1. Funkcije fizikalnog sloja telekom mreza? Fiziki sloj (eng.

Physical Layer) je prvi i najnii od sedam slojeva OSI modela ra narske mree. Prevodi kom nikacijske zah!jeve od sloja veze speci"ine operacije !ehnikim re#ajima$ !j. prevodi %i!ove "rejma odgovaraj &i kodiran elek!rini$ op!iki ili radio signal$ a po!om vr'i predaj $ kon!rol prenosa i prijem. Ovaj sloj se za razlik slojeva vi'ih nivoa po!p nos!i odnosi na hardver i sklad sa !im$ zad en je za !ri primarne " nkcije(

S!andardizacija komponen!i (adap!eri$ in!er"ejsi mrnih re#aja$ ka%lovi i konek!ori) )ain preds!avljanja poda!aka (mod lacija i kodiranje) i kon!rolne s!andarde. Signalizacija$ sinhronizacija signala$ predaja$ prijem i prenos medijem.

2. Koje medije za prenos podata pozanjete i koje su im prednosti i mane? Magnetni medijumi *edan od naje'&ih naina za prenos poda!aka sa jednog ra nara na dr gi sas!oji se !ome da se podaci pi' magne!n !rak ili izmjenjivi medij m (npr. na pisivi +,+)$ da se !raka ili diskovi "iziki dopreme do odredi'nog ra nara i da se podaci s njih i!aj !aj ra nar. Upredena parcija -akarna parica ja najs!ariji provodnik$ i danas se es!o koris!i za prenosnisko"rekven!nih signal. )isko "rekve!ni signali se nalaze opseg niih es!nos!i$ !ako da se %akarna parica naje'&e koris!i energe!ici$ za prenos govnog signalakroz !ele"onske linije$ za prenos m zikih signala od pojaala do zv nika$ n !ar samih re#aja i!d. Sam ka%l se sas!oji iz dve izolovane i predene %akarne ice..predena parica se moe koris!i!i za analogni i digi!alni prijenos. Koaksijalni kabl /oaksijalnim ka%elima (0ommon 0en!er 12ial) o%ez%ije# je se 'irina opsega "rekvencije do 34 56z i mog &e je vi'e prijenosnih s s!ava smjes!i!i na jedan medij. Koaksijalni kablovi: 7o je s!r k! ra 8 provodnika !ako da se "ormira spoljni provodnik a sredini cen!ralni provodnik. Ovi ka%lovi s mnogo koris!ili za vi'ekanaln !ele"onij na ve&im ras!ojanjima.7o je !zv.linijski prenos. ,i'ekanalni !ele"onski prenos se os!var je na princip "rekvencijske raspodjele kanala. Ovim ka%lom se o%ez%je# je ve&i %roj 7, signala (94:ak paak i vi'e) iz nekog cen!ra$ is!o !ako i analogni !ele"onski priklj ak$ digi!alni !ele"onski prilj ak i priklj ak na in!erne!. /oaksijalni ka%lovi s primjen na'li i lokalnim ra narskim mreama (de%eli i !ankikoaksijalni ka%lovi). Optiki kablo i Op!iko vlakno je !ransmisioni medij koji snano prodire !elekom nikacion mre zahvalj j &i niz prednos!i koje ima. ;Svje!los! se$ o%lik "o!ona$ prenosi kroz vlakno na !akav nain da pri !ome "o!oni ne zah!ijevaj pros!or. Prednos! ima z%og iz ze!nih svojs!ava prijenosa. Prednos! z%og neosje!ljivos!i na elek!rine i

magne!ne !jecaje . 0ijena ko'!anja je sve nia a po'!o se pola %rzo i lako pove&anje kapaci!e!a voda. !. "asto sluzi modulacija i kodiranje?

