojava karakteristina za razvijene zemlje u kojima se veina aktivnog stanovnitva bavi tercijarnim (uslunim) djelatnostima.
TERCIJARNI SEKTOR v. SEKTORI DJELATNOSTI

TERITORIJ - podruje odreene prostorne cjeline (npr. teritorij opine, grada, drave). U nekim federativnim dravama (npr. SAD) podruje kojim izravno upravlja savezna vlada. TERITORIJALNO MORE - pojas mora koji lei uz obalu ili vanjsku granicu unutarnjih morskih voda u odreenoj irini, koju svaka drava odreuje svojim propisima. Najmanja irina iznosi 3, a najvea 12 morskih milja. Teritorijalno more dio je dravnog podruja i obalna drava ima na njemu punu suverenost, ali strani brodovi imaju pravo nekodljivog prolaza. Dravna suverenost protee se i na prostor ispod morske povrine kao i na zrani prostor iznad teritorijalnog mora. TERMALNA VRELA v. TOPLICE TERME v. TOPLICE TERMIKI EKVATOR - krivulja koja povezuje mjesta najviih temperatura zraka na svakom podnevniku. Najvie temperature na svakom podnevniku su razliite. Obino se ucrtavaju najvie godinje ili najvie srednje mjesene temperature u srpnju i sijenju. TERMO - predmetak u sloenicama koje se odnose na temperaturu. TERMOELEKTRANA - elektrana u kojoj strojeve za proizvodnju elektrine struje pokree para koja se zagrijava izgaranjem ugljena, nafte ili zemnog plina. TERMOGRAF - instrument biljeenje temperature. za kontinuirano

TERMOGRAM - dijagram na kojemu je krivuljom zabiljeena temperatura zraka pomou termografa. TERMOKLINA - morski sloj s najveom razlikom temperature, odnosno sloj s najveim vertikalnim gradijentom temperature. Nastaje zbog razliite temperature mora na raznim dubinama. TERMOMETAR (TOPLOMJER) - instrument za mjerenje temperature. TERMO-MINERALNA VODA - voda iz podzemlja ija je temperatura via od srednje godinje temperature kraja u kojem se nalazi, a obogaena je otopljenim mineralima. Koristi se u ljeiline svrhe. TERRA ROSSA - v. CRVENICA 63

TOPLINSKI POJASI - zone Zemljine povrine s odreenim klimatskim znaajkama izdvojene prema kutu upada Sunevih zraka i zagrijavanju Zemlje. Razlikujemo pet toplinskih pojaseva: arki ili tropski (protee se izmeu sjeverne i june obratnice), sjeverni umjereni (smjeten izmeu sjeverne obratnice i sjeverne polarnice), juni umjereni (smjeten izmeu june obratnice i june polarnice), sjeverni polarni (podruje izmeu sjeverne polarnice i sjevernog pola) i juni polarni (podruje izmeu june polarnice i junog pola). TOPLOMJER v. TERMOMETAR TOPOGRAFIJA - opis i predoivanje zemalja i njihovih dijelova na kartama ili mapama sa svim prirodnim oblicima i umjetnim objektima na povrini Zemlje. TOPOGRAFSKA KARTA (ZEMLJOVID) detaljna predodba manjeg dijela Zemljine povrine izraena na temelju snimanja zemljita. Izrauje se u mjerilima 1:10 000, 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000 i 1:200 000. TOPOGRAFSKI ZNAKOVI - vrsta kartografskih znakova kojima se geografski sadraj predouje na zemljovidu (topografskoj karti). TOPONIMI - zemljopisni (geografski) naselja, mora, rijeka, jezera, planina... nazivi

TRANZIT - prijevoz robe ili putnika iz jedne zemlje u drugu kroz zemlju koja lei izmeu njih (tranzitni prijevozni). TRAVNJACI - skupni naziv za travnate povrine koje mogu biti prirodne i umjetne. Postanak prirodnih travnjaka (savane, stepe, visokoplaninski travnjaci) uvjetovanje klimom. Umjetni travnjaci su otvorene povrine njegovane tako da na njima raste trava. Prema nainu iskoritavanja travnjaci se dijele na panjake i livade. TRESET - fosilna tvar nastala pougljivanjem (karbonizacijom) movarne vegetacije. TRESETITE - podruje na kojemu nastaje treset ili gdje ima treseta (v. TRESET). TRGOVINA - gospodarska djelatnost u kojoj pojedinci i poduzea posreduju izmeu proizvodnje i potronje kao kupci i prodavatelji dobara i usluga te organizatori trita. Ona omoguuje najbru i najuspjeniju povezanost proizvoaa i potroaa. TRGOVINSKA BILANCA - razlika izmeu ostvarenog izvoza i uvoza; sustavan pregled svih transakcija koje se odnose na razmjenu robe izmeu zemlje koja je izrauje i svih ostalih zemalja. Izrauje se na temelju carinske statistike vanjske trgovine za odreeno razdoblje, najee jednu kalendarsku godinu. TRIANGULACIJA - odreivanje poloaja glavnih toaka (trigonometara) na Zemljinoj povrini tako da one tvore trokute, a izmeu kojih je poznata duina jedne stranice i sva tri kuta. Vie trokuta povezanih zajednikim stranama tvori triangulacijsku mreu.
TRIANGULACIJSKA MREA v. TRIANGULACIJA

TORNADO - razorni vrtloni vjetar, veinom u unutarnjosti SAD, praen zranim lijevkom koji se sputa iz grmljavinskog oblaka do tla. Brzina vjetra esto znatno prelazi i 150 km/h. TRABANT - pratilac, u astronomiji oznaava satelit, u urbanoj geografiji satelitsko naselje izvan mea gradske regije. TRAJEKT - specijalno izgraeni brod za prijevoz vozila, putnika i robe na kratkim udaljenostima. Brod ima ulaz i izlaz za vozila tako da vozila mogu lako ui i izai. TRANSGRESIJA MORA - podizanje morske razine i potapanje dijelova kopna zbog sputanja njegovih dijelova ili povienja morske razine. TRANSHUMANCA - sezonsko kretanje (selidba) dijela stanovnitva i stoke specifina za Sredozemlje. Uzgon stoke u planinu vrio se u poetku ljeta, a izgon s planine u poetku jeseni. Novi oblici ivota i gospodarske djelatnosti gotovo su potpuno potisnuli transhumancu iz Sredozemlja. TRANSPIRACIJA - proces u kojemu biljke isparavaju vodu koju korijenjem dobivaju iz tla. TRANSVERZALAN (poprean, presjean) najea oznaka za prometni pravac koji se prua popreno u odnosu prema nekom drugom zemljopisnom sadraju; pravac koji popreno sijee druge pravce. 64

TRIGONOMETAR - toka na terenu izraunana triangulacijom; osnova pri geodetskom izmjeru. TRIGONOMETRIJA - grana geometrije u kojoj se promatraju odnosi meu stranicama i kutovima trokuta. Primjenjuje se u izradi triangulacijske mree prilikom premjeravanja zemljita. TRIJAS - prvo razdoblje mezozoika koje je trajalo oko 35 milijuna godina. Dijeli se na donji, srednji i gornji. ivi svijet karakteriziraju golosjemenjae, vodozemci, ribe, gmazovi, a pojavljuju se i prvi sisavci. TROPOSFERA - donji i najgui dio atmosfere u kojem se zbivaju vremenske promjene. TROPSKA GODINA - vrijeme izmeu dva uzastopna prolaza Sunca kroz proljetnu toku (365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi). TROPSKE KULTURE - skupni naziv za sve kultivirane biljke koje su podrijetlom ili se preteito uzgajaju u tropskom pojasu (npr. eerna trska, aj,

banana, juta, konoplja, kava, manioka, kakaovac, vanilija, kauukovac...). TROPSKI POJAS v. TOPLINSKI POJASI TROENJE STIJENA - raspadanje vrste (matine) stijene koje moe biti: mehaniko (usitnjavanje stijena u vee ili manje ulomke bez njihovog mineralnog mijenjanja), kemijsko (nastaje nizom kemijskih procesa u stijenama pri emu se mijenja njihov mineralni sastav) i organogeno (djelovanje mikroorganizama i biljnog raslinja). TRINO GOSPODARSTVO - suvremeno gospodarstvo utemeljeno na sueljavanju ponude i potranje robe, usluga, vrijednosnica i novca. Ponuda i potranja odreuje njihove koliine koje se prodaju, odnosno kupuju, kao i cijene koje se pritom postiu na nacionalnom i meunarodnom tritu. TRITE - ekonomski prostor na kojemu se sueljavaju ponuda i potranja robe, usluga, vrijednosnica i novca, odreuju njihove koliine koje se prodaju, odnosno kupuju, kao i cijene koje se pritom postiu. TUA (GRAD) - najkrupniji oblik padalina. Tua ima nepravilni oblik velikih estica leda ili ledenih kuglica obino promjera 5-50 mm. Nastaje u olujnim oblacima kad nagle ulazne i vrtlone struje nose pothlaene kapljice koje se u dodiru sa zrncima leda brzo pretvaraju u zrna tue. Padalina je toplog dijela godine i vrlo tetna prirodna pojava, osobito za poljoprivredu. TUF v. VULKANSKI PRAINAC TUMA (LEGENDA) - objanjenje kartografskih (topografskih) znakova na geografskim kartama ili planovima bez obzira na njihovu vrstu. TUNDRA - biljni pokriva u podruju polarne klime koji ini oskudno raslinje (liajevi, mahovine i rijetko krljavo grmlje) rasprostranjeno u movarnim subarktikim prostorima Euroazije i Sjeverne Amerike (sjeverno od tajgi). TUNEL - podzemni prolaz prokopan kroz brdo, ispod rijeke ili mora. Slui za provoenje prometnica ili u hidrotehnike svrhe (vodovod, odvodnjavanje, dovod vode u hidroelektrane). TUPINA - v. LAPOR TURBULENCIJA - l. termika turbulencija, vrtlono strujanje, kaotino gibanje zraka kao posljedica dizanja toplog zraka na ije mjesto struji hladni zrak. Vrtloenje je burnije to je razlika u temperaturi izmeu niih i viih slojeva vea Time se zrak mijea tako da se prenosi toplina i izjednauje temperatura- 2. mehanika turbulencija, vrtlono gibanje pod utjecajem strujanja zraka i trenja uz podlogu.

TURIZAM - gospodarska djelatnost koja obuhvaa ukupnost odnosa i poslova vezanih uz putovanja, privremeni boravak ljudi izvan njihova prebivalita radi odmora, lijeenja, razonode i sl. Turizam ne obuhvaa putovanja i privremeni boravak u drugim mjestima kojima je svrha uobiajeno obavljanje posla i postizanje neke materijalne zarade. TVORNICA vei proizvodni pogon s mehaniziranim procesom proizvodnje i podjelom rada u tom procesu. TVRAVA - samostalna tvrda graevina s kulama, namijenjena trajnom boravljenju vladara i feudalaca uglavnom u kasnom srednjem vijeku.

65

U
UDOLINA - izduena udubina bez vodenog toka. UDUBINE skupni naziv za negativne morfostrukture: zavale, kotline, udoline i doline. UGLJEN - prirodno kruto gorivo nastalo pougljenjeni biljnih ostataka, tj. truljenjem bez prisustva kisika. Ugljene naslage nastale su tamo gdje je u davnoj geolokoj prolosti bilo bujno raslinje kojem su ostaci postupno prekriveni mlaim naslagama. Prema stupnju pougljenja (karbonizacije) razlikujemo vie vrsta ugljena: treset, lignit, smei ugljen, kameni ugljen i antracit. Ugljen je vaan energetski izvor. UGOSTITELJSTVO - gospodarska djelatnost koja obuhvaa poslovanje hotela, restorana, kavana, pansiona i odmaralita; prua smjetaj, priprema i prodaje hranu i pia. UJEDINJENI NARODI (UN) - meunarodna organizacija drava osnovana 1945. radi ouvanja mira i sigurnosti, razvijanja prijateljskih odnosa meu narodima i ostvarivanju suradnje u rjeavanju meunarodnih problema gospodarska politike, socijalne, kulturne i humanitarne prirode. ULANANO GORJE - v. MLADE NABRANE PLANINE ULJARICE - biljke kojima plodovi ili sjemenke sadre jestiva ili tehnika ulja (soja, suncokret, uljna repica, maslina, sezam, lan). ULJUDBA v. CIVILIZACIJA UMJERENI POJASI v. TOPLINSKI POJASI UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) -Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, specijalizirana ustanova UN osnovana 1946. sa sjeditem u Parizu. UNICEF (United Nations International Children's Emergency Fund) - meunarodni djeji fond Ujedinjenih naroda za hitne potrebe, specijalizirana ustanova UN osnovana 1946. UNUTARNJA MORA - morske povrine duboko uvuene u kontinent (npr. Jadransko more, Baltiko more, Crno more...). UNUTARNJE MORSKE VODE - morski prostor izmeu obale i vanjskih otoka pripadajue drave; dio obalnog mora kojeg ini jo i pojas teritorijalnog mora. URAGAN v. CIKLON

