Professional Documents
Culture Documents
Albert Camus
Albert Camus
Stranac
Pripremila: Marta Lonarevi, prof.
S glavnim junakom romana Stranac poistovijetila se itava jedna generacija; poistovijetila se s njegovom ravnodunou u odnosu na ljude i institucije to ga okruuju i s njegovim osjeajem da ga okruuje posvemanja la.
Filozofija egzistencijalizma
zaetnik je danski filizof Kierkegaard egzistencija prethodi esenciji postojanje prethodi biti, sutini, cilju ivota osniva romana egzistencijalizma je francuski pisac Jean Paul Sartre elemente egzistencijalistike filizofije nalazimo u djelima Dostojevskog, Prousta, Kafke.
Egzistencija je jedina dana, ali njezina danost izaziva osjeaj tjeskobe i munine. Ti osjeaji munine mogu biti prevladani ovjekovim djelovanjem i stvaranjem. Egzistencijalisti smatraju kako je ovjek u moralnom smislu apsolutno SLOBODAN birati sve mogue varijante ponaanja, od roenja do smrti.
Stranac
Stranac Bogovi bijahu osudili Sizifa da neprestano kotrlja veliki kamen uz brijeg, koji se snagom inercije vraa natrag.
Camusa interesira Sizif u toku povratka, u trenutku kada Sizif ponovno silazi u podnoje brda ne bi li iznova gurao kamen na vrh.
Roenje
Sizif
Prevladavanje apsurda
Sizif stalno radi isti posao i svjestan je njegova besmisla. Prevladao je apsurd poznavanjem i prihvaanjem besmislenosti takvoga posla. Sizif je svjestan apsurdnosti svoga posla to mu daje nadmo nad apsurdom
Sizifov posao
Prevladavanje apsurda
Svijest o apsurdu
Stranac
U svijetu koji je izgubio smisao, ispresjecan apsurdnim zidovima, ovjek ostaje stranac, moderni Sizif koji uzaludno kotrlja kamen svoje egzistencije
Stranac
Roman o smislu postojanja i mogunosti akcije u svijetu besmisla
Stranca sam davno saeo u jednoj reenici koja je, priznajem, vrlo paradoksalna: u naem drutvu svaki ovjek koji ne plae na pogrebu svoje majke dovodi sebe u opasnost da bude osuen na smrt! Htio sam da kaem samo to da je junak ove knjige osuen samo zato to se nije ukljuio u igru. U tom smislu on je stranac u drutvu u kojem ivi...
Uvod: nema ga Ravnodunost Mersaultovo ponaanje u ubonici: pui kraj odra pije bijelu kavu prespavao je cijelu no Pogreb: munina, znoj, razmilja o majinom prijatelju
Njegova rekonstrukcija /njegova iskrivljena percepcija/ Sud = simbol drutvanog mehanizma Mersault je po njihovom miljenju monstrum koji se dan nakon pogreba uputa u nedozvoljenu vezu i odlazi u kino gledati komian film. Sud sve eli podvri drutvenoj normi - U sukobu je sa svijetom jer ne prihvaa pravila drutvene igre
2.
Na ovim proturjejima gradi se sukob. U 1. dijelu rije je o kobnom nesporazumu, u drugom dijelu o nemogunosti komunikacije Camus ne objanjava Mersaultov zloin; samo opisuje okolnosti pod kojima je do njega dolo.
Stil i jezik
Camus se esto slui tehnikom struje svijesti: uporaba kontroveznih misli i antitetikih reenica (Poelio sam da joj kaem da ja tu nisam nita kriv
... U svakom sluaju, ovjek je uvijek pomalo kriv. ...Imam i ja neto za rei. Ali, kad bih razmislio, nisam imao to da kaem.)
Tehnika redukcije: u romanu je rjeito ono to nije izgovoreno. Mersaultova utnja je takoer bitan element govora. Prekid komunikacije.
Mersault ne zna zato je ubio jer se to i ne moe znati, a osuen je zato to to ne zna, a ne pokuava se braniti podvalama.
On je rtva okolnosti, ali one su neprozirne, ne podlijeu analizi, mogu se jedino registrirati. SUDBINA ODABIRE OVJEKA, A NE OVJEK SUDBINU
Mersault: ovjek je stranac u svijetu i drutvu jer ne poznaje konvencionalne vrijednosti tog drutva Osuen na smrt zbog ubojstva bez motiva Odbija religioznu utjehu i prevladava apsurd prihvaanjem besmisla Smrt prihvaa kao nunost Snano osjea ivotnu prazninu i besmisao. Indiferentnost je jedini nain reagiranja u svijetu apsurda
La i licemjerje drutva potakli su u Mersaultu UTNJU, usporedivu s ravnodunom utnjom nebeskog plavetnila ili jarkog popodnevnog sunca.
NEGACIJA
POBUNA LJUBAV
Prati Mersaultov odnos prema: poslodavcu, umrloj majci, Mariji, poslodavcu Izdvoji proice o ehu, Salamonu i njegovu psu, raymondu i njegovoj ljubavnici, Mersaultovom ocu i susretu sa sveenikom (ove priice unutar romana su zapravo parabole i nude klju za razumijevanje djela)