cijevi mog &e je

Pojam mod lacije podraz mijeva mijenjanje parame!ara pomo&nog signala ovisno o signal koji sadri in"ormacij . Pomo&ni signal naziva se jo' i val nosioc (carrier)$ a signal koji sadri in"ormacij !e vr'i promjen vala nosioca naziva se modulacijski signal. /ao rez l!a! mod lacije nas!aje signal koji zovemo mod lirani signal. Sklop kojem se o%avlja mod lacija naziva se modulator. /odiranje je jedan od najosnovnijih pojmova kako !eoriji$ !ako i praksi in"ormacijskih i kom nikacijskih !ehnologija. . !eoriji in"ormacija por ka se de"inira kao niz sim%ola oda%ranih iz a%ecede$ gdje je a%eceda konaan sk p elemen!arnih sim%ola. /odiranje je pos! pak dodjeljivanja kodnih rijeci (k<dova) sim%olima por ke. Svaka kodna rije se sas!oji od jednog ili vi'e sim%ola iz neke dr ge a%ecede. +akle$ kodiranjem se por ka (niz sim%ola) pre!vara niz kodnih rijei. #. Uloga data link la$er? Osnovna loga poda!kovnog sloja jes!e priprema pake!a mrenog sloja za prijenos preko mree i kon!rola pris! pa "izikim medijima. Poda!kovni sloj ili +a!a Link Layer osig rava sreds!va za razmjen poda!aka preko zajednikih lokalnih medija. +vije osnovne sl ge koje o%avlja poda!kovni sloj s ( Omog &ava gornjim slojevima OSI modela pris! pe medij pomo& razlii!ih !ehnika /on!roli'e naine kojima se podaci s!avljaj na mediji i kako &e se zima!i sa medija koris!e&i !ehnike kao '!o s =edia 1ccess 0on!rol (Pris! p prijenosnom medij ) i >rror de!ec!ion (O!krivanje gre'aka)

%. Koje mrezne topologije poznajete? 7opologija mree je raspored ili odnos izme# mrenih re#aja i vezama izme# njih. =rene !opologije mog %i!i pregledane na "izikoj razini i na logikoj razini !ako#er. Fizika !opologija je raspored vorova i "izikih veza izme# njih. Prikaz kako se koris!i medij (%akrena parica$ op!ika vlakna?) radi povezivanja !ih re#aja je "izika !opologija. Logika !opologija je nain na koji mrea prenosi okvire od jednog vora do sljede&eg. )aje'&i !ip logikih i "izikih !opologije koje se o%ino koris!e mreama s ( 7aka:!aka (poin! !o poin!) = l!i access Prs!enas!a

6. Objasniti kako funkcionise MAC protokol u WLAN u! /od @L1) mrea dr gaiji je "iziki sloj kao i =10 podsloj$ dok je LL0 podsloj iznad is!i i omog &ava da se razlii!e lokalne mree na is!i nain koris!e sa mrenim slojem koji i ne zna koja se vrs!a mree koris!i$ jer vijek do%ija poda!ke is!og "orma!a. Podaci @L1) mreama se prenose radio !alasima. Pro!okoli =10 podsloja za @L1) mree se zna!no razlik j z%og prijenosnog medija A radio prenos je mnogo sloeniji. B%og ogranienog dome!a$ sao%ra&aj se ne vidi svim dijelovima mree A pro%lem skrivene s!anice. Is!o !ako$ pos!oje&i sao%ra&aj se moe pogre'no pro! mai!i kao sme!nja za emi!ovanje kada se !o zais!a moe radi!i A pro%lem izloene s!anice. Ovaj pro%lem @L1) mreama se rje'ava p !em mehanizma koji se naziva 0S=1C01 (iz%jegavanje s dara) . . 0S=1 C iz%jegavanje s dara (0S=1 C 01)$ re#aj ispi! je medij ne %i li oio na njem signal : nosilac. 1ko je mediji slo%odan re#aj 'alje o%avijes! preko medija o svojoj namjeri da ga koris!i. .re#aj za!im 'alje poda!ke. 0S=1 C 01 odre# je sl ajni %acko"" pos! pak za sve vorove koje ekaj za prijenos. Prilik za slanje imaj im medij pos!ane slo%odan. Sl ajni %ack:o"" se dodjelj je vorovima i vjerova!no&a kolizije je minimalna. 1ko s!anica koja 'alje ne primi 10/ okvir ona ponovo 'alje !aj okvir. &. 'ta je (t)ernet i kako radi? >!herne! je porodica mrenih !ehnologija koje s de"inirane I>>> D48.8 i D48.E s!andardima. >!herne! s!andardi de"ini' !ehnologije i prvog i dr gog sloja. >!herne! pr a %ezkonekcijsk sl ge pred po!vrde primi!ka preko zajednikih medija koris!e&i 0S=1 C 0+ kao me!od pris! pa medij . 0S=1C0+ me!oda pris! pa medij moe se pri%lino o%jasni!i na sljede&i nain( Bamislimo da se sas!alo 9 do F lj di mranoj so%i i svako od njih eli ne'!o da kae. )aravno da ne&e svi is!o vrijeme pria!i$ nego &e osl 'kiva!i i eka!i na slo%odn prilik da ka svoje. 1ko dva ovjeka is!o vrijeme pon govori!i$nas!a! &e kolizija i o%ojica &e pres!a!i sa priom. 7ako je i mrei$ svaki ra nar &e eka!i dok kanal ne % de slo%odan da moe on sla!i poda!ke$a os!ali ra nari moraj eka!i$ ako dva ra nara is!o vrijeme pon sla!i nas!a! &e kolizija.

