1

NACRT PRIJEDLOGA OBITELJSKOG ZAKONA

SADRAJ UVODNE ODREDBE (l. 1. 11.) BRAK (l. 12. - 57.)

Prvi dio Drugi dio

I. SKLAPANJE BRAKA 1. Sklapanje braka u graanskom obliku 2. Sklapanje braka u vjerskom obliku s graanskopravnim uincima II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA 1. Pretpostavke za postojanje braka 2. Pretpostavke za valjanost braka III. OSOBNA PRAVA I DUNOSTI BRANIH DRUGOVA IV. IMOVINSKI ODNOSI BRANIH DRUGOVA 1. Zakonsko ureenje imovinskih odnosa branih drugova 2. Ugovorno ureenje imovinskih odnosa branih drugova 3. Odgovornost branih drugova za obveze treim osobama 4. Ureenje imovinskih odnosa branih drugova nakon prestanka brane zajednice V. PRESTANAK BRAKA 1. Ponitaj braka 2. Razvod braka
Trei dio PRAVNI ODNOSI RODITELJA I DJECE I MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI DJECE (l. 58.-179.)

I. MAJINSTVO I OINSTVO 1. Utvrivanje majinstva 2. Utvrivanje oinstva a) Presumpcija o branom oinstvu b) Priznanje oinstva i postupak priznanja c) Utvrivanje oinstva sudskom odlukom 3. Osporavanje majinstva 4. Osporavanje oinstva 5. Majinstvo i oinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom II. PRAVNI POLOAJ DJETETA I PRAVNI ODNOS RODITELJA I DJETETA 1. Djetetova prava, dunosti i stjecanje poslovne sposobnosti 2. Roditeljska skrb 3. Ostvarivanje roditeljske skrbi 4. Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi, smrt roditelja i prestanak roditeljske skrbi 5. Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom

III.

MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA 1. Zajednike odredbe 2. Mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadlenosti centra za socijalnu skrb a) Hitna mjera izdvajanja i smjetaja djeteta b) Upozorenje na pogreke i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu c) Struna pomo i potpora u ostvarivanju skrbi o djetetu d) Intenzivna struna pomo i nadzor nad ostvarivanjem skrbi o djetetu 3. Mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadlenosti suda a) Privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji b) Zabrana pribliavanja djetetu c) Lienje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi d) Povjeravanje skrbi o djetetu s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju e) Lienje prava na roditeljsku skrb 4. Mjere za zatitu imovinskih prava djece POSVOJENJE (l. 180.-217.)

etvrti dio

1. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA 1. Pretpostavke za posvojenje na strani djeteta 2. Pretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja 3. Pristanci za posvojenje i postupak davanja pristanka II. PRAVNI UINCI POSVOJENJA III. PRIPREMNI POSTUPAK I POSTUPAK ZASNIVANJA POSVOJENJA 1. Zajednike odredbe 2. Pripremni postupak za posvojenje 3. Postupak zasnivanja posvojenja Peti dio I. II. III. IV. V. VI. SKRBNITVO (l. 218. - 280.)

ZAJEDNIKE ODREDBE SKRBNITVO ZA MALOLJETNE OSOBE SKRBNITVO ZA PUNOLJETNE OSOBE POSEBNO SKRBNITVO SKRBNIK NADLENOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNITVA UZDRAVANJE (l. 281. - 319.)

esti dio I.

ZAJEDNIKE ODREDBE

II. III. IV. V.

UZDRAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA UZDRAVANJE BRANOG DRUGA UZDRAVANJE IZVANBRANOG DRUGA I MAJKE IZVANBRANOG DJETETA ODREIVANJE UZDRAVANJA 1. Zajednike odredbe 2. Posebnosti odreivanja uzdravanja za djecu 3. Ovlasti i dunosti centra za socijalnu skrb

Sedmi dio

OBAVEZNO SAVJETOVANJE I OBITELJSKA MEDIJACIJA (l. 320. - 344.)

I.

OBAVEZNO SAVJETOVANJE 1. Obavezno savjetovanje prije razvoda braka 2. Obavezno savjetovanje prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djecom OBITELJSKA MEDIJACIJA POSTUPAK PRED SUDOM (l. 345. - 555.)

II.

Osmi dio I. 1. 2. 3. 4. 5. 6. II.

OPE ODREDBE Suci i struno osoblje Suradnja suda i centra za socijalnu skrb Sudjelovanje djeteta u postupku Sudjelovanje osoba lienih poslovne sposobnosti u postupku Naela postupka Trokovi postupka

POSEBNI PARNINI POSTUPCI 1. Postupak u branim sporovima pokrenutim tubom 2. Postupak radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva 3. Postupak radi rjeavanja pitanja s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i uzdravanju djeteta 4. Postupak u sporovima o uzdravanju POSEBNI IZVANPARNINI POSTUPCI 1. Ope odredbe 2. Postupak radi davanja doputenja za sklapanje braka 3. Postupak pokrenut prijedlogom za sporazumni razvod braka 4. Postupak radi odobravanja plana o roditeljskoj skrbi 5. Postupak radi odobravanja sporazuma o uzdravanju 6. Postupak u stvarima uzdravanja 7. Postupci radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom 8. Postupci radi izricanja mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta 9. Postupak radi nadomjetavanja pristanka za posvojenje djeteta 10. Postupak za lienje i vraanje poslovne sposobnosti

III.

IV.

POSEBNI POSTUPCI OVRHE I OSIGURANJA Ope odredbe Ovrha radi predaje djeteta Ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom Ovrha radi uzdravanja Mjere osiguranja s kojim e roditeljem dijete stanovati, ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom 6. Mjere osiguranja radi uzdravanja 1. 2. 3. 4. 5.

NACRT PRIJEDLOGA OBITELJSKOG ZAKONA

Prvi dio UVODNE ODREDBE Sadraj zakona lanak 1. Ovim se Zakonom ureuje brak, izvanbrana zajednice ene i mukarca, odnosi roditelja i djece, mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbnitvo, uzdravanje, obavezno savjetovanje i obiteljska medijacija, te postupci u svezi s obiteljskim odnosima. Temeljna naela lanak 2. Ureenje obiteljskih odnosa temelji se na naelima:- ravnopravnosti ene i mukarca te zabrani diskriminacije prema spolu, - solidarnosti, uzajamnog potovanja i pomaganja svih lanova obitelji, - primarne zatite dobrobiti i prava djeteta, - primarnog prava, dunosti i odgovornosti roditelj da skrbe o djetetu, te dunosti drave da im prua pomo, - razmjerne i najblae intervencije drave u obiteljski ivot, - skrbnike zatite djeteta bez roditeljske skrbi i odrasle osobe koja nije u stanju brinuti se o sebi, - sporazumnog rjeavanja spornih obiteljskih odnosa i - urnosti u rjeavanju obiteljskopravnih stvari Naelo ravnopravnosti ene i mukarca te zabrana diskriminacije prema spolu lanak 3. ena i mukarac imaju meusobno jednaka prava i dunosti u svim obiteljskopravnim odnosima, a posebno u odnosu na roditeljsku skrb. Naelo solidarnosti, uzajamnog potovanja i pomaganja svih lanova obitelji

lanak 4. Solidarnost je temeljno naelo obiteljskog ivota. Svi lanovi obitelji moraju se uzajamno potovati i jedno drugom pomagati. Naelo primarne zatite dobrobiti i prava djeteta lanak 5. Sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odluuje o pravima djeteta moraju primarno titi prava djeteta i njegovu dobrobit.

Naelo primarnog prava roditelj da skrbe o djetetu, te dunosti drave da im prua pomo lanak 6. Roditelji prije svih imaju pravo, dunost i odgovornost ivjeti sa svojim djetetom i skrbiti se o djetetu, a drava je duna pruati im potrebnu pomo i intervenirati u sluaju potrebe.

Naelo razmjerne i najblae intervencije drave u obiteljski ivot lanak 7. Mjere kojima drava zadire u obiteljski ivot i izdvaja dijete iz obitelji prihvatljive su samo ako se djetetov ivot i zdravlje ne mogu zatiti poduzimanjem blaih mjera te pruanjem preventivne pomoi i potpore obitelji od strane drave. Naelo skrbnike zatite djeteta te odrasle osobe koja nije u stanju brinuti se o sebi lanak 8. Skrbnika zatita djeteta bez roditeljske skrbi, odrasle osobe s duevnim smetnjama i osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima mora biti primjerena uz obvezu potivanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta, te dobrobiti osobe pod skrbnitvom. Naelo sporazumnog rjeavanja spornih obiteljskih odnosa lanak 9. Poticanje sporazumnog rjeavanja spornih obiteljskih odnosa zadaa je svih onih koji obitelji pruaju strunu pomo ili odluuju o spornim obiteljskim odnosima. Naelo urnosti u rjeavanju obiteljskopravnih stvari u vezi s djetetom lanak 10.

U svim postupcima u vezi s djecom nadlena tijela moraju postupati urno, uz istovremenu zatitu djetetove dobrobiti. Izvanbrana zajednica lanak 11. (1) Odredbe ovoga Zakona o uincima izvanbrane zajednice primjenjuju se na ivotnu zajednicu neudane ene i neoenjenog mukarca, koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. (2) Izvanbrana zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. stvara imovinskopravne uinke na koje se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o imovinskim odnosima branih drugova.

Drugi dio BRAK Brak lanak 12. Brak je zakonom ureena ivotna zajednica ene i mukarca. I. SKLAPANJE BRAKA Oblici sklapanja braka lanak 13. (1) Brak se sklapa suglasnom izjavom ene i mukarca u graanskom ili vjerskom obliku. (2) Brak u graanskom obliku sklapa se pred matiarom. (3) Brak se u vjerskom obliku s uincima graanskog braka sklapa pred slubenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima ureene pravne odnose. 1. Sklapanje braka u graanskom obliku Prijava namjere sklapanja braka lanak 14. (1) Nevjesta i enik svoju namjeru sklapanja braka u graanskom obliku osobno prijavljuju matiaru nadlenom za mjesto u kojem ele sklopiti brak. (2) Nevjesta i enik duni su prijavi iz stavka 1. ovoga lanka priloiti izvatke iz matice roenih, a kad je potrebno, na zahtjev matiara i druge isprave. Dunosti matiara prije sklapanja braka lanak 15. (1) Matiar e na osnovi izjava nevjeste i enika i na drugi nain provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje braka. (2) Ako je za sklapanje braka potrebna sudska odluka, matiar e nevjestu i enika uputiti da je pribave. (3) Ako matiar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka, usmeno e priopiti nevjesti i eniku da nije doputeno sklopiti brak i o tome sastaviti biljeku u prijavi namjere sklapanja braka. (4) Kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, matiar e uzeti izjavu nevjeste i enika o izboru prezimena. (5) Nevjesta i enik svojim e potpisom potvrditi da su upoznati s osobnim pravima i dunostima u braku, te mogunou ureenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona.

Utvrivanje dopustivosti sklapanja braka po zahtjevu nevjeste i enika lanak 16. (1) Nevjesta i enik mogu u roku od osam dana od dana priopenja o nedopustivosti sklapanja braka, nadlenom uredu za poslove ope uprave podnijeti zahtjev za utvrivanje ispunjavaju li pretpostavke za sklapanje braka. (2) Po zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka nadleni ured obvezan je u upravnom postupku donijeti odluku u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva. Odreivanje dana sklapanja braka lanak 17. (1) Matiar e u dogovoru s nevjestom i enikom koji ele sklopiti brak u graanskom obliku, dan za sklapanje braka odrediti u pravilu u razdoblju od tridesetog do etrdeset petog dana od dana prijave namjere sklapanja braka. (2) U iznimnim sluajevima kada za to postoje opravdani razlozi matiar moe odobriti sklapanje braka prije tridesetog te najkasnije do devedesetog dana od dana prijave namjere sklapanja braka. (3) Matiar e nevjesti i eniku preporuiti da do dana sklapanja braka posjete savjetovalite za brak i obitelj. Mjesto i dan sklapanja braka lanak 18. (1) Brak se sklapa na svean nain u slubenoj prostoriji, a iznimno na drugom prikladnom mjestu prema odluci matiara i uz plaanje posebne naknade. (2) Brak se sklapa u nazonosti nevjeste i enika, matiara i dvaju svjedoka koji moraju biti punoljetni i poslovno sposobni. (3) Ako na dan odreen za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, enik ili oboje, a izostanak ne opravdaju, smatrat e se da je prijava namjere sklapanja braka povuena. Dunosti matiara na dan sklapanja braka i trenutak sklapanja braka lanak 19. (1) Na dan i u vrijeme odreeno za sklapanje braka matiar je duan: - objaviti da su osobno nazoni nevjesta, enik i svjedoci te da nema zapreka za sklapanje braka, - upoznati nevjestu i enika s odredbama ovoga Zakona o njihovim pravima i dunostima, - istaknuti znaenje braka, a posebice da je skladan brak od najvee vanosti za obiteljski ivot i - upitati poimence nevjestu i enika pristaju li meusobno sklopiti brak. (2) Brak je sklopljen kad nevjesta i enik izjave svoj pristanak.

(3) Nakon pristanka matiar e objaviti da je izmeu ene i mukarca, navedenih njihovim osobnim imenima, sklopljen brak. (4) Sklopljeni brak matiar e upisati u maticu vjenanih. (5) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima uruiti izvadak iz matice. 2. Sklapanje braka u vjerskom obliku s graanskopravnim uincima Dunosti matiara i potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka lanak 20. (1) Nevjesta i enik koji ele sklopiti brak u vjerskom obliku pribavit e od matiara nadlenog za mjesto u kojem ele sklopiti brak potvrdu o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka propisane ovim Zakonom. (2) U postupku izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka matiar e na odgovarajui nain primijeniti odredbu lanka 15. i 16. ovoga Zakona. (3) U potvrdi iz stavka 1. ovoga lanka matiar e navesti da je nevjestu i enika upoznao s osobnim pravima i dunostima u braku, s mogunou ureenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona, te njihove sporazumne izjave o izboru prezimena. (4) Potvrda iz stavka 1. ovoga lanka vai tri mjeseca od dana izdavanja. (5) Matiar e upozoriti nevjestu i enika da je izvadak iz dravne matice vjenanih dokaz da njihov brak sklopljen u vjerskom obliku ima uinke graanskog braka. Dunosti slubenika vjerske zajednice i matiara nakon sklapanja braka lanak 21. (1) Slubenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak u vjerskom obliku dostavit e matiaru iz lanka 20. ovoga Zakona ispravu koju su potpisali ena, mu, svjedoci i slubenik vjerske zajednice, kojom potvruje da je brak sklopljen. (2) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se matiaru u roku od pet dana od dana sklapanja braka. (3) Brak sklopljen u vjerskom obliku matiar je duan upisati u maticu vjenanih u roku od tri dana od dana primitka isprave iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima dostaviti izvadak iz matice. Graanskopravni uinci braka sklopljenog u vjerskom obliku lanak 22. Brak sklopljen u vjerskom obliku sukladno odredbama lanka 13. stavak 3. i lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona, ima od dana sklapanja sve uinke graanskog braka propisane ovim Zakonom. II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA

10

1. Pretpostavke za postojanje braka Razliitost spolova, izjava i postupak sklapanja braka lanak 23. (1) Za postojanje braka potrebno je: 1. da su nevjesta i enik osobe razliita spola, 2. da su nevjesta i enik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka, 3. da je brak u graanskom obliku sklopljen pred matiarom ili da je brak u vjerskom obliku sklopljen prema odredbi lanka 13. stavak 3. i lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona. (2) Ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavki iz stavka 1. ovoga lanka, ne nastaju pravni uinci braka. Utvrivanje postojanja braka lanak 24. Pravo na tubu radi utvrivanja postoji li brak ili ne, ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnu skrb. 2. Pretpostavke za valjanost braka Punoljetnost lanak 25. (1) Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sud moe u izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navrila esnaest godina ivota, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da je sklapanje braka u skladu s dobrobiti djeteta. Poslovna sposobnost i sposobnost za rasuivanje lanak 26. (1) Brak ne moe sklopiti osoba liena poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na strogo osobna stanja ili osoba nesposobna za rasuivanje. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sud moe u izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobi lienoj poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na strogo osobna stanja za koju utvrdi da je sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze, te da brak nije u suprotnosti s dobrobiti te osobe. Nepostojanje srodstva lanak 27.

11

(1) Brak ne mogu meusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom svojega roditelja, djeca sestara i brae te polusestara i polubrae. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na odnose nastale posvojenjem. Nepostojanje drugog braka lanak 28. Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku niti osoba koja je registrirala ivotno partnerstvo. Mogunost ponitaja braka koji nije valjan lanak 29. Brak sklopljen protivno odredbama lanka 26. do 28. ovoga Zakona nije valjan i na njega e se primijeniti odredbe o ponitaju braka. III. OSOBNA PRAVA I DUNOSTI BRANIH DRUGOVA Izbor prezimena lanak 30. (1) Prilikom sklapanja braka nevjesta i enik mogu se sporazumjeti: 1. da svako zadri svoje prezime, 2. da kao zajedniko prezime uzmu prezime jednog od njih, 3. da kao zajedniko uzmu oba prezimena, 4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime branog druga i odlui koje e upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu. (2) U sluaju sporazuma o prezimenu iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka nevjesta i enik odluit e koje e prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu. (3) Sporazum o prezimenu mora biti u skladu s odredbama posebnog zakona. Ravnopravnost, solidarnost i sporazumijevanje lanak 31. (1) U braku su brani drugovi ravnopravni. (2) Brani drugovi duni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se pomagati i uzdravati, meusobno se potovati te odravati skladne brane i obiteljske odnose. (3) Brani drugovi sporazumno odluuju o raanju i podizanju djece te o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici. Obiteljski dom i zatita prava na stanovanje

12

lanak 32. (1) Brani drugovi sporazumno odreuju mjesto stanovanja koje predstavlja obiteljski dom za njih i djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb i koja e stanovati zajedno s njima. (2) Jedan brani drug ne smije za trajanja braka otuiti ili opteretiti nekretninu koja predstavlja branu steevinu i obiteljski dom u kojem stanuje drugi brani drug i njihova djeca nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, bez pisane suglasnosti drugog branog druga, na nain da njega i djecu onemoguava u ostvarivanju prava na stanovanje. (3) Ako je jedan brani drug najmoprimac stana u kojem brani drugovi stanuju zajedno s djecom nad kojom ostvaruju roditeljska skrb, on ne moe otkazati ugovor o najmu stana bez pisane suglasnosti drugog branog druga, osim ako se radi o privremenom smjetaju ili slubenom stanu sukladno posebnim propisima. (4) Ako jedan brani drug bez opravdanog razloga odbija dati drugom branom drugu suglasnost iz stavka 2. i 3. ovog lanka, o tome odluuje sud u izvanparninom postupku na zahtjev branog druga. Sud je pri tome duan voditi rauna o stambenim potrebama oba brana druga i djece koja s njima stanuju, te o drugim okolnostima sluaja. (5) Stavak 1. do 4. ovog lanka primjenjuje se i na izvanbrane drugove. Izbor rada i zanimanja lanak 33. Svaki brani drug samostalno odluuje o izboru svoga rada i zanimanja.

IV. IMOVINSKI ODNOSI BRANIH DRUGOVA 1. Zakonsko ureenje imovinskih odnosa branih drugova Predmnijeva zakonskog ureenja imovinskih odnosa lanak 34. Na imovinske odnose branih drugova primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ureenju imovinskih odnosa branih drugova, osim ako su njihovi imovinski odnosi ureeni branim ugovorom. Brana steevina i vlastita imovina lanak 35. Sukladno odredbama ovoga Zakona, brani drugovi mogu imati branu steevinu i vlastitu imovinu. Brana steevina lanak 36.

13

(1) Brana steevina je imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili potjee iz te imovine. (2) Dobitak od igara na sreu i imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom brane zajednice brana je steevina. (3) Brani drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici na branoj steevini, ako nisu drukije ugovorili. (4) Uknjiba prava suvlasnitva na nekretninama iz stavka 3. ovog lanka provodi se temeljem sporazumnog prijedloga branih drugova koji sadri izriitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan brani drug pristaje na uknjibu prava suvlasnitva drugog branog druga u jednakim dijelovima ili drugaije ako su tako dogovorili. Upravljanje branom steevinom lanak 37. (1) Ako se ne dokae suprotno, smatra se da je drugi brani drug dao svoj pristanak za poslove redovite uprave na nekretninama i pokretninama poput redovitog odravanja, iskoritavanja i uporabe stvari za njezinu redovitu svrhu, ako ne izazivaju izvanredno velike trokove, a u interesu su oba brana druga . (2) Za poslove izvanredne uprave na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike poput promjena namjene stvari, veih popravaka, dogradnje, nadogradnje, preureenja, otuenja cijele stvari, davanja cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanja hipoteke na cijeloj stvari, davanja pokretne stvari u zalog, osnivanja stvarnih i osobnih slunosti, stvarnog tereta li prava graenja na cijeloj stvari potrebno je zajedniko poduzimanje posla ili pisani pristanak drugog branog druga. (3) Nepostojanje suglasnosti za poslove iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne utjee na prava i obveze potene tree osobe. Brani drug bez ije suglasnosti je izvanredni pravni posao poduzet ima pravo na naknadu tete koja mu je time prouzroena od strane drugog branog druga. Supsidijarna primjena stvarnopravnih i obveznopravnih propisa lanak 38. Na branu steevinu primjenjuju se odredbe kojima se ureuju stvarnopravni i obveznopravni odnosi, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Vlastita imovina lanak 39. (1) Imovina koju brani drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. (2) Vlastita imovina je i imovina koju je brani drug stekao tijekom brane zajednice na pravnom temelju razliitom od navedenoga u lanku 36. ovoga Zakona (nasljeivanje, darovanje i sl.). (3) Autorsko djelo je vlastita imovina onoga branog druga koji ga je stvorio.

14

2. Ugovorno ureenje imovinskih odnosa branih drugova Brani ugovor lanak 40. (1) Branim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojeoj ili buduoj imovini. (2) Prema treim osobama uglavci o upravi ili raspolaganju imovinom imaju pravni uinak ako su upisani u zemljine knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nuan za stjecanje prava ili se stvar ne moe rabiti bez takva upisa. (3) Brani ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi branih drugova moraju biti ovjereni. Brani ugovor osobe liene poslovne sposobnosti lanak 41. (1) U ime branog druga koji je lien poslovne sposobnosti za sklapanje izvanrednih imovinskih pravnih poslova brani ugovor moe sklopiti njegov skrbnik s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb. (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sklapa se u obliku javnobiljenikog akta. Ogranienje pri sklapanju branog ugovora lanak 42. Nije doputeno branim ugovorom ugovoriti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose. 3. Odgovornost branih drugova za obveze treim osobama Pojedinane obveze branih drugova lanak 43. (1) Za obveze koje je jedan brani drug imao prije stupanja u brak kao i za obveze koje je samostalno preuzeo poslije stupanja u brak, a koje se ne odnose na tekue potrebe brane i obiteljske zajednice, ne odgovara drugi brani drug. (2) Za obveze iz stavka 1. ovog lanka brani drug odgovara svojom vlastitom imovinom i svojim dijelom brane steevine. Solidarne obveze branih drugova lanak 44. (1) Za obveze koje je jedan brani drug preuzeo radi podmirenja tekuih potreba brane i obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su brani drugovi preuzeli zajedniki u vezi s branom steevinom, odgovaraju oba brana druga solidarno branom steevinom i vlastitom imovinom.

15

(2) Ako je radi namirenja zajednikih obveza iz suvlasnikog dijela brane steevine ili iz vlastite imovine jednog branog druga naplaeno vie nego to iznosi njegov dio duga, taj brani drug ima prema drugom branom drugu pravo na naknadu tog iznosa iz njegovog dijela brane steevine, odnosno iz njegove vlastite imovine. 4. Ureenje imovinskih odnosa branih drugova nakon prestanka brane zajednice Naini ureenja imovinskih odnosa lanak 45. (1) Imovinske odnose nakon prestanka braka ili brane zajednice brani drugovi mogu urediti sporazumno ili se ti imovinski odnosi mogu urediti sudskom odlukom. (2) Kad su imovinski odnosi branih drugova ureeni branim ugovorom, na njihovo ureenje nakon prestanka brane zajednice primjenjuju se odredbe branog ugovora, a u sluaju da ne postoji brani ugovori primjenjuju se primarno odredbe ovog Zakona, a supsidijarno odredbe koje ureuju obveznopravne, stvarnopravne i druge imovinsko pravne odnose. (3) Prilikom ureenja imovinskih odnosa branih drugova sudskom odlukom iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se obveze branih drugova, kako meusobne tako i one prema treima, razvrgava se suvlasnitvo na branoj steevini, a s obzirom na okolnosti sluaja uzimaju se u obzir i druga imovinska prava i obveze. Posebne odredbe o zatiti dobrobiti djece i obiteljskog doma lanak 46. (1) Predmeti koje preteito koriste maloljetna djeca ne uzimaju se u obzir prilikom razvrgnua brane steevine ve ostaju u posjedu djece, odnosno onog roditelja s kojim e djeca stanovati. (2) Sud moe na zahtjev branog druga odrediti da pravo stanovanja u obiteljskom domu koji predstavlja branu steevinu iz lanka 32. ovoga Zakona, ostvaruje samo jedan roditelj sa zajednikom maloljetnom djecom nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsku skrb. (3) Pravo na stanovanje iz stavka 2. ovoga lanka moe trajati najdue do razvrgnua suvlasnitva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom. (4) Ako branu steevinu ini samo obiteljski dom iz lanka 32. ovoga Zakona i pod uvjetom da se radi o stambenom prostoru za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba djece i roditelja, sud moe iznimno donijeti odluku kojom pravo na stanovanje pripada samo jednom roditelju i djeci sve dok djeca ne postanu punoljetna. (5) Kad odluuje o pravu na stanovanje iz stavka 2. i 4. ovoga lanka sud moe s obzirom na okolnosti sluaja odrediti roditelju koji s djecom ostaje stanovati u obiteljskom domu obvezu plaanje paualnog iznosa najamnine drugom roditelju i plaanje reijskih trokova nekretnine koja predstavlja obiteljski dom. (6) Kad odluuje o pravu stanovanja iz stavka 2. i 4. ovoga lanka i najamnini iz stavka 5. ovoga lanka sud mora tititi pravo djece na stanovanje u obiteljskom domu i

16

istovremeno postupati pravino prema onom roditelju na iji teret e se ostvarivati pravo stanovanja. (7) Sud moe s obzirom na okolnosti sluaja odbiti zahtjev za stanovanje u obiteljskom domu ako ukupni prihodi branih drugova ne bi mogli osigurati trokove odvojenog stanovanja i ivota branih drugova i djece. (8) Roditelji mogu traiti izmjenu odluke iz stavka 2., 4. i 5. ovoga lanka ako se promijene okolnosti temeljem kojih je odluka bila donesena. V. PRESTANAK BRAKA Prestanak i vrijeme prestanka braka lanak 47. (1) Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smru branog druga, proglaenjem nestalog branog druga umrlim, ponitajem ili razvodom. (2) Brak prestaje ponitajem ili razvodom kad presuda suda o ponitaju ili razvodu braka postane pravomona. (3) Ako je nestali brani drug proglaen umrlim, brak prestaje danom koji je pravomonom odlukom suda utvren kao dan smrti nestalog branog druga. (4) Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, prestanak braka ne utjee na obveze branih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen. Pravo na zadravanje prezimena lanak 48. U sluaju ponitaja ili razvoda braka svaki od prijanjih branih drugova moe zadrati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka. 1. Ponitaj braka Pravo na tubu za ponitaj braka lanak 49. (1) Tubu radi ponitaja braka mogu podnijeti: 1. brani drugovi, 2. centar za socijalnu skrb i 3. osobe s pravnim interesom. (2) Pravo na tubu za ponitaj braka imaju i roditelji maloljetnika, ako je brak sklopilo dijete mlae od esnaest godina ili starije od esnaest godina ali bez odobrenja suda. (3) Pravo na tubu radi ponitaja braka ne prelazi na nasljednike, ali nasljednici umrloga branog druga koji je podnio tubu za ponitaj braka mogu nastaviti postupak ponitaja.

17

(4) Rokovi za podnoenje tube za ponitaj braka i za nastavak postupka propisani su odredbama od lanka 374. do lanka 377. ovoga Zakona.

2. Razvod braka Pokretanje postupka radi razvoda braka lanak 50. (1) Razvod braka moe tubom zahtijevati jedan brani drug, a oba brana druga sporazumnim prijedlogom. (2) Pravo na samostalno podnoenje tube za razvod braka ima i osoba liena poslovne sposobnosti, a sud je duan u postupku koji se provodi povodom tube iz stavka 1. ovoga lanka sasluati njegovog skrbnika ili zatraiti miljenje centra za socijalnu skrb o tome shvaa li osoba znaenje i pravne posljedice razvoda braka. (3) Mu nema pravo na tubu radi razvoda braka za vrijeme trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne navri godinu dana ivota. Pravna osnova razvoda lanak 51. Sud e razvesti brak: 1. ako oba brana druga sporazumno predlau razvod braka, 2. ako utvrdi da su brani odnosi teko i trajno poremeeni ili 3. ako je od prestanka brane zajednice protekla godina dana. Sporazum branih drugova o pravnim posljedicama razvoda lanak 52. (1) Brani drugovi se mogu sporazumjeti o slijedeim pravnim posljedicama razvoda braka : 1. mjestu stanovanja djeteta, nainu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, 2. uzdravanju djeteta, 3. ureenju imovinskih odnosa branih drugova, 4. uzdravanju branog druga. (2) Sporazum branih drugova iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka sastavni je dio plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona. (3) Sporazum branih drugova o pravnim posljedicama iz stavka 1. toke 3. i 4. ovoga lanka mora biti u pisanom obliku. Sporazum o uzdravanju branog druga mora biti odobren u sudskom postupku sukladno odredbama ovoga Zakona. Ureivanje pravnih posljedica razvoda braka lanak 53.

18

(1) Ako brani drugovi ne sastave plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi u vezi s pravnim posljedicama razvoda braka iz lanka 52. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona ili sud procjeni da plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi nije u skladu s dobrobiti djeteta, odluku o tim pitanjima e donijeti sud. (2) Ako brani drugovi ne postignu sporazum o pravnim posljedicama razvoda braka iz lanka 52. stavak 1. toke 3. i 4. ovoga Zakona odluku o tome e donijeti sud na zahtjev branih drugova. Razvod braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu lanak 54. (1) Brani drugovi koji imaju zajedniku maloljetnu djecu, duni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obaveznom savjetovanju sukladno odredbama lanaka od 321. do 328. ovoga Zakona. (2) Ako se brani drugovi namjeravaju razvesti temeljem sporazuma duni su sastaviti plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona. (3) Ako ne sastave plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi do okonanja obveznog savjetovanja brani drugovi su duni pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije, osim u sluajevima iz lanka 332. ovoga Zakona. (4) Ako oba brana druga ili jedan od njih ne pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije prema stavku 3. ovoga lanka, niti jedan brani drug ne moe podnijeti tubu radi razvoda braka prije isteka roka od 6 mjeseci od dana kad je podnesen zahtjev za obavezno savjetovanje. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka brani drugovi imaju pravo na tubu radi razvoda braka prije isteka roka od 6 mjeseci ako ne ive zajedno due od godinu dana ili je jednom branom drugu nepoznata adresa stanovanja due od 6 mjeseci te u sluaju okolnosti iz lanka 332. ovoga Zakona. Prilozi uz sporazumni prijedlog za razvod braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu lanak 55. (1) Brani drugovi koji imaju zajedniku maloljetnu djecu sporazumnom prijedlogu za razvod braka duni su priloiti: 1. izvjee o provedenom obaveznom savjetovanju iz lanka 324. ovog Zakona i 2. plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovog Zakona. (2) Izvjee o obaveznom savjetovanju i plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ne smiju biti stariji od est mjeseci. Sadraj tube radi razvoda braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu lanak 56. Tuba radi razvoda braka kad brani drugovi imaju zajedniku maloljetnu djecu mora sadravati prijedlog : 1. s kojim e roditeljem dijete stanovati i nainu ostvarivanja roditeljske skrbi, 2. ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete nee stanovati i 3. uzdravanju djeteta.

19

Obavezni prilozi uz tubu radi razvoda braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu lanak 57. (1) Uz tubu radi razvoda braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu tuitelj je duan priloiti: 1. izvjee o provedenom obaveznom savjetovanju prije razvoda braka sukladno lanku 324. ovoga Zakona. 2. potvrdu obiteljskog medijatora da su brani drugovi pristupili prvom sastanku obiteljske medijacije osim ako ne ive zajedno due od godinu dana, ako je jednom branom drugu nepoznata adresa stanovanja due od 6 mjeseci i u sluajevima u kojima se obiteljska medijacija ne provodi sukladno lanku 332. ovoga Zakona. (2) Prilozi iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju biti stariji od est mjeseci raunajui od dana dostave strankama izvjea o provedenom obveznom savjetovanju, odnosno uruenja potvrde obiteljskog medijatora.

20

Trei dio PRAVNI ODNOSI RODITELJA I DJECE I MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI DJECE I. MAJINSTVO I OINSTVO 1. Utvrivanje majinstva Presumpcija o majinstvu lanak 58. Djetetova majka jest ena koja ga je rodila. Utvrivanje majinstva sudskom odlukom lanak 59. Majinstvo ene koja nije upisana u maticu roenih se utvruje sudskom odlukom samo u sudskim postupcima u kojima se ujedno osporava majinstvo ene koja je upisana u maticu roenih kao majka djeteta. 2. Utvrivanje oinstva Naini utvrivanja oinstva lanak 60. Oinstvo se moe utvrditi - presumpcijom o branom oinstvu, - priznanjem, - u sudskom postupku. a. Presumpcija branog oinstva Presumpcija branog oinstva i iznimke lanak 61. (1) Djetetovim ocem smatra se majin mu ako je dijete roeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom 300 dana od prestanka braka smru. (2) Ako je majka djeteta u roku od tristo dana od prestanka braka smru sklopila drugi brak mu majke iz zadnjeg sklopljenog braka smatra se ocem djeteta. (3) Ako se dijete rodi za trajanja postupka radi ponitaja ili razvoda braka, mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe uz pristanak majke i majinog mua priznati dijete. (4) Na priznanje oinstva iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o priznanju oinstva.

21

b. Priznanje oinstva i postupak priznanja Priznanje oinstva lanak 62. (1) Oinstvo se moe priznati na zapisnik pred matiarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom. Navedena tijela duna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matiaru nadlenom za upis djeteta u maticu roenih. (2) Ako priznanje oinstva ili pristanak na priznanje daje maloljetna osoba ili osoba liena poslovne sposobnosti tada se izjava daje pred centrom za socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita djeteta ili osobe koja je liena poslovne sposobnosti. (3) Oinstvo se moe priznati i u oporuci. Odredbe o mukarcu koji priznaje oinstvo lanak 63. (1) Oinstvo moe priznati: 1. punoljetni poslovno sposoban mukarac, 2. punoljetni mukarac lien poslovne sposobnosti uz odobrenje skrbnika, 3. dijete od etrnaest do osamnaest godina uz odobrenje zakonskog zastupnika, 4. dijete mlae od etrnaest godina uz odobrenje zakonskog zastupnika, ako se utvrdi da je sposobno razumjeti znaenje i posljedice priznanja. (2) Za priznanje oinstva djeteta iz stavka 1. toke 3. i 4. ovoga lanka potrebno je odobrenje oba roditelja koji imaju pravo zastupati dijete sukladno lanku 100. ovoga Zakona. Pristanci i odobrenja na priznanje oinstva lanak 64. (1) Za upis priznanja oinstva ovisno o okolnostima sluaja potrebni su slijedei pristanci i odobrenja: 1. pristanak punoljetne poslovno sposobne majke, 2. pristanak djeteta starijeg od etrnaest godina kojemu se priznaje oinstvo, 3. pristanak majke i njezinog mua ako oinstvo priznaje mukarac koji sebe smatra ocem djeteta roenog za trajanja parnice radi razvoda ili ponitaja braka prema lanku 61. stavak 3. ovoga Zakona, 4. pristanak punoljetne majke liene poslovne sposobnosti uz odobrenje skrbnika, 5. pristanak maloljetne majke starije od etrnaest godina uz odobrenje njezinog zakonskog zastupnika, 6. pristanak maloljetne majke mlae od etrnaest godina uz odobrenje njezinog zakonskog zastupnika ako se utvrdi da je sposobna razumjeti znaenje i posljedice priznanja oinstva. (2) Za pristanak na priznanje oinstva iz stavka 1. toka 5. i 6. ovoga lanka potrebno je odobrenje roditelja koji imaju pravo zastupati dijete prema lanku 100. ovoga Zakona. (3) Ako majka nije iva ili joj je nepoznato prebivalite, odnosno boravite vie od dva mjeseca za upis priznanja oinstva su potrebni:

22

1. pristanak djetetovog skrbnika uz odobrenje centra za socijalnu skrb i 2. pristanak djeteta starijeg od etrnaest godina kojemu se priznaje oinstvo. Posebne odredbe o priznanju oinstva lanak 65. (1) Priznanje oinstva je neopozivo. (2) Priznanje oinstva zaetog, a jo neroenog djeteta, proizvodi pravni uinak ako se dijete rodi ivo. (3) Oinstvo se ne moe priznati poslije djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo. (4) Iznimno se moe priznati oinstvo mrtvoroenom djetetu ili djetetu koje je umrlo pri roenju uz vlastoruno napisan i potpisan pristanak majke, a u sluaju oteanog zdravstvenog stanja majke pristanak e biti valjan ako je izjavljen usmeno u nazonosti dvaju svjedoka. Postupanje matiara kad primi izjavu o priznanju oinstva lanak 66. (1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju oinstva, odnosno oporuku bez pristanaka i odobrenja propisanih lankom 63. i 64. ovoga Zakona, matiar nadlean za upis djeteta u maticu roenih duan je zatraiti potrebne pristanke i odobrenja koji su potrebni s obzirom na okolnosti pojedinog sluaja. (2) Pozive kojima se trae pristanci i odobrenja punoljetnih i poslovno sposobnih osoba matiar dostavlja po propisima o osobnoj dostavi-Rok za davanje pristanaka i odobrenje iznosi petnaest(15) dana od dana dostave poziva. (3) Pristanke i odobrenja koji se trae od maloljetne osobe ili osobe koja je liena poslovne sposobnosti matiar trai posredstvom centra za socijalnu skrb nadlenog prema prebivalitu, odnosno boravitu osoba od kojih se pristanci i odobrenja trae. (4) Rok za davanje pristanka i odobrenja iz stavaka 3. ovoga lanka iznosi petnaest (15) dana od dana dostave poziva osobama od kojih se pristanak ili odobrenje trae. (5) Matiar e u roku od trideset (30) dana od dana priznanja oinstva osobu koja je priznala oinstvo i njezine zakonske zastupnike, obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci, odnosno odobrenja. Postupanje matiara kad nema podatak o ocu lanak 67. (1) Ako prilikom upisa djeteta u maticu roenih nema podataka o djetetovom ocu, matiar e upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava. (2) Majka moe matiaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem i ova se izjava smatra pristankom na priznanje oinstva.

