Anali Gazi Husrevbegove 29-30

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke

Knjiga XXIX-XXX
Izdava:
Gazi Husrev-begova biblioteka
Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa Jahi
Redaktor i korektor:
Muhamed Mrahorovi
Lektor:
Tarik Jakubovi
Tehniki urednik:
Faruk pilja
Priprema:
GHB
tampa:
Nedib - Sarajevo
ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke
Knjiga XXIX-XXX
lanovi redakcije:
Enes PELIDIJA, Ismet BUATLI,
Mustafa JAHI, Aladin HUSI,
Asim ZUBEVI, Haso POPARA,
Osman LAVI
Sarajevo, 2009.
Haso Popara
TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUKOM
MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROIU
- PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD
Administrativno-policijsku slubu za vrijeme turske vlasti u Bosni
od 16. stoljea do uvoenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapeta-
na vrili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom
staleu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljea mutesellimi su
slubovali samo u veim mjestima kao to su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka,
Zvornik i Livno, a od 18. stoljea i u nekim manjim mjestima kao to su:
Foa, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom muselli-
ma, u 17. stoljeu je upotrebljavan i slubeni naziv kajmekam (zastupnik).
Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i slubenik koji je
u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su
redovno birani iz uglednih trgovakih i feudalnih porodica koje su uivale
vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile
adresirane na kadiju, janjiarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir
je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s poloaja i na njegovo mjesto
imenovati drugog. Sluba mutesellima prestajala je istoga asa kada i sluba
vezira. Mutesellimi su primali i izvravali naloge dobijene od vezira, odno-
sno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko:
skupljanja daa, utjerivanja dugova, privoenja optuenika sudu, zatvaranja
i putanja uhapenih, sprovoenja krivaca u Travnik, isljeivanja i ispitivanja
optuenih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvravanja smrtne
kazne, efileme, deloiranja, uvoenja u posjed, progona ekije, branih
sporova, opskrbe, popravki javnih graevina, rasprodaje ostavina, izdavanja
pasoa, pravne zatite interesa esnafa itd.
1
Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovakoj javno-
sti nekoliko dragocjenih podataka o banjalukom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreevljakovi, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje:
Kreevljakovi, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.
Haso Popara 6
Groiu prezentirao jedino Hamdija Kreevljakovi
2
, i to, pozivajui se na
dva objavljena rada
3
i jedan originalni dokumenat.
4
Kreevljakovi pie: Ali-
beg Groi. Iz jednog njegovog pisma to ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta
1719. krievakom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada
Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bia i da je to bio na
misto gospodina pae Osmanpae, vezira bosanskoga. U pismu preporuuje
Heisteru odobae Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Groi bio muteselim
vie bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Sluaj njegove
pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put
postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Groia prostirala
sve do Bia, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili
je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Groii su starinom hrvatski plemii.
R. Lopai pie 1890. godine: Plemia Jajania kasnije prozvanih Groia,
prea dananje grofovske grane Jelaia po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko
Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se poetkom osamnaestog
vijeka Vladislav Groi, tajnik patrijarha Arsenija ernojevia i pisac zname-
nitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim roakom
Alibegom Groiem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine.
Kreevljakovi na drugom mjestu
5
o Ali-begu Groiu pie: U Banjoj
Luci ubilo je vie Banjoluana muteselima Ali-bega Groia, neto poslije 28.
srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka
kazna: progon i ruenje kua. Ta murasela nije upuena banjolukom mutese-
limu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt
dosta zanimljivog sadraja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Dervia
Korkuta: Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske,
Arnaudije, Hadi Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-paine u gradu
Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedei i na osnovu asne zapovijedi
koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog ruenja i razaranja kua
2 Ibidem, str. 294.
3 Dr. F. Raki, Dopisi izmeu krajikih turskih i hrvatskih astnika, Starine
Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopai, Biha i bihaka
krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103.
4 Original murasele banjalukog kadije Muse koji se nalazio kod Kreevljakovia.
Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreevljakovievu zbirku dokumenata, i to dio
lino od njega 1956., a dio od Razije Kreevljakovi u periodu izmeu 1960. i 1961.
godine (v. Vodi kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str.
36).
5 Hamdija Kreevljakovi, Mutesellimi...o. c., str. 265.
Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu ... 7
i stanova i progonu i internaciji u Belgraddik (Konjic)
6
porodica zlikovaca po
imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin ejvana (Kejvan-oglu), Abdulah,
sin Hadi Jusufov (Hadi Jusuf-oglu) i Kolari, koji su poodavno ubili na prav-
di Boga Ali-bega Gro-oglu (Groia) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova
odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove ene i eljad. Treba da ene i
kunu eljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi!
4. dumad-ul-evvela 1153. . Od siromanog Muse, kadije
u gradu Banjoj Luci.
Zanimljivo je da Ali-bega Groia u svojim radovima, koji govore i o
Banjalukom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici
7
ni
kasniji historiari i istraivai.
8
Gdje je te godine bio i na kome se poloaju
nalazio, nisam mogao utvrditi. Budui da se njegovo ime ne spominje ni
meu uesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjednitvom
6 Ovdje nije rije o Konjicu nego o Glamou, koji se u osmansko doba zvao Biograd
ili Belgradik (v. Kreevljakovi, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U
osmanskim izvorima pod tim imenom Glamo se spominje sve do 1833. godine, kao
i u putopisima i pijunskim izvjetajima toga doba.
7 Omer Novljanin, Ahmed Hadinesimovi, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neo-
bjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadiosmanovi,
Zenica 1994.; Lavanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove pre-
veo, uvod i biljeke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981.
8 Hadihuseinovi Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.;
Kapetanovi-beg Ljubuak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint
izdanje 1989.; Babi Bogoslav, Proglas cara Karla III (VI) na bosansko puanstvo od
g. 1737., Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb,
1900.; Baagi-Redepai Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u
Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske
vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog
(Osmanskog) carstva, 3, prijevod i struna redakcija Nerkez Smailagi, Zagreb,
1979.; Hamdija Kreevljakovi, Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737., Narodna
uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handi, Bosanski namjesnik
Hekim-oglu Ali-paa Prilozi za orijentalnu lologiju jugoslovenskih naroda pod
turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handi, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni
institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Daja Mato, Banja Luka u putopisima
i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajli, Narodna pjesma o
boju pod Banjalukom 1737., Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel,
Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamovi Mustafa, Historija
Bonjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjaluki boj iz 1737- uzroci i posljedice,
Sarajevo, El-Kalem, 2003.
Haso Popara 8
Beir-pae engia
9
, moemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalukog
boja. Tome ide u prilog injenica da je u ljeto sljedee (1151/1738) godine
bio na poloaju muhafiza Banje Luke.
ALI-BEG GROI KAO MUHAFIZ BANJE LUKE
Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrev-
begovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica umii iz Banje Luke,
pronaao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Groia;
dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smjetaj vojske i jedan defter
o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva. Prva dva deftera sainio
je Mehmed, vrilac dunosti kadije u Banjoj Luci, a trei kadija Musa, dakle,
isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu, kojom se u svome
radu o mutesellimima sluio Hamdija Kreevljakovi. U prva dva dokumen-
ta Ali-beg se navodi kao muhafiz
10
, a u treem kao mutesellim grada Banje
Luke. Defter koji se u umiia zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci
vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27. rebiu-l-evvela 1151. (16.
jula 1738.) godine. Sainio ga je spomenuti Mehmed, u dogovoru s prvaci-
ma (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke
11
, a po nalogu (bujuruldiji)
bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-pae, koji trai da se, u cilju pobjede
islamske vojske nad neprijateljem, tatarskoj vojsci
12
osigura 1.000 grla brava,
9 Olesnicki Aleksije, Bosanska vojska pod zapovjednitvom Beir-pae engia u rusko-
turskom ratu 1737., Rad JAZU, knj. 269, Zagreb, 1940.
10 Muhaz, zapovjednik veeg utvrenog grada, a ponekad i cijele oblasti, u inu pae
sa dva tuga, a ponekad i sa tri. Bila je to nia funkcija od valije i odgovarala je rangu
sandakbega (v. Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku,
tree izdanje, Sarajevo, 1973., str. 469; Enes Pelidija, Banjaluki boj iz 1737- uzroci i
posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003., str. 463.).
11 .

12 Kao to se vidi tatarska vojska pod zapovjednitvom Mehmeda Giraj-hana stigla
je dosta kasno, kada je stvarni rat ve bio zavren. Prema Hameru, brojana snaga
tatarske vojske iznosila je 6.000, dok je prema Lavaninu brojala svega 3.000 vojnika.
Hekim-oglu Ali-paa je ovoj vojsci pridruio i neke bosanske i hercegovake ete
i formirao vojsku od 6.000 boraca koja je upuena preko Une i opustoila mjesta
Knezovu, Jasenovac i Dubicu (v. Handi, Bosanski namjesnik...o. c., str. 168-169).
Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni, gdje su se poe-
nili i zasnovali svoje porodice. U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje
porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika. Zanimljivo bi bilo provesti jedno opirnije
istraivanje i na tu temu napisati zaseban rad.
100 grla goveda, 150 inika
13
jema i smjetaj.
14
U defteru se, zatim, navodi
da su preko mubaira Ali-age, na asni sud pozvani vilajetski ajani, spahije,
seoski knezovi i mahal-bae, koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka
spomenutih roba razree na stanovnike kadiluka i da se mubairu Ali-agi
isplati 165 groa na ime hard-i baba, ohadar Ibrahim-agi 80 groa na ime
hard-i raha,
15
Husejin-agi 60 groa na ime hard-i raha, Ali-begu, muhafizu
Banje Luke, 30 groa na ime tahsilije, kadi-efendiji 150 groa i naib-efendiji
125 groa na ime hard-i deftera, mubairu Osman-begu, zaduenom za osi-
guranje smjetaja, 25 groa, posluzi 30 groa, pekarima po 6,5 groa i pisaru
20 groa na ime katibije, to ukupno iznosi 969,5 groa.
16
I drugi defter
17
, datiran 13. rebiu-l-ahira 1151. (2. augusta 1738.)
godine, sainio je spomenuti Mehmed, vrilac dunosti kadije u Banjoj
Luci.
18
I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. Za razliku od
prvog, u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska. I on je
sainjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-pae,
samo to su ovdje koliine vee. Ovdje je, naime, rije o nabavci 300 grla
goveda, 2.000 grla brava i dovoljne koliine hljeba, peksimeta i tjestenine
13 uplja mjera za ito, u raznim krajevima razne teine, a kod nas je obino vagala 80
oka (v. Abdullah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku, tree
zdanje, Sarajevo, 1973., str. 589-590).
14
...

...
15 Hard-i rah ( ) i hard-i bab ( ) su putni trokovi mubaira ili dizjedara,
tahsilija () je pristojba na inkasaciju, hard-i defter ( ) je pristojba koja
se plaala kadiji za izradu deftera, a katibija () pristojba koja se plaala pisaru
(v. Hamid Hadibegi, Dizja i hara, Prilozi za orijentalnu lologiju i istoriju
jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III-IV, 1952-1953., str. 55-135 i V,
1954-1955., str. 43-102).
16 Godine 1108/1696. novi kovani dukat (cedid ere altn), koji se uzimao kao pod-
loga za obraun dizje, imao je prometnu vrijednost od 300 aki ili 100 para (2 i
1/2
groa). Godine 1744. uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub, koji je tada imao
prometnu vrijednost od 110 para (2 i
3/4
groa). Vidi: Hamid Hadibegi, Dizja i
hara, Prilozi za orijentalnu lologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom
vladavinom, III-IV, 1952-1953., str. 95-95.
17 Defter se u umiia zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod
privremenim br. A-101.
18 .

Haso Popara 10
(humur), s preciznim podacima o nabavnoj cijeni, i to: 10 groa za odraslo
govee, 1 gro za brave od 3 godine, 30 para za brave od 2 godine i 20 para
za brave od 1 godine. U defteru se, zatim, navodi da e se taj iznos namiriti
iz dizje (glavarine) za 1152. hidretsku godinu (od 10. aprila 1739. do 29.
marta 1740.).
19
Na kraju oba deftera stoji da su uruena sadanjem muha-
fizu Banje Luke Ali-begu...
20
Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po
selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba.
21
POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA
UBIJENOG ALI-BEGA GROIA
Kao to je u gore spomenutoj muraseli banjalukog kadije Muse,
od 4. dumade-l-evvela 1153. godine navedeno, u Banjoj Luci je (prema
Kreevljakoviu, neto prije 28. srpnja 1740. godine), vie Banjaluana ubilo
mutesellima Ali-bega Groia. Prema originalnom defteru o popisu i podjeli
ostavine iza ubijenog Ali-bega Groia,
22
ovo ubistvo je moralo biti izvreno
znatno ranije. U njemu se, naime, jasno navodi da ga je sainio kadija Musa 8.
safera 1153. (5. maja 1740.) godine, dakle, gotovo tri mjeseca prije nego to
je izdao muraselu. Moemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvr-
eni neposredno nakon njegova ubistva, jer se po starom islamskom obiaju
popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo to prije.

Tako su, npr., popis
i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Denetia
(um. 25. svibnja 1777. godine), obavljeni etiri dana poslije njegove smrti.
23

Budui da je ovaj popis slian inventaru jednog dobro snabdjevenog etno-
grafskog muzeja i da sadri mnotvo znaajnih imena iz vojnog, politikog,
ekonomskog, vjerskog i kulturnog ivota Banje Luke i ire Bosanske krajine
od 1738. do 1740. godine i da bi mogao biti interesantan, kako za histori-
19

...
20 ...
21 Budui da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora, u ovome radu
emo ga izostaviti.
22 Dokumenat se u umiia zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi
pod privremenim br. A-4.
23 Hamdija Kreevljakovi, Denetii - prilog prouavanju feudalizma u Bosni i
Hercegovini, Radovi Naunog drutva NR Bosne i Hercegovine, br. II/1954., str.
110-163., knj. I, Sarajevo, 1954. godine.
are tako i za etnografe, donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom
jeziku.
24
Popis je sainjen na kvalitetnom debljem papiru, tamnobijele boje,
istonog porijekla, sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu), dimenzija
54 cm x 79 cm.
On (Allah)
Nedavno je ubijen hadi Ali-beg, sin Dur-Alije, sina Abdulmennanova,
koji je bio nastanjen u Carevoj mahali, u Novoj tvravi, u gradu Banjoj Luci,
postojbini gazija i mudahida. Njegovi jedini nasljednici su: ene Meva-
kadun, ki Mustafe, i Hatida, ki Murteze, maloljetni sin Omer, punoljet-
ne keri: Aia, Ummi Kulsum, Merjem i Hatida te maloljetna ki Emina.
Nakon to su na ovaj asni erijatski sud doli: staratelj dvoje maloljetnih,
spomenute majke Meva-kadun i Hatida i ostali nasljednici, zatraili su
da se, po erijatskim propisima, popie i na javnoj drabi na carskoj pijaci
rasproda njegova ostavina te meu nasljednicima podijele njima pripadajui
dijelovi. U tom smislu sainjen je sljedei popis (defter). Napisano 8. safera
1153. (5. maja 1740.) godine. ( -

).
24 Prijevod je uraen po uzoru na, kod nas, objavljene prijevode slinih dokumenata
(v. Raid Hajdarovi, Zaostavtina iza Munib-ef. Gloe, mutevelije i dabije Gazi
Husrev-begova vakufa, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knj. II-III, Sarajevo,
1974., str. 193-224; Hamdija Kreevljakovi, Ostavina iza Smail-bega Denetia
po popisu od 21. reb. II 1191. /29. V 1977. godine, Izabrana djela I, str. 361-368;
Dervi Buturovi, Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva, Prilozi za ori-
jentalnu lologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, VI-VII,
1956-1957., str. 193-258 i H. Kreevljakovi i D. M. Korkut, Popis ostavine iza
Hadi Hasenage Kolandi iz Travnika, Travnik u prolosti, 1464-1878., Travnik,
1961., str. 143.-146.). Radi boljeg pregleda, svaku stavku sam u zagradi oznaio red-
nim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku. Redove
dokumenta sam dodatno oznaio brojevima od 1 do 64, a zbirnu vrijednost pozicija
svakoga reda dao odvojeno, sa strane, kao to je crvenim slovima naznaeno u ori-
ginalu. Popis je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu oznaenom sa (A-Aktiva)
naveden je popis cjelokupne ostavine i potraivanja od drugih strana (ukupno 371
pozicija), a u dijelu oznaenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema
drugim stranama (ukupno 57 pozicija).
Haso Popara 12
(A - Aktiva) Aki
1
(1) Mushaf-i erif ( ), 680; (2) Enam-i erif ( ),
800; (3) Milj kua s konakom za goste (haridija) i sobama za
porodicu (dahilija) sa malom baom u mahali Arnaudija (
), 43.320; (4) Velika baa
ispred spomenute kue ( ), 35.500; (5)
Druge milj kue s konakom za goste i sobama za porodicu
u Tvravi ( ), 12.360; (6) Bijela
kesa s bijelim akama ( ), 48.390.
Ukupno 1-6: ......................................................................................... 141.050
2
(7) Ponovo kesa s bijelim akama ( ),
13.290; (8) Ponovo kesa s bijelim akama (
), 1.882; (9) Crvena kesa sa zindirli dukatima,
madarijama i findik alltuni dukatima, pomijeanim s akama
( ), 720.000;
(10) Ponovo kesa s dinarima ( ), 18.700;
(11) Nov saruk ( ), 1.105; (12) Par malih jastuka od ohe
( ), 581; (13) Bijeli ulah (
), 54.
Ukupno 7-13: ...................................................................................... 755.612
3
(14) Ponovo rabljeni saruk ( ), 1.040; (15)
Dolama od poljske ohe ( ), 1.520; (16) Par pua-
ka Bere ( ), 3.601; (17) Rabljena vezena haa
/lijepo vezeni pokriva kojim se pokriva sedlo i sapi konja/,
2 kom. (
), 620; (18) Srebreni pozlaeni

hajdari raht, komplet ( ), 13.200; (19)
Bijele gae, 2 kom. ( ), 401; (20) Veliki sanduk (
), 480; (21) Top bijelog tulbenta ( ), 3.000.
Ukupno 14-21: .................................................................................... 23.862
4
(22) Bijele zavjese, 2 topa ( ), 311; (23) urak
zelenkaste boje opiven krznom od zerdava /kune-zlatice/
( ), 14.500; (24) urak maslinaste boje od
nafe /potrbuine lisiine, kunovine i sl./ ( ), 3.600;
(25) Krzno od potrbuine, 2 kom. ( ), 2.710; (26).
Sitni komadi ohe ( ), 372; (27) Komadi krzna od
zerdava ( ), 1.300; (28) Rabljeni pojas ( ),
141; (29) Komplet kaika za hoaf ( ), 304.
Ukupno 22-29: ....................................................................................
23.238
23.248
5
(30) tapii uda od po 1 drame, 18 kom. x 60 (
), 1.080; (31) Sedada s one strane /tj. azijskog dijela Turske/
( ), 900; (32) Dva crvena makata /prekrivaa min-
derluka/ ( ), 2.000; (33) Veliki turkmenski ilim
( ), 3.010; (34) Bijeli araf ( ), 411; (35)
Komad crvenog beza ( ), 102; (36) Rabljeni jastuk
( ), 745; (37) Ponovo komad crvenog beza (
), 161; (38) Sre fanus /stakleni fenjer/ ( ), 80.
Ukupno 30-38: .................................................................................... 8.489
6
(39) Bakra, 10
1/2
oka x 440 (
), 4.620; (40)
Ponovo par jastuka ( ), 626; (41) Srebreni topuz
( ), 4.601; (42) Stakleni bardak ( ), 160; (43)
Porculanska asa ( ), 102; (44) Ponovo porculanski bar-
dak ( ), 81; (45) Ponovo par jastuka (
), 810; (46) Ruiasto ilte ( ), 815; (47) Jedek oha (
), 550; (48) Zelena oha, 21
1/2
arina x 360 (

), 7740. Ukupno 39-48: ..................................................... 20.105

7
(49) Crvena saja oha, 21 arin x 1060 (
), 22.260; (50) Terezija /vaga/ za zlato ( ),
480; (51) eljezni okov za noge ( ), 100; (52) Jular sa
konopcem za sapinjanje /konja/ ( ), 120; (53) Jedek
konjska oprema ( ), 661; (54) Uzengije od tua /mjedi,
mesinga/ ( ), 40; (55) Rabljeni kauk otvoreno zelene
boje ( ), 51; (56) Mahrama za ruke, 6 kom.
( ), 405; (57) Ponovo dva ulaha (