URAN - sedmi planet Suneva sustava sa srednjom udaljenou od Sunca 19,28 astronomskih jedinica. Revolucija traje 84,02 godine, a rotacija 15 h i 36 min. Atmosfera Urana sastoji se uglavnom od vodika, helija i metana, a temperatura povrine iznosi -216 C. Uran ima sustav prstenova i 15 satelita. URBANA GEOGRAFIJA - geografska znanstvena disciplina u sklopu drutvene geografije koja prouava i objanjava pojavu i prostornu rairenost gradova, njihovu fizionomsku, funkcionalnu i socijalnu strukturu te vanost i utjecaj grada u prostoru.
URBANA GUSTOAv. GUSTOA NASELJENOSTI

URBANI SUSTAV - skup funkcionalno povezanih gradova razliite veliine i gospodarske razvijenosti. Urbani sustavi se razlikuju veliinom sredinjega naselja pa mogu biti: mjesni, podruni (regionalni), dravni (nacionalni) i meunarodni (internacionalni). URBANIZACIJA - razvoj gradova i poveanje broja gradskog stanovnitva, te preobraaj seoskih naselja u gradska. Urbanizacija je svjetski proces suvremenog ovjeanstva. URBANO STANOVNITVO gradsko stanovnitvo iji aktivni dio preteito radi u djelatnostima sekundarnog, tercijarnog i kvartarnog sektora. URBANO-POPULACIJSKA DISKREPANCIJA veliki nerazmjer izmeu izgraenosti gradskog prostora i rasta broja stanovnika. Posljedica takvog nerazmjera je pretrpanost gradova i brojne potekoe, poglavito u slabije razvijenim zemljama. URUAVANJE - prolom pokrova nad podzemnom upljinom, koja je nastala korozijskim i erozijskim utjecajem vode ili sufozijom. USJEK - reljefni oblik najee antropogenog podrijetla; usjeeno mjesto u brdu ili na padini obino radi prometnog povezivanja. USPOREDNICA (PARALELA) - zamiljena krunica oko Zemlje koja je usporedna s polutnikom. USTAVA v. PREVODNICA UE - mjesto gdje prestaje jedna tekuica tj. gdje se ona ulijeva u more (ocean), jezero, movaru, drugu tekuicu. U sunim i krkim krajevima tekuice mogu ispariti, a mogu i nestati kroz ponore, propusne nanose ljunka i pijeska. UVALA -1. u obalnom nazivlju oznaava zaljev, zaton ili dragu. 2. izdueno udubljenje u kru nastalo du veih pukotina. Uvale doseu od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara u duinu, a znatno manje u irinu. UVJETNO-HOMOGENA REGIONALIZACIJA v. REGIONALIZACIJA 66

UVOZ - nabava robe u inozemstvu radi prodaje, preradbe i potronje u zemlji. UZDRAVANO (NEAKTIVNO) STANOVNITVO - osobe koje nemaju vlastite prihode i izdravaju ih roditelji, roaci itd. UZDUNI PROFIL KORITA povezuje izvor i ue tekuice. linija koja

V
VADI - kratke suhe doline u Sahari kojima teku povremene tekuice samo poslije iznenadnih i jakih pljuskova (dakle, izvan su utjecaja vode temeljnice). VADOZNA VODA - voda koja se procjeuje od povrine do temeljnice. U kru vadozna voda ponire i prokapljuje do podzemnih protonih sustava. VALA v. ZATON VALOV v. LEDENJAKA DOLINA VALOVI - pravilno, oscilirajue (periodino) gibanje morske, jezerske ili druge vode. Prilikom gibanja stvara se brijeg i udolina, a vertikalna razlika izmeu njih je visina vala. Osim visine val ima duinu i brzinu gibanja. Duina vala je udaljenost izmeu dva brijega ili dvije udoline. Brzina vala je udaljenost koju brijeg ili udolina prijee u jedinici vremena. Valovi najee nastaju od vjetrova, ali mogu nastati i zbog seizmikih pokreta na morskom dnu, razlika tlaka zraka, nadolaska plime i sl. VALUTICE - tekuicama ili morskim valovima zaobljeno kamenje i minerali razliite veliine (vei od 2 mm) i sastava. VALUTINJAK - v. KONGLOMERAT VANJSKA TRGOVINA - trgovina (uvoz i/ili izvoz) nekoga nacionalnoga gospodarstva s drugim nacionalnim gospodarstvima; skup gospodarskih aktivnosti koje se odnose na kupovanje, prodavanje i transportiranje robe izmeu dviju ili vie drava. VAPNENAC - preteito organogena talona stijena, esto izrazito uslojena. Nastala taloenjem ljutura fosilnih organizama i vapnenakih algi. Moe nastati i kemijskim luenjem iz vodenih otopina bogatih kalcijevim karbonatom (sedra) kao i nakupljanjem estica. VAZDAZELENA UMA - biljna zajednica zimzelenog igliavog drvea u kojoj drveu uglavnom ne otpadaju iglice. Rairena je u podrujima s hladnijom klimom (subpolarna i visokoplaninska podruja). U igliavoj vazdazelenoj umi prevladava jela, smreka, bor i ari (jedino cmogorino drvo kojemu otpadaju iglice). VEDRINA - stanje neba i atmosfere bez oblaka. VEGETACIJA (RASLINJE) - skup svih biljnih zajednica nekoga podruja (npr. umska, travnjaka, movarna vegetacija). Po postanku moe biti primarna (bez utjecaja ovjeka) i sekundarna (antropogena).

UZVISINE - dijelovi kopnene povrine razliite visine. Skupni naziv za pozitivne reljefne oblike (morfostrukture). To su: breuljci (humovi), brda, pobra, gore, planine i gorja. Kod svake uzvisine razlikujemo podnoje, padine (obronci), greben i vrh.

67

VEGETACIJSKO RAZDOBLJE - neprekinuto razdoblje u kojem su sve prosjene mjesene temperature zraka vie od 6 C. VENERA - drugi planet Suneva sustava sa srednjom udaljenou od Sunca 108,2 milijuna km. Revolucija traje 225, a rotacija 243 dana. Povrina se sastoji od kratera, visoravni i vulkana, a visinske razlike su relativno male. Veneru stalno obavija gusti sloj oblaka to uvjetuje stvaranje efekta staklenika, pa temperatura na povrini iznosi 470 C. VENTIFAKTI - zajedniki naziv za sve vjetrom izbrueno kamenje. VERTIKALNI GRADIJENT TEMPERATURE promjena temperature zraka na svakih 100 m visinske razlike. Smanjenje temperature iznosi od 0,5 do l C, a ovisi o temperaturi podloge, vlanosti zraka, zranim strujama, a postoji i godinja periodinost promjene vertikalnog gradijenta temperature. VIDOKRUG v. OBZOR VIGLED - otvor izmeu stropa podzemne upljine i povrine zemljita, nastao obino uruavanjem. VIHOR - opi naziv za vrtlone vjetrove svih vrsta. Obino nastaje kao posljedica konvekcije (uzdizanja toplijeg zraka) nad malim povrinama. VIJEE EUROPE - politika organizacija osnovana 1949. sa sjeditem u Strasbourgu. Zemlje lanice zalau se za unapreenje suradnje i uvanje demokratskih naela. VINOGRADARSTVO - grana poljoprivrede koja obuhvaa uzgoj vinove loze i proizvodnju groa. VINOVA LOZA - grm iz porodice lozica koji se uzgaja od najstarijih vremena, a potjee iz zapadne Azije i june Europe. Plodovi vinove loze (groe) jedu se svjei, osueni (groice) ili se prerauju u vino i vone sokove.
VISINA v. APSOLUTNA VISINA, v. RELATIVNA VISINA

VJERA v. RELIGIJA VJETAR - horizontalno strujanje zraka u atmosferi od podruja visokog tlaka zraka prema niskom. Odreuje se smjerom iz kojeg struji i brzinom (jainom). VJETRENJAA - naprava kojom se snaga vjetra koristi za pokretanje razliitih strojeva ili za proizvodnju elektrine energije. VJETROMJER (ANEMOMETAR) - sprava za mjerenje brzine vjetra. VJETRULJA -1. ploa sa stranama svijeta u podlozi kompasa. Razdijeljena je na glavne i sporedne strane svijeta te na stupnjeve; 2. sprava za odreivanje smjera VLAGA ZRAKA - sadraj vodene pare u atmosferi (zraku). Jedna je od najvanijih klimatskih sastavnica zraka o kojoj ovisi vjerojatnost pojave padalina i neizravno utjee na temperaturu zraka. Moe biti apsolutna (broj grama vodene pare u l m3 zraka), specifina (broj grama vodene pare u l kg vlana zraka) i relativna (postotni omjer izmeu postojee koliine vodene pare u zraku i najvee mogue, koju bi zrak mogao sadravati uz tu temperaturu da bi bio zasien). VOE - plodovi kultiviranih ili samoniklih voaka. Dijeli se na: jezgriavo (jabuka, kruka, dunja), kotiavo (ljiva, trenja, marelica, breskva), lupinasto (orah, ljenjak, badem), jagodasto (jagoda, malina, kupina), suptropska ili juno (limun, narana, smokva, roga), tropsko (banana, ananas, mango, papaja) te divlje ili umsko voe (borovnica, maginja). Koristi se u prehrani svjee ili osueno, preraeno u kompote, marmelade, sokove, sirupe i dr. VODA - bezbojna tekuina bez mirisa i okusa, dio prirodnih bogatstava svake zemlje. Nalazi se u svim trima agregatnim stanjima: tekuem, plinovitom (vodena para u atmosferi) i krutom (led). Voda je jedinstvena i najvanija prirodna tvar koja uvjetuje ivot. VODENI TOKOVI v. TEKUICE VODODERINA (JARUGA) - manje ljebasto udubljenje na nagnutom rahlom zemljitu kojim za vrijeme kie ili kopnjenja snijega otjee voda. VODODIJELNICA v. RAZVODNICA VODOOPSKRBA - gospodarska djelatnost koja se bavi crpenjem i dostavom vode do potroaa. VODOPAD - pregib u obliku strmca preko kojega se voda naglo obruava (pada) iz viega u nii dio rijenog korita. VODOSTAJ - razina mora ili vode u rijeci ili jezeru. Mjeri se pomou mjerne letve ili posebnih ureaja

VISINOMJER (ALTIMETAR) - aneroid ija je skala podijeljena tako da se na njoj, zbog visinske promjene tlaka zraka, oitava nadmorska visina. VISINSKA ANTICIKLONA topli zrak odcijepljen na visini i okruen hladnim zrakom. VISINSKA CIKLONA - hladni zrak odcijepljen na visini i okruen toplim zrakom. VISOJE - prostrano uzvienje obiljeeno izmjenom masiva, ravnjaka i kotlina okruenih visokim gorjem. VISORAVAN - zaravnjena povrina s nadmorskom visinom preko 200 m (u naim uvjetima visinske ralanjenosti). 68

(mareografa, limnigrafa) na stalnim mjestima i izraava u centimetrima. VODOVOD v. CJEVOVOD

mjernim

Z
ZADRUGA - dobrovoljna udruga zadrugara koji samostalno odluuju na koje vrijeme i s kojim sredstvima stupaju u zadrugu. Zadruge mogu biti proizvoake, potroake, nabavno-prodajne, tedne, kreditne, seljake i dr. (npr. seljake zadruge su dobrovoljne udruge seljaka koji imaju zemlju u privatnom vlasnitvu, a osnivaju se radi unapreenja proizvodnje, nabave repromaterijala, prerade i prodaje proizvoda, kreditiranja i sl.). ZAJEDNICA NEZAVISNIH DRAVA (ZND) konfederalni savez 12 nezavisnih drava nastalih raspadom biveg SSSR-a potkraj 1991. lanice su: Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija, Gruzija, Armenija, Azerbajdan, Kazahstan, Uzbekistan, Kirgistan, Turkmenistan i Tadikistan. Osnovni joj je cilj poticanje svestrane gospodarske suradnje. ZALJEV - dio oceana, mora ili jezera koji je (plie ili dublje) uvuen u kopno. Razliitih su oblika i veliina. Razlikujemo otvorene zaljeve (otvoreniji prema moru ili oceanu) i zatvorene zaljeve (odijeljeni od otvorenog mora otocima ili poluotocima). ZAMBO - mjeanac crne i ute rase. ZANATSTVO (OBRT) - izuena proizvodna, preraivaka, obraivaka ili usluna djelatnost koja se profesionalno obavlja pod vodstvom za to struno osposobljenog poslovoe (majstora), odnosno obrtnika. Prerada dobara obavlja se rukom ili runo pokretanim spravama. ZAPAD - v. STRANE SVIJETA ZAPADNI VJETROVI - zonalni planetarni vjetrovi zapadnoga smjera koji prevladavaju u pojasu umjerenih irina (35-65), osobito nad oceanima, na objema Zemljinim polutkama. ZARAVAN (PINEPLEN) - prostrana i blago valovita povrina nastala kao zavrni oblik rijene erozije. ZASELAK - izdvojeni dio sela, skupina od 3 do 15 seoskih domova. ZATON - manji zaljev. Jo se upotrebljavaju nazivi: vala i draga. ZAVALA - iroko ravniarsko podruje velikih dimenzija, ovalnog ili nepravilnog oblika okrueno padinama bliih uzvienja. Velike zavale esto se nazivaju bazenima. ZAVIAJ - rodni kraj, prostor u kojemu je netko roen. ZAVJETRINA - padina (zaklonjena) od vjetra. 69 uzvienja zatiena