23

(3) Ako je matiar upisao dijete u maticu roenih bez podataka o djetetovom ocu, o tome e odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita majke i dostaviti primjerak zapisnika o majinoj izjavi iz stavka 2. ovoga lanka. Postupanje centra za socijalnu skrb kad nema podatak o ocu lanak 68. (1) Centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana od primitka obavijesti iz lanka 67. stavak 3. ovoga Zakona, pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je to uinila pred matiarom. (2) Majku e se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem te e joj se ponuditi pomo u ostvarivanju djetetovih prava. Ako majka djeteta da pisanu suglasnost, centar za socijalnu skrb e kao zastupnik djeteta pokrenuti postupak radi utvrivanja oinstva. (3) Majina izjava pred centrom za socijalnu skrb o tome koga smatra djetetovim ocem ima znaenje njezina pristanka na priznanje oinstva. (4) Ako je majka maloljetna ili liena poslovne sposobnosti matiar je duan pozvati zakonskog zastupnika majke i traiti pristanke, odnosno odobrenja u skladu s lankom 64. ovoga Zakona. Postupanje centra za socijalnu skrb kad ima podatak o ocu lanak 69. (1) Kad primi majinu izjavu o ocu djeteta, centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana, po propisima o obveznoj osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu. (2) Ako se pozvani odazove, centar za socijalnu skrb predoit e mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva. (3) Ako pozvani prizna oinstvo, centar za socijalnu skrb odmah e primjerak zapisnika o majinoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju oinstva dostaviti matiaru radi upisa oinstva u maticu roenih . (4) Kad su za utvrivanje oinstva priznanjem potrebni pristanci, odnosno odobrenja zakonskih zastupnika iz lanka 63. i 64. ovoga Zakona centar za socijalnu skrb je duan zakonskim zastupnicima uputiti poziv sukladno stavku 1. ovoga Zakona i traiti propisane pristanke, odnosno odobrenja. (5) Ako se oinstvo djeteta ne utvrdi priznanjem, centar za socijalnu skrb o tome obavjetava majku, a ako je majka maloljetna ili liena poslovne sposobnosti tada nju i njezine zakonske zastupnike upoznaje s mogunou utvrivanja oinstva sudskom odlukom. (6) Ako se oinstvo djeteta iji su majka ili mogui otac osobe liene poslovne sposobnosti nije uspjelo utvrditi priznanjem, skrbnik majke ili oca, ovisno o okolnostima sluaja, duni su pokrenuti postupak za utvrivanje oinstva sudskom odlukom u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno odobrenja iz lanka 63. i 64. ovoga Zakona. c. Utvrivanje oinstva sudskom odlukom lanak 70.

24

Ako oinstvo nije utvreno presumpcijom o branog oinstva ili priznanjem, utvruje se u sudskom postupku. Pravo na tubu za utvrivanje oinstva lanak 71. Tubu radi utvrivanja oinstva mogu podnijeti: 1. dijete, 2. majka djeteta, 3. mukarac koji sebe smatra ocem djeteta i 4. centar za socijalnu skrb. Pravo na tubu nakon smrti mukarca za kojeg se tvrdi da je otac lanak 72. U sluaju smrti mukarca za kojeg se tvrdi da je otac djeteta, tuba radi utvrivanja oinstva podnosi se protiv njegovih nasljednika. Rokovi za pokretanje sudskog postupka lanak 73. Rokovi za podnoenje tube za utvrivanje oinstva propisani su odredbama lanaka od 383. do 387. ovoga Zakona. Trokovi trudnoe i poroda izvanbranog djeteta lanak 74. Trokove nastale trudnoom i porodom izvanbranog djeteta podmiruju majka i otac, u skladu sa svojim imovinskim mogunostima. 3. Osporavanje majinstva Pravo na tubu radi osporavanja majinstva lanak 75. (1) Tubu radi osporavanja majinstva eni upisanoj u maticu roenih mogu podnijeti: 1. dijete, 2. ena koja je upisana u maticu roenih kao djetetova majka, 3. ena koja sebe smatra majkom djeteta ako istovremeno trai da se utvrdi njezino majinstvo. (2) Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja majinstva.

25

Rokovi za pokretanje sudskog postupka lanak 76. Rokovi za podnoenje tube za osporavanje majinstva propisani su odredbama lanaka od 393. do 396. ovoga Zakona. Nedoputenost osporavanja majinstva lanak 77. (1) Ako je majinstvo utvreno odlukom suda osporavanje nije doputeno. (2) Osporavanje majinstva nije doputeno poslije djetetove smrti. Djelovanje presude o osporavanju majinstva lanak 78. Pravomonom odlukom o osporavanju majinstva smatra se osporenim i oinstvo majina mua odnosno mukarca ije je oinstvo utvreno priznanjem.

4. Osporavanje oinstva

Pravo na tubu radi osporavanja oinstva lanak 79. (1) Tubu radi osporavanja oinstva mogu podnijeti: 1. dijete, 2. mukarac koji je upisan u maticu roenih kao otac djeteta, 3. mukarac koji sebe smatra ocem djeteta, 4. majka djeteta. (2) Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja oinstva. Rokovi za pokretanje sudskog postupka lanak 80. Rokovi za podnoenje tube za osporavanje oinstva propisani su odredbama lanaka od 400. do 405. ovoga Zakona. Nedoputenost osporavanja oinstva lanak 81. (1) Ako je oinstvo utvreno odlukom suda osporavanje nije doputeno. (2) Osporavanje oinstva nije doputeno poslije djetetove smrti.

26

5. Majinstvo i oinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom Majinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom lanak 82. (1) Majka djeteta zaetog darovanom jajnom stanicom ili darovanim zametkom u postupku medicinski pomognute oplodnje, jest ena koja ga je rodila. (2) Nije doputeno osporavati majinstvo djeteta zaetog u postupku medicinski pomognute oplodnje ako su dani pristanci za tu vrstu oplodnje prema odredbama Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji. (3) Ako je dijete zaeto u postupku medicinski pomognute oplodnje bez pristanaka koji se trae prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji, ena koja je upisana u maticu roenih kao majka djeteta i ena koja sebe smatra majkom djeteta mogu osporavati majinstvo sukladno lancima 394. i 395. ovoga Zakona. Oinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom lanak 83. (1) Ocem djeteta zaetog darovanim sjemenom ili darovanim zametkom u postupku medicinski pomognute oplodnje, smatra se mu majke ako je dijete roeno za trajanja braka ili 300 dana od prestanka braka i ako je dao pristanak za tu vrstu oplodnje prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji. (2) Otac djeteta zaetog darovanim sjemenom ili darovanim zametkom u postupku medicinski pomognute oplodnje, smatra se izvanbrani drug majke koji je dao pisani pristanak za tu vrstu oplodnje i izjavu o priznanju djeteta prema odredbama Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji. (3) Nije doputeno osporavati oinstvo djeteta utvreno prema stavku 1. i 2. ovoga lanka. (4) Ako je dijete zaeto u postupku medicinski pomognute oplodnje bez pristanaka koji se trae za tu vrstu oplodnje prema odredbama Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, oinstvo se moe osporavati uz odgovarajuu primjenu odredaba lanaka 401., 402. i 403. ovoga Zakona. (5) U sluaju da drugi mukarac osporava oinstvo mukarcu koji je upisan kao otac djeteta, tuba se moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana saznanja da j e do oplodnje dolo bez njegovog pristanka prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji, a najkasnije do sedme godine ivota djeteta.

27

II. PRAVNI POLOAJ DJETETA I PRAVNI ODNOS RODITELJA I DJETETA 1. Prava i dunosti te stjecanje poslovne sposobnosti djeteta Osobna prava djeteta lanak 84. (1) Dijete ima pravo na skrb za ivot i zdravlje. (2) Dijete ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, psiholokim i drugim razvojnim potrebama. (3) Dijete ima pravo na ivot sa svojim roditeljima, a ako roditelji ive odvojeno, dijete ima pravo na roditeljsku skrb oba roditelja. (4) Dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s kojima ne stanuje kao i pravo na informaciju o bitnim okolnostima u vezi s roditeljima i drugim bliskim osobama sukladno odredbama ovoga Zakona. (5) Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapoljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojom dobrobiti. Ograniena poslovna sposobnost djeteta lanak 85. (1) Dijete do navrene sedme godine ivota potpuno je poslovno nesposobno i ne moe poduzimati pravne radnje, odnosno sklapati pravne poslove, osim ako se to odnosi na pitanja svakodnevnog ivota i manjeg znaaja. (2) Dijete od sedme do etrnaeste godine ivota moe samostalno poduzimati pravne radnje, odnosno sklapati pravne poslove kojima stjee prava, ali ne i obveze, osim ako mu zakon to izriito ne doputa. (3) Dijete koje je navrilo etrnaest godina, moe samostalno poduzimati pravne radnje, odnosno sklapati pravne poslove i preuzimati obveze u visini iznosa kojeg zarauje, te raspolagati svojom zaradom, pod uvjetom da ne ugroava svoje uzdravanje. (4) Ako bi pravne radnje i pravni poslovi djeteta starijeg od etrnaest godina bitno utjecali na njegova osobna i imovinska prava potrebno je odobrenje roditelja ili drugog zakonskog zastupnika djeteta. (5) Pravni poslovi djeteta iz stavka 4. ovoga lanka, sklopljeni bez odobrenja roditelja ili drugog zakonskog zastupnika su pobojni, ali mogu biti osnaeni naknadnim odobrenjem. (6) Valjanost pravnog posla kojeg je dijete iz stavka 4. ovoga lanka zakljuilo bez odobrenja roditelja ili drugog zakonskog zastupnika i mogunost ponitavanja tako sklopljenog pravnog posla procjenjuje se prema pravilima obveznog prava. Pravo djeteta na izraavanje miljenja i pokretanje postupaka lanak 86.

28

(1) Roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu duni su uvaavati miljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelou i ako to obiteljske prilike doputaju. (2) U svim postupcima u kojima se odluuje o nekom djetetovom pravu ili interesu, dijete ima pravo na prikladan nain saznati vane okolnosti sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje te biti obavijeteno o moguim posljedicama uvaavanja njegova miljenja sukladno lancima 360. i 361. ovoga Zakona. Miljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti. (3) Dijete starije od etrnaest godina ima pravo samostalno i osobno pokrenuti postupke pred nadlenim tijelima u vezi s ostvarivanjem njegovih prava i interesa sukladno lanku 359. ovoga Zakona. (4) Dijete ima pravo na posebnog skrbnika (zastupnika) sukladno lanku 240. ovoga Zakona. Pravo djeteta na izraavanje miljenja u vezi s vjerskom pripadnou lanak 87. (1) Dijete starije od etrnaest godina moe samostalno odluiti o izboru ili promjeni vjerske pripadnosti. (2) Djetetu starijem od dvanaest godina ne moe se mijenjati vjerska pripadnosti bez njegovog pristanka. (3) Djetetu starijem od deset godina mora se omoguiti da izrazi svoje miljenje u vezi s izborom ili promjenom vjerske pripadnosti. Informirani pristanak djeteta na medicinske zahvate lanak 88. (1) Dijete starije od etrnaest godina koje je prema ocjeni lijenika dovoljno zrelo za donoenje odluke o dijagnostikom ili terapijskom postupku u vezi s njegovim lijeenjem moe samostalno dati informirani pristanak na medicinski zahvat. (2) Ako se radi o medicinskom zahvatu koji je povezan s rizicima tekih posljedica po fiziko ili psihiko zdravlje djeteta pacijenta, uz pristanak djeteta iz stavka 1. ovoga lanka potrebno je i odobrenje djetetovih roditelja ili drugog zakonskog zastupnika. (3) U sluaju spora izmeu djeteta i roditelja o poduzimanju medicinskog zahvata iz stavka 2. ovoga lanka odluku u izvanparninom postupku donosi sud. Ograniavanje prava djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnji lanak 89.

(1) Ako dijete starije od etrnaest godina nije u stanju razumjeti okolnosti sluaja i formirati svoju volju zbog tekoa u razvoju, sud e u izvanparninom postupku po slubenoj dunosti ili na zahtjev zakonskog zastupnika djeteta, sudskom odlukom

29

ograniiti pravo djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnji i sklapanje pravnih poslova iz lanka 85. stavak 3. ovoga Zakona. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka kojom se ograniava pravo djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnji i sklapanje pravnih poslova ostaje na snazi do stjecanja pune poslovne sposobnosti. (3) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka moe sudu samostalno podnijeti zahtjev za ukidanje odluke iz stavka 2. ovoga lanka i prije punoljetnosti. Dunosti djeteta lanak 90. (1) Dijete je duno potovati svoje roditelje i pomagati im u obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici u skladu sa svojom dobi i zrelosti, te biti obzirno prema lanovima obitelji. (2) Dijete koje je navrilo petnaest godina i stjee imovinu radom duno je pridonositi svome uzdravanju i kolovanju. 2. Roditeljska skrb Definicija i temeljna naela o roditeljskoj skrbi lanak 91. (1) Roditeljsku skrb ine odgovornosti, dunosti i prava roditelja, s ciljem zatite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb su roditelji duni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogunostima. (2) Roditelji su duni o pojedinanim sadrajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumjevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelosti. (3) Naelo dobrobiti djeteta u podruju roditeljske skrbi posebno se temelji na ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s oba roditelja i osobama s kojima je dijete osobito blisko. Temeljni sadraj roditeljske skrbi lanak 92. (1) U sadraj roditeljske skrbi ulazi pravo i dunost zatite osobnih prava djeteta na: 1. zdravlje, razvoj, njegu i zatitu; 2. odgoj, obrazovanje i kolovanje; 3. ostvarivanje osobnih odnosa te 4. odreivanje mjesta stanovanja. (2) U sadraj roditeljske skrbi ulazi pravo i dunost upravljanja djetetovom imovinom. (3) U sadraj roditeljske skrbi ulazi pravo i dunost na zastupanje djetetovih interesa u pogledu njegovih osobnih i imovinskih prava. Zdravlje, razvoj, njega i zatita djeteta

30

lanak 93. (1) Roditelji su duni i odgovorni skrbiti se o zdravlju djeteta te mu omoguiti koritenje mjera za unaprjeenje, uvanje i vraanje zdravlja, sukladno propisima iz podruja zdravstva i zahtjevima medicinske znanosti. (2) Roditelji su duni i odgovorni uvati i njegovati dijete i skrbiti se o njegovim potrebama. (3) Roditelji ne smiju dijete predkolske dobi ostaviti bez nadzora odrasle osobe. (4) Roditelji su duni i odgovorni djetetu mlaem od esnaest godina ivota zabraniti none izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje. (5) Nonim izlaskom iz stavka 4. ovoga lanka smatra se vrijeme od 23 do 5 sati, a u vrijeme ljetnih kolskih praznika uzima se u obzir specifinost mjesta i vremena nonog izlaska. Odgoj, obrazovanje i kolovanje djeteta lanak 94. (1) Roditelji su duni odgajati dijete kao slobodnu, humanu, domoljubnu, moralnu, marljivu, osjeajnu i odgovornu osobu, potujui naela ravnopravnosti spolova, kako bi bila pripremljena za skladan obiteljski i drutveni ivot s pozitivnim odnosom prema prirodi. (2) Odgoj djeteta mora biti u skladu s njegovom dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja. (3) Roditelji ne smiju tjelesno kanjavati dijete, postupati poniavajue prema djetetu niti primjenjivati psihiku prisilu. (4) Roditelji imaju dunost brinuti se o svestranom redovitom, a prema svojim mogunostima i daljnjem obrazovanju svoga djeteta i poticati njegove umjetnike, tehnike, portske i druge interese. (5) Roditelji su duni i odgovorni odazivati se sastancima u svezi s odgojem i obrazovanjem djeteta. (6) Roditelji ne smiju prisiljavati dijete na kolovanje koje nije u skladu s djetetovim sposobnostima i sklonostima. (7) U sluaju spora izmeu djeteta i roditelja vezanom za kolovanje djeteta odluku donosi sud u izvanparninom postupku. Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom lanak 95. (1) Roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom. (2) Roditelj koji stanuje s djetetom ima dunost i odgovornost omoguavati i poticati ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem. (3) Roditelji su duni omoguiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s osobama koje su mu osobito bliske.

31

(4) Roditelji imaju pravo, dunost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druenju s drugim osobama, kao i komunikaciju na drutvenim mreama, odnosno drugim oblicima elektronike komunikacije, te mu zabraniti druenja i komunikaciju koja ne bi bila u skladu s djetetovom dobrobiti. Odreivanje mjesta stanovanja djeteta lanak 96. (1) Djetetovo mjesto stanovanja jest mjesto prebivalita, odnosno boravita njegovih roditelja. (2) Roditelji su duni sporazumno odrediti mjesto djetetovog stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno dijete moe imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja. (3) Pravo roditelja da odreuju djetetovo mjesto stanovanja moe biti ogranieno samo odlukom suda. (4) Dijete ne moe stanovati kod roditelja koji ne ostvaruje roditeljsku skrb o osobnim pravima djeteta ili je lien prava na roditeljsku skrb. Upravljanje imovinom djeteta lanak 97. (1) Roditelji imaju dunost, pravo i odgovornost upravljati imovinom djeteta s panjom odgovornog roditelja na nain da je ouvaju i po mogunosti uveaju. (2) Roditelji ne smiju davati darove na raun imovine djeteta, osim ako bi darovi manje vrijednosti predstavljali moralnu obvezu. (3) Za uzdravanje djeteta mogu se koristiti samo prihodi od imovine djeteta, a imovina djeteta se moe otuiti samo ako roditelji nemaju dovoljno vlastitih sredstva za djetetovo uzdravanje, a sredstava za uzdravanje djeteta ne mogu se osigurati na drugi nain. (4) Trokovi upravljanja imovinom djeteta padaju na teret te imovine. (5) Prihodi od imovine djeteta mogu se u iznimnim sluajevima koristiti za potrebe lijeenja roditelja ili brae i sestara ako se ne koriste za uzdravanje i kolovanje djeteta i uz odobrenje suda u izvanparninom postupku. (6) Roditelji zastupaju dijete u pogledu imovinskih prava u skladu s lancima 99. i 101. ovoga Zakona. Ograniavanje prava na upravljanje imovinom djeteta lanak 98. (1) Roditelji ne smiju upravljati imovinom djeteta koju je dijete naslijedilo ili mu je darovana, ako je ostavitelj ili darovatelj svojom voljom tako odredio. (2) Roditelji ne smiju upravljati sredstvima koja su steena s osnove djetetovog rada. (3) Za raspolaganje vrjednijim imovinskim pravima djeteta, roditelji moraju zatraiti odobrenje suda u izvanparninom postupku sukladno lanku 101. ovoga Zakona. Zastupanje djeteta lanak 99.

32

(1) Roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb imaju dunost i pravo u osobnim i imovinskih pravima zajedniki zastupati svoje dijete u odnosu prema treim osobama i u najboljem interesu djeteta. (2) Ako roditelji ive zajedno s djetetom, smatra se da je jedan roditelj dao svoj pristanak drugom roditelju da moe zastupati dijete bez njegove izriite suglasnosti, osim kad se trai izriita pisana suglasnost drugog roditelja prema lancima 100. i 101. ovoga Zakona. (3) Samo jedan roditelj samostalno zastupa dijete u onim podrujima roditeljske skrbi u kojima je drugi roditelj prema odredbama ovoga Zakona ili temeljem odluke suda u tome ogranien. (4) U hitnim sluajevima kad prijeti opasnost za dijete svaki od roditelja ima pravo poduzeti nune pravne radnje u skladu s dobrobiti djeteta i o tome odmah obavijestiti drugog roditelja. (5) Roditelji ne zastupaju dijete prilikom poduzimanja pravnih radnji, odnosno sklapanja pravnih poslova prema lanku 85. ovoga Zakona. (6) Roditelji ne zastupaju dijete u sluajevima u kojima se djetetu imenuje poseban skrbnik po slubenoj dunosti. Zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta lanak 100. (1) Zastupanje u vezi s djetetovim znaajnijim osobnim pravima e biti valjano ako roditelj koji zastupa dijete u tim stvarima dobije pisanu suglasnost drugog roditelja koji takoer ima pravo zastupati dijete. (2) Zastupanja u vezi sa znaajnijim osobnim pravima iz stavka 1. ovoga lanka odnose se na: promjenu djetetovog imena, promjenu mjesta stanovanja djeteta, izbor ili promjenu vjerskog opredjeljenja, stjecanje i prestanak dravljanstva i davanje izjave (priznanja i pristanci) u vezi s priznavanjem oinstva izvanbranog djeteta. (3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka u vezi s promjenom mjesta stanovanja djeteta nije potrebna ako preseljenje bitno ne utjee na ostvarivanje postojeih osobnih odnosa s drugim roditeljem. Zastupanje djeteta u vezi s vrjednijim imovinskim pravima lanak 101. (1) Zastupanje djeteta vezano za njegova vrjednija imovinska prava e biti valjano ako roditelj koji zastupa dijete dobije: - pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i - odobrenje suda u izvanparninom postupku. (2) Zastupanjima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se zastupanja prilikom otuenja i optereenja nekretnina, pokretnina koje se upisuju u javne upisnike ili pokretnina vee vrijednosti, raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima, raspolaganja nasljedstvom, prihvaanja darova s

1. 2. 3. 4. 5.

33

teretom ili odbijanje ponuenih darova, te raspolaganja drugim vrjednijim imovinskim pravima ovisno o okolnostima pojedinog sluaja. (3) Za sklapanje ugovora izmeu djeteta i fizikih ili pravnih osoba kojima je predmet raspolaganje buduim imovinskim pravima djeteta u vezi s njegovim portskim, umjetnikim ili slinim aktivnostima, za dijete mlae od etrnaest godina potrebna je suglasnost oba roditelja koji imaju pravo zastupati dijete, a za dijete starije od etrnaest godina oba roditelja koji imaju pravo zastupati dijete moraju dati odobrenje. (4) Za sklapanje ugovora iz stavka 3. ovoga lanka potrebno je i prethodno odobrenje suda radi posebne zatite djetetovih imovinskih prava i interesa. (5) Ugovorene obveze iz stavka 3. ovoga lanka mogu trajati najdulje do punoljetnosti djeteta. 3. Ostvarivanje roditeljske skrbi Osobe koje ostvaruju roditeljsku skrb o djetetu lanak 102. (1) Osobe koje imaju pravo ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu su: 1. roditelji djeteta ex lege temeljem injenice utvrenog porijekla djeteta, 2. druge osobe ili ustanove zajedno s roditeljima ili umjesto roditelja temeljem odluke suda i 3. druge osobe kojima su roditelji privremeno povjerili ostvarivanje roditeljske skrbi nad djetetom prema ovom Zakonu. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka koje imaju pravo ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu dune su je ostvarivati u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se ureuje roditeljska skrb i ostvarivanje roditeljske skrbi. Privremeno povjeravanje skrbi o djetetu drugim osobama lanak 103. (1) Oba roditelja suglasno ili roditelj koji sam ostvaruje skrb o djetetu mogu ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu djelomino ili u cijelosti privremeno povjeriti osobi koja ispunjava pretpostavke propisane za skrbnika. (2) Ako se roditeljska skrb o djetetu povjerava na vrijeme dulje od trideset dana, izjava roditelja mora biti ovjerena. (3) Roditelji iz stavka 1. ovoga lanka mogu svakodnevnu skrb o djetetu, ukljuujui smjetaj djeteta povjeriti ustanovi socijalne skrbi, drugoj pravnoj ili fizikoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno udomiteljskoj obitelji u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. (4) Ako smjetaj djeteta iz stavka 3. ovoga lanka traje dulje od est mjeseci, od kad je roditelj dao suglasnost za njegov smjetaj, centar za socijalnu skrb e u daljnjem roku od trideset dana izraditi procjenu opravdanosti produljenja ove vrste smjetaja ili podnijeti sudu prijedlog za izricanje odgovarajue sudske mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta zajedno s individualnim planom i strunom obiteljskom procjenom.

34

Zajedniko ostvarivanje roditeljske skrbi lanak 104. (1) Roditelji imaju pravo i dunost ravnopravno, zajedniki i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. (2) Kada roditelji trajno ne ive zajedno duni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona. (3) Zajedniko ostvarivanje roditeljske skrbi moe biti ureeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja o svim bitnim pitanjima iz plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi. (4) Roditelji su duni zajedniki ostvarivati roditeljsku skrb na svoju vlastitu odgovornost i sporazumno za dobrobit djeteta, a u sluaju razliitih miljenja duni su pokuati sporna pitanja rijeiti sporazumno. Samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi lanak 105. (1) Jedan roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u cijelosti ako je drugi roditelj umro ili proglaen umrlim, a roditelji su prije smrti jednog od njih roditeljsku skrb ostvarivali zajedniki ili kad je drugi roditelj odsutan i nepoznatog boravita. (2) Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomino ili u odnosu na odluivanje o odreenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istovremeno ograniavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo temeljem sudske odluke (3) Roditelj s kojim dijete stanuje temeljem odluke suda samostalno ostvaruje roditeljsku skrb ako roditelji nisu postigli plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili ne postoji drugi sporazum odobren odlukom suda, osim u vezi sa zastupanjem u bitnim osobnim pravima djeteta sukladno lanku 100. ovoga Zakona. (4) Kad odluuje s kojim e roditeljem dijete stanovati, odnosno o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, sud je duan posebno uzeti u obzir koji je od roditelja spremniji na sporazum, suradnju i poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, te viditi rauna da samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi bude u skladu s djetetovom dobrobiti. Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi lanak 106. (1) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi jest detaljan pisani sporazum roditelja o nainu ostvarivanja zajednike roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne ive zajedno u obitelji. (2) Planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi mora biti ureeno: 1. mjesto i adresu djetetovog stanovanja, 2. vrijeme koje e dijete provoditi sa svakim od roditelja, 3. nain razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti i pristanaka pri donoenju odluka bitnih za dijete sukladno lanku 100. i 101. te razmjene vanih informacija u vezi s djetetom iz lanka 111. ovoga Zakona, 4. visinu uzdravanja kao obvezu roditelja kod kojeg dijete ne stanuje i

35

5. nain na koji e se rjeavati budua sporna pitanja. (3) Planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi mogu se urediti i druga podruja ostvarivanja roditeljske skrbi za koja roditelji smatraju da su bitna sukladno lanku 108. stavak 3. ovoga Zakona. (4) Roditelji su duni upoznati dijete sa sadrajem plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i omoguiti mu da izrazi svoje miljenje u skladu s njegovom dobi i zrelosti te ga uvaiti u skladu s djetetovom dobrobiti. (5) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupku obaveznog savjetovanja, uz pomo odvjetnika kao i u postupku obiteljske medijacije. Provjera plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i promjena plana lanak 107. (1)Da bi postao ovrna isprava plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi mora biti podnesen sudu u izvanparninom postupku radi provjere sadraja i odobravanja plana prema lancima 461. do 467. ovoga Zakona. (2)Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi moe se mijenjati u skladu s dobi i zrelosti djeteta ili ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti. (3)Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati standardizirani obrazac plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi. Zajedniko donoenje odluka bitnih za dijete lanak 108. (1) Kad roditelji ostvaruju zajedniku roditeljsku skrb odluke koje su bitne za dijete, kao i pristanke u vezi s tim odlukama duni su donositi sporazumno. (2) Odluke koje su bitne za dijete odnose se na zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta prema lanku 100. i zastupanje u vezi s vrijednim imovinskim pravima djeteta prema lanku 101. ovoga Zakona. (3) Odluke koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu znatno utjecati na ivot djeteta kao to je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetu bliskim osobama, izvanredni medicinski zahvati ili lijeenje, te izbor kole, za koje se smatra da je drugi roditelj dao svoju suglasnost. Neslaganje roditelja o odlukama koje su bitne za dijete lanak 109. (1) Kad se roditelji koji imaju pravo zastupati dijete ne mogu sporazumjeti u vezi s odlukama koje su bitne za dijete iz lanka 108. ovoga Zakona, sud moe u izvanparninom postupku jednom od roditelja povjeriti pravo i dunost na donoenje pojedine odluke bitne za dijete. (2) Prije pokretanja sudskog postupka iz stavka 1. roditelji su duni sudjelovati u postupku obaveznog savjetovanja sukladno lanku 329. ovoga Zakona. (3) Ako roditelji postupke iz stavka 1. ovoga lanka pokreu uestalo, sud moe na zahtjev roditelja povjeriti ostvarivanje roditeljske skrbi djelomino ili u potpunosti samo jednom roditelju. Autonomija roditelja pri donoenju odluka u vezi s djetetom lanak 110.

36

(1) Roditelji bez obzira ostvaruju li roditeljsku skrb zajedniki ili samostalno imaju pravo svakodnevne odluke u vezi s djetetom za vrijeme kad se dijete nalazi kod pojedinog roditelja donositi samostalno. (2) Roditelji iz stavka 1. ovoga lanka su duni meusobno potovati roditeljsku autonomiju u donoenju odluka iz stavka 1. ovog lanka i roditeljski autoritet u vrijeme kad se dijete nalazi kod drugog roditelja. (3) U hitnim sluajevima kad prijeti opasnost za dijete svaki od roditelja ima pravo poduzeti nune radnje u skladu s djetetovom dobrobiti i o tome odmah obavijestiti drugog roditelja. (4) Svakodnevne odluke iz stavka 1. ovoga lanka moe donositi i drugi lan obitelji koji stanuje s djetetom uz pristanak roditelja, kao i hitne odluke iz stavka 3. ovoga lanka. Dunost roditelja na razmjenu informacija u vezi s djetetom lanak 111. (1) Roditelji su duni bez obzira ostvaruju li roditeljsku skrb zajedniki ili samostalno meusobno razmjenjivati informacije o ouvanju djetetovog zdravlja i dosljednosti u odgoju, te u vezi sa kolskim i izvankolskim obvezama djeteta. (2) Razmjena informacija iz stavka 1. ovoga lanka treba biti jasna, brza i usmjerena na dijete. (3) Roditelji ne smiju dunost suradnje iz stavka 1. ovog lanka koristiti s ciljem kontrole drugog roditelja. Prava roditelja kojem je ogranieno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi lanak 112. (1) Roditelj kojemu je ogranieno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi potpuno ili djelomino ima: 1. pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom te u vezi s tim na donoenje svakodnevnih odluka manjeg znaaja i hitnih odluka u sluaju neposredne opasnosti po dijete i 2. pravo na informacije o bitnim okolnostima vezanima uz osobna prava djeteta. (2) Prava roditelja iz stavka 1. ovoga lanka mogu biti ograniena ili zabranjena samo odlukom suda u izvanparninom postupku ako je to nuno radi zatite djetetove dobrobiti. (3) Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsku skrb nad djetetom ima pravo zahtijevati od drugog roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu informacije iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka, ako za to postoji opravdani pravni interes i u mjeri u kojoj to nije u suprotnosti s djetetovom dobrobiti. (4) U sluaju spora u vezi s ostvarivanjem prava iz stavka 1. ovoga lanka odluku donosi sud u izvanparninom postupku. Vraanje prava na ostvarivanje roditeljske skrbi lanak 113. Sud moe u izvanparninom postupku na zahtjev roditelja donijeti odluku kojom se roditelju vraa pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi djelomino ili u potpunosti kad okolnosti

37

temeljem kojih je odluka bila donesena prestanu postojati, a ponovno povjeravanje ostvarivanja roditeljske skrbi je za dobrobit djeteta. 4. Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi, smrt roditelja i prestanak roditeljske skrbi

Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi pravnih zapreka lanak 114. (1) Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi nastupa u sluajevima kad je roditelj djeteta maloljetna osoba ili osoba liena poslovne sposobnosti zbog ega nije u stanju samostalno se skrbiti o djetetu. (2) Roditelj iz stavka 1. ovoga lanka ne moe samostalno zastupati dijete, nego zajedno s djetetovim zakonskim zastupnikom u granicama svojih sposobnosti. (3) Ako u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka postoji nesuglasnost izmeu djetetovog roditelja i djetetovog skrbnika prednost se daje miljenju roditelja. (4) Ako uvaavanje miljenja roditelja ne bi bilo u skladu s djetetovom dobrobiti, skrbnik djeteta moe zahtijevati od suda donoenje odluke u izvanparninom postupku. (5) Mirovanje roditeljske skrbi radi pravnih zapreka prestaje kad prestanu postojati razlozi zbog kojih ostvarivanje roditeljske skrbi miruje. Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi stvarnih zapreka lanak 115. (1) Sud moe u izvanparninom postupku donijeti odluku o mirovanju ostvarivanja roditeljske skrbi ako je roditelj sprijeen iz objektivnih razloga due vrijeme ostvarivati roditeljsku skrb. (2) Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi roditelj nema pravo na njezino ostvarivanje. (3) Dok traje mirovanje roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga lanka roditeljsku skrb ostvaruje drugi roditelj samostalno ili druga osoba kojoj sud povjerava ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu. (4) Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi stvarnih zapreka prestaje odlukom suda kad prestanu postojati razlozi zbog kojih je odluka o mirovanju roditeljske skrbi donesena. Roditeljska skrb u sluaju smrti roditelja lanak 116. (1) Ako roditelji zajedniki ostvaruju roditeljsku skrb i jedan od njih umre, preivjeli roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb. (2) Ako roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb umre, ostvarivanje roditeljske skrbi se odlukom suda u izvanparninom postupku povjerava drugom roditelju ili drugoj osobi po mogunosti srodniku, odnosno onoj osobi s kojom je dijete najvie blisko, ako je to u skladu s dobrobiti djeteta. (3) Do donoenja odluke iz stavka 2. ovoga lanka sud e na prijedlog centra za socijalnu skrb ili druge osobe koja je bliska s djetetom ako je to potrebno hitno odluiti koja osoba e privremeno ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu.

38

(4) U sluaju smrti oba roditelja centar za socijalnu skrb e dijete staviti pod skrbnitvo. (5) Roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb mogu za ivota u oporuci ili u obliku javnobiljenike isprave (anticipirana naredba) imenovati osobu za koju smatraju da bi u sluaju njihove smrti najbolje skrbila o djetetu. (6) Kad se u sluaju smrti roditelja ostvarivanje roditeljske skrbi povjerava drugoj osobi ili se djetetu imenuje skrbnik, u prvom su redu odluujui volja roditelja iz stavka 5. ovoga lanka i miljenje djeteta, osim ako se procijeni da to ne bi bilo u skladu s djetetovom dobrobiti. Prestanak roditeljske skrbi lanak 117. (1) Pravo na roditeljsku skrb prestaje kad dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost, posvojenjem i smru. (2) Potpunu poslovnu sposobnost dijete stjee s navrenih osamnaest godina ivota ili sklapanjem braka. Dunost osoba koje su ostvarivale roditeljsku skrb o djetetu lanak 118. Nakon to dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost osobe koje su ostvarivale roditeljsku skrb o djetetu dune su mu predati sve osobne i druge isprave koje se odnose na dijete te mu prepustiti upravljanje njegovom imovinom. 5. Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja lanak 119. (1) Dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovom pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. (2) Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i ostvaruju skrb o djetetu dune su omoguiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem iz stavka 1. ovoga lanka, te se suzdravati od svakog ponaanja koje bi oteavalo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. (3) Roditelj iz stavka 1. ovoga lanka nema pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom jedino ako mu je to odlukom suda zabranjeno. Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama lanak 120. (1) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano: dijete, (polu)braa i (polu)sestre, te bake i djedovi.

39

(2) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako su due vrijeme ivjele u obitelji s djetetom i kroz to se vrijeme brinule o djetetu ili s njim imaju razvijen emocionalni odnos. (3) Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i ostvaruju skrb o djetetu dune su djetetu omoguiti ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima i drugim osobama koje imaju na to pravo, te se suzdravati od svakog ponaanja koje bi oteavalo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. (4) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nemaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti. Oblici ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom lanak 121. (1) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati izravno u kraim ili duim vremenskim razdobljima, u obliku susreta i druenja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom. (2) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati neizravno koritenjem razliitih komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i slino. (3) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati dostavom informacija u vezi s osobnim pravima djeteta osobi koja na to ima pravo i djetetu. (4) Informacija se moe zahtijevati od svake osobe koja ostvaruje skrb o djetetu, ako za to postoji pravni interes i ako to ne bi bilo na tetu djetetove dobrobiti. (5) U sluaju spora izmeu osobe koja ima pravo na informaciju i osobe koja je duna dati informaciju odluku donosi sud u izvanparninom postupku. Sporazum, provjera sporazuma i potvrda ovrnosti lanak 122. (1) Roditelji, srodnici i druge osobe iz lanka 120. ovoga Zakona mogu sklopiti sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka moe biti sastavni dio plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona, a ako to nije, sporazum mora biti sastavljen u pisanoj formi, sadravati detaljne podatke o nainu, vremenu i mjestu preuzimanja, odnosno povratka djeteta, kao i eventualnu nazonost drugog roditelja ili tree osobe, te podjelu trokova u vezi s ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom ako je to s obzirom na okolnosti sluaja potrebno. (3) Na sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom na odgovarajui nain se primjenjuje lanak 107. stavci 1. i 2. ovoga Zakona. Ogranienje ili zabrana ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom lanak 123. (1) Sud moe iznimno u izvanparninom postupku ograniiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nuno radi zatite djetetove dobrobiti.

40

(2) Kad donosi odluke iz stavka 1. ovoga lanka sud je duan: 1. ispitati postoji li drugi manje restriktivan nain zatite djetetove dobrobiti, 2. voditi rauna da ogranienje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zatiti djetetova dobrobit i 3. obrazloiti nunost ogranienja ili zabrane. (3) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka moe se izrei na odreeno ili na neodreeno vrijeme. Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom lanak 124. (1) Sud moe u izvanparninom postupku odrediti da se osobni odnosi s djetetom ostvaruju pod nadzorom strune osobe koju imenuje centar za socijalnu skrb. (2) U odluci kojom izrie mjeru iz stavka 1. ovoga lanka sud odreuje vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, kao i mjesto ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom koje mora biti prikladno za dijete, kao i neutralno ako to zahtijevaju okolnosti sluaja, a moe se odrediti i nazonost drugog roditelja ili djetetu bliske osobe. (3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe se odrediti samo privremeno u trajanju do est mjeseci najmanje po dva sata tjedno, raunajui od dana kad centar za socijalnu skrb imenuje osobu koja e ostvarivati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa Dunosti strune osobe koja obavlja nadzor lanak 125. (1)Ako je nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom odreen jer se osobni odnosi s djetetom nisu ostvarivali due vrijeme, struna osoba iz lanka 124. stavka 1. ovoga zakona duna je prethodno pripremiti dijete za ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom te djetetu i roditelju savjetovanjem pomagati kako bi se ostvarivanje osobnih odnosa ponovno uspostavilo. (2)Struna osoba je duna pratiti napredak i razvoj osobnog odnosa s djetetom te jednom mjeseno dostavljati centru za socijalnu skrb izvjea o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom. (3)Centar za socijalnu skrb je duan izvjea iz stavka 2. ovoga lanka zajedno sa strunom procjenom dostaviti sudu u roku od 15 dana prije isteka vremena na koje je nadzor odreen te predloiti sudu donoenje odluke o prestanku nadzora, izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ili zabranu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom. (4)Ako struna osoba koja obavlja nadzor ustanovi da ostvarivanje osobnih odnosa djetetu predstavlja za dijete intenzivan psiholoki stres ili da su ugroeni djetetov tjelesni ili duevni razvoj duna je bez odgode o tome izvijestiti centar za socijalnu skrb koji predlae sudu u izvanparninom postupku izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ili zabranu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom i prije isteka roka na koji je nadzor odreen.