), 60. Ukupno 49-57: ........................................................................ 24.177
8
(58) Ponovo vezena haa ( ), 905; (59) Dva para
jastuka od kabaste ohe ( ), 1.120; (60) Nov
pokrovac za konja ( ), 1.266; (61) Kina kabanica
Haso Popara 14
od saja ohe sa srebrom izvezenom dolamom (
), 7.400; (62) Par malih jastuka od kabaste ohe (
), 205; (63) akire od kabastog sofa crvene
boje ( ), 336; (64) Rabljena anterija od alade
/basme sa uzdunim prugama/ ( ), 530; (65)
Ponovo rabljena anterija od alade ( ), 409.
Ukupno 58-65: ....................................................................................
12.171
12.131
9
(66) Ponovo rabljena haa ( ), 1.060; (67) Sablja
od crnog gvoa ( ), 420; (68) Srebreni topuz sa
srebrenom gadarom /sabljom s otricom s obje strane/ (
), 15.200; (69) Srebrena kumkuma sa rabljenom
mor kesmom ( ), 4.101; (70) erage
od sofa, vinjaste boje ( ), 1.961; (71) Ponovo 3
topa bijelog platna ( ), 4.000; (72) Sedada
s devet izvezenih mihrabluka ( ), 8.210;
(73) Sari platno za donje rublje, 4 topa ( ), 240;
(74) Tri komada peraeg kalup sapuna, ( ), 81.
Ukupno 66-74: .................................................................................... 35.273
10
(75) Durbin (), 140; (76) Nafe urak od ohe modrolju-
biaste boje ( ), 9.000; (77) Rabljeni saruk
( ), 250; (78) Ponovo kauk ( ), 40; (79) Dva
pozlaena tasa ( ), 265; (80) Mali alada ilim
( ), 500; (81) Ponovo par jastuka (
), 315; (82) Sedlo ukraeno sedefom ( ), 1.410;
(83) Ponovo porculanska asa ( ), 80; (84) Bijeli
papir ( ), 73; (85) Rabljeni jorgan ( ), 1.420.
Ukupno 75-85: .................................................................................... 13.493
11
(86) Jedan jastuk ( ), 330; (87) Mor saja oha, 9 arina
( ), 10.175; (88) Nove istanbulske izme (
), 500; (89) Nove mestve ( ), 250;
(90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima ( ), 340;
(91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja ( ),
1.240; (92) Komad jenieherskog beza ( ), 160; (93)
Tri para ador jastuka ( ), 1.362; (94) Bijelo
sade platno /tj. bez granica i ara/ ( ), 375.
Ukupno 86-94: ....................................................................................
14.732
14.722
12
(95) Ponovo srebrena gadara ( ), 3.620; (96) Dolama
od ohe boje pustinje ( ), 1.800; (97) Ponovo
rabljeni pokrovac za konja ( ), 931; (98)
Srebrena sablja sa srebrenim bendom ( ), 10.800;
(99) Ponovo srebreni bijeli raht ( ), 7.100;
(100) Ponovo kabare /enski pojas od kadife/ ukraen srebre-
nom tokom sa crvenim kamenom ( ),
5.150; (101) Bijeli sanduk ( ), 70; (102) erage od
mor sofa /kostrijeti angorske koze/ ( ), 1.200; (103)
Tri gulabdana /boie za ruinu vodu/ ( ), 600.
Ukupno 95-103: ................................................................................. 31.271
13
(104) Ponovo dva pozlaena tasa ( ), 200;
(105) Dva boaluka ( ), 500; (106) Kolan sa
topuzlukom ( ), 150; (107) Raht kesa sa endazom
( ), 30; (108) Kalpak sa obodom od zerdava /
kunovine/ ( ), 2.410; (109) Ponovo pozlaeni srebreni
raht ( ), 9.000; (110) Glava (grumen) eera
( ), 221; (111) Sepet-sanduk ( ), 33; (112)
Tabanda (pitolj) Brea, ( ), 160; (113) apkun
raht (... ), 2.400. Ukupno 104-113: ................................ 15.104
14
(114) Ponovo kaika ( ), 21; (115) Ponovo urak od
dilkave /krzna s vuijeg vrata/ zelenkaste boje (
), 8.250; (116) Duga puka ukraena sedefom (
), 3.600; (117) Ponovo duga puka ukraena sedefom (
), 2.615; (118) Ponovo taban /dio puke izmeu
kundaka i cijevi/ Bree ( ), 420; (119) Dva fieklu-
ka ( ), 210; (120) Svijenjak od tui /mjedi-mesinga/
( ), 420; (121) Bijela ekmeda ( ), 200; (122)
Dva katanca ( ), 40; (123) Kutija /posuda/ sa maslom
( ), 410; (124) Ponovo rabljena sedada ( ),
270. Ukupno 114-124: ...................................................................... 16.456
Haso Popara 16
15
(125) Janboli ebe ( ), 330; (126) Ponovo nova sed-
ada s one strane ( ), 1.600; (127) Ponovo
bijela sedada ( ), 200; (128) Bijeli petemalj (
), 131; (129) Ponovo svijenjak od tui ( ),
193; (130) Ponovo dva para jastuka ( ), 360;
(131) Ponovo dva bijela petemalja ( ), 131;
(132) Komad beza ( ), 160; (133) Alada pekir (
), 130; (134) Pozlaeni bakreni ibrik ( ), 400.
Ukupno 125-134: ............................................................................... 3.724
16
(135) Bakreni fenjer ( ), 420; (136) Ponovo mali bakreni
fenjer ( ), 101; (137) Pozlaeni bakreni leen
( ), 600; (138) Bakrena kumkuma ( ), 225;
(139) Ponovo bakra, 19 oka x 400 (
), 7.600;
(140) Bakreni tabak ( ), 225; (141) Bakrena tendera sa
tasovima, 5 oka x 400 (
), 2.000; (142)
Ponovo dva para jastuka ( ), 254; (143) Ponovo
par jastuka ( ), 680; (144) Jo jedan jastuk (
), 141.Ukupno 135-144: ........................................................... 12.246
17
(145) Ponovo sra bardak ( ), 171; (146)
Porculanski gulabdan /boica za ruinu vodu/ ( ),
120; (147) Ponovo sra bardak ( ), 40; (148)
Ponovo porculanska asa ( ), 205; (149) Ponovo
sra asa ( ), 40; (150) Mali porculanski tabak (
), 20; (151) Ponovo jorgan ( ), 1.420; (152)
Mali jastuk za naslanjanje lica ( ), 100; (153)
Ponovo jedan jastuk ( ), 270; (154) Tri buhurdara
/kadionice za ud/ ( ), 30; (155) Ponovo turkmenski
ilim ( ), 1.240. Ukupno 145-155: ........................... 3.656
18
(156) Crvena oha, 52 arina x 150 ( ),
7.800; (157) oha od skerleta zelene boje, 27 arina x 446 (
), 12.042; (158) Kahva, 8
1/2
oka x 455
(
), 3.867; (159) Ponovo eljezni okov za noge

( ), 141; (160) urak od krzna s lea zerdava, boje
vinje ( ), 14.500; (161) Rabljeni bini od ali
sofa, ( ), 1.000; (162) Par kubura (
), 740. Ukupno 156-162: ................................................................ 40.090
19
(163) Kesme rabljene crne ohe ( ), 1.001;
(164) Veliko ogledalo ( ), 181; (165) urak od zelene
ohe, opiven potrbuinom ( ), 9.000; (166)
Top alade, pembe /ruiaste/ boje ( ), 150; (167)
Komadi krzna od potrbuine i dilkave /koe sa vuijeg vrata/
( ), 1.301; (168) Ponovo rabljena sedada
( ), 300; (169) Crne koe, 4 kom. ( ),
321; (170) Par pozlaenih uzengija ( ), 700;
(171) Ponovo bakra, 16 oka x 300 (
),4.800.
Ukupno 163-171: ............................................................................... 17.754
20
(172) Kurun /olovna/ kumkuma ( ), 20; (173)
Ponovo par uzengija ( ), 510; (174) Opanci sa
kaievima ( ), 51; (175) Velika bakrena tendera sa
lengerom, 5 oka (
), 2.300; (176) Opet

jedna bakarlija ( ), 700; (177) Veliki bakreni leen
( ), 1.300; (178) Ponovo bakra, 12 oka x 310 (

), 7.130; (179) Bakreni kazan od 9
1/2
oka x 400 (

), 3.800; (180) Ponovo mali turkmenski ilim (

), 730; (181) Ponovo jedan jastuk ( ),
131. Ukupno 172-181: ...................................................................... 16.672
21
(182) Ponovo jorgan ( ), 612; (183) Kolan (), 30;
(184) Bijelo ebe ( ), 120; (185) oha plave boje, 41 arin
x 136 ( ), 5.576; (186) Ponovo kahve, 29
oka x 455 (
), 13.195; (187) Ponovo kahve, 2

oke x 455 (
), 910; (188) Dvije torbe od tav-

ljene koe ( ), 1.200; (189) Ponovo veliki turkmenski
ilim ( ), 2.200; (190) Ponovo dva turkmanska
ilima ( ), 2.000. Ukupno 182-190: ................
25.843
25.845
22
(191) Ponovo saruk od ama /amske tkanine/ ( ),
340; (192) Ponovo vezena haa ( ), 1.201; (193)
Haso Popara 18
Al-oha, 2
1/2
arina x 46 (
), 1.050; (194)
Ponovo nove papue ( ), 152; (195) Ponovo ak-
ire od al-sofa ( ), 760; (196) Ponovo vezena
haa-sedada ( ), 2.705; (197) Ponovo srebrena
sablja ( ), 4.020; (198) erage od al-sofa ( ),
2.000; (199) Komad ador-beza /botanije/ ( ), 190.
Ukupno 191-199: ............................................................................... 12.418
23
(200) Ponovo ogledalo ( ), 250; (201) Ponovo ador-
bez, 49 arina ( ), 1.040; (202) Rabljeni urak
od krzna sa nogu ( ), 6.000; (203) Ponovo
urak od ohe angorske koze sa potrbuinom, svijetle boje
( ), 6.660; (204) Komadi krzna od
nogu zerdava /kune/ ( ), 1.030; (205) Krzno
od lisice, 1 kom. ( ), 270; (206) Ponovo komad
krzna od nogu zerdava /kune/ ( ), 1.021.
Ukupno 200-206: ............................................................................... 16.271
24
(207) Komad krzna od nogu lisice ( ), 72;
(208) Ponovo dva komada crvenog makata (
), 1.000; (209) Ponovo sedlo ukraeno sedefom (
), 1.349; Rabljeni saja bini crvene boje (
), 1.720; (210) Ponovo sofra pekir od alade (
), 310; (211) Komad ohe, mor boje ( ), 541;
(212) Ponovo kolan ( ), 60; (213) Ponovo izme (
), 301; (214) Ponovo jedne izme ( ), 201.
Ukupno 207-214: ............................................................................... 5.554
25
(215) Kalup za mafi /vrstu slatkia/ ( ), 30; (216)
Ponovo sepet-sanduk ( ), 100; (217) Havan
od tui ( ), 600; (218) Fildana, 7 kom. ( ),
100; (219) Bakrenih zarfova, 2 kom. ( ), 71; (220)
Ponovo katanac ( ), 50; (221) Ponovo tas ( ),
121; (222) Ponovo sedefom ukraeno sedlo ( ),
4.001; (223) Ponovo novo, sedefom ukraeno sedlo (
), 3.300; (224) Ponovo jorgan ( ), 311.
Ukupno 215-224: ............................................................................... 8.684
26
(225) Ponovo jorgan ( ), 500; (226) Ponovo jorgan
( ), 621; (227) Ponovo bijelo ebe ( ), 181;
(228) Ponovo zelena oha od skerleta, 13 arina x 446 (
), 5.798; (229) Ponovo gvozdene
uzengije ( ), 52; (230) Ponovo gvozdene uzengije
( ), 51; (230a) Ponovo jedne uzengije ( ), 28
(231) Vranac-bejgir ( ), 8.100; (232) Rabljeni ador
( ), 5.100. Ukupno 225-232: ........................................... 20.431
27
(233) Ponovo rabljeni ador ( ), 2.070; (234)
Ponovo rabljeni ador ( ), 1.800; (235) Srebrena
kopa ( ), 1.000; (236) Mala srebrena pafta /kopa
na enskom pojasu/ ( ), 501; (237) Robinja-slukinja
po imenu Jovana ( ), 18.000; (238) Maloljetna
robinja-slukinja po imenu Aia ( ), 15.000;
(239) Maloljetni djeak po imenu Tiro ( ), 24.100;
(240) Muznih ovaca, 150 grla x 240 (
), 36.000; (241) Dug raje u maslu (
), 15.000.
Ukupno 233-241: ............................................................................... 113.471
28
(242) Prosa, 32
1/2
tovara x 1.000 (
), 32.500;
(243) Penice, 1 tovar ( ), 1.485; (244) Kukuruza,
8 tovara x 1.200 ( ), 9.600; (245) Ovasa,
222
1/2
tovara x 500 (
), 113.250; (246)
Jema, 14
1/2
tovara x 960 (
), 13.920; (247)
Ponovo prosa, 5 tovara ( ), 4.700; (248) Ostatak
duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo, a
nije opravdao (
), 7.820.
Ukupno 242-248: ...............................................................................
183.275
196.640
29
(249) Kula-bejgir ( ), 7.130; (250) .../nepro-
itano/..., 2 kom. ( ), 120; (251) Skemlija, 3 kom.
( ), 180; (252) Tovarni konj /bejgir/ (
), 4.080; (253) Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ (
), 215; (254) Robinja-slukinja po imenu Tuna (
), 12.220; (255) Oronuli bejgir /tovarni konj/ (
Haso Popara 20
), 1.100; (256) Otlaka /sijena/, 1.000 oka (

), 4.000; (257) Dva grla krava ( ), 7.600.
Ukupno 249-257: ............................................................................... 36.645
30
(258) Volova, 5 grla x 2.400 ( ), 12.000; (259)
Novi zemini ador zelene boje ( ), 6.000; (260)
Vranac-bejgir za jahanje ( ), 9.720; (261) Dorat-
bejgir, drijebac ( ), 4.150; (262) Rob-sluga po
imenu Ibrahim ( ), 18.200; (263) Stupa za bulgur
od 16 oka (
), 1.460; (264) Ponovo dva hambara sa

penicom ( ), 4.430.
Ukupno 258-264: ............................................................................... 55.960
31
(265) Hambar sa jemom ( ), 2.022; (266) Sitni
komadi od lana /etena ( ), 201; (267) Ponovo 134
boaluka x 140 ( ), 18.760; (268)
Hambari u podrumu ( ), 2.400; (269) Ponovo
tri mala hambara ( ), 200; (270) Tri stotine
tovara drva ( ), 3.600; (271) Borovi trupci sa
tahtom (
), 2.400; (272) Bakrena tepsija s asom i

halkom ( ), 353. Ukupno 265-272: .......... 29.936
32
(273) Brana 25 oka (
), 300; (274) Ponovo 7 oka

brana (
), 84; (275) Pirina 50 oka x 50 (

), 2.500; (276) iler sa hoafom ( ), 300; (277)
Kaba-sapuna 4 oke (
), 280; Mindera sa iltetima 3

kom. ( ), 1.440; (281) Sitni eljezni predmeti
( ), 299; (282) Veliki i sitni ekseri ( ),
642; (283) Tarhana (), 100; (284) eljezna uskija (
), 100; Kantar (), 660. Ukupno 273-284: ..................... 6.705
33
(285) Veliki rabljeni ilim ( ), 700; (286) Harara,
2 kom. ( ), 480; (287) Jastuk od ohe ( ),
240; (288) Soli, 120 oka (
), 1.590; (289) ..... (neit-

ko)... 17 oka (
.......), 360; (290) Rabljeno janboli ebe

( ), 201; (291) Ponovo bijela ekmeda (
), 181; (292) eljezna mangala ( ), 133; (293)
Ponovo tovarni dorat-bejgir ( ), 16.800; (294)
Ponovo jahai dorat-bejgir ( ), 8.440.
Ukupno 285-294: ...............................................................................
29.125
29.115
34
(295) Mazga crne boje ( ), 2.820; (296) Magarac (
), 780; (297) Srebreni sat ( ), 4.900; (298) Prosovog
brana 100 oka (
), 1.200; (299) Peninog brana

60 oka (
), 1.080; (300) Misirskog lana /etena/

18 oka x 142 (
), 2.628; (301) Ponovo bul-

gura 85 oka (
), 540; (302) Srebrena elenka

( ), 720; (303) Hilala /akalica od kosti, s jedne strane
iljasta za akanje zuba, a s druge strane u obliku lopatice za
ienje une koljke/, 3 kom. ( ), 150; (304) Dvije
glave /grumena/ eera ( ), 80. Ukupno 295-304: .........
14.898
14.897
35
(305) Ponovo grumen eera ( ), 40; (306) Malo ebe
od kumaa ( ), 24; (307) Dva komada peraeg kalup
sapuna ( ), 12; (308) Duzdan /novanik, kesa/
za novac (), 24; (309) Kremen /akmak-ta/ ( ),
6; (310) Porodina kua s baom u mahali Ferhadiji (
), 7.200; (311) Dva porodina duana (
), 2.400; (312) Nobet (turnus) mlin ( ), 500;
(313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kue (
), 2.000. Ukupno 305-313: .................................... 12.206
36
(314) Dug kod raje iz (sela) Ramia za vrijednost zahire (

), 1.200; (315) Dvije volujske koe (
), 1.200; (316) Suvlasniki dio od
1/2
u... /nije proita-
no/... ( ), 2.500; (315) Ponovo okov za noge (
), 140; (317) em /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad
jezika/ ( ), 20; (318) Bijeli emovi ( ), 221; (319)
Ponovo jular ( ), 58; (320) Ponovo dva julara (
), 80; (321) Kaji za ramena ( ), 12; (322) Sitni
komadi kolana ( ), 81. Ukupno 314-322: .................... 5.512
37
(323) Konopac (), 21; (324) Srebreni no ( ), 2.400;
(325) Tri srebrena zarfa ( ), 1.440; (326) Dva alir-
Haso Popara 22
ska ihrama ( ), 800; (327) Srebreni muhur prsten
( ), 360; (328) Robinja-slukinja po imenu Hava (
), 15.360; (329) Robinja-slukinja po imenu Muferrih
( ), 15.000; (330) Ponovo dorat-bejgir (
), 4.000; (331) Ponovo kula-bejgir ( ),
2.400. Ukupno 323-331: .................................................................. 41.781
38
(332) Dvije havale-mahrame ( ), 720; (333)
Timar od 560 groa u emanetu kod defterdara Mehmed-
efendije ( ), 134.400;
(334) Dug kod nekih aga (
), 12.000; (335) Dug

kod spahija nekih sela (
), 12.000; (336) Dug

kod Mustafe subae za ostatak dizje (

), 24.000; (337) Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina
u gotovu novcu-akama ( ), 13.200.
Ukupno 332-337: ............................................................................... 196.320
39
(338) Dug kod Mehmeda, age osmog demata farisa za har-
d-i berat (
), 21.600; (339)
Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po
sainjenom defteru (
), 51.760; (340) Dug kod raje iz sela Dobrinje, 80
grla stoke (
), 24.000; (341) Dug

kod Misirli Mula Omera za dizju, sa temesuk obveznicom (

), 88.440; (342) Ponovo dug god

Mula Omera i njegovog ortaka ehaje Mahmuda, sa temesuk
obveznicom (
), 91.080.
Ukupno 338-342: ............................................................................... 276.880
40
(343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akama/ koji je uzeo
svojom rukom (
), 24.000;
(344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za dizju, sa temesuk
obveznicom (
), 1.800; (345)
Dug kod hadi Ismail-age, sa temesuk obveznicom (

), 14.160; (346) Dug kod Spaho-oglu /Spahi/
Mehmed-age i Kralo-oglu /Kralji/ Omer-age, sa temesuk
obveznicom (
),
11.880; (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovia/
(
), 1.080; (348) Dug kod nefera osmog atik

demata (
), 6.240. Ukupno 343-348: .. 59.160

41
(349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age, kapetana Gradike,
sa temesuk obveznicom (

), 60.000; (350) Dug kod Ibrahima, age demata on-
lija i kapetana Banje Luke, sa temesuk obveznicom (

), 60.000; (351) Dug kod
Husejina, age demata martoloza (
),
3.090; (352) Dug kod nefera demata dizdara (

), 2.880; (353) Dug kod nefera prvog demata farisa,
sa temesuk obveznicom (
), 6.000.
Ukupno 349-353: ...............................................................................

131.970
42
(354) Dug kod odabae Omera Fejzia (

), 1.200; (355) Dug kod Kraljia Omer-age (

), 5.640; (356) Dug kod Salih-age.../neproitano/... (
...
), 2.400; (357) Dug kod hadi Ebu Bekra, sina

Abdulbakija (
), 9.600; (358) Dug

kod debbaga /koara/ Redeb-bae (
), 10.000;
(359) Dug kod Mustafe, odabae (
), 6.000.
Ukupno 354-359: ............................................................................... 34.840
43
(360) Dug kod Mehmed-age Bievia i Karabeg-oglua /
Karabegovia/ (
), 10.800; (361)
Dug kod Murat-age, starog dizdara (
),
4.800; (362) Dug kod Dauda, age prvog demata farisa, atik (

), 2.400; (363) Ponovo dug kod kapetana

Banje Luke (
), 4.800; (364) Ponovo dug

kod Husejina, age martoloza, sa temesuk obveznicom (

), 1.440; (365) Dug kod Ibrahima,

odabae (
), 13.200. Ukupno 360-365: ........ 37.440

44
(366) Dug kod akin Ibrahim-bae (
),
2.400; (367) Prihod sa timara za prolu godinu (
), 14.400; (368) Dug kod Abdullaha, age martoloza
Haso Popara 24
(
), 9.840; (369) Preostali dug za taksit i

raspodjelu novca (aki) po popisnom defteru za pojedina sela
( ), 412.331;
(370) Dug od 319 groa kod stanovnika sela Braice (

), 76.680; (371) Sudijelovi u miljevima,
vinogradima, objektima i mlinovima u nekim selima i iftluci-
ma ( )... (Iznos nije
upisan). Ukupno 366-371: ............................................................... 515.651
45
Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/:
(Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar, trinaest hiljada, etiri
stotine i sedamdeset est aki ............................................................ 3.113.476
(B Pasiva)
46
(1) Trokovi oko ukopa ( ), 10.520; (2) Utvreni dug
za mehr-i muedel za umrlu enu (
),
20.000; (3) Mehr-i muedel druge ene po imenu Meva (

), 12.000; (4) Mehr-i muedel tree

ene po imenu Hatida (
), 8.000;
(5) Za kabur u haremu kod Arnaudije ( ),
3.520; (6) Uobiajena pristojba na hudete i murasele po sud-
skim raspravama i pretresima (

), 128.400. Ukupno 1-6: ........................................................ 182.440
47
(7) Kasamija /taksa za diobu/ (), 18.000; (8) Kalemija /
pisarina/, ohadarija /pristojba ohadara/ i har-i rah /putni
troak/ do Istanbula i nazad ( ),
24.000; (9) Hudamija i debelija ( ), 18.000; (10)
Eminija i ihzarija ( ), 18.000; (11) Telalija (),
24.000; (12) Utvreni dug majstoru hadi Mehmedu za vri-
jednost sedade, po zakletvi (

), 8.640; (13) Utvreni dug Mula Omeru za imamsku
plau (
), 2.880. Ukupno 7-13: .......... 113.520

48
(14) Utvreni dug siroadi hadi Mustafe koji je umro na putu
na had (
), 117.411;
(15) Utvreni dug hadi Ahmedu Baa-zade (Baiu) za vrijed-
nost sedade (
), 7.560; (16)
Utvreni dug ehaji Aliji za vrijednost uzengija (

), 360; (17) Utvreni dug Jusufu iz sela Blako
za kravu, po zakletvi (

), 2.400. Ukupno 14-17: ......................................................... 127.731
49
(18) Utvreni dug Husejinu odabai za vrijednost eksera, po
zakletvi (
), 1.828; (19)
Utvreni dug Abdullahu elebiji za stoku uzetu... /neproi-
tano/... (...
), 18.000; (20)
Utvreni dug eni hadi Ahmeda iz ostavine iza umrlog spome-
nutog mua (
), 11.860;
(21) Utvreni dug siroetu hadi Alije, koji je umro na putu na
had, iz ostavine iza spomenutog umrlog, po zakletvi (
), 15.200;
(22) Utvreni dug Bear-efendiji za zakup bae (

), 480. Ukupno 18-22: ........................................ 47.368
50
(23) Utvreni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age, sina
spomenutog Ali-bega (

), 22.784; (24) Utvreni dug za nasljedni dio Hatidi, keri
hadi Omerovoj, ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age
(
),
30.000; (25) Utvreni dug mula Salihu za plau oko popisa
dizje, po zakletvi (
),
36.000; (26) Utvreni dug erahor-auima za plau (

), 4.680; (27) Utvreni dug maloljetnom
Husejin-begu, sinu Hasan-begovom za jetimski imetak, po
zakletvi (
),
132.000. Ukupno 23-27:................................................................... 225.464
51
(28) Utvreni dug zapovjedniku tobdija Dervi-begu za
opskrbu konaka Redep-age zaduenog za popravak okrugle
arhane i radova na kuli, po zakletvi (
),
106.000; (29) Utvreni dug bakal-bai za vrijednost indre,
po zakletvi (
), 3.304; (30)
Haso Popara 26
Utvreni dug mumdiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska,
po zakletvi (
), 7.280; (31)
Utvreni dug pekarima za vrijednost hljeba (

), 4.340; (32) Utvreni dug Tiro Abdurahmanu za
plau, po zakletvi (
),
7.200. Ukupno 28-32: ....................................................................... 128.124
52
(33) Utvreni dug urijama za vrijednost urka (