VRATA - morska suenja tektonskog ili erozijskog podrijetla koja povezuju dva mora ili oceana. VRELO v. IZVOR VREMENSKA (SATNA) ZONA - sporazumno odreen pojas (zona) od 15 geografske duine. Time je Zemlja podijeljena na 24 vremenske zone meu kojima je razlika l sat. Republika Hrvatska se nalazi u srednjoeuropskom pojasu (7,5-22,5E) VRH - najvia toka pozitivnih reljefnih oblika (breuljaka, brda, gora, planina i gorja). VRIJEME - stanje atmosfere na odreenome mjestu i u odreenome trenutku. Karakteristini su elementi za odreivanje vremena: sijanje Sunca, temperatura, vlaga, tlak zraka, vjetar, naoblaka, padaline. Ako se neki od elemenata promjeni dolazi do promjene vremena. VRTAA v. PONIKVE VRTLARSTVO (HORTIKULTURA) - grana poljoprivrede koja se bavi ureenjem vrtova i parkova te uzgojem biljaka u njima (ukrasno bilje, povre). VRULJA - slatkovodni podmorski izvor (vrelo) iz kojega izbija podzemna voda sa susjednoga krakoga kopna. VULKAN - otvor na povrini Zemlje kroz koji iz njezine unutarnjosti izbija tekua masa (magma koja se na povrini zove lava), razliiti plinovi i pepeo. Najee ima oblik stoastog uzvienja (vulkanska kupola ili stoac) na vrhu kojega je ljevkasta udubina (krater) unutar koje je grotlo. Vulkani se dijele na ive (ili aktivne) i ugasle vulkane. VULKANIZAM - obuhvaa sve pojave i procese vezane za izbijanje uarene mase (magme) na povrinu Zemlje (na kopnu ili u podmorju). VULKANSKA KUPOLA v. VULKAN VULKANSKE BOMBE - vei komadi skruene lave vretenastog oblika. Takav oblik je posljedica obrtanja kroz zrak prije konanog ohlaivanja. VULKANSKI PRAINAC (TUF) - mjeavina vulkanskog pepela s vruim olujnim kiama koje su posljedica kondenzacije vodene pare nakon erupcije vulkana. WILLY-WILLIES - v. CIKLON WTO v. GATT

ZDENAC (BUNAR) - ozidana jama ili cijev za crpljenje podzemne vode utisnuta u tlo buenjem. ZEMLJA - trei unutarnji planet Suneva sustava s jednim prirodnim satelitom (Mjesecom). Oko Sunca se kree na srednjoj udaljenosti od 150 milijuna km po eliptinoj stazi srednjom brzinom od priblino 30 km/s. Povrina joj je 510 milijuna km2, a sastoj i se od kore, plata i jezgre. Najvea je uzvisina na Zemlji Mt. Everest, 8 848 m; a najvea dubina u Marijanskoj brazdi, 11033 m. Na Zemlji ivi 6 milijardi ljudi ili 40 stanovnika na km2 kopna. ZEMLJIN PLAT - obavija jezgru u obliku omotaa debljine 2 860 km. Sastavljen je od razliitih minerala promjenljivog sastava (zbog promjena fiziko-kemijskih uvjeta), a dijeli se na donji (mezosfera) i gornji (astenosfera) dio. ZEMLJINA JEZGRA (BARISFERA) - najdublja lupina (sferna zona) s radijusom 3 470 km. Sastoji se od unutarnjega (krutog) i vanjskoga (itkog) dijela. Sastavljena je od tekih kovina, preteito od eljeza i nikla. Temperatura joj iznosi od 2 200 do oko 5 000 C, a tlak nekoliko milijuna hektopaskala. ZEMLJINA KORA - povrinski dio litosfere; kruta, gornja i najtanja lupina u grai Zemlje. Debljina joj je razliita i kree se od 6 do 70 km. Sastoji se od gornjega granitnog (sial) i donjega bazaltnog (sima) sloja. Zbog razlika u grai izdvajaju se tri osnovna tipa Zemljine kore: kontinentski, oceanski i prijelazni. ZEMLJINA OPHODNJA (REVOLUCIJA) kruenje Zemlje oko Sunca (traje godinu dana, 365 dana i 6 sati). ZEMLJINA OS - v. OS ZEMLJINA ROTACIJA - vrtnja Zemlje oko svoje zamiljene osi (traje jedan dan, 24 sata). ZEMLJINE POLUTKE - dijelovi Zemljine kugle zamiljeno podijeljeni po polutniku (sjeverna/juna) ili jednom od podnevnika (istona/zapadna). Jo razlikujemo kopnenu i vodenu polutku. ZEMLJOPIS - nastavni predmet koji pouava didaktiki oblikovane geografske znanstvene injenice. ZEMLJOPISNA DUINA v. GEOGRAFSKA DUINA ZEMLJOPISNA IRINA - v. GEOGRAFSKA IRINA ZEMLJOVID - v. GEOGRAFSKA KARTA ZEMNI PLIN - smjesa plinova (najvie metana) iz podzemlja prisutna najee uz nalazita nafte. Rabi se kao gorivo i prerauje u industriji.

ZENIT - toka na nebeskoj prividnoj sferi iznad glave motritelja. Poloaj Sunca na nebu okomito iznad nekog mjesta na Zemljinoj povrini (mogu jedino u arkom pojasu, dakle izmeu obratnica). ZENITNE KIE v. KONVEKCIJSKE KIE ZIMA v. GODINJA DOBA ZMORAC - vjetar u hrvatskom obalnom pojasu koji pue kao posljedica razliitog zagrijavanja kopna i mora. Pue tijekom dana s mora na kopno u toplom dijelu godine. ZNAAJNI KRAJOLIK - prirodni ili kultivirani predjel vee estetske vrijednosti (slikovit krajolik karakteristian za pojedinu regiju, krajolik s kulturnopovijesnim ili etnografskim spomenikom). U njemu se mogu vriti samo one djelatnosti koje ne naruavaju izgled i ljepotu takvog predjela. ZNANOST - sistematizirano znanje i spoznaje o predmetu prouavanja koje se mogu provjeriti znanstvenim metodama. ZND v. ZAJEDNICA NEZAVISNIH DRAVA ZONALNA TLA - vrsta tala rasporeenih u pojase ili zone iji je postanak u vrstoj vezi s klimom. Zbog toga se esto zovu i klimazonalna tla. Za postanak zonalnih tala zemljite mora biti razmjerno ravno, ocjedito, donekle povieno i geomorfoloki stabilno. Vaniji tipovi su: podzol, crnica, crvenica i siva umska tla. ZONALNO VRIJEME v. POJASNO VRIJEME ZONE DISKONTINUITETA - plohe u Zemljinoj kori na kojima se naglo mijenjaju brzine potresnih valova. Ima ih vie i to na razliitim dubinama, pa su to ujedno granice razliito graenih slojeva litosfere. ZOOGEOGRAFIJA v. BIOGEOGRAFIJA ZORA - prva jutarnja svjetlost pri pojavi dana. ZRAENJE (RADIJACIJA) - prijenos energije kroz prostor elektromagnetskim valovima. ZRANA FLOTA v. FLOTA ZRANA FRONTA - v. FRONTALNA PLOHA ZRANA MASA - prostrano podruje troposferskog zraka jednakih svojstava. Horizontalne dimenzije iznose i po nekoliko tisua kilometara, a vertikalno seu i do 20 km visine, pa odreuju vrijeme na irem prostoru. Podruje u kojemu se oblikuje zove se izvorite zrane mase. Prema temperaturnoj klasifikaciji razlikujemo hladne zrane mase (koje su hladnije od podloge) i tople zrane mase (koje su toplije od podloge). Geografska klasifikacija temelji se na prostornoj raspodjeli izvorinih podruja pa razlikujemo: arktike, antarktike, polarne, tropske i ekvatorske zrane mase. U zavisnosti je li izvorite 70

nad morem ili kopnom kontinentske zrane mase.

postoje

maritimne

ZRANI PROSTOR - prostor iznad teritorija i obalnog mora zemlje koji je pod njezinim suverenitetom. ZRANO SEDLO - reljefni oblik nastao razornim djelovanjem egzogenih procesa na tjeme antiklinale tako da ono dobije sinklinalni izgled. ZRAK - plinoviti omota Zemlje

AL(O) - obala s nanesenim ljunkom ili pijeskom. ARITE POTRESA v. HIPOCENTAR ARKI (TROPSKI) POJASI POJAS v. TOPLINSKI

DRIJELO - narodni naziv za otvor jame ili ponora. ZVIJEZDA - plinovito nebesko tijelo sferna oblika s vlastitim izvorom energije (isijava svijetlost i toplinu). ZVIJEE - prividna skupina zvijezda na nebeskom svodu koja tvori neki zamiljeni lik po kojemu je dobila ime. Iako nam se na nebeskom svodu zvijezde jednog zvijea ine blizu ili u ravnini, one su u stvarnosti nejednako udaljene od Zemlje i samim time jedna od druge. Nebeska sfera je podijeljena na 88 zvijea. ZVJEZDARNICA ustanova (opservatorij) opremljena astronomskim instrumentima za motrenje zvjezdanog neba. IDOVSTVO (JUDAIZAM) -1. u uem smislu idovska vjera, kao jedna od najstarijih religija; 2. u irem smislu obuhvaa idovsko nacionalno i socijalno-politiko shvaanje, idovsku tradiciju, kulturu i civilizaciju. ITARICE - jednogodinje biljke iji plodovi slue poglavito za proizvodnju krunoga brana, za krmu (stonu hranu) i za industrijsku preradbu (u krob, alkohol, pivo, tjesteninu). Pripadaju veinom u porodicu trava (penica, ria, kukuruz, ra, jeam, proso, zob, sirak). ITNICA - prostor na kojemu se uzgajaju itarice, regija koja je glavni proizvoa ita u nekoj zemlji. ITO - zrnasti plodovi jednogodinjih kultiviranih biljaka kao to su penica, jeam, ra, kukuruz, ria, proso; slui za prehranu ljudi i ivotinja. IVE MORSKE MIJENE - morske mijene vie (i nie) od prosjenoga dosega plime i oseke, koje nastaju za vrijeme mlaaka i utapa. Posljedica su zdruivanja privlane sile Mjeseca i Sunca pri njihovu utjecaju na Zemlju. IVI PIJESAK - pijesak zasien vodom, u polutekuem je stanju i ne moe nositi teke predmete. IVICA - 1. povrinski sloj tla u kojem djeluju procesi truljenja i gdje ive organizmi koji stvaraju humus; 2. ograda od iblja ili grmlja. IVOTINJSKI SVIJET - ukupnost svih ivotinja na Zemlji. IVOTNI STANDARD - ukupnost materijalnih i drutvenih uvjeta koji omoguuju odreeni nain ivota. U te se uvjete ubrajaju: stan, odjea, prehrana, zadovoljavanje kulturnih potreba, prosvjeta, zdravstvo, higijena i dr. Sastoji se od osobnog i drutvenog standarda pa je odraz ukupne gospodarske razvijenosti ili nerazvijenosti neke zemlje. UPANIJA upravno-teritorijalna jedinica organizirana na osnovi povijesnih, prometnih i gospodarskih imbenika. Na elu upanije je upan.

71

GEOGRAFIJA I, PROFIL, ZAGREB, 1997.

POJMOVNIK

aragonit - bijeli, ukasti do sivi mineral jednakog kemijskog sastava kao i kalcit: CaCO3. Gui i tvri od kalcita, ali manje stabilan i rjei. Preteno biogenog porijekla, nalazi se u biserima i nekim koljkama i skeletima. arenosol (lat. arena - pijesak, solum - tlo) - tlo nastalo na pijescima eolskog porijekla. aridno - suho artefakt - materijalni proizvod ljudskog djelovanja. astenosfera - srednji dio Zemljinog plata. Ispod litosfere. U dubini od 100 - 250 km do mezosfere (donjeg plata) na dubini oko 1000 km. Oslabljeno podruje termalne dinamike (konvekcijsko gibanje), mogu se stvarati magme, zona oslabljenja (atenuacije) potresnih valova. atlas - zbirka uvezanih geografskih karata. atol - vrsta oceanskih otoka prstenastog oblika oblikovanih rastom koralja na morem potopljenim vulkanskim kupolama. atmosfera - mjeavina plinova koja okruuje Zemlju. automorfna (gr. autos - sam, morfe - oblik) - tla koja imaju izgled odn. grau uvjetovanu djelovanjem samo padalinske vode. azimut - luk izmeu datog smjera i sjevera.