41

(5)Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi Pravilnikom e propisati uvjete strune osposobljenosti osoba koje obavljaju nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom, ovlastima strune osobe, trokovima, mjestima i prostoru u vezi s nadzorom ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom. Pravo na naknadu tete lanak 126. Osoba koja ima obvezu omoguiti roditelju ili drugoj osobi ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom duna je roditelju ili drugim osobama koje imaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom nadoknaditi tetu prouzrokovanu neopravdanim nepotivanjem sudske odluke, plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili sporazuma o ostvarivanja osobnih odnosa iz neopravdanih razloga prema propisima obveznog prava.

42

II. MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA 1. Ope odredbe Primarna dunost roditelja i podredna dunost drave da tite dijete lanak 127. (1) Obitelj je prirodno okruenje nuno za rast, razvoj i zatitu djeteta pri emu su roditelji primarno duni i odgovorni tititi prava i dobrobit djeteta, a u odgovarajuim sluajevima i drugi lanovi blie obitelji. (2) Drava najprije preventivnim mjerama osigurava pomo i potporu roditeljima u njihovoj ulozi iz stavka 1. ovoga lanka, dok ostale mjere za zatitu djetetovih prava i dobrobiti odreuje tek podredno ako roditelji ne izvravaju svoju dunost iz stavka 1. ovoga lanka ili je ne izvravaju za dobrobit djeteta. (3) Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta iz stavka 2. ovoga lanka izriu se roditeljima i svim drugim osobama kojima je djelomino ili u cijelosti povjereno pravo na ostvarivanje skrbi o djetetu. Obveza izricanja najblae mjere lanak 128. Prilikom izbora mjere prikladne za zatitu prava i dobrobiti djeteta tijelo koje provodi postupak je duno voditi rauna da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograniava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom mogue zatititi prava i dobrobit djeteta. Izdvajanje djeteta iz obitelji kao iznimka lanak 129. (1) Izdvajanje djeteta iz obitelji odreuje se samo ako niti jednom blaom mjerom nije mogue zatititi prava i dobrobit djeteta. (2) Pod izdvajanjem djeteta iz obitelji podrazumijeva se svaka mjera temeljem koje se dijete izdvaja iz obitelji i smjeta u ustanovu socijalne skrbi, kod druge fizike ili pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno u udomiteljsku obitelj. (3) Svrha izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti zatita djetetovog ivota, zdravlja i razvoja, osiguravanje primjerene skrbi o djetetu izvan obitelji i stvaranje uvjeta za djetetov povratak obitelji, odnosno priprema drugog trajnog oblika skrbi o djetetu. (4) Izdvajanje djeteta iz obitelji je privremena mjera koja ne smije trajati due nego li je to nuno da bi se zatitila prava i dobrobit djeteta. (5) Mjera izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti redovito preispitivana, a roditelji imaju pravo na pomo i potporu kako bi se otklonili uzroci izdvajanja i dijete vratilo u obitelj u skladu s njegovom dobrobiti. Pravo na sudjelovanje u postupcima odreivanja mjera za zatitu djeteta lanak 130.

43

(1) Dijete ima pravo sudjelovati u svim postupcima procjenjivanja i odluivanja o mjerama kojima se tite njegova prava i dobrobit. (2) Sudjelovanje djeteta starijeg od etrnaest godina je obavezno, a sudjelovanje djeteta mlaeg od etrnaest godina procjenjuje se i ostvaruje u skladu s djetetovom dobi i razvojnim mogunostima. (3) U postupak odluivanja o mjerama za zatitu djeteta mogu se ukljuiti i druge osobe koje imaju vanu ulogu u djetetovu ivotu, na zahtjev djeteta, roditelja ili druge osobe koja zastupa dijete. Ope pretpostavke za izricanje mjera za zatitu djeteta lanak 131. (1) Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta odreuju se temeljem strune procjene ako se utvrdi da je dolo do povrede djetetovih prava i dobrobiti ili da su prava, dobrobit i razvoj djeteta ugroeni. (2) Prava, dobrobit i razvoj djeteta su ugroeni zbog nedostataka u skrbi o djetetu, odnosno zbog djetetovih psihosocijalnih potekoa koje se oituju kroz ponaanje, emocionalne, kolske i druge probleme u djetetovom odrastanju ili ako postoji vjerojatnost da e do toga doi. (3) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati procjenu, izricanje i provedbu mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta. Dunost obavjeivanja i suradnje radi zatite djeteta lanak 132. (1) Svatko je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb o krenju djetetovih imovinskih i osobnih prava, a posebice o sluajevima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta. Centar za socijalnu skrb je duan odmah po primitku obavijesti ispitati sluaj i poduzeti mjere za zatitu djetetovih prava. (2) Sud i centar za socijalnu skrb, roditelji i druge osobe ili ustanove socijalne skrbi kojima je povjereno ostvarivanje skrbi o djetetu duni su meusobno suraivati i obavjetavati se o radnjama poduzetim temeljem obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Sud pred kojim se vodi prekrajni postupak ili kazneni postupak, kao i dravni odvjetnik za mlade duni su o pokretanju postupka u vezi s povredom nekog djetetovog prava obavijestiti centar za socijalnu skrb koji je nadlean prema mjestu djetetovog prebivalita, odnosno boravita. Dunost roditelja na suradnju lanak 133. (1) Roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dune su u postupcima radi zatite prava i dobrobiti djeteta suraivati te omoguiti centru za socijalnu skrb uvid u stambene prilike, davati istinite osobne i obiteljske podatke kao i podatke o prihodima i imovini. (2) Roditelji i druge osobe koje ostvaruju skrb o djetetu dune su u vezi s postupcima radi zatite prava i dobrobiti djeteta obavjetavati centar za socijalnu skrb nadlean za dijete o svakoj promjeni adrese stanovanje.

44

2. Mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadlenosti centra za socijalnu skrb Vrste mjera u nadlenosti centra za socijalnu skrb lanak 134. Centar za socijalnu skrb moe izrei: a) hitnu mjeru izdvajanja i smjetaja djeteta izvan obitelji; b) upozorenje na pogreke i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu; c) mjeru strune pomoi i potpore obitelji u ostvarivanju skrbi o djetetu; d) mjeru intenzivne strune pomoi i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu. a. Hitna mjera izdvajanja i smjetaja djeteta izvan obitelji Pretpostavke za izricanje mjere lanak 135. (1) Ako postoji opasnost po ivot, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zatititi sa mo izdvajanjem djeteta iz neposrednog okruenja, centar za socijalnu skrb e odluiti o hitnom oduzimanju djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi. (2) Kada donosi odluku iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e odluiti i o privremenom smjetaju djeteta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, ustanove socijalne skrbi, druge fizike ili pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno udomiteljske obitelji. Podnoenje prijedloga lanak 136. Odluku o hitnom izdvajanju djeteta centar za socijalnu skrb moe donijeti: - po slubenoj dunosti, - na prijedlog djeteta starijeg od etrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja ostvaruje skrb o djetetu. Odluivanje o mjeri lanak 137. (1) Odluku o hitnom izdvajanju djeteta centar za socijalnu skrb donosi prema propisima kojima se ureuje upravni postupak, a prilikom provedbe odluke moe zatraiti pomo policije. (2) Kada centar za socijalnu skrb o hitnom izdvajanju djeteta odlui u usmenom obliku, tada je duan roditelju ili drugoj osobi koja skrbi o djetetu u roku od 72 sata raunajui od trenutka izricanja usmenog rjeenja, dostaviti rjeenje u pisanom obliku. Protiv rjeenja o hitnom izdvajanje djeteta alba nije doputena. (3) Centar za socijalnu skrb je duan u roku od 72 sata od oduzimanja djeteta dostaviti sudu neposredno ili elektronikom dostavom prijedlog da u izvanparninom postupku donese odluku o privremenom povjeravanju skrbi o djetetu drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi, drugoj fizikoj ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno udomiteljskoj obitelji sukladno lanku 150. stavak 1. toka 1. ovoga Zakona ili koju drugu mjeru ako je to potrebno.

45

Trajanje mjere i daljnje postupanje suda lanak 138. (1) Mjera hitnog izdvajanja i smjetaja djeteta moe trajati najdue 8 dana od dana oduzimanja djeteta. (2) O prijedlogu centra za socijalnu skrb iz lanka 137. stavak 3. ovoga Zakona sud mora odluiti u roku od 5 dana od dana dostave prijedloga. (3) Mjera hitnog izdvajanja djeteta prestaje vaiti ako centar za socijalnu skrb u roku od 72 sata od kad je dijete oduzeto ne podnese sudu prijedlog iz lanka 137. stavak 3. ovoga Zakona ili ako sud u roku iz stavka 2. ovoga lanka ne odlui o prijedlogu centra za socijalnu skrb. (4) Sud e donijeti odluku u roku iz stavka 2. ovoga lanka neovisno je li strankama dostava poziva na roite bila uredna. b. Upozorenje na pogreke i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu Pretpostavke za izricanje mjere lanak 139. (1) Centar za socijalnu skrb e pisanom uputom upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi o djetetu koji su se dogodili jedanput ili se dogaaju rijetko, a posljedice po dijete su blaeg karaktera. Pritom centar moe roditelje uputiti na zdravstvene, edukativne i druge strune programe i usluge za podrku roditeljstvu i razvoju djeteta. (2) Pisanom upozorenju iz stavka 1. ovoga lanka prethodi neposredno savjetovanje. c. Struna pomo i potpora u ostvarivanju skrbi o djetetu Pretpostavke za izricanje mjere lanak 140. (1) Centar za socijalnu skrb e roditeljima odrediti mjeru strune pomoi i potpore pri ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu ako se utvrdi da roditelji nisu u stanju samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u cijelosti ili djelomino, zbog rizinih okolnosti na strani roditelja ili na strani djeteta, pri emu je ugroen razvoj djeteta. (2) Kad se izrie mjera strune pomoi i potpore ivot i zdravlje djeteta u obitelji ne smiju biti ugroeni. Odluivanje o mjeri lanak 141. (1) Odluka o mjeri strune pomoi i potpore mora sadravati: svrhu izricanja mjere, vrijeme trajanja mjere, ime voditelja mjere te upozorenje o pravnim posljedicama ne suradnje pri provoenju mjere. (2) Temeljem odluke iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e u roku od 30 dana od donoenja odluke izraditi individualni plan i program provoenja mjere. (3) Centar za socijalnu skrb, roditelji i dijete starije od etrnaest godina duni su meusobno suraivati i pokuati postii dogovor o nainu rada i sadraju mjere.

46

(4) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati uputu roditeljima i djetetu da zatrae psihijatrijsko lijeenje, lijeenje od ovisnosti od alkohola ili narkotika, kao i da se ukljue u druge zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe. (5) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati upuivanje djeteta u dom za djecu ili udomiteljsku obitelj vikendom, u poludnevni ili dnevni smjetaj. (6) alba protiv odluke iz stavka 1. ovoga lanka ne odgaa izvrenje. Trajanje mjere lanak 142. (1) Mjera strune pomoi i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi odreuje se u neprekidnom trajanju od 6 mjeseci do godine dana, a moe se izrei uvijek kad je to potrebno, bez obzira na vrstu prethodno izreene mjere. (2) Mjera pomoi i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi moe se produavati, ako za to postoje opravdani razlozi. Dunosti voditelja mjere i centra za socijalnu skrb te predlaganje drugih mjera lanak 143. (1) Voditelj mjere iz lanka 140. stavka 1. ovoga Zakona duan je posjeivati obitelj i pruati potporu roditeljima i djetetu u skladu s odlukom, odnosno individualnim planom te u roku od 15 dana prije isteka roka na koji je mjera odreena izraditi i dostaviti centru za socijalnu skrb zavrno izvjee o provedbi mjere. (2) Ako roditelji nisu pokazali spremnost na suradnju ili ako zavrno izvjee pokazuje da nema napretka nakon provedene mjere, centar za socijalnu skrb predloit e sudu izricanje druge mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, u roku od 15 dana po isteku vremena na koje je mjera odreena, odnosno odmah nakon to se pokae da roditelji nisu spremni prihvatiti pruenu pomo i potporu. (3) Centar za socijalnu skrb je uz prijedlog za izricanje druge mjere duan sudu dostaviti odluku o izricanju mjere strune pomoi i potpore, zavrno izvjee o provedenoj mjeri, odnosno o nesuradnji roditelja. (4) Centar za socijalnu skrb je duan roditelje i dijete starije od etrnaest godina upoznati sa zavrnim izvjeem, strunom procjenom kao i eventualnom potrebom poduzimanja drugih odgovarajuih mjera za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta. Praenje obiteljskih prilika nakon prestanka mjere lanak 144. Centar za socijalnu skrb je duan u prvoj godini nakon prestanka provoenja mjere procijeniti obiteljske prilike te o tome sastaviti izvjee. d. Intenzivna struna pomoi i nadzor nad ostvarivanjem skrbi o djetetu Pretpostavke za izricanje mjere lanak 145.

47

(1) Centar za socijalnu skrb e roditeljima odrediti mjeru intenzivne strune pomoi i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu ako je utvreno da je djetetov razvoj ozbiljno ugroen, pri emu su roditelji: 1. spremni i sposobni u kraem vremenu promijeniti svoje ponaanje kako bi se sprijeilo izdvajanje djeteta iz obitelji i 2. spremni potovati jasne upute i omoguiti nesmetan nadzor nad skrbi o djetetu. (2) Kad se izrie mjera intenzivne strune pomoi i nadzora ivot i zdravlje djeteta u obitelji ne smiju biti ugroeni.

Odluivanje o mjeri, dunosti voditelja mjere i centra za socijalnu skrb te predlaganje drugih mjera lanak 146. (1) Na odluivanje o mjeri intenzivne strune pomoi i nadzora, sadraj odluke o izricanju mjere, dunosti voditelja mjere i centra za socijalnu skrb, te predlaganje drugih mjera, odgovarajue se primjenjuju odredbe lanaka 141. i 143. ovoga Zakona. (2) Odlukom o mjeri intenzivne strune pomoi i nadzora roditeljima se moraju ponuditi intenzivniji posjeti i intenzivnija pomo voditelja mjere strune pomoi te izrei jasne upute i posljedice koje mogu uslijediti zbog nepotivanja uputa i neprihvaanja pomoi. (3) Mjeru intenzivne strune pomoi i nadzora provode strune osobe zaposlene u centru za socijalnu skrb ili drugi strunjaci koje centar za socijalnu skrb ovlasti kao voditelje mjere. Trajanje mjere lanak 147. (1)Mjera intenzivne strune pomoi i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu odreuje se u trajanju od tri do est mjeseci ovisno o razlozima zbog kojih se mjera izrie. (2)Mjera intenzivne strune pomoi i nadzora moe se izrii viekratno ako se pokau pozitivne promjene na strani roditelja te napredak na strani djeteta, ali najdue u uzastopnom trajanju do godine dana. Praenje obiteljskih prilika nakon prestanka mjere lanak 148. Centar za socijalnu skrb je duan u prvoj godini nakon prestanka mjere strune pomoi i nadzora procijeniti obiteljske prilike i o tome sastaviti izvjee. 3. Mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadlenosti suda Vrste mjera u nadlenosti suda lanak 149. Sud moe radi zatite osobnih prava i dobrobiti djeteta donijeti odluke o : a) privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji;

48

b) zabrani pribliavanja djetetu; c) oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi; d) povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju i e) lienju prava na roditeljsku skrb. a) Privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji Pretpostavke za izricanje mjere lanak 150. Sud e donijeti odluku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi, odnosno udomiteljskoj obitelji, kao i o smjetaju djeteta izvan obitelji: 1. na prijedlog centra za socijalnu skrb kad je dijete prethodno bilo hitno oduzeto prema lancima 135. do 138. ovoga Zakona i 2. u drugim sluajevima ako se utvrdi da postoji ozbiljna opasnost po ivot i zdravlje djeteta, a u tijeku je obiteljska procjena i planiranje druge mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta. Podnoenje prijedloga i prilozi lanak 151. (1) Odluku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb, djeteta starijeg od etrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja ostvaruju skrb o djetetu. (2) Kad centar za socijalnu skrb podnosi sudu prijedlog iz stavka 1. ovog lanka duan je uz prijedlog priloiti procjenu ugroenosti djeteta i prijedlog o smjetaju djeteta. (3) Kad su predlagatelji mjere druge osobe iz stavka 1. ovoga lanka, procjenu i prijedlog o smjetaju djeteta centar za socijalnu skrb je duan dostaviti sudu u roku od 8 dana od dana primitka sudskog zahtjeva. (4) Centar za socijalnu skrb nije duan navesti adresu na kojoj e dijete biti smjeteno ako istovremeno predlae sudu da donese odluku o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom. Odluivanje i trajanje mjere lanak 152. (1) Sud e odlukom o privremenom povjeravanju djeteta istovremeno odluiti o: - smjetaju djeteta, -ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom ako je to s obzirom na okolnosti sluaja potrebno. (2) Kad donosi odluku o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, sud moe u odluci o privremenom povjeravanju i smjetaju djeteta radi zatite djetetove sigurnosti izostaviti adresu na kojoj e dijete biti smjeteno.

49

(3) Mjera privremenog povjeravanja i smjetaja djeteta moe trajati najdulje 30 dana od dana pravomonosti odluke, a u posebno opravdanim okolnostima moe se produiti za daljnjih 30 dana. (4) Centar za socijalnu skrb e najkasnije 5 dana prije isteka roka iz stavka 3. ovoga lanka izraditi obiteljsku procjenu i dostaviti je sudu neposredno ili elektronikom dostavom zajedno s prijedlogom za ukidanje odluke o privremenom povjeravanju i smjetaju djeteta ili prijedlogom za donoenje druge mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta. (5) Sud moe mjeru privremenog povjeravanja i smjetaja djeteta ukinuti i prije isteka roka od 30 dana od dana pravomonosti odluke ako prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera izreena na zahtjev centra za socijalnu skrb, roditelja ili druge oso be koja je u trenutku donoenja odluke ostvarivala skrb o djetetu ili djeteta starijeg od etrnaest godina Prava i dunosti roditelja i drugih osoba lanak 153. (1) Roditelji zadravaju sva prava i dunosti na ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i prava na svakodnevnu skrb o djetetu dok traje mjera privremenog povjeravanja i smjetaja djeteta. (2) Roditelji imaju pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom. (3) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom imaju i druge osobe u skladu s lankom 120. ovoga Zakona prema odluci suda. b) Zabrana pribliavanja djetetu lanak 154. (1) Sud moe zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu, odnosno polusestri ili polubratu ili drugom lanu obitelji koji ne ivi s djetetom da se neovlateno pribliava djetetu na odreenim mjestima ili na odreenu udaljenost te da ga uznemirava. (2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka moe pokrenuti centar za socijalnu skrb, roditelj ili druga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu ili dijete starije od etrnaest godina. (3) Sud e o pokretanju postupka iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti centar za socijalnu skrb a odluku o zabrani pribliavanja i uznemiravanja djeteta dostaviti centru za socijalnu skrb i policiji. (4) Sud e donijeti odluku u postupku iz stavka 1. ovoga lanka bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja prijedloga. (5) Sud e donijeti odluku u roku iz stavka 4. ovoga lanka neovisno je li dostava poziva na roite stranaka bila uredna. c) Oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi Pretpostavke za izricanje mjere lanak 155.

50

(1) Sud e roditelju oduzeti pravo na stanovanje s djetetom, te e svakodnevnu skrb o djetetu povjeriti drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji: 1. temeljem obiteljske procjene centra za socijalnu skrb da djetetu ostankom ili povratkom u obitelj prijeti opasnost po ivot, zdravlje i razvoj ili 2. kad su izostale planirane promjene u obitelji iz prethodno izreenih mjera za zatitu djeteta. (2) Oduzimanje prava na stanovanje s djetetom roditelj se liava i prava na svakodnevnu skrb o djetetu. Podnoenje prijedloga i prilozi lanak 156. (1) Odluku o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb, djeteta starijeg od etrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka imaju pravo predlagati produenje, ukidanje i promjenu sudske odluke. (3) Kada centar za socijalnu skrb podnosi prijedlog za donoenje odluke iz stavka 1. ovoga Zakona duan je predloiti i smjetaj djeteta te sudu zajedno s prijedlogom dostaviti obiteljsku procjenu, te individualne planove i zavrna izvjea iz prethodno izreenih mjera. (4) Kad postupak pred sudom pokreu ostale osobe iz stavka 1. ovoga lanka priloge iz stavka 3. ovoga lanka i prijedlog o smjetaju djeteta centar za socijalnu skrb podnosi na zahtjev suda u roku od 8 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Odluivanje o mjeri lanak 157. (1) Sud e odlukom o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi ujedno odluiti o smjetaju djeteta, ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nadzoru, odnosno zabrani ostvarivanja osobnih odnosa kad je to potrebno. (2) Sud e odlukom iz stavka 1. ovoga lanka obvezati roditelja da centar za socijalnu skrb djetetovog prebivalita, odnosno boravita obavjetava o svakoj promjeni adrese stanovanja. (3) Sud moe s obzirom na okolnosti sluaja istom odlukom roditelju ograniiti pravo na ostvarivanje pojedinih dijelova roditeljske skrbi o djetetu i ostvarivanje tog dijela skrbi o djetetu povjeriti drugoj osobi. (4) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati uputu roditeljima i djetetu da zatrae psihijatrijsko lijeenje, lijeenje od ovisnosti od alkohola ili narkotika, kao i da se ukljue u druge zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe, kako bi po zavretku lijeenja ili terapije mogli ponovno samostalno preuzeti skrb o djetetu. (5) Ako se obiteljskom procjenom utvrdi da postoji slaba vjerojatnost povratka djeteta u obitelj, centar za socijalnu skrb i sud e voditi rauna da povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu i smjetaj djeteta budu trajnije naravi.

51

Trajanje mjere lanak 158. (1) Mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi izrie se u trajanju do godine dana. (2) Sud moe produiti trajanje ove mjere za najvie jo jednu godinu. (3) Centar za socijalnu skrb e najkasnije 30 dana prije isteka vremena iz stavka 1. i 2. ovoga lanka podnijeti sudu zavrno izvjee o djetetu i roditelju kojemu je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom. (4) Sud moe ukinuti mjeru oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi i prije isteka vremena iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako prema izvjeu centra za socijalnu skrb prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera izreena. Promjena odluke lanak 159. (1) Sud moe promijeniti odluku o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi ako za to postoje opravdane okolnosti. (2) U iznimnim sluajevima kad je potrebna urna promjena djetetovog smjetaja ili osobe kojoj je povjerena svakodnevna skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb moe o tome donijeti odluku i u roku od 72 sata odluku dostaviti sudu neposredno ili elektronikom dostavom, zajedno s prijedlogom za izmjenu sudske odluke o djetetovom smjetaju, odnosno sudske odluke u dijelu u kojem se svakodnevna skrb o djetetu povjerava drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji. Dunosti i prava osoba kojima je povjerena skrb o osobnim pravima djeteta lanak 160. (1) Dunosti osobe, ustanove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji kojima je povjerena svakodnevna skrb o djetetu ureene su posebnim propisima. (2) Sud moe na zahtjev udomitelja, roditelja ili drugih osoba koje ostvaruju skrb o djetetu ili djeteta starijeg od etrnaest godina ostvarivanje roditeljske skrbi djelomino ili u cijelosti povjeriti udomiteljima ako dijete due vrijeme ivi u udomiteljskoj obitelji. (3) Odluka iz stavka 2. ovoga lanka donosi se uz pristanak roditelja i djeteta starijeg od etrnaest godina, (4) Udomitelj temeljem odluke iz stavka 2. ovoga lanka ima prava i dunosti djetetovog skrbnika prema odredbama ovog Zakonu. Dunosti centra za socijalnu skrb lanak 161. (1) Centar za socijalne skrb na ijem podruju je dijete smjeteno e u roku od 15 dana od smjetaja djeteta odluiti o trokovima smjetaja i prijaviti djetetovo boravite temeljem sudske odluke (2) Centar za socijalnu skrb e nadzirati skrb o djetetu i osiguravati mu potporu, a roditelju i djetetu starijem od etrnaest godina davati upute i pomagati im da se otklone uzroci

52

koji su doveli do izdvajanja djeteta iz obitelji, te svaka tri mjeseca procjenjivati primjerenost skrbi o djetetu i ponaanje roditelja i djeteta. (3) S obzirom na okolnosti sluaja pomo i potpora centra za socijalnu skrb mogu biti planirani na nain da budu vie usmjereni na jaanje djetetove neovisnosti nego li na jaanje roditeljskih kapaciteta da se skrbi o djetetu ako je to razmjerno djetetovoj dobi, stupnju razvoja, te potrebama i mogunostima. (4) Centar za socijalnu skrb e poticati ostvarivanje osobnih odnosa izmeu djeteta, roditelja i drugih lanova djetetove obitelji ili djetetu bliskih osoba u skladu s djetetovom dobrobiti te s obzirom na okolnosti sluaja pokrenuti postupak radi uzdravanja djeteta. Prava i dunosti roditelja i djeteta lanak 162. (1) Roditelji imaju sva prava i dunosti u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu dok traje mjera. (2) Roditelj je duan osigurati uvjete za povratak djeteta u obitelj i centar za socijalnu skrb nadlean za dijete obavijestiti o svakoj promjeni adrese stanovanja. (3) Roditelji mogu sudskom odlukom o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju djeteta drugoj osobi biti ogranieni i u ostvarivanju drugih sadraja roditeljske skrbi. (4) Roditelji imaju pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom i plaati djetetovo uzdravanje na nain utvren sudskom odlukom. (5) Ustanova socijalne skrbi moe dati pisane upute u vezi s ostvarivanjem skrbi o djetetu i ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom, a roditelj i dijete, duni su se ponaati u skladu s tim uputama Izvjee, povratak djeteta u obitelj ili predlaganje druge mjere lanak 163. (1) Centar za socijalnu skrb e 30 dana prije isteka roka od godine dana od pravomonosti odluke o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi izraditi izvjee o djetetu i roditelju, te u skladu s rezultatima izvjea predloiti sudu ukidanje mjere i povratak djeteta u obitelj ili produenje mjere za narednu godinu dana ili lienje roditelja prava na roditeljsku skrb. (2) Sud moe iznimno nakon 6 mjeseci od pravomonosti odluke iz stavka 1. ovoga lanka ukinuti izreenu mjeru i roditelja liiti prava na roditeljsku skrb ako prema izvjeu centra za socijalnu skrb postoji vjerojatnost da se nee postii svrha mjere te da bi povratak djeteta u obitelj predstavljao opasnost po njegov ivot, zdravlje i razvoj. (3) Izvjea iz stavka 1. i 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb dostavlja roditeljima, odnosno drugim osobama kojima je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom, kao i djetetu starijem od etrnaest godina. (4) O prigovorima na izvjee centra za socijalnu skrb odluuje sud u postupcima iz stavka 1. ovoga lanka. d) Povjeravanje djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju

53

Pretpostavke za izricanje mjere lanak 164. (1) Sud e u izvanparninom postupku donijeti odluku o povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji zbog djetetovog ponaanja kojim ozbiljno ugroava svoja prava i interese, kao i prava i interese lanova obitelji ili drugih osoba. (2) Sud e odluku iz stavka 1. ovoga lanka donijeti ako roditelji ili druge osobe koje skrbe o djetetu u veoj mjeri zanemaruju odgoj djeteta ili ga nisu u mogunosti valjano odgajati, pri emu promjenu ponaanja djeteta i roditelja nije mogue postii niti jednom drugom blaom mjerom. (3) Pored mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud ili centar za socijalnu skrb mogu roditelju izrei i druge mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta propisane ovim Zakonom. Podnoenje prijedloga i prilozi lanak 165.

(1) Odluku o povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb, dravnog odvjetnika za mlade, djeteta starijeg od etrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu. (2) Kad centar za socijalnu skrb pokree postupak duan je uz prijedlog priloiti strunu procjenu obitelji i djeteta, te prijedlog o smjetaju djeteta Odluivanje o mjeri lanak 166. (1) Sud e odlukom o povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju odluiti o smjetaju djeteta i povjeravanju svakodnevne skrb i odgoja djeteta ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji. (2) Sud e odlukom iz stavka 1. ovoga lanka o povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju istovremeno odluiti o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa. (3) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati upuivanje djeteta s problemima u ponaanju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji vikendom, u poludnevni ili dnevni smjetaj. (4) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati obvezu da se dijete uz suglasnost roditelja ukljui u struni medicinski postupak ili postupak lijeenja od ovisnosti. Trajanje mjere i promjena odluke lanak 167. (1) Mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju izrie se u trajanju do godine dana.

54

(2) Sud moe u posebno opravdanim okolnostima produiti trajanje ove mjere na zahtjev centra za socijalnu skrb, dravnog odvjetnika za mlade, roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu ili djeteta starijeg od etrnaest godina. (3) Centar za socijalnu skrb je duan najkasnije 30 dana prije isteka vremena iz stavka 1. i 2. ovoga lanka podnijeti sudu zavrno izvjee o djetetu. (4) Sud moe na zahtjev centra za socijalnu skrb ili drugih osoba iz lanka 165. stavak 1. ovoga Zakona ukinutu mjeru povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju i prije isteka vremena iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako prema izvjeu o djetetu i roditeljima prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera izreena. Prava i dunosti roditelja i djeteta lanak 168. (1) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju roditelji imaju sva prava i dunosti na ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu . (2) Roditelji imaju pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom i plaati djetetovo uzdravanje dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju. (3) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju dijete ima dunost ponaati se u skladu s odlukom suda i uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb, odgoj i lijeenje djeteta. (4) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama sukladno odluci suda i uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb, odgoj i lijeenje djeteta. Dunosti centra za socijalnu skrb, izvjee o djetetu i prijedlozi lanak 169. (1) Centar za socijalnu skrb e 30 dana prije isteka roka od godine dana od dana povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju izraditi izvjee o djetetu, a po potrebi i o roditeljima, te u skladu s rezultatima izvjea predloiti sudu ukidanje mjere i povratak djeteta u obitelj ili produenje mjere za narednu godinu dana. (2) Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb dostavlja roditeljima, odnosno drugim osobama koje imaju pravo ostvarivati skrb o djetetu, djetetu starijem od etrnaest godina i dravnom odvjetniku za mlade ako je postupak bio pokrenut na njegov prijedlog. (3) O prigovorima na izvjee iz stavka 2. ovoga lanka odluuje sud u postupcima iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Centar za socijalnu skrb je duan odluiti o trokovima smjetaja djeteta, te s obzirom na okolnosti sluaja pokrenuti postupak za odreivanje uzdravanja. e) Lienje prava na roditeljsku skrb Opa pretpostavka za izricanje mjere lanak 170.

55

Sud e roditelja liiti prava na roditeljsku skrb u izvanparninom postupku kad utvrdi da roditelj zlorabi ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunost i prava, pri emu su ugroeni djetetov ivot, zdravlje i razvoj. Posebne pretpostavke za izricanje mjere lanak 171. Sud e u izvanparninom postupku roditelja liiti prava na roditeljsku skrb: 1. ako je napustio dijete, 2. ako je dijete izloeno nasilju meu odraslim lanovima obitelji, 3. temeljem izvjea centra za socijalnu skrb da roditelj ne potuje mjere, odluke i upute koje je radi zatite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar za socijalnu skrb ili sud, 4. temeljem izvjea i procjene centra za socijalnu skrb da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta, predstavljao ozbiljnu opasnost po djetetov ivot, zdravlje i razvoj, 5. temeljem pravomone presude kojom je roditelj osuen za kaznena djela protiv ivota i tijela, kaznena djela protiv spolne slobode, kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta i kaznena djela protiv braka, obitelji i djece koja su poinjena na tetu djeteta ili 6. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri trajno poremeene da nije u stanju izraziti svoju volju niti shvatiti znaaj svoje izjave. Podnoenje prijedloga i prilozi lanak 172. (1) Odluku o lienju prava na roditeljsku skrb sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb, djeteta starijeg od etrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu, te dravnog odvjetnika za mlade. (2) Centar za socijalnu skrb je uz prijedlog za lienje prava na roditeljsku skrb duan sudu dostaviti izvjea i procjene na kojima temelji svoj zahtjev, a dravni odvjetnik za mlade pravomonu presudu temeljem koje je roditelj osuen za kaznena djela iz lanka 171. stavak 1. toka 5. ovoga Zakona.

Odluka o mirovanju roditeljske skrbi lanak 173. U postupku odluivanja o lienju prava na roditeljske skrbi sud moe u skladu s okolnostima sluaja donijeti odluku o mirovanju roditeljske skrbi u skladu s lankom 115. ovoga Zakona. Odluivanje o mjeri lanak 174. (1) Sud e odlukom o lienju prava na roditeljsku skrb odluiti i o pravu na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. (2) Odlukom o lienju prava na roditeljsku skrb sud e odluiti i o uzdravanju djeteta.

56

Pravni uinci izricanja mjere lanak 175. (1) Roditelj koji je lien prava na roditeljsku skrb o djetetu gubi sva prava iz roditeljske skrbi, osim prava na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom to mu moe biti zabranjeno ili ogranieno sudskom odlukom, ako je to potrebno radi zatite djetetove dobrobiti. (2) Roditelj koji je lien prava na roditeljsku skrb o djetetu ima dunost plaati uzdravanje za dijete prema odluci suda. (3) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa i dunost uzdravanja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prestaju u sluaju da dijete bude posvojeno. Vraanje prava na roditeljsku skrb lanak 176. (1) Pravo na roditeljsku skrb moe odlukom suda biti vraeno ako prestanu razlozi zbog kojih je roditelj bio lien prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete prije toga bude posvojeno. (2) Zahtjev za vraanje roditeljske skrbi mogu podnijeti centar za socijalnu skrb, dijete starije od etrnaest godina, roditelj koji je lien prava na roditeljsku skrb ili druge osobe koje skrbe o djetetu. Posebne odredbe lanak 177. (1) Pravomonu odluka o lienju i vraanju roditeljske skrbi sud dostavlja nadlenom matiaru radi upisa u maticu roenih djeteta i roditelja, ministarstvu nadlenom za poslove pravosua radi voenja oevidnika o osobama koje su liene prava na roditeljsku skrb, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama odluka e se dostaviti i zemljinoknjinom odjelu opinskog suda radi zabiljebe. (2) Nakon punoljetnosti djeteta podaci o lienju roditeljske skrbi ne iskazuju se u ispravama iz matice roenih djeteta. 4. Mjere za zatitu imovinskih prava djeteta Vrste mjera za zatitu imovinskih prava djeteta lanak 178. (1) Sud moe radi zatite imovinskih interesa djeteta u izvanparninom postupku donijeti odluku kojom se jedan ili oba roditelja liavaju prava na upravljanje djetetovom imovinom i zastupanja djeteta u imovinskim stvarima, te taj dio roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ili drugoj osobi na odreeno ili neodreeno vrijeme odnosno u odnosu na odreenu stvar ili posao. (2) Sud moe radi zatite imovinskih interesa djeteta odrediti mjere osiguranja na imovini roditelja.

57

Podnoenje prijedloga lanak 179. (1) Mjere za zatitu imovinskih prava djeteta sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb, djeteta starijeg od etrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka mogu traiti izmjenu ili ukidanje odluke iz lanka 178. stavka 1. ovoga Zakona ako prestanu postojati okolnosti temeljem kojih je odluka bila donesena.

58

etvrti dio POSVOJENJE Sadraj i svrha posvojenja lanak 180. (1)Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zatite djece bez odgovarajue roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta. (2) Posvojitelji posvojenjem stjeu pravo na roditeljsku skrb. (3) Posvojenje se moe zasnovati samo ako je u interesu djeteta. (4)U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta. (5) U postupcima posvojenja vodit e se rauna da brau i sestre posvajaju isti posvojitelji, ako je to mogue i ako bi to bilo u skladu s dobrobiti djeteta. I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA 1. Pretpostavke za posvojenje na strani djeteta Dob djeteta lanak 181. (1) Posvojenje se moe zasnovati do osamnaeste godine ivota djeteta. (2) Dijete nepoznatog podrijetla moe se posvojiti po isteku tri mjeseca od djetetova roenja ili naputanja djeteta. Zabrana posvajanja srodnika ili tienika lanak 182. (1) Ne moe se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra. (2) Skrbnik ne moe posvojiti svoga tienika dok ga dunosti skrbnika ne razrijei centar za socijalnu skrb. Zabrana posvajanja djeteta maloljetnog roditelja lanak 183. (1) Ne moe se posvojiti dijete maloljetnih roditelja. (2) Iznimno, moe se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od roenja djeteta, ako nema izgleda da e se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnos no drugih bliih srodnika. (3) Za posvojenje iz stavka 2. ovoga lanka potreban je pristanak maloljetnog roditelja.

59

2. Pretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja Dob posvojitelja lanak 184. (1) Posvojitelj moe biti osoba u dobi od najmanje 21 godine, a starija od posvojenika najmanje 18 godina. (2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj moe biti i osoba mlaa od 21 godine. Status posvojitelja lanak 185. (1) Dijete mogu posvojiti brani drugovi zajedniki, jedan brani drug ako je drugi brani drug roditelj ili posvojitelj djeteta te jedan brani drug uz pristanak drugoga branog druga. (2) Dijete moe posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete. Dravljanstvo posvojitelja lanak 186. (1) Posvojitelj moe biti hrvatski dravljanin. (2) Iznimno posvojitelj moe biti i stranac ako je to od osobite koristi za dijete. (3) Ako je posvojitelj stranac, posvojenje se moe zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi. Zabrane za posvojenje na strani posvojitelja lanak 187. Posvojiti ne moe osoba: 1. koja je liena prava na roditeljsku skrb, 2. koja je liena poslovne sposobnosti, 3. ije dosadanje ponaanje i osobine upuuju na to da nije poeljno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu. 3. Pristanci za posvojenje i postupak davanja pristanka Pristanak djetetovih roditelja lanak 188. (1) Za posvojenje je potreban pristanak djetetovih roditelja.