*. Objasniti +, protokol? IP$ '!o je kra!ica engleskog izraza "nternet #rotocol$ je mreni pro!okol za prijenos poda!aka kojeg koris!e izvori'na i odredi'na ra nala za spos!av poda!kovne kom nikacije preko ra nalne mree. Poda!ci IP mrei se 'alj %lokovima koji se nazivaj pake!i ili da!agrami. Speci"ino je da se prilikom slanja pake!a izme# izvori'!a i odredi'!a naprijed ne odre# je !oan p ! preko mree kojim &e poda!ci prije&i$ !e !om smisl govorimo o IP mrei kao o pake!skoj mrei.

IP pro!okol osig rava rela!ivno nepo zdan sl g prijenosa poda!aka na model sl ge koji se es!o naziva najboljom moguom (ili engleskom original best effort)$ '!o znai da nema go!ovo nikave garancije da &e poslani pake! ili da!agram zais!a i do&i do odredi'!a nakon '!o je poslan

$.%azlike izme&u "pv' i "pv6 "#v' preds!avlja G. verzij In!erne! Pro!okola (IP). IPvG koris!i E8:%i!ne adrese. "#v6 je osmi'ljen kao nasljednik sada'nje verzije IPvG. Ogranienja pro!okola verzije G po!i od njegove prvo%i!ne namjene i dizajna za jednos!avne aplikacije pop ! prijenosa poda!aka$ elek!ronike po'!e i rada na daljenom ra nar preko in!erne!skih pro!okola. Najva(nije promjene u odnosu na "#v' su ( ve&i adresni pros!or$ pojednos!avljenje "orma!a zaglavlja$ pro'irivos! osnovnog zaglavlja novim vrs!ama zaglavlja$ pojednos!avljeno smjeravanje$ kvali!e!a sl ge i sig rnosni mehanizmi na mrenom sloj . 1-..+, /.outing +nformation ,rotocol0 )ajpop larniji od 70P C IP pro!okola za r !iranje je Ho !ing In"orma!ion Pro!ocol (HIP). )jega karak!eri'e lahko&a kon"ig risanja i visoka zah!jevnos! res rsa. %"# je najs!ariji smjerivaki pro!okol koji se primjenj je na In!erne! . HIP je pro!okol r !iranja koji radi na %azi algori!ma daljenos!i vek!ora$ koji se koris!i n !ar neke L1) mree$ kako %i kreirao !a%ele za !vr#ivanje p !anje za r !ere a !oma!ski. Pripada klasi I5P pro!okola (In!erior 5a!eIay Pro!ocol). O%je verzije HIPv3 i HIPv8 se i danas koris!e$ ali se sma!raj zas!arjelim$ pa s zamjenjeni OSPF pro!ocolom ili IS:IS prokolom iz OSI arhi!ek! re. )).O*#+ protokol OSPF (Open Shor!es! Pa!h Firs!) je pro!okol za smjeravanja razvijen za IP mree. Ovaj ro !ing pro!okol je o!voren$ '!o znai da s njegove speci"ikacije javne. +e"iniran je HF0:om 8E8D (OSPFv8). /oris!i +ijks!ra SPF algori!am za pronalaenje najkra&eg p !a. OSPF radi hijerarhijski. )ajve&a jedinica hijerarhije je a !onomni s s!av. Iako je OSPF n !arnji smjerivaki pro!okol$ sposo%an je kom nicira!i s dr gim a !onomnim s s!avima. OSPF je link:s!a!e pro!okol koji zah!jeva slanje link:s!a!e o%avijes!i (LS1:s) os!alim ro !erima n !ar is!og hijerarhijskog pros!ora. /ako OSPF ro !eri sk pljaj in"ormacije$ koris!e SPF algori!am da izra naj najkra&i p ! do sljede&eg vora. OSPF je do%ar za srednje i velike mree$ minimalno op!ere& je mre $ omog &ava prak!iki neogranien ras! mree. ),.-.,. #%O/O0OL J.89 de"inira s elje PS+) i korisnika. )aglasak je %io na rje'avanj pro%lema pogre'aka prijenos $ koje s %ile es!e z%og oslanjanja na pos!oje&e$ es!o s!are %akrene vodove$ podlone sme!njama i kvarovima. J.89 de"inira i adresiranje hijerarhijskog !ipa$ vrlo slino !ele"onskom.