), 8.000; (34) Utvreni dug kujundiji
Ivanu za izradu srebrene kabare, po priznanju nasljednika (
), 3.000; (35)
Utvreni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice, po
priznanju nasljednika (
), 4.000; (36) Utvreni dug Mehmed-efendiji za vrijed-

nost ebeta (
), 240; (37) Utvreni

dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana (
), 960; (38) Utvreni dug terziji usta Mustafi
za krojenje odjee (
), 269.
Ukupno 33-38: .................................................................................... 16.469
53
(39) Utvreni dug hadi Mehmedu za vrijednost tahte, po
zakletvi (
), 1.440; (40)
Utvreni dug ato-zade (ati) Mehmed-agi za hardi buju-
ruldi, rukom Defteri Medmed-efendiji (

), 6.000; (41) Utvreni dug nal-
bantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja), po zakletvi
(
), 620; (42) Utvreni

dug hadi Mehmed-efendiji za zakup duana (

), 684; (43) Utvreni dug Salihu za plau
za slubu, po zakletvi (
),
2.940; (44) Utvreni dug usta Husejinu za suneenje djeaka
(
), 660. Ukupno 39-44: ............ 12.344

54
(45) Utvreni dug Salih-agi za vrijednost tendere, po prizna-
nju nasljednika (
), 460;
(46) Ponovo utvreni dug Dervi-begu za vrijednost panjaka
i drugog (
), 16.000; (47)
Utvreni dug ejvan-zade hadi Mustafi. Ranije je na osno-
vu bujuruldije njegove ekselencije Ali-pae, a uz jednoglasnu
saglasnost ajana i stanovnika vilajeta, prema sainjenom defteru
nabavljena i razrezana zimnica. Umrli hadi Ali-beg je naplatio
iznos od 677 groa (
), 162.480;
(48) Ostatak utvrenog duga od ranijeg duga Ibrahimu oda-
bai, po zakletvi (

), 12.000. Ukupno 45-48: ....................................................... 190.940
55
(49) Iznos od 790 groa za koje je iz izjava muslimana i sud-
skim putem utvreno da ih je spomenuti umrli, dok je jo
bio iv, bespravno uzeo od plaa novih vojnika Gradike, a na
ime zapovjednitva nad prvim dematom novih farisa. /On
je to mogao uiniti/ poto su plae novih vojnika Gradike
za 1151. godinu dole zajedno sa plaama nove vojske Banje
Luke i poto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao
i zapovjednitvo nad prvim dematom novih farisa (

), 189.600; (50) Utvreni dug .../neproitano/... Hasanu
za vrijednost indre (
), 7.440; (51)
Utvreni dug Omer-agi za plau za slubu, po zakletvi (

), 2.400; (52) Utvreni dug

Sulejmanu za plau za slubu, po zakletvi (

), 4.300. Ukupno 49-52: ..................................................... 203.740
56
(53) Maloljetna robinja-slukinja Muferih, za koju se utvrdilo
da ju je spomenuti umrli (tj. Ali-beg) poklonio svojoj eni
Mevi-kaduni (
), 15.000; (54) Ponovo maloljetna robinja-slu-

kinja Aia, za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti
umrli (tj. Ali-beg) poklonio svojoj drugoj eni Hatidi (

Haso Popara 28

), 15.000; (55) Od gore spomenutog duga kod mula

Omera sa temesuk obveznicom za 190 groa je utvreno i
sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom
umrlom (

), 45.600; (56) Utvreni dug
Kapo Mehmedu za vrijednost pirina i soli, po zakletvi (

), 9.460; (57) Utvreni dug
Ibrahim-aginim tobdijama za hard-i rah (putne trokove) u
eher Sarajevo (
), 7.200.
Ukupno 53-57: .................................................................................... 92.260
57
Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima:
Samo trinaest tovara, etrdeset hiljada, tri stotine i dvadeset pet
aki .......................................................................................................... 1.340.325
58
isti ostatak za podjelu meu nasljednicima (aktiva - /minus/
pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara, sedamdeset dvije
hiljade i pet stotina etrdeset jednu aku ....................................... 1.772.541
59
(1) Prvoj eni pripada ( ): 110. 783; (2) Drugoj
eni pripada ( ): 110.783; (3) Sinu Omeru pripa-
da (
): 443.134; (4) Prvoj keri pripada (

): 221.567; (5) Drugoj keri pripada ( ): 221.567;
(6) Treoj keri pripada ( ): 221.567; (7) etvrtoj keri
pripada ( ): 221.567; (8) Petoj keri pripada ( ):
221.567; (9) Nedjeljivo ( ): 5 aki.
60
Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sai-
nio i napisao Uzvienom Bogu ponizni Musa, kadija u gradu
Banjoj Luci, bilo mu prosto. (

)
Peat:(neitljiv)
61
Poslije izvrenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni
dugovi koji su se, kao odbici, morali unijeti u defter, kako sljedi.
Napisano 15. dumade-l-ahira 1153. (7. augusta 1740.) godi-
ne (


)
62
(1) Nedavno je, za vrijeme uprave Bosnom, njegove ekselencije,
sadanjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-pae, kome
nema ravnog, utvreno da je spomenuti umrli hadi Ali-beg,
dok je bio mutesellim, naplatio i ostao duan dvije plae za
mutesellimluk koje mu nisu pripadale (

) u iznosu od 96.000. (2) Sudskim putem je utvreno da

je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao duan Kato-zade (ati)
Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152. (10. aprila 1739. -
29. marta 1740. godine) drali pod zakupom sela sa filuri mirij-
skom zemljom oko Kobaa (
) u iznosu od 48.000. Ukupno

1-2 (slovima): Samo stotinu etrdeset etiri hiljade aki ............ 144.000
63
isti ostatak za podjelu meu nasljednicima ................................ 1.628.541
64
(1) Prvoj eni pripada ( ): 101.782; (2) Drugoj
eni pripada ( ): 101.782; (3) Sinu pripada (

): 407.134; (4) Prvoj keri pripada ( ):

203.567; (5) Drugoj keri pripada ( ): 203.567; (6)
Treoj keri pripada ( ): 203.567; (7) etvrtoj keri
pripada ( ): 203.567; (8) Petoj keri pripada ( ):
203.567; (9) Nedjeljivo ( ): 5 aki.
Peat:(neitljiv)
ANALIZA DOKUMENATA
I - O hadi Ali-begu Groiu i njegovim potomcima
Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Ali-
begovo prezime Gro-oglu (Groi), njihovom analizom, utvrdio sam da
se radi o Ali-begu Groiu, ije je prezime navedeno jedino u spomenutoj
muraseli kadije Muse. Iz treeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio
Dur-Ali, sin Abdulmennanov. Iz ovakve formulacije pouzdano se moe
Haso Popara 30
zakljuiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan
krije njegovo nemuslimansko porijeklo, to se u potpunosti uklapa u
Lopaieve navode.
25
Da je mutesellim hadi Ali-beg, sin Dur-Alije, sina
Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova
ubistva, identian sa mutesellimom Ali-begom Groiem iz murasele kadije
Muse iz iste (1153/1740) godine, govori injenica da na poloaju mutese-
llima u Banjoj Luci, iste godine, nisu mogle biti dvije razliite osobe sa istim
imenom i da jo pri tome obje budu ubijene. Osim toga, oba dokumenta
je sainio isti kadija Musa. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta
(v. br. A-101 i A-108) identian sa mutesellimom hadi Ali-begom, sinom
Dur-Alije, sina Abdulmennana iz treeg dokumenta (v. br. A-4), i Ali-begom
Groiem iz murasele kadije Muse, vidi se po tome to se u popisu njego-
vih dugova
26
navodi i dug od 677 groa (162.480 aki) ejvan-zade hadi
Mustafi, a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji)
bosanskog valije Hekim-oglu Ali-pae. Mogue je da je ovakvih bujuruldija
tokom 1737-1738. godine bilo vie, ali se uvidom u gore spomenute deftere
sa sigurnou moe tvrditi da ih je u 1738. godini bilo najmanje dvije i da se
u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke.
U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Groia navode se dvije
ene: Meva-kadun, ki Mustafe, i Hatida, ki Murteze, maloljetni sin
Omer, etiri punoljetne keri: Aia, Ummi Kulsum, Merjem i Hatida, te
maloljetna ki Emina. Sina Omera rodila mu je ena Meva-kadun, a svih
pet keri ena Hatida. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu keri
bile udate. Ali-beg Groi je imao i treu enu ije se ime ne navodi. Ona je
u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila meu umrlima. Sudei po
visini mehr-i muedela od 20.000 aki, koji je kao dug odbijen iz njegove
ostavine, ona mu je, najvjerovatnije, bila prva ena. Meva-kadun, koja je
na ime mehr-i muedela dobila 12.000 aki, bila mu je druga, a Hatida sa
mehrom od 8.000 aki, trea ena. Iz pozicije pod br. 23 u 50. redu, a koja je
navedena u odjeljku (B Pasiva), jasno se vidi da je hadi Ali-beg Groi imao
i sina Ahmed-agu, koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca, bio
meu umrlima. Sudei po Ahmedovoj tituli aga, moemo pretpostaviti da
je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske, najvjerovat-
nije u sastavu banjaluke utvrde. Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu),
25 Vidi: Radoslav Lopai, Biha i Bihaka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica
hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103.
26 Vidi dokumenat br. A-4, u dijelu oznaenom kao (B-Pasiva), red 54, pozicija br. 47.
ije se ime ne navodi, na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Groia,
zaraunato je 22.787 aki. Prema poziciji br. 24 u istom redu, njegovoj
majci Hatidi, keri hadi Omera, eni Ahmed-aginoj i snahi hadi Ali-bega
Groia, na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Groia, zaraunato je
30.000 aki. Iz jednog drugog dokumenta
27
iz prve dekade mjeseca muharre-
ma 1156. (25. februara - 6. marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog
Omer-bega bio Omer-efendi, mu Meve-kadun, keri Mustafine.
28
To znai
da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj mua Ali-bega Groia, preudala za
kadiju Sim-zade Omer-efendiju
29
koji je, koliko je meni poznato, kao kadija
slubovao u vie mjesta: elebi-Pazaru (Rogatici), Banjoj Luci, Tenju,
Kamengradu i Bihau. To je sve to sam, na osnovu ovih dokumenata, o
precima i direktnim potomcima banjalukog mutesellima i muhafiza Ali-
bega Groia mogao saznati. Na osnovu navedenog, prikaz njegovih predaka
i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi:
27 Vidi dokumenat koji se u umiia zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u
Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750.
28
...

...
29 O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (umiiu) vidi opirnije u: Haso Popara, Tri
banjaluka arzuhala - prilog historiji Banje Luke, Anali GH biblioteke, knjiga
XXVII-XXVIII, Sarajevo, 2008., str. 72.
Haso Popara 32
II- O hadi Ali-begovom djelokrugu djelovanja
Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Groia
prostirala sve do Bia. Iz dokumenata koja smo gore predstavili, vidi se da ta
vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule. Pored
ove dvije slube, Ali-beg Groi je, izgleda, sebi bio osigurao jo dvije titule:
dizdara banjaluke tvrave i zapovjednika nad prvim dematom novih fari-
sa. To se vidi iz pozicije br. 49 u 55. redu u odjeljku (B Pasiva). Ne znam da
li je ove dvije posljednje slube (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio
privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-pae,
dok za njih ne dobije berate iz Carigrada. Naime, za aginsku slubu, makar
mu ona pripadala i po nasljedstvu, morao je prethodno podnijeti molbu
kapetanu, a ovaj uputiti preporuku valiji, koji je to sve proslijeivao sultanu,
odnosno Porti. Budui da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa
Carigradom bila oteana, moe se pretpostaviti da je ove dvije slube vrio
na osnovu bujuruldija bosanskog valije. Iz popisa njegovih dunika i povje-
rilaca vidi se da je Ali-beg Groi imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog,
politikog, administrativnog, ekonomskog i vjerskog ivota. Budui da je
popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737. godine,
za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su, ako
ne svi, onda bar neki, sigurno bili sudionici spomenutog boja. U popisu se,
kao Ali-begovi dunici, navode: Ibrahim-aga, kapetan Gradike,
30
Ibrahim,
aga demata onlija (gnll) i kapetan Banje Luke,
31
Husejin, aga demata
onlija
32
, Omer Fejzi-zade (Fejzi), odabaa,
33
Mustafa, odabaa,
34
Murat-
aga, stari dizdar,
35
Daud, aga prvog demata farisa, atik,
36
akin Ibrahim-
baa,
37
Abdullah, aga martoloza,
38
dok se kao njegovi povjerioci navode:
Husejin, odabaa,
39
Dervi-beg, zapovjednik tobdija
40
i Ibrahim-aga, zapo-
30 Vidi poziciju br. 349 (A-Aktiva)
31 Vidi poziciju br. 350
39 Vidi poziciju br. 18 (B-Pasiva)
vjednik tobdija.
41
injenica da se kao njegovi dunici za dizju navode:
Misirli mula Omer,
42
Mahmud, ehaja,
43
Mustafa, subaa,
44
Ibrahim-aga i
Osman-aga
45
govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno saku-
pljanje dizje, taksita i drugih daa.
III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadi Ali-bega
Ope je poznato da su poloaji mutesellima, muhafiza, dizdara i
vojnog zapovijednika (age), a moda i jo neki, na kojima se Ali-beg Groi
nalazio, ekonomski bili veoma unosni. Zato ne treba uditi to je iza sebe
ostavio ogromno bogatstvo, kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu
sa vrstim temesuk obveznicama. U svome posjedu je imao, ak, i pet robinja
i jednog roba.
46
Isto tako, iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao
mnogo dugova. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva, u svome
posjedu imao samo dvije knjige, i to jedan Mushaf i jedan Enam-i erif.
Prema popisu njegove ostavine, isti ostatak za podjelu meu nasljednicima,
nakon odbijanja svih trokova i dugova, iznosio je 1.628.541 aku. Iz nekoli-
ko pozicija
47
moe se sa sigurnou utvrditi da je tada 1 gro imao prometnu
vrijednost od 240 aki i da se za 1 gro moglo kupiti trogodinje brave, a za
10 groa odraslo govee. Ako se isti ostatak za podjelu meu nasljednicima
pretvori u groe (1.628.541 : 240 = 6.783,965), vidjet emo da se za taj iznos
moglo kupiti 6.784 trogodinja brava ili 678,4 odraslih grla goveda. Uzme
li se u obzir injenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne,
pritisnute svakojakim nedaama: glau, ratnim stradanjima, epidemijama
kuge, suama i poplavama, taj iznos se ini jo veim.
IV- Unutraje prilike u Bosni u doba Ali-bega Groia
Slobodno se moe rei da su u doba Ali-bega Groia unutranje prili-
ke u Bosni bile veoma teke. Pored ratnih stradanja na svim stranama
48
, ope
42 Vidi poziciju br. 341 (A-Aktiva)
46 Vidi pozicije br. 237, 238, 254, 262, 328 i 329 u (A-Aktiva).
47 Vidi pozicije br. 46, 49 i 55 u (B-Pasiva).
48 Od 5.000 bosanskih spahija i 4.000 plaenika koji su 1727. godine otili na Perziju,
sljedee godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaenih. Deset godina kasnije,
14. jula 1737. godine, u Oziji (Oakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska
Haso Popara 34
bijede i nestaice, Bosnom su se irile i epidemije raznih bolesti. Rauna se
da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20.000 Bonjaka i da je
isto toliko pomrlo od kuge. Lavanin navodi da je u svakom veem mjestu
umiralo oko 300 osoba dnevno.
49
U jednoj nedatiranoj biljeci,
50
po svoj
prilici iz toga vremena, stoji zapisano: Od hadi mula Saliha iz Vidina
sam dobio pismo u kome on pie da u Bosni vlada velika epidemija kuge. U
Sarajevu se svaki dan klanja po 800 denaza. Ispred Begove damije obje sofe
i dvorite sve do adrvana su pune mrtvaca. ivi ne mogu stii da pokopaju
umrle. Vlada velika nestaica hrane. Duani su zatvoreni. U Saraima nema
ive due... Stanje u Bosni tih godina, najbolje oslikava Muhlisija, koji u
jednoj predstavci kae: Naa je zemlja krevita i planinska, pa je neplodna,
a ovo nas to je ostalo pravi smo bijednici. Ne obazirui se na ono to su
nam, Boijom odredbom, zadnjih etiri-pet godina usjevi donosili samo
sjeme, ove je godine upravo u vrijeme etve navalio neprijatelj, pa je usjeve
na Krajini posve unitio. A kako smo bili u ratu sve do zime, nije nam ni na
um padalo da sredimo ito i ljetinu ni na drugim stranama, pa je i ona jo na
zemlji propala. Tako se ne moe ni po kakvu cijenu nai hrane, pa je naom
zemljom zavladala glad. Ako Vaa milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta
toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno, i to: za 10.000 vojnika koji
se popisuju u ovom paaluku, za 10.000 vojnika sa strane i jo za 30.000 voj-
nika, mi nismo ni na kakav nain u stanju da se odupremo neprijatelju i da
uvamo carske granice.
51
Salih Sidki, Muvekkit biljei: Poetkom redeba
ili 18. oktobra 1149. godine (1736) na Luindan, u Sarajevu i u kadilucima
istono od njega, namjesto kie padao je snijeg u vidu crvene zemlje. Usljed
velikih padavina, sve su vode i rijeke nadole. Rijeka Drina zaplavila je kasabu
Fou i ta god je bilo kua, duana i hanova oko nje, sve je sruila. Poruila je
i odnijela uprije u navedenoj kasabi i u kasabi Gorade. Te godine napadao
je veliki snijeg, a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio.
52
V-Umjesto zakljuka
Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznou i umijeem kadija Musa
sainio ovaj popis. On samim svojim izgledom plijeni panju i izaziva div-
vojska od 8.000 ljudi pod zapovjednitvom Beir-pae engia. Iste godine, bosanska
vojska se, pod zapovjednitvom Hekim-oglu Ali-pae, nadljudskim naporima branila
od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom.
49 Lavanin, Ljetopis... o. c., str. 128.
50 Vidi rukopis br. R-384, fol. 49a, koji se uva u Istorijskom arhivu Sarajevo.
51 Handi, Bosanski namjesnik..., o. c., str. 146.
52 Salih Sidki Hadihuseinovi, Povijest Bosne 1..., o. c. str. 483.
ljenje itaoca. Iako sadri preko 430 pozicija, pisanih tako sitno da sam se u
njihovom iitavanju morao sluiti lupom, popis je uraen krajnje korektno
i pregledno. U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica, kao to je,
npr., kremen (akmak-ta) ija je vrijednost bila samo 6 aki.
53
Svaki redak
sadri 7-10 pozicija, pri emu je ispod svake pozicije navedena pojedinana
vrijednost u akama, a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih
pozicija iz toga reda. U pojedinim pozicijama koliine su izraene u raznim
mjerama za teinu i duinu, a vrijednost u pojedinanim cijenama, tako da
je za izradu ovog popisa, pored poznavanja erijatskog prava, bilo potrebno
i solidno vladanje matematikim operacijama: sabiranja, dijeljenja i mno-
enja. Ako je meni trebalo dva dana da pomou digitrona prekontroliem
tanost navedenih iznosa, mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo
vremena da to sve popie, na javnoj drabi procijeni vrijednost, sve sabere i
izrauna, a onda po sloenim erijatskim propisima pravedno podijeli meu
nasljednicima?!
54
Dokumnat je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu, koji
sadri ukupno 371 poziciju, prvo je dat popis svih nekretnina, pokretnina i
potraivanja od drugih lica, te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost
3.113.478 aki. Potom su u 62 pozicije popisani svi trokovi, odbici i dugovi
prema drugim licima, a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelo-
kupne ostavine, tako da je, na kraju, za podjelu meu nasljednicima ostalo
1.628.541 aku, i to kako slijedi:
R. br. Nasljednik Alikvotni
dio
Aki
1. Prvoj eni Mevi-kadun pripalo je 1/16 101.782
2. Drugoj eni Hatidi pripalo je 1/16 101.782
3. Maloljetnom sinu Omeru pripalo je 4/16 407.134
4. Punoljetnoj keri Aii pripalo je 2/16 203.567
5. Punoljetnoj keri Ummi Kulsum pripalo je 2/16 203.567
6. Punoljetnoj keri Merjem pripalo je 2/16 203.567
7. Punoljetnoj keri Hatidi pripalo je 2/16 203.567
8. Maloljetnoj keri Emini pripalo je 2/16 203.567
-- Ukupno:
Nedjeljivo:
16/16 1.628.541
5
53 Vidi poziciju br. 309.
54 Samo sam na nekolika mjesta naao sitnije pogreke koje sam u ovom prijevodu ozna-
io tako to sam iznad navedenog iznosa na margini, stavio novi iznos sa podvuenom
crtom.
Haso Popara 36
Podjela je izvrena tako da je enama pripalo po 1/16, sinu 4/16, a
kerima po 2/16. Podlogu za ovakvu formulu podjele meu nasljednicima
kadija Musa je naao u tekstu Kuran: A vama pripada - polovina onoga to
ostave ene vae, ako ne budu imale djeteta, a ako budu imale dijete, onda
- etvrtina onoga to su ostavile, poto se izvri oporuka koju su ostavile, ili
podmiri dug. A njima - etvrtina onoga to vi ostavite, ako ne budete imali
djeteta; a ako budete imali dijete, njima - osmina onoga to ste ostavili, poto
se izvri oporuka koju ste ostavili, ili podmiri dug.
55
Budui da je Ali-beg Groi imao djece, enama je, prema citiranom
kuranskom tekstu, pripala 1/8, a poto su ih bile dvije, pripalo im je po 1/2
od 1/8, tj. po 1/16. Sljedee pravilo u podjeli preostalih 14/16 izmeu sina
i 5 keri je nalagalo da podjela bude izvrena tako da sinu pripadne koliko
dvjema kerima, opet na osnovu kuranskog teksta: A ako su oni braa
i sestre, onda e mukarcu pripasti dio jednak koliko dvjema enskima.
56

Rjeenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16, a kerima po 2/16, s nedjeljivim
ostatkom od 5 aki.
57
Kljune rijei: Ali-beg Groi, Banja Luka, mutesellim, muhafiz,
dizdar, aga, Hekim-oglu, Ali-paa; Dur-Ali; Abdulmennan; Musa, kadija,
defter, popis, ostavina, nasljednici.
Summary
Three unpublished documents about Banjalukas
Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Groi
-contribution to the history of Banja Luka 1738-1740.
In the collection of Turkish documents which were donated two
years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo, from the family
umii from Banja Luka, there are three documents related to Ali-bey
Groi. To our scholarly population up to now, it was only known that
Ali-bey Groi was a representative (mutesellim) from Banja Luka, who
55 Kuran, an-Nisa, 12, prijevod Besim Korkut.
56 Kuran, an-Nisa, 176, prijevod Besim Korkut.
57 to se tie naina pisanja pojedinih rijei u ovom dokumentu, on je dosta neujed-
naen, posebno u zamjeni grafema , , i , tako da je rije (staklo) pisana
kao , rije (vrsta debele ohe) kao , rije - (tu, mjedovina, bronza,
mesing) kao , rije (lea) kao , rije (uruk, nezdrav) kao itd.
was killed on duty in 1740; that his killers ran away and that in permissi-
on (murasela) of mufti od Banja Luka (4. dumade-l-evvel 1153 / 28. july
1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers
lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed.
From these three unpublished documents, it is visible that Ali-beys father
was Dur-Ali, son of Abdulmenna, which refers to his Christian origin. In
the first document (defter) which was written on 27. rebiu-levvel 1151 /16.
july 1737 by qadi of Banja Luka, Mehmed, in order (buyuruldi) of Bosnian
governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha, is mentioned
accomodation and 1.000 sheep, 100 cattle and 150 inika of barley for the
need of tatars solders who fight against enemy. In the second document
which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737, on
directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha, talks about acquisition of 300 cat-
tle, 2.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different
pasta for needs of solders. Both of these documents were handed to Ali-bey
Groi to carry out executions, since he was in that time on duty of com-
mander of fortress (muhafiz) of Banja Luka. Since all this was happening
within one year from the battle of Banja Luka in 1737, one could predict
that Ali-bey Groi was directly participated or involved in that battle. In
the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed
the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740, and whose
complete translation are given in Bosnian language, talks about distribution
of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun, daughter
of Mustafa and Hatida, daughter Murtezine, underage son Omer, adult
doughters: Aia, Umi Kulsum, Merjem and Hatida and underage daughter
Emina. From this document it could be seen that Ali-bey Groi, apart from
being mutesellim and muhafiz of Banja Luka, was also a military comman-
der (dizdar and aga). In this document as his employee are mentioined:
Ibrahim-aga, capetein of Gradika, the second Ibrahim, commander (aga) of
unit detachment onlija and capetein of Banja Luka, Husejin, aga of unit
onlija, Omer Fejzi-zade (Fejzi), janitor in a large establishment (odobaa),
Mustafa, odobaa, Murat-aga, old dizdar, Daud, aga the first unit of faris,
aakin Ibrahim-basha, Abdullah, aga martoloza, and as his people of the
trust is mentioned: Husejin, odobaa, Dervi-bey, artilleryman, Ibrahim-
aga, artilleryman, Husein odobaa. The fact that names such as Misirli mula
Omer, Mahmud, representative of vezir or high official (ehaja), Mustafa,
superintendent (subai), Ibrahim-aga and Osman-aga, was mentioned, show
Haso Popara 38
that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and
defterdars. One could predict that all or mostly mentioned persons above in
this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737.
Since all this record is similar to the inventary of one good well-stoc-
ked ethnographic museum and that has many important names from the
military, political, economical, religious and cultural life of Banja Luka and
wider Bosnian region from 1738 to 1740, it could be interesting for histo-
rians as well as etnographs. The documents are held in the Gazi Husrev-bey
Library in umii collection under the temporary number: A-108; A-101
and A-4.
Faksimil
dokumenta
br A-4
Haso Popara 40
Aladin Husi
TEANJSKI VAKUFI
(s posebnim osvrtom na novane vakufe)
Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naih gradova, posebno
u 16. i 17. stoljeu, ve je u znaajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi. Pri
tome se uglavnom ukazivalo na razliite vakufske nekretnine. U drugom
planu, vrlo esto ostajali su novani vakufi, koji su produavali i odravali
ivot i funkcije mnogih zadubina, bilo da su osigurani od utemeljitelja
pojedinih zadubina ili drugih lica koja su eljela ojaati funkcije ili sam
vakuf. Zavjetanje gotovine posebno je vano za manje zadubine iji vakifi
nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala
potreba ili pak podii objekte iz ijih prihoda bi se vakuf finansirao.
Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na podruju Tenja u vie
navrata dao je Adem Handi. Premda su ta istraivanja bila fokusirana na
vakufe Gazi Husrev-bega, u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocje-
nih informacija o samom gradu ili irem podrju.
1
U pregledu islamskih kul-
turno-historijskih spomenika u Bosni, isti autor je obradio damije i mesd-
ide u gradu Tenju.
2
Njegova istraivanja, kao fundamentalna, posluila su
kasnijim istraivaima da kroz razliita pitanja, u drugim kontekstima, daju
nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim poda-
cima.
3
I pored respektabilnih postignua u istraivanju prolosti toga kraja,
historijski izvori nude nove mogunosti obogaivanja spoznaja te vrste. Neke
vakufe, uprkos navedenim rezultatima, historijska literatura jo uvijek nije
1 Adem Handi, ,,Gazi Husrev-begovi vaku u Teanjskoj nahiji u XVI stoljeu,
Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, II-III, Sarajevo, 1974., 161-174; Isti; ,,Husrev-
begov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljee, Anali GHb, IX-X, Sarajevo, 1983.,
207-217, Isti; ,,Dokumenat o prvom slubenom popisu Husrev-begova vakufa iz
1604. godine, Anali GHb, XV-XVI, Sarajevo, 1990., 3-18. Navedeni radovi u: Adem
Handi, Studije o Bosni, historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda, Istanbul
1994., IRCICA, Istanbul, 1994., 161-205.
2 Adem Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19
th
Century in Bosnia, IRCICA, Istanbul 1996., 38-41.
3 Almir Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti teanj-
skog kraja, Teanj, 2005.; Mirza Hasan eman, Urbana antropologija Tenja
1461.-1878., Teanj, 2006.
Aladin Husi 42
registrirala. Na osnovu novih izvornih pokazatelja mogue je preciznije defi-
nirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika
i time poboljati ili pak rijeiti neke dileme jo uvijek prisutne u literaturi.
Posebno je vano ukazati na sredstva u gotovini, njihov znaaj u odravanju
tih zadubina, kao i na ukupni znaaj u drutvenom ivotu.
4
Koritenjem
gotovine vakufa postizan je dvojak efekat. Prvo, stimulirana je gradska pri-
vreda i drugo, vrlo vano, osigurana su sredstva za podmirivanje znaajnog
dijela rashoda vakufa, odnosno njihovo neometano funkcioniranje.
1. ZADUBINE NASTALE U 16. STOLJEU
1. 1. Damija Selima I i njen vakuf
U odnosu na mnoge gradove u Bosni, osmanska vlast u Tenju uspo-
stavljena je relativno kasno, tek prvih decenija (1512. ili 1520. godine) 16.
stoljea. Odmah poslije toga podignuta je i prva damija, damija sultana
Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvravi, i to njenom sredi-
njem dijelu. Kako je izvori, posebno u drugoj polovini 16. stoljea ne spo-
minju, to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje. No, treba imati
na umu da se u tvravama nije uvijek radilo o veim objektima graenim
namjenski, nego esto o adaptiranim objektima, ija veliina je ovisila o
brojnom stanju posade, ali i kasnijoj namjeni. Drugo, to nisu nuno objekti
od vrstih materijala koji bi bili dugotrajni, ije postojanje bi se arheoloki
moglo lahko potvrditi, bez obzira to je rije o carskoj damiji. Navest emo
primjer tvrave Skradin, ija damija je bila sagraena od drveta. Brzo je
dotrajala da se u njoj ,,za vrijeme kie nije mogla obavljati molitva, te je
1543. godine upuena molba da se damija gradi od kamena. Meutim taj
zahtjev nije realiziran sve do 1566. godine, dakle vie od dvije decenije od
upuivanja molbe. Predraun za zidove iznosio je ne ba visokih 15000 aki.
Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda
skele ibenika i Skradina, dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566.
godine.
5
Dakle, ni u Tenju damija nije morala biti od vrstog materijala. I
pretpostavka oke Mazalia ukazuje da je damija, ukoliko je u kompleksu
tvrave postojala, morala je biti drvena.
6
Kako u Tenju, barem koliko je to
4 O znaaju vakufa kao kreditne ustanove opirnije u: Avdo Sueska, Vakufski krediti
u Sarajevu, u svjetlu sidila sarajevskog kadije iz godina 1564./66., Godinjak Pravnog
fakulteta u Sarejevu, II, Sarajevo, 1954., 343-378.
5 MD, 139, 261-2.
6 oko Mazali, ,,Teanj Glasnik Zemaljskog muzeja, NS, VIII, Sarajevo, 1953.,
298-299.
Teanjski vaku 43
izvorima dokumentirano, posada u prvim decenijama osmanske uprave nije
bila brojna, najvie do etrdeset posadnika, to i spomenuta damija vjero-
vatno nije bila prostrana. Bez obzira na povremene sumnje, postoji sasvim
dovoljno dokaza koji svjedoe njeno postojanje i funkcioniranje. Izvori je
izriito spominju kao ,,damiju unutar tvrave bez drugih pojedinosti. Iz
tog spomena ve se vidi da joj je neophodna popravka krova.
7
U Tenju se,
dakle, nije radilo o veem objektu niti je za tim bilo potrebe. Njena prvobit-
na funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovnitva kojega,
barem u prvim godinama, nije bilo mnogo. Tako da je i sa skromnijim gaba-
ritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama. Kao car-
ska damija ona nije nastala kao vakufska zadubina, nego iz dravnih sred-
stava. Iz dravnih sredstava finansirane su i njene slube tokom 16. stoljea.
U poetku imam je primao plau iz centralne dravne blagajne, i to 5 aki
dnevno (godinje 1800), dok je kasnije i imam te damije dobio timar kao i
ostali posadnici u tvravi. Sredinom 16. stoljea imamsku slubu u Sultan-
Selimovoj damiji vrio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 aki godinje.
Krajem toga stoljea (u drugoj polovini augusta 1597. godine) u Tenju se
spominju dva imama, Hasan-efendija i ejh Mahmud-efendija.
8
Niti za jed-
nog nije izriito naglaeno u kojoj damiji obavlja dunost. ini se izvjesni-
jim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove damije.
Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veliina sakralnih objekata
jeste odreen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima. Iako se ve od
samog poetka osmanske uprave Teanj razvijao kao preteno muslimanski
grad, broj muslimanskih domainstava u prvim decenijama osmanske vla-
davine bio je veoma mali i nije dostizao etrdeset domova.
9
Tek poetkom
druge polovine 16. stoljea broj muslimana znaajnije je porastao. Teanj
je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domainstava. Vano je
istai da je veina tog stanovnitva doseljena s podruja Zenice. Dio potjee
i iz drugih mjesta, kao, npr., iz Visokog. U Teanj su naseljavani i muslimani
i nemuslimani. Dakle, do sredine 16. stoljea, postojea damija mogla je
u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovnitva grada, pa i
ue okolice. I pored toga, barem za osnovne potrebe, obavljanje pet dnevnih
namaza, u prvoj polovini 16. stoljea podignut je jo jedan manji sakralni
objekat, mesdid, dok je spomenuta damija u tvravi i dalje sluila za baj-
rame i dume.
7 MAD, 15730.
8 MAD, 15730.
9 TD, 211.
Aladin Husi 44
Kasniji izvori ukazuju da je, iako sultanska, i ova damija stekla neka
vakufska sredstva u gotovini. Ovakav vid vakufljenja u sluaju Sultan-
Mehmedove damije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje progla-
eno pravno neutemeljenim, te poniteno. Vakuf Sultan Selimove damije
u Tenju iznosio je skromnih 3400 aki.
10
Budui da ga raniji izvori ne
registriraju, vjerovatno je vakufljenje izvreno negdje u prvoj polovini 17.
stoljea. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. Podaci o ovoj damiji
u kasnijem razdoblju jo su rjei. Za sada doznajemo za jo jednu linost koja
je u 18. stoljeu obavljala imamsku slubu u toj damiji. Godine 1755. bio je
to stanoviti Mustafa-efendija, sin Jusuf-efendije
.11
Iz konteksta u kojemu je
spomenut, navedeni nije bio samo imam damije, nego i muderris neke od
medresa u Tenju. Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz jo jednog
razloga. On izrijekom potvruje mjesto damije: ,,...imam Sultan-Selimove
damije u teanjskoj tvravi. Dakle, potvruje njen lokalitet, ali otvara i jo
neke druge mogunosti. Budui da su mnoge slube, posebno one vojnog
karaktera, bile nasljedne, a sluba u Sultan-Selimovoj damiji to jeste, tako
ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije. Manja je vjerovatnoa
da je mogao naslijediti poloaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak
bilo nuno ispuniti znatno vie pretpostavki. Do konkretnije potvrde nekim
drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba vre argumen-
tirati.
1. 2. Mesdid i vakuf Sufi Orua
Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadubina u Tenju
predstavlja jedan mesdid podignut izmeu 1530. i 1540. godine od strane
Sufi Orua. Izvori ga, meutim, spominju veoma kasno, tek 1604. godine.
To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu
podizanja ovoga mesdida i ivotu njegovog osnivaa.
12
Vrijeme ivota Sufi
Orua daje vrst osnov za potvrdu da je sagraen izmeu 1530-1540. godine.
Naime, izvori iz 1540. godine govore da njegov osniva nije vie meu
ivima. ifluk, ija oporeziva suma iznosi 350 aki, do 1540. godine ve je
u posjedu Ferhad-bega, sina Iskender-subae, budueg teanjskog vakifa.
Deceniju ranije spomenuti Sufi Oru imao je znatno manji ifluk ija je
10 Osman Sokolovi, ,,Kreditne prilike u Tenju prije tri stoljea, Novi Behar, god. VII,
(1933.-34.) br. 8-10, , Sarajevo, 1934., 126-127.
11 Alija Bejti, ,,Prosvjetne prilike u Novom eheru polovicom osamnaestog stoljea,
El-Hidaje VII, (1943.-1944.), 132.
12 M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 49-50.
Teanjski vaku 45
oporezivost iznosila svega 140 aki.
13
On je oito kasnije proiren kupovi-
nom jer je rije o imunijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadubina.
Iz kasnijih izvora vidi se da su tom ifluku pripadale Gornje Ularice, Siva,
Gojakovac i Prusika(?).
14
To pokazuje da je materijalni poloaj spomenu-
tog Orua znatno popravljen, te je mogao podii spomenuti mesdid. O
spomenutom nema vie podataka koji bi upotpunili njegov ivotopis i dali
odgovor na pitanje ko je on bio. Ipak, prefiks ,,sufi ukazuje da je pripa-
dao nekom dervikom redu, no nije poznato kojem. Zanimljivo je da ovaj
mesdid izvori ne dokumentiraju do kraja 16. stoljea, iz ega su proistjecale
naprijed istaknute sumnje ak i kontradiktorna tumaenja.
15
On se prvi put
spominje 1604. godine. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdida formirala
nova mahala nazvana po spomenutom mesdidu, ...nova mahala mesdida
Sufi Orua.
16
Formiranje nove mahale ne znai nuno i tek podignuti
mesdid.
Do tada se ne zna nita ni o slubenicima ove zadubine. Slubu
imama u spomenutom mesdidu obavljao je Hasan, sin Mustafin, a mujezin
Muhjidin, sin Nesuha. Obje ove slube, imamska i mujezinska, finansira-
ne su iz vakufskih sredstava samog mesdida. Osim podatka, da glavnica
vakufa iznosi 20000 aki, drugih pojedinosti nema. Finansiranje je vreno
iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu, koji se kretao oko
10-11%. Uobiajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu, u ovom
sluaju su izostali, kao i to da li su iz tih sredstava finansirane jo neke slu-
be mesdida. Nita manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina, jer ga
dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo jo 1640. godine.
Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog, krajem 17. stoljea, a na
njegovom mjestu podignuta je jedna od damija. U narednim decenijama
glavnica ovog vakufa porasla je za vie od 50%, i do 1640. godine iznosila je
31000 aki.
17
Nema indicija da li je ovo poveanje rezultat dobrog poslova-
nja vakufa ili novog uvakufljavanja. U svakom sluaju govori da je, bez obzira
na nain tog poveanja, vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao.
13 MD, 540.
14 TD, 212.
15 M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 49-50.
16 Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, III, prevela: Amina Kupusovi,
Sarajevo, 2000., 362-363.
17 O. A. Sokolovi, ,,Kreditne prilike u Tenju prije tri stoljea, 126-127; Isti: ,,Teanj
prije tri stoljea, Narodna uzdanica, Kalendar za 1942., Godina X, Sarajevo, 1941.,
168.
Aladin Husi 46
1. 3. Damija i vakuf Ferhad-bega
Najzaslunije ime za razvitak samoga Tenja bez sumnje je Ferhad-
beg, linost poznata prvenstveno po izgradnji damije. Damija je, meutim,
tek jedan u nizu znaajnih objekata to ih je podigao ovaj vakif. Bilo je pozna-
to da je ,,Ferhad beg sin Iskender-subae kako se u izvorima moglo susresti
njegovo ime. Uglavnom je bio poznat kao posjednik veeg broja ifluka u
Bosanskom sandaku. Slubu je zapoeo kao timarnik sa 6754 ake 1516.
godine, a ve 1530. taj iznos znaajno je povean na 16039 aki. Do 1540.
godine Ferhad-beg je dospio u red zaima, sa zeametom od 23199 aki.
18
To je
ono to se zna iz njegove vojne karijere. Ona je i dalje bila u usponu jer mu je
omoguila da u Tenju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslunije pojedince
za urbani razvitak grada. Moe se rei da je zahvaljujui njemu i zadubinama
koje je podigao Teanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe.
Pronalazak vakufname u jednoj medmui, znaajno je obogatio
saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadubinama. Na margini
spomenute vakufname stajala je biljeka teanjskog kadije, prepisivaa
vakufname ,,Sultan-Sulejman Gzi-hn pdiahn uhti olu idi, ,,bio je
sin sestre Sulejmana Gazi-hana.
19
Dakle, sestri sultana Sulejmana i teti
Gazi Husrev-bega.
20
Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno
ga je dovela u Teanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi
Husrev-begovom vakufu.
Vano je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabilje-
ku: ,,Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i isputanja.
Prepisao ga je siromah Abdulkerim, kadija u Tenju (1)255 (1839/40), bilo
mu oproteno. Naalost, drugih potrebnih podataka nemamo. Bilo bi vrlo
znaajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu
vakufnamu. Oito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18. stoljea
navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala.
21
Bez obzira na
to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta, posebno to je
prepisivan od strane lica zaduenog za praenje zakonitosti.
Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina, objekata i zemlji-
ta te gotovine koju je dotini ostavio. Od objekata uvakufio je: damiju,
mekteb, han (kua za putnike), mlinove s dva rvnja, 32 duana, dva vrta,
18 TD, 56, 157, 201.
19 Muhamed dralovi, ,,Medmua Abdulkerima teanjskog kadije iz XIX stoljea
Anali GHb, V-VI, 1978., 168.
20 Isto, str. 168.
21 NUBiH, RS, 832, 87.
Teanjski vaku 47
,,kuu sa dva komada zemlje blizu Usore.
22
U kasnijim izvorima ,,obje
kue se nazivaju karavan-saraj. Od zemljita uvakufio je jednu parcelu
u selu Tugavii, a drugu pored hana na Usori, zatim ifluk u Jablanici i
agljeviima (kod Maglaja, izmeu sela Ripna-Trepa-Kosovo), i osim toga
30.000 dirhema gotovine.
23
Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro
funkcionirao i uveavao svoj gotovinski iznos. Tada je oigledno pretrpio
veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti. Glavnica vakufa znaajno
je umanjena, ali vie nema ni prihoda od duana, koji su tokom okupacije
stradali.
1.3.1. Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa
Glavnicu vakufa inilo je 30000 dirhema (aki) koje su unajmljiva-
njem mogle donijeti najmanje 3000 aki godinjeg prihoda. Od zakupa
duana ostvarivan je prihod od novih 1920, i zakup zemljita 1081 aku.
Ovih nekoliko stavki, ve po samom osnivanju, vakufu je moglo donijeti
prihod od 6000 aki i podmiriti dobar dio rashoda vakufa. Ovome treba
pridodati i prihode iz agljevia i Jablanice iji porez je iznosio 996 aki.
24