A
abisal - morski prostor dublji od 4000 m; koji pripada tom prostoru. Temperature vode ne prelazi 4 C. abrazija - (lat. abradere - strugati) - razaralaki proces mlata morskih i jezerskih valova na obali; mehaniko troenje stijena, posebno djelovanjem estica noenih vjetrom, ledom, valovima, tekuicom i gravitacijom. adsorpcija - vezivanje tvari ili energije na povrini (estice). aeropolutanti - plinovi ili sitne estice koje se u atmosferi nalaze u koncentracijama koje su opasne za ivot organizama na Zemlji. agresivna voda - voda koja sadri slobodnu kiselinu (ugljinu, duinu i dr.). alogena tekuica - tekuica koja pritjee na kr s nepropusnih stijena. aluvij - (naplavina) openiti naziv za gline, prahove, pijeske, ljunke i sline nevezane sedimente taloene u samom vodotoku, poplavnoj ravnici, delti. Ne ukljuuje sedimente taloene u moru, estuarijima i jezerima. amorfan - koji nema pravilnu unutranju grau (staklo, pothlaena tekuina). andezit - sitnozrnata neutralna povrinska (efuzivna) magmatska stijena. esto je porfirne strukture, intruzivni ekvivalent diorit. andezitski pojas - cirkumpacifiki pojas s izraenim vulkanizmom andezitskog tipa, vezan uz zone podvlaenja tektonskih ploa. anhidrit - mineral, bezvodni kalcijev sulfat: CaSO4. anticiklona - sinoptika tvorevina visokog tlaka. antiklinala - izboeni (konveksni) dio bore. apsolutna erozijska baza - razina mora prema kojoj je usmjerena cjelokupna erozija na kopnu. apsorpcija - vezivanje tvari ili energije u masu neke druge tvari (vode, zraka, tla ...).
1

B
barisfera - unutranji dio Zemlje, jezgra. barometarski maksimum - klimatoloki uvjetovano podruje visokog tlaka uz koje su na sinoptikim kartama najee vezane anticiklone. barometarski minimum - klimatoloki uvjetovano podruje niskog tlaka uz koje su na sinoptikim kartama najee vezane ciklone. batijal - morski prostor dubine 130 - 2000 m; koji pripada tom okoliu. batolit - veliko diskordantno dubinsko (plutonsko) intruzivno tijelo, povrine vee od 100 km2 a osnovica mu je nepoznata. Obino granitskog sastava.

bazalt - bazina povrinska (efuzivna) magmatska stijena. Intruzivni ekvivalent gabro. bazen - udubljenje na kopnu ili u moru; snieno podruje u Zemljinoj kori, tektonskog nastanka u kojem su akumulirani sedimenti. bazine stijene - magmatske stijene s relativno malim udjelom SiO2 (44 - 51 %), bez slobodnog kremena (pr. gabro, bazalt). Budui da imaju puno fero-magnezijskih minerala obino su tamne. bentos - organizmi koji ive na morskom dnu. bifurkacija - pojava ravanja vodotoka u dva kraka koji pripadaju razliitim porjejima ili slivovima. biogeografija - dio geografije koji prouava prostornu raspodjelu biljnog i ivotinjskog svijeta na Zemlji. biogeografske carstvo - geografska regija u kojoj je razvijena zajednica biljnih i ivotinjskih vrsta. biogene stijene - sedimentne stijene nastale od ostataka organizama, npr. koraljni grebeni, pelagiki biogeni muljevi, ugljen, treset. boata (brakina) voda - voda saliniteta izmeu slatke i morske vode, nastaje njihovim mijeanjem. bora, boranje - strukturna jedinica litosfere nastala savijanjem slojeva, najee kao posljedica deformacije. brea - krupnozrnata klastina sedimentna stijena koja se sastoji od uglatih stijenskih fragmenata vezanih cementom ili sitnozrnatim matriksom. bujiaste plavine - bujine naplavine lepezastog ocrta oblikovane na zavrecima jaruga. bura - vjetar koji s planine donosi hladniji zrak od onog koji se tu nalazio prije puhanja tog vjetra.

cirk - amfiteatralna udubljenja u vrnom dijelu visokogorja oblikovana egzaracijom i mraznim troenjem stijena; "izvorite" ledenjaka. Curie toka - temperatura iznad koje termalno gibanje ne dozvoljava magnetsko ureenje materijala. Temperatura na kojoj hlaenjem materijal postaje feromagnetian.

D
dajk - nain pojavljivanja intruziva odnosno nepravilno presijecanje sedimenata kad slojeve sijee pod razliitim kutovima. danik - dolinski vjetar koji danju pue iz doline prema planini. deflacija (lat. deflare - iznositi, ispuhati) otpuhivanje i transport tronog materijala vjetrom. -

deklinacija - kut izmeu magnetskog i geografskog meridijana. delta (gr. slovo delta) - oblik rijenog ua razgranatog u vie rukava i korita; lepezasta plavina rijeke na njenom uu. Naplavina kojom je kopno proireno prema moru. Nazvana po trokutastom obliku ua rijeke Nil. deluvijalne kupole (konusi) - oblici nastali taloenjem spiranog destruiranog materijala u podnoju padina. denudacija (lat. denudare - otkriti, oderati) ukupnost egzogenih razaralakih procesa na Zemljinoj povrini: troenje (fiziko, kemijsko), derazija (padinski procesi), erozija vodotoka, abrazija morskih valova, egzaracija ledenjaka, sufozija, eolska deflacija i korazija, kriogeni procesi, biogeni i antropogeni destrukcijski procesi). derazija (lat. deradere - grebati) - zbirni ili sveukupni naziv za sve destrukcijske morfoloke procese koji oblikuju padine (uruavanje, osipanje stijenske lavine, klienje, teenje zemljita, puenje, spiranje i jaruenje). derazijske doline - linearno izduena udubljenja na padinama ovalnog ili koritastog poprenog profila. Derazijske doline oblikovane su najee kombiniranim destrukcijskim utjecajem procesa klienja, jaruenja, puenja i spiranja; bez korita su, to jasno ukazuje na derazijsko porijeklo.
2

C
campos - savane u centralnom Brazilu, Boliviji i Paragvaju. ciklona - valni poremeaj na fronti.

difuzna radijacija - dio radijacije koji do Zemljine povrine ne dolazi izravno. dijageneza - skup kemijskih, fizikalnih i biolokih procesa koji se dogaaju u sedimentu nakon taloenja, tijekom i nakon litifikacije a iskljuuje povrinsko troenje i metamorfizam. dina (lat. dunum - breuljak) - izduena greda ili ovalno uzvienje oblikovano eolskim akumulacijama pijeska, usmjerena u smjeru puhanja vjetra. Asimetrinog je oblika: vanjska strana okrenuta popreno na vjetar je poloita a unutranja okrenuta niz vjetar je strma. diorit - neutralna dubinska (intruzivna) magmatska stijena. Efuzivni ekvivalent andezit. direktna radijacija - dio radijacije koji izravno dolazi do povrine Zemlje. diskontinuitet - ploha na kojoj se naglo mijenja brzina potresnih valova. Granica izmeu seizmikih slojeva Zemlje. distrino (gr. dys - ne) - tlo koje nije opskrbljeno hranjivim tvarima, suprotno od euterino. divergencija - (razdvajanje) pojava meusobnog udaljavanja povrinskih vodenih masa u oceanima; udaljavanje dvije dodirne tektonske ploe. dnevna amplituda temperature - razlika izmeu najvie i najnie temperature tijekom dana. dnevni hod temperature - promjena temperature tijekom dana. dolinska mrea - ukupnost rijenih dolina razne veliine, morfologije i razvoja na nekom podruju. dolomit - bijel, bezbojni ili lagano obojen, est stijenski mineral CaMg(CO3)2; karbonatna sedimentna stijena koja se preteno sastoji od minerala dolomita. doma - kupolasta forma, posebno uzdignuta antiklinalna struktura, kruna ili ovalna u tlocrtu kojoj slojevi padaju u svim smjerovima. dubokomorski jarak (brazda, rov) - izdueno usko udubljenje u Zemljinoj kori najee "V" izreza. Za jarke su vezane najvee dubine oceana; negativna reljefna forma, nastala du dubokih rasjeda uz koje se vri proces subdukcije.

E
efekt staklenika - zadravanje topline u atmosferi zbog plinova koji upijaju dugovalno Zemljino zraenje. efuzivne stijene - povrinske magmatske stijene koje su nastale brzim hlaenjem. egzaracija (lat. exaro - izbrazdati) - destrukcijsko djelovanje ledenjaka na podlogu. egzodinamika - skup procesa koji uvjetuju vanjske promjene na Zemlji, od gravitacije, djelovanja Sunca i vode, te organizama, tj. egzogeni procesi. egzokr - reljef oblikovan korozijom povrinskog dijela karbonatnog stijenskog kompleksa (krape, kamenice, ponikve, ljuti kr itd.). ekologija - znanost koja prouava veze izmeu organizama i njihove okoline, te odnose izmeu razliitih ekosustava. elementi reljefa - geometrijske toke, linije i povrine koje omeuju oblike reljefa. eluvijalni (lat. eluo, - ere - isprati) - isprani horizont tla. endodinamika - promjene u unutranjosti Zemlje uslijed preteno unutranjih sila (vulkanizam, potresi, tektonika). endokr - reljef oblikovan prvenstveno korozijom, u unutranjosti karbonatnog stijenskog kompleksa proirivanjem upljina (jame, spilje itd. - vidi tamo). eolska korazija - destrukcijsko djelovanje (struganje, izjedanje) vjetrom noenog, vuenog i poskakujueg materijala na podlogu - topografsku povrinu. eolski sedimenti - sedimenti nastali djelovanjem vjetra, posebno, prapor i dine. epicentar - toka na povrini Zemlje iznad arita (hipocentra) potresa. Mjesto najintenzivnijeg djelovanja potresa. epikontinentski pojas - elf; u pravnoj terminologiji morsko dno od granice teritorijalnog mora do 200 milja od obale. epoha - geokronoloka jedinica; dio perioda, a ukljuuje vie doba.
3

era - osnovna geokronoloka jedinica (pr. paleozoik, mezozoik, kenozoik); ukljuuje vie perioda. eratiki blokovi - usamljeni veliki stijenski blokovi, razoreni ledenjakom egzaracijom i preneseni ledom ili santama leda na vee udaljenosti. erozija (lat. erodere - izglodati) - razaralako djelovanje voda tekuica. estavela - otvor u kru koji je povremeno izvor a povremeno ponor. estuarij - tip rijenog ua; poluzatvoreno vodeno tijelo u kojem postoji mijeanje rijene i morske vode. euglej (gr. eu - dobar, pravi, valjan) - pravo glejno tlo, za razliku od semiglejno. eustatiki pokreti - promjene razine svjetskog mora usljed promjene ukupnog volumena mora ili volumena oceanskih bazena. euterino (gr. eu - dobar, pravi, valjan) - u irem smislu, tlo dobro opskrbljeno hranjivim tvarima. evaporit - kemogena sedimentna stijena nastala precipitacijom minerala iz otopine (pr. gips, anhidrit, halit).

(derazijskih) procesa koji oblikuju doline i padine na preteito nepropusnim stijenama. fluvio - glacijalni reljef - oblici nastali fluvijalnom erozijom ili akumulacijom pretaloenog ledenjakog materijala; plavine, terase itd. fluviokr - reljef oblikovan na djelomino topivim i polupropusnim stijenama (dolomiti, neisti vapnenci); svi oni reljefni oblici oblikovani i mehanikim radom tekuica. fosil - svaki ostatak, trag ili otisak biljke ili ivotinje sauvan u Zemljinoj kori iz geolokog ili pretpovijesnog doba. fosilizacija - svi procesi ukljueni u prekrivanje biljke ili ivotinje sedimentom a koji dovode do sauvanja organizma, njegova dijela ili traga. fotika zona - povrinski sloj u moru do dubine oko 100 m u kojem se postupno upija suneva svjetlost. Zona u kojoj je mogua fotosinteza. fronta - presjecite frontalne plohe s povrinom Zemlje. frontalna ploha - najua granica izmeu zranih masa. fumarola - pukotina (obino uz vulkan) na kojoj izbija pregrijana vodena para (t iznad 180 C). Poslije vulkanska pojava.

