Panoptikum

Glagoljski brojevi
ubrinic Darko Z

Brojevi pisani glagoljicom javljaju se vec na Bas c anskoj ploc i koncem 11. st., gdje se spominje 12 apostola i 4 evandelista. U mnogobrojnim hrvatskim glagoljskim knjigama se dvanaest apostola pis e kao dva na dest apostolov, glagoljicom: dva e na dest apostolov, ili brojem: *e b*y* apostolov. Prema tome, brojevi se glagoljicom pis u onako kako se i izgovaraju. Znademo posve sigurno i za jedan glagoljski dokument Darovnica slavnoga Dragoslau stote va, pisan 1. sijec nja 1100. g. (da, tisuc godine!), u kojem se prvi put spominju gradic i Vrbnik i Dobrinj na otoku Krku, ali koji nam je ostao sac uvan u mnogo kasnijem prijepisu kurzivnom (rukopisnom) glagoljicom.

Naravno, datum i godina su pedantno zapisani glagoljskim brojevima. Zanimljiv je zapis Jurja iz Slavonije iz icama u danas oko 1400. g., rodenog u Brez njoj Sloveniji, koji je bio profesor na znamenitom sveuc ilis tu Sorbona u Parizu, i glagoljas . Juraj, poznat u literaturi kao George de Slavonie, ili George de Sorbone, ostavio nam je rukopise pisane glagoljicom koji se c uvaju u Toursu u Francuskoj, u kojima je svojim kolegama profesorima htio pokazati kako se pis u glagoljska slova, zajedno s odgovarajuc im nazivima i brojevnim vrijednostima, zatim glagoljas ki Oc enas , Zdravo Marijo, Vjerovanje. Ovi glagoljski rukopisi u Francuskoj nesumnjivo predstavljaju rudi-

A B V G D E 9 Z Y I

A (az) 1 B (buki) 2 V (vidi) 3 G (glagole) 4 D (dobro) 5 E (jest) 6 ivite) Z (z 7 (Z) (zelo) 8 Z (zemla) 9 ze) 10 I (i I (i) 20
11, 2001

, J K L M N O P R S T U

D, J (derv) 30 K (kako) 40 L (ljudi) 50 M (mislite) 60 N (nas ) 70 O (on) 80 P (pokoj) 90 R (rci) 100 S (slovo) 200 T (trdo) 300 U (uk) 400

F H Q C 6 ; =

F (frt) 500 H (hir) 600 (ot) 700 St, S c, C (s c a) 800 C (ci) 900 C (c rv) 1000 (s S a) 2000 poluglas (jer) Ja, Je (jat) Ju (jus) Je-je (jest-je)

35

mente glagoljas ke poc etnice koje su morale postojati u to vrijeme i ranije u Hrvatskoj, ali nam na z alost nisu ostale sac uvane. Prva poznata hrvatska djec ja poc etnica je glagoljas ka poc etnica, i potjec e iz 1527. g. Tiskana je u Veneciji, i predstavlja luksuzno izdanje c ak u europskim razmjerima. Sac uvana su samo c etiri primjerka, koji se nalaze u Bec u, New Yorku, Oxfordu i Petrogradu. Djeca su vec na prvoj stranici za vjez bu c itala npr. glagoljska slova ba, be, bi, bo, bu, itd., odakle je nastala rijec bubati. Za glagoljicu Juraj izric ito kaz e da je hrvatski alphabet istud alphabetum est charwaticum, a za Istru kaz e Istria eadem patria Charwati! Svojom knjigom Chateau de virginit e us ao je i u povijest francuske knjiz evnosti. U zadnjem retku Jurjeve tablice glagoljice koja se c uva u Toursu nalazimo njegov naziv tisutse, tj. tisuc e za glagoljske ), tj. od 1000. brojeve koje poc inju od (C Broj 2000 moz e se dakle pisati kao glagoljs ). U toj oznaci i danas ga rabi biskup ki (S dr. Mile Bogovic u svojem sluz benom znaku Gospic ko senjske biskupije, uspostavljene 2000. g. Kao s to je poznato, glagoljski (s ) dospio je kasnije iz glagoljice u c irilicu. Druga je moguc nost godinu 2000. pisati kao e f . Godina 2001. pisala bi se npr. kao e f e . U priloz enoj tablici glagoljska se slova sric u upravo onako kako to c ini Juraj iz Slavonije. Kao s to vidimo, hrvatska glagoljica ima ukupno toc no 33 slova, i posljednje slovo nije Jus kao s to nam c esto prikazuju tablice glagoljice, nego Jest-je (ovaj zadnji podatak dugujem g. Dariju Tikulinu iz Zadra). To potvrduju svi od ukupno 8 meni poznatih najstarijih hrvatskih glagoljskih abecedarija do 16. ki abecedarij st., ukljuc ujuc i i dva u Istri (Roc i Lovranski abecedarij). Brojevi su se u glagoljici zapisivali tako da se stavljao mali kvadratic ispred i iza slova, a c esto i vitica iznad slova. Tako c emo glagoljicom slovo i pisati kao , a broj 20 ekao e . Npr. broj 97 glagoljicom moz

