Medelle-i ahkami adlijje

Zbornik pravednih tekstova Medella

Sistem

Medella sadri 1851 lan podijeljen na uvod i 16 knjiga. Knjige su podijeljene u poglavlja, a poglavlja u odjseke.

Uvod govori o definiciji i podjeli pravne nauke i o pravnim pravilima. Navodi se 99 pravnih pravila islamske pravne nauke (Fikh) Teme 16 knjiga su: kupoprodaja, najam, jamstvo, prenos duga, zalog, ostava, darovanje, pravo pree kupovine, prisvajanje i unitenje tuih stvari, ogranienje, prinuda, udruga, zastupanje, nagodba, tube, dokazi i suenje.

Trinaest knjiga se bavi materijom imovinskog prava prema sistemu uobiajenom u djelima muamelata (erijatskog imovinskog prava)
Tri knjige se bave graanskim postupkom.

Uvod Knjiga prva

Definiranje fikha kao znanosti i njegova podjela Fikh je znanost o erijatskopravnim praktinim pitanjima. Fikhska/pravna pitanja pak tretiraju ili oblast budueg svijeta, kao to su obredoslovlje (Ibadat) ili oblast Ovog svijeta, koja se razvrstava u: podruje branog prava (Munakahat), podruje meuljudskih djelatnih odnosa (Mu'amalat) i podruje krivinog prava (Uqubat).

1.

Knjiga II Pregled fikhskih pravnih pravila

2. Djela se kvalificiraju shodno njihovim namjerama, tj. erijatskopravna odredba za neko djelo izrie se u skladu s namjerom koja se htjela ostvariti.

3. Kod ugovora prednost se daje njegovim namjerama i znaenjima, a ne pravno-jezikoj strukturi. Zato se kupoprodaja bej bil-vefa prosudjuje po odredbama o zalozi.
OIZ lan 993. Ko samo rijei zakonske znade, taj jo zakona ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao.

7. teta ne zastarjeva.
8. Osnovno naelo je nedunost! Kada neko nanese materijalnu tetu drugoj osobi, te ako se o visini te tete ne budu saglasili, nanositelj tete izloie svoje stajalite, a vlasnik imovine dokazivat e vei iznos tete.

OIZ 1027. Kad je o koliini duga neuklonjive dvojbe, uzimlje se ono to je lake duniku.

10. Pravna odredba vremenom potvrivana u praksi zadrava svoju validnost sve dok se ne pojavi argument koji bi je stavio izvan snage. Naprimjer: kada je jednom utvreno neije vlasniko pravo, donosi se odredba koja potvruje prethodnu, budui da ne postoji razlog zbog kog bi bila promijenjena.

11. Nije prihvatljivo samostalno rjeenje (individualni idtihad) erijatskopravnog pitanja u sluaju kada postoji jasan stav Teksta primarnog erijatskopravnog izvora

15. Odredba utvrena opreno analognom pravilu ne moe biti mjerilo za drugi sluaj. (Izuzetak od pravila ne tretira se pravilom).
OIZ 992. Ne sudi se po primjerima, nego po pravilima.

18. Sluaj kad postane tekom situacijom, ima se tretirati u irem pravnom kontestu, tj. Kada se pretpostave teke posljedice u odreenoj situaciji, pristupit e se olakavajuem pravnom tretmanu u irem opsegu.
OIZ 1027. Kad je o koliini duga neuklonjive dvojbe, uzimlje se ono to je lake duniku.

19. Ne nanositi tetu niti nanesenu tetom uzvratiti. OIZ. 1000. Ni sa svojim se pravom sluiti nemo', tek drugome na tetu il' dosadu. OIZ 1011. Pravdi je nasilje najgori protivnik.

25. teta se ne otklanja nanoenjem istovjetne tete. 1028. Najvea je nepravda kad ko od zla djela svog jo i korist kakvu ima. 20. teta se treba otkloniti.

21. Nune situacije dozvoljenim ine ono to je erijatskim propisima zabranjeno. 23. Doputeno usljed opravdanog razloga prestaje to biti prestankom razloga. 24. Nestankom zapreke raktivira se zabranjeno.

26. Pojedinana teta moe se tolerirati u interesu preduhitrenja ope tete. Naelo, primjerice, podrazumijeva zabranu rada nadriljekaru. 28. Kada se suele dva delikta kloniti se treba onog tetnijih posljedica injenjem onoga s lakom tetom.
29. Izmeu dva zla odabire se ono manje.

30. Otklanjanje delikata s posljedicom pree je od pribavljanja koristi. 33. Nuda ne eliminira pravo drugog: u smislu ovog naelnog pravila, kada bi ovjek iz nude, usljed gladi, posegnuo za namirnicom druge osobe, oteenom e nadoknaditi samo stvarnu vrijednost.

