MOLIJEROVA KOMINOST

U svojim djelima Molijer se oslanja na srednjovjekovne rodove farsu, fablioe i moralitete Molijerove svijet komike je najsloeniji, najpotpuniji i najbogatiji u itavom svijetu komike Moemo rei da Molijer znalaki iskoritava i kombinuje sve klasine vrste komike, poevi od spoljnih i jednostavnijih od komike oblika, pokreta, situacije, zabune, zbrke pa do unutranjih sloenih, komike karaktera, govora i naravi Renesansni pisci su po ugledu na terencija uveli ozbiljnu uenu komediju s pokuajem produbljenja studije karaktera i naravi!, a barokni pisci su rado njegovali jo i romanesknu i herojsku komediju "z svih tih vrsta komedije Molijer je kako je i sam govorio uzimao ono to mu moe koristiti #a Molijera moemo rei da je u svoje djelo upio bogate komediografske tradicije mnogobrojnih prethodnika ali on je uspio da ih asimiluje u nove kvalitete $n smatra da izvor komike ne treba traiti u situacijama, u doga%ajima, ili u ponaanju ljudi jer to su samo njeni oblici manifestovanja u spoljnjem svijetu, ve da je izvor komike u samom biu, u linosti u njenom karakteru &akle za kominost moemo rei da je to jedna kategorija duha, doivljaj smijenog pa samim tim i doivljaj tog smijenog Molijerov lik nikad nije marioneta, sredstvo za prikazivanje jedne osobine, strasti, ve je veinom rije o kompleksnoj i protivrijenoj linosti u kojoj obino preovladava jedna karakterna crta koja djeluje kao faktor naruavanja unutranje ravnotee i likovi su komini ba zato to ne izazivaju strah i saaljenje i uopte uslove koje po 'ristotelovoj definiciji treba ispuniti tragini junak (ao slikar drutva svog doba, on na prvom mjestu ostaje u njemu istovremeno savremenog i univerzalnog (od njega glavni likovi su veinom skorojevii, licemjeri i pokvarenjaci Molijer je najnemilosrdniji rat vodio protiv doktora svog doba u njima i preko njih on u stavri otro polemie, osu%uje beskrajnu uobraenost, glupost, utegnut i ugla%en ivot, pedanata i uenjaka svog doba Radi pojaavanja kominog efekta i Molijer se slui preuveliavanjem istih ili disponantnih nejednakih! elemenata ime se poveava opti utisak otu%ensoti "grajui na jakim kontastima, na sukobima suprotnosti, on primjenjuje isti postupak pretjerivanja i u gra%enju onih likova koji branei naela zdravog razuma i prirodnosti treba da sugeriu normu, takvi likovi su tako%e komini jer su uproeni svedeni na tvrdoglave krajnje ograniene zastupnike nekoliko vulgarno shvaenih ideja koje oni svima nameu bez ikakve gipkosti veselosti! duha i bez svijesti o realnosti (omika je dvostruka) ona je u linostima ali i u sudarima tih linosti sa linostima suprotnog tipa sa kojima u postojeim odnosima rodbinskih veza, vlasti, nema nikakvih mogunosti za istinsku komunikaciju

Molijer tako%e metod kontrasta savreno primjenjuje i na palnu govora sluei se posebnom vrstom istovremenosti! paralelizma u teoriji nazvanom **Molijerovska repeticija** ponavljanje! U sutini to je metod kontrasta na planu govora, odnosno, dvije me%usobno povezane linosti suprotnog karaktera gdje o istoj temi misle potpuno drugaije +ajei su to odnosi lukavog i prepredenog gospodara i naivnog sluge npr, &on -uana i #ganarela &ubokog i psiholokog znaenja je i druga vrsta kontrasta, sukoba, odnos oca i djece, glave porodice i ostalih ukuana (oliko god otac u tragedijama oliava autoritet, sistem moralnih vrijednosti, posjeduje vlast svojih sinova i keri, upravlja njima .oliko je u komedijama otac blijeda slaba linost koja samo svojom agresijom i tiranijom nastoji da nametne svoju volju i sauva spoljna obiljeja svoje moi /obuna protiv oca je mogua, legitimna i simpatina $vdje se ugroena djeca pomognuta slugama brane i spasavaju od opasne zlovolje svog oca .o su komedije) .artif, .vrdica, Uobraeni bolesnik, 0kola za ene /ostoje i komedije u kojima se uloge obru, u kojima oevi opet beznaajne i komien linosti, besmislenim nadzorima napadaju modernizam svoje djece, npr, 1mijene precioze i Uene ene &ok je u tragediji bitan rasplet u kome se krije konani smisao sudbinske poruke, u komediji je glavni naglasak na toku radnje, na igri a rasplet se obino svodi na konvencionalni uobiajni! zavretak