mo zapisati kao e e , shvac ajuc i ga kao na iznimka od gore 90 + 7. Postoji jedna vaz opisanog nac ina pisanja brojeva glagoljicom, i to kod dvoznamenkastih brojeva od 11 do 19. Naime kod njih se najprije pis u znamenke jedinice, a zatim desetice, a ne obrnuto, kao inac e. Takav nac in pisanja je u vezi s nazivima dvoznamenkastih brojeva od 11 do 19: jedanaest, koji je nastao od starohrvatskog jedan na dest (tj. jedan na deset), dvanaest, nastao od dva na dest itd. Slic no se govori i u svim drugim slavenskim jezicima. Tako c emo npr. broj 11 glagoljicom zapisati kao e f (1 + 10, jedanaest, tj. jedan na dest), a ne kao f e , broj 12 kao e f (dvanaest, dva na dest, 2 + 10), broj 15 kao e f (5 + 10, petnaest, pet na dest).

*p* *

*a*y*

*y*a*

*b*y*

*d*y*

*b * ; * *b*; *a*

*i*

Vis e o pisanju brojeva glagoljicom nac i c ete u c lanku prof. Jasenke Durovic i Darka ubrinic Z a, Kako se glagoljicom pis u brojevi, objavljenom u Matki broj 6, 1993/94, odakle je preuzet manji dio gornjeg teksta, i u autorovoj knjizi Hrvatska glagoljica u izdanju poduzec a Element i HKD sv. Jeronima, 1996. O rac unalnoj pripremi glagoljskih fontova vidi c lanak TEX i METAFONT (malo o matematic koj tipografiji), objavljen u Matki broj 33, 2000. Ops iran prikaz objelodanjen je uc lanku Croatian fonts 1996. g., u c asopisu TUGboat specijaliziranom za TEX i METAFONT, koji izdaje AMS (American Mathematical Society), a dostupan je na web adresi www.tug.org/TUGboat/Articles/tb171/tb50zubr.pdf. Usput, od jednog dragog svec enika glagoljas a, vlc . g. Nikole Radic a s otoka Krka, doznao sam za vrlo zanimljiv nac in ruc nog mnoz enja, pogledajte nas zajednic ki c lanak Kako su rac unali nas i stari, -u broj 2, 1999. g. objavljen u to se starih hrvatskih naziva za brojeve S tic e, zanimljivim mi se c ini spomenuti poz ibenc natu c akavsku Aritmetiku S ana Mate Zoric ic a iz 1763., drugu po redu hrvatsku aritmetiku, koja je objavljena malo poslije kajkavske Arithmetike horvatszke Mihalja
11, 2001