To znai da je ovaj ifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod. Kada se
sagledaju ukupni rashodi (10080) proistjee da su se oni uklapali u doku-
mentirane prihode. Ostalo je, meutim, jo rashoda, izdravanje karavan-
saraja, prostirke i osvjetljenja.
Glavnica vakufa poetkom 17. stoljea iznosila je 56000 aki. Nije
jasno kako je dolo do ovog ipak visokog porasta, uspjenim poslovanjem
ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa. Ako je
glavnica davana pod interes (murbeha), to znai da je mogla donijeti priliv
5600 aki, zakup duana 3800, zatim ifluci i zakup zemljita oko 3500, to
je inilo godinji prihod vakufa od oko 13000 aki. Veina tih sredstava ila
je na rashode.
Prva polovina 17. stoljea predstavljala je ,,zlatno doba Ferhad-begova
vakufa. Glavnica je 1640. godine dostigla iznos od 127.811 aki. Dakle, uve-
ana je za vie od dva puta. Prihode vakufa inili su: dobit od glavnice 18131
(14%), zakupa duana 3660, zakup zemljita 1081. Vakuf je ostvarivao
ukupan prihod od 22872 ake. Pridodat uz glavnicu znai da je godinja
22 ,,...kua za putnike... u samom Tenju i ,,...kua sa dva komada zemlje u blizini
Usore... 1604. godine ubiljeeni su kao karavan-saraji.
23 M. dralovi, ,,Medmua Abdulkerima, teanjskog kadije, 177.
24 TD, 157.
Aladin Husi 48
vakufska bruto-gotovina iznosila 150.683 ake. Odnos sredstava pokazuje
mnoge zanimljivosti. Slube vezane uz samu damiju i vakuf (imam, hatib,
muallim, mujezin, mutevelija, pobira vakufskih prihoda, kontrolor), vakuf
su stajale 13380 aki. Iz ostalih trokova koji, istina, nisu tako znaajni
(2232 ake) vidi se da su ta sredstva ulagana na odravanje vakufa, popravak
mekteba 114, prostirku damije 90, svijee (mukavve) 196, popravak da-
mijskog krova 300, hanski potok 10, popravak harema 29, administriranje
460, eksere 33, druge metalne proizvode 400). Navedenim rashodima treba
pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljita po osnovu timarskog siste-
ma pripadale spahiji (200) i porez dravi (400 aki). I pored spomenutih
ulaganja vakuf je ostvario viak prihoda od 7260 aki.
Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18. stoljeu znaajno
osiromaio. Iz kontrole vakufa izvrene sredinom tog stoljea vidi se da je
glavnica vakufa u odnosu na neto vie od jednog stoljea umanjena za vie
od tri puta. Iznosila je sada ve skoro skromnih 36840 aki. Razloga za tako
to je vie. Prije svega, upad Eugena Savojskog, koji je ostavio teke posljedice
u cijelom ejaletu pa i na sam Teanj. U mnogim sluajevima se apostrofira
da je razlog nestanka vakufname ,,okupacija u kojoj su stradale mnoge
zadubine. I nekretnine ovoga vakufa su u znaajnoj mjeri devastirane. Svi
duani su stradali i nisu vie donosili prihode vakufu. Ne spominju se vie ni
2 karavan-saraja, jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore.
Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18. stoljea voeni na tlu
Bosne (1716-18, 1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu
i propadanju vakufa. Svemu treba pridodati i malo vie nemara u odnosu
na vakufsku imovinu usljed ega su ei zahtjevi za kontrolom vakufa. Za
vakufnamu se izriito kae: ,,Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. Meutim
vakufnama je prilikom opsjedanja teanjske tvrave, usljed jake vatre iz topova
izgorjela i zbog toga je nestala.
25
Pokuaj poboljanja stanja ovog vakufa vid-
ljiv je kroz poveanje novane sume zavjetanjem drugih lica. Sumu od 2000
aki namijenjenu za osvjetljenje damije uvakufila je Fatima, ki Ibrahimova.
Dobit na novac donosila je 4535 aki prihoda, dok su najvei prihodi vakufa
u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima agljevii i Jablanica,
12821 aka. Prema tome, vakufski prihodi iznosili su 17.356 aki i u pot-
punosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. Dakle, na slube u
funkciji ibadeta i obreda, troeno je (imam 10, hatib 4, mujezin 5, sallahan 2,
muarrif 3, muallim 2 dnevno) 9360 aki, administriranje (mutevelija, nad-
glednik, pobira vakufskih prihoda) 2520, lice zadueno za prostirku 360 i
25 AP, TS, 224, NUBiH, RS 832, 87.
Teanjski vaku 49
osvjetljenje 180 aki. Suma u iznosu od 3000 aki izdvojena je i ovaj put za
razliite popravke.
1.3.2. Funkcije Ferhad-begove damije
Pored osnovne namjene i aktivnosti, dakle obavljanja molitvi, vakif je
funciju vakufa postavio na znatno iroj osnovi. Ustanovio je brojne slube,
koje su omoguavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje ire drutvene
uloge. Pored imamske i hatibske, tu su jo muallimska, mujezinska, zatim
sluba mutevelije i pobiraa vakufskih prihoda. Vakufnamom je ustanov-
ljeno jo mnotvo drugih aktivnosti pobonog karaktera: uenje sure Jasin,
poslije sabah-namaza, aereta poslije podne-namaza, sure Amme poslije ikin-
dije, sure Mulk poslije jacijskog namaza. Vakif je predvidio nadoknadu i za
onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju), zatim
nadzorniku. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. stoljea
neke su reducirane ili potpuno ukinute, odnosno ukinuto je njihovo finan-
siranje iz vakufskih sredstava. Prvo, imamsku i hatibsku slubu obavljalo je
jedno lice, jedno lice uilo je Tebareke i Amme, ukinuto je uenje aereta
poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje), ukinuta je naknada
djelitelju, pobirau vakufskih prihoda. Dakle, sa prvobitno 12 vakufnamom
ustanovljenih, poetkom 17. stoljea nalazimo dokumentirano 7 slubi u
okviru vakufa. To su 1. imam i hatib, 2. mujezin, 3. ua Jasina, 4. ua sura
Tebareke i Amme, 5. muallim, 6. mutevelija i 7. nadzornik. Neke od njih
su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade, to je razlog da se dalje
ne spominju. Budui da je iznos vakufskih sredstava bio vei nego u vrijeme
uvakufljenja, nije jasno zato je dolo do reduciranja. Vjerovatno je to bilo
uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao, od zakupa duana i zemljita.
Reduciranje nadoknada za navedene slube znaajno je umanjilo izravne
rashode damije, sa 28 na 18 aki dnevno ili na godinjem nivou sa 10080
na 6480 aki. To znai da su rashodi umanjeni za oko 36%.
Godine 1640. spominju se sljedee slube: imam, hatib, mujezin,
muallim, mutevelija, pobira vakufskih prihoda i nadzornik. Zanimljivo je
da se ovaj put u rashodima ne dokumentira uenje Kurana poslije namaza
( Jasin, Tebareke, Amme). Oigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili
je ono bilo dobrovoljno.
Osim ve ustaljenih, imama, hatiba, mujezina, muallima te admini-
stratora vakufa, mutevelije, nadglednika, pobiraa vakufskih prihoda, sredi-
nom 18. stoljea damija je dobila i neke nove profesionalne slube: uaa
sale, muarrifa i lice zadueno za prostirku.
Aladin Husi 50
1.3.3. Imami i hatibi Ferhad-begove damije
Vakufnamom je izriito odreeno da damija ima slubu imama i
hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema. Meutim
drugi izvori 16. pa i poetka 17. stoljea ne spominju imama i hatiba odvoje-
no. To barem privremeno znai objedinjavanje te dvije slube. Izvor s poet-
ka 17. stoljea je eksplicitan, plaa ,,imama i hatiba, dnevno 5. Dakle, jedno
lice je obavljao predvoenje svih namaza, dnevnih, sedminih (dume) i
godinjih (bajrama). Do 1640. godine ponovo je uvedena praksa odvojenih
slubi imama i hatiba. Hatib je dnevno dobijao 6 aki (godinje 2160 aki),
dok je stavka za imama iznosila 12 (godinje 4320) aki. To znai da je u tom
pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba, to je pomalo neoeki-
vano. Ovo poveanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa, koje je
evidentno u 17. stoljeu, to je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa.
Vakif je takvu mogunost ugradio u tekst vakufname. ,,Vakif je uvjetovao spo-
menutom hatibu, njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se to povea od
novca kao i prihoda od ifluka, daju kao poveanje vazife spomenutom hatibu i
spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema, i to nakon
plaanja resuma za spomenuti ifluk kao i ono to se povea od etve.
26
Izgleda
da su kasnije ipak pod utjecajem pogoranja prilika, te plae neznatno sma-
njene. Tako je imam u 18. stoljeu dnevno primao 10 (godinje 3600), a
hatib 4 (1800) ake. Zanimljivo je da je plaa hatiba ipak mala. Ako se upo-
redi sa drugim slubama, onda je potpuno neoekivano da hatib ima plau
manju od mujezina za jednu aku (godinje 360 aki), ili pak da je plaa
hatiba samo za jednu aku vea od plae muarrifa. To bi se moglo pravdati
vjerovatno dodatnim angamanom u medresi ili u nekoj drugoj slubi.
Izvori vrlo rijetko spominju imena imama, ali se ipak moe ukazati na
nekoliko pojedinaca koji su u veoma irokom vremenskom okviru slubo-
vali u Ferhad-begovoj damiji. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove
damije po njenom podizanju. Budui da se kao imam i hatib spominje i
1565. godine Mustafa, sin Turhana, to znai da je i tada bio na slubi u ovoj
damiji.
27
Iz vakufname se nasluuje da je predvieno da sluba hatiba bude
nasljedna. Ta odredba glasi: ,,...Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu, nje-
govoj djeci i djeci njegove djece... Od dvojice naprijed spomenutih imama u
Tenju 1597. godine, vjerovatno je ejh Mahmud-efendija bio imam Ferhad-
begove damije.
27 TD, 435.
Teanjski vaku 51
Poetkom 17. stoljea imam ove damije bio je Abdulkerim. Sredinom
17. stoljea u Tenju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama. Nije, meutim,
navedeno ko u kojoj damiji obavlja hatibsku dunost. Kao hatibi navode
se: Mehmed-elebija, Omer-efendija, Omer-hoda, Jusuf -hoda, Dafer-
hoda, i Ebu Bekir-elebija. Meu spomenutima je i hatib Ferhad-begove
damije. Sljedei poznati podatak potjee iz 1765. godine kada se kao imam
Ferhad-begove damije spominje Mustafa.
28
oznajemo da je nekoliko godina
kasnije (1772.) hatib Ferhad-begove damije bio Mehmed.
1.3.4. Mutevelije Ferhad-begova vakufa
Mogue je ukazati na neka imena mutevelija, najodgovornijih slu-
benika vakufa. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559. godine
bio je Mula Hasan, kojega je vakif lino imenovao za upravitelja. Atribut
,,munla ukazuje da je rije o uenom ovjeku, vjerovatno naibu kadije
Broda u Tenju. Kasniji podaci su rijetki i tek 1775. godine znamo da je
mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan.
29
Na samom poetku 19. sto-
ljea (1804. g.) Osman, sin Fejzullahov, vrio je dunost mutevelije Gazi
Ferhad-brgovog vakufa (damije).
30

Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge pote-
koe, pokuaje uzurpacije vakufske imovine. Jednu parcelu vakufa 1765.
godine pokuali su otuiti ak i neki visoko pozicionirani slubenici pokra-
jinske administracije, neki Tahir, katib bosanske defterhane, zatim Mustafa
i Salih iz Travnika. Dotini su dva puta gubili spor na sudu. Najzad su
nastojali da visoke trokove mubaira prebace na teret vakufa, to im zala-
ganjem mutevelije nije polo za rukom.
31
Iako je u ovom sluaju mutevelija
odigrao znaajnu ulogu, ipak se ini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili
dobre procjene, kada je u pitanju interes vakufa. Naime, jedan od mutevelija
1786. godine spreavao je obnovu izgorjelih duana Ferhad-begova vakufa
trojici Tenjaka: Mustafi, Aliji i Mahmudu, sinovima Ahmedovim. Njihov
otac uivao je duane, koje prije smrti nije uspio obnoviti. Iako takvi motivi
mutevelije nisu detaljno objanjeni, ini se da su ipak ili na tetu vakufa.
32

28 MD, 85, III, 12.
29 MD, 85, III, 211.
30 MD, 85, VII, 352.
31 MD, 85, III, 12.
32 MD, 85, VI, 89.
Aladin Husi 52
2. VAKUFI NASTALI U 17. STOLJEU
2.1. Prva polovina 17. stoljea
U 17. stoljeu u Tenju je utemeljen vei broj novih vakufa. To govori
da se Teanj razvijao intenzivnije nego to je to sluaj u 16. stoljeu. Ono to
se namee kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novanih vaku-
fa. Pored ve ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini
17. stoljea spominju se vakufi: hadi Omerov, kadije Ali-efendije, Ali-begov,
Ahmed-begov, Osmana Apansuza, kadije Alaudin-efendije, hadi Nesuhov.
Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tano uvakufio, osim
to je naglaeno da je rije o damijskim vakufima. U to vrijeme Teanj je
imao etiri damije: Sultan-Selimovu, Ferhad-begovu, Hadi Omerovu i
Hadi Nesuhovu te 2 mesdida: Sufi Orua i Hajdar-hana. Ostaje nejasno
zato ostale damije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira, to ne treba
iskljuiti. Po iznosu visine novanih vakufa tih 6 hatiba, mogli bi slubovati
u sljedeih 6 damija: Ferhad-begovoj, Omer-begovoj, Kadije Ali- efendi-
je, Ali-begovoj, Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj.
33
To bi znailo da
je u prvoj polovini 17. stoljea moglo biti podignuto pet novih damija u
Tenju.
Pored toga to su neki od vakifa svoja novana sredstva uvakufili i za
objekte sagraene u 16. stoljeu, pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi
osnivai, ali i drugi pojedinci, motivirani injenjem dobra odreuju sredstva
za pojedine funkcije tih objekata. Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj
polovini 17. stoljea, sasvim pouzdano podignute najmanje jo dvije damije,
Damija hadi Omera i Damija hadi Nesuha, kao i jedan novi mesdid
koji je podigao Hajdar-han. Sudei po iznosu glavnice vakufa od 92000
aki proistjee da je damija hadi Omera, poslije Ferhad-begove bila naj-
znaajnija. Najvei sljedei iznos za damije predstavljao je hadi Nesuhov
vakuf od 44000 aki, kao i Ali-begov od 43000. Ovaj Ali-beg osniva je i
medrese u Tenju, za koju znamo da je postojala 1637. godine.
34
Jo dva
novana vakufa imali su vee glavnice, i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije
Alaudin-efendije. Treba istai da je novani iznos od 52000 aki to ga je
uvakufio Mustafa, sin abanov, u korist mekteba, bio najvea uvakufljena
33 O. Sokolovi, ,,Kreditne prilike u Tenju, 126-127; O. A. Sokolovi, ,,Teanj prije
tri stoljea, 168.
34 Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske
uprave, Mostar, 1999., 241.; A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 52.
Teanjski vaku 53
suma u tu svrhu. Osim toga, poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa
hadi Omerove damije, po ekonomskoj snazi, predstavljao je trei vakuf u
Tenju. Njemu treba pridodati takoer iznos to ga je uvakufio hadi Hasan,
takoer za obrazovanje. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji, hadi Ali-
efendije i hadi abana po 12000 te hadi Sulejmana 10000. Ostatak vakufa
su sitni vakufi. Meutim, treba naglasiti da se meu vakifima pojavljuju i
etiri ene o emu e u nastavku biti posebno rijei. Tako je ve prije polo-
vine 17. stoljea u Tenju funkcioniralo ukupno 34 manja ili vea novana
vakufa, ija namjena je bila razliito definirana od strane vakifa. To govori
da je Teanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca.
2.2. Struktura novanih vakufa sredinom 17. stoljea
Ukupna novana suma akumulirana u razliitim vakufima iznosila
je 614833 ake. Ovisno od interesovanja, pod jednakim uvjetima davana je
mukarcima i enama, muslimanima i nemuslimanima, trgovcima, zanatli-
jama, poljoprivrednicima. Znaaj ove sume mogue je realnije sagledati tek
u komparaciji sa nekim drugim iznosima. Naturalne i novane obaveze 21
vakufskog sela u okolici Tenja prosjene veliine 31 domainstva, po osno-
vu poljoprivrede iznosile su 57467 aki. To znai da bi se iznos vakufskih
sredstava u gotovini mogao kretati priblino u vrijednosti ukupnog bruto-
proizvoda tih sela.
Prema odredbama koje su vakifi ostavljali, dobit se nije mogla kretati
ispod 10%. Iz prorauna se, meutim, vidi da je ponekad dostizala i 15%. To
znai da su spomenuti vakufi sredinom 17. stoljea po tom osnovu mogli da
donesu prihod izmeu 60000-90000 aki godinje. Dakle, najmanje koliko
su iznosile novane i naturalne obaveze stanovnitva 21 vakufskog sela u
okolici Tenja poetkom stoljea. Dobitak je uglavnom pokrivao trokove
raznih slubi, bilo da je rije o slubama neposredno uz damije, dakle iba-
dete ili na slubenike koji brinu o vakufima (mutevelije, nadzornike i sl.) ili
materijalne trokove odravanja tih objekata, prostirku, osvjetljenje, poprav-
ke i slino. Kada se uvakufljena novana suma sagleda u cjelini, odnosno po
namjeni, dobijemo sredstava rasporeena na sljedei nain: najvie gotovine
uvakufljeno je za damije i mesdide, to u predvianju mnogih vakifa podra-
zumijeva i odravanje, popravke, prostirku i svjetlo. Takvih vakufa bilo je
deset. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 aki, ili 68% ukupne
sume novanih vakufa u Tenju. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vla-
dao za mektebe, 170068 aki ili 28%. Treba imati na umu da su i trokovi
Aladin Husi 54
mekteba znatno manji u odnosu na damije, koje su imale i po tri-etiri slu-
be, a nekad se taj broj kretao i do 7. Najvea stavka za mektebe predstavljala
je plaa za muallima, ali su i objekti bii laki za odravanje.
Skoro simbolina suma, u odnosu na prethodne odnosila se na razne
druge svrhe, odravanje infrastrukture, puteva, esmi, hana, damije i rasvje-
te, 24920 ili 4%. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz
pojedine damije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vaku-
fa izdvajan za obrazovanje, kao i za odravanje i popravke. Ova struktura
nainjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa.
2.3 Hadi Omerova damija
Jedini spomen ove damije nalazimo 1640. godine.
35
O njenom ute-
meljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti. Kako se ista ne spominje u 16.
niti prvih godina 17. stoljea, to znai da je mogla nastati u drugoj ili treoj
deceniji 17. stoljea. Zanimljivo je da je A. Handi uope ne spominje,
dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje.
36
Najvjerovatnije da je
poslije Damije sultana Selima i Ferhad-begove, trea damija po redoslijedu
nastanka u Tenju. Iz visine vakufa, proistjee da je po znaaju to bila druga
damija u Tenju. Naime, njen vakuf, dodue gotovinski, nadilazio je sve
druge (92000 ake) to znai da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice
Ferhad-begovog vakufa. To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadra-
jan, iz ega je proistjecala potreba i veih sredstava, koja su ili hadi Omer ili
drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. Kako kasniji izvori ne
spominju ovu damiju niti njen vakuf, znailo bi da ona nije preivjela napad
Eugena Savojskog. Teko da tako znaajan vakuf ne bi bio spomenut u 18.
stoljeu da se odrao. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagraena
neka druga damija.
2.4. Nesuhova ili Kapa damija
Osim konstatacije da je postojala, u literaturi se ne ukazuje na druge
podatke, posebno ne na vrijeme nastanka.
37
Izvori je spominju ve 1640.
godine. Dakle, nastala je u prvoj polovini 17. stoljea. Premda je spominju
vrlo rijetko, i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaivanje spoznaja o
35 A. Sokolovi, ,,Kreditne prilike u Tenju, 127.; Isti; ,,Teanj prije tri stoljea, 168.
36 A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 42, M.H. eman, Urbana antropologija
Tenja, 75.
37 A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 40, A. Fati, Teanjska oaza
islamske duhovnosti, 42, M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 73-74.
Teanjski vaku 55
njoj. Vakufska gotovina iznosila je 44000 aki. Poruio je Savojski, a kasnije
je ipak obnovljena. Ali-efendija, sin abanov, u njoj je 1743. godine, slubo-
vao kao imam.
38
Zanimljivo je da se neto kasnije ne spominje niti damija
niti njen vakuf. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom
kontrole vakufa sredinom 18. stoljea. Izvori iz 19. stoljea ipak potvruju
njeno kasnije postojanje, odnosno njenu obnovu.
39

2.5. Damija spahije Mehmeda
Damija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61. godine. Ona se
spominje jo jedanput znatno kasnije 1773. godine, to sugerira da je ili
preivjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena.
40
Izvori
ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava. Ponekad se neosnovano
poistovjeuje sa Nesuhovom damijom.
41

2.6. Damija ejha Hasan-efendije
Podignuta je 1660/61. godine istovremeno kada i damija spahije
Mehmeda.
42
Takoer se spominje u dokumentu o medresi iz 18. stoljea.
Osim to se vidi da je osniva Hasan-efendije bio imam i proelnik nekog od
dervikih redova, o damiji kao i osnivau ne zna se nita drugo.
2. 7. Vakuf damije Ishak-bega, sina Ali-begova
Postojea literatura uope ne spominje ovu damiju. Iz raspoloivog
se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. stoljea. Ona je imala i svoj vakuf
ija glavnica je prvobitno iznosila 33600 aki, uvakufljena od strane osnivaa
damije. Za istu je i drugi dobrotvor, Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400
aki, namjenivi da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja dami-
je. Time je ukupna novana suma vakufa iznosila 36000 aki.
43
Koritenje
sredstava vakufa donosilo je godinji prihod od 5040 aki. Novac su koristili
uglavnom posadnici teanjske tvrave, i to azapi (konjanici) Mustafa-aga,
38 H. ar-Drnda, Sidil teanjskog kadiluka 1740-1752, Sarajevo, 2005., 67.
39 VUMA, 18; A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 41, M.H. eman, Urbana
antropologija Tenja, 75.
40 BOA, Kamil Kepeci Tasni deft. br. 2425; Ekrem Hakki Ayverdi, Avrupada Osmanli
Mimari Eserleri, Yugoslavya, II c, 3. kitab, Istanbul, 1981., 432.
41 A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 40, A. Fati, Teanjska oaza
islamske duhovnosti, 42.
42 BOA, K K Tasni deft. br. 2425; E. H. Ayverdi, Avrupada Osmanli Mimari Eserleri,
II, 433.
43 Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju neto nii zbir.
Aladin Husi 56
Uvejs-ehaja, Husein-beg i ostali. Iz tih sredstava finansirane su sljedee slu-
be damije: imam dnevno 3 ake, hatib 3, mujezin 3. Svaki od njih je, dakle,
za slubu dobijao po 1080 aki. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu
identine. Ne iznenauje za imama i hatiba, ali je ovdje vakif u isti rang sta-
vio i mujezina, to je ipak pomalo neobino. Iz injenice da je imala imama
i hatiba, te mujezina, vidi se da je rije o znaajnijoj damiji. Vjerovatno je
nastala na mjestu neke od prethodnih damija ili mesdida koji nisu ou-
vani. Za rukovoenje vakufom, mutevelija hadi Hasan-efendije takoer je
imao naknadu od jedne ake dnevno, dakle godinje 360 aki. Iz rashoda se
vidi da je uz damiju postojao i mekteb za ijeg muallima je vakif odredio
dnevno 4 ake ili 1440 godinje.
44
Taj podatak potvruje da se ipak radilo o
znaajnijem vakufu.
2.8. Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu
Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf. Smatralo se
da je sahat-kula u Tenju sagraena 1703/1704. godine.
45
Kako su nakon
Karlovakog mira poduzeti znaajni napori na dogradnji tvrave, podiza-
nju tzv. donjeg dijela grada, pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti
sagraena i sahat-kula. Iako veoma oskudni, i jo uvijek nedovoljno precizni,
nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17. sto-
ljee, dakle prije opsade Tenja u vrijeme Eugena Savojskog. Za vakufnamu
ovoga vakufa se izriito kae da je nestala za vrijeme okupacije. Prema tome,
i vrijeme podizanja sahat-kule treba traiti u 17. a ne u 18. stoljeu.
Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tenju. Glavnica
zavjetanog vakufa iznosila je 24.000 aki, o kojemu je brinuo mutevelija,
Mustafa, sin Ibrahima Hodia. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sred-
stava, odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast).
Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je zaloio svoju bau. Iz
iznosa godinjeg prirasta 3600 aki proistjee da je novac davan uz prirast
od 15%. Ovaj vakuf zanimljiv je iz jo jednog razloga. Bio je namijenjen za
odravanje sahat-kule u Tenju. Iz prirasta vakufa finansirano je struno lice
za odravanje i opravku sahata na kuli. Dnevna plaa, u odnosu na druge
slube, posebno imamsku ili hatibsku, bila je visoka, i iznosila je 10 aki.
44 AP, STK, 223, NUBiH, RS, 832, 87.
45 Hamdija Kreevljakovi, ,,Sahat-kule u Bosni i Hercegovini, Nae starine 4, (1957),
26; H. Kreevljakovi, Izabrana djela, II, Sarajevo, 1991., 502; . Mazali, Teanj,
300.
Teanjski vaku 57
Dakle, inkasirao je 3600 aki godinje.
46
Tolike plae imali su samo imami
Ferhad-begove damije.
3. VAKUFI NASTALI U 18. STOLJEU
3.1 Damija hadi Alije, sina Hasanova (Tabaka)
O ovoj damiji postoje malobrojni i uopeni podaci sa dosta nedefi-
niranim vremenom nastanka. Na osnovu vakufske dokumentacije ,,iz 18.
stoljea znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdid koji je
utemeljio ,,Amasyalu hadi Alija, tabak porijeklom iz Amasije.
47
Kako se
iz navedenog, osim naziva mesdida i imenovanja slubenika u njemu nita
drugo nije moglo razaznati, pretpostavljalo se ,,da je sagraen i znatno rani-
je. Iz kasnijih podataka mogue je doi do neto preciznijih datacija. Naime,
taj mesdid nastao je poetkom 18. stoljea i do 1741. godine ve je bio
pretvoren u damiju. Tada se izriito spominje kao damija, ali bez imena.
U stvari, spomenut je samo ,,Hasan-efendija, imam damije Tabhana.
48

Oigledno je ovaj imam bio uen i vrlo ugledna linost u lokalnoj sredini.
Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa ,,ponos imama.
49
Dakle, ovaj
objekat prvobitno je bio sagraen kao mesdid a kasnijom dogradnjom i
adaptacijom pretvoren u damiju. Takva praksa je ve poznata i u nekim
drugim sluajevima. Mala je vjerovatnoa da su u toj fazi razvitka Tenja u
jednoj mahali postojala dva sakralna objekta, dakle i mesdid i damija, i to
sa istim imenima osnivaa.
Dileme oko ove damije djelimino rasvjetljava vakufnama napisana
prema oporuci ,,hadi Alije, sina Hasan-efendije 17. jula 1753. godine.
Vakif za damiju ostavlja novani vakuf u iznosu od 250 groa(?). U prisu-
stvu ,,uglednih ljudi koji su posvjedoili oporuku koju je vakif ostavio na
samrti, pisao ju je teanjski kadija Husein. Jedan od tih uglednika je hadi
Hasan-efendija sin Husein-efendije. To je, vjerovatno, imam koji se i 1741.
godine spominje kao imam damije u mahali Tabhana. To bi znailo da je
bio imam neprekidno vie od deset godina. Osim njega prisutni su jo imam
i hatib hadi Salih-efendije, sin hadi Mustafe i Ibrahim Behlilovi. Iz imo-
46 AP, TS, 224-225, NUBiH, 832. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafa-
efendija.
47 A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 39-40.