J.89 mree se %aziraj na !zv. packe!:sIi!ching . Packe!:sIi!ching je me!oda kom nikacije n !ar mree koja gr pira sve poda!ke %lokove odre#ene veliine$ !i %lokovi poda!aka se nazivaj pake!i. 0ilj J.89 pro!okola je op!imizira!i kapaci!e! kanala digi!alnim !elekom nikacijskim mreama kao '!o s ra narske mree i minimaliziranje la!encije prijenosa (vremena koje je po!re%no da podaci pro# kroz mre ). 1!. "asto sluzi 12,3 a zasto U4,? 70P i .+P s dva dominan!na pro!okola !ranspor!nom sloj . O%a se oslanjaj na IP kao mreni sloj. 70P o%ez%e# je po zdan !ok poda!aka$ i pored !oga '!o se oslanja na IP pro!okol koji nema za'!i!ne mehanizme ove vrs!e. On o%avlja dijeljenje poda!aka koje do%ija od aplikacija (sloj iznad) dijelove pogodne za pakovanje pake!e na mrenom sloj (sloj ispod)$ 'alje po!vrde o prijem pake!a$ i o%avlja ponovno slanje sl aj is!eka pode'enog vremenskog perioda$ kako %i svi posla!i podaci sig rno s!igli na odredi'!e. B%og !oga '!o on o%ez%e# je sig ran !ok poda!aka$ o !ome se ne mora misli!i na aplika!ivnom nivo . .+P sa dr ge s!rane je mnogo jednos!avniji. On pros!o 'alje pake!e poda!aka (!zv. da!agrame) sa jednog ra nara na dr gi$ %ez ikakve garancije da &e podaci s!i&i. Svaka even! alna po zdanos! se mora doda!i na nivo aplikacije.