60

(2) Roditelj moe dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj sam o ako dijete posvaja maeha ili ouh. (3) Pristanak nije obavezan ako je prebivalite, odnosno boravite roditelja trajno nepoznato. (4) Roditelj lien poslovne sposobnosti daje samostalno pristanak na posvojenje ako je u stanju razumjeti znaenje i posljedice pristanka na posvojenje. Upozorenje djetetovih roditelja lanak 189. (1) Centar za socijalnu skrb e roditelje iz lanka 190. stavak 1. toka 1. ovoga Zakona koji odbijaju dati pristanak na posvojenje, upozoriti da njihov pristanak moe biti nadomjeten odlukom suda nakon to istekne rok od tri mjeseca raunajui od dana kad su upozoreni na tu mogunost. (2) Centar za socijalnu skrb e uz upozorenje iz stavka 1. ovoga lanka razgovarati s roditeljima o mogunosti izricanja mjere intenzivne strune pomoi i nadzora iz lanka 145. ovoga Zakona u trajanju od tri mjeseca, osim ako dijete ve stanuje i ivi izvan obitelji temeljem odluke suda. (3) Upozorenje iz stavka 1. ovoga lanka nije obavezno ako je roditelj promijenio adresu stanovanja, a o promjeni adrese nije obavijestio nadleni centar za socijalnu skrb djetetovog prebivalita, odnosno boravita, pri emu adresu stanovanja roditelja nije mogue utvrditi. (4) Rok od tri mjeseca poinje tei od prve poduzete radnje centra za socijalnu skrb u vezi s utvrivanjem adrese stanovanja ili od dana davanja upozorenja iz stavka 1. ovog lanka. (5) Rok iz stavka 1. ovoga lanka ne moe protei prije isteka pet mjeseci od roenja djeteta. Odluka suda koja nadomjeta pristanak roditelja lanak 190. (1) Sud e na zahtjev centra za socijalnu skrb u izvanparninom postupku donijeti odluku koja nadomjeta pristanak roditelja na posvojenje: 1. ako roditelj due vrijeme zlorabi ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunost i prava ili svojim ponaanjem pokazuje nezainteresiranost za dijete, a izostanak posvojenja bi bio na tetu djeteta ili 2. ako roditelj zlorabi ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunost i prava u kraem vremenskom razdoblju u tolikoj mjeri da postoji vjerojatnost da mu se vie nee moi trajno povjeriti skrb o djetetu ili 3. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri trajno poremeene da on nije u stanju izraziti svoju volju niti shvatiti znaaj svoje izjave ili 4. ako je roditelj trajno nesposoban za ostvarivanje skrbi o djetetovim osobnim pravima zbog posebno tekog duevnog stanja ili invaliditeta, a nema izgleda da e se dijete podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda, odnosno drugih bliih srodnika, zbog ega bi njegov razvoj bio ozbiljno ugroen. (2) Sud e odbiti prijedlog za donoenje odluke koja nadomjeta p ristanak roditelja na posvojenje iz stavka 1. toka 1. ovoga lanka ako centar za socijalnu skrb roditelja

61

prethodno nije upozorio odnosno ponudio mu intenzivnu strunu pomo prema lanku 189. ovoga Zakona i ako od upozorenja nije proteklo tri mjeseca. Pristanak djeteta lanak 191. (1) Ako je dijete navrilo etrnaest godina za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak osim ako mu je odlukom suda ogranieno pravo na poduzimanje pravnih radnji prema lanku 89. ovoga Zakona. (2) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka moe povui svoj pristanak na posvojenje sve do pravomonosti odluke o posvojenju. Izjava o povlaenju pristanka daje se osobno na zapisnik. (3) Za posvojenje djeteta mlaeg od etrnaest godina ili starijeg kojemu je sudskom odlukom ogranieno pravo na poduzimanje pravnih radnji prema lanku 89. ovoga Zakona, pristanak na posvojenje daje zakonski zastupnik, a djetetovo miljenje i elje uzimaju se u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti. (4) Dijete daje pristanak bez nazonosti roditelja i osoba koje ga ele posvojiti. Pristanak djetetovog skrbnika lanak 192. (1) Za posvojenje djeteta koje je pod skrbnitvom potreban je pristanak djetetova skrbnika. (2)Ako je skrbnik osoba zaposlena u centru za socijalnu skrb, pristanak za posvojenje daje sud. (3) Ako skrbnik odbije dati pristanak za povojenje djeteta bez opravdanog razloga, sud moe donijeti odluku koja zamjenjuje pristanak skrbnika. Pristanak branog druga lanak 193. Kad dijete posvaja jedan brani drug, potreban je pristanak drugog branog druga. Postupak davanja pristanaka lanak 194. (1) Roditelj djeteta, brani drug osobe koja namjerava posvojiti dijete i dijete daju pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivalita, odnosno boravita osobno na zapisnik, nakon ega im se uruuje prijepis ovjerenog zapisnika. (2) Ako su roditelji djeteta, brani drug osobe koja namjerava posvojiti dijete ili dijete koje se posvaja dali pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupak zasnivanja posvojenja, taj centar za socijalnu skrb e odmah dostaviti o tome ovjereni zapisnik centru za socijalnu skrb koji vodi postupak zasnivanja posvojenja. (3) Pristanak na posvojenje roditelj moe dati centru za socijalnu skrb svoga mjesta prebivalita, odnosno boravita i prije pokretanja postupka zasnivanja posvojenja, ali tek kada dijete navri est tjedana ivota.

62

(4) Prije nego to roditelj dade pristanak iz stavka 1. ovoga lanka, centar za socijalnu skrb e ga upoznati sa svim pravnim i psihosocijalnim posljedicama pristanka i posvojenja. (5) Roditelj moe odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 1. ovoga lanka. Pravne posljedice pristanka roditelja na posvojenje lanak 195. (1) Kada roditelj dade pristanak na posvojenje, njegovo pravo na roditeljsku skrb miruje. Roditelju se moe ograniiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom, a centar za socijalnu skrb dijete stavlja pod skrbnitvo, osim ako je djetetu skrbnik ve imenovan. (2) Pristanak na posvojenje gubi pravni uinak: 1. ako je opozvan u zakonskom roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika ili 2. ako dijete nije posvojeno u roku od tri godine od dana kad je izjava o pristanku bila dana. (3) Po isteku roka od tri godine od dana kad je izjava o pristanku bila dana centar za socijalnu skrb moe predloiti sudu mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.

II. PRAVNI UINCI POSVOJENJA Zabrana osporavanja porijekla djeteta lanak 196. Nakon zasnivanja posvojenja nije doputeno osporavanje niti utvrivanje majinstva ili oinstva. Pravni uinci u odnosu na srodstvo lanak 197. (1) Posvojenjem nastaje izmeu posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dunosti koja iz toga proizlaze. (2) Posvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika. (3)Ako dijete posvoji maeha ili ouh, ne prestaju prava i dunosti izmeu posvojenika i roditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja. Osobno ime i narodnost posvojenika

63

lanak 198. (1) Posvojitelji odreuju osobno ime posvojeniku. (2) Posvojenik dobiva zajedniko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedniko prezime, odredit e prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom. (3) Posvojenik moe zadrati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta. (4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku. (5) Ako je posvojenik stariji od deset godina za promjenu osobnog imena i narodnosti potreban je njegov pristanak. Pravo nasljeivanja lanak 199. (1) Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stjeu pravo nasljeivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju. (2) Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stjeu pravo nasljeivanja posvojenika i njegovih potomaka. (3) Posvojenjem prestaje pravo nasljeivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja. III.PROCJENA PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE I POSTUPAK ZASNIVANJA POSVOJENJA 1. Ope odredbe Stvarna nadlenost lanak 200. Procjenu prikladnosti za posvojenje i postupak zasnivanja posvojenja provodi centar za socijalnu skrb. Mjesna nadlenost lanak 201. (1) Za procjenu prikladnosti za posvojenje nadlean je centar za socijalnu skrb mjesta prebivalita, odnosno boravita osoba koje imaju namjeru posvojiti. (2) Postupak zasnivanja posvojenja po slubenoj dunosti provodi centar za socijalnu skrb mjesta prebivalita, odnosno boravita djeteta. Tajnost postupka i zatita osobnih podataka lanak 202.

64

U postupku zasnivanja posvojenja javnost je iskljuena, a svi sudionici postupka su duni potovati pravo na zatitu osobnih podataka. 2. Postupak procjene prikladnosti za posvojenje Pokretanje postupka lanak 203. Prije pokretanja postupka za zasnivanje posvojenje brani drugovi ili osoba koja eli posvojiti podnijet e centru za socijalnu skrb svojega prebivalita pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje miljenja o prikladnosti za posvojenje. Struno miljenje o prikladnosti za posvojenje lanak 204. (1) Centar za socijalnu skrb e temeljem prijave namjere posvojenja i zahtjeva za ocjenu prikladnosti za posvojenje utvrditi ispunjavaju li brani drugovi ili osoba koja eli posvojiti: 1. zakonske pretpostavke od lanka 184. do lanka 187. ovoga Zakona i 2. procijeniti njihovu prikladnost za posvojenje (2) Procjena prikladnosti osobe za posvojenje mora sadravati podatke o dosadanjem ponaanju i osobnim svojstvima, tjelesnoj i mentalnoj sposobnosti posebno u odnosu na obnaanje roditeljske uloge, ivotnoj dobi, zdravstvenom stanju, motivima posvojenja, partnerskoj i obiteljskoj stabilnosti, drutvenom okruenju, stambenim i ekonomskim prilikama i uvjetima ivota, zaposlenosti, osuivanosti osobe koja posvaja i poeljnim karakteristikama djeteta. (3) Centar za socijalnu skrb moe utvrivati i druge injenice za potrebe procjenjivanja prikladnosti za posvojenje. (4) Podaci za procjenu prikladnosti za posvojenje iz stavka 2. i 3. ovoga lanka uzimaju se u obzir svi zajedno. (5) Ako osobe koje su podnijele zahtjev za procjenu prikladnosti za posvojenje zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje centar za socijalnu skrb ih upuuje na obvezu sudjelovanja u programu strune pripreme za posvojenje. (6) Ako su ispunjeni uvjeti od stavka 1. do 3. ovoga lanka i nakon to je provedena struna priprema za posvojenje iz stavka 5. ovoga lanka, centar za socijalnu skrb e izraditi miljenje o prikladnosti za posvojenje u roku koji nije dui od 6 mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva. (7) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati nain izrade strunog miljenja o prikladnosti za posvojenje, te nain voenja Registra o potencijalnim posvojiteljima i posvojenjima. Struna priprema potencijalnih posvojitelja lanak 205. (1) Osobe koje prema miljenju centra za socijalnu skrb ispunjavaju zakonske uvjete za posvojenje dune su sudjelovati u programu strune pripreme za posvojenje.

65

(2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati obavezan sadraj, trajanje i uvjete provoenja programa strune pripreme potencijalnih posvojitelja. Pravo djeteta na informaciju o posvojenju lanak 206. Centar za socijalnu skrb upoznat e potencijalne posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno, te e im se savjetovati da djetetu najkasnije do sedme godine ivota kau da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja. Status potencijalnog posvojitelja lanak 207. Centar za socijalnu skrb temeljem pozitivnog miljenja o prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u Registar potencijalnih posvojitelja. 3. Postupak zasnivanja posvojenja Pokretanje postupka za zasnivanje posvojenje lanak 208. Postupak zasnivanja posvojenja pokree i vodi centar za socijalnu skrb prebivalita ili boravita djeteta po slubenoj dunosti. Stranke u postupku zasnivanja posvojenja lanak 209. (1) Stranke u postupku zasnivanja posvojenja su dijete i najprikladniji potencijalni posvojitelj. (2) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka od 30 dana od dana potpisivanja zapisnika o pristanku nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja. (3) Kad dijete posvaja maeha ili ouh njegov brani drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka roka od 30 dana od dana potpisivanja zapisnika o pristanku na posvojenje nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja. (4) Roditelj iji je pristanak za posvojenje djeteta nadomjeten odlukom suda nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja. Ostali sudionici u postupku posvojenja lanak 210. Centar za socijalnu skrb sasluat e po potrebi i bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su vane za posvojenje.

66

Izbor najprikladnijeg posvojitelja lanak 211. (1) Centar za socijalnu skrb mjesta prebivalita, odnosno boravita djeteta izmeu moguih potencijalnih posvojitelja koji su upisani u Registar potencijalnih posvojitelja izabire onoga koji je najprikladniji za odreeno dijete uzimajui u obzir: 1. karakteristike i potrebe djeteta opisane u izvjeu o djetetu i 2. struno miljenje centra za socijalnu skrb o prikladnosti potencijalnih posvojitelja kao i njegove elje u vrijeme upisa u Registar potencijalnih posvojitelja. (2) Ako je od izrade miljenja o prikladnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo vie od godinu dana centar za socijalnu skrb mjesta prebivalita, odnosno boravita potencijalnih posvojitelja preispitat e bez odgode jesu li se promijenile okolnosti. Smjetaj djeteta s ciljem posvojenja lanak 212. (1) Centar za socijalnu skrb moe prije donoenja rjeenja o zasnivanju posvojenja dijete smjestiti u obitelj najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja u trajanju do 6 mjeseci radi procjene hoe li zasnivanje posvojenja biti u skladu s dobrobiti djeteta. (2) Smjetaj djeteta s ciljem posvojenja moe se odrediti samo u odnosu na najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja iz lanka 211. ovoga Zakona i nakon to su roditelji dali pristanak na posvojenje. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb moe smjestiti dijete u obitelj najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja i bez pristanka roditelja na posvojenje, ako je pokrenut postupak pred sudom radi donoenja odluke koja nadomjeta pristanak roditelja na posvojenje temeljem lanka 190. stavak 1. toka 1., 3. i 4. ovoga Zakona. (4) Za vrijeme trajanja smjetaja iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e pruiti obitelji strunu pomo i potporu te e procjenjivati budui odnos djeteta i posvojitelja. (5) Najprikladniji potencijalni posvojitelj kod kojega je dijete smjeteno s ciljem posvojenja ima pravo, dunost i odgovornost svakodnevno skrbiti o djetetu, zastupati dijete u pitanjima svakodnevne skrbi uz primjenu odgovarajuih odredaba o ostvarivanju roditeljske skrbi, te ga uzdravati za vrijeme dok je dijete smjeteno s ciljem posvojenja. Sadraj odluke o posvojenju lanak 213. (1) Izreka rjeenja centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadri: 1. za posvojenika: osobno ime i prezime, spol, dan, mjesec, godina i sat roenja, mjesto roenja, nacionalnost i dravljanstvo, godinu i redni broj upisa u matici roenih,

67

2. za roditelje: OIB, osobno ime i prezime (i roeno prezime), datum i mjesto roenja, nacionalnost, dravljanstvo, zanimanje, te prebivalite i adresu stanovanja roditelja, 3. za posvojitelje: OIB, osobno ime i prezime (i roeno prezime), datum i mjesto roenja, nacionalnost, dravljanstvo, zanimanje, prebivalite i adresu stanovanja, 4. odreenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji, 5. odreenje da se djetetu ima odrediti novi osobni identifikacijski i matini broj koji e se upisati u maticu roenih, ako je to potrebno radi zatite prava i interesa djeteta. (2) Ako je zasnivanjem posvojenja dolo do promjene osobnih podataka posvojenika izreka odluke sadri i nove podatke o uincima posvojenja. alba protiv odluke o posvojenju lanak 214. (1) O albi protiv odluke o posvojenju rjeava ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (2) Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomona. (3) Centar za socijalnu skrb duan je pravomonu odluku o posvojenju odmah dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u maticu roenih djeteta. Upis osobnih podataka temeljem posvojenja u maticu roenih lanak 215. (1) U maticu roenih posvojitelji se upisuju kao roditelji. (2) Posvojitelji se nee upisati u maticu roenih kao roditelji ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta. (3) Ako je posvojenik stariji od etrnaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak, osim ako mu je odlukom suda ogranieno pravo na poduzimanje pravnih radnji sukladno lanku 89. ovoga Zakona. (4) U maticu roenih djeteta matiar e upisati biljeku o izvrenom posvojenju uz napomenu da se na temelju tog upisa vie ne izdaju isprave. (5) Nakon toga matiar e izvriti novi temeljni upis injenice roenja, sukladno podacima iz rjeenja o posvojenju. (6) Matiar e djetetu odrediti i upisati u maticu roenih novi osobni identifikacijski i matini broj temeljem rjeenja o posvojenju. Pomo i potpora nakon zasnivanja posvojenja lanak 216. Centar za socijalnu skrb je duan djetetu i posvojitelju pruati potrebnu pomo i potporu i nakon to je posvojenje zasnovano, sve do djetetove punoljetnosti. Pravo na uvid u podatke o posvojenju lanak 217. (1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i oevidnik o predmetima posvojenja.

68

(2) Podaci o posvojenju slubena su tajna. (3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu roenih posvojenog djeteta dopustit e se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemu poznati posvojitelj, odnosno maeha ili ouh. (4) Maloljetnom posvojeniku centar za socijalnu skrb dopustit e uvid u spise predmeta o posvojenju, a matiar u maticu roenih posvojenika, ako centar za socijal nu skrb utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu roenih u njegovu interesu. (5) Bliim krvnim srodnicima posvojenika dopustit e se uvid u spise predmeta o posvojenju ako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnog posvojenika. (6) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi Pravilnikom e propisati nain voenja oevidnika i spisa predmeta o posvojenju.

69

Peti dio SKRBNITVO I. OPE ODREDBE Pojam skrbnitva lanak 218. Skrbnitvo je oblik zatite djece bez roditeljske skrbi, odraslih osoba lienih poslovne sposobnosti i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogunosti tititi svoja prava i interese. Svrha skrbnitva lanak 219. (1) Maloljetnim tienicima skrbnitvom se nadomjeta roditeljska skrb. (2) Punoljetnim tienicima lienim poslovne sposobnosti skrbnitvom se osigurava zatita onih prava i interesa koji su im odlukom suda o lienju poslovne sposobnosti ogranieni. tienik lanak 220. (1) tienici su osobe pod skrbnitvom. (2) Dostojanstvo tienika je nepovredivo. (3) tienici imaju pravo na zatitu od bilo kojeg oblika zlostavljanja te poniavajueg postupanja. Skrbnika zatita lanak 221. Skrbnika zatita mora biti primjerena, individualizirana, te u skladu s dobrobiti tienika. Obavljanje poslova skrbnitva lanak 222. (1) Poslove skrbnitva obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik i poseban skrbnik. (2) Skrbnikom moe biti imenovana samo fizika osoba. Prestanak skrbnitva lanak 223. Skrbnitvo prestaje smru tienika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod skrbnitvom.

70

I.

SKRBNITVO ZA MALOLJETNE OSOBE

Pretpostavke za imenovanje skrbnika djetetu lanak 224. Pod skrbnitvo stavit e se dijete iji su roditelji: 1.umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravita, 3.lieni prava na roditeljsku skrb, 3.odsutni ili sprijeeni i nisu u mogunosti brinuti se o svojem djetetu, a nisu ga povjerili na uvanje i odgoj osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika sukladno lancima 114. i 115. ovog Zakona, 4. pristali da skrb o djetetu ostvaruje udomitelj sukladno lanku 160. stavak 2. do 4. ovoga Zakona ili 4. dali izjavu o namjeri ili pristanak na posvojenje. Odluka o stavljanju pod skrbnitvo i imenovanje skrbnika lanak 225. (1) Centar za socijalnu skrb donosi odluku o stavljanju maloljetne osobe pod skrbnitvo i imenuje joj skrbnika. (2) Centar za socijalnu skrb duan je pribaviti miljenje maloljetnog tienika koji je sposoban shvatiti znaenje skrbnitva o osobi skrbnika, te uzeti u obzir elje maloljetnog tienika o izboru osobe skrbnika, osim ako su u suprotnosti s njegovom dobrobiti. (3) Centar za socijalnu skrb duan je uvaiti ranije izraenu elju roditelja o izboru osobe skrbnika koju je roditelj sastavio u obliku javnobiljenike isprave (anticipiranu naredbu), ako su ispunjene pretpostavke za imenovanje skrbnika djetetu propisane ovim Zakonom, te ako je to nije u suprotnosti s dobrobiti djeteta. (4) Maloljetni tienik odlukom centra za socijalnu skrb povjerava se na svakodnevnu skrb skrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. Dostava odluke lanak 226. Odluka o imenovanju skrbnika dostavlja se: - maloljetnom tieniku koji je stariji od etrnaest godina, maloljetnom tieniku koji je mlai od etrnaest godina ako je sposoban shvatiti znaenje odluke, - osobi koja se imenuje skrbnikom i osobi koju je roditelj imenovao da u sluaju smrti skrbi o djetetu. Dunosti skrbnika lanak 227. Skrbnik maloljetnog tienika duan je savjesno se brinuti o svim, osobnim i imovinskim

71

pravima djeteta, a osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju.

Odluke skrbnika za koje je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb lanak 228. Skrbnik moe samo s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb: 1. odluiti o izboru i promjeni kole i zanimanja, prekidu kolovanja ili o zapoljavanju maloljetnog tienika. 2. poduzimati vanije mjere u pogledu osobe maloljetnog tienika, a osobito u pogledu zdravlja, izjava o osobnom stanju, osim onih za koje ovaj Zakon odreuje drugaije, i drugih osobnih prava i interesa maloljetnog tienika. Dunost tienika pridonositi za svoje uzdravanje lanak 229. tienik koji ima prihode duan je pridonositi za svoje uzdravanje. Pravo na izraavanje miljenja lanak 230. Maloljetni tienik ima pravo na prikladan nain saznati vane okolnosti sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje te biti obavijeten o moguim posljedicama uvaavanja njegova miljenja kad se odluuje o nekom njegovom pravu ili interesu. Miljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti. Prestanak skrbnitva nad maloljetnim tienikom lanak 231. (1) Skrbnitvo nad maloljetnim tienikom prestaje smru maloljetnog tienika, stjecanjem poslovne sposobnosti, posvojenjem ili prestankom razloga iz lanka 224. ovoga Zakona. (2) Pravomona odluka o prestanku skrbnitva dostavit e se nadlenom matiaru radi upisa u maticu roenih i zemljinoknjinom odjelu opinskog suda radi brisanja zabiljebe. III. SKRBNITVO ZA PUNOLJETNE OSOBE Znaenje pojmova lanak 232. Pod pojmom punoljetna osoba, podrazumijeva se punoljetna osoba liena poslovne sposobnosti ili maloljetnik koji je poslovnu sposobnost stekao temeljem odredbe iz lanka 117. stavak 2. ovoga Zakona, a koji je odlukom suda lien poslovne sposobnosti.

72

Temeljna naela lanak 233. (1) U postupanju s osobama pod skrbnitvom koje su liene poslovne sposobnosti, mora se uzeti u obzir osobnost i stavovi osobe te zatita njezinog dostojanstva i dobrobiti. (2) Potrebno je poticati samostalno donoenje odluka od strane osoba lienih poslovne sposobnosti, te im pruati podrku u donoenju odluka kao i sudjelovanju u ivotu zajednice. (3) Skrbnik e prihvatiti elje i osobne stavove tienika, osim ako je to u suprotnosti s njegovom dobrobiti. (4) U provoenju skrbnike zatite potrebno je teiti to je mogue manjim ogranienjima prava osobe pod skrbnitvom, te, ako je to mogue, zatitu osobe osigurati drugim sredstvima i mjerama predvienim posebnim propisima. Pretpostavke, opseg, postupak i sadraj lienja poslovne sposobnosti lanak 234. (1)Sud e u izvanparninom postupku punoljetnu osobu koja zbog duevnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti se o nekome od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugroava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu liiti poslovne sposobnosti. (2) Osoba ne moe biti potpuno liena poslovne sposobnosti. (3)Prije donoenja odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud e pribaviti struno miljenje lijenika vjetaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lienja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti zatite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugroavanje prava i interesa drugih osoba. (4)Odlukom o lienju poslovne sposobnosti sud e precizno odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na osobna stanja, a posebno o promjeni osobnog imena, sklapanju braka, odlukama o zdravlju, mjestu prebivalita odnosno boravita, smjetaju, zapoljavanju, te odluke o imovini, primjerice raspolaganju imovinom, plaom ili drugim stalnim novanim primanjima, precizirati iznose primanja, odnosno imovine s kojima tienik ne moe sam raspolagati, osim ako je to ovim Zakonom drukije odreeno. (5) Ako je osoba liena poslovne sposobnosti roditelj maloljetnog djeteta, sadraj odluke o lienju poslovne sposobnosti mora obuhvaati i odluku o roditeljskoj skrbi. (6) Za poslove koji nisu odreeni u odluci iz stavka 4. ovoga lanka, osoba liena poslovne sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih moe samostalno poduzimati. Dunost obavjeivanja lanak 235. (1) Svatko moe obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pruanja zatite osobama iz lanka 234. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Zdravstvene ustanove dune su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po slubenoj dunosti dostaviti podatke centru za socijalnu skrb o duevnim smetnjama i drugim uzrocima radi kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima.

73

Ovlasti centra za socijalnu skrb u postupku lienja poslovne sposobnosti lanak 236. (1) Centar za socijalnu skrb predloit e sudu pokretanje postupka k ad ocijeni da bi zbog razloga iz lanka 234. stavak ovoga Zakona osobu bilo potrebno liiti poslovne sposobnosti. (2) Centar za socijalnu skrb osobi prema kojoj je pokrenut postupak za lienje poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika na kojeg se primjenjuju odredbe o posebnom skrbnitvu. Radnje za ije poduzimanje skrbnik nije ovlaten osoba poduzima samostalno. (3) Ako postupak za lienje poslovne sposobnosti predlae centar za socijalnu skrb, poseban skrbnik ne moe biti struni radnik tog centra. (4) Ako postupak za lienje poslovne sposobnosti predlae neka druga ovlatena osoba, ista ne moe biti imenovana posebnim skrbnikom. (5) Ako je osoba prema kojoj se vodi postupak imenovala punomonika, ili sastavila javnobiljeniki akt kojim imenuje osobu skrbnika (anticipirana naredba), centar e tu osobu imenovati posebnim skrbnikom, ako su ispunjene ostale pretpostavke odreene ovim Zakonom. (6) Dunost posebnog skrbnika je da zastupa interese osobe prema kojoj je pokrenut postupak za lienje poslovne sposobnosti u postupku u kojem je imenovan. (7) Poseban skrbnik iz stavka 2. ovog lanka mora biti odvjetnik uvrten na popis odvjetnika pri Ministarstvu nadlenom za poslove skrbnitva. Poseban skrbnik ne mora biti odvjetnik uvrten na popis odvjetnika u sluaju ispunjenja pretpostavki iz stavka 5. ovog lanka. (8) Ministar nadlean za poslove skrbnitva e uz suglasnost ministra nadlenog za poslove pravosua propisati uvjete prema kojima odvjetnik moe biti uvrten na popis odvjetnika koji zastupaju osobe u postupku lienja poslovne sposobnosti kao i osobe liene poslovne sposobnosti, te kriterije za naknadu trokova zastupanja u vezi s lienjem poslovne sposobnosti. ALTERNATIVA Poseban skrbnik iz stavka 1. ovog lanka mora biti osoba s poloenim pravosudnim ispitom zaposlena u slubi za zastupanje Ministarstva socijalne politike i mladih.

Odluka o stavljanju pod skrbnitvo i imenovanju skrbnika lanak 237. (1) Osobu koja je liena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit e pod skrbnitvo i imenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomonosti sudske odluke, o emu je sud duan odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb (2) Do imenovanja skrbnika iz st. 1. ovoga lanka, poseban skrbnik obavljat e dunost skrbnika. Miljenje lijenika o stanju zdravlja tienika lanak 238. (1) Skrbnik je duan svake godine pribaviti od obiteljskog lijenika osobe liene poslovne sposobnosti miljenje o stanju zdravlja tienika s obzirom na razlog lienja poslovne

74

sposobnosti. (2) Miljenje iz stavka 1. ovog lanka skrbnik je duan dostaviti centru za socijalnu skrb kao sastavni dio izvjea o radu skrbnika. Prestanak skrbnitva za punoljetne osobe lanak 239. (1) Skrbnitvo za punoljetne osobe liene poslovne sposobnosti prestaje kad sudska odluka o vraanju poslovne sposobnosti postane pravomona. (2) Sud moe odluiti da osobi koja je bila liena poslovne sposobnosti bude smanjen opseg lienja poslovne sposobnosti odnosno da joj se poslovna sposobnost vrati. IV. POSEBNO SKRBNITVO Posebno skrbnitvo za dijete lanak 240. (1) Radi zatite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta centar za socijalnu skrb ili sud e imenovati posebnog skrbnika (zastupnika): 1. djetetu u postupku osporavanja majinstva i oinstva sukladno lancima od 397. do 410. ovoga Zakona, 2. djetetu u branim sporovima i drugim postupcima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima s djetetom kad postoji spor izmeu stranaka sukladno lanku 414., 479. stavak 4. do 7. i 536. ovoga Zakona, 3. djetetu u postupku iz lanka 476. stavak 1. toka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, 4. u postupku donoenja odluke koja zamjenjuje pristanak na posvojenje prema lancima 483. do 485. ovoga Zakona, 5. djetetu kad postoji sukob interesa izmeu njega i njegovih zakonskih zastupnika u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova, 6. djeci u sluaju spora ili sklapanja pravnog posla izmeu njih kad ista osoba nad njima ostvaruje roditeljsku skrb, 7. djetetu stranom dravljaninu koje se bez pratnje zakonskog zastupnika zatekne na teritoriju Republike Hrvatske, 8. i u drugim sluajevima ako je to potrebno kad su interesi djeteta i roditelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu u suprotnosti. (2) Poseban skrbnik duan je odmah postupiti po rjeenju suda ili centra za socijalnu skrb te zastupati interese djeteta u postupku za koji je imenovan. (3) Poseban skrbnik iz stavka 1. ovoga lanka mora biti odvjetnik uvrten na popis odvjetnika za djecu pri Ministarstvu nadlenom za poslove skrbnitva. (4) Ministar nadlean za poslove skrbnitva e uz suglasnost ministra nadlenog za poslove pravosua propisati uvjete prema kojima odvjetnik moe biti uvrten na popis odvjetnika koji zastupaju djecu kao i kriterije za naknadu trokova zastupanja djeteta. ALTERNATIVA Poseban skrbnik iz stavka 1. ovog lanka mora biti osoba s poloenim pravosudnim ispitom zaposlena u slubi za zastupanje djece Ministarstva socijalne politike i mladih.

75

Poseban skrbnik za odrasle osobe lanak 241. (1) Radi zatite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat e skrbnika za poseban sluaj: 1. osobi za koju je podnesen prijedlog za lienje poslovne sposobnosti, osim u sluaju iz lanka 236. stavak 5. ovog Zakona, 2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravite ili nije dostupna, a nema punomonika, u stvarima o kojima se odluuje prema odredbama ovoga Zakona, 3. tieniku kad postoji sukob interesa izmeu njega i njegovog skrbnika ili bliskog srodnika odnosno branog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova, 4. tienicima u sluaju spora ili sklapanja pravnog posla izmeu njih kad imaju istog skrbnika, 5. i u drugim sluajevima kad je to potrebno radi zatite prava i interesa osobe. (2) Poseban skrbnik duan je odmah postupiti po rjeenju suda ili centra za socijalnu skrb te zastupati interese osobe u postupku za koji je imenovan. (3) Poseban skrbnik iz stavka 1. ovog lanka mora biti odvjetnik uvrten na popis odvjetnika pri Ministarstvu nadlenom za poslove skrbnitva, ili punomonik kojeg je imenovala osoba iz l. 236. st. 5. ovog zakona, ili osoba odreena javnobiljenikim aktom iz l. 236. st. 5. ovog zakona (anticipirana naredba). Odluka o imenovanju posebnog skrbnika lanak 242. (1) Odlukom o imenovanju posebnog skrbnika utvruju se njegove dunosti i ovlasti. Odredbe o pravima, dunostima i odgovornostima skrbnika primjenjuju se na odgovarajui nain i na posebnog skrbnika. (2) alba protiv odluke centra za socijalnu skrb o imenovanju posebnog skrbnika iz lanaka 240. i 241. ovoga Zakona ne odgaa primjenu odluke, osim u sluaju kad je izjavljena na odluku o imenovanju posebnog skrbnika iz l. 241. st. 1. t. 2. (3) Poseban skrbnik duan je podnijeti izvjee o svom radu na zahtjev centra za socijalnu skrb tijekom obavljanja poslova skrbnitva u roku koji odredi centar za socijalnu skrb, a po okonanju sluaja za koji je bio imenovan u roku od osam dana. Ovlasti i dunosti posebnog skrbnika u postupku lienja poslovne sposobnosti lanak 243. (1)Centar za socijalnu skrb odredit e opseg dunosti i ovlasti posebnom skrbniku osobe za koju je podnesen prijedlog za lienje poslovne sposobnosti, uzimajui u obzir sadraj prijedloga za lienje poslovne sposobnosti. (2)Ovlasti i dunosti posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb u pravilu e ograniiti na zastupanje u postupku lienja poslovne sposobnosti i poduzimanje hitnih mjera nunih za osiguranje tienikove imovine ili zatitu zdravlja. (3)Tijekom postupka lienja poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb ovlaten je izmijeniti odluku o opsegu ovlasti i dunosti posebnom skrbniku iz stavka 1. i 2. ovoga

76

lanka. (4) Dunost posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka prestaje kad odluka o stavljanju pod skrbnitvo postane izvrna ili kad sudska odluka da ne postoje razlozi za lienje poslovne sposobnosti postane pravomona. Skrbnitvo za poseban sluaj za nedostupnu osobu ili osobu nepoznata boravita lanak 244. (1) Osobi kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravite ili nije dostupna, a nema punomonika, u postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili javnopravnim tijelima, centar za socijalnu skrb imenovat e posebnog skrbnika samo po obavijesti suda ili upravnog tijela pred kojim se vodi postupak o njezinim pravima i interesima u stvarima koje se vode prema odredbama ovog Zakona. (2) Tijelo pred kojim se vodi odreeni postupak moe osobama iz stavka 1. ovoga lanka imenovati privremenog zastupnika. To tijelo duno je bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb koji e odluiti hoe li i kako injenica imenovanja privremenog zastupnika imati utjecaj na odluku centra za socijalnu skrb o potrebi zatite te osobe.

Poseban skrbnik imenovan od suda lanak 245. (1) U sluaju spora izmeu tienika iji je skrbnik odreen prema odredbi lanka 247. st. 6. ovoga Zakona i centra za socijalnu skrb, sud e u izvanparninom postupku radi zatite prava i interesa tog tienika imenovati posebnog skrbnika i odrediti opseg njegovih ovlasti. (2) Prijedlog sudu za postavljanje skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka moe podnijeti tienik, ustanova i druga pravna ili fizika osoba koja dozna za takav sluaj. Prestanak prava i dunosti posebnog skrbnika lanak 246. Prava i dunosti posebnog skrbnika prestaju kad odluka o prestanku tog skrbnitva postane izvrna. V. SKRBNIK Imenovanje skrbnika lanak 247. (1) Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbnitva i koja pristane biti skrbnikom, te ako je to za dobrobit tienika. (2) Ako osoba liena poslovne sposobnosti ima roditelja ili roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti se o svom punoljetnom djetetu lienom poslovne sposobnosti, centar za socijalnu skrb e takvom roditelju/roditeljima u pravilu dati prednost pred ostalim osobama prilikom odluke o izboru skrbnika.

77

(3) Centar za socijalnu skrb moe tieniku imenovati i vie skrbnika i pri tome odluiti moraju li odluke donositi zajedniki ili svaki zasebno za posebno odreene radnje ili postupke. (4) Centar za socijalnu skrb moe imenovati zamjenika skrbniku, u sluaju da skrbnik nije u mogunosti obavljati poslove skrbnika. Skrbnik je o nemogunosti obavljanja poslova skrbnitva duan odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb, zamjenika skrbnika, i tienika ako je sposoban shvatiti znaenje ovakve obavijesti. (5) Ako je osoba liena poslovne sposobnosti ranije imenovala punomonika, ili sastavi la javnobiljeniki akt kojim imenuje osobu ili vie osoba skrbnika, kao i njihove zamjenike, centar e tu osobu imenovati skrbnikom, ako su ispunjene ostale pretpostavke odreene ovim Zakonom. (6) Ako to zahtijevaju okolnosti sluaja i dobrobit tienika, centar za socijalnu skrb moe odluiti da za skrbnika imenuje osobu zaposlenu u tom centru iz redova strunih radnika. Skrbnikom ne moe biti imenovan ravnatelj niti slubenik koji obavlja pravne poslove skrbnitva u tom centru. (7) Za imenovanje skrbnika iz stavka 5. ovoga lanka nije potreban njegov pristanak. (8) Ista osoba moe biti skrbnik vie tienika, ako to nije u suprotnosti s dobrobiti tienika. (9) Centar za socijalnu skrb upoznat e tienika sa osobom koju namjerava imenovati skrbnikom i od njega o toj osobi zatraiti miljenje. (10) Centar za socijalnu skrb moe zatraiti miljenje od skrbnika za poseban sluaj, srodnika ili drugih bliskih osoba miljenje o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom. Zapreke za imenovanje osobe skrbnika lanak 248. Skrbnik ne moe biti osoba: 1. koja je liena roditeljske skrbi, 2. koja je liena poslovne sposobnosti, 3. iji su interesi u suprotnosti s interesima tienika, 4. od koje se, s obzirom na njezino ponaanje i osobine te odnose sa tienikom, ne moe oekivati da e pravilno obavljati dunosti skrbnika, 5. s kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju, 6. s ijim je branim drugom tienik sklopio ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju. Dunosti centra za socijalnu skrb prilikom imenovanja skrbnika lanak 249. Centar za socijalnu skrb duan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa znaenjem skrbnitva, pravima tienika, te dunostima, ovlastima i pravima skrbnika, a s tim je okolnostima duan upoznati i tienika, osim ako to nije mogue, o emu je centar za socijalnu skrb duan sastaviti biljeku. Sadraj odluke o imenovanju skrbnika lanak 250.

78

(1) Centar za socijalnu skrb odlukom o imenovanju skrbnika odreuje njegove dunosti i prava. (2) Centar za socijalnu skrb moe odlukom ograniiti ovlasti skrbnika, ako je to u interesu tienika i odluiti da pojedine poslove za tienika obavlja struni radnik centra za socijalnu skrb ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova. Dostava pravomone odluka o skrbnitvu lanak 251. Odluku o stavljanju pod skrbnitvo i o prestanku skrbnitva, te, ako postoji kao zasebna odluka i odluku o imenovanju osobe skrbnika centar za socijalnu skrb e u roku od osam dana od dana pravomonosti odluke dostaviti matiaru radi upisa u maticu roenih i zemljinoknjinom odjelu opinskog suda na ijem podruju osoba pod skrbnitvom ima nekretnine radi zabiljebe, odnosno brisanja zabiljebe u zemljine knjige. Dunosti skrbnika lanak 252. (1) Skrbnik je duan savjesno se brinuti o svim, osobnim i imovinskim pravima, obvezama i dobrobiti tienika, upravljati njegovom imovinom te poduzimati mjere da se osoba osposobi za samostalan ivot i rad. (2) Prije poduzimanja vanijih mjera zatite osobe tienika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je duan razmotriti miljenje, elje i osjeaje tienika, te ih uvaiti, osim ako je to u suprotnosti s dobrobiti tienika. (3) O poduzetim mjerama iz stavka 2. ovoga lanka, te eventualnim razlozima odbijanja elja tienika skrbnik je duan sastaviti biljeku kao sastavni dio izvjea o radu skrbnika.(4) Skrbnik e nastojati punoljetnog tienika ukljuiti u svakodnevni ivot i slobodne aktivnosti ovisno o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima. (5) O poduzetim mjerama iz stavka 4. ovoga lanka skrbnik je duan sastaviti biljeku kao sastavni dio izvjea o radu skrbnika. Imovina tienika lanak 253. (1) Ako tienik ima imovinu, centar za socijalnu skrb e bez odgode popisati i opisati tu imovinu i povjeriti je na upravljanje skrbniku. (2) Ako tienik ima poznatu nepokretnu imovinu, centar za socijalnu skrb pribavit e procjenu vrijednosti koju po zahtjevu centra za socijalnu skrb izdaje podruna porezna uprava. (3) Ako to centar za socijalnu skrb smatra potrebnim, pribavit e procjenu vrijednosti poznate pokretne imovine od ovlatenih vjetaka. (4) Popisu imovine prisustvuju lanovi povjerenstva u sastavu: predstavnik centra za socijalnu skrb, ureda dravne uprave, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi i tienik, ako je sposoban shvatiti o emu se radi. (5) lanove povjerenstva iz stavka 4. ovoga lanka imenuje centar za socijalnu skrb.