48 H. ar-Drnda, Sidil Teanjskog kadiluka, 53, 130.
49 H. ar-Drnda, Sidil Teanjskog kadiluka, 53.
Aladin Husi 58
vine izdvojeno je 250 esedi groa, da ih mutevelija preuzme i daje u zakup
uz prirast od 11,5%, uz siguran zalog i vrste jemce. Samo uz ta dva uvjeta
doputeno je novac davati na koritenje. Iz prirasta tih sredstava definirano
je plaanje imama damije za obavljanje 5 vakata i dume, dakle imamet
i hitabet dnevno po 6 uruk aki (godinje 2160). Ostalim slubenicima,
mujezinu 3 (godinje 1080), licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji
3 (1080) uruk ake. Ukupan rashod za slubenike vakufa iznosio je 4680
aki. Ostatak prihoda, nakon podjele plaa definiran je u druge svrhe, osvjet-
ljenje, popravku i prostirku. Viak novca odreen je u dobrotvorne svrhe.
Upravljanje vakufom vakif je povjerio bliim srodnicima. Za mute-
veliju odredio je svoga bratia Osmana, sina hadi Hasana, a nadzor nad
vakufom i njegovim funkcioniranjem vrile su vakifove odrasle keri Sakina
i Emina.
50

U kontroli vakufa izvrenoj 1757. godine vidi se da je glavnica vakufa
iznosila 60000 aki. Uz Ferhad-begov bio je to najznaajniji vakuf u Tenju u
18. stoljeu, ak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio. U trenutku kontrole
24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrave u Tenju, i to Ahmed-age,
dakle zapovjednika tvrave, njegovog pomonika Ibrahima, Alije bajraktara
i ostalih azapa (konjanika). Godinji prirast koji je donosio vakuf iznosio
je 9000 aki (dakle davan je pod 15%). Rashodi su plaa imama i hatiba 6
aki dnevno (2160), mujezina 3 (1080), lica koje brine o prostirci 1 (360),
mutevelija 3 (1080). Ostatak prihoda od 4320, prema volji vakifa, utroen
je za prostirku, osvjetljenje, popravke i ureenje damije. Te su stavke, dakle,
iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih slubi vakufa.
51

Iz jedne predstavke upuene iz Tenja 1772. godine, kao jedan od
prvih potpisnika spominje se hatib Hadi Alijine damije po imenu Ahmed.
I to je uz hatiba Ferhad-begove damije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda
hatiba. I to dovoljno govori o njenom statusu. Spomenuti Ahmed hatibsku
dunost obavljao je najmanje do 1780. godine.
52

3.2. Defterdarova damija
Historijska literatura jo uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj da-
miji. Ona se ne ba dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao ,,da-
mija Mustafa-pae, nastala prije 1640. godine.
53
Njen naziv ,,Defterdarija
50 AP, TS, 50-53, NUBiH, RS 832, 23.
51 AP,TS, 219-220, NUBiH, RS, 832, 86.
52 MD, 85 VI, 181.
53 A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 39.
Teanjski vaku 59
vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-pae Defterdarije-Sarajlije,
bosanskog valije (1780-1785). Godina (1781), ime Abdullah-paa, posebno
atribut ,,Defterdarija inili su se dovoljnim za neka rjeenja o njenom nazi-
vu. Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak
treba neto korigirati.
Budui da je izvori iz 17. stoljea pod imenom Mustafa-paina ne
registriraju, njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. stoljee. U izvo-
rima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput, i to 1757.
godine. Nije poznato ni puno ime njenog osnivaa, jer se u kontekstu vakufa
spominje uvakufljenje za ,,Deftedarovu damiju. Budui da je spomenuta
damija imala sredstva samo jednog vakifa, moglo bi se pretpostaviti da je
rije o ne tako davno podignutoj damiji. Iako jo uvijek bez dovoljno jake
argumentacije, posebno izostankom izvorne potvrde, mogla bi se postaviti
hipoteza da je spomenutu damiju podigao Ahmed, bivi kadija Tenja. Ta
se pretpostavka zasniva na injenici da se navedeni kao kadija Tenja spomi-
nje 1740-42. godine, u razliitim varijantama, ali punog imena Ahmed Seid
Defterdarevi.
54
Premda moe biti koincidencija, u imenu oca, vrlo indika-
tivnim se ini da je veu sumu novca za ovu damiju uvakufila ,,Fatima, ki
Ahmedova. Iz zavjetanih sredstava potpuno je jasno da je rije o osobi koja
je pripadala viem sloju drutva. Po pretpostavci, to bi mogla biti ki biveg
kadije, koja je eljela osigurati funkcioniranje zadubine njenoga oca. U
svakom sluaju, nije zanemariva povezanost Defterdarove damije sa poro-
dicom Defterdarevia, iji dio je i spomenuti kadija.
Vakuf ove damije bio je u gotovini u iznosu od 28800 aki to ga je
uvakufila ,,Fatima, ki Ahmedova. Sredstva su bila namijenjena uglavnom
za izdravanje spomenute damije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih
sredstava. Godinja dobit iznosila je 4320 aki, to znai da je novac davan
uz prirast od 15%. Ukupna novana masa time bi dostigla 33120 aki. Iz tog
prirasta, kako je vakufnamom bilo definirano, finansirane su slube imama
5 aki dnevno (godinje 1800), hatiba 3,5 (1260), mujezina 2,5 (900).
Godinji trokovi slubi su, dakle, iznosili 3960 aki, dok je ostatak od 360
aki, prema odredbi vakufname, troen na osvjetljenje damije. Sredstva
ovakog vakufa na koritenje uzeo je poduzetnik Husein Karahoda. Nije
poznato ime mutevelije ovoga vakufa. Oigledno da se radilo o znaajnijoj
damiji, budui da je imala slubu imama i hatiba.
55
Osim toga, po izno-
54 H. ar-Drnda, Sidil Teanjskog kadiluka, 20, 23, 33.
55 AP, TS, 220, NUBiH, RS, 832, 86.
Aladin Husi 60
su vakufa u gotovini sredinom 18. stoljea tek je neto malo zaostajala za
Ferhad-begovom damijom.
3.3. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova damija
Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja, Sejjida-Sulejmana,
koji ju je obnovio 1863. godine. ak se pretpostavlja da bi mogla biti iden-
tina sa damijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili, moda, damijom ejha
Hasan-efendije, koja se spominje samo 1773. godine.
56
Vrijeme gradnje
damije nije poznato, osim uobiajene konstatacije da je postojala i mnogo
ranije u odnosu na vrijeme obnove. Prema usmenoj tradiciji jedna je od naj-
starijih u Tenju.
57
U svakom sluaju, njeno podizanje treba traiti u prvoj
polovini 18. stoljea. Najranija vijest o damiji u mahali Harman (Guvnu)
potjee iz 1753. godine. Jedini podatak, zapravo, spominje ,,Aliju, sina
Jusufova, imama demata Harman.
58
Naalost, nije poznato ime damije,
prema tome ni njenog osnivaa.
4. ENE VAKIFI U TENJU

Prvi podaci o enama vakifima datiraju iz 1640. godine. Meu
dobrotvorima pojavljuju se: Selima, Hasna-hatun, Emina, Habiba-hatun
i Kademah. Iako je rije o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra,
neophodno ih je posebno istai. Meu spomenutima, najvei iznos zavje-
tala je Emina 4800 aki dok je najnii od 2000 uvakufila Kademah. Ostale
su imale identine sume od 2400 aki. Zanimljivo je da je svaka od spo-
menutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje, za mektebe. Ovdje emo
posebno izdvojiti i naglasiti ve spomenuti vakuf Fatime, keri Ahmedove.
Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756. godine. Ona je za Za Defterdarovu
damiju ona je uvakufila 28800 aki. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani
su osnovni rashodi spomenute damije, imam, hatib, mujezin i osvjetljenje
damije. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode damije.
Umi Kulsum, ki Velije, zavjetala je damiji u Lepenici 5000 aki.
O ovoj damiji zna se tek toliko da ju je sagradio ,,Hasan-hoda.
59
Imam
te damije bio je Hasan, sin Hasanov, ujedno i korisnik spomenutih sred-
stava. Godinji prirast bio je 750 aki, dakle murabeha je iznosila 15%, iako
56 A. Handi, A Survey of Islamic Cultural Monuments, 39-40.

57 A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 43-44.
58 AP, TS, 45, NUBiH, RS, 20
59 MD, 85/III, 370.
Teanjski vaku 61
se uvijek naglaava ,,po najnioj stopi od 11,5%. Iz ovog vakufa se jasno
vidi razlika u slubi u gradskim i seoskim damijama. Iako su i u Lepenici
postojale odvojene slube, imama i hatiba, imam je dobijao tek neto vie
od jedne aku dnevno (godinje 400), dok je hatib nije dobijao ak ni punu
aku (godinje 350). Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. godine jo
nije imao napisanu vakufnamu.
60
Kasnije je i u ovoj damiji, izgleda, barem
privremeno reduciran broj slubenika, jer se 1775. godine, Salih spominje
kao ,,imam i hatib damije u selu Lepenica.
61
Brzo potom, 1777. godine
vidimo da u istoj ipak slue dva imama od kojih je kao drugi imam dami-
je Ahmed. sin Alije.
62
Iste se godine kao imam damije u Lepenici javlja i
Dervi Hasan.
63

Sredinom 18. stoljea Fatima, ki Ibrahimova uvakufila je 2000 aki
za Ferhad-begovu damiju. Ta sredstva prema njenoj elji bila su namijenje-
na za osvjetljenje damije. Sredstva tog vakufa na koritenje uzeo je odobaa
Semiz Ahmed.
5. MUSALLA
Nedostatak izvora ne doputa definiranje ueg vremenskog okvira
koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah)
u Tenju. Otuda je u literaturi do sada 1537. godina postavljena kao jedan
od moguih povijesnih meaa njenog uspostavljanja.
64
Razlog takvoj data-
ciji jeste injenica da je Ebu Suud upravo te godine u praksu uveo obavezu
traenja dozvole od sultana za postavljanje musalle.
65
Druga pretpostavka
je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf.
66
Meutim
vakufnamom uope nije spomenuta, vjerovatno to u to vrijeme nije bila jo
ni ustanovljena. Nema je ni u rashodima vakufa. Moglo ju je i neko drugo
lice uvakufiti, i pridodati spomenutom vakufu.
Budui da je prvi put izvori registriraju tek 1604. godine, tada ve kao
vakuf damije Ferhat-bega, to znai da je mogue odrediti i drugi mea.
60 AP, TS, 221, NUBiH, RS, 832, 87.
61 MD 6 (85/III, 195).
62 MD 69 (85/III, 417).
63 MD, 152, (85/III, 370).
64 A. Fati, Teanjska oaza islamske duhovnosti, 45-46.
65 Duanka Bojani, ,,Musale u balkanskom gradu, Islamska misao, br. 138, XII, 1990.,
38.
66 M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 85.
Aladin Husi 62
Budui da je jedan od uvjeta ,,mnogobrojnost muslimanskog stanovnitva
onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16. stoljea,
ak i kraj, a nikako u sredinu. Sakralni kapaciteti do 1565. godine u pot-
punosti su mogli zadovoljiti potrebe grada. Naime, do sredine 16. stoljea
Teanj je jo uvijek maleno mjesto, veliine veeg sela, sa 65 domainstava.
Ako k tomu dodamo jo i da u tim domainstvima ima 27 nemusliman-
skih, onda se ponueno teko moe prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja.
Situacija nije bolja ni u okolici Tenja. Kako je ve 1559. godine zavrena
gradnja Ferhad-begove damije, ini se da ak i nakon toga ona ne bi mogla
biti brzo ustanovljena. Ferhad-begova damija sa damijom u tvravi, te
jo jednim mesdidom, mogla je jo uvijek zadovoljiti potrebe grada, ak i
ue okolice. Posebno to je Teanj jo 1565. godine relativno mala kasaba,
sa 159 domainstava. Kako se Teanj krajem 16. stoljea pribliio broju od
300 domainstava, a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou, oito da oni
nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe, te je musalla predstavljala veoma
praktino rjeenje. Posebno to je ve i u okolici Tenja, posebno uoj, vei-
nom muslimansko stanovnitvo. Zato bi, s obzirom na navedene okolnosti,
vrijeme ustanovljenja trebalo traiti na samom kraju 16. stoljea. Naime, ne
spominje se u vakufnami 1559. godine, to bi moralo biti naglaeno, ali se
spominje 1604. godine. Iz istog vakufa, i to gotovine, izdvaja se nedefinirana
suma za odravanje ,,musalle.
6. MEKTEBI
Pretpostavka da su u Tenju mektebi postojali uz damiju Selimiju
(tvravsku), mesdid Sufi Orua, kao i uz sve kasnije podignute damije,
bilo u okviru samih damija a kasnije separatno, kao zasebni objekti, treba
doivjeti stanovitu korekciju. Tvravska damija to zbog svoga poloaja
to namjene teko da je mogla imati mekteb, niti po njenom osnivanju
niti kasnije. Uz mesdid Sufi Orua ve je mogue da je funkcionirao neki
oblik obrazovanja, kao to je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu damiju.
Sadraj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu ,,kuu koja je
u blizini spomenute damije (medresu) za ljude i djecu koji se ele podua-
vati Kuranu. Prema tome nije rije o medresi i o mektebu.
67
U to vrijeme
medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima, Zenici,
Travniku i sl.
67 M.H. eman, Urbana antropologija Tenja, 91.
Teanjski vaku 63
To je posebno teko opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo
stavku ,,dva dirhema za uitelja djece.
68
Ovdje nalazimo dvije vane indi-
kacije koje idu u prilog tome da je rije samo o mektebu. Da je rije o dvije
ustanove morala bi se pojaviti dva lica, i druga indikacija visina plae pred-
viena za uitelja, dva dirhema. Muderrisi bi morali biti bolje nagraeni,
barem u visini 4 dirhema. Dalje, specifikacija rashoda 1604. godine takoer
spominje samo muallima, i opet uz dvije ake nadoknade dnevno. To znai
da jo uvijek funkcionira samo jedna ustanova, i to mekteb.
Koliko je doista bilo mekteba teko je je decidirano rei. Jedini koji
je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. No pitanje obrazovanja u
Tenju treba promatrati, ne samo kroz broj damija nego i kroz jedan drugi
aspekt. Naime, ne raunajui ve poznati Ferhad-begov mekteb, vakufska
sredstva za mektebe u Tenju iznosila su 170068 aki. ak 18 dobrotvora
svoja novana sredstva namijenilo je u te svrhe, meu kojima i etiri ene.
Neki su se meu njima ipak izdvajali i to: Mustafa, sin abana 52000,
Hasan 27000, aban 12000, h. Ali-efendija 12000, hadi Sulejman 10000,
hadi Mehmed 10000. i drugi. ini se ipak da bi najrealnija procjena broja
mekteba bila broj uitelja (muallima ili hoda). Njih je spomenuto 6, i to:
Mustafa-hoda, Ahmet-hoda iz Kaloevia, Abdulmumin, Osman, Ibrahim
i Husejn iz Piljuia.
69
Broj mekteba nije nuno vezan za broj damija, jer su
vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od damija ili mesdida. Izvori ih
rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje moemo poimenino navesti.
U ranije ustanovljene mektebe, ije ime osnivaa znamo, ubraja se
mekteb u kompleksu damije Ishak-bega, sina Ali-begova. Ve smo za
ovaj vakuf, dakle damiju, istakli da je nastao u drugoj polovini 17. stoljea,
prema tome i mekteb. Plaa muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4
ake (godinje 1440).
70

U selu Komuina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ehaja.
Nije poznato kada je podignut, ali se spominje 1756. godine. Osim objekta,
vakif je uvakufio 12000 aki iz ijeg prihoda e se finansirati muallim ovoga
mekteba. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa.
71
Kljune rijei: vaku, Teanj, novani vaku, sakralni objekti.
69 O. A. Sokolovi, ,,Teanj prije tri stoljea, 168.
70 AP, TS 223, NUBiH, RS, 832, 87.
71 AP, STK, 220, NUBiH, RS 832, 86.
Aladin Husi 64
Summary
Waqf of the town of Teanj
(With special emphasize on money based waqf )
The town of Teanj belongs to the type of town which was developed
in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and
sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). Despite very turbu-
lent period through which town has passed, it has preserved many feature
of those times.
This work is an attempt to redefine already existing claims in lit-
erature about some well known endowers (waqfs) in town of Teanj. Based
on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of
establishment of these waqfs and also closely look at their functioning dur-
ing centuries of the Ottoman reign. It has been proven that certain number
of waqf was not yet recorded in literature. Special attention is given to the
money- based waqf, their role in up keeping of functioning of some endow-
ments. Analysis of money amounts shows that they had very wide social
importance in town. First of all is, cash money from the endowment (waqf)
in town of Teanj was very respectable, it was given under same conditions
to men and women, Muslims and non Muslims. In this work we have tried
to follow functioning of some waqfs, its services, changes which appeared
during their functioning. Our intention was to pay attention to a new waqf
as well, regardless whether they were sacral, educational or other objects or
money-based waqf.
Nusret Kujrakovi
VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAEVIA
1. Uvod
Husein-kapetan Gradaevi, Zmaj od Bosne, bio je jedna od najzne-
menitijih historijskih linosti Bosne i Hercegovine u 19. stoljeu. Upravljao
je gradaakom kapetanijom i bio na elu Pokreta za autonomiju Bosne
1831/32. godine. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historiari, osma-
nisti, knjievnici i umjetnici.
1
I pored toga to su rasvijetljene mnoge dionice
njegovog ivota, malo se zna o njegovom duhovnom ivotu, a jo manje o
njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice.
2

Nije poznato zato se dosada zanemarivala ova vana dionica u Huse-
in-kapetanovom djelovanju.
Vjerski odgoj, naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snano
su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove linosti, kao to su:
samopouzdanje, odlunost, hrabrost i dobrota, odnosno okitile su njegovu
lozoju ivota odjeom bogobojaznosti. Na tim osnovama gradila se nje-
gova moralna, vojnika i politika linost, njegova ljubav prema vjeri, narodu
i domovini, zatim injenju hajrata i uvakujavanju svog imetaka u korist mu-
slimanske zajednice. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biograji, koji e
1 Vie o biograji Husein-kapetana vidi: Ahmed S. Alii, Pokret za autonomiju
Bosne od 1931. do 1832 .godine, Sarajevo, 1996. ; dr. Husnija Kamberovi, Husein-
kapetan Gradaevi (1802-1834.), biograja - Uz dvjestotu godinjicu roenja -,
BZK Preporod Gradaac, Gradaac, 2002. Bibliograju studija, rasprava i drama
o Husein-kapetanu napisao je na poznati bibliograf Mustafa eman, a objavljena
je u djelu Sadika ehia Zmaj od Bosne, drugo proireno izdanje, Mariborski tisak,
Maribor, 1994., str. 127-146. Takoer, saet prikaz onih koji su pisali o Husein-
kapetanu vidi: Vijeanje bonjakih prvaka u Tuzli 1831 .godine, zbornik radova sa
naunog skupa Znaaj Pokreta Husein-kapetana Gradaevia u brobi za autono-
miju Bosne i Hercegovine (Tuzla, 3.2.2006.), BZK Preporod Gradaac, Gradaac,
2007., str. 140-142.
2 Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakuma Husein-kapetana od
1945-1999. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova ute-
meljenja, kao to je sluaj u ovom radu. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku
radova Vijeanje bonjakih prvaka u Tuzli 1831 .godine, str. 150-167.
Nusret Kujrakovi 66
rasvijetliti i upotpuniti nedostajue iz ivotnog mozaika Husein-kapetana
Gradaevia.
2. Duhovni ivot Husein-kapetana Gradaevia
Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu, porodina tradi-
cija, vaku i sauvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji poka-
zatelji njegovog duhovnog ivota. Poznato je da je Husein-kapetan stekao te-
meljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su meu njegovim uiteljima bila i
dva ejha nepoznatog dervikog pravca, ali se ne zna da li je sam Husein-beg
pristupio nekom dervikom redu, niti je ostalo zabiljeeno da je uestvovao
u dervikim zikrovima.
Na temelju njegovog skromnog ivota moglo bi se pretpostaviti da
je bio dervi.
3
Na to bi mogao upuivati i podatak da je Husein-kapetan i
prije 1831. godine dolazio kod ejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju
na Oglavku kod Fojnice. U to vrijeme Abdurahman Sirija, najpoznatiji ejh
nakibendijskog tarikata u Bosni, uivao je veliki ugled kod svih muslimana
Bosanskog ejaleta. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831. i 1832. bio je na
strani Husein-kapetana.
4

Moe se rei da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodu-
nost o Husein-kapetanovoj pobonosti i odanosti vjeri. Ovo opeprisutno
uvjerenje moe se potvrditi sa dva sauvana dokumenta. Prvi je predstavka
koju su Bonjaci uputili Porti iz Pritine, a u kojoj trae da se za valiju Bosne
postavi ...neko iz ejaleta, ko poznaje dravne poslove, ko je odan vjeri i dra-
vi i ko pomae nemonu raju... Prvak ovog ejaleta, kod nas svih poznat kao
vjeran i poten, dobroinitelj vjere i drave, pomaga sirotinje i raje, po priro-
di svojoj poboan i ispravnog vladanja, kapetan Gradaca, Husein-beg...
Drugi dokument je mahzar (molba, zahtjev) stanovnitva na sudu u
Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom, u kojem stoji slje-
dee: Glava ove zemlje, potovan od svih, malih i velikih (bogatih i siro-
manih), koji se kod svih smatra vjeran i ispravan, pomaga sirotinje i raje,
hrabar i poboan, ima osobine koje odgovaraju onome to smo ranije iznijeli
iz Kurana i hadisa, Husein, kapetan Gradaca, u svakom je sluaju sposoban
i u stanju da upravlja ejaletom...
5
3 Dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str. 17.
4 Enes Pelidija, O Husein-kapetanu Gradaeviu i njegovom duhovnom ivotu,
Vijeanje bonjakih prvaka..., str. 45-46. Takoer, Demal ehaji, Derviki redovi u
jugoslovenskim zemljama, Sarajevo, 1986., str. 56.
5 Ahmed S. Alii, nav.dj., str. 382-391.
Vakuf Husein-kapetana Gradaevia 67
Sadraj natpisa na njegovom zlatnom muhuru, koji je 1831. godine
izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa, vjerno odslikava Husein-kapeta-
novu ivotnu lozoju i odanost islamskim naelima. Prijevod sadraja na
Husein-kapetanovom peatu glasi: Uzdam se u velikog Stvoritelja, rob mu
Husein, a okolo u sedam polja pisalo je: Pomo je od Boga i pobjeda skora i
obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i na gospodar i zatit-
nik. Nema snage osim Boga Velikog. Ispod je bilo ugravirano sedam usklika
Stvoritelju: O Prijatelju! O Slavni! O Mogui! O Dareljivi! O Milostivi!
O Pokrovitelju! O Oprosnie!
6