F
feldspati glinenci. fen - svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego to je bio zrak prije puhanja tog vjetra. firn - krupno zrnana plastina snjeno-ledena masa oblikovana zamrzavanjem i odmrzavanjem snjenicom natopljenog snijega, koji pod utjecajem kompakcije novijih slojeva prelazi u ledenjaki led. fli - kompleks sedimentnih stijena nastalih u moru s malo fosila u kojima se preteno izmjenjuju lapori i pjeenjaci s ritmikim pojavama brea i konglomerata, starosti od gornje krede do oligocena uz rubove Alpa. fluvio-denudacijski procesi kombinirano meuovisno djelovanje erozije vodotoka i padinskih

G
gabro - bazina dubinska (intruzivna) magmatska stijena. Efuzivni ekvivalent bazalt. galaktika - goleme nakupine zvijezda, praine i plina. Naa galaktika zove se i Kumovska slama. garmada - nepokretna dina koja nastaje akumulacijom pijeska na vlanu ili travnu podlogu neposredno iza deflacijskog udubljenja (vidi tamo). gejzir - vrui izvor koji povremeno izbacuje vruu voda i paru. geodinamika - dio znanosti koji se bavi silama i procesima u unutranjosti Zemlje.

geofizika - istraivanje Zemlje kvantitativnim fizikalnim metodama, ukljuujui atmosferu i hidrosferu; niz specijalnosti kao seizmologija, tektono-fizika, inenjerska geofizika. geografija (gr. ge - Zemlja, grafein - pisati) znanost o rasprostranjenu i meusobnom odnosu prirodnih pojava i drutvenog rada na Zemlji. geoid - oblik Zemlje koji odgovara razini mora protegnutoj kroz kontinente. Teorijska ploha u svakoj toki okomita na smjer gravitacije. Referentna ploha za astronomska opaanja. geologija - znanost o planetu Zemlji; tvarima od kojih se sastoji, procesima u koje je ta tvar ukljuena, njihovim proizvodima, povijeu planete i oblika ivota od njena nastanka. Bavi se fizikalnim procesima u i na Zemlji, kemijom zemaljskih tvari i biologijom organizama geoloke povijesti. geomorfologija (gr. ge - Zemlja, morfe - oblik, logos - znanost) - znanost o osobinama, nastanku i razvoju te suvremenoj dinamici reljefa Zemljine povrine. gips (sadra) - iroko rasprostranjeni bijeli ili bezbojni, mekani mineral CaSO4 x 2H2O, uz halit i anhidrit glavni sastojak evaporita. glavica - blago zaobljeni istaknuti dijelovi vrnog dijela uzvienja; blago istaknuti dijelovi grebena. glinac (seji) - sitnozrnata sedimentna stijena. vezana klastina

iznad (za niske vode) morske razine (npr. grebeni kod Dubrovnika).

H
halit - mineral NaCl, kuhinjska sol. hariken - naziv koji se u istonom dijelu sjevernog Pacifika, u srednjoj Americi i na Atlantiku koristi za tropski ciklon. hidroloki ciklus - kontinuirano kruenje vode iz mora u atmosferu, do kopna i teenjem u more, te njen povrat u atmosferu transpiracijom i evaporacijom s kopna i mora. hidromorfna (gr. hydor, utos - voda, morfe - oblik) -tla iji izgled i morfoloku grau uvjetuje suviak vlaenja dopunskom vodom. hidrosfera - Zemljin vodeni omota, tekuice, stajaice, mora i oceani. hidrotermalni procesi - procesi vezani s magmatskom aktivnou koji ukljuuju zagrijanu i vruu vodu, posebno izmjenu, zapunjavanje i zamjenu. hipocentar potresa - arite potresa. hipsometrija - dio orografije koji se bavi mjerenjem visina Zemljine povrine. hondrit - najei tip meteorita 82 %. Tip aerolita kamenih meteorita s malim zaobljenim tijelima od olivina i piroksena, katkad sa staklom. horizont - krivulja u kojoj nam se ini da se nebeski svod spaja sa Zemljom. horst - izdueni relativno uzdignuti dio kore ili blok omeen rasjedima; strukturna forma koja moe i ne mora biti geomorfoloki izraena. hrid - stjenoviti ostatak klifa koji je razoren djelovanjem abrazije; nalazi se redovito iznad razine mora u obliku otoia. hum - osamljeno i istaknuto uzvienje bez obzira na vrstu reljefa; ostatak grebena meu ponikvama. humidno - vlano

glinenci - skupina estih, svijetlih stijenskih silikatnih minerala (feldspati). Najzastupljeniji od svih minerala i ine 60 % Zemljine kore. Posebno esti u magmatskim i metamorfnim stijenama. Troenjem nastaju minerali glina (kaolinit). gnajs - kriljava visoko-metamorfna Mineralni sastav odgovara granitu. stijena.

godinja amplituda temperature - razlika izmeu srednje temperature najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca. godinji hod temperature - promjena temperature tijekom godine. granit - vrlo esta kisela dubinska (intruzivna) magmatska stijena. Efuzivni ekvivalent riolit. greben (morski) - usamljeni stjenoviti ostaci klifa razorenog abrazijskim djelovanjem u razini, ispod ili

humoglej (lat. humus - tlo crnica) - sloenica koja oznaava glejno tlo s dubokim humusnim horizontom, dakle sinonim za hidrogenu ili ritsku crnicu.

izvor - mjesto gdje podzemna voda prirodno istie iz stijene ili tla na povrinu ili u povrinsko vodeno tijelo; njegova pojava ovisi o prirodi i odnosu stijena (propusne / nepropusne stijene, poloaj vodnog lica, topografija).

I
iluvijalni (lat. in - u, unutra, lavare - prati) - horizont tla u koji se unose i zadravaju tvari isprane iz eluvijalnog A horizonta. infleksijska linija - zamiljena crta koja dijeli konveksni od konkavnog dijela padine. Njen poloaj ukazuje na stadij razvoja padine i prevladavajue tektonske pokrete. ingresija - (transgresija) potapanje dijelova kopna izdizanjem morske razine. insolacija - trajanje sijanja sunca. interglacijal - krae, relativno toplo razdoblje unutar glacijacije. intruzivne stijene - dubinske magmatske stijene nastale sporim hlaenje u dubini Zemlje; karakteristina je zrnata struktura. inverzija temperature - vertikalna raspodjela temperature pri kojoj se temperatura poveava s porastom visine. inverzna morfostruktura - reljefni oblik nesuglasan s geolokom strukturom (npr. hrbat - sinklinala). ionosfera - sloj atmosfere kojeg karakterizira visoki stupanj ionizacije. izobara - linija koje na geografskoj karti spaja toke s jednakim tlakom zraka. izobata - linija koja spaja sve toke jednake dubine. izohalina - linija koja spaja sve toke istog saliniteta. izohipsa - krivulja koja spaja toke jednake apsolutne visine. izostazija - pojava ravnotenog plutanja dijelova zemljine litosfere razliite gustoe na astenosferi. izoterma - linija koja spaja toke iste temperature. izotermija - pojava promjenom dubine. jednake temperature s

J
jama - udubina u unutranjosti kra horizontalnog otvora razvijena u obliku vertikalnog kanala; jame su oblikovane korozijom i mehanikom razaralakom djelatnou vode atmosferskog porijekla koja ponire u dubinu kra. jezgra, Zemlja - sredinji dio Zemljine unutranjosti ispod Wiechert - Gutenbergovog diskontinuiteta na dubini od 2900 km. Dijeli se na unutranju i vanjsku. Vanjska je jezgra rastaljena, unutranja kruta. jezgre kondenzacije - estice na ijoj se povrini kondenzira vodena para.

K
kalcit - est, bijel, bezbojan, sivkast stijenski mineral CaCO3 Osnovni sastojak vapnenca, kristaliziran u mramoru, prakast u kredi. kaldera (panj. caldera - kotao) - veliki krater amfiteatralnog oblika, zaravnjenog dna i strmih padina. kambini (lat. cambio - izmijeniti) - naziv horizonta tla u kome su vrlo intenzivni procesi transformacije. kamenica - korozijsko udubljenje u kompaktnim vapnencima, najee s ravnim ili subhorizontalnim plohama i prevjesom na rubovima; mikrokrki reljefni oblik. kanal - morsko suenje koje povezuje oceane s morima, dva mora ili dijelove istog mora; takoer i umjetno prokopana vodena veza koja povezuje vee vodene prostore (oceane, mora, jezera, tekuice). kanjon (panj. cahon - duboka dolina) - uska i duboka dolina ije strane strmo padaju do obala korita, oblikovana erozijom i korozijskim procesima u vapnenakim terenima. kaptirati - postupak kojim se izvorska voda zahvaa za vodovodni sustav.
6

karbonizacija - pretvorba organske tvari u ugljen uklanjanjem ostalih elemenata osim ugljika zagrijavanjem u laboratorijskim uvjetima ili prirodnim procesima. kemogeni sedimenti - stijene taloene iz otopine bez sudjelovanja organizama (evaporiti, sedra). kisele kie - kie koje dolaze u kontakt s kiselinama u atmosferi. kisele stijene - magmatske stijene s relativno visokim udjelom SiO2 (>62 %), sa slobodnim kremenom (pr. granit, riolit). Budui da imaju puno kremena i glinenaca obino su svijetle. klasifikacija (lat. classis - razred, skupina, facere initi, raditi) - razvrstavanje predmeta po grupama. klastine stijene - sedimentne stijene nastale nakupljanjem estica. Te estice mogu nastati mehanikim ili mehanikim i kemijskim troenjem starijih stijena ili kao netopivi ostatak kemijskog troenja. Obino prenoene od mjesta nastanka do mjesta taloenja. klif - strma morska ili jezerska obala (nagiba >55) oblikovana abrazijom. klima - prosjean tijek vremena nad nekim podrujem uzimajui u obzir i sva odstupanja od prosjeka. klimatologija - znanost koja se bavi prouavanjem klime. klimatski elementi karakteriziraju klimu. svi pokazatelji koji

konkrecija - tvrda kompaktna masa ili mineralni agregat, obino gomoljast ili zaobljen, nastao koncentrinim taloenjem iz vodene otopine oko nekog sredita (list, skeletni ostatak). kontinentska kora - tip Zemljine kore koji se nalazi pod kontinentima, odgovara SiAl-u prosjene gustoe oko 2,7 g/cm3, debljine 35 - 60 km. kontinentska padina - (kontinentski slaz) ui ili iri pojas morskog dna izmeu kontinentskog elfa i podnoja, prosjenog nagiba 5 - 7 (rijetko 15 -20, iznimno vie od 50), razvijena na dubinama od oko 200 m - 3000 m. kontinentski rub - zajedniki naziv za elf, kontinentsku padinu i podnoje. kontinentski elf - elf kontinentsko podnoje - krupni reljefni oblik izmeu kontinentske padine i dubokomorskog podruja (dubine od 3 000 m - 5 000 m), oblikovan akumulacijom materijala nanijetog gravitacijom sa elfa i kontinentske padine. konvekcijske struje - pretpostavljeno kretanje / gibanje materijala u plastu unutar konvekcijskih elija, prvenstveno kao posljedica temperaturnih razlika. Njima se objanjavaju horizontalna gibanja u Zemljinoj kori tektonika ploa. konvergencija - dodir oceanskih struja ili vodenih masa koje imaju razliitu gustou pri emu dolazi do tonjenja gue (hladnije ili slanije) vode. Takoer i linija na kojoj dolazi do te pojave; kretanje dvije tektonske ploe jedne prema drugoj. konzervativni rub ploe - rub dviju ploa kod kojih prevladava smicanje; transformni, neutralni rub ploe. kopnenjak - vjetar koji nou pue s kopna na more. kora, Zemljina - vanjska Zemljina lupina koja se nalazi iznad >Mohoroviievog diskontinuiteta, a sastoji se od oceanske i kontinentske kore. Predstavlja manje od 0,1 % Zemljina volumena. korazija (lat. corradere- strugati, grepsti) - proces poliranja, struganja stijena troinama transportiranim vodom, vjetrom i ledom; dubinska erozija vodotoka vuenim nanosom (fluvijalna korazija); struganje i glaanje stijene materijalom kojeg nosi vjetar (eolska korazija). korozija (lat. corrodere - gristi, izjedati) meunarodni termin za specifian proces modeliranja
7

klimatski faktori - veliine koje utjeu na klimu. komii - valovito izduene stijenske povrine u obliku svoda u podlozi ledenjaka, nastali selektivnom egzaracijom (vidi: mutonirane stijene). kometa - maleno svemirsko tijelo koje se kree oko Sunca po stazi velikog ekscentriciteta. Ostavlja svijetli trag ("zvijezda repatica"). kondenzacija - prijelaz vode iz plinovitog u tekue agregatno stanje. konglomerat - (valutinjak) krupnozrnata vezana klastina sedimentna stijena koja se sastoji od zaobljenih fragmenata (valutica) vezanih cementom ili sitnozrnatom osnovom.

otopivih stijena; proces otapanja karbonatnih stijena vodom u kojoj ima ugljine, humusne i drugih kiselina. kosa - morski ili jezerski prud koji se svojim jednim krajem veu za obalu. Nastaje najee u produenju obalnih rtova u obliku strijele, kuke, gredice, itd. krater (gr. krater - vr, pehar, kotlina) amfiteatralno udubljenje vrnog dijela vulkana, nastalo eksplozijom prilikom prodora lave, plinova i piroklastinog materijala iz unutranjosti Zemlje. kraton (gr. kratos - jakost, snaga) - krupni reljefni oblici koji predstavljaju fragmente baznog pineplena (razine zaravnavanja). Dijelovi su mezozojskog pineplena, oblikovanog u starim kristalinskim stijenskim kompleksima, koji je ouvan u suvremenom reljefu. kreda krono-stratigrafska jedinica, period vremenskog raspona od 135 do prije 65 milijuna godina; mekani, slabo vezani, obino bijeli, gotovo isti vapnenac nastao akumulacijom skeleta planktonskih organizama. Najrasprostranjenija je kreda kredne starosti (klifovi s obje strane kanala La Manche). kremen (kvarc) - est stijenski mineral, silicijev dioksid: SiO2. krioturbacija (gr. kryos - mraz, studen + lat. turbare - poremetiti) - strukturne promjene zemljita pod utjecajem zamrzavanja i odmrzavanja. (Vidi: poligonalna tla, ledeni klinovi). kristal - homogena vrsta masa elementa, spoja ili izomorfne smjese, koja ima pravilnu ponavljajuu strukturu, a moe biti omeena pravilnim vanjskim plohama. kristalografija - istraivanje kristala ukljuujui njihov rast, strukturu, fizikalna svojstva, te klasifikaciju. kr - podruje s posebnim tipom hidrologijom razvijen na topivim (karbonatima). krko polje - polje kuk - istaknuti monolit sastavljen od kompaktnije ili otpornije stijene, osobito karbonatne; nastaje korozijom i selektivnom denudacijom u toplim i vlanim krajevima. kvarc - kremen reljefa i stijenama

kvarcit - metamorfna stijena koja se sastoji prvenstveno od kremena nastala rekristalizacijom pjeenjaka ili ronjaka. kvesta (panj. cuesta - gorska padina) - asimetrino uzvienje omeeno s blagom poloitom (2 - 4) strukturnom i strmijom astrukturnom padinom; asimetrino monoklinalno uzvienje.