1#. 'ta je .1,3 a sta .'5,? H7P (Heal:!ime 7ranspor! Pro!ocol) je pro!okol !emeljen na IP: i osig rava podr'k za prijenos s!varno:vremenskih poda!aka (a dio i video). .sl ge koje pr a H7P s vremenska rekons!r kcija$ o!krivanje izg %ljenih pake!a$ sig rnos! i iden!i"ikacija sadraja. H7P je primarno s!voren za vi'eodredi'ni (m l!icas!) prijenos s!varno: vremenskih poda!aka$ ali moe se koris!i!i i za pojedinani ( nicas!) prijenos. HS,P je mreni pro!okol koji vr'i rezervacij res rsa. 7ako#er moemo re&i da je HS,P (Heso rce HeSer,a!ion Pro!ocol) mreni pro!okol koji omog &ava prijamnoj s!rani da za!rai odre#en kvali!e! sl ge s kraja na kraj za njegov !ok poda!aka. Rad ovog protokola se temelji na obradi Path i Resev poruka za uspostavu i odravanje rezervacije takoer i na periodinoj transmisiji. Za uspostavu staze slui Path, a Resv za rezervaciju du staze. Path poruke generiraju poiljatelji koje nose in ormaciju o speci ikaciji toka poiljatelja. Primatelji prenose Resv poruke nazad prema poiljateljima izvode rezervaciju resursa. 1%. Objasniti )ttp3 email i ftp protokol? 1//# 213per/e4t /ransfer #rotocol5 Pro!okol 677P de"inira na koji nain Ie% klijen! (preglednik) !rai sadraje Ie% s!ranice od Ie% servera i na koji nain Ie% server dos!avlja sadraje Ie% s!ranice klijen! . Implemen!iran je sa dva podsis!ema$ od kojih se jednog naziva klijen!om a dr gog serverom. /ad korisnik zada preglednik .HL adres neke Ie% s!ranice)$ preglednik p & je por k :zah!jev odgovaraj &em server da m dos!avi sadraj koji se nalazi na !oj .HL adresi. @e% server prima ! por k :zah!jev i na nj odgovara$ pri em njegov odgovor sadri kopij !raene da!o!eke koja se nalazi na danoj .HL adresi. Iz

!ako do%ivenog sadraja$ preglednik pokre&e pos! pak !vor%e Ie% s!ranice na ekran korisnika. +/# 2file transfer protocol5 F7P Pro!okol je pro!okol aplikacijskog sloja 70PCIP:a koji de"ini'e prijenos da!o!eka izme# dva hos!a. +a %i mogao radi!i na lokalnom sis!em i pris! pa!i lokalnom sis!em da!o!eka$ korisnik se !re%a prijavi!i na !aj (lokalni) sis!em. Ba rad na daljenom sis!em $ korisnik !re%a %i!i regis!riran na !om ( daljenom) sis!em i prijavi!i se na !aj sis!em sa imenom i lozinkom. S!r k! r ra narske mrea i F7P sis!ema il s!rira slika. 16. 'ta je 47'3 a sta 482,? +omain )ame Sys!em (+)S) je s!rogo hijerarhijski dis!ri% irani sis!em kojem se prvens!veno nalaze in"ormacije o IP adresama i imenima ra nara (hos!name) na In!erne! . 7o sis!em koji va in"ormacije vezane za imena domena vid dis!ri% irane %aze poda!aka na mreama a realizovan je kao klijen!:server servis. +inamic 6os! 0on"ig ra!ion Pro!ocol (+60P) je In!erne! s!andardni pro!okol aplikacijskog sloja dizajniran da dinamiki alocira i dis!ri% ira IP adrese. +60P koris!i klijen!Cserver model operacije gdje klijen! pravi zah!jev od +60P servera za IP adres i os!ale kon"ig racione parame!re. 1&. U cemu je razlika izmedju '7M, i 'M1,? S)=P (Simple )e!Iork =anagemen! Pro!ocol) je razvijen za po!re%e pravljanja ak!ivnim mrenim re#ajima ra narskim mreama. )jegova " nkcija je prik pljanje i organiziranje primljenih in"ormacija o s!anj ra narske mree. S)=P pro!okol mrenom adminis!ra!or omog & je nadgledanje per"ormansi !e pronalaenje i rje'avanje mrenih pro%lema. Pro!okol S)=P je dio s s!ava za pravljanje mreom A )=S (eng. ne!Iork managemen! sys!em )=S). S=7P (Simple =ail 7rans"er Pro!ocol) speci"icira nain prijenosa por ka izme# dva ra nara. )jegova primarna " nkcija je da prijenos o%avi po zdano i inkovi!o. 1*. 'ta je '+,3 a sta ,O,? Session Ini!ia!ion Pro!ocol (SIP) je aplikacijski pro!okol . SIP je signalni pro!okol$ koji se 'iroko primjenj je za pravljane m l!imedijskim kom nikacijskim kao zv k ili video preko mrea koje koris!e IP. Ovaj pro!okol se koris!i za s!varanje$ mijenjanje i prekidanje pro!oka kom nikacija izme# dvije s!ranke ( nicas!) ili izme# vi'e s!ranaka (m l!icas!). POP (Pos! O""ice Pro!ocol) je in!erne! s!andard koji koris!e e:mail klijen!i kako %i dohva!ili por ke sa daljenog servera$ o%ino p !em 70PCIP veze. ,e&ina Ie%mail servisa podrava POPE pro!okol$ a me# njima s i 6o!mail$ 5mail i Kahoo =ail. Pos!oji prijedlog za razvijanje i POPG pro!okola koji %i popravio nedos!a!ke >:mail klijen!i koji koris!e POP pro!okol spoje se na server$ dohva!e por ke$ spreme ih na klijen!ovo ra nalo$ o%ri' ih sa servera i odjave se sa servera.