79

Osiguranje imovine tienika prije donoenja odluke o skrbnitvu lanak 254. (1) Centar za socijalnu skrb e, kada ocijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinu tienika, te poduzeti druge mjere za osiguranje imovine i prije donoenja odluke o skrbnitvu. (2) Centar za socijalnu skrb moe i prije donoenja odluke o skrbnitvu od zemljinoknjinog odjela opinskog suda na ijem podruju osoba ima nekretnine, zatraiti zabiljebu u zemljine knjige o pokretanju postupka za stavljanje osobe pod skrbnitvo. Mjere radi osiguranja sredstava za ivotne potrebe tienika lanak 255. Skrbnik je duan uz pomo centra za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sredstava za ivotne potrebe tienika. Izdaci za ivotne potrebe tienika lanak 256. (1) Izdatci za ivotne potrebe tienika namiruju se iz: 1. tienikovih prihoda, 2. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dune uzdravati tienika, 3. sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona, 4. tienikove imovine, 5. drugih izvora. (2) Iznimno, ako je to za dobrobit tienika, izdatci za njegove ivotne potrebe mogu se, prije sredstava socijalne skrbi, namiriti iz tienikove imovine koja ne slui za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba tienika i osoba koje je po zakonu duan uzdravati. Zastupanje tienika lanak 257. (1) Skrbnik zastupa tienika. (2) U poslovima zastupanja skrbnik je duan prihvatiti miljenje i elje tienika, osim ako je to u suprotnosti s dobrobiti tienika. Odluke o osobnim stanjima koje donosi iskljuivo tienik lanak 258. Samo tienik moe donijeti odluke koje se odnose na izjave o strogo osobnim stanjima, primjerice o : 1. priznanju majinstva ili oinstva, uz odobrenje skrbnika, 2. pristanku na priznanje majinstva ili oinstva, uz odobrenje skrbnika, 3. pristanak na sklapanje i razvod braka,

80

4. pristanak na stupanje u ivotne zajednice, s osobama razliitog ili istog spola te na prestanak navedenih zajednica, 5. pristanak na posvojenje, osim u sluajevima u kojima sud donosi odluku koja zamjenjuje pristanak roditelja prema lanku 190. stavak 1. ovoga Zakona i 6. druge odluke koje imaju znaenje izjava o strogo osobnim stanjima, osim onih o kojima ovaj Zakon odreuje drugaije. Prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb lanak 259. (1) Za poduzimanje vanijih mjera glede osobe, osobnog stanja, zdravlja tienika ili imovine tienika skrbniku je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb, osim u sluaju odluka koje donosi sud. (2) Vanijim mjerama glede osobe ili osobnog stanja tienika smatraju se, primjerice, odluka o smjetaju u dom, udomiteljsku obitelj, promjeni mjesta prebivalita ili boravita, promjeni osobnog imena i drugim mjerama koje na prava i obveze tienika mogu ostaviti znaajne posljedice. (3) Vanijim mjerama glede zdravlja tienika smatraju se odluke o invazivnim medicinskim postupcima, te one koje prelaze specijalistike preglede te primjenu redovite terapije. (4) Vanijim mjerama glede imovine tienika smatra se naroito optereenje ili otuenje tienikove imovine, odnosno raspolaganje veim obimom te imovine. (5) Prethodno odobrenje skrbniku nije potrebno u sluaju obavljanja poslova redovitog upravljanja imovinom, te obavljanja redovitih poslove koji se odnose na osobna stanja, osim ako odlukom centra za socijalnu skrb ili odredbama ovog Zakona nije odreeno drugaije.

Odluke o zdravlju koje donosi iskljuivo sud lanak 260. (1)Samo sud moe, po prijedlogu tienika ili skrbnika, u posebnom postupku donijeti odluke o tienikovom: 1. prekidu trudnoe, 2. sterilizaciji, 3. doniranju tkiva i organa, 4. sudjelovanju u biomedicinskim istraivanjima, 5. mjerama za odravanje na ivotu. (2) Nije potrebna sudska odluka ako je tienik u vrijeme dok je bio poslovno sposoban sastavio javnobiljeniku ispravu u kojoj odluuje o stvarima iz stavka1. ovog lanka. Upravljanje i zastupanje u imovinskim stvarima tienika lanak 261. (1) Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja tienikovom imovinom, ako odlukom centra za socijalnu skrb nije drukije odreeno. (2) Skrbnik moe samo uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji

81

prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima tienika, a osobito: 1. otuiti ili opteretiti tienikove nekretnine, 2. otuiti iz tienikove imovine pokretnine vee vrijednosti, 3. raspolagati tienikovim imovinskim pravima. (3) Prije donoenja odluke o odobrenju poslova iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb odreuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu uporabu. (4) Radnjama iz stavka 2. ovog lanka skrbnik u pravilu ne moe opteretiti ili otuiti vie od dvije treine ukupne vrijednosti tienikove imovine. (5) Radnik centra za socijalnu skrb i njegov brani drug ne mogu sa tienikom sklopiti ugovor o otuenju ili optereenju tienikove imovine. (6) Skrbnik ne moe u ime i za raun tienika sklopiti ugovor o dosmrtnom ili doivotnom uzdravanju. Izvjee o radu skrbnika lanak 262. (1) Skrbnik je duan svakih est mjeseci i kad to zatrai centar za socijalnu skrb podnijeti izvjee o svojem radu i o stanju tienikove imovine. (2) Skrbnik koji je po ovom Zakonu duan uzdravati tienika duan je, svake godine i kad to zatrai centar za socijalnu skrb, podnijeti izvjee o svojem radu i stanju tienikove imovine. (3) Izvjee iz stavka 1. i 2. ovoga lanka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik. (4) U izvjeu skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi tienika, njegovom zdravlju, zatiti njegovih prava i dobrobiti, o mjerama za samostalno osposobljavanje za ivot, te podatke o upravljanju i raspolaganju tienikovom imovinom, o prihodima i rashodima tienika i druge podatke znaajne za osobu tienika u proteklom razdoblju. (5) U sluaju da je skrbnikom imenovan struni radnik centra za socijalnu skrb izvjee podnosi osoba iz lanka 247. stavak 6. ovoga Zakona strunom vijeu centra za socijalnu skrb. (6) Centar za socijalnu skrb duan je razmotriti izvjee skrbnika, o tome sastaviti zapisnik, i u sluaju potrebe poduzeti odgovarajue mjere radi zatite dobrobiti tienika. Prava skrbnika lanak 263. (1) Skrbnik ima pravo na mjesenu naknadu, ovisno o njegovu radu i zalaganju u zatiti tienikovih prava i dobrobiti, o emu ga je centar za socijalnu skrb duan obavijestiti. (2) Pravo na naknadu nema skrbnik koji je duan uzdravati tienika. (3) Naknada skrbniku isplauje se iz sredstava navedenih u odredbi lanka 256. stavak 1. toke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika. (4) Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih trokova koju mu odobri centar za socijalnu skrb iz sredstava navedenih u lanku 256. stavak 1. toki 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika. (5) Skrbnik zaposlen u centru za socijalnu skrb ima pravo na mjesenu naknadu za poslove skrbnitva koje uz posebno odobrenje ravnatelja obavlja izvan uredovnog vremena.

82

Naknada iz sredstava socijalne skrbi lanak 264. (1) Ako se sredstva za naknade iz lanka 263. ovoga Zakona ne mogu namiriti iz sredstava predvienih u lanku 256. ovoga Zakona, namirit e se na teret sredstava socijalne skrbi. (2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e pravilnikom visinu iznosa i nain isplate naknade za skrbnika iz lanka 263. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga lanka. Odgovornost skrbnika lanak 265. (1) Skrbnik odgovara za tetu koju je skrivio u obavljanju svojih dunosti ili zlouporabom poloaja i ovlasti. (2) Centar za socijalnu skrb procijenit e iznos tete i pozvati skrbnika da je u odreenom roku naknadi, te istovremeno podnijeti zahtjev sudu da se tienikova trabina osigura na skrbnikovoj imovini. (3) Ako skrbnik u odreenom roku ne naknadi tetu, centar za socijalnu skrb e izravno ili preko posebnog skrbnika podnijeti tubu za naknadu tete. (4) Radi zatite tienikovih prava koja su povrijeena nepravilnim skrbnikovim radom ili zlouporabom poloaja i ovlasti centar za socijalnu skrb duan je prema skrbniku poduzeti i druge mjere predviene zakonom. Imenovanje novog skrbnika lanak 266. Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dunost ili ako nastanu okolnosti koje sprjeavaju skrbnika da obavlja svoju dunost, centar za socijalnu skrb e bez odgode tieniku imenovati novog skrbnika. Razrjeenje dunosti skrbnika lanak 267. (1) Centar za socijalnu skrb razrijeit e skrbnika dunosti, ako utvrdi da je u obavljanju dunosti nemaran, da ugroava tienikove interese, da zlorabi svoje ovlasti ili ako ocijeni da bi za tienika bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik. (2) Centar za socijalnu skrb zatrait e izjavom na zapisnik tienikovo miljenje o razrjeenju njegova skrbnika. (3) Centar za socijalnu skrb razrijeit e skrbnika dunosti kad on to zatrai, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podnoenja zahtjeva. (4) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e bez odgode tieniku imenovati novog skrbnika.

Promjena skrbnika i primopredaja skrbnike dunosti

83

lanak 268. (1) U sluaju promjene skrbnika centar za socijalnu skrb e zatraiti izvjee dosadanjeg skrbnika i odrediti rok u kojem treba obaviti primopredaju dunosti. (2) O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazonosti slubenika centra za socijalnu skrb, obaju skrbnika i tienika, osim ako se s njom ne moe komunicirati ak i uz pomo druge osobe. (3) Ako dosadanji skrbnik nije podnio izvjee ili nije u mogunosti biti nazoan primopredaji dunosti, centar za socijalnu skrb upoznat e novog skrbnika s osobnim i imovinskim stanjem tienika. Dunosti skrbnika za sluaj prestanka skrbnitva lanak 269. U sluaju prestanka skrbnitva centar za socijalnu skrb pozvat e skrbnika da u odreenom roku podnese izvjee o svojem radu i stanju tienikove imovine, te da preda imovinu na upravljanje tieniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju. Predaja se obavlja u nazonosti skrbnika, tienika, roditelja ili posvojitelja i slubenika centra za socijalnu skrb, o emu se sastavlja zapisnik. VI. NADLENOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNITVA Mjesna nadlenost lanak 270. Mjesna nadlenost centra za socijalnu skrb u poslovima skrbnitva odreuje se prema prebivalitu, odnosno boravitu osobe koju treba staviti pod skrbnitvo ili joj treba imenovati posebnog skrbnika. Mjesna nadlenost za dijete smjeteno izvan obitelji lanak 271. Za stavljanje pod skrbnitvo djeteta smjetenog u socijalnu, odgojno-obrazovnu, zdravstvenu ili drugu ustanovu, odnosno udomiteljsku obitelj, mjesno je nadlean centar za socijalnu skrb posljednjeg prebivalita odnosno boravita tienika. Promjena mjesne nadlenosti lanak 272. Ako tienik promijeni prebivalite odnosno boravite, mijenja se i mjesna nadlenost centra za socijalnu skrb. Pokretanje postupka skrbnitva i imenovanje skrbnika lanak 273.

84

(1) Postupak za stavljanje pod skrbnitvo i imenovanje skrbnika, kao i primjenu pojedinih oblika skrbnike zatite pokree po slubenoj dunosti mjesno nadleni centar za socijalnu skrb. (2) Postupak za stavljanje pod skrbnitvo, kao i za primjenu pojedinih oblika zatite centar za socijalnu skrb pokree na temelju neposrednog saznanja ili u povodu obavijesti koju su mu duni dostaviti: matiar, pravosudna, druga dravna tijela i tijela lokalne samouprave, brani drug, srodnici i drugi lanovi kuanstva, zdravstvene ustanove, izabrani lijenik obiteljske medicine. Mjere za zatitu interesa osobe u postupku stavljanja pod skrbnitvo lanak 274. Kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak za stavljanje osobe pod skrbnitvo, odmah poduzima potrebne mjere za zatitu njezinih osobnih i imovinskih prava i interesa. Mjesna nadlenost u vezi s nekretninama lanak 275. (1) Ako tienik ima nekretnine na podruju drugog centra za socijalnu skrb, nadleni centar za socijalnu skrb moe imenovati posebnog skrbnika s podruja na kojem se nekretnina nalazi. (2) Odobrenje za otuenje ili optereenje nekretnina iz stavka 1. ovoga lanka daje centar za socijalnu skrb nadlean za cjelokupnu brigu o tieniku. Dunost suradnje tijela i osoba u poslovima skrbnitva lanak 276. (1) Centar za socijalnu skrb surauje s tijelima dravne uprave, lokalne samouprave, pravnim i fizikim osobama posebice kad je potrebno: 1. pribaviti podatke o osobama koje treba staviti pod skrbnitvo, 2. pribaviti prijedloge o osobama pogodnim za skrbnika, odnosno miljenja o osobama predloenim za skrbnika, 3. pribaviti podatke o nedostacima ili nepravilnostima u radu skrbnika. (2) Socijalna, odgojno-obrazovna, zdravstvena i druga ustanova, odnosno obitelj u kojoj je tienik smjeten duna je obavjetavati skrbnika i centar za socijalnu skrb o svim vanijim okolnostima koje se odnose na osobu tienika. (3) O zaprimljenoj obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka skrbnik je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb. (4) O obavijesti iz stavka 3. ovog lanka, kao i o obavijesti koju centar za socijalnu skrb primi od osoba iz stavka 2. ovog lanka, centar za socijalnu skrb duan je sastaviti biljeku. Dunost centra za socijalnu skrb na praenje prilika u kojima tienik ivi lanak 277.

85

(1) Centar za socijalnu skrb prati prilike u kojima tienik ivi. Struni radnik centra za socijalnu skrb duan je najmanje dva puta godinje obii tienika kao i kad to zatrae tienik ili skrbnik. (2) Struni radnik centra za socijalnu skrb duan je u roku od osam dana od obilaska tienika o tome sainiti izvjee. (3) Centar za socijalnu skrb prati rad skrbnika i prua mu potrebnu pomo. (4) O zatraenoj pomoi, te njezinom pruanju centar za socijalnu skrb je duan sastaviti biljeku. alba protiv odluke o skrbnitvu i imenovanju i razrjeenju skrbnika lanak 278. (1) Maloljetni tienik koji je navrio etrnaest godina ivota i tienik lien p oslovne sposobnosti imaju pravo izjaviti albu protiv odluke o imenovanju odnosno razrjeenju skrbnika kao i protiv odluke u kojima se odluuje o njihovim pravima i dobrobiti. (2) Pravo na albu protiv odluke o imenovanju skrbnika ima i osoba koja je anticipiranom naredbom imenovana skrbnikom. (3) alba iz stavka 1. ovoga lanka odgaa provedba odluke. U hitnim sluajevima centar za socijalnu skrb moe odrediti da e se odluka odmah provesti. (4) Centar za socijalnu skrb moe donositi nove odluke o imenovanju i razrjeenju skrbnika kada to zahtijevaju interesi tienika. Prituba na rad skrbnika i centra za socijalnu skrb lanak 279. (1) tienik, njegov brani drug, srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi u drugom stupnju, pravosudna tijela, tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, socijalne, zdravstvene i prosvjetne ustanove, udruge koje se bave zatitom i promicanjem prava osoba s duevnim smetnjama, pruatelji usluga u sustavu socijalne skrbi, pravobranitelji, mogu podnijeti pritubu na rad skrbnika centru za socijalnu skrb. (2) Centar za socijalnu skrb duan je odmah ispitati osnovanost pritube, u sluaju potrebe poduzeti zakonom odreene mjere, a o poduzetim mjerama i osnovanosti pritube izvjeuje osobe iz stavka 1. ovoga lanka, te ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka i skrbnik mogu podnijeti ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi pritubu na rad centra za socijalnu skrb u svezi s obavljanjem pojedinih skrbnikih poslova. (4) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi duno je odmah ispitati navode i osnovanost pritube. Ako je prituba osnovana, ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi daje upute centru za socijalnu skrb kako treba postupiti i odreuje rok u kojem je centar za socijalnu skrb duan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama. Oevidnici i spisi predmeta osoba pod skrbnitvom lanak 280. Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati nain voenja oevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbnitvom, nain popisa i opisa njihove imovine,

86

podnoenja izvjea i polaganja rauna skrbnika, te sadraj i oblik punomoi i anticipiranih naredbi.

87

esti dio UZDRAVANJE I. OPE ODREDBE

Dunost i pravo na uzdravanje lanak 281. Uzdravanje je dunost i pravo roditelja i djece, branih i izvanbranih drugova i srodnika u ravnoj lozi, kada je to predvieno ovim Zakonom. Naelo razmjernosti lanak 282. Osobe iz lanka 281. ovoga Zakona meusobnom uzdravanju pridonose prema svojim mogunostima i potrebama uzdravane osobe, uz uvjete i na nain odreen ovim Zakonom. Redoslijed osoba s pravom na uzdravanje lanak 283. (1) Uzdravanje djece ima prednost pred uzdravanjem branog ili izvanbranog druga, i roditelja. (2) Brani i izvanbrani drugovi najprije ostvaruju uzdravanje meusobno, a potom od srodnika. (3) Djeca ostvaruju pravo na uzdravanje od bake i djeda prije uzdravanja od maehe ili ouha. (4) Ako maeha ili ouh imaju djecu, dunost uzdravanja maehe i ouha zajednika je djeci i pastorcima. Uzdravanje od strane vie obveznika uzdravanja lanak 284.

(1) Ako vie osoba po odredbama ovoga Zakona ima istovremenu obvezu uzdravanja, ta se obveza dijeli prema njihovim mogunostima. (2) Ako osoba koja je po ovom Zakonu duna prije ostalih uzdravati nije u mogunosti u potpunosti zadovoljiti potrebe za uzdravanje, osoba koja trai uzdravanje moe razliku ostvariti od drugih obveznika uzdravanja predvienih ovim Zakonom. Promijenjene okolnosti u vezi s obvezom uzdravanja lanak 285. Osoba koja prima i osoba koja daje uzdravanje moe traiti da sud povisi ili snizi iznos

88

uzdravanja, odlui o prestanku uzdravanja ili promijeni nain uzdravanja odreen prijanjom pravomonom sudskom odlukom, odnosno planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi, sudskom nagodbom ili sporazumom o uzdravanju ako su se promijenile okolnosti na temelju kojih je donesena prijanja odluka ili postignut sporazum. Zabrana odricanja lanak 286. (1) Odricanje od prava na uzdravanje nema pravnog uinka. (2) Ovlatenici prava na uzdravanje mogu se odrei ve steenih prava po osnovi uzdravanja, odnosno mogu s njima raspolagati na neki drugi nain. (3) Odredba iz stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se na uzdravanje maloljetne djece. Pravo na naknadu za isplaeno uzdravanje lanak 287. (1) Fizika ili pravna osoba koja nije bila duna uzdravati, a snosila je trokove uzdravanja neke osobe, moe tubom traiti naknadu tih trokova od onog koji je po ovome Zakonu bio duan davati uzdravanje, ako su uinjeni trokovi bili opravdani. (2) Osoba koja je podredno duna davati uzdravanje, a snosila je trokove uzdravanja, ovlatena je traiti od osobe koja je prije nje bila duna davati uzdravanje naknadu onoga to je umjesto nje dala za uzdravanje. (3) Pravo na naknadu za isplaeno uzdravanje iz stavka 2 . ovoga lanka odnosi se i na roditelje. II. UZDRAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA Uzdravanje maloljetnog djeteta lanak 288. (1) Roditelji su prvi duni uzdravati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne moe se osloboditi dunosti uzdravanja maloljetnog djeteta. (2) Ako roditelj ne uzdrava maloljetno dijete, duni su ga uzdravati baka i djed po tom roditelju. (3) Maeha ili ouh su duni uzdravati maloljetnog pastorka ako dijete ne moe ostvariti uzdravanje od drugog roditelja, samo nakon smrti djetetova roditelja ako su u trenutku smrti roditelja ivjeli s pastorkom. Uzdravanje maloljetnog djeteta za prolo vrijeme lanak 289. (1) Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaao uzdravanje za svoje maloljetno dijete duan je isplatiti naknadu za uskraeno uzdravanje unatrag od nastanka toga prava pa do podnoenja tube. (2) Smatra se da je obveza uzdravanja za pojedini mjesec nastala koncem mjeseca za koji se

89

uzdravanje trebalo dati, a u visini koja se moe odrediti prema lanku 314. ovoga Zakona. (3) Trabina djeteta iz stavka 1. ovoga lanka prema roditelju koji ga nije uzdravao, zastarijeva za vrijeme od 5 godina od dana nastanka obveze. Uzdravanje punoljetnog djeteta lanak 290. (1) Roditelji su duni uzdravati punoljetno dijete koje se koluje u srednjoj koli odnosno pohaa sveuilini ili struni studij u skladu s posebnim propisima, te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdue do 26. godine ivota djeteta. (2) Punoljetno dijete koje je zavrilo obrazovanje iz stavka 1. ovoga lanka, a ne moe se zaposliti roditelji su duni uzdravati godinu dana nakon prestanka obrazovanja. (3) Punoljetno dijete koje zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oteenja nije sposobno za rad, roditelji su duni uzdravati dok ta nesposobnost traje. (4) Roditelj djeteta iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo od djeteta, nadlenih tijela i pravnih osoba traiti i dobiti podatke o djetetovom obrazovanju odnosno zaposlenju. (5) Smatra da se da uenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog opravdanih razloga (trudnoe, bolesti i slinih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekue kolske, odnosno akademske godine. Dunosti djeteta u vezi s uzdravanjem lanak 291. (1) Dijete koje ima prihode duno je pridonositi za svoje uzdravanje. (2) Punoljetno dijete koje prima uzdravanje radi kolovanja duno je obavijestiti roditelje o redovnom ispunjavanju obveza najkasnije do 01. studenog za svaku akademsku godinu. Uzdravanje roditelja lanak 292. (1) Punoljetno dijete je duno uzdravati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine. (2) Dijete se moe osloboditi dunosti uzdravanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije uzdravao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obveza. Uzdravanje maehe i ouha lanak 293. Punoljetni pastorak je duan uzdravati maehu odnosno ouha, ako maeha ili ouh nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za ivot ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su oni pastorka uzdravali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme. Uzdravanje bake i djeda lanak 294.

90

Punoljetno unue je duno uzdravati baku, odnosno djeda, ako baka, odnosno djed nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za ivot ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su oni unue uzdravali ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme. III. UZDRAVANJE BRANOG DRUGA Pretpostavke i odreivanje uzdravanja lanak 295. (1) Brani drug koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne moe zaposliti, ima pravo na uzdravanje od svoga branog druga ako ovaj ima dovoljno sredstva i mogunosti da zadovolji njegove potrebe. (2) Kad odreuje uzdravanje za branog druga sud posebno treba uzeti u obzir slijedee okolnosti: - ostvarivanje skrbi o djeci, - podjelu obiteljskih obveza za trajanja braka i - ivotni standard za trajanja braka. Modaliteti ispunjenja obveze uzdravanja lanak 296. (1) Uzdravanje za brane drugove se odreuje u redovitim mjesenim obrocima i unaprijed. (2) Sud moe na zahtjev jednog ili oba brana druga odrediti jednokratnu isplatu iznosa za uzdravanje uzimajui u obzir okolnosti sluaja. Podnoenje zahtjeva za uzdravanje lanak 297. (1) Brani drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdravanje do zakljuenja glavne rasprave u parnici za razvod ili ponitaj braka, na to ga je sud duan upozoriti. (2) Iznimno ako u parnici za razvod ili ponitaj braka nije postavljen zahtjev za uzdravanje, bivi brani drug moe tubom traiti uzdravanje u roku od est mjeseci od prestanka braka, ako su pretpostavke za uzdravanje, predviene u lanku 295. stavak 1. ovoga Zakona, postojale u trenutku zakljuenja glavne rasprave u parnici za razvod ili ponitaj braka i trajale bez prestanka do zakljuenja glavne rasprave u parnici za uzdravanje. Trajanje uzdravanja lanak 298. (1) Sud e odluiti da obveza uzdravanja branog druga traje do godine dana, osobito kad je brak trajao kratko ili kad je tuitelj u mogunosti u dogledno vrijeme na drugi nain osigurati sredstva za ivot. (2) U opravdanim sluajevima sud moe produljiti obvezu uzdravanja. Tuba za produljenje uzdravanja moe se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdravanje odreeno. (3) Iznimno e sud odrediti obvezu uzdravanja branog druga ne neodreeno vrijeme, ako za

91

to postoje opravdane okolnosti.

Odredba o oitoj nepravdi lanak 299. Sud moe odbiti zahtjev za uzdravanje ili donijeti odluku o prestanku obveze uzdravanja branog druga ako bi njegovo ponaanje predstavljalo oitu nepravdu za drugog branog druga koji plaa uzdravanje. Prestanak uzdravanja lanak 300. (1) Pravo na uzdravanje prestaje na dan kad bivi brani drug koji to pravo koristi sklopi novi brak. (2) Pravo na uzdravanje biveg branog druga prestaje kad taj brani drug zasnuje izvanbranu ili istospolnu zajednicu ili kad postane nedostojan tog prava ili kad prestanu postojati pretpostavke temeljem kojih je uzdravanje odreeno. (3) Pravo na uzdravanje prestaje smru biveg branog duga koji daje ili onog koji prima uzdravanje. Pravo na povrat isplaenog uzdravanja lanak 301. Brani drug koji je snosio trokove uzdravanja biveg branog druga i nakon prestanka obveze za uzdravanje temeljem lanka 300. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno nakon njezina smanjenja ima pravo na povrat vrijednosti danog uzdravanja i za vrijeme prije podnoenja tube kojom je traio da se utvrdi prestanak obveze uzdravanja, odnosno da se ta obveza smanji. Sporazum o uzdravanju lanak 302. (1) Brani drugovi mogu sklopiti sporazum o uzdravanju u sluaju razvoda braka. (2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka brani drugovi se mogu sporazumjeti o visini uzdravanja, nainu ispunjavanja obveze, te trajanju i prestanku obveze plaanja uzdravanja. (3) Sporazum o uzdravanju mora biti u pisanom obliku i mora biti odobren u sudskom izvanparninom postupku. III. UZDRAVANJE IZVANBRANOG DRUGA I MAJKE IZVANBRANOG DJETETA

Podnoenje zahtjeva za uzdravanje lanak 303.

92

(1) Ako je prestala izvanbrana zajednica ene i mukarca priznata prema lanku 11. stavak 1. ovoga Zakona, izvanbrani drug koji ispunjava pretpostavke za uzdravanje branog druga iz lanka 295. ovoga Zakona ima pravo na uzdravanje od drugoga izvanbranog druga. (2) Tuba za uzdravanje moe se podnijeti u roku od est mjeseci od prestanka izvanbrane zajednice. Nain, trajanje, prestanak i odbijanje zahtjeva za uzdravanje lanak 304. Odredbe o nainu, trajanju i prestanku uzdravanja branih drugova, kao i odbijanju zahtjeva za uzdravanje branog druga zbog oite nepravde na odgovarajui nain se primjenjuju i na uzdravanje izvanbranih drugova. Uzdravanje majke izvanbranog djeteta lanak 305. (1) Otac izvanbranog djeteta duan je uzdravati djetetovu majku godinu dana od roenja djeteta ako ona skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za ivot. (2) Otac izvanbranog djeteta duan je isplatiti naknadu za uskraeno uzdravanje iz stavka 1. ovoga lanka i za vrijeme do podnoenja tube. (3) Trabina majke izvanbranog djeteta iz stavka 2. ovoga lanka prema ocu djeteta, zastarijeva za vrijeme od 1 godine od dana nastanka obveze. IV. ODREIVANJE UZDRAVANJA 1. Ope odredbe Odreivanje uzdravanja za budue vrijeme lanak 306. Uzdravanje se moe odrediti samo za vrijeme nakon podnoenja zahtjeva za uzdravanje, osim kad uzdravanje trai maloljetno dijete za prolo vrijeme. Ope pravilo utvrivanja visine iznosa za uzdravanje lanak 307. (1) U parnici o uzdravanju sud e utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdravanje. (2) Pri ocjenjivanju potreba uzdravane osobe sud e uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogunost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdravanju. (3) Pri ocjenjivanju mogunosti osobe koja je duna uzdravati uzet e se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogunosti stjecanja poveane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdravanja.

93

2.Posebna pravila odreivanja uzdravanja za djecu Vrste sudskih postupaka lanak 308. (1) Dijete moe traiti uzdravanje u izvanparninom pojednostavljenom postupku za odreivanje uzdravanja u skladu s lancima 474. do 477. ovoga Zakona. (2) Ako postoji spor o potrebama djeteta ili mogunostima obveznika uzdravanja uzdravanje se odreuje u parninom postupku u skladu s lancima 423. do 432. ovoga Zakona. Uzdravanje u novcu lanak 309. Uzdravanje za dijete uvijek se odreuje u novanom iznosu. Izjednaavanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novanog uzdravanja lanak 310. (1) Roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdravanju djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdravanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novanog uzdravanja. (2) Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednako vrijedna zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novanog uzdravanja. (3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga lanka, ako roditelji temeljem plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi provode podjednako vremena s djetetom i u vezi s tim podjednako svakodnevno skrbe o djetetu, novano uzdravanja za dijete se moe urediti sporazumno u skladu s obiteljskim okolnostima. Ukupne materijalne potrebe djeteta lanak 311. (1) Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvruje u parninom postupku odnose se na: trokove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja i skrbi o djetetovom zdravlju. (2) Ukupne materijalne potrebe djeteta koje se utvruju u parninom postupku odreuju se prema ivotnom standardu roditelja koji ima obvezu plaanja uzdravanja temeljem prava djeteta da prati standard svog roditelja. Poveane materijalne potrebe djeteta lanak 312. Dijete moe imati poveane materijalne potrebe ako mu je potrebna stalna pojaana skrb povezana sa zdravstvenim stanjem djeteta, to se mora uzeti u obzir prilikom odreivanja uzdravanja u parninom postupku.

94

Ukupne mogunosti roditelja obveznika uzdravanja lanak 313. (1) Ukupne mogunosti roditelja obveznika uzdravanja utvruju se prema prihodima i imovinskom stanju roditelja koji ima obvezu plaati uzdravanje u vrijeme kada se uzdravanje trai. (2) Roditelj koji ima obvezu plaati uzdravanje za dijete duan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novana primanja, a ako to sud s obzirom na okolnosti sluaja zahtjeva, duan je prikazati i svoju cjelokupnu imovinu. (3) Kad sud utvruje mogunosti roditelja koji ima obvezu plaati uzdravanje duan je pored prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. ovog lanka uzeti u obzir i sve druge mogunosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. (4) Novane obveze roditelja obveznika uzdravanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim sluajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nune za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba.

Zakonski minimum za uzdravanje djeteta i tablice za odreivanje uzdravanja lanak 314. (1) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi odredit e jednom godinje, a najkasnije do 1. travnja tekue godine minimalne novane iznose koji predstavljaju minimum ukupnih materijalnih potreba za mjeseno uzdravanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je duan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom. (2) Minimalni iznos odreuje se u postotku od prosjene mjesene isplaene neto plae po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to: za dijete do 6 godina 17% prosjene plae, za dijete od 7 do 12 godina 20% prosjene plae, za dijete od 13 do 18 godina 22% prosjene plae. (3) Potrebe maloljetnog djeteta za uzdravanje mogu se utvrditi u iznosu niem od zakonskog minimuma ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma: - ako je obveznik uzdravanja duan uzdravati vie djece ili - ako dijete svom uzdravanju pridonosi vlastitim prihodima. (4) Potrebe maloljetnog djeteta za uzdravanje mogu se odrediti u iznosu veem od zakonskog minimuma: - ako je to u skladu s poveanim mogunostima roditelja koji ne stanuje s djetetom ili - ako dijete ima poveane materijalne potrebe povezane sa zdravstvenim stanjem . (5) Ministar nadlean za poslove pravosua objavit e jednom godinje, a najkasnije do 1. travnja tekue godine tablice o prosjenim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdravanja prema platnim razredima i prosjenim trokovima ivota u Republici Hrvatskoj. Najnii iznosi za uzdravanje prema tablicama su zakonski minimumi. Odreivanje uzdravanja u posebnim okolnostima lanak 315.

95

(1) Ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ima prihode vee od prihoda iz najvieg platnog razreda prema tablicama za uzdravanje, sud moe zbog posebno opravdanih okolnosti odrediti iznos za uzdravanje vii od najvieg iznosa predvienog tablicama, vodei rauna da uzdravanje djeteta ne smije poveati ivotnog standarda drugog roditelja. (2) Ako su roditelji razvedeni i dalje ive zajedno s djetetom sud moe s obzirom na okolnosti sluaja donijeti odluku prema kojoj roditelji zajedniki svakodnevno skrbe o djetetu, a materijalne potrebe djeteta zadovoljavaju u skladu s prihodima svakog od njih. Obveza plaanja uzdravanja oba roditelja lanak 316. (1) Oba su roditelja svaki prema svojim mogunostima duna plaati uzdravanje za dijete ako dijete ne stanuje s njima i ako niti jedno od njih svakodnevno ne skrbi o djetetu. (2) Oba su roditelja svaki prema svojim mogunostima duni plaati uzdravanje za punoljetno dijete iz lanka 290. ovoga Zakona, s tim to se roditelju s kojim dijete stanuje u iznos uzdravanja uraunavaju trokovi stanovanja. Odluka o uzdravanju lanak 317. (1)Odluku o uzdravanju u parninom postupku sud donosi nakon to je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogunosti roditelja pri emu zakonski minimum za uzdravanje djeteta i tablice o prosjenim potrebama djeteta iz lanka 314. ovoga Zakona slue kao orijentacijski kriterij. (2)Sud e odluku o uzdravanju djeteta dostaviti centru za socijalnu skrb prebivalita djeteta. 3. Ovlasti i dunosti centra za socijalnu skrb Oevidnik obveznika uzdravanja maloljetne djece lanak 318. Centar za socijalnu skrb duan je voditi oevidnik svih odluka, sudskih nagodbi o uzdravanju maloljetnog djeteta. Obavijest i upozorenje centra za socijalnu skrb lanak 319. (1) Kad centar za socijalnu skrb primi pravomonu sudsku presudu, rjeenje o privremenoj mjeri, sudsku nagodbu o uzdravanju djeteta, duan je roditelja s kojim dijete stanuje te roditelja koji je duan davati uzdravanje obavijestiti u pisanom obliku o pravima i dunostima iz uzdravanja maloljetnog djeteta. (2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e roditelja s kojim dijete stanuje: upozoriti da je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb ako obveznik plaanja uzdravanja ne ispunjava svoju obvezu redovito i u cijelosti, te informirati o uvjetima prema kojima dijete ima pravo na privremeno uzdravanje sukladno

96

posebnom propisu kojim se ureuje privremeno uzdravanje , (3) U obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e roditelja koji je duan plaati uzdravanje upozoriti: da e podnijeti kaznenu prijavu protiv roditelja koji ne ispunjava svoju obvezu uzdravanja u roku od 15 dana od dana saznanja da se obveza uzdravanja ne ispunjava redovito i u cijelosti, o pravu drave da trai naknadu trokova koji su isplaeni sukladno posebnom propisu kojim se ureuje privremeno uzdravanje.

97

Sedmi dio

OBAVEZNO SAVJETOVANJE I OBITELJSKA MEDIJACIJA Opa odredba lanak 320.

(1) Obavezno savjetovanje je postupak koji se obvezno provodi sluajevima odreenim ovim Zakonom. (2) Obiteljska medijacija je postupak u kojemu lanovi obitelji sudjeluju dobrovoljno. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka neodazivanje nalogu na prvi sastanak obiteljske medijacije prije razvoda braka prema nalogu centra za socijalnu skrb ili neaktivno sudjelovanje u takvom postupku rezultira posljedicama koje su propisane lankom 327. ovoga Zakona.

I. OBAVEZNO SAVJETOVANJE 1. Ope odredbe Svrha i provedba obaveznog savjetovanja lanak 321. (1) Obavezno savjetovanje je oblik pomoi lanovima obitelji da donesu informirane sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodei posebnu brigu o zatiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete, te informiranje o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanja sudskih postupaka u kojima se odluuje o osobnim pravima djeteta. (2) Obavezno savjetovanje provodi centar za socijalnu skrb nadlean prema mjestu djetetova prebivalita, odnosno boravita ili prema mjestu zadnjeg zajednikog prebivalita, odnosno boravita branih ili izvanbranih drugova. (3) Obavezno savjetovanje se ne provodi prije pokretanja postupka ovrhe i postupka za izricanje privremenih mjera u vezi s djetetom. (4) U postupku obaveznog savjetovanja sudjeluju lanovi obitelji osobno i bez punomonika. Vrste obveznog savjetovanja lanak 322. Obavezno savjetovanje prema odredbama ovog Zakona provodi se: 1. prije razvoda braka u kojem postoje zajednika maloljetna djeca, 2. prije pokretanja ostalih obiteljskih sudskih postupaka u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi i osobnih odnosa u vezi s djetetom. Pokretanje i provedba obaveznog savjetovanja lanak 323. (1) Postupak obaveznog savjetovanja pokree se na zahtjev stranke koji se podnosi u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik. (2) Centar za socijalnu skrb je duan u roku od 14 dana od dana primitka zahtjeva za provoenje obaveznog savjetovanja pozvati stranke i zakazati zajedniki sastanak.