L
laguna - obalnim nanosima ili koraljnim prudovima od puine odijeljeno manje vodeno tijelo. lakolit - pojavljivanje intruzivnih stijena u sedimentnim stijenama u zvonastom ili gljivastom obliku manjih dimenzija (do nekoliko km). lapor (tupina) - sitnozrnata vezana sedimentna stijena koja se sastoji od podjednakih koliina minerala glina (alumosilikata) i kalcita. Sirovina za izradu cementa. laterit - tlo ili stijena nastala kao preostatak troenja alumosilikatnih stijena u tropskoj ili umjerenoj humidnoj klimi. Preteno se sastoji od oksida i hidroksida eljeza, te kremena i kaolinita. lava - opi pojam za magmu izlivenu na Zemljinu povrinu (taljevinu ili ovrslu). ledeni klin - jedan od pojavnih oblika leda u tlu u periglacijalnim podrujima koji nastaje u mraznim pukotinama u prisustvu vode u povrinskom stijenskom kompleksu; nerijetko kopnjenjem leda pukotina se zapunjava tlom ili nanosom - reliktni trag ledenih klinova. ledeni pokrov - nakupina leda kontinentskih razmjera (Antarktiki, Grenlandski ledeni pokrov). ledeno doba - (glacijal) bilo koji dio geolokog vremena od prekambrija kad je klima bila znatno hladnija na cijeloj Zemlji, a rasprostranjenost ledenih pokrova vea no danas; posljednje hladno doba, pleistocen. Ledenjak - ledeno tijelo u udubljenjima i dolinama planinskog podruja. les - prapor lesivirano tlo (franc. lessive - izluen, ispran) - tlo s padalinskom vodom izluenim A horizontom.

litifikacije - proces ovrivanja sedimenta kompakcijom i cementacijom i nastanak sedimentne stijene. litoral - (obalni pojas) pojas morskog dna i okoli izmeu razine visoke vode i niske vode (plime i oseke). litoralizacija - drutveni proces razvoja gospodarstva i naseljavanja priobalnih podruja. litoralni kordon - nanosni prud u obliku izduenog bedema u plitkovodnom priobalnom pojasu; oblikovan akumulacijom morskih ili jezerskih valova. litosfera - vrsti dio Zemlje za razliku od atmosfere i hidrosfere; b) u tektonici ploa vrsti dio Zemlje koji lei na astenosferi (ukljuuje Zemljinu koru i gornji dio plata) debljine od 100 - 250 km. llanos - savane u Venezueli, Kolumbiji i Ekvadoru. loksodroma - crta koja sijee sve meridijane pod jednakim kutom.

meteorit - manje svemirsko tijelo koje padne na Zemlju u komadu ili dijelovima te nije potpuno evaporiziralo poput meteora. Prema sastavu razlikuju se eljezni i kameni meteoriti. mezosfera - sloj atmosfere izmeu 50 i 80 km visine mineral - anorganski element ili spoj koji se pojavljuje u prirodi a ima odreeni kemijski sastav i fizika svojstva. minerali glina - kompleksna grupa sitnokristalastih ili amorfnih silikatnih minerala, nastalih troenjem glinenaca, piroksena i amfibola, a estih u glinama, tlima, glincima. mineralni izvori - izvori vode koja ima vie od 1 g/l otopljenih mineralnih tvari (suhog ostatka). mineralogija - znanost koja prouava nastanak i svojstva minerala. migrirati - kretati se mlazna struja - jaki zapadni vjetar koji pue na vrhu polarne frontalne zone.

M
magla - sitne kapljice vode ili ledenih kristala koji su tako lagani da lebde u zraku, pa smanjuju vidljivost. magma - prirodna stijenska taljevina stvorena u Zemlji iz koje nastaju magmatske stijene tijekom hlaenja i ovrivanja. magmatska diferencijacija - proces stvaranja vie od jednog tipa stijena, in situ, iz jedne ishodine magme. makija - degradirani oblik sredozemne ume. meandar (od gr. naziva rijeke Maiandros) - vijugavi dio korita vodotoka koji se oblikuje kao posljedica turbulentno-spiralnog teenja vode. metamorfizam - mineraloke, kemijske i strukturne promjene vrstih stijena nastale uslijed fizikalnih i kemijskih uvjeta koji se obino nalaze dublje od povrine, a razlikuju se od uvjeta pri kojima su izvorine stijene nastale. meteor - vidljivi svijetli trag kao posljedica ulaska u atmosferu krute estice iz svemira i njena izgaranja.

mofeta - otvor (obino uz vulkan) na kojem izbija ugljini dioksid. Karakteristina za kasnu fazu vulkanizma. Mohoroviiev diskontinuitet (Moho) - ploha na kojoj dolazi do nagle promjene brzine irenja seizmikih valova koja dijeli Zemljinu koru i plat. Nazvan u ast Andrije Mohoroviia (1857 - 1936), hrvatskog seizmologa, koji ga je otkrio. monsuni - sezonski vjetrovi koji pusu u junoj i istonoj Aziji. morena - akumulacijski ledenjaki reljefni oblik. Oblikovan je taloenjem ledenjakom egzariranog materijala. Morene mogu biti eone, zavrne, rubne, sredinje, podinske, itd. morfologija (gr. morfe - oblik, logos - znanost) vanjske crte reljefa, odreene njegovim dimenzijama, apsolutnim i relativnim visinama, oblikom vrhova i udubljenja, nagibom i oblikom padina, stupnjem vertikalne i horizontalne ralanjenosti. morfometrija (gr. morfe - oblik, metreo - mjeriti) dio geomorfologije koji se bavi kvantitativnim obiljejima reljefa. morfostruktura - krupni oblik reljefa Zemljine povrine, nastao kao rezultat meuovisnosti djelovanja endogenih i egzogenih sila i procesa pri
9

vodeoj aktivnoj ulozi endogenih imbenika; oblici reljefa Zemljine povrine koji odraavaju osobine geoloke strukture; tektonski oblik reljefa, itd. mramor - metamorfna stijena koja se sastoji od sitno do grubozrnatog rekristaliziranog kalcita ili dolomita. mraz - padalina koja nastaje pri tlu dugovalnim zraenjem podloge, ukoliko je temperatura nia od 0 C. mrtvaja - polumjeseasti mikroreljefni oblik naplavne ravni, nastao presijecanjem vrata meandra. mutonirane stijene (franc. mouton - ovca) - komii gledani iz daljine svojim oblikom slie na stado ovaca - vidi: komii. mutne struje - posebno brze pridnene struje u moru i jezerima nastale uslijed resuspenzije sedimenta, a koje se kreu niz podvodnu kosinu uslijed gravitacije a ire se horizontalno po dnu. Smatra se da su erodirale podmorske kanjone i stvorile turbidite. Mogu nastati od olujnih valova, cunamija, zbog potresa, pregomilavanja sedimenta.

neutralne stijene - magmatske stijene s udjelom SiO2 od 52 do 62 %, s malo slobodnog kremena (pr. diorit, andezit). nivacijski procesi (lat. nix, 2 nivis - snijeg) - procesi oblikovanja padina utjecajem snijega. nonik - planinski vjetar koji nou pue s planine u dolinu. normalna stratifikacija temperature - vertikalna raspodjela temperature pri kojoj se temperatura snizuje s porastom visine. normalni rasjed - rasjed kojem je rasjedna ploha nagnuta u smjeru bloka koji je relativno sputen.

O
obala - granica mora i kopna koja u skladu s prirodom morfolokog djelovanja morskih valova ima oblik ireg ili ueg pojasa; reljefni oblik modeliran abrazijskim i akumulacijskim djelovanjem morskih valova, koji je u stalnom razvoju i promjeni. obalni kr - termin koji se upotrebljava za obalne krke oblike krapa, spilja i garma. oblaci - vidljive atmosferske nakupine kapljica vode ili estica leda, ili obaju elemenata zajedno, ponekad i s tzv. pothlaenim kapljicama. oceanologija - znanost o moru, interdisciplinarno prouavanje svjetskog mora. oceanska kora - tip zemljine kore koji se nalazi ispod oceana, odgovara SiMi a nema SiAl-a, prosjene gustoe oko 3 g/cm3, debljine 5-10 km. oceanski hrbat (sredinji oceanski hrbat) - izdueno podmorsko uzdignue slino planinskom lancu ukupne duine preko 60.000 km. Ima sredinji lijeb (udolinu), pozitivna morfostruktura, nastala du divergencijskih rubova tektonskih ploa u zonama irenja (spreadinga). oledba (glacijacija) - stvaranje kretanje i povlaenje ledenjaka; pokrivanje velikih podruja ledenjacima i ledenim pokrovima; - ledeno doba orogeneza - proces stvaranja planina. Procesi kojima su stvorena ulanana gorja, navlaenja, boranja i
10

N
nadir- toka na nebeskoj sferi nasuprot zenitu. nafta - tekui ugljikovodici nastali iz organske tvari pri povienoj temperaturi i tlaku u Zemljinoj kori. naoblaka - zastrtost neba oblacima. naplavna ravan akumulacijsko - erozijski oblik fluvijalnog reljefa obiljeen gotovo idealnom uravnjenou (do 5 m/km2), unakrsnom slojevitou i mikroreljefnim oblicima koji svjedoe o migriranju rijeke (mrtvaje, rukavci, stara korita). navlaka - strukturna jedinica litosfere u kojoj se tereni koji su primarno bili jedan uz drugog nalaze jedan na drugom. Najjednostavnije se prepoznaju ukoliko starije naslage lee na mlaima. nekton - organizmi koji ive u morskoj vodi i pokreu se vlastitom snagom. nepogoda - (nevera) kratkotrajna i intenzivna promjena vremena. neritik - morski okoli iznad sublitorala, plitko morsko priobalno podruje.

rasjedanja u pri povrinskom dijelu, te plastina boranja, metamorfizam i plutonizam u dubljim dijelovima Zemljine kore. orografija (gr. oros - gora, grafo - piem) - dio geomorfologije koji se bavi opisom i klasifikacijom oblika reljefa i njihovom sistematizacijom prema vanjskim obiljejima neovisno od njihovog nastanka (geneze). ortodroma - najkraa crta izmeu dvije toke na Zemlji; meridijane sijee pod razliitim lukovima. otoni luk - niz vulkanskih otoka nastao na tektonskoj ploi s oceanskom korom, pod koju se podvlai druga ploa (pr. Aleutski otoni luk). otoni niz - niz otoka nastalih vulkanskom aktivnou na ploi koja se kree iznad stacionarne "vrue toke" (pr. Havajski otoni niz). otok - dio kopna okruen morem sa svih strana, koji je veliinom manji od kontinenta. ozonosfera - sloj atmosfere u kojem je poveana koncentracija ozona. ozonska rupa - podruje tanjenja ozonskog sloja.

gorskih padina utjecajem padinskih procesa u uvjetima suhe ili polusuhe tople ili hladne klime. pedologija (gr. pus pedon - tlo , logos - znanost) znanost o osobinama, nastanku, razvoju, vrstama i rasprostranjenju tala. pelagijal - morski okoli otvorenog mora, podruje mora iznad abisala. peridotit - ultrabazina dubinska (intruzivna) magmatska stijena koja se sastoji od olivina i piroksena. Ne postoji efuzivni ekvivalent. permafrost (lat. permanens - trajan, engl. frost mraz) - stalno zamrznuto tlo u periglacijalnim krajevima. petrologija - dio geologije koji se bavi nastankom, pojavom, strukturom, i prolou stijena (posebno magmatskih i metamorfnih). pijesak - sediment veliine zrna izmeu 63 i 2 mm. Vezani ekvivalent pjeenjak. Obino preteu kremena zrnca, no mogu biti i od drugih stijena i minerala (karbonatni pijesci). pineplen (lat. pene - gotovo, eng. plain - zaravan, ravnina) - zaravnjena blago valovita povrina s blagim konkavnim oblicima padina, zastrta sitnozrnim taloinama. Oblikuje se u pretposljednjem stadiju ciklusa "normalne" erozije na raun postepenog irenja dolina, smanjivanja nagiba padina i razvodnica utjecajem kompleksa procesa denudacije i erozije. pjeenjak - srednjezrnata klastina sedimentna stijena koja se sastoji od zaobljenih ili uglatih fragmenata veliine pijeska. planetoidi - malena nebeska tijela izmeu Marsa i Jupitera; krue oko Sunca. plankton - organizmi koji ive u morskoj vodi i pasivno plutaju noeni strujama. plat - lupina (zona) Zemlje izmeu kore i jezgre, a sastoji se od donjeg plata (mezosfere) i gornjeg plata (astenosfere). plato (franc. plateau - zaravnjen) - zaravnjen i povien dio povrine Zemljine kore s horizontalnom ili monoklinalnom graom omeen strmim padinama s jedne ili sa svih strana. plaa - niska akumulacijska obala mora ili jezera oblikovana taloenjem nanosa valovima.