Obiaj

36. Obiajna praksa ima zakonsku snagu, tj. Obiajno praktino iskustvo, ope ili posebno uzima se normativnim kod utvrivanja erijatskopravnih propisa.
OIZ 989. Tek o zakonitu obiaju vrijedi rije: ono to je od obiaja, to je od zakona.

37. Obiajna praksa je dokaz po kome se mora postupati.

38. Nedostupno u obiajnoj praksi jednako je stvarno nedostupnom. 40. Obiajnim pravnim iskustvom tretira se ono koje je dominatno i u irokoj praksi, a ne ono u praksi rijetko.

39. Ne negira se promjena erijatskopravnih normi s promjenom vremenskih okolnosti.

OIZ 1006. ta se grbo rodi, vrijeme ne ispravi-to je od poetka nezakonito, to samim vremenom zakonito ne postaje.

47. Dodato je u statusu pripatka. Primjerice: prodajom ivotinje koja (u trbuhu) nosi mladune u akt prodanog ukljueno je i mladune.
1007. U veem je manje: kome je doputeno vee, ne moe mu se skratiti manje.

48. Pripadak se odredbom ne tretira zasebno. sljedstveno tome, mladune u trbuhu ivotinje, nee se prodati kao izdvojen objekt od majke.
1017. ija zemlja toga i dvori, ija njiva toga i usjev.

49. Kada neko uposjeduje neto u njegovom posjedu je i ono to se tretira nunim pripatkom, kao u sluaju kada neko kupi kuu, kupljenim se tretira i put koji do nje vodi.

64. Ope naelo tretirae se kao takvo sve dok argumentom Teksta ili dokaza ne bude reducirana njegova openitost.

65. Poblie opisivanje prisutnog besmisleno je, dok je opis nenazonog znaajan. Primjer: trgovac dovede na pijacu konja kulaa u namjeri da ga proda i pritom ponudu iskae rijeima: Prodajem konja vranca, pokazujui na kulaa i takvu ponudu prihvati kupac-kupoprodaja bi bila valjana, a pogrean opis nebitan. Doim, da je trgovac prodao konja kulaa nenazonog na pijaci, opisujui ga kao vranca-kupoprodaja ne bi bila valjana.

69. Pisani akt jednak je izgovorenom.

OIZ 1020. Razgovor je razgovor, a ugovor stranama zakon.

70. Obraanje nijeme osobe poznatim znacima jednako je upotrebi jezikog izraza. 71. Rijei tumaa (za strani jezik) neosporno su prihvatljive.

80. Nije mjerodavan argument u sebi kontradiktoran, ali i kao takav, argument ne moe oslabiti odluku sudije. Naprimjer kada bi dvojica svjedoka promijenili svoje ranije izjave, njihova svjedoenja ne bi zadrala snagu dokaza. Meutim, ako je sudija ve bio donio presudu na osnovu njihovih prethodnih izjava, ta njegova odluka nee se tretirati kontradiktornom, nego e svjedoci biti obavezni nadoknaditi tetu osuenom.

84. Obeanja data u formi uvjetnog iskaza smatraju se obaveznim. Primjer:kada bi jedan ovjek kazao drugom: "Prodaj tu stvar toj osobi, pa ako ti ona ne plati, ja u ti platiti!". I ako kupac ne plati kupljenu stvar prodavcu, duan ju je platiti onaj koji je prodavca nagovorio da proda-to usljed datog mu obeanja. OIZ 1022. ta ko uglavi po tvojoj naredbi sam si uglavio.

90. Kada se u predmetu spora susretnu direktni i indirektni akter presuda se utvruje direktnom akteru. Primjer: kada bi neko iskopao bunar du javnog puta, pa u njega neko drugi ubaci (uginulu) ivotinju tetu e nadoknaditi osoba koja je ubacila ivotinju, a ne onaj koji je iskopao bunar.

91. Zakonska dozvola ne ostavlja prostora za nadoknadu tete. Primjer: kada bi neko u svom posjedu iskopao bunar pa upadne u njeg neija ivotinja i sljed toga uginevlasnik bunara ne bi bio duan nadoknaditi bilo kakvu tetu.

92. Diretki akter sam snosi odtetu ak i kada akt nije namjerno uinio. 94. Za djelo koje uini ivotinja samavlasnik nee nadoknaditi tetu osim ako ivotinja nije bila natjerana da ga uini.

95. Raspolagati tuom imovinom-neprihvatljivo je. 96. Ne dozvoljava se nikome raspolaganje imovinom drugog bez njegovog doputenja. 97. Nikome se ne dozvoljava prisvajanje imovine drugoga bez erijatskopravnih razloga.
OIZ 1029. Ko primi to mu ne pripada, treba da povrati.