19. 'ta je kriptografija i koje su osno ne metode Kriptografije koriste u telekom mrezama? /rip!ogra"ija je na ka koja koris!i ma!ema!ik i ma!ema!ike me!ode za krip!iranje i dekrip!iranje poda!aka. /rip!ogra"ija nam omog &ava pohranjivanje ili !ranspor!iranje Losje!ljivih in"ormacijaL preko nesig rnih kom nikacijskih kanala %ilo !o kori'!enjem s!aromodnih pisama$ radio oda'iljaa ili dana'nje vrijeme in!erne!a. Op&eni!o danas pos!oje dvije vrs!e me!oda 'i"riranja. 7o s ( 3. me!oda sime!rinog 'i"riranja 8.me!oda asime!rinog 'i"riranja. =e!oda sime!rinog 'i"riranja koris!i jedins!veni klj . Od 3MNF. i pojave javnog klj a moemo govori!i i o me!odi asime!rinog 'i"riranja. Hazlika je !ome '!o ova me!oda koris!i dva odvojena klj a A javni i !ajni. *avni se koris!i za 'i"riranje$ a !ajni za de'i"riranje. 2-. U cemu je razlika izmedju 4(' i :('? +>S je sime!rian algori!am. +es je %lok 'i"ra '!o znai da algori!am krip! je poda!ke FG:%i!na %loka i koris!i FG:%i!ni klj . . realnos!i$ samo 9F %i!ova se koris!i za krip!ovanjeCdekrip!ovanje poda!aka gde preos!alih D %i!ova rade kao analogni. )apredni standard za ifrovanje (engl. Advanced Encryption Standard,AES). Ovaj me!od 'i"rovanja koris!i 38D%i!ni klj i radi nas 38D%i!nim %lokom poda!aka.. 1>S algori!am je mog &e pro'iri!i na po!re% klj a od 3M8 i 89F %i!a. Ba razlik od +>S:a i njegovih deriva!a$ 1>S nije "ormiran na Feis!el s!r k! ri. 21. 'ta je digitalni potpis i kako se koristi? +igi!alni po!pis (engl. digital signature) preds!avlja digi!aln verzij r nog po!pisa. /oris!i se za dokaz a !ors!va i omog &ava da dok men! koji se prenosi preko In!erne!a ima is! validnos! kao r no po!pisan dok men!. +a %ismo praksi koris!ili digi!alni po!pis imamo !ri mog &nos!i njegove izrade( 3. Programom koji omog & je izrad digi!alnog po!pisa (pop ! 5n P5). 8. Preko neke organizacije koja n di cer!i"ika!e. (pop ! ,eriSign$ 5lo%alSign ili 7haI!e na komercijalnoj ( glavnom) ili %espla!noj osnovi (rje#e). E. Od drave ovla'!ene organizacije$ pod ze&a$ ins!i! cija ili agencije. 22. 'ta je +,sec? Projeka! IP sig rnos!i. Projeka! IPsec o% hva!a i!av s!r k! r sas!avljen od vi'e razlii!ih sl ga$ algori!ama i nivoa gran larnos!i paralelnih procesa. . glavne sl ge spadaj sig rnos!$ in!egri!e! poda!aka i za'!i!a od napada ponavljanjem por ka. IPsec koris!i sig rnosno povezivanje (engl. security association, SA). SA je jednosmijerna veza izmeu
dve klune take koja ima svoj sigurnosni identifikator. U tehnikom smislu I sec ima dva glavna dijela. rvi o!isuje dva nova zaglavlja

koja se mogu dodati paketu za prenoenjc sigurnosnog identifikatora, podataka za provjeru integriteta i drugi informacija. "rugi dio, sigurnosni !rotokol
sigurnosni !rotokoli za rad sa #iframa na Internelu $engl. Internet Security Association ami %ey &anagement 'tocol. ISA%& ), slu(i za us!ostavljanje kljueva.