P
padaline - oblici kojima voda iz atmosfere dospijeva do tla i produkti kondenzacije pri tlu. padina - element oblika reljefa; nagnuta povrina reljefa; povrina nagnuta horizontu; nagnuta povrina uzvienja; nagnuti dio Zemljine povrine koji ograniava razliite oblike reljefa; povrina reljefa odreena nagibom. paleontologija - istraivanje ivota u geolokoj prolosti pomou fosila, odnos prema ivuim biljkama, ivotinjama i okoliima. pasati - vjetrovi koji pusu iz suptropskih maksimuma prema ekvatorskom podruju niskog tlaka. peina - zaklon, poluspilja u podnoju ili na strani stjenovitog strmca, okomitog otvora. pedimenti (gr. pus pedos - noga) - predgorske stepenice, blage kosine (3 - 5) oblikovane meusobno usporednim unazadnim pomjeranjem
11

ploa (litosfere) - kruti dio litosfere za kojeg se moe pretpostaviti da se horizontalno kree a dodiruje se s drugim ploama u seizmiki aktivnim zonama tektonika ploa. ploha diskontinuiteta - diskontinuitet pod - narodni termin za stepeniaste ravne plohe nastale rubnom korozijom i diferenciranim spiranjem. podmorski platoi - vie ili manje izolirana zaravnjena podmorska uzvienja nepravilnog oblika, strmim padinskim odsjecima odijeljena od dubokomorskih zavala. podvlaenje (subdukcija) - u tektonici ploa proces pri kojem se jedna ploa sputa pod drugu. podzemna voda - voda koja se nalazi u porama i pukotinama tla i stijena. pokriveni kr - oblici krkog reljefa pokriveni razliitim nanosima koji se djelomino odraavaju u krkom pokrovu. polarni istoni vjetrovi - vjetrovi koji pusu iz polarnih podruja visokog tlaka prema subpolarnim podrujima niskog tlaka. poligonalna tla - mikroreljefni oblici periglacijalnih podruja; tzv. strukturna tla obiljeena vie ili manje simetrinim peterokutnim i esterokutnim pogaastim humcima (nekoliko dm) nastala intenzivnim mraznim procesima (krioturbacija itd.). poloj - naplavna ravan. poluotok - istaknuti dio kopna u more okruen s tri strane vodom. polutnik (ekvator) - najvea krunica na Zemlji podjednako udaljena od polova. polje (tzv. krko polje) - zaravnjena ili breuljkasta dna zavala ili veih udubljenja u kru, iji je nastanak tektonski uvjetovan a oblikovana su korozijom, fluvijalnom, fluvio-glacijalnom, padinskom ili jezerskom akumulacijom; obradive povrine dna zavala u kru; opi pojam za obraeno tlo. ponikva (vrtaa, dolina, do, dol) - izolirano udubljenje u karbonatima, promjera 50 - 500 m, dubine do 100 m (rijetko vie); oblikom se razlikuju ljevkaste, tanjuraste, zdjeliaste, itd. ponor - zaseban otvor ili sustav pukotina kroz koji se povrinska tekuica gubi, ponire u podzemlje kra; razlikuju se spiljski, jamski, pukotinski i ponikvasti ponori koji mogu biti trajni i periodini.
12

ponornica - tekuica koja nakon povrinskog toka ponire u podzemlje (karakteristina za kr). porfirna struktura - struktura karakteristina za efuzivne magmatske stijene u kojoj su pravilno razvijeni vei kristali uklopljeni u sitnozrnatu masu koja moe biti kristalizirana ili amorfna. porjeje - podruje s kojeg vode teku jednoj rijeci, pr. porjeje Save. porozitet - postotak ukupnog volumena stijene ili tla koji otpada na meuzrnski prostor. pothlaene kapljice - kapljice koje ostaju u tekuem stanju i ispod 0 C ukoliko ne dou u dodir s nekim predmetom ili sa sobom meusobno. potres - iznenadno pomicanje ili drhtaj u Zemlji uzrokovan naglim otputanjem sporo akumulirane napetosti (napona). prag - podmorsko uzvienje koje povezuje oceanske hrptove s kontinentskim masama i odvaja pojedine dijelove oceanskih zavala. prah (silt) - a) estice promjera manjeg od pijeska a veeg od gline (63 - 4 m); b) nevezani sediment koji se preteno sastoji od estica navedene veliine. prapor (les, od njem. loss - rahlo) i njemu slini sedimenti su kopnene tvorevine koje su nastale dijagenezom razliitim procesima (eolskim, fluvijalnim, i drugim) taloenog prainastog materijala u uvjetima suhe i hladne stepske klime. praporne doline - izduena suha udubljenja oblikovana na prapornim (lesnim) zaravnima procesima sufozije i korozije podzemne vode koja usmjereno otie tektonski predisponiranim pukotinama ili u tzv. predprapornim linearnim udubljenjima. praporne (lesne) ponikve - ovalni, zdjeliasti ili ljevkasti reljefni oblici (iroki do nekoliko desetaka m i do 5 - 6 m dubine) na praporu oblikovane korozijom i sufozijom atmosferske ili podzemne vode. praporne (lesne) zaravni - platoi oblikovani taloenjem i dijagenezom prainastog materijala preteito eolskim, i, manje, padinskim procesima na povienim i ocjeditim primarno zaravnjenim tektonskim blokovima (npr. Junobaranjska, Vukovarska, itd.). praac (siltit) - vezana sedimentna stijena koja se sastoji od estica veliine praha.

precipitacija - kemijski proces taloenja. prevlaka - uski pojas kopna koji spaja dvije kontinentalne mase. prokapnica - voda koja prokapljuje kroz pukotine na stropu spilja i peina. prolaz - morska suenja najee nastala utjecajem rasjedne tektonike, koji spajaju dva mora. propusnost sijena - svojstvo porozne stijene, sedimenta ili tla da propusti tekuinu. prozrana zona (zona aeracije) - potpovrinska zona u tlu ili sedimentu u kojoj voda prolazi do temeljnice. prud - akumulacijski fluvijalni, morski ili jezerski oblik koji nastaje u uvjetima mehanizma voda donjeg toka u koritu vodotoka, odnosno smanjivanjem transportne snage morskog ili jezerskog vala zbog opliivanja u priobalnom pojasu. pustinjsko sae - sustav manjih udubljenja nastao selektivnim troenjem stijenske mase heterogenog mineralnog sastava.

regosol (gr. regos - pokriva, lat. solum - tlo) nerazvijeno tlo na rastresitim podlogama. relativna vlanost - odnos izmeu postojee koliine vlage u zraku i maksimalne koliine vlage koju bi taj zrak pri odreenoj temperaturi mogao primiti. reversni rasjed - rasjed kojem je rasjedna ploha nagnuta u smjeru bloka koji je relativno izdignut. revolucija Zemlje - gibanje Zemlje oko Sunca. rigosol (franc. rigole - brazda) - duboko prekopano tlo. rijas - vrsta estuarija ili potopljenih rijenih ua strmih obala. rijena mrea - ukupnost svih vodotoka na nekom podruju. rijene doline - linearno izduena udubljenja otvorena u smjeru otjecanja vodotoka i najveem padu topografske povrine oblikovane fluviodenudacijskim procesima. rosa - padalina koja nastaje pri tlu dugovalnim zraenjem podloge, ukoliko je temperatura via od 0 C.

R
radijacija - energija u obliku elektromagnetskih valova. rasjed - strukturna jedinica litosfere koja nastaje izdizanjem, sputanjem ili uzdunim pomicanjem dijelova litosfere du paraklaze. razvodnica - granica ili linija izmeu dva porijeja; podruje koje dijeli dva rijena bazena; povieni dio reljefa Zemljine povrine koji dijeli dva rijena korita. razvodnica u kru - linija izmeu dva porijeja, koja se zbog specifinog pukotinskog otjecanja vode u karbonatima esto ne poklapa sa maksimalnim visinama topografske povrine pa moe biti i podzemna. recentno - sadanje; (geol.) u holocenu. regolit - troina nastala fizikom i kemijskom rastrobom.

rosite - temperatura pri kojoj zrak postaje zasien vodenom parom. rov (tektonski) - dugo usko kontinentalno korito, omeeno normalnim rasjedima. Oznaava zonu du koje je dolo do puknua cijele litosfere uslijed rastezanja. Poetna faza stvaranja oceana. ronjak - tvrda, vrlo gusta i kompaktna sedimentna stijena staklasta ili mutna, mikro ili kriptokristalina sa zrncima kremena do 30 m promjera. Moe sadravati i opal. razliito obojen, esto dolazi u obliku nodula ili proslojaka u vapnencima i dolomitima. Nastaje kao biogeni sediment ili kemogeni precipitat. rt - tip poluotoka; poluotonog ispupenja otoka i kontinenata u more, najee sa naglaenim i strmim obalama. ruda - materijal koji se nalazi u prirodi iz kojeg se mineral ili minerali koji imaju ekonomsku vrijednost mogu vaditi uz profit. Takoer i mineral(i) koji se vadi. Izraz se obino upotrebljava za kovinske sirovine i naziva se prema elementu koji se vadi "eljezna ruda".

13

rudisti - fosilni koljkai s nejednakim ljuturama, jednom obino priraslom, esto su ivjeli zadruno i gradili grebene. Vrlo esti u stijenama gornje krede u Dinaridima. rua vjetrova - grafiki prikaz smjera ili brzine vjetra.

silikatni minerali - spojevi ija kristalna struktura sadri SiO4 tetraedre, bilo slobodne ili vezane preko jednog ili vie kisikovih atoma u grupe, lance, plohe ili trodimenzionalne strukture i kovinske elemente. Klasificiraju se prema strukturi koju ine tetraedri. silt - prah siltit - praac sinklinala - udubljeni (konkavni) dio bore. U jezgri se nalaze stratigrafski mlae stijene. sinoptika meteorologija - dio meteorologije koji se bavi prognozom vremena. sipar - padinski reljefni oblik konusnog ocrta nastao akumulacijom osulinskog materijala na zavretku toila. sklad - intruzivno tijelo ploasta oblika utisnuto meu slojeve sedimenata. Debljima od nekoliko centimetara do jednog kilometra, duljina do vie kilometara. sliv - podruje s kojeg vode otjeu nekom moru, pr. Jadranski sliv. sloj - ploasti, primarni pojavni oblik sedimenata i sedimentnih stijena koji je vidljivo odvojen od slojeva ispod i iznad. Obino oznaava jednu fazu sedimentacije bez prekida i promjene uvjeta. smog - mjeavina dima, plinova koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva i magle. snjenica - voda nastala kopnjenjem snijega. sonica - voda nastala kopnjenjem ledenjaka. soliflukcija (lat. solum - tlo, fluere - tei) - aklimatski pojam za sve pojave teenja tla niz padinu utjecajem vlaenja i gravitacije. solfatara - pukotina iz koje izbija sumporovodik na vulkanu. Postvulkanska pojava. speleologija - otkrivanje i znanstveno istraivanje spilja, fizikalno i bioloko, ukljuujui geoloko prouavanje njihova nastanka, morfologije i mineralogije. spilja - endogeni krki oblik, podzemne upljine ili sustav upljina preteno horizontalnog pruanja u koje ne dopire ili se neznatno probija svjetlost, nastale mehanikim i korozijskim djelovanjem podzemnih voda, a nakon njihovog povlaenja obogaene akumulacijskim krkim formama kao to su to stalagmiti, stalaktiti itd.
14