Opti imovinski zakonik za Crnu Goru

OIZ

Sistem

Podijeljen na est dijelova.

Prvi dio sadri uvodna pravila i nareenja (o zakonima, o imaocima, o imovini, o posjedu).

Drugi dio govori o vlanitvu i drugim stvarnim pravima.

Trei dio govori o kupoprodaji i drugim glavnim vrstama ugovora (promjena, zajam, posudba, najam, prijenos, ostava, punomoje, ortakluk, jemstvo, nagodba, igra, opklada i darovanje)
etvrti dio govori o ugovorima uopte i drugim poslovima iz kojih proistiu dugovi.

Peti dio govori o licima, o svojevlasti, o raspolaganju u imovinskim poslovima. esti dio sadri objanjenja, odreenja i dopune. U posljednjem odsjeku ovog dijela navode se neka vana pravna pravila.

Pravna pravila

987.Zakon je za svakoga zakon. 988. Zakon je zakon, ma kako opor bio.

989. Tek o zakonitu obiaju vrijedi rije: ono to je od obiaja, to je od zakona.

990. Zao obiaj, nikad tvrd, nikad zakonit.

991. Za rijedak sluaj nije uvijek pravilo gotovo. 992. Ne sudi se po primjerima, nego po pravilima.

993. Ko samo rijei zakonske znade, taj jo zakona ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao. 994. ta svak jednako razumije tome tumaa ne treba.
995. Odstupa li kakva odredba od opteg pravila, tumai je u najuem obimu.

996. Nikomu se ne krati da uiva ono to je po prirodi svaije, ili to je odreeno da svakome slui. 997. Tvoje je sveto, a i moje sveto, uvaj svoje, a u moje ne diraj.

998. Dok drugome nepravo tete ne ini, koristi se im god moe i koliko god moe.

999. I to nije zabranjeno, moe da ne bude poteno. 1000. Ni sa svojim se pravom sluiti nemo', tek drugome na tetu il' dosadu. 1001. Ko od ega korist ima treba i teret da nosi.

1002. ta ti zakon dade niko ti ne ote. 1003. Ko prije stee kakvo pravo, njemu i prvenstvo. 1004. Tua ruka niije pravo ne skrauje.

1005. ta jednom po zakonu stee, tvrdo ostaje i kad bi se zakon izm'jenio.

1006. ta se grbo rodi, vrijeme ne ispravi-to je od poetka nezakonito, to samim vremenom zakonito ne postaje.

1007. U veem je manje: kome je doputeno vee, ne moe mu se skratiti manje.

1008. Ko ti neto dopusti, doputa ti i sve to treba da se tim sluiti moe.

1009. Tek ono to sam ima, moe drugome dati, otuda izreka: nemo' drugome vie prava ustupiti n'o to sam ima.

1010. ega se jednom odree, uzaman e poslije traiti.

1011. Pravdi je nasilje najgori protivnik

1012. Kad bez suda i svoju stvar nekome otme, nasilje je. 1013. Kad se vie njih oko ta prepiru, a prilike su za svakoga jednake, prvenstvo je dritelju. 1014. Ni u pravu svome ne tjeraj mak na konac

1015. Kae li o kakvoj stvari moja je, to je najvie to kazati moe. 1016. Svaka stvar svog gospodara trai.
1017. ija zemlja toga i dvori, ija njiva toga i usjev.

1018. to i najslabija ruka stvarnog ima, sigurnije je, n'o to na drugu ima i najsnanija.
1019. Pravo koje ima u tuoj stvari ne slabi, ma koliko vlasnika ona prom'jenila. 1020. Razgovor je razgovor, a ugovor stranama zakon.

1021. I ko mue na ta pristane, pristao je.

1022. ta ko uglavi po tvojoj naredbi sam si uglavio. 1023. ta se uglavi pred javnom vlau najtvre je i najbistrije

1024. ta dvojica uglave, ta dvojica i razvri mogu. 1025. ta dva uglave, treeg ne vee.
1026. Kad tumai ugovor, pazi na rijei, ali jo vie na volju i namjeru.

1027. Kad je o koliini duga neuklonjive dvojbe, uzimlje se ono to je lake duniku. 1028. Najvea je nepravda kad ko od zla djela svog jo i korist kakvu ima. 1029. Ko primi to mu ne pripada, treba da povrati.

1030. Dunik tvog dunika nije jo za to tvoj dunik. 1031. Ko pravo svoje zaputa, nek sebe krivi ako ga izgubi.

Slinosti:

Medella,lan 49 Kada neko uposjeduje neto, u njegovu posjedu je i ono to se tretira nunim pripatkom, kao u sluaju kada neko kupi kuu, kupljenim se tretira i put koji do nje vodi.

lan 47 Dodato je u statusu pripatka. Primjerice: prodajom ivotinje koja (u trbuhu ) nosi mladune u akt prodanog ukljueno je i mladune.

lan 48 Pripadak se odredbom ne tretira zasebno. sljedstveno tome, mladune u trbuhu ivotinje, nee se prodati kao izdvojen objekt od majke.