2!. Kako se osigura aju ;<:7 mreze? S!andard D48.33 propis je sig rnosni pro!okol pod imenom priva!nos! kao ka%lovskoj mrei (engl. )ired *+uivalent rivacy. )* ) na nivou sloja veze !odataka, %ao #to mu ime ka(e, taj !rotokol tre,a da ,e(inim lokalnim mre(ama !onudi o,ez,ijeenje jednako o,ez,jeenju lokalnih mre(a. /ada se ak!ivira sis!em sig rnos!i mree D48.33$ svaka s!anica do%ija !ajni klj koji dijeli s %aznom s!anicom. 2#. Kako se osigura a email? >:mail se osig rava kroz 'iroko kori'!en sis!em P5P i dr ga dva sis!ema( P>= i SC=I=>. P5P(engl. retty -ood rivacy, - ) o!javljen "##". potpun je paket za e-potu koji o!ez!je$uje privatnost, provjeru identiteta. digitalno potpisivanje i
kompilovanje sve u o!liku koji se la ko koristi. %&% ifruje podatke !lok ifrom zvanom me$unarodni algoritam za ifrovanje podataka (engl. 'nternational (ata Encryption Algoritam, '(EA), koji koristi ")*-!itne klju+eve.

Po'!a s po%olj'anom priva!no'& (engl. Privacy >nhanced =ail$ P>=)$ koja je razvijena kasnih osamdese!ih godina$ preds!avlja zvanian s!andard za In!erne! I opisana je e!iri HF0 dok men!a. /ao sis!em P5P$ i ovdje se svaka por ka 'i"r jeO jednokra!nim klj em koji se klj je por k . 2%. Uloga Fire=all>a i zastita od irusa?

FireIall preds!avlja mehanizam za'!i!e ra narskim mreama. 7o je so"!verski ili hardverski proizvod koji provjerava pake!e koji dolaze do njega i na osnov nije!ih pravila$ prop '!a ili od%ija !e pake!e. FireIall se o%ino nalazi na laz mre $ !j. izme# n !ra'nje i spolja'nje mree$ !ako da se cijelok pan sao%ra&aj mora odvija!i preko njega. 26. Kako se moze iz rsiti laziranje 47'>a? +)S spoo" (lairanje) napad svodi se na lairanje +)S zapisa$ kako %i se korisnika pre smjerilo na eljeni sadraj koji se nalazi na dr gom server . )aje'&e se koris!i svrh pre smjerenja korisnika na dr gi Ie% server$ koji &e za!im prikaza!i lan Ie% s!ranic i za%iljei!i sve korisnikove nose$ !e ih na !aj nain os!avi!i dos! pne po!encijalnom napada . Sam napad je mog &e izves!i na dva primarna naina$ odnosno =I!= napadom ili pre zimanjem +60P servisa. =I!= napadom napada pre smjerava sav korisnikov prome! kroz svoje ra nalo$ !e mijenja +)S response za eljene domene. 2&. Kako se rsi pro jera identiteta u telekom mrezama?

Provjera identiteta $engl. authentication) je tehnika !omo.u koje se !rovjerava da li je !artner zasnovane na #ifrovanju. +anas imamo( 3. Provjera identiteta pomo,u centra za distri!uiranje klju+eva 8. Provjera identiteta pomo+u ifrovanja javnim klju+em

s kojim se komunicira zaista ono #to tvrdi da jeste ili neki !revarant. rovjeriti identitet udaljenog !rocesa u !isustvu zlonamjernog, aktivnog korisnika veoma je te#ko i zahtjeva slo(ene !rotokole