98

(3) Iznimno, ako centar za socijalnu skrb ocijeni da u okolnostima konkretnog sluaja zajedniki sastanak ne bi bio svrsishodan, mogu se zakazati i provesti odvojeni razgovori sa strankama. Izvjee centra za socijalnu skrb lanak 324. (1) Po okonanju obaveznog savjetovanja centar za socijalnu skrb je duan sastaviti izvjee u kojem se navodi: 1. tko je sudjelovao u postupku, 2. spremnost na sporazumno rjeavanje spora za svaku stranku, 3. spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji za svaku stranku ili izricanje naloga za pristupanje prvom sastanku, 4. tko namjerava pokrenuti sudski postupak, 5. jesu li brani drugovi upoznati s pravnim posljedicama ne postizanja sporazumnog plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi prema lanku 327. ovoga Zakona i 6. tvrdnje o obiteljskom nasilju ako se navode. (2) Izvjee o obaveznom savjetovanju dostavlja se strankama po pravilima o osobnoj dostavi u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva za provoenje obaveznog savjetovanja i vrijedi est mjeseci od dana dostave izvjea strankama. 2.Obavezno savjetovanje prije razvoda braka Sadraj obaveznog savjetovanja prije razvoda lanak 325. Sadraj obaveznog savjetovanja prije razvoda braka je: 1. informiranje branih drugova o pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka u odnosu na brane drugove i djecu, 2. upuivanje branih drugova na brano savjetovanje u sluaju procjene da postoji mogunost ouvanja braka, 3. upozorenje branih drugova da su duni voditi rauna o djetetovoj dobrobiti prilikom ureenja spornih obiteljskih odnosa, 4. upoznavanje branih drugova sa sadrajem plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i pruanje pomoi ako to zahtijevaju, 5. upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i informiranje branih drugova o obvezi odaziva prvom sastanku obiteljske medijacije ako nema sporazuma, te 6. upoznavanje branih drugova sa sudskim postupkom razvoda braka bez plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi prema lanku 327. ovog Zakona. Neprovoenje obaveznog savjetovanja prije razvoda lanak 326. Obavezno savjetovanje prije razvoda braka se ne provodi: 1. ako su jedan ili oba brana druga lieni poslovne sposobnosti a nisu u stanju shvatiti znaenje i posljedice postupka niti uz strunu pomo, 2. ako su jedan ili oba brana druga nesposobni za rasuivanje ili

99

3. u odnosu na branog druga kojemu je adresa stanovanja nepoznata najmanje est mjeseci. Posljedice nepostizanja sporazumnog plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi lanak 327. (1) Ako roditelji u postupku obaveznog savjetovanja ili obiteljske medijacije ne sklope plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi: 1. tuba za razvod braka ne moe se podnijeti prije isteka roka od est mjeseci od dana pokretanja postupka obaveznog savjetovanja, 2. sud e donijeti odluku s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem i uzdravanju za dijete, 3. sud e utvrditi miljenje djeteta sukladno lanku 360. ovog Zakona po slubenoj dunosti, 4. sud e djetetu imenovati posebnog skrbnika, odnosno savjetnika sukladno lanku 240. stavku 1. toka 2. i lanku 414. ovoga Zakona po slubenoj dunosti i 5. sud moe odrediti da trokove posebnog skrbnika za dijete iz toke 4. ovoga stavka plaaju roditelji. (2) Iznimno od stavka 1. toke 1. ovoga lanka, rok od est mjeseci za podnoenje tube za razvod braka se ne primjenjuje u odnosu na brane drugove koji ne ive zajedno due od godinu dana ili je jednom od njih nepoznata adresa stanovanja due od 6 mjeseci, za brane drugove za koje je u izvjeu o provedenoj obiteljskoj medijaci ji utvreno da su se odazvali pozivu na prvi sastanak obiteljske medijacije kao i da su u tom postupku aktivno sudjelovali, te u sluajevima iz lanka 332. ovoga Zakona. Posebna odredba o zatiti djeteta i obiteljskom nasilju lanak 328. Ako struni radnici koji provode obavezno savjetovanje procijene da su u obitelji ugroena prava i dobrobit djeteta ili se posumnja na obiteljsko nasilje, centar za socijalnu skrb nakon provedenog obaveznog savjetovanja provodi i druge postupke procjene, te po slubenoj dunosti: 1. izrie odgovarajuu mjeru za zatitu djeteta iz nadlenosti centra za socijalnu skrb ili predlae sudu donoenje druge mjere za zatitu djeteta iz nadlenosti suda, 2. hitno pokree odgovarajui postupak sukladno posebnom propisu kojim se ureuje zatita od obiteljskog nasilja. 3. Obavezno savjetovanje prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djetetom Pokretanje postupka obaveznog savjetovanja lanak 329.

100

(1) Roditelji i drugi lanovi obitelji, odnosno dijete starije od etrnaest godina duni su prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi i osobnih odnosa u vezi s djetetom pokrenuti i sudjelovati u obaveznom savjetovanju. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka moraju pokrenuti i sudjelovati u postupku obaveznog savjetovanja prije pokretanja sudskog postupka izmjene sudske odluke ili sporazuma, samo ako nisu postigle sporazum o pitanju u vezi s kojim pokreu sudski postupak. (3) Obvezno savjetovanje ne provodi se ako su osobe iz stavka 1. ovoga lanka: - liene poslovne sposobnosti a nisu u stanju shvatiti znaenje i posljedice postupka niti uz strunu pomo, nesposobne za rasuivanje ili ako im je adresa stanovanja nepoznata najmanje 6 mjeseci. Posebni ciljevi obaveznog savjetovanja prije sudskog postupka u vezi s djetetom lanak 330. (1) Posebni ciljevi obaveznog savjetovanja prije pokretanja sudskih postupaka u vezi ostvarivanjem roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom su: 1. upozoriti sudionike postupka da su duni voditi rauna o djetetovoj dobrobiti prilikom ureenja spornih obiteljskih odnosa, 2. informirati sudionike o negativnim uincima obiteljskog konflikta u odnosu na dijete i prednostima sporazumnog ureenja obiteljskih odnosa, te dunosti lanova obitelji da razgovaraju s djetetom i uzmu u obzir njegovo miljenje. 3. informiranje sudionika o mogunosti rjeavanja spora u obiteljskoj medijaciji. (2) Ako se postupak obaveznog savjetovanja provodi u vezi s prestankom izvanbrane zajednice djetetovih roditelja na odgovarajui nain se primjenjuje odredba iz lanka 325. ovoga Zakona. II. OBITELJSKA MEDIJACIJA Temeljni pojmovi lanak 331. (1) Obiteljska medijacija je postupak u kojem stranke nastoje sporazumno rijeiti spor iz obiteljskih odnosa uz pomo jednog ili vie obiteljskih medijatora. (2) Obiteljski medijator je nepristrana, neutralna i posebno educirana osoba koja je uvrtena na popis obiteljskih medijatora koji se vodi u ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi. Neprovoenje obiteljske medijacije lanak 332. Obiteljska medijacija se ne provodi: 1. u sluajevima obiteljskog nasilja i

101

2. ako su jedan ili oba brana druga ili drugi lanovi obitelji lieni poslovne sposobnosti a nisu u stanju shvatiti znaenje i posljedice postupka niti uz strunu pomo i Primjena Zakona o mirenju lanak 333. U postupcima obiteljske medijacije primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe Zakona o mirenju, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

Provedba obiteljske medijacije lanak 334. (1) Obiteljska medijacija se moe provoditi neovisno o sudskom postupku, prije pokretanja sudskog postupka, za vrijeme njegovog trajanja ili nakon zavretka sudskog postupka. (2) Kad se provodi za vrijeme trajanja sudskog postupka, obiteljska medijacija se provodi na prijedlog suda ili na zahtjev stranaka. (3) Stranke samostalno biraju jednog ili vie obiteljskih medijatora. Naelo povjerljivosti u obiteljskoj medijaciji lanak 335. (1) Obiteljski medijator i druge osobe ukljuene u postupak obiteljske medijacije dune su uvati povjerljive informacije i podatke za koje su saznale tijekom postupka obiteljske medijacije u odnosu na tree osobe osim: 1. ako je priopenje informacija nuno za provedbu ili ovrhu sporazuma te 2. ako je priopenje informacija nuno radi zatite djeteta ija je dobrobit ugroena ili radi otklanjanja opasnosti od teke psihike ili fizike povrede integriteta osobe. (2) Obiteljski medijator je duan stranke uputiti u opseg naela povjerljivosti.

Sporazum postignut u obiteljskoj medijaciji lanak 336. (1) Obiteljski medijator je duan voditi rauna da stranke prilikom sklapanja plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili drugog sporazuma razumiju injenino stanje i sadraj sporazuma, te ih uputiti na mogunost provjere sporazuma od strane drugog strunjaka. (2) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazumi postignuti u postupku obiteljske medijacije moraju biti u pisanom obliku i potpisani od svih sudionika postupka. (3) Da bi postao ovrna isprava plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazum postignut u postupku obiteljske medijacije stranke podnose sudu u izvanparninom postupku radi provjere sadraja i sudskog odobravanju. (4) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazum postignut u postupku obiteljske medijacije ne smiju biti stariji od 6 mjeseci prije pokretanja sudskog postupka radi provjere sadraja i izdavanja rjeenja o odobravanju sporazuma. Okonanje postupka u sluaju nepostizanja sporazuma

102

lanak 337. (1) Ako stranke ne postignu sporazum o planu o zajednikoj roditeljskoj skrbi, odnosno drugom spornom obiteljskom odnosu obiteljski medijator e u izvjee o obustavljanju postupka obiteljske medijacije navesti jesu li obje stranke u postupku aktivno sudjelovale. (2) Izvjee o obustavi obiteljske medijacije uruuje se sudionicima. (3) Obiteljski medijator e sudu koji je zastao s postupkom radi provoenja obiteljske medijacije dostaviti izvjee o obustavi obiteljske medijacije. Obiteljska medijacija za vrijeme trajanja sudskog postupka lanak 338. (1) U sluaju da stranke tijekom sudskog postupka samostalno predloe rjeavanje spora u postupku obiteljske medijacije, sud e zastati sa sudskim postupkom i ostaviti rok od 3 mjeseca u kojem stranke mogu pokuati rijeiti spor u postupku obiteljske medijacije. (2) U sluaju da tijekom sudskog postupka sud predloi rjeavanje spora u postupku obiteljske medijacije, prekinut e sudski postupak i ostaviti rok od 30 dana u kojem su stranke dune pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije, a ako su suglasne i provesti postupak obiteljske medijacije te o tome obavijesti sud u istom roku. (3) Ako protekne rok od 3 mjeseca koji je sud odredio za provoenje obiteljske medijacije ili ako to stranke predloe prije isteka roka, sud nastavlja s postupkom prije isteka tog roka. (4) Prije odluivanja o zastoju postupka i upuivanju stranaka u obiteljsku medijaciju, sud je duan procijeniti je li zastoj sudskog postupka prikladan s obzirom na potrebu hitnog postupanja u predmetima u kojima se odluuje o pravima i interesima djeteta, odnosno ako je obiteljska medijacija ve bila bez uspjeha. Sudjelovanje i zatita djeteta u obiteljskoj medijaciji lanak 339. (1) Obiteljski medijator u postupku obiteljske medijacije mora informirati sudionike da trebaju na prvom mjestu voditi rauna o dobrobiti djeteta. (2) Obiteljski medijator moe u postupak obiteljske medijacije ukljuiti dijete starije od etrnaest godina uz pristanak roditelja. Izuzee obiteljskog medijatora iz sudskih postupaka lanak 340. Obiteljski medijator koji je provodio postupak obiteljske medijacije ne smije sudjelovati u izradi strunog miljenja, obiteljske procjene niti smije sudjelovati na drugi nain u sudskom postupku u kojemu se odluuje o sporu izmeu stranaka osim u sluajevima iz lanka 335. stavak 1. ovoga Zakona. Ovlateni obiteljski medijatori i popis obiteljskih medijatora lanak 341. Ovlateni obiteljski medijator je osoba koja je zavrila propisanu edukaciju o obiteljskoj medijaciji i koja je uvrtena na popis ovlatenih obiteljskih medijatora u skladu s pravilnikom iz lanka 344. ovoga Zakona.

103

Obuka i kontinuirana edukacija ovlatenih obiteljskih medijatora lanak 342. (1) Obiteljski medijator e se educirati o teorijskim i praktinim aspektima obiteljske medijacije, to obuhvaa: 1. poznavanje naela medijacije i njenog tijeka, 2. tehnike pregovaranja i komunikacije, 3. poznavanje dinamike obiteljskih odnosa i faza razvoja djeteta, 4. poznavanje Obiteljskog zakona, prava djece i uloge Zakona unutar postupka medijacije te 5. praktine vjebe, simulaciju i superviziju postupka. (2) Ovlateni obiteljski medijator duan je kontinuirano se educirati u skladu s pravilnikom o obiteljskoj medijaciji iz lanka 344. ovog Zakona. Trokovi obiteljske medijacije u vezi s djecom lanak 343. Kada se obiteljska medijacija provodi izvan sustava ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi u vezi s djetetovim pravima i interesima, naknada i trokovi obiteljskog medijatora za prvi sastanak isplauju se iz sredstava ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi (ALTERNATIVA ministarstva pravosua), a trokovi ostalih sastanaka padaju na teret stranaka. Visinu naknade odreuju ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi (ALTERNATIVA ministarstvo pravosua). Pravilnik o obiteljskoj medijaciji lanak 344. (1) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi donijet e pravilnik o obiteljskoj medijaciji koji e detaljno ureivati nain formiranja popisa obiteljskih medijatora, prostor za provoenje obiteljske medijacije, nain edukacije ovlatenog obiteljskog medijatora, sadraj kontinuirane edukacije, minimalni broj sati za edukaciju i osposobljavanje, vrijeme unutar kojeg edukacija mora biti zavrena, i nain verificiranja steenog znanja. (2) Popis obiteljskih medijatora formira i vodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi, te popis prosljeuje ministarstvu nadlenom za poslove pravosua.

104

Osmi dio POSTUPAK PRED SUDOM I. OPE ODREDBE Podruje primjene lanak 345. (1) Odredbama ovog dijela Zakona odreuju se pravila prema kojima sudovi postupaju kad u posebnim parninim postupcima, izvanparninim postupcima i posebnim postupcima ovrhe i osiguranja, odluuju u obiteljskim i drugim stvarima koje se ureuju ovim Zakonom. (2) Obiteljske stvari su brane stvari, stvari u kojima se utvruje ili osporava majinstvo ili oinstvo, stvari u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta, uzdravanje i druge obiteljske stvari. (3) Statusne stvari su brane stvari, stvari u kojima se utvruje ili osporava majinstvo ili oinstvo te stvari lienja i vraanja poslovne sposobnosti.

Supsidijarna primjena lanak 346. U postupcima iz ovog dijela Zakona primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe Zakona o parninom postupku i Ovrnog zakona, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. 1. Naela postupka Naelo hitnosti i osobito urnog postupanja lanak 347. (1) Postupci u obiteljskim stvarima su hitni. (2) Postupci o privremenim mjerama i ovrsi radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom, kao i radi predaje djeteta su osobito hitni postupci. (3) U postupcima o privremenim mjerama prvo roite zakazuje se u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka, a u postupcima ovrhe u roku od 15 dana. Ako se odluka o privremenoj mjeri donosi bez odravanja roita, mora se donijeti u roku od 30 dana od pokretanja postupka. (4) Prekoraenje roka je doputeno samo zbog izrazito bitnih razloga. (5) U postupcima iz stavka 2. ovoga lanka drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti odluku u roku od 30 dana od dana primitka albe. Naelo socijalnosti lanak 348. (1) Sud je duan tijekom postupka osobito paziti da se zatite prava i interesi djece, osoba s duevnim smetnjama, odnosno osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima.

105

(2) Ako sud tijekom postupka posumnja da stranka nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima i da bi je zbog toga trebalo liiti poslovne sposobnosti i postaviti joj skrbnika, izvijestit e o tome centar za socijalnu skrb radi pokretanja odgovarajueg postupka. (3) Sud e prekinuti postupak dok se ne provede postupak lienja poslovne sposobnosti i postavi skrbnik, odnosno dok ga centar za socijalnu skrb ne obavijesti o obustavi postupka. Za vrijeme prekida postupka mogu se poduzimati samo radnje za koje postoji opasnost od odgode, posebice one radnje kojima treba zatititi ili osigurati prava stranke koja nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima. (4) Sud moe u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka na zahtjev protivne stranke ili po slubenoj dunosti postaviti privremenog zastupnika ili obavijestiti centar za socijalnu skrb da imenuje posebnog skrbnika svakoj stranci u postupku. (5) Ako sud stranci iz stavka 1. ovoga lanka postavi privremenog zastupnika nee prekinuti postupak a ako ga naknado postavi ili ako centar za socijalnu skrb imenuje posebnog skrbnika nastavit e prekinuti postupak. Naelo dispozicije i oficijelnosti lanak 349. (1) U statusnim stvarima, stvarima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta, stranke se u postupku pred sudom ne mogu odrei svojeg zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi. (2) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe donijeti presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe niti presudu zbog izostanka. (3) U stvarima uzdravanja djeteta, stranke se u postupku pred sudom mogu odrei svojeg zahtjeva te priznati zahtjev protivne stranke. (4) U postupku iz stavka 3. ovoga lanka sud moe donijeti presudu na temelju priznanja te presudu na temelju odricanja. (5) U stvarima uzdravanja stranke mogu u postupku pred sudom sklopiti sudsku nagodbu. Istrano naelo lanak 350. U postupcima iz lanka 349. ovoga Zakona sud je ovlaten utvrivati i injenice koje stranke nisu iznijele, a moe odluiti da se dokazuju i injenice koje su stranke priznale u postupku. Naelo javnosti lanak 351. U postupku u kojem se odluuje o statusnim stvarima, stvarima o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta te uzdravanju djeteta javnost je iskljuena. 2. Suci Obiteljski odjeli lanak 352. (1) Suci koji rjeavaju obiteljske stvari u opinskim sudovima kao prvostupanjskim sudovima ine obiteljski odjel.

106

(2) O albi protiv odluka donesenih u postupcima iz lanka 345. ovoga Zakona odluuju suci drugostupanjskog suda koji su godinjim rasporedom poslova odreeni za odluivanje u obiteljskim i drugim stvarima koje se ureuju ovim Zakonom. (3) Sudac koji rjeava obiteljske stvari duan je pridati posebnu pozornost razvoju prava i propisa s podruja obiteljskog prava, posebno prava djece te se struno usavravati. (4) Ministar nadlean za poslove pravosua propisat e program strunog usavravanja sudaca koji rjeavaju obiteljske stvari. 3. Suradnja suda i centra za socijalnu skrb Uloge centra za socijalnu skrb lanak 353. (1) U postupcima koji se ureuju ovim dijelom Zakona centar za socijalnu skrb se moe pojaviti kao: 1. stranka u postupku, 2. zastupnik djeteta kad u ime i za raun djeteta pokree sudske postupke i 3. pomono tijelo. Centar za socijalnu skrb kao stranka lanak 354. (1) Kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak u sluajevima u kojima je na to ovlaten ovim Zakonom, on u postupku ima poloaj stranke. (2) Postupci iz stavka 1. ovoga lanka su: 1. postupci radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka i radi ponitaja braka, 2. postupci radi utvrivanja oinstva, 3. postupci radi ostvarivanja roditeljske skrb i osobnih odnosa s djetetom, 4. postupci radi izricanja mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta, 5. postupci radi donoenja odluke koja zamjenjuje pristanak roditelja na posvojenje, 6. postupci radi lienja i vraanja poslovne sposobnosti, 7. postupci radi predaje djeteta. (3) U postupku u kojem centar za socijalnu skrb ima poloaj stranke ovlaten je iznositi injenice koje druge stranke nisu navele, predlagati dokaze i podnositi pravne lijekove.

Centar za socijalnu skrb kao zastupnik djeteta lanak 355. Kad centar za socijalnu skrb u ime i za raun djeteta pokrene postupak radi utvrivanja oinstva i radi uzdravanja djeteta, ima poloaj zakonskog zastupnika djeteta u tom postupku. Centar za socijalnu skrb kao pomono tijelo suda lanak 356. Centar za socijalnu skrb ima ulogu pomonog tijela suda: 1. kad dostavlja nalaz i miljenje po nalogu suda,

107

2. kad utvruje i dostavlja podatke o obiteljskim i socijalnim prilikama stranaka po nalogu suda i 3. kad pomae sudu u postupcima odreivanja privremenih mjera i ovrhe radi predaje djeteta i ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom. Nalaz i miljenje centra za socijalnu skrb lanak 357. (1) Centar za socijalnu skrb dostavlja strunu procjenu, odnosno nalaz i miljenje zajedno s prijedlogom kojim pokree sudski postupak. (2) U postupcima u kojima nije stranka centar za socijalnu skrb izrauje strunu procjenu, odnosno nalaz i miljenje i dostavlja ih sudu u roku koji sud odredi. 4. Sudjelovanje djeteta, roditelja i drugih osoba u postupku Poloaj djeteta u postupku lanak 358. (1) Dijete je stranka u svim postupcima pred sudom u kojima se odluuje o njegovim pravima i interesima. (2) Nije doputeno sasluavati dijete kao svjedoka u obiteljskim sudskim postupcima. Postupovna sposobnost djeteta lanak 359. (1) Dijete koje je navrilo etrnaest godina ivota moe u svim obiteljskim stvarima u kojima se odluuje o njegovim osobnim pravima i interesima samostalno iznositi injenice, predlagati dokaze, podnositi pravne lijekove i poduzimati druge radnje u postupku. (2) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na dijete kojemu je odlukom suda ogranieno pravo na samostalno poduzimanje pravnih radnji sukladno lanku 89. ovoga Zakona. (3) Uz dijete iz stavka 1. ovoga lanka, zakonski zastupnik djeteta ovlaten je i dalje poduzimati radnje u postupku. (4) U sluaju suprotnosti radnji djeteta iz stavka 1. ovoga lanka i zakonskog zastupnika djeteta sud e, uzimajui u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, prema svom uvjerenju ocijeniti hoe li uzeti u obzir radnju djeteta ili zakonskog zastupnika djeteta. (5) Ako sud utvrdi da dijete nije u stanju shvatiti znaenje i pravne posljedice poduzetih radnji iz stavka 1. ovoga lanka zabranit e njihovo poduzimanje. (6) Prije donoenja rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka, sud je duan zatraiti miljenje i prijedlog centra za socijalnu skrb. Utvrivanje miljenja djeteta lanak 360. (1) Sudac koji vodi postupak je duan u postupcima u kojima se odluuje o osobnim pravima i interesima djeteta i postoji spor meu strankama osobno razgovarati s djetetom koje je navrilo etrnaest godina. Razgovor se moe obaviti i u postupcima u kojima se odluuje o imovinskim interesima djeteta. Sud e razgovor s djetetom obaviti na prikladnom mjestu u nazonosti strune osobe ako ocjeni da je to s obzirom na okolnosti sluaja potrebno.

108

(2) Ako je dijete mlae od etrnaest godina ivota, sud e utvrditi njegovo miljenje ako su za donoenje odluke od osobitog znaaja: utvrivanje privrenosti djeteta roditelju ili drugoj osobi, okolnosti u kojima dijete ivi ili zbog drugih osobito vanih razloga. Sud e miljenje djeteta utvrditi uz pomo posebnog skrbnika ili druge strune osobe. (3) Sudac koji vodi postupak nije duan osobno razgovarati s djetetom kad za to postoje posebno opravdani razlozi koji se u odluci moraju obrazloiti. (4) Utvrivanje miljenja djeteta obavit e se kao prva radnja tijekom dokaznog postupka. (5) Dijete iz stavka 1. i 2. ovoga lanka mora biti obavijeteno o predmetu, tijeku i moguem ishodu postupka na nain koji je prikladan njegovoj dobi i ako ne postoji opasnost za razvoj, odgoj i zdravlje djeteta. (6) Obvezu obavjeivanja djeteta iz stavka 5. ovoga lanka imaju posebni skrbnik (zastupnik) djeteta, sud ili struna osoba centra za socijalnu skrb ovisno o okolnostima sluaja, o emu je sud duan voditi rauna. Upoznavanje djeteta s odlukom suda lanak 361. (1) Odluka suda kojom se odluuje o osobnim pravima i interesima djeteta dostavlja se posebnom skrbniku. (2) Poseban skrbnik e upoznati dijete sa sadrajem odluke i pravom na izjavljivanje albe osobno ili uz pomo strune osobe. (3) Dijete se nee upoznati s obrazloenjem odluke ako bi to imalo posljedice za njegovo zdravlje i razvoj. Sasluanje roditelja lanak 362. (1) U svim postupcima u kojim se odluuje o osobnim pravima djeteta kao i u postupcima u kojima se izriu mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, sud e roditelje osobno sasluati. (2) Sud nee osobno sasluati roditelja ako se odluuje o stvarima za koje je roditelj ogranien u ostvarivanju roditeljske skrbi ili je lien prava na roditeljsku skrb, osim ako se postupak vodi radi vraanja ogranienog ili oduzetog prava. (3) Roditelj se nee sasluati ako to zahtijevaju posebne okolnosti sluaja. Sasluanje i poziv za sudjelovanje drugih osoba lanak 363. Sud moe pozvati da sudjeluju u postupcima u kojima se odluuje o osobnim pravima djeteta udomitelja koji dulje vrijeme skrbi o djetetu kao i druge osobe koje dulje vrijeme ive s djetetom i skrbe o njemu te ih sasluati. 5. Sudjelovanje osoba lienih poslovne sposobnosti u postupku Postupovna sposobnost lanak 364.

109

(1) U statusnim stvarima, stvarima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta sud moe dopustiti da radi ostvarenja svojih prava i interesa pojedine radnje u postupku poduzima i stranka koja je liena poslovne sposobnosti, ako je u stanju shvatiti znaenje i pravne posljedice tih radnji. (2) Prije donoenja rjeenja iz stavka 1. ovog lanka, sud je duan zatraiti miljenje i prijedlog centra za socijalnu skrb. (3) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovog lanka kojim se priznaje sposobnost poduzimanja pojedinih radnji u postupku nije doputena posebna alba. 6. Dostava lanak 365. (1) U postupcima u kojima se odluuje o zatiti osobnih prava i dobrobiti djeteta dostava meu sudovima i drugim javnim tijelima se moe vriti neposredno, telefonskim ili elektronikim putem ili na drugi nain koji omoguava nesumnjiv dokaz o obavljenoj dostavi. (2) Sud e pravomone odluke donesene u statusnim stvarima, i o lienju roditeljske skrbi dostaviti matiaru radi upisa u dravne matice. 7. Trokovi postupka lanak 366. O trokovima postupka u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdravanja djeteta sud e odluiti slobodno, vodei rauna o okolnostima sluaja i o ishodu postupka. 8. Objava sudskih odluka lanak 367. (1) U postupcima u kojima se odluuje o statusnim stvarima i uzdravanju djeteta nee se objavljivati obrazloenje odluke na e-oglasnoj ploi suda. (2) U postupcima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta nee se objavljivati izreka i obrazloenje presude na e-oglasnoj ploi suda. II. POSEBNI PARNINI POSTUPCI Posebni parnini postupci lanak 368. Ovim Zakonom propisani su posebni parnini postupci u: 1. branim sporovima, 2. sporovima radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva, 3. sporovima o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima s djetetom, 4. sporovima o uzdravanju. 1. Zajednike odredbe u branim sporovima

110

Brani sporovi lanak 369. (1) Parnini postupak radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji, ponitaja ili razvoda braka (brani sporovi) pokree se tubom. (2) Ako jedan brani drug podnese tubu radi razvoda braka, a drugi najkasnije do zakljuenja glavne rasprave izriito izjavi da ne osporava osnovanost tubenog zahtjeva, smatrat e se da su brani drugovi podnijeli prijedlog za sporazumni razvod braka i postupak e se nastaviti prema odredbama iz lanka 453. do lanka 460. ovoga Zakona. Punomo lanak 370. (1) Ako tubu u branom sporu podnosi punomonik stranke, u punomoi se mora izriito navesti koju tubu punomonik moe podnijeti. (2) Ako se podnosi tuba radi ponitaja braka, u punomoi se mora izriito navesti iz kojeg se razloga tuba moe podnijeti. Protutuba lanak 371. (1) Brani drug protiv kojeg je podnesena tuba u branom sporu moe kod istog suda protiv drugoga branog druga podnijeti protutubu radi utvrivanja da brak ne postoji ili radi ponitaja braka. (2) Odluka o tubi i protutubi donijet e se u pravilu u jednoj presudi. (3) Protutuba se moe podnijeti i radi razloga zbog kojih se tuba ne bi mogla podnijeti zbog toga to je istekao rok za njezino podnoenje. Odgovor na tubu i pripremno roite lanak 372. U postupcima u branim sporovima ne primjenjuju se odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na odgovor na tubu i pripremno roite. Pravni lijekovi lanak 373. (1) Protiv drugostupanjske presude donesene u branom sporu revizija nije doputena. (2) Protiv pravomone presude kojom se utvruje da brak ne postoji, ili se ponitava ili razvodi, nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva. a) Spor radi ponitaja braka Tuba radi ponitaja braka zbog maloljetnosti lanak 374. (1) Sud moe odbiti tubeni zahtjev radi ponitaja braka koji je sklopila osoba starija od esnaest godina bez doputenja suda, ako je u vrijeme sklapanja braka postojao ili je naknadno nastao opravdani razlog zbog kojeg je sud mogao dopustiti sklapanje braka. (2) Tuba radi ponitaj braka ne moe se podnijeti nakon to je maloljetnik navrio osamnaest

111

godina ivota, ali brani drug koji je u vrijeme sklapanja braka bio maloljetan moe podnijeti tubu radi ponitaja braka u roku od jedne godine od punoljetnosti. Tuba radi ponitaja braka zbog poslovne nesposobnosti lanak 375. (1) Sud moe odbiti tubeni zahtjev radi ponitaja braka koji je sklopila osoba liena poslovne sposobnosti bez doputenja suda, ako je u vrijeme sklapanja bila ili je naknadno postala sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze. (2) Tuba radi ponitaja braka ne moe se podnijeti nakon pravomonosti odluke o vraanju poslovne sposobnosti. (3) Brani drug koji je lien poslovne sposobnosti moe podnijeti tubu radi ponitaj braka i unutar roka od jedne godine od pravomonosti odluke o vraanju poslovne sposobnosti. Tuba radi ponitaja braka zbog dvobranosti lanak 376. Sud e odbiti tubeni zahtjev radi ponitaja braka ako je prijanji brak prestao do zakljuenja glavne rasprave. Nastavak postupka radi ponitaja braka lanak 377. Osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga branog druga koji je podnio tubu radi ponitaja braka mogu nastaviti postupak radi utvrivanja da je tuba bila osnovana ako od smrti ostavitelja nije proteklo vie od est mjeseci, a nakon isteka tog roka zahtjev se moe istaknuti u posebnoj parnici. Dokazivanje postojanja braka lanak 378. (1) U parninom postupku radi ponitaja braka sklopljenog dok traje prijanji brak jednog od branih drugova, postojanje ili nepostojanje tog braka dokazuje se izvatkom iz matice vjenanih ili drugom odgovarajuom javnom ispravom. (2) Ako stranke postojanje ili nepostojanje prijanjeg braka ne mogu dokazati ispravama iz stavka 1. ovoga lanka, sud e prekinuti postupak i uputiti ih da u odreenom roku pokrenu parnicu radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji te da o pokretanju parnice obavijeste sud. Na parnicu e se uputiti tuitelj koji tvrdi da prijanji brak postoji, a tuenik ako osporava postojanje prijanjeg braka iako je njegovo sklapanje upisano u maticu vjenanih. (3) Postupak prekinut prema odredbi stavka 2. ovoga lanka nastavit e se kad odluka u parnici radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji postane pravomona. (4) Ako parnica radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji ne bude pokrenuta u roku koji je sud odredio, smatrat e se da je tuba radi ponitaja braka povuena ako je tuitelj upuen na pokretanje parnice, a ako je na pokretanje parnice upuen tuenik, smatrat e se da je odustao od svoje tvrdnje da prijanji brak ne postoji. b) Spor radi razvoda braka Odbacivanje tube lanak 379.

112

(1) Ako tuitelj koji pokree postupak radi razvoda braka u kojem postoje zajednika maloljetna djeca ne dokae da je pokrenuo postupak obveznog savjetovanja i da se odazvao prvom sastanku obiteljske medijacije sukladno lancima 54. i 57. ovoga Zakona sud e tubu radi razvoda braka odbaciti. (2) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na sluajeve u kojima se ne provodi obvezno savjetovanje prema lanku 326. ovoga Zakona odnosno obiteljska medijacija prema l. 332. ovoga Zakona. Nastavak postupka radi razvoda braka lanak 380. Osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga branog druga koji je podnio tubu radi razvoda braka mogu nastaviti postupak radi utvrivanja da je tuba bila osnovana ako od smrti ostavitelja nije proteklo vie od est mjeseci, a nakon isteka tog roka zahtjev se moe istaknuti u posebnoj parnici. Povlaenje tube lanak 381. U parnicama radi razvoda braka tuitelj moe bez pristanka tuenika povui tubu dok postupak nije pravomono okonan. 2. Postupak radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva Odgovor na tubu i pripremno roite lanak 382. U postupcima radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva ne primjenjuju se odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na odgovor na tubu i pripremno roite. a) Postupak radi utvrivanja oinstva Tuba djeteta lanak 383. (1) Tubu radi utvrivanja oinstva dijete moe podnijeti do navrene dvadeset i pete godine ivota. (2) Ako je dijete maloljetno, tubu u njegovo ime moe podnijeti njegov zakonski zastupnik. (3) Ako je dijete punoljetno i lieno poslovne sposobnosti odlukom kojom je odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu strogo osobnih stanja, tubu u njegovo ime moe podnijeti skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. (3) Ako je dijete maloljetno, tubu u njegovo ime prema lanku 68. stavku 2. ovoga Zakona moe podnijeti i centar za socijalnu skrb. (4) Uz centar za socijalnu skrb, majka djeteta ovlatena je poduzimati radnje u postupku. (5) U sluaju suprotnosti radnji centra za socijalnu skrb i majke djeteta sud e, uzimajui u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, prema svom uvjerenju ocijeniti hoe li uzeti u obzir radnju centra za socijalnu skrb ili majke djeteta.

113

Tuba majke lanak 384. Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti majka do navrene osamnaeste godine ivota djeteta. Tuba mukarca koji sebe smatra ocem lanak 385. Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti mukarac koji sebe smatra ocem djeteta u roku od godine dana od primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno odobrenje iz lanka 63. i 64. ovoga Zakona, a najkasnije do navrene osamnaeste godine ivota djeteta. Tuba nakon smrti mukarca za kojeg se tvrdi da je otac lanak 386. Ako osoba za koju se tvrdi da je otac djeteta nije iva, tuba radi utvrivanja oinstva protiv njezinih nasljednika moe se podnijeti u roku od godine dana od smrti osobe za koju se tvrdi da je otac djeteta ili u roku od est mjeseci od pravomonosti rjeenja o nasljeivanju. Tuba centra za socijalnu skrb lanak 387. Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti centar za socijalnu skrb do navrene osamnaeste godine ivota djeteta. Stranke u postupku lanak 388. Stranke u postupku radi utvrivanja oinstva su: dijete, djetetova majka i mukarac ije se oinstvo utvruje, a centar za socijalnu skrb ako je pokrenuo postupak. Suparniarstvo lanak 389. (1) Ako tubom radi utvrivanja oinstva nisu kao tuitelji i tueni obuhvaene sve osobe koje moraju biti stranke u postupku, sud e pouiti tuitelja da tui i osobu koja tubom nije obuhvaena, ili da tu osobu pozove da se pridrui tubi kao novi tuitelj. (2) Ako tuitelj u roku koji sud odredi ne proiri tubu na sve osobe koje moraju biti stranke u postupku ili ako se te osobe ne pridrue tubi, sud e odgovarajue primijeniti odredbe parninog postupka. (3) Kad u postupku ima vie tuitelja ili tuenika oni se smatraju jedinstvenim suparniarima. (4) Kad tubu podnosi jedan od tuitelja u zakonskom roku, tubi se moe pridruiti i tuitelj kojem je istekao rok za tubu. Dokazi lanak 390. (1) U postupku radi utvrivanja oinstva sud odlune injenice moe utvrivati i izvoenjem dokaza medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremene znanosti.

114

(2) Ako je odluio da e se izvesti dokaz medicinskim vjetaenjem sud e u rjeenju o izvoenju tog dokaza odrediti i rok do kojeg e se ekati izvoenje dokaza. (3) Sud e rok iz stavka 2. ovoga lanka odrediti uzimajui u obzir hitnost postupka i ostale okolnosti sluaja, s tim da rok ne moe biti dulji od tri mjeseca raunajui od dana dostave rjeenja strankama. (4) Poziv za izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem sud e, uz rjeenje kojim je odredio izvoenje tog dokaza, dostaviti osobno strankama. U pozivu se obvezno navodi ustanova koja e izvriti medicinsko vjetaenje, vrijeme vjetaenja te upozorenje na posljedice izostanka. (5) Kad rok iz stavka 2. ovoga lanka protekne rasprava e se provesti bez obzira na to to taj dokaz nije izveden. (6) Ako dokaz nije izveden jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu za izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem ili je uskratila izvoenje tih dokaza, sud e ocijeniti od kakvog je to znaaja. Trokovi vjetaenja lanak 391. U postupku radi utvrivanja oinstva iz sredstava suda isplatit e se predujam za trokove vjetaenja. Pravni lijekovi lanak 392. Protiv drugostupanjske presude o utvrivanju ili osporavanju majinstva ili oinstva revizija je doputena. b) Postupak radi osporavanja majinstva Tuba djeteta lanak 393. (1) Dijete moe podnijeti tubu radi osporavanja majinstva eni koja je upisana u maticu roenih kao njegova majka do navrene dvadeset i pete godine ivota. (2) Ako je dijete maloljetno tubu u njegovo ime podnosi poseban skrbnik kojeg imenuje centar za socijalnu skrb. (3) Kada poseban skrbnik podnese tubu iz stavka 2. ovoga lanka, prestaje ovlatenje drugog roditelja za zastupanje djeteta u postupcima iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Tubu iz stavka 1. ovoga lanka moe podnijeti skrbnik za osobu lienu poslovne sposobnosti odlukom kojom je odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu strogo osobnih stanja, uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. Tuba ene koja je upisana u maticu roenih kao majka lanak 394. ena koja je upisana u maticu roenih kao djetetova majka moe podnijeti tubu radi osporavanja svog majinstva u roku od est mjeseci od saznanja za injenicu koja iskljuuje njezino majinstvo, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. Tuba ene koja sebe smatra majkom lanak 395.

115

(1) ena koja sebe smatra djetetovom majkom moe osporavati majinstvo eni koja je upisana u maticu roenih kao majka, ako istovremeno trai da se utvrdi njezino majinstvo. (2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja da je ona majka tog djeteta, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. (3) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud e, prije nego zapone raspravljati i odluivati o zahtjevu radi osporavanja majinstva odrediti, na troak tuiteljice, izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremene medicinske znanosti radi utvrivanja majinstva tuiteljice. (4) Ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da tuiteljica nije majka djeteta kojem osporava majinstvo, sud e presudom odbiti tubeni zahtjev u cijelosti. (5) Sud e nastaviti raspravljati i odluivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrivanja majinstva ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da je tuiteljica majka djeteta kojemu je osporila majinstvo. (6) Sud e odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi. Tuba osoba s pravnim interesom lanak 396. Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja majinstva u roku od est mjeseci od smrti ene koja je pokrenula postupak ili u roku od mjesec dana od pravomonosti odluke o nasljeivanju. Stranke u postupku lanak 397. (1) U postupku u kojem se iskljuivo osporava majinstvo, stranke su: dijete, ena ije se majinstvo osporava i otac djeteta. (2) Stranke u postupku u kojem druga ena osporava majinstvo eni koja je upisana kao majka traei istodobno utvrivanje svog majinstva su: dijete, ena koja sebe smatra majkom i ena ije se majinstvo osporava. (3) U postupcima iz stavka 2. ovoga lanka, stranke su i djetetov otac i mukarac kojeg bi se, u sluaju da se utvrdi majinstvo, smatralo djetetovim ocem. Djelovanje presude lanak 398. Pravomonom presudom o osporavanju majinstva smatra se osporenim i oinstvo majina mua odnosno mukarca ije je oinstvo utvreno priznanjem. Suparniarstvo, dokazi, trokovi vjetaenja i pravni lijekovi lanak 399. Na suparniarstvo stranaka, dokaze, trokove vjetaenja i pravne lijekove u postupcima osporavanja majinstva na odgovarajui nain se primjenjuju lanci 389. do 392. ovoga Zakona. c) Postupak radi osporavanja oinstva Tuba djeteta lanak 400.