S
sadra - gips salinitet - (slanost) koncentracija otopljenih soli u vodi. Izraava se kao neimenovani broj. Ranije se izraavao u promilima (). sapropel - nevezani sitnozrnati sediment s povienom koncentracijom organske tvari kojeg nalazimo u nekim jezerima i morima (Crno more) u anaerobnim uvjetima. sediment - nevezani estini materijal nastao troenjem stijena, prenesen i istaloen vjetrom, vodom ili ledom, ili akumuliran prirodnim procesima kao kemijskim taloenjem iz otopine, ili pomou organizama, a stvara slojeve na povrini Zemlje (pijesak, ljunak, mulj, aluvij, prapor). Litifikacijom nastaje sedimentna stijena. sedimentne stijene - stijene nastale ovrivanjem sedimenta, a dijele se na klastine, biogene i kemogene. sedra - kemogena vapnenaka sedimentna stijena. Ne brkati sa sadrom (gipsom). seizmologija - istraivanje potresa i strukture Zemlje koristei prirodno i umjetno generirane seizmike valove. semiglej (lat. semi - djelomino, napola) - glejno tlo koje je tek dublje od 1 m ispod povrine zaglejeno, za razliku od pravog glejnog tla (eugleja) koje je zamovareno potpuno do povrine. sei - (tige) stojni valovi koji se javljaju u jezerima i poluzatvorenim bazenima. siga - vapnenaka tvorevina (konkrecija) koja se u podzemnim upljinama izluuje iz hidrokarbonata prokapnih i protonih voda.

stalagmit - sigasta tvorevina na podu upljine u kru (spilja) nastala izdvajanjem kalcijevog karbonata odnosno kalcita iz hidrokarbonata vode kapnice, rastui prema gore; endokrki akumulacijski oblik. stalaktit - sigasta tvorevina na stropu upljine u kru spilja nastala izdvajanjem kalcijeva karbonata odnosno kalcita iz hidrokarbonata prokapne vode koja kaplje sa stropa; razvijene su prema dolje; endokrki akumulacijski oblik. stijena - agregat jednog ili vie minerala (granit, vapnenac, mramor), ili tijelo nediferenciranog mineralnog sastava (vulkansko staklo), ili kruta organska tvar (ugljen); istaknut vrh, greben ili litica (obino ogoljen). subdukcija podvlaenje. sublitoral - podruje morskog dna na elfu. superpozicija - redoslijed kojim se stijene / slojevi slau, akumuliraju jedan na drugi, tako da je najvii sloj ujedno i najmlai (zakon superpozicije) sutjeska - uski i duboki dijelovi dolina koji spajaju kotline ili dolinska proirenja.

kriljavci - grupa metamorfnih stijena s izraenom kriljavou. kriljavost metamorfnih tapiastih i okomito na metamorfoze. strukturna osobitost mnogih stijena nastala prekristalizacijom listiavih minerala (rogovaa, tinjci) smjer najveeg pritiska prilikom -

ljunak - nevezani sediment zaobljenih fragmenata (valutica) promjera veeg od 2 mm. Vezani ekvivalent - konglomerat.

T
tajfun - naziv koji se na zapadnim obalama Pacifika koristi za tropski ciklon talone stijene - sedimentne stijene tektonika - dio geologije koji se bavi graom irih prostora vanjskog dijela Zemljine kore, odnosno regionalnim povezivanjem strukturnih i deformacijskih pojava, istraivanjem njihovih meusobnih odnosa, nastankom i razvojem. tektonika ploa - teorija globalne tektonike kojom je litosfera podijeljena na vei broj ploa koje se meusobno pomiu te dolazi do seizmike i tektonske aktivnosti na njihovim rubovima. temeljnica - voda temeljnica temperatura - stupanj topline termalna voda - izvorska ili gejzirska voda kojoj je temperatura osjetno iznad srednje lokalne temperature zraka. termiki ekvator - linija koja na razliitim meridijanima spaja mjesta s najviim temperaturama. terminalni bazen - ovalno udubljenje s unutranje strane eone ili zavrne (terminalne) morene u kojem kopni ledenjak, obiljeeno oblikovanjem drumlina, ozova, kamova i ledenjakih jezera. termoklina - dubinski pojas u moru s naglom promjenom temperature (velikim temperaturnim gradijentom).

ejl - (glinac) sitnozrnata klastina sedimentna stijena nastala sabijanjem (kompakcijom) gline ili mulja. Fino laminirane strukture i izrazite cjepljivosti. elf - (kontinentski elf ili prag) blago nagnut (30' 1) podmorski rub kontinenata do dubine od oko 200 m s kontinentskim tipom Zemljine kore i reljefom koji pokazuje morfogenetsku i morfostrukturnu slinost i vezu s onim na kopnu. krapar - stjenovito podruje jako nagrizeno krapama. krape (tal. scarpa - kameni zid) - mikrokrki reljefni oblici; korozijom oblikovane izjedine na vapnencu karakterizirane otrim bridovima koje su s obje strane omeene ljebovima razliite dubine. Po svom obliku krape mogu biti ljebaste, prstenaste, mreaste, rebraste, itd. U razvoju im se razlikuju tri stadija: muzge (mladi), griine (zreli) i grohot (stariji).

15

tinjci - grupa stijenskih minerala, male tvrdoe i odline kalavosti. Vani stijenski minerali u magmatitima i metamorfitima. tjesnac - uski dijelovi oceanskih ili morskih povrina izmeu kontinenata ili otoka. tlak zraka - tlak stupca zraka od neke povrine do gornje granice atmosfere. toilo - ljebasto, linearno udubljenje na padini, nastalo razaralakom djelatnou osulina. tombolo - pjeani ili ljunani prud koji spaja otok s kopnom, ime nastaje poluotok. toplina - jedan od oblika energije. toponim - geografski naziv (naselja, brda, planina, rijeka, mora itd.). tornado - lijevak ili vrtlog koji nastaje izmeu baze kumulonimbusa i povrine Zemlje. treset - djelomino nekonsolidirani polukarbonizirani biljni materijal koji se nalazi u vodom zasienom okoliu (tresetitu, movari) i koji ima veliki postotak vlage (min. 75 %). Smatra se ranim stadijem nastanka ugljena. Uoava se biljna struktura. Osuen podloan samozapaljenju. troposfera - najnii sloj atmosfere. tropski ciklon - vrlo jaki poremeaj koji se javlja u tropima. troenje stijena - destrukcijski proces ili grupa procesa kojim stijene izloene atmosferilijama na ili blizu povrine Zemlje mijenjaju boju, teksturu, sastav, vrstou ili oblik te nastaje nevezani i/ili izmijenjeni materijal koji se moe prenositi. tupina lapor.

razliitih biljnih ostataka slinih tresetu. Klasificira se prema stupnju karbonizacije. ultrabazine stijene - magmatske stijene s vrlo malim udjelom SiO2 (< 44 %), bez slobodnog kremena. Bez svijetlih minerala te su tamne. Sve su dubinske. uljni kriljavac - fino laminirana smea ili crna sedimentna stijena koja sadri dosta organske tvari, i prilikom destilacije moe otpustiti tekue ili plinovite ugljikovodike. uvala - vee udubljenje u kru ravnog ili okrenog dna; prijelazan oblik izmeu ponikve i tzv. "krkog polja"; manji zalivi nastali potapanjem dijela uvala u kru i derazijskih dolina.

V
valna potkapina - konkavno udubljenje na klifu oblikovano mlatom valova (abrazijom) iznad srednje razine mora (u podnoju klifa). valutica - zaobljena estica vea od 2 mm, fragment ljunka. vapnenac - sedimentna stijena koja se sastoji preteno od kalcijevog karbonata, uglavnom kalcita. moe biti biogenog i kemogenog porijekla, te nastati nakupljanjem estica (klastina). Ukljuuje sedru, oolitine vapnence, kredu, grebenske vapnence i sl. vertikalni gradijent temperature - veliina koja pokazuje za koliko se temperatura promijeni svakih 100 m porasta visine. vertisol (lat. vertere - okrenuti, solum - tlo) - glinena tla u kojima se naizmjeninim bubrenjem i kontrakcijom pomie, okree i mijea masa tla; sinonim za smonicu. visinska anticiklona - na visini odcijepljen topli zrak okruen hladnim zrakom. visinska ciklona - na visini otcjepljen hladni zrak okruen toplim zrakom. visoje - prostrano uzvienje obiljeeno izmjenom sredogorskih hrptova, masiva, platoa i kotlina okruenih visokogorjem; prostrana uzvienja tzv. sredinjih masiva okruena visokogorjem; prostrana uzvienja obiljeena zaravnjenim vrnim dijelom iz kojeg se diu osamljeni masivi i hrptovi.
16

U
udolina - linearno udubljenje u terenu oblikovano selektivnom denudacijom, presuivanjem ili skretanjem vodotoka pri emu nekadanji fluviodenudacijski oblik gubi svoju prvobitnu funkciju. ugljen - goriva stijena koja se sastoji preteno od ugljika, nastala kompakcijom i karbonizacijom

vjetar - horizontalno strujanje zraka. voda temeljnica - dio podzemne vode koji se nalazi u zasienoj zoni (zoni u kojoj su sve pore ispunjene vodom) a nalazi se ispod vodnog lica. vodno lice - ploha koja odvaja prozranu zonu od vode temeljnice, a ima kapilarni obrub. vodopad - pregib u koritu rijeke u obliku strmca, preko kojeg se voda uruava - pada. vrata - morska suenja koja povezuju dva mora ili oceana (npr. Otrantska vrata), tektonskog i erozijskog porijekla. vrelo - izvor vezan za pukotinske sustave u kru. Prema vremenskom toku istjecanja dijele se na trajna, periodina i povremena, a s obzirom na prirodu pukotinskog protjecanja pod hidrostatskim tlakom mogu biti sifonska (uzlazna), po izgledu bunarasta, pukotinska, peinska, spiljska i sl. vrh - istaknuta toka ili dio grebena na uzvienjima, oblikovan ralanjivanjem vrnog dijela uzvienja. vrua toka - vulkansko ognjite (centar) promjera 100 - 200 km postojano najmanje nekoliko desetaka milijuna godina, za koje se smatra da odgovara magmatskom ognjitu u platu, a dovodi do stvaranja nizova vulkanskih otoka rastue starosti na ploi koja se pomie nad vruom tokom. vrulje - podmorska vrela; nastaju tlanim protjecanjem kroz upljine krkog podzemlja. vulkan - otvor na povrini Zemlje kroz koji magma (lava) plinovi i praina izlazi na povrinu; Takoer i oblik / struktura, obino konina, nastala od izbaenog materijala. vulkanske stijene - povrinske magmatske stijene. vulkansko staklo - prirodno staklo nastalo brzim hlaenjem lave, ili njene fluidne frakcije, tako da nije dolo do kristalizacije.

W
Wiechert - Gutenbergov diskontinuitet diskontinuitet brzine irenja potresnih valova na 2900 km, oznaava granicu izmeu plata i jezgre. willy - willies - naziv koji se u Australiji koristi za tropski ciklon.

Z
zaljev - u kopno uvueni dio mora i oceana. Nastaje transgresijom mora i potapanjem rijenih ua (estuariji) i dijelova glacijalnih dolina (fjordovi), sinklinalnih udubljenja na kopnu, tektonskih potolina, itd. Zemlja - planet u sunevu sustavu 5-a od 9 glavnih po veliini, trei po udaljenosti od Sunca (oko 150 x 106 km), izmeu Venere i Marsa), ekvatorijalni polumjer = 6378 km, polarni = 6357 km, srednji = 6371 km, ekvatorijalni opseg = 40075 km, povrina = 510,1 x 106 km2. zemlja crvenica - crveno-smee rezidualno tlo koje poput plata prekriva vapnence, tipino za jadranski krki pojas i mediteranski tip klime. zenit - toka na nebeskoj sferi iznad promatraa. zenitne kie - kie koje su uzrokovane jakim zagrijavanjem pri zenitnom poloaju Sunca. zmorac - vjetar koji danju pue s mora na kopno. zonalni zapadni vjetrovi - vjetrovi koji puu iz suptropskih maksimuma prema viim geografskim irinama. zrane mase - veliki volumeni zraka homogenih svojstava. zrnata struktura - struktura karakteristina za dubinske magmatske stijene u kojoj je sav materijal kristaliziran u mineralima jednake veliine (raspon za razliite stijene od 0,05 do 10 mm).

17


alo - obalno lice nastalo nakupljanjem i preradom valovima koje se sastoji od pijeska i/ili ljunka. arite potresa - sredite (fokus, hipocentar) tektonskog poremeaja koji izaziva pucanje i pretvorbu energije u elastine valove. Toka u Zemljinoj kori u kojoj je sredite potresa.

18