Budui da su to prethodni istraivai propustili uiniti, objasnit emo
porijeklo sadraja peata. On je sastavljen od kuranskih ajeta i odreenih
uobiajenih islamskih izreka i zikra. Prva reenica - Uzdam se u velikog Stvo-
ritelja, rob mu Husein - sastavljena je od rijei kojim musliman izraava svoju
predanost i pouzdanje u Allaha, d..
7
Reenica: Pomo je od Boga i pobjeda
skora i obraduj vjernike! ustvari je zavrni dio 13. ajeta kuranske sure Sa
(navedeno prema prijevodu Kurana Besima Korkuta, str. 552). Reenica:
Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i na gospodar i zatitnik predstav-
lja kombinaciju zavrnog dijela 173. ajeta sure Ali Imran i zavrnog dijela 40.
ajeta sure El-Enfal. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: Dovoljan
nam je Allah i divan je On Gospodar. A divan je On zatitnik i divan poma-
ga. (Besim Korkut, Kuran s prijevodom, str.72. i 181.). U muslimanskoj
tradiciji, kombinacija ova dva ajeta vrlo je esta prilikom uenja tevhida i
drugih zikrova. Reenica: Nema snage osim Boga velikog! - dio je iz tesbiha
poslije klanjanja namaza, a prije dove. Kada je rije o sedam usklika Stvorite-
lju, radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena.
U ulozi bosanskog vezira, Husein-kapetan je 29. oktobra 1831. godine
izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve damije i mektebi, da se
grade gdje ih nije bilo, da se namazi klanjaju dematile i da se vjerski slube-
nici redovno plaaju.
6 Dr.Husnija Kamberovi, nav.dj., str. 17.
7 U knjizi Sadika ehia, Zmaj od Bosne, Husein-kapetan Gradaevi izmeu legende
i povijesti, drugo proireno izdanje, Bosanska rije, Mariborski tisak, Maribor, 1994.,
na strani 99. navedena je godina izrade peata, a na str. 115 pod znacima navoda
neveden je i dio sadraja peata, a ispod ime Husein-kapetana, to bi itaoca moglo
navesti na pogrean zakljuak da je Husein-kapetan autor tih rijei, a to nije tano,
jer se radi o kuranskim ajetima, Allahovim lijepim imenima i jednoj reenici iz zikra
(tesbiha) poslije namaza.
Nusret Kujrakovi 68
I nakon vojnikog poraza, u veoma tekom i neizvjesnom stanju, kada
je morao napustiti Bosnu i prei u Austriju (Slavonski Brod), dok je jo bio u
Gradacu, izmeu ostalog, traio je od dr. Pleyela, direktora brodskog kontu-
maca, da - ...kuu u kojoj bude stanovao moe renovirati po muslimanskim
propisima...
8

Iz opisa Bartolomea Kuniberta, koji je lijeio Husein-kapetana nakon
to je ovaj iz Zemuna prebaen u Beograd, itamo sljedee upeatljivo prisje-
anje:
Iskren i marljiv muslomanin, on je briljivo vrio spoljne obrede
svoje vjere i pretpise Korana; ni za ta na svetu on ne bi propustio onih pet
molitava dnevno, otro pretpisanih svakome muslomaninu i od ega ga nita
ne moe osloboditi; ta vie esto su ga viali kako za vreme razgovora okre-
e oi k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana;
i protivu optega obiaja svojih sunarodnika uzdravae se on briljivo od
raznih vinskih i alkoholnih pia, zabranjenih zakonima islamizma.
9

U prilog posvjedoenja Husein-kapetanove odanosti vjeri moe po-
sluiti i njegova hamajlija u obliku koulje, koju je nosio kada bi iao u boj.
Hamajlija je sadravala ispisane pojedine kuranske sure, ajete, izreke, dove i
brojne vefkove. Noena je u svrhu zatite od neprijatelja i priskrbljenja Alla-
hove pomoi u borbi sa dumanima.
10
Kao uzoran musliman Husein-kapetan je, saobrazno svom dubokom
vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaevi, sagradio damiju i uva-
9 Bartol Kunibert, Srpski ustanak i prva vladavina Miloa Obrenovia, Beograd, 1901.,
str. 312.
10 Ova hamajlija-koulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku
tadanjeg Hrvatskog dravnog muzeja u Banjoj Luci. Otkupljena je od Hairije (ro.
Gradaevi), supruge banjalukog posjednika Jusuf-bega Filipovia. Po predanju u
porodici Gradaevi, ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan.
Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaevi, jedan od
ivih potomaka uvene porodice Gradaevi iz Gradaca. Bilo je sluajeva u prolo-
sti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kuranskim izrekama
ili brojnim dovama. ak su i na oruju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoi
od Allaha Uzvienog. Na Husein-kapetanovoj koulja-hamajliji bila je ispisana 110.
kuranska sura Nasr, 255. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj, u narodu poznat kao
ursi-dova, imena nekih ashaba Muhammeda, a.s., koji su uestvovali u Boju na
Bedru 624. godine itd. Vidi: Muhamed Garevi, Koulja-hamajlija Husein-kapetana
Gradaevia, Izdanja Hrvatskog dravnog muzeja u Banjoj Luci, svezak 2., Hrvatska
dravna tiskara Zagreb -podrunica Sarajevo, 1942.
kuo znaajan dio svoje imovine za ire potrebe muslimana i njihovih vjer-
skih i obrazovnih ustanova.
Svi naprijed izneseni navodi svjedoe o Husein-kapetanu kao djelat-
nom vjerniku, koji je djelima i nainom ivota potvrivao svoju istrajnost
u vjerovanju i odlunost za vjeru. Na toj osnovi, ureivao je svoje odnose sa
drugima, bez obzira na vjeru i naciju, tj. na temelju dobra i estitosti, a ne na
temelju grijeha i neprijateljstva. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja,
ma sa koje strane dolazili - bilo od muslimana, bilo od kranina! Za njega
se slobodno moe rei da mu zulmuar nije bio mio, ma koje vjere da je bio!
Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama, i prema
kranima u Bosni. Time se stjeu bitne osnove za razumijevanje Pokreta
za autonomiju Bosne ili, npr., Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog
berata dopusti izgradnju velike katolike crkve i upnog stana u Tolisi kod
Gradaca, zgrade za prvu katoliku puku kolu, katolike crkve u selima
Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu.
11

3. Vakuf Husein-kapetana Gradaevia
Sveukupni razvoj Gradaca ekonomski, politiki, kulturni i vjersko-
prosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovakog mira 1699. godine, kada
postaje graninim gradom prema Austriji, kasnije i sjeditem gradaake
kapetanije. Postojanje gradaakih vakufa vee se za porodicu Gradaevi,
a najraniji konkretni podaci za linosti Mehmed-kapetana i njegovog sina
Osman-kapetana, koji je na kapetanskoj dunosti naslijedio svog oca i to
prije 1795. godine. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakuflja-
vanja u nekoj mjeri, to bi moglo biti predmetom posebnog istraivanja u
budunosti. Na osnovu ranije istraene historijske dokumentacije, porodica
Gradaevi je prva poznata, a ujedno i najznaajnija vakifska porodica
u Gradacu, a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana, kao vakifi se
javljaju Murat-kapetan, Husein-kapetan i hadi Beir-beg, sinovi Osman-
kapetana.
Na temelju relevantne arhivske grae (gruntovni uloci, spiskovi
i iskazi vakufa), u ovom radu bit e separatno obraeni samo Husein-
kapetanovi vakufi.
U razdoblju od 1820. do 1831. godine Husein-kapetan Gradaevi
utemeljio je svoj vakuf. Njegovo utemeljenje moe se vezati za njegovo stu-
panje na kapetansku dunost 1820. godine. Njegovi vakufi nalazili su se u
Gradacu, Modrii i Brkom.
Nusret Kujrakovi 70
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu uvaju se vakufna-
me Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaevia, ali nema tragova o
Husein-kapetanovoj vakufnami.
12

U osmanskom periodu ovi vakufi, kao to je bio sluaj sa vakufom
Osman i Murat-kapetana, a to se vidi iz njihovih vakufnama, evidentirani
su kao vakuf Husein-kapetana. O tome svjedoe spiskovi ovog vakufa koji
su raeni na poetku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, a koji
se nalaze u arhivi Medlisa IZ-e Gradaac. U austrougarskom razdoblju,
tanije od ustroja gruntovnice u Gradacu 1887. godine, sva vakufska dobra
Husein-kapetana uknjiena su u gruntovnici na vakuf damije Husein-
kapetana u Gradacu. U kasnijim evidencijama vakufa, koje je vodilo
Vakufsko povjerenstvo u Gradacu za vlastite potrebe, naizmjenino su
upotrebljavana oba naziva.
Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu, nego su vakufi gra-
daakih kapetana Osman-bega, Murat-bega, Huseina-bega i hadi Beir-
bega imali jedinstvenu upravu.
Prema nasljednoj porodinoj tradiciji Gradaevia, njihovim vaku-
fima upravljao je najstariji muki lan, a ako ga nije bilo, to je mogao biti i
enski lan porodice.
Pored mutevelije, vakuf je imao i dabiju, koji je od dunika ubirao
vakufske prihode. Mutevelije su esto odreivale svoje zamjenike/vekile.
Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za
muteveliju svog vakufa. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i
mutevelije ili su odredili svoje vekile. Poetkom 20. stoljea mutevelije ovih
vakufa esto su bila lica izvan porodice Gradaevia.
Budui da su voeni zbirni/zajedniki mutevelijski rauni Osman,
Murat i Husein-kapetanova vakufa, to onemoguava razvrstavanje prihoda
po pojedinim vakufima.
U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja
trokova,Vakufsko-mearifsko vijee u Sarajevu donijelo je 01.04.1931.
godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa. Tragom ove odluke,
Vakufska direkcija je dopisom broj 20.485/32 od 10.11.1932. pozvala sva
Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa.
12 Muhamed Bego Gradaevi, ivi potomak Gradaevia koji ima dobar uvid u
usmenu porodinu predaju, ima dostupne dokumente o Gradaevima, ne zna za
Husein-kapetanovu vakufnamu. Ipak, to ne znai da ona nije postojala. Osnovano
je pretpostaviti da je i Husein-kapetan, po uzoru na svog oca i brau, dao sainiti
vakufnamu.
Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko- raunovodstvenom
pogledu, a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada, tj. bilo je
predvieno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proraun, poev od
1933. godine. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadanji pojedina-
ni vode kao ujedinjeni vakufi.
Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradacu od 22.12.1932.
prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa. Za dabiju Ujedinjenog
vakufa izabran je Ismet-aga Sendi, a za muteveliju Ibrahim-ef. Sendi, imam
Husejnije, koji je i ranije bio mutevelija, jer je Nurija H. Hafizovi u meu-
vremenu umro.
Sudei prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br.5499/32 od
24.3.1932., tada su u Gradacu ujedinjeni sljedei gradski vakufi: vakuf
Osman, Murat i Husein-kapetanov, vakuf H. Beir-begov i Reuf-begov,
vakuf enskog mekteba, vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegovi
(Bukva) i vakuf Hatide-hanume Reidbegovi (veina vakufa je od begova
i kapetana). Takoer, Osman, Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modrii
ujedinjen je sa gradaakim. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa odralo se do
ezdesetih godina dvadesetog stoljea.
13
Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljinih dobara, objekata i
vakufskih mukata (zakupnina). Sva zemljina dobra ovog vakufa, imajui u
vidu historijske okolnosti, uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne
1831. godine. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godinjih mukata
(zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan.
3.1. Vakufska zemljina dobra
O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni
dokumenti. U tom periodu, sigurno je voena odreena evidencija prihoda
i rashoda vakufa, zatim naziva vakufa i sl. Ipak, na osnovu dokumenta iz peri-
oda poslije 1878., mogue je dati dosta validne podatke i za osmanski period
vakufa gradaakog kapetana Husein-bega Gradaevia. Njegova ukupna
povrina bila je daleko vea do 1878., odnosno do donoenja zakonskih pro-
pisa na tetu vakufa izmeu 1884-1886. godine.
Naime, u osmanskom razdoblju, vakufsko zemljite izdato pod mu-
katu ostajalo je u vlasnitvu Vakufa, dok je u austrougarskom periodu, do-
noenjem Gruntovnikog zakona, to zemljite prelo u vlasnitvo zakupaca,
13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medlisa Islamske zajednice
Gradaac, Fond Vaku.
Nusret Kujrakovi 72
koji su imali obavezu da vakufu plaaju godinju mukatu (zakupninu). To je
ujedno znailo otimainu i nestanak veih povrina vakufa Husein-kapetana
u razdoblju od 1886-1945. godine, koji je bio izdat pod godinju mukatu.
Na temelju podataka do kojih se dolo u periodu od 1878-1938. go-
dine, ukupna povrina vakufa Husein-kapetana, o kojoj e detaljnije biti go-
vora u nastavku, u osmanskom razdobju iznosila je 188.630 m
2
, od ega je
162.365 m
2
bilo pod godinjom mukatom (zakupom) i 26.265 m
2
ostalog
vakufa (gruntovni uloci 1218, 1219, 412, 988, 484, 989, 386, 478, 990, 302,
992, 776, 490,775 i 725). Detaljniji prikaz ovog vakufa mogue ja dati od
perioda austrougarske vladavine. U tu svrhu posluit e nekoliko dostupnih
dokumenata.
Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana prua nam
spisak vakufa
14
, koji je nastao u periodu od 1884-1886. godine. U njemu su
navedeni sljedei vakufi u Gradacu i Modrii:
14 Obrazac ovog spiska tampan je na bosanskom jeziku. Njegova veliina je oko 90x40
cm. Na njemu nema godine nastanka, ali, budui da je na bosanskom jeziku i da su
zakupnine obraunate u krunama i helerima, sigurno je nastao u periodu ustroja
gruntovnica u BiH od 1884-1887. godine. Sastojao se od vlastovnice, posjedovnice i
teretovnice. Navedeni su sljedei podaci o vakufskoj imovini: katastarska opina, broj
katastarske estice i gruntovnog uloka, povrina vakufa, prometna vrijednost zemlje,
zgrada i hajrata u krunama, paual, zemljarina, umarina i opaske. U predmetnom
gruntovnom uloku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti, paualu, zemljari-
ni i umarini. Vidi: Arhiva Medlisa IZ-e Gradaac, Fond Vaku.
Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaevia (1884-1886)
Red.
br.
Opis
nekretnine
Katastarska
opina
Broj grunt.
uloka
Broj kat.
estice
Povrina
u m
2
1 Kuite Gradaac 1218 14/89 25
2
Gradilite pod
duanom
Gradaac 1219 14/2 50
3 Kuite sa kuom Gradaac 412 10/26 35
4
Gradilite pod
duanom
Gradaac 988 10/16 30
5 Gradilite Gradaac 484 10/29 320
6
Gradilite pod
magazom
Gradaac 989 10/27 90
7 Kuite Gradaac 386 14/1 65
8
Kuite sa
dvoritem
Gradaac 478 10/17 50
9
Gradilite pod
kovanicom
Gradaac 990 14/74 20
10
Kuite sa
dvoritem
Gradaac 302 10/3 270
11
Gradilite pod
magazom
Gradaac 992 14/77 75
12 Baa kod kue Gradaac 484 9/87 1830
13
Gradilite pod
mejhanom u novoj
i ariji
Modria 776 6/183 30
14
Kuite - nova
i arija
Modria 490 8/21 60
15
Gradilite pod
pekarom u novoj
i ariji
Modria 775 6/162 40
Ukupno: 2.990 m
2

Navedeni vaku predstavljali su gradilita, kuita, dvorita i bae.
Izdavani su pod doivotni zakup drugim licima uz godinju mukatu (zaku-
pninu), koja su, uz dozvolu vakufske uprave, na zakupljenoj vakufskoj zemlji
mogli graditi kue, duane, magaze i druge objekte.
15

15 Nad nekretninom na k.. 14/89 uknjieno je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj
stojee kue uz godinju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. Na k.. br. 10/26 bila je
kua od erpia br. 412, a u vlasnitvu Mae Antoni, udove Popovia iz Gradaca sa
1/8, kao i Boe Popovia iz Gradaca sa 7/40, Jovana Popovia sa 7/40 i Pere Popovi
Nusret Kujrakovi 74
Povrina vakufske imovine u Gradacu bila je 2.860, a u Modrii
130 m
2
.
U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uloak broj 725
sa vie katastarskih estica velike povrine, a koji se striktno odnosi na da-
miju Husejniju. Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf damije Hu-
sein-kapetana (Husejnije) u Gradacu. Ako se urauna njegova povrina od
23.275 m
2
iz 1887., onda bi ukupna povrina iznosila 26.265 m
2
.
Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradacu 1887. godine, sainjena
je evidencija svih vakufa Husein-kapetana, koji se od tog trenutka u grun-
tovnim zemljinim knjigama vode kao vakufi damije Husein-kapetana u
Gradacu. Ukupna povrina ovog vakufa bila je 25.210 m
2
, od ega je na
mezarja otpadalo 20.730 m
2
.
Najveu povrinu obuhvatao je gruntovni uloak 725 (23.275 m
2
),
a 2.295 m
2
otpadalo je na gruntovne uloke broj 484, 990, 992 i 478. Iz
prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubiljeeni gruntovni uloci
broj 1218, 1219, 412, 988, 989, 490, 775 i 776. Neki od njih pojavit e se u
kasnijim evidencijama (spiskovima).
16
Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u
Gradacu za podruje sreza Gradaac od 21.09.1933. godine
17
, saznaje se o
sljedeim vakufskim dobrima u Gradacu i Modrii:
sa 7/40. Oni su bili duni plaati vakufu godinju mukatu (kiriju) od 64 krune. Na
k.. 10/16 stajao je drugom pripadajui duan, a svagdanji vlasnik duana duan
je plaati vakufu godinju mukatu od 40 kruna. Na k.. br. 10/27 bila je magaza u
vlasnitvu Mae Popovi i drugih te su bili duni plaati vakufu godinju mukatu od
96 kruna. Vlasnik kue na k.. br. 14/1 i 14/2, malodobni Ismet Sarajli, bio je duan
plaati vakufu godinju mukatu od 104 krune. Na k..br. 14/74 bila je drugom pripa-
dajua drvena kovanica, a vlasnik te kovanice bio je duan vakufu plaati godinju
mukatu od 480 kruna. Na k.. br.10/3 stajala je prizemna kua br.302, vlasnitvo
Abde i Sulje Uianina iz Gradaca i bili su duni plaati vakufu godinju mukatu od
20 kruna. Svagdanji vlasnik pekare u Modrii na k..br. 6/162 bio je duan vakufu
plaati godinju mukatu od 16 kruna. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaevia,
arhiva Medlisa IZ-e Gradaac, Fond Vaku.
16 Vakuf Husein-kapetana (damije) Gradaevia, arhiva Medlisa IZ-e Gradaac,
Fond Vaku.
17 Spisak vakufa Sreza Gradaac, Vakufsko povjerenstvo u Gradacu, 21.09.1933., arhi-
va Medlisa IZ-e Gradaac, Fond Vaku. Takoer, vidi: Iskaz o veliini i vrijednosti
svih vakufskih posjeda i zgrada na podruju sreza gradaakog, Vakufsko povjeren-
stvo u Gradacu, br. 26/31 od 11. marta 1931. godine i Spisak vakufa za 1938. godi-
nu, isti izvor.
Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaevia
u Gradacu i Modrii (1933)
Opis nekretnine
Katastarska
opina
Broj z.k.
uloka
Br. kat.
estice
Povrina
u m
2
Vrijednost
u dinarima
Kuite sa dvoritem Gradaac 302 10/3 270 1.000
Kuite Gradaac 386 14/1 65 3.000
Kuite Gradaac 478 10/17 50 100
Baa vrt kod kue Gradaac 484 9/87 1.830 500
Gradilite pod
duanom
Gradaac 725 10/23 100 100
Gradilite Gradaac 725 10/88 890 300
Baa (ljivik) Rakia Gradaac 725 1133/33 500 150
Damija sa haremom Gradaac 725 9/86 965 50.000
Gradilite pod
Sahat kulom
Gradaac 725 9/100 20 5.000
Groblje
muhamedansko
Gradaac 725 1/1 1370 600
Groblje
muhamedansko
Gradaac 725 9/88 1590 500
Groblje
muhamedansko
Gradaac 725 10/4 760 100
Groblje
muhamedansko
Gradaac 725 14/30 620 100
Groblje
muhamedansko
Gradaac 725 14/38 290 50
Groblje
muhamedansko
Gradaac 725 14/42 580 100
Groblje
muhamedansko
Gradaac 725 14/44 2520 1.000
Groblje cigansko Gradaac 725 14/64 2950 500
Groblje
muhamedansko
Gradaac 725 15/1 1200 450
Groblje Gradaac 725 43 1670 500
Groblje
muhamedansko
Gradaac 725 15/22 1540 500
Gradilite Gradaac 725 15/60 40 20
Groblje Gradaac 725 18/77 400 150
Gradilite po
kovanicom
Gradaac 990 14/74 20 1.000
Nusret Kujrakovi 76
Gradilite pod
magazom
Gradaac 992 14/77 75 5.000
Gradilite u i-ariji Modria 490 8/81 96 30.000
Gradilite pod
pekaromu i-ariji
Modria 775 5/152 40 15.000
Gradilite pod mej-
hanomu i-ariji
Modria 776 6/153 30 5.000
Ukupno: 20.481 125.020 m
2
U odnosu na evidenciju iz 1887. godine, spisak iz 1933. godine otkri-
va nam odreene promjene. Ponovo se javljaju gruntovni uloci predmetnog
vakufa u Modrii broj 490, 775 i 776, a katastarska estica istog vakufa broj
8/81 ima povrinu 96 umjesto ranijih 60 m
2
, dok se kat. estica 6/152 navo-
di kao 6/162, i 6/153 kao 6/163. Takoer, i u ovom spisku nedostaju vakuf-
ski gruntovni uloci u Gradacu broj 1218, 1219, 412, 988, 484 (i to k..br.
10/29) i 989 sa pripadajuim katastarskim esticama ukupne povrine 550
m
2
, a na koje su vlasnici postojeih objekata imali obavezu vakufu plaati
godinju mukatu. Vakuf je, po svoj prilici, prodao te mukate, to je znailo
gaenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uloaka.
Na osnovu ovog spiska, ukupna povrina vakufa Husein-kapetana
iznosila je 20.481 m
2
, ija je vrijednost procijenjena na 125.000 jugosla-
venskih dinara. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. godine. Praenjem
historijata razmatranog vakufa, do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887.
godinu dolo je prodajom, promjenama nekih parcela i manjom povrinom, a
najvee smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povine kat. estice 14/14
za 3000 m
2
u odnosu na njezinu povrinu od 5.520 m
2
u 1887.godini. U svim
kasnijima spiskovima vakufa njezina povrina je 2.520 m
2
. Velika je vjerovat-
noa da je njezina povrina pogreno navedena u 1887., jer u historijatu ove
estice nema tragova o smanjenju njene povrine prodajom jednog dijela.
Uvidom u stanje zemjine knjige na dan 9.5.1945. godine, povrina
vakufa je ostala ista u gruntovnim ulocima broj 484, 487, 990, 992 i 725, kao
to je bila 1933. i 1938. godine. Jedino se vie ne spominju gruntovni uloci
302 i 386 (ukupna povrina 335 m
2
) u Gradacu i gruntovni uloci 490, 775
i 776 (ukupna povrina 166 m
2
) u Modrii, koji su brisani, jer su, otkupom
mukate, preli u vlasnitvo drugih lica. Kada se ukupna povrina izbrisanih
gruntovnih uloaka (501 m
2
) oduzme od prethodne povrine 20.481 m
2
,
vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945. godine povrinu od 19.980 m
2
.
18
18 Stanje vakufa Husein-kapetana (damije) u zemljinim knjigama na dan 09.05.1945.,
Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i poetak njihovog sustav-
nog unitavanja i otimanja nastupio je od 1878. i trajao je sve do devede-
setih godina dvadesetog stoljea. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine
Jugoslavije, pored injenice da su privatna lica otimala vakufe, tadanje vlasti
donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na tetu vakufa kao posebne
kategorije vlasnitva (npr. Gruntovniki zakon i Mjere o agrarnoj reformi).
Na temelju Gruntovnikog zakona, veliki posjedi vakufa u BiH postali su
vasnitvo dotadanjih zakupaca/dunika mukata, a Mjerama o agrarnoj
reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske
zemlje i 12,5 milona begluke zemlje, to je ukupno iznosilo 27,6% teritorije
Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruenja bivih posjednika
kmetsko-beglukih zemalja u Sarajevu, koji je upuen Kraljevskom namje-
sniku Pavlu 27.09.1938.).
U razdoblju SFR Jugoslavije, od 1945. do 1990.godine, cjelokupnu
vakufsku imovinu zadesila je teka sudbina. Uslijedile su uzurpacija, ekspro-
prijacija i nacionalizacija. Na taj nain drava je postepeno unitavala eko-
nomsku osnovu vjerskih zajednica, koja je bila veoma vana za njihov rad.
...vakufi bivaju bukvalno dokrajeni, a pogotovo u prvih etrnaest godina
(1945-1959.). Te 1959. godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao
ustanova koja nije vie imala razloga za svoje postojanje, jer je gotovo potpu-
no bila opljakana.
19