116

(1) Tubu radi osporavanja oinstva dijete moe podnijeti do navrene dvadeset i pete godine ivota. (2) Ako je dijete maloljetno tubu u njegovo ime podnosi poseban skrbnik postavljen za tu parnicu, kojeg imenuje centar za socijalnu skrb. (3) Kada poseban skrbnik podnese tubu iz stavka 2. ovoga lanka, prestaje ovlatenje drugog roditelja za zastupanje djeteta u postupcima iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Tubu iz stavka 1. ovoga lanka moe podnijeti skrbnik za osobu lienu poslovne sposobnosti odlukom kojom je odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu strogo osobnih stanja, uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. Tuba majina mua lanak 401. (1) Tubu radi osporavanja oinstva djeteta roenog za vrijeme trajanja braka moe podnij eti majin mu, ako smatra da on nije bioloki otac, i to u roku od est mjeseci od dana saznanja za injenicu koja dovodi u sumnju istinitost upisanog oinstva, ali najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. (2) Ako je mu lien poslovne sposobnosti odlukom kojom je odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu strogo osobnih stanja, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. Tuba mukarca koji je priznao oinstvo lanak 402. (1) Mukarac koji je u maticu roenih upisan kao otac djeteta temeljem priznanja oinstva, a kasnije je saznao za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo, moe tubom osporavati svoje oinstvo u roku od est mjeseci od dana saznanja za tu injenicu, ali najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. (2) Mukarac koji je pod prisilom priznao oinstvo djeteta za koje tvrdi da ne potjee od njega moe tubom osporavati svoje oinstvo u roku od est mjeseci od priznanja, a najkasnije do sedme godine ivota djeteta. (3) Ako je mukarac iz stavka 1. i 2. ovoga lanka lien poslovne sposobnosti odlukom kojom je odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu strogo osobnih stanja, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. Tuba mukaraca koji sebe smatra ocem lanak 403. (1) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe tubom osporavati oinstvo osobi koja je to dijete priznala za svoje, ako istovremeno trai da se utvrdi njegovo oinstvo. (2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od godine dana od upisa priznanja oinstva u maticu roenih. (3) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud e, prije nego zapone raspravljati i odluivati o zahtjevu radi osporavanja oinstva odrediti, na troak tuitelja, izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremene medicinske znanosti radi utvrivanja oinstva tuitelja. (4) Ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da tuitelj nije otac djeteta kojem osporava oinstvo, sud e presudom odbiti tubeni zahtjev u cijelosti. (5) Sud e nastaviti raspravljati i odluivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrivanja oinstva ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da je tuitelj otac djeteta kojemu je osporio

117

oinstvo. (6) Sud e odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi. Tuba majke lanak 404. (1) Majka moe podnijeti tubu radi osporavanja oinstva djeteta roenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka smru u roku od est mjeseci od roenja djeteta. (2) Ako je majka liena poslovne sposobnosti odlukom kojom je odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu strogo osobnih stanja, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njezin skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. Tuba osoba s pravnim interesom lanak 405. Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja oinstva u roku od est mjeseci od smrti mukarca koji je pokrenuo postupak ili u roku od mjesec dana od pravomonosti odluke o nasljeivanju. Stranke u postupku lanak 406. (1) Stranke u postupku radi osporavanja oinstva su dijete, djetetova majka i mukarac ije se oinstvo osporava. (2) Ako se u postupku iz stavka 1. ovoga lanka osporava oinstvo utvreno priznanjem, stranka je i mukarac koji osporava to oinstvo. Suparniarstvo, dokazi, trokovi vjetaenja i pravni lijekovi lanak 407. Na suparniarstvo, dokaze, trokove vjetaenja i pravne lijekove na odgovarajui nain se primjenjuju lanci 389. do 392. ovoga Zakona. 3. Postupak o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima s djetetom i uzdravanju Spor o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i uzdravanju lanak 408. (1) Spor o roditeljskoj skrbi je spor o pitanju s kojim e roditeljem dijete stanovati, nainu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom uz koji se odluuje i o uzdravanju. (2) Spor o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom moe se voditi kao samostalan spor. Tuba lanak 409. (1) Ako roditelji nisu uspjeli postii plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili ga je sud odbio odobriti, svaki roditelj i dijete mogu podnijeti tubu radi rjeavanja pitanja s kojim e roditeljem dijete stanovati, nainu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa s drugim roditeljem te uzdravanju djeteta.

118

(2) U postupku u kojem se odluuje s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom sud nije vezan zahtjevima stranaka. Odbacivanje tube lanak 410. (1) Ako tuitelj koji pokree postupak radi rjeavanja pitanja o ostvarivanju roditeljske skrbi ili ostvarivanju osobnih odnosa u vezi s djetetom ne dokae da je pokrenuo postupak obveznog savjetovanja sukladno lanku 329. ovoga Zakona, sud e tubu odbaciti. (2) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na sluajeve u kojima se ne provodi obvezno savjetovanje prema lanku 326. ovoga Zakona. Odgovor na tubu i pripremno roite lanak 411. U postupcima o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima s djetetom i uzdravanju ne primjenjuju se odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na odgovor na tubu i pripremno roite. Spajanje postupaka lanak 412. Ako je nakon pokretanja postupka u kojem se odluuje o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom te uzdravanju djeteta pokrenut postupak u branom sporu, sud e spojiti taj postupak s postupkom u branom sporu. Odluivanje suda po slubenoj dunosti lanak 413. (1) Sud e u sluaju da stranke nisu postavile takav zahtjev odluiti po slubenoj dunosti s kojim e roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom, te uzdravanju djeteta: 1. odlukom kojom se utvruje da brak ne postoji ili se ponitava ili razvodi, 2. odlukom o utvrivanju ili osporavanju majinstva ili oinstva i 3. u drugim sluajevima odvojenog ivota roditelja, kad je donoenje ove odluke, s obzirom na ishod parnice i okolnosti sluaja, mogue i potrebno. (2) Sud moe odlukom iz stavka 1. ovoga lanka: 1. ostvarivanje skrbi o djetetu povjeriti drugoj osobi ili ustanovi zajedno s roditeljima ili umjesto roditelja sukladno lanku 102. stavku 1. toka 2. ovoga Zakona i, 2. izrei mjeru za zatitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima sluaja potrebno i 3. odluiti o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s maehom ili ouhom, ako su u trenutku prestanka brane zajednice ivjeli zajedno i brinuli se o djetetu. Pravni poloaj i zastupanje djeteta lanak 414. (1) Dijete je stranka postupaka u kojima se odluuje o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa te uzdravanju djeteta, neovisno o tome je li ga pokrenulo.

119

(2) Dijete u postupku iz stavka 1. ovoga lanka zastupa poseban skrbnik (zastupnik) imenovan za tu parnicu po slubenoj dunosti sukladno lanku 240. ovoga Zakona. (3) Roditelji djeteta nisu ovlateni uz posebnog skrbnika poduzimati radnje u postupku u ime djeteta. Odluka o predaji djeteta lanak 415. (1) U odluci o tome s kojim e roditeljem dijete stanovati i o roditeljskoj skrbi sud e, ako je to potrebno, naloiti osobi kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju. (2) Sud e u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka odrediti rok za predaju djeteta ili naloiti da se dijete preda odmah. (3) Odluka suda o predaji djeteta roditelju s kojim e dijete stanovati obvezuje stranke i osobu kod koje se dijete nalazi. Redoslijed utvrivanje injenica i izvoenja dokaza lanak 416. (1) Prije donoenja odluke o tome s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima s djetetom sud e: 1. prvo sasluati dijete osobno ili uz pomo posebnog skrbnika djeteta, sukladno odredbama ovoga Zakona o sasluanju djeteta. 2. utvrditi na koji nain je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji nain je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoranja obiteljskih odnosa, te 3. po potrebi pribaviti nalaz i miljenje centra za socijalnu skrb ili ovlatenog sudskog vjetaka. (2) Sud e u postupku odluivanja posebno cijeniti: 1. spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ili spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i 2. spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa s drugim roditeljem. (3) Spremnost na suradnju iz stavka 2. ovoga lanka nije od znaaja u sluajevima obiteljskog nasilja. Posebne dunosti i odluka suda o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom lanak 417. (1) U postupcima u kojima se odluuje o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom sud je duan: 1. upozoriti roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne vanosti za djetetovu dobrobit; 2. poticati roditelje na postizanje sporazuma i sudjelovanje u postupku obiteljske medijacije i 3. ako izostane sporazum iz toke 2. ovoga stavka, voditi rauna da mjesto na kojem e se ostvarivati osobni odnosi s djetetom, bude neutralno i prikladno za dijete uvaavajui istovremeno stvarne prostorne i vremenske mogunosti roditelja koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. (2) Odluka suda mora sadravati detaljne podatke o nainu, vremenu i mjestu preuzimanja, odnosno povratka djeteta, a po potrebi i trokovima ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s djetetom.

120

(3) Sud e u obrazloenje odluke unijeti pisano upozorenje o pravnim posljedicama nepotivanja obveze omoguavanja ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom: mogunosti izricanja novane kazne u iznosu do 30.000 kuna, mogunosti izricanja zatvorske kazne od 1 dana do 6 mjeseci te mogunosti promjene odluke s kojim e roditeljem dijete stanovati.

Mjere kojima se osigurava provedba odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom lanak 418. (1) Sud moe u postupku radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom izrei jednu ili vie mjera kojima se osigurava provedba odluke ako se pretpostavlja da bi roditelj s kojom dijete stanuje odbijao postupati u skladu s odlukom o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom: 1. odrediti osobu koja e pomagati pri provedbi odluke ili sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, 2. odrediti obvezu polaganja jamstva u novcu od strane roditelja s kojom dijete stanuje. (2) Kad izrie mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud posebno vodi rauna o prijanjem ponaanju roditelja s kojom dijete stanuje.

Mjere kojima se osigurava povratak djeteta lanak 419. (1) Sud moe u postupku radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom izrei jednu ili vie mjera kojima se osigurava povratak djeteta ili sprjeava protupravno odvoenje djeteta od strane roditelja koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom i to: 1. odrediti obvezu predaje putovnice sudu koji je mjeru izrekao za vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, 2. odrediti obvezu polaganja jamstva u novcu roditelju koji ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom, 3. naloiti zabranu otuenja ili optereenja imovinskih prava uz zabiljebu te upis zabrane u javne upisnike, 4. odrediti obvezu roditelja koji ostvaruje osobne odnose da se redovito javlja, zajedno s djetetom, ovlatenom tijelu kao to je centar za socijalnu skrb ili policijska postaja u mjestu gdje se osobni odnosi ostvaruju, 5. odrediti mjesto gdje se osobni odnosi trebaju ostvarivati i registraciju zabrane odlaska djeteta iz drave u kojoj se osobni odnosi trebaju odrati u dravnom ili prekograninom informacijskom sustavu. (2) Kad izrie mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud posebno vodi rauna o prijanjem ponaanju roditelja koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. Sporazum roditelja lanak 420. (1) Sud moe odluiti o tome s kojim e roditeljem dijete stanovati, o nainu ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljima i ostvarivanju roditeljske skrbi prema sporazumu roditelja i djeteta, ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta.

121

(2) Ako roditelji sporazumno odlue ostvarivati zajedniku roditeljsku skrb, sporazum mora ureivati sva bitna pitanja iz plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. stavak 2. ovoga Zakona. (3) Odluka suda donesena na temelju sporazuma roditelja o ostvarivanju zajednike roditeljske skrbi izjednaena je s planom o roditeljskoj skrbi koji je odobren od strane suda. Odluke bez obrazloenja lanak 421. Na prijedlog stranaka odluka o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom moe im se uruiti odnosno dostaviti bez obrazloenja. Pravni lijekovi lanak 422. Protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i uzdravanju doputena je revizija iz lanka 382. stavka 2. Zakona o parninom postupku. 4. Postupak u sporovima radi uzdravanja Primjena pravila postupka u sporovima male vrijednosti lanak 423. U sporovima o uzdravanju nee se primjenjivati odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na postupak u sporovima male vrijednosti. Stranke i zastupanje djeteta lanak 424. (1) Stranke u postupku radi uzdravanja djeteta su dijete i osoba koja ga je prema ovom Zakonu duna uzdravati. (2) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka zastupa roditelj kod kojega dijete stanuje. Ako roditelj kod kojeg dijete stanuje pristane, u postupku radi uzdravanja dijete zastupa centar za socijalnu skrb. (3) Uz centar za socijalnu skrb, roditelj kod kojega dijete stanuje ovlaten je i dalje poduzimati radnje u postupku radi uzdravanja. U sluaju suprotnosti radnji centra za socijalnu skrb i roditelja kod kojega dijete stanuje sud e, uzimajui u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, prema svom uvjerenju ocijeniti hoe li uzeti u obzir radnju centra za socijalnu skrb ili roditelja djeteta. (4) Centar za socijalnu skrb duan je u ime djeteta pokrenuti i voditi postupak radi uzdravanja odnosno za poveanje uzdravanja ako roditelj s kojim dijete stanuje to pravo ne ostvaruje iz neopravdanih razloga due od tri mjeseca od dana kad je dijete steklo to pravo. (5) Centar za socijalnu skrb zastupa dijete u postupku radi uzdravanja ako o djetetu skrbi druga fizika ili pravna osoba. (6) U postupcima iz stavka 4. i 5. ovoga lanka roditelj nije ovlaten uz centar za socijalnu skrb poduzimati radnje u postupku u ime djeteta. Kada centar za socijalnu skrb podnese tubu u ime djeteta, prestaju ovlatenja roditelja za zastupanje djeteta u postupcima radi uzdravanja.

122

Presude o uzdravanju djeteta lanak 425. (1) U sporu o uzdravanju u kojemu je tuitelj dijete sud moe donijeti presudu zbog ogluhe te presudu zbog izostanka ako ocijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta. (2) U sporu o uzdravanju djeteta sud moe donijeti presudu na temelju priznanja te presudu na temelju odricanja ako ocijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta.

Nevezanost suda za zahtjeve stranaka i sudska nagodba lanak 426. U parnicama radi uzdravanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, a sporazum stranaka uvait e ako je u skladu s dobrobiti djeteta te e dopustiti sklapanje sudske nagodbe. Dostavljanje odluka centru za socijalnu skrb lanak 427. Sud e odluku o uzdravanju djeteta dostaviti centru za socijalnu skrb prebivalita djeteta. Pravni lijekovi lanak 428. Protiv drugostupanjske odluke o uzdravanju djeteta doputena je revizija iz lanka 382. stavka 2. Zakona o parninom postupku. Sporovi radi prestanka uzdravanja lanak 429. (1) Ako je pravo na uzdravanje utvreno ovrnom ispravom, obveznik uzdravanja moe tubom traiti da se utvrdi prestanak njegove obveze uzdravanja im prestanu pretpostavke za uzdravanje. (2) U presudi kojom prihvaa tubeni zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka sud e kao dan prestanka prava na uzdravanje utvrditi dan podnoenja tube ili koji drugi dan poslije toga dana ako nae da je ona prestala toga dana. (3) Nakon pravomonosti presude kojom je utvren dan prestanka obveze za uzdravanje moe se traiti ovrha samo radi naplate trabina dospjelih do toga dana na temelju ovrne isprave kojom je odreena ta obveza. Sporovi radi smanjenja uzdravanja lanak 430. (1) Ako je pravo na uzdravanje utvreno ovrnom ispravom, obveznik uzdravanja moe tubom zahtijevati da sud odredi smanjenu obvezu uzdravanja im nastanu okolnosti uslijed kojih je do toga dolo. U toj tubi obveznik uzdravanja je duan naznaiti smanjeni iznos za koji smatra da ga je jo uvijek duan plaati. (2) Ako nae da je zahtjev za smanjenje obveze uzdravanja u cijelosti ili djelomino osnovan, sud e u presudi kojom e odluiti o tubi iz stavka 1. ovoga lanka izrei koliko je obveznik uzdravanja duan plaati za uzdravanje u smanjenom iznosu, i to

123

od dana podnoenja tube ili kojeg drugog dana poslije toga dana, ili e taj zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan. (3) Nakon ovrnosti presude kojom je odreeno da je roditelj duan plaati uzdravanje od odreenoga dana u smanjenom iznosu, ovrha se radi naplate uzdravanja prema ovrnoj ispravi iz stavka 1. ovoga lanka moe traiti samo za vrijeme do dana na koji se odnosi ta presuda. Povrat neosnovano plaenog uzdravanja lanak 431. (1) Obveznik uzdravanja koji je davao uzdravanje i nakon podnoenja tube radi prestanka ili smanjenja uzdravanja odreenog ovrnom ispravom ima pravo na povrat vrijednosti neosnovano danog uzdravanja ako njegova tuba bude prihvaena. (2) Obveznik uzdravanja moe zahtjev za povrat vrijednosti danog uzdravanja istaknuti u posebnoj tubi. Sporovi radi poveanja uzdravanja lanak 432. (1) U presudi kojom poveava iznos uzdravanje sud e utvrditi poveani iznos uzdravanja i odrediti dan od kojega se on treba plaati. (2) Pravo na plaanje pojedinih obroka uzdravanja steeno prije vremena na koje se odnosi odluka o poveanju uzdravanja ostvarivat e se na temelju ovrne isprave kojom je utvreno. III. POSEBNI IZVANPARNINI POSTUPCI Posebni izvanparnini postupci lanak 433. Ovim Zakonom propisani su posebni izvanparnini postupci radi: 1. davanja doputenja za sklapanje braka, 2. sporazumnog razvoda braka, 3. odobravanja plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi, 4. odobravanja sporazuma o uzdravanju, 5. pojednostavljenog odreivanja uzdravanja, 6. ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom, 7. izricanja mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta, 8. zatite obiteljskog doma, 9. nadomjetanja pristanka za posvojenje djeteta, 10. lienja i vraanja poslovne sposobnosti, 11. donoenja odluke o zdravlju tienika. 1. Ope odredbe Sastav suda lanak 434. U izvanparninom postupku u prvom i drugom stupnju sudi sudac pojedinac, ako zakonom nije drukije odreeno.

124

Mjesna nadlenost lanak 435. (1) Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima se temelji mjesna nadlenost, sud pred kojim je postupak pokrenut moe predmet ustupiti sudu koji je postao mjesno nadlean, ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako je to potrebno radi zatite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu. (2) Stranke ne mogu sporazumom mijenjati nadlenost suda. Stranke u postupku lanak 436. (1) Stranke su u izvanparninom postupku: 1. predlagatelj, 2. osoba koju je predlagatelj oznaio kao protustranku ili ju je inae naveo kao stranku, 3. svaka osoba, na iji bi pravni poloaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlae ili odluka koju sud, u povodu prijedloga ili po slubenoj dunosti, moe donijeti, odnosno osoba na iji bi pravni poloaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda, te 4. svaka osoba, tijelo ili oblik udruivanja koje na temelju zakona treba ukljuiti u postupak. (2) Ne smatra se strankom osoba ili tijelo koji su po zakonu duni dostaviti sudu odreenu odluku ili drugi pravni akt, ili ga na drugi nain obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje izvanparninog postupka po slubenoj dunosti, osim ako za to ne ispunjavaju uvjete iz prethodnih stavaka ovoga lanka. (3) Osoba koja ima pravni interes da izvjesna pravna stvar bude u izvanparninom postupku rijeena na odreeni nain moe kao stranka pokrenuti taj postupak ili u njemu inae sudjelovati kao stranka samo ako je to zakonom izrijekom predvieno. (4) Neka osoba i tijelo mogu se ukljuiti u izvanparnini postupak kao umjeai s poloajem samostalnog sudionika samo kad je to izrijekom predvieno zakonom. Takva osoba i tijelo imaju u postupku u koji su se ukljuili samostalno pravo iznositi injenice i predlagati dokaze te izjavljivati pravne lijekove. Nisu ovlateni povui ili preinaiti podneseni prijedlog, ali mogu predloiti sudu kad je on ovlaten donijeti odluku po slubenoj dunosti, donoenje odreene odluke. (5) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije izrijekom predvieno, osoba koja ima pravni interes sudjelovati u postupku moe prijaviti svoje sudjelovanje u postupku uz odgovarajuu primjenu odredaba Zakona o parninom postupku o umjeau, osim ako zakonom nije drukije odreeno. Prijedlog lanak 437. Prijedlog ne mora sadravati odreen zahtjev ali iz njega se mora zakljuiti kakvu odluku ili drugu sudsku radnju predlagatelj trai te na kakvom injeninom stanju temelji to svoje traenje. Sporovi o injenicama i o pravu lanak 438.

125

(1) Ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili vie stranaka doe do spora o injenicama na temelju kojih treba odluiti, sud e donijeti rjeenje kojim e obustaviti izvanparnini postupak i odrediti da se postupak u toj pravnoj stvari pred njime nastavi kao parnini postupak i prije njegove pravomonosti. Tim e rjeenjem sud predlagatelju odrediti rok radi usklaivanja njegova prijedloga s odredbama Zakona o parninom postupku o sadraju tube. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka radnje poduzete i dokazi izvedeni tijekom izvanparninog postupka nisu bez uinka samo zato to nisu poduzete odnosno izvedeni u parninom postupku. Sud e rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba odluiti koje e se od poduzetih radnji i izvedenih dokaza ponoviti. (3) Ako u postupku iz stavka 1. ovoga lanka meu strankama nema spora o bitnim injenicama ve doe samo do spora o pravu koje se temelji na tim injenicama, sud e nastaviti izvanparnini postupak i odluiti o spornom pravu. Usmena rasprava lanak 439. Sud moe donijeti odluku i bez odravanja usmene rasprave, ako smatra da rasprava nije potrebna. Dokazni postupak lanak 440. (1) U izvanparninom postupku mogu se radi utvrivanja injeninog stanja koristiti sva za to prikladna dokazna sredstva. (2) Sud moe u postupcima koje je ovlaten pokrenuti po slubenoj dunosti te u drugim postupcima za koje je to propisano zakonom izvoditi dokaze i prikupljati obavijesti i kada se sve stranke tome protive, kada opravdano posumnja u postojanje injenice koja se zakonski predmnijeva, ili kada postoji dokazno sredstvo koje prua potpuni dokaz o njezinu postojanju. (3) U postupcima iz stavka 2. ovoga lanka sud moe imenovati vjetake iako prije toga nije o osobi vjetaka omoguio strankama da se izjasne, a ako sam posjeduje potrebno struno znanje, moe odustati od izvoenja dokaza vjetaenjem. (4) Sud e i u postupcima u kojima je propisano odravanje usmene rasprave uzeti u obzir i sve ono to je izneseno izvan rasprave. Sud smije i izvan rasprave izvoditi dok aze, strankama nalagati da dopune svoje navode te poduzimati druge procesne radnje. (5) Ako smatra da je nuno da se stranka saslua, da predoi neku ispravu ili da omogui razgledavanje predmeta uviaja koji se nalazi u njezinu posjedu, sud protiv te stranke moe primijeniti prisilna sredstva predviena lankom 441. ovoga Zakona ako se ona bez opravdanog razloga ne odazove pozivu ili ne postupi po traenju suda. Prisilna sredstva u postupku lanak 441. Protiv stranaka koje protivno nalogu suda ne poduzmu radnje koje su potrebne za odvijanje postupka, sud e po slubenoj dunosti primijeniti odgovarajua prisilna sredstva, a posebno: 1. izricati i izvravati novane i zatvorske kazne u skladu s odredbama Ovrnoga zakona, 2. odrediti i provesti prisilno dovoenje; 3. odrediti i provesti oduzimanje isprava, obavijesnih stvari i ostalih pokretnina; 4. postaviti privremenog zastupnika koji e na troak i rizik osobe, koja se pozivu nije odazvala, poduzimati radnje koje moe poduzimati zastupnik.

126

Rjeenja lanak 442. (1) Odluke se donose u obliku rjeenja. (2) Rjeenje ne mora biti obrazloeno ako su prihvaeni prijedlozi stranaka koji meusobno nisu u protivnosti, ako rjeenje odgovara izjavljenoj volji svih stranaka, ili ako je rjeenje bilo usmeno objavljeno u prisutnosti svih stranaka i sve su se stranke odrekle pravnih lijekova. Uinci odluka lanak 443. (1) Kad se u odluci nalae ispunjenje neke inidbe, sud e odrediti rok u kojem je stranka duna ispuniti inidbu. (2) Sud moe odrediti da se inidba ispuni odmah, ako je to potrebno radi zatite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu. Uinci odluka u statusnim stvarima lanak 444. (1) Kad se odlukom suda mijenja osobno stanje (status) stranke ili njezina prava i dunosti, pravni uinci odluke nastupaju kad ona postane pravomona. (2) Sud moe odrediti da pravni uinci odluke nastupaju prije pravomonosti, ako je to potrebno radi zatite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu. Pravni lijekovi lanak 445. (1) Protiv odluke donesene u prvom stupnju doputena je alba, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) alba se podnosi u roku od petnaest dana od dana dostave odluke. (3) Pravodobno podnesena alba zadrava ovrhu odluke odnosno njezine pravne uinke, ako drukije nije odreeno ovim Zakonom ili samom odlukom suda. (4) Sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu kad se izriu mjere kojima se tite prava i dobrobit djece. Postupanje suda po albi lanak 446. (1) Prvostupanjski sud moe u povodu pravodobno podnesene albe ukinuti ili preinaiti svoju odluku, ako se time ne povrjeuju prava drugih osoba. (2) Ako prvostupanjski sud ne ukine ili ne preinai svoju odluku, dostavit e albu sa svim spisima drugostupanjskom sudu. Revizija lanak 447. (1) Protiv drugostupanjskoga rjeenja kojim je alba odbijena i prvostupanjsko rjeenje potvreno ili kojom je preinaeno doputena je revizija iz lanka 382. stavka 2. Zakona o parninom postupku, i to samo ako je drugostupanjski sud u izreci svoga rjeenja odredio da je revizija protiv njega doputena.

127

(2) Ako je rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka donio u povodu albe Vrhovni sud Republike Hrvatske, protiv takvog rjeenja revizija nije doputena. (3) O reviziji iz stavka 1. i albi iz stavka 2. ovoga lanka odluuje Vrhovni sud u sastavu u kojemu odluuje o reviziji protiv presude. Prijedlog za preinaku ili ukidanje rjeenja lanak 448. (1) U izvanparninom postupku moe se podnijeti prijedlog za preinaku ili ukidanje pravomonog rjeenja zbog onih razloga zbog kojih se moe traiti ponavljanje postupka prema odredbama Zakona o parninom postupku o tom pravnom lijeku. (2) Zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka sud moe po slubenoj dunosti preinaiti ili ukinuti pravomono rjeenje ako je bio ovlaten po slubenoj dunosti pokrenuti taj postupak, osim ako zakonom nije drukije odreeno. (3) Postupak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka provodi se uz odgovarajuu primjenu odredaba Zakona o parninom postupku o ponavljanju postupka. 2. Postupak radi davanja doputenja za sklapanje braka Prijedlog i odluka suda za maloljetnu osobu lanak 449. (1) Osoba koja je navrila esnaest godina ivota samostalno podnosi prijedlog za donoenje odluke o doputenju sklapanja braka. (2) Sud e sasluati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti miljenje centra za socijalnu skrb i ispitati okolnosti znaajne za odluku. (3) Sud e donijeti odluku kojom doputa sklapanje braka maloljetnoj osobi iz stavka 1. ovoga lanka ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak te da sklapanje braka nije u suprotnosti s njezinom dobrobiti. Prijedlog i odluka suda za osobu lienu poslovne sposobnosti lanak 450. (1) Osoba liena poslovne sposobnosti u izjavama koje se odnose na strogo osobna stanja samostalno podnosi prijedlog za donoenje odluke o doputenju sklapanja braka. (2) Sud e pribaviti miljenje skrbnika i centra za socijalnu skrb o podnesenom prijedlogu iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Sud e donijeti odluku o doputenju sklapanja braka za osobu iz stavka 1. ovog lanka za koju utvrdi da je sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze te da brak nije u suprotnosti s njezinom dobrobiti. Mjesna nadlenost lanak 451. U postupcima u kojima se odluuje o doputenju za sklapanje braka mjesno je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za osobu koja je podnijela prijedlog za donoenje odluke kojom se doputa sklapanje braka. Pravni lijek

128

lanak 452. (1) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za doputenje sklapanja braka zbog maloljetnosti, albu moe podnijeti samo maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak i osoba s kojom ona namjerava sklopiti brak. (2) Protiv odluke suda kojom se doputa sklapanje braka maloljetnoj osobi, albu mogu podnijeti njezini roditelji, odnosno njezin skrbnik i centar za socijalnu skrb. (3) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za doputenje sklapanja braka zbog lienja poslovne sposobnosti u izjavama koje se odnose na strogo osobna stanja albu mogu podnijeti osoba liena poslovne sposobnosti u izjavama koje se odnose na strogo osobna stanja i osoba s kojom namjerava sklopiti brak. (4) Protiv odluke suda kojom se doputa sklapanje braka osobi lienoj poslovne sposobnosti u izjavama koje se odnose na strogo osobna stanja albu moe podnijeti njezin skrbnik i centar za socijalnu skrb. 3. Postupak radi sporazumnog razvoda braka Brane stvari lanak 453. (1) Ako oba brana druga predlau sporazumni razvod braka, izvanparnini postupak pokree se prijedlogom za sporazumni razvod braka. (2) Ako jedan od branih drugova odustane od prijedloga za sporazumni razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat e se tubom radi razvoda braka i postupak e se nastaviti prema odredbama lanka 369. do lanka 373. i lanka 379. do lanka 381. ovoga Zakona. Nastavak postupka radi razvoda braka lanak 454. Odredbe lanka 380. ovoga Zakona primjenjivat e se na odgovarajui nain i kad je umrli brani drug podnio prijedlog za sporazumni razvod braka. Mjesna nadlenost lanak 455. (1) Za suenje u povodu prijedloga za sporazumni razvod braka mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite. (2) Ako je u branim stvarima sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite. Prilozi uz prijedlog lanka 456. Brani drugovi koji imaju zajedniku maloljetnu djecu duni su uz prijedlog za sporazumni razvod braka podnijeti izvjee o provedenom obveznom savjetovanju iz lanka 324. ovoga Zakona i plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona. Odbacivanje prijedloga

129

lanak 457. Ako brani drugovi koji imaju zajedniku maloljetnu djecu uz prijedlog za sporazumni razvod braka podnesu izvjee o provedenom obveznom savjetovanju starije od 6 mjeseci, sud e prijedlog za sporazumni razvod braka odbaciti. Ispravak i dopuna prijedloga lanak 458. (1) Ako brani drugovi koji imaju zajedniku maloljetnu djecu uz prijedlog za sporazumni razvod braka nisu podnijeli izvjee o provedenom obveznom savjetovanju ili plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili sud utvrdi da plan nije u skladu s dobrobiti djeteta, sud e pozvati podnositelje da ih podnesu, odnosno dopune ili isprave u skladu s danom uputom. (2) Sud e odrediti rok od osam dana za ponovno podnoenje prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda. (3) Smatrat e se da je prijedlog za sporazumi razvod braka povuen ako izvjee o provedenom obveznom savjetovanju i plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ne budu podneseni u odreenom roku, a ako ponovno bude podnesen prijedlog bez izvjea o provedenom obveznom savjetovanju i plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi bez ispravka odnosno dopune, sud e odbaciti prijedlog za sporazumni razvod braka. Povlaenje prijedloga lanak 459. Prijedlog za sporazumni razvod braka brani drugovi mogu povui dok postupak nije pravomono okonan. Pravni lijekovi lanak 460. Protiv odluke kojom se sporazumno razvodi brak nisu doputeni pravni lijekovi. 4. Postupak radi odobravanja plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi Stranke u postupku lanak 461. (1) Ako su roditelji postigli plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona, izvanparnini postupak radi odobravanja plana pokree se prijedlogom oba roditelja. (2) U postupku provjere i odobravanja plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi dijete je zastupano od strane oba roditelja. Mjesna nadlenost lanak 462. Za odobravanje plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi nadlean je sud koji je ope mjesno nadlean za dijete. Prilozi uz prijedlog lanka 463.

130

Roditelji su duni uz prijedlog za odobravanje plana podnijeti izvjee o provedenom obveznom savjetovanju iz lanka 324. ovoga Zakona i plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona. Odbacivanje prijedloga lanak 464. Ako roditelji uz prijedlog za odobravanje plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi podnesu izvjee o provedenom obveznom savjetovanju starije od 6 mjeseci, sud e prijedlog za odobravanje plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi odbaciti.

Ispravak i dopuna prijedloga lanak 465. (1) Ako roditelji uz prijedlog za odobravanje plana nisu podnijeli izvjee o provedenom obveznom savjetovanju ili plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili sud utvrdi da plan nije u skladu s dobrobiti djeteta, sud e pozvati podnositelje da ih podnesu, odnosno dopune ili isprave u skladu s danom uputom. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti rok od osam dana za ponovno podnoenje prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda. (3) Smatrat e se da je prijedlog povuen ako ne budu podneseni izvjee i plan iz stavka 1. ovoga lanka u odreenom roku. Ako ponovno bude podnesen prijedlog bez izvjea i plana iz stavka 1. ovoga lanka ili plan iz stavka 1. ovoga lanka bez ispravka odnosno dopune, odbacit e se prijedlog. Odluka o odobravanju plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi lanak 466. O odobravanju plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi sud odluuje rjeenjem. Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi je sastavni dio rjeenja.

Pravni lijekovi lanak 467. Protiv odluke kojom se odobrava plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi nisu doputeni pravni lijekovi. Sporazum o osobnim odnosima s djetetom lanak 468. Odredbe iz lanka 461. do lanka 467. ovoga Zakona primjenjuje se na odgovarajui nain na postupak odobravanja sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom. Izmjena plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i sporazuma o osobnim odnosima lanak 469.

131

Odredbe iz lanka 461., lanka 462., lanka 463. i lanka 465. u dijelu koji se odnosi na plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi, lanka 466. i lanka 467. primjenjuju se na odgovarajui nain na postupak odobravanja plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi te sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom u sluaju njihove izmjene. 5. Postupak radi odobravanja sporazuma o uzdravanju Stranke u postupku lanak 470. (1) Stranke u postupku radi odobravanja sporazuma o uzdravanju djeteta su dijete i roditelj koji ne stanuje s djetetom. (2) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka u postupku zastupa roditelj kod kojega dijete stanuje. (3) Stranke u postupku radi odobravanja sporazuma o uzdravanju branog druga su brani drugovi. Mjesna nadlenost lanak 471. (1) Za odobravanje sporazuma o uzdravanju djeteta nadlean je sud koji je ope mjesno nadlean za dijete. (2) Za odobravanje sporazuma o uzdravanju branog druga nadlean je sud na ijem podruju brani drugovi imaju zajedniko prebivalite. Ako brani drugovi nemaju zajedniko prebivalite, nadlean je sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite. (3) Ako je u stvarima odobravanja sporazuma o uzdravanju branog druga sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite. Ispravak i dopuna prijedloga lanak 472. (1) Uz prijedlog se mora se podnijeti i sporazum o uzdravanju. (2) Ako roditelji uz prijedlog nisu podnijeli sporazum o uzdravanju djeteta ili je sporazum na tetu djeteta, sud e pozvati podnositelje da ga podnesu, odnosno dopune ili isprave u skladu s danom uputom. (3) Ako brani drugovi uz prijedlog nisu podnijeli sporazum o uzdravanju branog druga, sud e pozvati podnositelje da ga podnesu. (3) U sluaju iz stavka 2. i 3. ovoga lanka, sud e odrediti rok od osam dana za ponovno podnoenje prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice ne postupanja po nalogu suda. (4) Smatrat e se da je prijedlog povuen ako ne bude podnesen sporazum o uzdravanju u odreenom roku. Ako ponovno bude podnesen prijedlog bez sporazuma o uzdravanju ili sporazum o uzdravanju djeteta bez ispravka odnosno dopune, prijedlog e se odbaciti. Pravni lijekovi lanak 473. Protiv odluke kojom se odobrava sporazum o uzdravanju nisu doputeni pravni lijekovi.

132

6. Pojednostavljeni postupak u stvarima uzdravanja djeteta Stranke u postupku lanak 474. (1) Stranke u postupku radi uzdravanja djeteta su dijete i protivnik djeteta. (2) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka u postupku radi uzdravanja zastupa roditelj kod kojega dijete stanuje. Mjesna nadlenost lanak 475. (1) Za odluivanje u stvarima uzdravanja nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud prebivalita odnosno boravita djeteta ako dijete predlae donoenje odluke o uzdravanju. (2) Za odluivanje u ostalim stvarima uzdravanja nadlean je sud ope mjesne nadlenosti.

Prigovor lanak 476. (1) U prijedlogu u stvarima uzdravanja djeteta mora se naznaiti iznos uzdravanja ije odreivanje se predlae. Iznos uzdravanja mora biti u skladu s tablicama iz lanka 314. stavka 6. ovoga Zakona. (2) Sud e dostaviti prijedlog radi uzdravanja protivnoj stranci u roku osam dana od dana kad je prijedlog zaprimljen u sudu. (3) Protivna stranka moe u roku osam dana od dana primitka prijedloga podnijeti prigovor. (4) Ako protivna stranka u roku iz stavka 3. ovoga lanka ne podnese prigovor, sud e bez odravanja roita rjeenjem prihvatiti prijedlog. (5) Ako protivna stranka u roku iz stavka 3. ovoga lanka podnese pri govor, postupak e se nastaviti prema pravilima postupka u sporovima o uzdravanju iz lanka 423. do lanka 432. ovoga Zakona. U tom sluaju sud e odrediti predlagatelju rok od osam dana za usklaivanja njegovog prijedloga s odredbama Zakona o parninom postupku o sadraju tube. Pravni lijekovi lanak 477. Protiv odluke kojom se prihvaa prijedlog u pojednostavljenom postupku u stvarima uzdravanja djeteta nisu doputeni pravni lijekovi.