36

 ilobod-Bols S ic a iz 1758. Naime, u svojoj knjizi Zoric ic razlikuje pojam hiljada (iglia. Doista, rijec hiljada, koja ada) od tisuc je grc koga podrijetla, ima kod njega znac enje 1000, dok tisuc a ima znac enje 1 000 000 ini se da je taj neobic (milijun)! C an podatak promakao nas im lingvistima, pa c ak i matematic arima. Nije mi poznato ima li kod nas jos takvih primjera. O spomenute prve dvije hrvatske aritmetike vidi c lanak akademika arka Dadic ilobodova i Zoric Z a S ic eva arit-u broj 10, 2001. metika, objavljen u g. Medu krasnim glagoljskim inicijalima u panoptikumu ovog broja -a vrlo mi se lijepim c ini glagoljski , koji je prije mnogo stoljec a stiliziran u obliku sove. To nije sluc ajno: glagoljski S sric e se kao slovo, a slovo ima znac enje rijec , logos, pa i mudrost. Osobito je efektan glagoljski krug iz znamenitog Drugog Novljanskog brevijara popa Martinca iz 1495. g., koji predstavlja tablicu za godis nji izrac un datuma crkvenih blagdana. Hrvatsko glagoljsko pismo pojavilo se i na Europskom matematic kom kongresu odrz anom srpnja 2000. g. u Barceloni u Katalo panjolska). Naime, kako je broj sudiniji (S u), onika kongresa bio vrlo velik (preko tisuc pruz ena je moguc nost da saz etci znanstvenih radova budu izvjes eni na velikim panoima. epulic Tako je prof. dr. Vladimir C prikaz svoga rada zapoc eo zaglavljem Traz ite, i nac i c ete (Mt 7,7), napisanom na latinskom, hrvatskom, ukrajinskom, grc kom i kineskom jeziku, i to redom na odgovarajuc im pismima: latinicom, glagoljicom, c irilicom, grc kim i kineskim pismom. Naravno, i ja sam se potrudio na svojem panou uvrstiti nekoliko glagoljskih slova. Bilo nam je simpatic no upoznati jednog mladog holandskog matematic ara koji je znao za glagoljsko pismo, i odgovarati na znatiz eljne upite sudionika konferencije, koji nisu uvijek bili samo matematic ki. Naravno, i drugi matematic ari su svoje panoe znali ukrasiti najrazlic itijim do-

datcima, npr. fotografijom grada odakle dolaze, svojom osobnom fotografijom (ponekad i u djec jim kolicima, jedan i s dudom to je konferenciji davalo osobit u ustima), s s arm. Zanimljivo je da je tijekom odrz avanja kongresa jedan trg u Barceloni dobio naziv Matematic ki trg. I jedna matematic ka doktorska disertacija protkana je tu i tamo glagoljskim slovima epulic disertacija prof. dr. Vladimira C a. Na svojim predavanjima za studente FER-a on i danas rabi glagoljski P kao oznaku pretpostavke. Na mojim predavnjima iz linearne algebre velik broj studenata FER-a nauc i glagoljski B, jer na njemu se ilustrira djelovanje operatora zakos enja. Neki studenti se na ispitu potpisuju glagoljicom, s to naravno samo dodatno povec ava moj oprez. Na inicijativu dekana Fakulteta elektrotehnike i rac unalstva prof. dr. Slavka Krajcara, u ulaznom fakultetskom prostoru i u njegovoj kancelariji izloz ene su lijepe tablice glagoljice. Nas poznati fizic ar prof. dr. Vladimir Paar ima na vratima svoga kabineta ime i prezime napisano latinicom i glagoljicom. Vrlo efektno glagoljsko e) uzeto je kao zas titni znak Naslovo Y (iz cionalne i sveuc ilis ne knjiz nice u Zagrebu, a moz e se vidjeti na prozorima i tepisima u knjiz nici. Koristim prigodu izraziti zahvalnost re-a na sugestiji da matematic ki padakciji kom stinoptikum bude ureden u glagoljas lu. Autor ovih redaka je od 2000. g. predsjednik Drus tva prijatelja glagoljice, i za epulic jedno s prof. dr. Vladimirom C em, taarem, jos od osnivanja drukoder matematic s tva 1993. g. vodi to drus tvo. Vis e podataka o glagoljici nac i c ete na web adresi www.hr/hrvatska/Croatia-HCS.html, kao i o raznim drugim temama. Usput, uc enike, uc itelje i nastavnike pozivljem da posjete matematic ke resurse za osnovne i srednje s kole na Internetu prikupljene na mojoj web stranici www.hr/darko/mat/matlink.html.
darko.zubrinic@fer.hr

11, 2001

37