OIZ, lan 1008 Ko ti neto dopusti, doputa ti i sve to treba da se tim sluiti moe.
lan 1017 ija zemlja toga i dvori, ija njiva toga i usijev.

U navedenim lanovima govori se o tretiranju pripatka i glavne stvari, pa se oba zakonika slau da pripadak prati sudbinu glavne stvari, te da se ne moe tretirati odvojeno od nje.

Tretiranju utnje

Medella, lan 67 Ne tretira se govorom in osobe koja uti , dok je utnja u sluaju potrebe dokaz tj. za osobu koja uti ne moe se tvrditi da je kazala to-i to, meutim utnja u situaciji kad je potrebno dati iskaz tretira se potvrdom i dokazom.
OIZ, lan 1021 I ko mue na to pristane, pristao je.

U lanu 67 Medella i lanu 1021.OIZ govori se o tretiranju utnje u sluaju kada je potrebno dati iskaz, i oba zakonika odreuju da se utnja smatra pristankom u tom sluaju.

Snoenje tereta

Medella, lan 87 teta se mjeri srazmjerno dobitku , u smislu:kada se neko koristi neim, snosit e i tetu koja bi bila proizvedena.
OIZ, lan 1001 Ko od ega korist ima, treba i teret da nosi.

U pogledu snoenja tereta, oba zakonika odreuju da ako se neko koristi odreenom stvari, da odgovara i za tetu, odnosno snosi terete koje nastanu koritenjem te stvari.

Ugovori na nagovor treeg

Medella,lan 84 Obeanja data u formi uvjetnog iskaza smatraju se obaveznim. Primjer:kada bi jedan ovjek kazao drugom: "prodaj tu stvar toj osobi, pa ako ti ona ne plati, ja u ti platiti!". I ako kupac ne plati kupljenu stvar prodavcu, duan ju je platiti onaj koji je prodavca nagovorio da proda-to usljed datog mu obeanja. OIZ,lan 1022 ta ko uglavi po tvojoj naredbi, sam si uglavio.

U ovim pravilima se odreuje sluaj kada neko neto ugovori na nagovor treeg, u tom sluaju oba zakonika odeuju da obaveza nastaje za tree lice.

Medella, lan 8 Osnovno naelo je nedunost! Kada neko nanese materijalnu tetu drugoj osobi, te ako se o visini tete ne budu saglasili,nanositelj tete izloit ce svoje stajalite, a vlasnik imovine e dokazivat vei iznos tete.
OIZ,lan 1027 Kad je o koliini duga neuklonjive dvojbe, uzimlje se ono to je lake za dunika.

U ovim pravilima odreuje se da u sluaju kada se ne moe odrediti visina duga, uvijek uzima ono to je povoljnije za dunika.

Medella,lan 15 Odredba utvrena opreno analognom pravilu, ne moe biti mjerilo za drugi sluaj.(Izuzetak od pravila, ne tretira se pravilom)
OIZ,lan 992 Ne sudi se po primjerima nego po pravilima.

U ovim pravilima odreuje se da izuzetak od odreenog pravila, ne predstavlja pravilo za rjeavanje drugog sluaja.

Razlike:

Medella, lan 39: Ne negira se promjena erijatskopravnih normi sa promjenom vremenskih okolnosti.
OIZ, lan 1006 to se grbo rodi, vrijeme ne ispravi-to je spoetka nezakonito, to samim vremenom zakonito ne postaje.

U pogledu mogunosti izmjene zakonskih propisa, pomenuti zakonici imaju oprena rjeenja, Medella, za razliku od OIZ-a predvia mogunost promjene zakonskih rjeenja u skaldu sa promjenom okolnosti, dok OIZ insistira na zakonitosti i trajnosti zakonskih propisa.

OIZ, lan 1002 ta ti zakon dade, niko ti ne uze. Medella, lan 21 Nune situacije dozvoljenim ine ono to je erijatskim propisima zabranjeno.

U pogledu snage zakonskih propisa Medella predvia mogunost oduzimanja pravne snage zakonskim propisima "u sluaju nude" dok OIZ ne predvia takvu mogunost. Meutim, prestankom stanja nude, reaktivira se zabranjeno, tako da Medella predvia samo prestanak vaenja zakonskih propisa za odreeno vrijeme dok postoji stanje nude, pa se prestankom takve situacije, "reaktivira zabranjeno". lan 24 Nestankom zapreke reaktivira se zabranjeno.

Priredila: ass. Ehlimana Memievi