7. Posebni postupci radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom Postupci radi ostvarivanja roditeljske skrbi lanak 478. Stvari ostvarivanja roditeljske skrb i osobnih odnosa s djetetom o kojima se odluuje u izvanparninom postupku su:

133

1. medicinski zahvati povezani s rizicima tekih posljedica za zdravlje djeteta, 2. ograniavanje prava djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnji i sklapanje pravnih poslova, 3. kolovanje djeteta, 4. promjena mjesta stanovanja (prebivalita) djeteta, 5. upravljanje i zastupanje vrjednijim imovinskim pravima djeteta, 6. neslaganje roditelja o odlukama koje su bitne za dijete, 7. potpuno ili djelomino ograniavanje i vraanje prava na ostvarivanje roditeljske skrbi, 8. pravo na bitne informacije o djetetu, 9. povjeravanje ostvarivanja roditeljske skrbi drugoj osobi, 10. mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi stvarnih zapreka, 11. ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim osobama i promjena te odluke 12. nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom. Stranke u postupku lanak 479. (1) Postupke radi ostvarivanja roditeljske skrbi mogu pokrenuti dijete, roditelji, druge osobe koje ostvaruju skrb o djetetu ili centar za socijalnu skrb. (2) Postupke radi ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama mogu pokrenuti i osobe iz lanka 120. ovoga Zakona. (3) Dijete je stranka postupka iz stavka 1. i 2. ovoga lanka neovisno o tome je li ga pokrenulo. (4) Ako dijete pokree postupak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, prijedlog u njegovo ime podnosi poseban skrbnik kojeg imenuje centar za socijalnu skrb. (5) Kada poseban skrbnik podnese prijedlog iz stavka 4. ovoga lanka, prestaju ovlatenja roditelja na zastupanje djeteta u tom postupku. (6) Ako roditelj pokree postupak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, dijete u postupku zastupa poseban skrbnik. Sud e imenovati i pozvati posebnog skrbnika koji je duan odazvati se pozivu te sudjelovati u postupku. (7) Ako centar za socijalnu skrb pokree postupke iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, duan je istodobno s podnoenjem prijedloga djetetu imenovati posebnog skrbnika. Mjesna nadlenost lanak 480. (1) Za suenje u postupcima iz lanka 478. toke 1. do 12. ovoga Zakona nadlean je sud koji je ope mjesno nadlean za dijete. (2) Ako roditelj bez suglasnosti drugog roditelja promijeni prebivalite, odnosno mjesto stanovanja djeteta, nadlean je osim suda koji je ope mjesno nadlean za dijete i sud prijanjeg prebivalita, odnosno mjesta stanovanja djeteta. Podnoenje prijedloga lanka 481. Predlagatelj je duan uz prijedlog za ostvarivanje roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom iz lanka 478. ovoga Zakona podnijeti izvjee o provedenom obveznom savjetovanju iz lanka 324. ovoga Zakona.

134

Odbacivanje prijedloga lanak 482. Ako predlagatelj uz prijedlog za ostvarivanje roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom iz lanka 478. ovoga Zakona podnese izvjee o provedenom obaveznom savjetovanju starije od 6 mjeseci, sud e prijedlog odbaciti. Ispravak i dopuna prijedloga lanak 483. (1) Ako predlagatelj uz prijedlog za ostvarivanje roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom iz lanka 478. ovoga Zakona nije podnio izvjee o provedenom obveznom savjetovanju, sud e pozvati predlagatelja da ga podnese. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti rok od osam dana za ponovno podnoenje prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda. (3) Smatrat e se da je prijedlog povuen ako ne bude podneseno izvjee o provedenom obveznom savjetovanju iz stavka 1. ovoga lanka u odreenom roku. Ako ponovo bude podnesen prijedlog bez izvjea iz stavka 1. ovoga lanka, prijedlog e se odbaciti. Odluka o promjeni prebivalita djeteta lanak 484. (1) Ako se jedan roditelj protivi promjeni mjesta stanovanja, odnosno prebivalita djeteta sukladno lanku 100. ovoga Zakona, drugi roditelj moe zahtijevati od suda da donese odluku kojom se odobrava promjena prebivalita djeteta bez suglasnosti drugog roditelja. (2) Sud e s obzirom na okolnosti sluaja pri donoenju odluke uzeti u obzir: 1. dob i miljenje djeteta, 2. pravo djeteta da ostvaruje osobne odnose s drugim roditeljem, 3. spremnost i volju roditelja da surauju u ostvarivanju roditeljske skrbi, 4. osobne prilike roditelja, 5. udaljenost izmeu mjesta prebivalita roditelja i mjesta u koje bi dijete trebalo preseliti te prometnu povezanost i 6. pravo roditelja na slobodu kretanja. (3) Sud e u odluci kojom odobrava promjenu prebivalita djeteta na zahtjev stranaka odrediti i ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. 8. Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta Postupci radi izricanja mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta lanak 485. (1) U postupku radi izricanja mjera za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta odluuje se o: 1. privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji; 2. zabrani pribliavanja djetetu; 3. oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi; 4. povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju i

135

5. lienju prava na roditeljsku skrb. (2) U postupku radi izricanja mjera za zatitu imovinskih prava djeteta odluuje se o: 1. davanju odobrenja roditeljima za zastupanje djeteta u vrjednijim imovinskim pravima, 2. lienju prava roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu na upravljanje djetetovom imovinom i zastupanja djeteta u imovinskim stvarima i 3. mjeri osiguranja na imovini roditelja. Stranke u postupku lanak 486. (1) U postupku radi izricanja mjere privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji stranke su dijete, roditelji, centar za socijalnu skrb, druga osoba koja skrbi o djetetu, ustanova socijalne skrbi ili udomitelj kojem se dijete povjerava. (2) U postupku radi izricanja mjere zabrane pribliavanja djetetu stranke su dijete, roditelji ili druga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb, baka ili djed, sestra ili brat, odnosno polusestra ili polubrat koji ne ivi s djetetom. (3) U postupku radi izricanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi stranke su dijete, roditelji ili druga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb, druga osoba, ustanova socijalne skrbi ili udomitelj kojem se dijete povjerava. (4) U postupku radi izricanja mjere povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju stranke su dijete, roditelji ili druga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb, ustanova socijalne skrbi, udomitelj kojem se dijete povjerava ili dravni odvjetnik za mlade. (5) U postupku radi izricanja mjere lienja prava na roditeljsku skrb stranke su dijete, roditelji ili druga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb ili dravni odvjetnik za mlade. (6) U postupcima radi izricanja mjera za zatitu imovinskih prava djeteta stranke su dijete, roditelj ili druga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu i centar za socijalnu skrb. Zastupanje djeteta lanak 487. U postupcima radi zatite osobnih prava i dobrobiti djeteta iz lanka 485. stavka 1. toka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona dijete zastupa poseban skrbnik kojeg imenuje sud. Mjesna nadlenost lanak 488. Za suenje u postupcima radi izricanja mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta mjesno je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za dijete. alba lanak 489. (1) Protiv odluke o mjeri za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta stranke mogu podnijeti albu u roku od tri dana od dana uruenja odnosno dostave prijepisa odluke.

136

(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti odluku u roku od osam dana od dana primitka albe. (3) alba protiv odluka donesenih na temelju lanka 485. stavka 1. toka 1., 3. i 4. ovoga Zakona ne odgaa njihovu ovrhu. 9. Postupak radi zatite obiteljskog doma Postupci radi zatite obiteljskog doma lanak 490. U postupku radi zatite obiteljskog doma odluuje se o: 1. davanju odobrenja za otuenje ili optereenje nekretnine, odnosno otkaz ugovora o najmu stana koji predstavlja obiteljski dom sukladno lanku 32. stavku 4. ovoga Zakona i 2. pravu stanovanja djece i jednog roditelja u stanu ili drugoj nekretnini koja predstavlja obiteljski dom sukladno lanku 46. ovoga Zakona. Stranke u postupku lanak 491. (1) Postupak iz lanka 490. toke 1. ovoga Zakona pokree se na prijedlog branog ili izvanbranog druga. (2) Postupak iz lanka 490. toke 2. ovoga Zakona pokree se na prijedlog roditelja koji stanuje sa zajednikim maloljetnim djetetom na temelju odluke suda. (3) Sud e na zahtjev stranke o pokretanju postupka obavijestiti i tree osobe s kojima su brani drugovi u pravnom odnosu u vezi s nekretninom. Mjesna nadlenost lanak 492. Za suenje u postupcima radi zatite obiteljskog doma mjesno je nadlean, osim suda ope mjesne nadlenosti, sud koji je bio ili jest nadlean za rjeavanje branog spora u prvom stupnju ili sud na ijem se podruju nalazi zajednika nekretnina koja predstavlja obiteljski dom ili sud na ijem podruju predlagatelj ima prebivalite odnosno boravite. 10. Postupak radi nadomjetanja pristanka za posvojenje djeteta Stranke u postupku lanak 493. (1) Sud e u izvanparninom postupku odlukom nadomjestiti pristanak roditelja odnosno skrbnika za posvojenje djeteta u sluajevima propisanim lankom 190. stavkom 1. ovoga Zakona i lankom 192. stavkom 3. ovoga Zakona. (2) Prijedlog za donoenje odluke iz stavka 1. ovoga lanka podnijet e centar za socijalnu skrb prebivalita odnosno boravita roditelja. (3) U postupku u povodu prijedloga iz stavka 1. ovoga lanka sud e sasluati roditelja odnosno skrbnika iji se pristanak nadomjeta, dijete uz primjenu lanka 360. ovoga Zakona i po potrebi druge osobe koje su bliske s djetetom.

137

Mjesna nadlenost lanak 494. U postupcima radi nadomjetanja pristanka za posvojenje djeteta mjesno je nadlean sud na ijem je podruju sjedite centra za socijalnu skrb koji je pokrenuo postupak. Pravni lijek lanak 495. (1) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za nadomjetanje pristanka roditelja odnosno skrbnika, albu moe podnijeti samo centar za socijalnu skrb koji je pokrenuo postupak. (2) Protiv pravomone odluke suda kojom se nadomjeta pristanak roditelja odnosno skrbnika nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva. 11. Postupak radi lienja i vraanja poslovne sposobnosti Stranke u postupku lanak 496. (1) Postupak radi lienja poslovne sposobnosti moe pokrenuti sud po slubenoj dunosti, centar za socijalnu skrb, brani drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi do drugog stupnja. (2) Postupak radi vraanje poslovne sposobnosti pokrenut e sud po slubenoj dunosti, osobe iz stavka 1. ovoga lanka, skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb ili osoba prema kojoj e se voditi postupak vraanja poslovne sposobnosti. Mjesna nadlenost lanak 497. U postupcima radi lienja i vraanja poslovne sposobnosti mjesno je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za osobu prema kojoj se provodi postupak. Roite lanak 498. (1) Sud e pozvati na roite predlagatelja, osobu prema kojoj se provodi postupak, njezinog posebnog skrbnika i centar za socijalnu skrb. (2) Poseban skrbnik duan je odazvati se pozivu suda te aktivno sudjelovati u postupku. Ostale osobe iz stavka 1. ovoga lanka i centar za socijalnu skrb ovlatene su u tijeku postupka sudjelovati pri izvoenju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka. (3) Sud e sasluati osobu prema kojoj se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi u psihijatrijskoj ustanovi ili je smjetena u socijalnu ustanovu, sasluat e se u pravilu u toj ustanovi. (4) Ako sud utvrdi da sasluanje osobe nije mogue s obzirom na njezino zdravstveno stanje, duan je o tome sastaviti biljeku u spisu i navesti razloge nemogunosti za sasluanje. Dokazni postupak lanak 499. (1) Osobu prema kojoj se provodi postupak radi lienje poslovne sposobnosti treba, po nalogu suda, pregledati vjetak koji e o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i miljenje.

138

(2) Ako se osoba prema kojoj se provodi postupak iz neopravdanog razloga odbija podvrgnuti pregledu vjetaka sud moe odrediti prisilno zadravanje prema Zakonu o zatiti osoba s duevnim smetnjama. (3) Sud moe pozvati podnositelje prijedloga da podnesu pisani nalaz i miljenje lijenika ili drugu ispravu koja upuuje da se osoba prema kojoj se postupak pokree nije sposobna brinuti o svojim potrebama, pravima i interesima ili da ona ugroava prava i interese drugih osoba. Zastoj postupka lanak 500. (1) Ako utvrdi da neku osobu treba liiti poslovne sposobnosti zbog zloporabe sredstava ovisnosti ili drugih razloga, sud moe zastati s postupkom i odgoditi donoenje odluke, ako se ta osoba podvrgla lijeenju u zdravstvenoj ustanovi. (2) Sud moe tijekom postupka upozoriti osobu koju treba liiti poslovne sposobnosti na mogunost odgaanja donoenja odluke, ako se podvrgne lijeenju u zdravstvenoj ustanovi. (3) Vrijeme na koje se odgaa donoenje odluke ne moe biti krae od est mjeseci ni dulje od godinu dana, ali sud moe opozvati svoju odluku, ako osoba koju treba liiti poslovne sposobnosti napusti ustanovu za lijeenje ili bude iz nje otputena zbog naruavanja reda ili na drugi nain izbjegne lijeenje. (4) Pri donoenju odluke o prijedlogu za lienje poslovne sposobnosti sud e uzeti u obzir i rezultate lijeenja u zdravstvenoj ustanovi. Dostava lanak 501. (1) Odluka suda o lienju poslovne sposobnosti dostavlja se predlagatelju, osobi koja se liava poslovne sposobnosti, njezinom posebnom skrbniku i centru za socijalnu skrb. (2) Sud e po slubenoj dunosti obavijestiti centar za socijalnu skrb o pravomonosti odluke o lienju poslovne sposobnosti, odnosno o djelotvornosti te odluke ako ona nastupa prije pravomonosti. Vraanje poslovne sposobnosti lanak 502. (1) Ako prestanu razlozi iz lanka 234. ovoga Zakona sud e odluiti o vraanju poslovne sposobnosti osobi koja je prijanjom odlukom bila liena poslovne sposobnosti. (2) Sud moe odluiti da se osoba koja je bila liena poslovne sposobnosti bude liena poslovne sposobnosti u manjem opsegu i sadraju (djelomino vraanje poslovne sposobnosti) ili da joj se poslovna sposobnost potpuno vrati. Odbijanje prijedloga za vraanje poslovne sposobnosti lanak 503. (1) Ako odbije prijedlog za potpuno ili djelomino vraanje poslovne sposobnosti, sud moe odluiti da se prije isteka odreenog roka, ali ne duljeg od godinu dana, ne moe ponovno traiti vraanje poslovne sposobnosti, ako iz ishoda postupka s velikom vjerojatnou proizlazi da za odreeno vrijeme ne treba oekivati izljeenje ili znatno poboljanje psihikog stanja ili drugih okolnosti zbog kojih je osoba liena poslovne sposobnosti. (2) Prijedlog za vraanje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka sud e odbaciti.

139

(3) U postupku za djelomino ili potpuno vraanje poslovne sposobnosti primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe ovoga Zakona o postupku za lienje poslovne sposobnosti. (4) U postupku iz prethodnog stavka vjetaenje se ne moe povjeriti osobi koja je u postupku lienja poslovne sposobnosti obavila vjetaenje. 12. Postupak radi donoenja odluke o zdravlju tienika Postupci radi donoenja odluke o zdravlju tienika lanak 504. U postupku radi donoenja odluke o zdravlju tienika odluuje se o: 1. prekidu trudnoe, 2. doniranje tkiva i organa, 3. sterilizaciji, 4. sudjelovanju u biomedicinskim istraivanjima, 5. mjerama za odravanje na ivotu. Stranke u postupku lanak 505. (1) Prijedlog za donoenje odluke o zdravlju tienika podnijet e tienik ili skrbnik tienika. (2) U postupku u povodu prijedloga iz stavka 1. ovoga lanka sud e sasluati tienika, skrbnika i po potrebi druge osobe koje su bliske sa tienikom. (3) Ako se tienik nalazi u psihijatrijskoj ustanovi ili je smjeten u socijalnu ustanovu, sasluat e se u pravilu u toj ustanovi. (4) Ako sud utvrdi da sasluanje tienika nije mogue s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, duan je o tome sastaviti biljeku u spisu i navesti razloge nemogunosti za sasluanje. Nadlenost i sastav suda lanak 506. (1) U postupku radi donoenja odluke o zdravlju tienika u prvom stupnju sudi upanijski sud u vijeu od tri suca. (2) O albi protiv odluke o zdravlju tienika odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeu od pet sudaca. Mjesna nadlenost lanak 507. U postupcima radi donoenja odluke o zdravlju tienika mjesno je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za tienika. Pravni lijekovi lanak 508. (1) Protiv odluke o zdravlju tienika stranke mogu podnijeti albu u roku od tri dana od dana uruenja odnosno dostave prijepisa odluke. (2) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti odluku u roku od osam dana od dana primitka albe.

140

(3) Sud moe odrediti da pravni uinci odluke o zdravlju tienika nastupaju prije pravomonosti, ako je to potrebno radi zatite tienika. (4) Protiv pravomone odluke kojom se prihvaa prijedlog za donoenje odluke o zdravlju tienika nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva.

IV. POSEBNI POSTUPCI OVRHE Posebni postupci ovrhe lanak 509. Ovim Zakonom propisani su posebni postupci ovrhe radi: 1. predaje djeteta, 2. ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, 3. uzdravanja djeteta. 1. Ope odredbe Pokretanje postupka lanak 510. Ako sud po slubenoj dunosti donese odluku prema odredbama ovoga Zakona, on moe donijeti rjeenje o ovrsi te odluke i provesti ovrhu. alba lanak 511. alba protiv rjeenja o ovrsi ne zadrava provoenje ovrhe niti poduzimanje ovrnih radnji kojima se ostvaruje trabina zbog koje je odreena ovrha. 2. Ovrha radi predaje djeteta Mjesna nadlenost lanak 512. (1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta mjesno je nadlean, osim suda koji je ope mjesno nadlean za stranku protiv koje se provodi ovrha, i sud koji je ope mjesno nadlean za stranku koja zahtijeva ovrhu, te sud na ijem se podruju dijete zatekne. (2) Provoenje ovrhe oduzimanjem djeteta poduzet e sud na podruju kojeg se dijete zatekne po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke. (3) Sud iz stavka 1. ovoga lanka moe odluiti da se poduzimanje odreenih ovrnih radnji radi predaje djeteta roditelju s kojim e dijete stanovati povjeri sudu koji nije nadlean za provoenje ovrhe. Osnove za odreivanje ovrhe i stranke u postupku lanak 513. (1) Ovrha radi predaje djeteta moe se provesti na temelju: 1. plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi odobrenog od strane suda,

141

2. odluke suda i privremene mjere o tome s kojim e roditeljem ili drugom osobom dijete stanovati, odnosno prebivalitu djeteta ili 3. odluke suda o mjerama za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta. (2) Stranke u postupku ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka su roditelji, dijete, druga osoba s kojom e dijete na temelju odluke suda stanovati i centar za socijalnu skrb.

Sredstva ovrhe lanak 514. (1) Sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti sluaja, odrediti ovrhu izricanjem i provoenjem: 2. novanih kazni do 30.000 kuna, 3. zatvorskih kazni u trajanju od 1 dana do 6 mjeseci i 4. prisilnim oduzimanjem i predajom djeteta. (2) Sud s obzirom na okolnosti sluaja procjenjuje koje e od sredstava ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka odrediti. (2) Sredstva ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka mogu se odrediti i provesti protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili poduzima radnje s ciljem njegova skrivanja ili onemoguavanja provoenja odluke, osobe kod koje se dijete nalazi i protiv osobe od ije volje ovisi predaja djeteta. (3) Ako se svrha ovrhe nije mogla postii jednim od sredstava iz stavka 1. ovoga lanka, sud moe odrediti drugo sredstvo ovrhe iz toga stavka. (4) U prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta ne mora biti oznaeno sredstvo ovrhe, a ako je oznaeno, sud nije vezan prijedlogom stranke. Rjeenje o ovrsi lanak 515. (1) Ako u odluci suda stranci protiv koje se provodi ovrni postupak nije naloena predaja djeteta, ovu naredbu izrei e sud u rjeenju o ovrsi te odrediti rok za predaju ili e naloiti da se dijete preda odmah. (2) Rjeenjem o ovrsi moe se naloiti predaja djeteta osobi na koju se odnosi ovrna isprava, osobi o ijoj volji ovisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u asu donoenja te odluke, odnosno kod koje se dijete zatekne u asu provoenja ovrhe. Prisilno oduzimanje i predaja djeteta lanak 516.

(1) Prisilno oduzimanje i predaju djeteta obavljaju u suradnji sud, centar za socijalnu skrb i policija na nain da zatite dijete u najveoj moguoj mjeri. (2) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi donijeti e protokol o oduzimanju i predaji djeteta. Sasluavanje stranaka i struni razgovor s djetetom lanak 517. (1) Prije odreivanja sredstava ovrhe osoba protiv koje se ovrha provodi e se sasluati. (2) Osoba protiv koje se odreuje i provodi mjera prisilnog oduzimanja i predaje djeteta iz lanka 516. ovoga Zakona, ne mora se sasluati ako bi ovrha bila oteana ili onemoguena.

142

(3) Sud moe s obzirom na okolnosti sluaja tijekom postupka ovrhe dijete uputiti na struni razgovor. Dostava rjeenja o ovrsi lanak 518. (1) Kad je odlukom suda naloeno da se dijete preda odmah, rjeenje o ovrsi mora se uruiti stranci od koje treba oduzeti dijete prilikom poduzimanja prve ovrne radnje. Ako ta stranka ne bude nazona oduzimanju djeteta, odluka e joj se dostaviti naknadno. (2) Odsutnost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne sprjeava provoenje ovrnih radnji. (3) Ako se ovrha provodi protiv osobe na koju se ne odnosi rjeenje o ovrsi, toj osobi e se predati rjeenje o ovrsi i zapisnik o oduzimanju djeteta. (4) Ako se ovrha provodi protiv osobe iz stavka 3. ovoga lanka ili protiv osobe koja nije nazona ovrnim radnjama, te e se radnje provesti u nazonosti dviju punoljetnih osoba. (5) O vremenu i mjestu poduzimanja ovrnih radnji radi oduzimanja djeteta sud e po pravilima o osobnoj dostavi obavijestiti roditelja ili drugu osobu kojoj treba predati dijete. Odgoda ovrhe lanak 519. (1) Sud moe odgoditi ovrhu ili ograniiti mjere ovrhe: 1. kad je u tijeku odluivanje povodom albe protiv prvostupanjske odluke, 2. kad je u tijeku postupak radi promjene odluke, 3. kad se djetetu nalae struni razgovor. (2) Sud moe odgoditi ovrhu u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka samo ako se time bitno ne ugroavaju osobni i drugi vani interesi djece. 3. Ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom Mjesna nadlenost lanak 520. Za odluivanje i provoenje ovrhe radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom mjesno je nadlean, osim suda koji je ope mjesno nadlean za stranku protiv koje se ovrha provodi, odnosno za dijete i sud koji je ope mjesno nadlean za stranku koja zahtijeva ovrhu. Osnove za odreivanje ovrhe i stranke u postupku lanak 521. (1) Ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom moe se provesti na temelju: 1. plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili drugog sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom koji su odobreni od strane suda ili 2. odluke suda, odnosno privremene mjere o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom. (2) Stranke u postupku ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka su roditelji, dijete i druge osobe koje na temelju ovrne isprave imaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. Roite lanak 522. (1) Sud e prije donoenja rjeenja o ovrsi zakazati roite na kojemu e osobno sasluati

143

stranke kako bi utvrdio injenice i ocijenio sve okolnosti, a ako je to potrebno razgovarat e i s djetetom starijim od etrnaest godina, odnosno utvrditi miljenje djeteta mlaeg od etrnaest godina sukladno lanku 360. ovoga Zakona. (2) Sud moe nakon to saslua stranke i s obzirom na okolnosti sluaja odgoditi ovrhu za 30 dana te naloiti struni razgovor s djetetom ili naloiti strankama da pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije radi sporazumnog rjeavanja spora, a ako je to potrebno moe posebnom odlukom detaljnije precizirati ostvarivanje osobnih odnosa za vrijeme trajanja strunog razgovora ili obiteljske medijacije. (3) Sud nee postupiti prema stavku 2. ovoga lanka ako je obiteljska medijacija prethodno bila pokuana i neuspjena ili ako je nuno urno postupanje. Sredstva ovrhe lanak 523. (1) Sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti sluaja, odrediti ovrhu izricanjem i provoenjem: 2. novanih kazni do 30.000 kuna ili 3. zatvorskih kazni u trajanju od 1 dana do 6 mjeseci. (2) Sud s obzirom na okolnosti sluaja procjenjuje koje e od sredstava ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka odrediti. (3) U prijedlogu za ovrhu ne mora biti oznaeno sredstvo ovrhe, a ako je oznaeno, sud nije vezan prijedlogom stranke. Odgoda ovrhe lanak 524. (1) Sud moe odgoditi ovrhu ili ograniiti mjere ovrhe: 1. kad je u tijeku odluivanje povodom albe protiv prvostupanjske odluke, 2. kad je u tijeku postupak radi promjene odluke, 3. kad se djetetu nalae struni razgovor ili se provodi obiteljska medijacija. (2) Sud moe odgoditi ovrhu u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka samo ako se time bitno ne ugroavaju osobni i drugi vani interesi djece. Protivljenje djeteta lanak 525. (1) Sud moe s obzirom na okolnosti sluaja tijekom postupka ovrhe dijete uputiti na struni razgovor. (2) Protivi li se dijete starije od etrnaest godina ostvarivanju osobnih odnosa s roditeljem i nakon razgovara sa strunom osobom prema uputi suda prijedlog za ovrhu e se odbiti. 4. Ovrha radi uzdravanja djeteta Mjesna nadlenost lanak 526. Za odreivanje ovrhe i za provoenje ovrhe radi ostvarivanja uzdravanja iz plae ili drugih stalnih novanih primanja ovrenika mjesno je nadlean, osim suda koji je ope mjesno nadlean za ovrenika, i sud koji je ope mjesno nadlean za poslodavca koji isplauje plau, odnosno za isplatitelja drugih stalnih novanih primanja te sud koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je donesena ovrna isprava.

144

Pokretanje postupka lanak 527. (1) Ovrha radi uzdravanja odreuje se i provodi na prijedlog djeteta. (2) Centar za socijalnu skrb duan je traiti ovrhu uzdravanja na temelju odluke o uzdravanju djeteta donesene u postupku u kojem je zastupao dijete. Predmet ovrhe lanak 528. Ovrha na plai i drugom stalnom novanom primanju roditelja za uzdravanje djeteta provest e se prije ovrhe radi naplate svih drugih trabina na tim primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka.

V. POSEBNI POSTUPCI OSIGURANJA Posebni postupci osiguranja lanak 529. (1) Ovim Zakonom propisani su posebni postupci osiguranja u kojima sud odluuje o: 1. privremenoj mjeri s kojim e roditeljem dijete stanovati, prebivalitu djeteta i ostvarivanju osobnih odnosima s djetetom, 2. privremenoj mjeri radi uzdravanja. (2) Privremene mjere iz stavka 1. ovoga lanka mogu se odrediti prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odluuje o odnosu koji se privremenom mjerom osigurava, kao i za njegovog trajanja. 1. Ope odredbe Mjesna nadlenost lanak 530. (1) Za donoenje privremene mjere mjesno je nadlean sud koji je nadlean za odluivanje o odnosu koji se privremenom mjerom osigurava. (2) U hitnim sluajevima privremenu mjeru moe donijeti i onaj sud na ijem je podruju nastala potreba za donoenje privremene mjere ili na ijem podruju se nalazi osoba ili stvar na koju e se privremene mjere odnositi. (3) Sud iz stavka 2. ovoga lanka ustupit e predmet sudu koji je nadlean prema stavku 1. ovoga lanka. (4) Privremenu mjeru sud moe po slubenoj dunosti odrediti u svakom postupku koji je u tijeku, a u kojem se prema odredbama ovog Zakona odluuje o pravima i dobrobiti djeteta. Odluivanje o privremenoj mjeri lanak 531. (1) Sud moe o privremenoj mjeri odluiti bez usmene rasprave.

145

(2) Radnje koje su poduzete u postupku radi izricanja privremene mjere nee se ponovno provoditi u postupku, osim ako se ne oekuje utvrivanje novih injenica. Opravdanje privremene mjere pokretanjem postupka lanak 532. (1) Ako je izreena privremena mjera prije pokretanja postupka u kojem se odluuje o odnosu koji se osigurava, sud e uputiti stranku da u roku koji ne smije biti dulji od tri mjeseca opravda privremenu mjeru pokretanjem postupka. (2) Ako stranka u roku kojeg sud odredi ne pokrene postupak iz stavka 1. ovoga lanka sud e donijeti rjeenje o ukidanju privremene mjere. Ovrnost privremene mjere lanak 533. (1) Sud moe u sluajevima postojanja obiteljskog nasilja ili u sluaju drugih oteavajuih okolnosti dopustiti ovrhu privremene mjere i prije dostave odluke suprotnoj strani. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka odluka o privremenoj mjeri je ovrna danom donoenja. Izmjena ili ukidanje privremene mjere lanak 534. (1) Sud moe privremenu mjeru izmijeniti ili ukinuti na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti ako ju je po slubenoj dunosti ovlaten izrei. (2) Za izmjenu privremene mjere nadlean je sud koji je donio odluku, osim ako je predmet ustupljen drugom sudu. (3) Ako se predmet o privremenoj mjeri nalazi pred albenim sudom tada nije doputena izmjena ili ukidanje pobijane odluke suda prvog stupnja. (4) Sud e donijeti rjeenje o ukidanju privremene mjere: 1. ako stranka u roku od tri mjeseca ne pokrene postupak o odnosu koji se privremenom mjerom osigurava, 2. ako se zahtjev za odluivanje o odnosu koji se osigurava povue ili odbaci, 3. kada je postupak o odnosu koji se mjerom osigurava pravomono okonan. Pravo na albu lanak 535. alba protiv odluke o privremenoj mjeri ne odgaa ovrhu. 2. Privremena mjera s kojim e roditeljem dijete stanovati, prebivalitu djeteta i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom Odluivanje o privremenoj mjeri lanak 536.

146

(1) Ako u stvarima u vezi s osobnim pravima djeteta koje se odnose na prebivalite djeteta, odnosno mjesto stanovanja djeteta i ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom nije mogue postii sporazum sud moe o tome izrei privremenu mjeru. (2) Sud e uzimajui u obzir okolnosti sluaja izrei po slubenoj dunosti privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga lanka ili privremenu mjeru zabrane ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom kad: 1. naloi strankama da pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije ili 2. kad naloi izradu strune procjene i miljenja, odnosno vjetaenja. (3) U postupcima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka obavezno je utvrivanje miljenja djeteta sukladno lanku 360. ovoga Zakona, stranaka i centra za socijalnu skrb.

3. Privremena mjera radi uzdravanja djeteta Pokretanje postupka lanak 537. (1) Privremenu mjeru radi uzdravanja djeteta sud e, ako za to postoji potreba, odrediti po slubenoj dunosti. (2) Centar za socijalnu skrb moe podnijeti prijedlog za donoenje privremene mjere radi uzdravanja kad je prema odredbama ovoga Zakona ovlaten podnijeti prijedlog za ovrhu. Pretpostavke za odreivanje privremene mjere lanak 538. (1) Smatra se da postoji opasnost za osobne ili druge vane interese predlagatelja osiguranja ako se mjere osiguranja uzdravanja odreuju u korist djeteta, osim ako se trabina odnosi na dio uzdravanja u poveanom iznosu u skladu s poveanim mogunostima pojedinog roditelja. (2) Kad se privremena mjera radi uzdravanja odreuje u parnici radi utvrivanja oinstva, predlagatelj osiguranja treba uiniti vjerojatnim da je osoba protiv koje se mjera odreuje roditelj djeteta. Odreivanje privremene mjere lanak 539. (1) U postupcima u kojima se odluuje o uzdravanju djeteta sud je duan ve na pripremnom roitu ili prvom roitu za glavnu raspravu, nakon to strankama omogui da se o tome izjasne, odnosno, ako to okolnosti sluaja zahtijevaju, i prije toga, neovisno o tome je li se tuenik o tome mogao izjasniti, rjeenjem o privremenoj mjeri naloiti tueniku da plaa zakonski minimum uzdravanja za dijete. (2) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka doputena je posebna alba. alba ne odgaa ovrhu. Izmjena i ukidanje privremene mjere lanak 540.

147

(1) Rjeenje o privremenoj mjeri radi uzdravanja djeteta sud moe ukinuti ili izmijeniti tijekom prvostupanjskoga postupka ako se izmjene okolnosti na temelju kojih je privremena mjera donesena. (2) U prvostupanjskoj presudi kojom e prihvatiti zahtjev za uzdravanje sud moe odluiti da alba protiv te presude u cijelosti ili djelomice ne odgaa ovrhu i u tom sluaju ukinuti rjeenje o privremenoj mjeri, odnosno moe odluiti da rjeenje o privremenoj mjeri ostane na snazi do njezine pravomonosti. Privremene mjere u postupku radi prestanka uzdravanja lanak 541. (1) U parnici radi prestanka uzdravanja sud moe na prijedlog tuitelja donijeti privremenu mjeru o zabrani naplate uzdravanja na temelju ovrne isprave kojom je ono odreeno do pravomonog okonanja spora. (2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka moe se odnositi samo na prisilne naplate pojedinih trabina za uzdravanje nastalih nakon dana podnoenja tube, s time da sud kao dan na koji se odnosi zabrana moe odrediti i koji kasniji dan. (3) Na temelju privremene mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud koji provodi ovrhu odreenu radi naplate trabine za uzdravanje na temelju ovrne isprave odgodit e na prijedlog tuitelja ovrhu do pravomonog dovretka parninog postupka pokrenutog tubom radi prestanka uzdravanja, odnosno do ukidanja privremene mjere prije toga, i to samo radi naplate pojedinih trabina na koje se zabrana iz privremene mjere odnosi. Privremene mjere u postupku radi smanjenja uzdravanja lanak 542. (1) U parnici radi smanjenja uzdravanja sud moe na prijedlog tuitelja donijeti privremenu mjeru o zabrani naplate odreenog dijela uzdravanja na temelju ovrne isprave kojom je ono odreeno do pravomonog okonanja spora. (2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka moe odnositi samo na prisilne naplate pojedinih trabina za uzdravanje nastalih nakon dana podnoenja tube, s time da sud kao dan na koji se odnosi zabrana moe odrediti i koji kasniji dan. (3) Na temelju privremene mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud koji provodi ovrhu odreenu radi naplate trabine za uzdravanje na temelju ovrne isprave odgodit e djelomino na prijedlog tuitelja ovrhu do pravomonog dovretka parninog postupka pokrenutog tubom radi smanjenja uzdravanja, odnosno do ukidanja privremene mjere prije toga, i to samo radi naplate dijelova pojedinih trabina na koje se zabrana iz privremene mjere odnosi. Privremene mjere u postupku radi poveanja uzdravanja lanak 543. U parnici radi poveanja uzdravanja sud moe na zahtjev tuitelja donijeti privremenu mjeru radi plaanja poveanog iznosa uzdravanja.

148

Deveti dio PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 544. (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana poetka primjene ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (2) Danom primjene ovoga Zakona ne mijenjaju se prava i dunosti steena prema prijanjim propisima. lanak 545. (1) Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se primjenom odredbi Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11). (2) Ako poslije dana poetka primjene ovoga Zakona bude ponitena ili ukinuta prvostupanjska odluka iz stavka 1. ovoga lanka, tijekom daljnjeg postupka primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11). (3) Postupci pokrenuti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona provest e se primjenom ovoga Zakona. lanak 546. Postupci o imovinskim odnosima branih i izvanbranih drugova pokrenuti prije dana poetka primjene ovoga Zakona, dovrit e se prema odredbama zakona po kojem su pokrenuti. lanak 547. (1) Na utvrivanje majinstva djeteta roenog prije stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe iz lanka 71., lanka 72. stavka 1., lanka 73. i lanka 74. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) u dijelu u kojem se odnose na utvrivanje majinstva. (2) Na majinstvo djeteta iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se odredba iz lanka 59. ovoga Zakona. lanak 548. (1) Na osporavanje oinstva djeteta roenog prije stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe iz lanka 79. i lanka 81. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11). (2) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se odredbe iz lanka 401. i 404. ovoga Zakona. lanak 549. Iznimno od lanka 545. stavka 1. ovoga Zakona u izvanparninim postupcima u kojima prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena prvostupanjska odluka suda primjenjivat

149

e se odredbe iz lanka 447. i 448. Ovoga Zakona kojima se ureuje revizija i prijedlog za preinaku odluke. lanak 550. Iznimno od lanka 545. stavka 1. ovoga Zakona postupci radi lienja i vraanja poslovne sposobnosti pokrenuti prije poetka primjene ovoga Zakona dovrit e se prema odredbama ovoga Zakona. lanak 551. (1) Odluke o lienju poslovne sposobnosti donesene prema prijanjim propisima Republike Hrvatske preispitat e se u izvanparninom postupku radi vraanja poslovne sposobnosti iz lanka 502. i 503. ovoga Zakona u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Centar za socijalnu skrb prebivalita tienika duan je pokrenuti postupak iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Trokovi postupka iz stavka 1. ovoga lanka terete dravni proraun. lanak 552. (1) Ministar nadlean za poslove pravosua donijeti e propise iz, , lanka 314. stavak 5., lanka 343 i lanka 352. stavak 4. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi donijet e propise iz lanka 107. stavak 3., lanka 125. stavak 5., lanka 131. stavak 3., lanka 204. stavak 7., lanka 205. stavak 2., lanka 217. stavak 6., lanka 236. stavak 8., lanka 240. stavak 4., lanka 264. stavak 2., lanka 280., lanka 343, lanka 344. i lanka 516. stavak 2.. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 553. Do donoenja propisa iz lanka 552. ovoga Zakona primjenjivat e se: Pravilnik o osnovnim elementima koje mora sadravati struno miljenje u postupku posredovanja prije razvoda braka (Narodne novine, broj 32/05), Pravilnik o visini iznos i nainu isplate naknade za skrbnika (Narodne novine, broj 32/05), Pravilnik o nainu voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za socijalnu skrb u podruju braka i odnosa u braku (Narodne novine, broj 32/05), Pravilnik o nainu voenja oevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbnitvom, nainu popisa i opisa njihove imovine te podnoenja i izvjea i polaganja rauna skrbnika Pravilnik o nainu voenja oevidnika i spisa predmeta o posvojenju (Narodne novine, 32/05), Pravilnik o visini iznosa i nainu isplate naknade za provoenje nadzora nad roditeljskom skrbi (Narodne novine, 32/05), Pravilnik o nainu voenja oevidnika sudskih odluka o uzdravanju i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb (Narodne novine, 32/05),

150

Pravilnik o nainu voenja oevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbnitvom, nainu popisa i opisa njihove imovine te podnoenja izvjea, polaganja rauna skrbnika (Narodne novine, broj 32/05).

lanak 554. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11), osim odredaba lanka 71., lanka 72. stavka 1., lanka 73., lanka 74.,a koje se o odnose na utvrivanje majinstva te lanka 79. i lanka 81. (2) lanak 352. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) ostaje na snazi do donoenja posebnog zakona kojim se ureuje privremeno uzdravanje te se primjenjuje u vezi s lankom 314. stavak 2. ovoga Zakona. lanak 555. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2014. Ovaj Zakon poet e se primjenjivati 1. srpnja 2014.