Ista sudbina je zadesila sve vakufe na podruju Gradaca ukljuujui i
Huseinkapetanov.
20

Budui da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu,
gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali
drutvena svojina. Postupajui po Uredbi o sprovoenju nacionalizacije
najamnih zgrada i graevinskog zemljita (Sl.list FNRJ, br. 4-59), Komisija
za nacionalizaciju Narodnog odbora optine Gradaac svojim je rjeenjem
br. 122/59 od 29.5.1960. godine, pored drugih vakufa, nacionalizovala i
sljedee katastarske estice Husein-kapetanova vakufa: 9/88, groblje muha-
medansko, 1590 m
2
i 10/23, gradilite pod duanom, 100 m
2
(gr. ul. 725),
19 Iz izaganja Nezima Halilovia Muderrisa na okruglom stolu u Gradacu Vakuf, jue,
danas, sutra, uprilienom u Gradacu 24.10.2000.godine.
20 Jedan od naina obezvreivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uklju-
ivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu. Po rjeenju Narodnog odbora
Gradske optine br. 895/54 od 2.6.1954.god., u Stambenu zajednicu je ukljueno 14
vakufskih zgrada. Za njih je Islamskoj zajednici isplaivan samo manji dio zakupnine,
a ostalo je ilo u kasu Stambene zajednice u Gradacu.
Nusret Kujrakovi 78
kao i 14/77, gradilite pod magazom, 75 m
2
(gr. ul. 992). Ovim rjeenjem
oduzeto je ukupno 1.765 m
2
Husein-kapetanova vakufa.
Odlukom Skuptine optine Gradaac br. 01/475-21/74 od 3.12.1974.
godine o utvrivanju zemljita koja se smatraju graevinskim zemljitem i
postaju drutvena svojina u gradu Gradacu
21
, od predmetnog vakufa oduze-
to je i proglaeno drutvenom svojinom ukupno 13.080 m
2
(od toga 10.930
m
2
iz gr. ul. 725, kat. estice: 9/86, 9/100, 10/4, 10/88, 14/44, 14/64,
14/157, 14/159, 15/1, 15/60, 15/93, 15/113 i 18/142 , kao i 2.150 m
2
iz gr
.ul. 484, kat. estice: 9/87,9/244 i 10/29). ak je i sama damija Husejnija
sa haremom nacionalizovana. Navedenim Rjeenjem i Odlukom ukupno je
oduzeto 14.845 m
2
vakufa Husein-kapetana.
Vakuf je postao drutvena/dravna svojina, ali je zadrao pravo kori-
tenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. Nadlene opinske slube
dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima
za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kua. Tako je zauvijek nestao naj-
vei broj starih mezarja. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadanje Vakufsko
povjerenstvo u Gradacu, uglavnom za izgadnju privatnih stambenih pro-
stora.
Analizom stanja zemljinih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999.
godini, a isto stanje je i u 2009., vakuf je zadrao samo pravo koritenja do
preuzimanja i konane namjene oduzetih vakufa (drava je vlasnik) na povr-
ini od 7.377 m
2
(5.806 m
2
od ukupne povrine 15.608 m
2
gr. ul. 725, zatim
1.521 m
2
od ukupne povrine 2150 m
2
, gr .ul. 484 i 50 m
2
ukupne povrine
gr. ul. 478).
22
Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradacu (1999.)
Ukupna povrina vakufa: 17.728 m
2
Oduzeto
1960-1974.
Naknadno
oduzeto ili
prodano
Vakuf ima pravo
koritenja na oduzetim
dobrima
Prijavljeno
2005. godine za
restituciju
14.845 m
2
2.883 m
2
7.377 m
2
3.772 m
2
21 Ova odluka objavljena je u slubenom glasniku opine Gradaac, godina VIII, br. 17,
Gradaac, 05.12.1974. godine, str. 1-120, Arhiva Opinskog vijea Gradaac.
22 Stanje vakufa Husein-kapetana (damije) u zemljinim knjigama u 1999.godini,
U procesu priprema za restituciju, Medlis je 2005. godine podnio
Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj
imovini od 1945. do 2005. godine, koja je, po uputstvima spomenute Ko-
misije, obuhvatila samo objekte i poslovne prostore, izgraeno i neizgraeno
graevinsko zemljite sa objektima ili infrastrukturom. Nije obuhvatio osta-
lu oduzetu vakufsku imovinu.
23
U podnesenoj prijavi nisu navedeni vaku
Husein-kapetana na kojima je vakuf zadrao pravo koritenja do preuzima-
nja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa, koje ilustrira sljedea
tabela:
Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa
Husein-kapetana (1945-2005.)
Stari
premjer
Novi
premjer
Kultura
(vrsta
nekretnine)
Povr.
m
2
Katastar.
opina
Broj
uloka
Rjeenje o
nacionali-
zaciji
Godina
oduzi-
manja
Sadanji
korisnik
9/88 1185
gradlite
sa drv.
magazom
1031 Gradaac
st. 725
n.1235
br.122/59,
29.5.1960.
1960
UPI RO
Trebava
10/23
dio
2543
duan 12 Gradaac
st. 725
n.1235
Isto
rjeenje
1960
Putevi
Gradaac
14/77 2312
gradilite,
magaza
75 Gradaac 992
Isto
rjeenje
1960
Opina
Gradaac
(9/87)
9/295
1191
1192
zemljite
kod
Husejnije
1574 Gradaac 484
Odluka
br. 01-475
21/ 74
1974
Napre-
dak
10/29 - gadilite 320 Gradaac 484
ista od-
luka
1974
Opina
Gradaac
10/4
dio
1177/2
park
dvorite
760 Gradaac 725
ista od-
luka
1974
Opina
Gradaac
UKUPNO m
2
: 3772
23 Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945. do 2005. godine, Medlis
Islamske zajednice Gradaac, arhiva za 2005., akt br. 129/1/2005. od 10.08.2005.
godine. Polovinom 2005. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarevi, Rek ehi i
Izet Mehmedovi, sainila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih
knjiga i katastra Opine Gradaac. Shodno naem predmetu razmatranja, ogranili
smo se na navoenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaevia. Prema ovom
pregledu, ukupna povrina svih oduzetih vakufa, koji e biti predmet restitucije,
iznosila je 8.503 m
2
. Ostala oduzeta vakufska imovima, koja e biti predmet restitu-
cije, bila bi naknadno popisana i prijavljena.
Nusret Kujrakovi 80
Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa moe se
konstatirati da se njegova povrina postupno smanjivala. Najvei gubitak va-
kufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. godine, a prouzrokovan je
Gruntovnikim zakonom iz 1884. godine.
3.2. Mukate Husein-kapetanova vakufa
Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa, odnosno vakufskih
dobara koja su izdata pod mukatu (zakup), nuno je pojasniti njihovu prav-
nu narav. Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i
austrougarskom periodu bosanskohercegovake historije.
Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. Takva zemljita su postala
tako to su jo u osmanskom periodu izdata drugim licima na koritenje (u
posjed) pod uvjetom plaanja trajne godinje mukate (zakupnine). Takvo
zemljite zvalo se mukatei-kadima. Plaanje godinje mukate od strane
posjednika mukatali-vakufskog zemljita znailo je automatsko obnavljanje
najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljita.
Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedea obilje-
ja: vakufsko zemljite izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasnitvo vakufa, a na
tom zemljitu, uz dozvolu vakufa, zakupac kome je izdato zemljite mogao je
sagraditi kuu, duan i druge objekte, iji je bio i vlasnik. Vlasnici izgraenih
objekata morali su vakufu plaati dogovorenu godinju mukatu sve dok sagra-
eni objekti postoje na vakufskom zemljitu. Kada ti objekti prestanu posto-
jati, u tom sluaju zemljite je ostaje u posjedu i vlasnitvu vakufa. Dakle, u
osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali- vakuf ) mogao
je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na
vakufu, a nikako nije mogao stei vlasnika prava na mukatali-vakufu.
U austrougarskom periodu, donoenjem Gruntovnikog zakona ova-
kva pravna narav mukata promijenjena je na tetu vakufa.
Prema lanu 24. tog zakona, prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH,
vlasnik izgraenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj
vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazeeg se mukatali-vakuf-
skog zemljita. To znai da je stekao i vlasnika prava, koja ranije nije imao.
Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne
godinje mukate. Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnika prava. Na ovaj
nain otueno je 162.365 m vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradacu,
Modrii i Brkom.
24
24 Gruntovniki zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajuim naputcima I. i II. i sa
naredbom o gruntovnikim povjerenstvima, Zemaljska tamparija, Sarajevo, 1886.
Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878.-1916.
U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br. 1 ex 1916 od
01.01.1916. godine, koji je upuen svim kotarskim vakufsko-mearifskim
povjerenstvima izraeno je aljenje zbog ovakve situacije: Vakufsko pravo
svojstvo mukate moglo se sauvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog
zakona. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu
vakufskog prava, da su objasnili i dokazali to je u pravom smislu rijei
mukata - moda ne bi dolo do l. 24. gruntovnog zakona.
25
Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u
funkcioniranju i boljem iskoritava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u
BiH, naroito poslije austrougarske okupacije.
Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate, jer veliki broj zaku-
paca nije htio plaati. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali. Za mnoge dugo-
ve nastupila je zastara. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893.
godine. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajui. U razdo-
blju od 1878. do 1941. godine, zastara dugova, veliki trokovi pokrenutih
sudskih sporova protiv dunika, elja vlasnika da se rijee gruntovnog tereta
(mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokre-
ne akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. Zakljueno je
da ne postoje erijatske zapreke za ovu akciju. Tokom navedenog razdoblja,
utvrivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veliine i vri-
jednosti objekata na mukatali-vakufu.
26

Zahvaljujui sauvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom
mogue je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. Na temelju spiska
svih vakufa pod mukatom Sreza Gradaac broj 107/33 od 21.09.1933.
25 Vakufsko-mearifski saborski odbor, akt broj 1 ex 1916 od 01.01.1916. godine, Arhiva
Medlisa Islamske zajednice Gradaac, Fond Vaku, opa akta.
26 Opirnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH, akt broj 3999 ex 1889
iz 1899. g. i broj 4759 od 24. 10.1903. g.; Vakufsko-mearifski saborski odbor, akt
broj1 ex 1916 od 01.01.1916. g.; Vakufska direkcija u Sarajevu, akt br.13926/34 od
27.08.1936. g., Arhiva Medlisa Islamske zajednice Gradaac, Fond Vaku, opa
akta. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci u Sarajevu. Osim mukate, jedan od naina izdavanja vakufa drugim licima
bio je idarei-zemin. Vakufska zemljita pod idarei- zeminom (kirijom, najamni-
nom) izdavana su pod najam na odreeni broj godina. Ugovorom je najamnik bio
duan da plaa redovitu najamninu te da, ako vakufu zatreba, odmah uklonuti svoju
zgradu sa tog zemljita. Za razliku od mukata, vakuf pod idarei-zeminom u vlastov-
nici gruntovnog uloka bio je upisan kao vlasnitvo dotinog vakufa, a u teretovnici
bilo je uknjieno pravo zakupa na privatnu osobu.
Nusret Kujrakovi 82
godine
27
, koji je sainilo Vakufsko povjerenstvo, Husein-kapetanov vakuf
posjedovao je u Gradacu 51 mukatu, kojima je obuhvaena ukupna povr-
ina od 66.560 m zemljita, u Modrii 43 mukate na povrini od 58.754
m zemljita i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana jo jednu mukatu
na povrini od 4.600 m zemljita. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena
zemljita predstavlaju cjeline porodinih imanja (kue, kuita, dvorita,
bae, ljivike, oranice), a vrlo rijetko poslovne prostore.
Ova zemljita Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je
svoje kompletne ifluke (kmetska selita) uvakufio usmjeravajui njihove
prihode u vakufsku blagajnu.
28
Zanimljiva je injenica da se meu dunicima
mukata u Gradacu i Modrii nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (kolska)
opina.
Pored ovog spiska sa najvie podataka o vakufskim mukatama, postoje
jo dva spiska. Jedan je iz 1917., a drugi iz 1938. godine. U njima se mukate
Murat i Husein-kapetana u Modrii navode zajedno. U spisku iz 1917. nave-
deno je ukupno 69 dunika mukata, a u spisku iz 1938. godne spomento je
60 istih dunika. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradacu u spisku iz
1917. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933. godine.
Osim u Gradacu i Modrii, Husein-kapetanov vakuf imao je mukate
i u Brkom, koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana, tako da
se ne moe utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu.
Popis ovih mukata nastao je izmeu 1889-1903. godine.
29
Popis je sadravao
27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaati
za Srez Gradaac broj 107/33 od 21.09.1933. godine, Arhiva Medlisa, Fond Vaku,
spiskovi mukata vakufa.
28 Naredbom iz 1832. godine o proglaenju Husein-kapetana odmetnikom i bun-
tovnikom bilo je konskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. Radilo se,
uglavnom, o njegovm iucima, koji su ovim aktom o konskaciji smatrani dravnim
iucima. Husein-kapetanovi iuci u Posavini prodati su 1863. godne. Iza grada-
akog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selita na prostoru kadiluka
Gradaac, Maglaj i Brko. Vidi: dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str. 72. i Ahmed
Alii, iuci Husein-kapetana Gradaevia, Prilozi za orijentalnu lologiju, XIV-
XV/1964-1965., Sarajevo, 1969. O begovskim zemljinim posjedima i kmetskim
selitima Gradaevia od 1878-1918. godine vidi: Husnija Kamberovi, Begovski
zemljini posjedi u Bosni i Hercegovini 1878.-1918., Hrvatski institut za povijest -
Zageb i Institut za istoriju - Sarajevo, Zagreb, 2003., str. 341-353.
29 Arhiva Medlisa, Fond Vaku, vaku Osman, Murat i Husein-kapetana i hadi
Beir-bega. Popis ne sadri godinu nastanka. Nakon smrti dotadanjeg muteveli-
je Osman, Murat i Husein-kapetanova i hadi Beir-begova vakufa Ahmed-bega
Gradaevia 23.08.1903. godine, u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sainjen je
podatke o katastarskoj opini, gruntovnim ulocima i katastarskim esti-
cama, oznakama nekretnina, povrini i visini godinje mukate u krunama i
helerima. Nije bilo imena dunika.
Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate, koje su obuhvatale
povrinu od 32.451 m2 zemljita. I u Brkom se radilo o zaokruenim poro-
dinim imanjima sa jednim brojem izgraenih poslovnih prostora u samoj
ariji, kao to je bio sluaj u Gradacu i Modrii.
Ovaj popis je skoro identian spisku Murat i Husein-kapetanovih
mukata u Brkom iz 1917. i 1938. godine, gdje su navedene samo dvije
mukate manje (50). Dolo je do neznatnog broja promjena gruntovnih ulo-
aka (u spisku iz 1938. godine nije bilo gruntovnih uloaka broj 177, 1163,
662, 778, 727, 693 i 686, a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska
iz 1938. godine). Za razliku od prvog, spisak iz 1938. sadri samo imena
dunika, broj gruntovnog uloka, visinu dotadanjeg duga i iznos godinje
mukate u dinarima.
Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradacu broj 135 ex 98 od
11.12.1898. godine, saznajemo da je zatraeno od Vakufske komisije u
Brkom da se sasluaju dunici mukata Husein-kapetanova vakufa u
Brkom. Sasluanje je obavljeno 04.06.1899. godine u prisustvu predstavni-
ka Vakufskog povjerenstva u Brkom i hafiza Mustafe Imamovia, muteve-
lije dotinog vakufa. Sasluano je 22 dunika i tom prilikom sainjen je zapi-
snik koji je dostavljen u Gradaac.
30
Iz ovog bi se moglo zakljuiti da je neto
manje od polovine mukata u Brkom pripadalo vakufu Husein-kapetana, a
ostale Murat-kapetanovom vakufu.
Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa
u Gradacu, Modrii i Brkom, mogue je nainiti sljedei zbirni tabelarni
prikaz:
14.01.1904. Zapisnik o primopredaji mutevelijske dunosti privremenom muteveliji
hazu Musta-ef. Imamoviu. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata
kapetanova vakufa u Brkom.
30 Arhiv medlisa IZ-e Gradaac, fond: Vaku, Zapisnik v.p. Brko od 04. 06. 1899.
godine.
Nusret Kujrakovi 84
Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradacu i
Modrii i Murat i Husein-kapetana u Brkom (1878-1938)
Mukate-vakufa
Husein-kapetana
Mukate-vakufa
Husein-kapetana
Mukate-vakufa Murata i
Husein-kapetana
Gradaac Modria Brko
Broj
mukata
Ukupna
povrina m
Broj
mukata
Ukupna
povrina m
Broj
mukata
Ukupna
povrina m
51 66.560 44-60 63.354 52 32.451
U Socijalistikoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim
knjigama, ime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godinje
mukate/zakupnine od nekadanjih vakufskih zemljinih dobara. Ranije je
ve izgubio vlasnika prava. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva
u Gradacu poslije 1945. godine nema nikakvih podataka o nekadanjim
mukatama Husein-kapetanova vakufa.
3.3. Vakufski objekti, prihodi i troenje sredstava
S obzirom na nain voenja dokumentacije Gradaevia vakufa, nije
mogue odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kape-
tanova vakufa. Izuzetak ine damija Husejnija i Sahat-kula, koje je sagradio
Husein-kapetan. Te objekte sainjavali su duani, magaze, kue i odaje. Tije-
kom povijesti njihov broj bio je varijabilan.
Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman, Murat i Husein-
kapetana, vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije, u nansijskom izvje-
tajima Vakufskog povjerenstva u Gradacu vodila kao jedinstven vakuf. Iz
tih izvjetaja, a na osnovu raspoloive arhivske grae Medlisa Islamske za-
jdnice Gradaac, nije mogue utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Hu-
sein-kapetanovu vakufu. Iz tog razloga potrebno je nainiti openiti osvrt na
vakufske objekte i prihode Gradaevia vakufa.
Taj generalni prikaz obuhvatie razdoblje od kraja 19. stoljea pa
do 1945. godine. Naime, iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. 1525 od
27.3.1889. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega, Murat-
bega i Husein-bega u Gradacu i Modrii. Medresa Muradija i 6 duana pod
njom poeli su se uruavati. Prihod od tih vakufa do 1879. bio je prosjeno
od 200 do 300 forinti.
Po zapisniku od 31.12.1903. godine, vakuf gradaakih kapetana u
sreditu kapetanije (Gradacu) posjedovao je je 7 duana, 6 magaza, a u
Modrii 18 duana, 3 odaje, kahvanu, berbernicu i pekaru.
Zapisnik o predaji rauna i spisa vakufa gradaakih kapetana u
Gradacu i Modrii od 14.1.1904. g. prua niz podataka o nainu troe-
nja vakufskih prihoda, koji su rasporeivani na plae imama i mujezina
Husejnije, imama Svirake damije te imama, mujezina i muderrisa u
Modrii, za muderrisa i muavvina Svirac-medrese, a zatim za troko-
ve preddumanske mukabele, za odravanje Sahat-kule i usluge sahaije
Ademovia-Ajdinovia, za trokove rasvjete damija, za trokove popravki
vakufskih zgrada, za plaanje poreza, za vazove, mevludske programe i sl. Iz
ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa inili: duani, magaze, kue, bae,
placevi, mejhana i pekara.
Opis osiguranih zgrada od 13.5.1909. godine
31
uva podatke o nazivu
vakufa, mjestu, veliini, starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradaakih
kapetana:
Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada
Osman, Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradacu 1909. godine
Naziv zgrade mjesto graeno od veliina
starost
(godina)
vrijed-
nost
magaza Gradaac-arija drvenica 9.40 x 5.60 10 1000
duan Gradaac-arija drvo 7 x 5.70 m 30 1000
medresa i 3 ma-
gaze pod njom
Gradaac-arija cigla 13 x 19 m 16 25.000
duana 8 Gradaac-arija drvo 22.20 x 5 m 25 2000
magaza Gradaac-arija kamen 9 x 1 m 24 5000
magaza i kahvana Gradaac-arija kamen 9.45 x 5 m 12 5000
kua Svirac cigla 9.45 x 5 m 24 2000
kua arija cigla 12.50 x 8 m 16 2000
kua Franjo arija cigla 8 x 7 m 25 1000
kua iga Grad cigla 12.50 x 6.5 m 25 1500
kua Figuri Grad cigla 9 x 6 m 24 1000
Po proraunu za 1911. god., koji je sainio tadanji mutevelija
Mustajbeg Gradaevi, prihod vakufa je iznosio 3.449,56., a rashod 2.594,36
forinti.Vakuf je posjedovao 23 duana u Gradacu i Modrii, 4 magaze i 1
plac. Godine 1913. Osman, Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33
duana u Gradacu i Modrii, 1 kuu, 1 magazu, 1 bau i 3 mukate.
32

31 Arhiva Medlisa IZ-e Gradaac za 1909. godinu, Fond Vaku.
32 Mahmut Tralji, Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog ivota muslimana u Gradacu, (U
povodu 40-godinjice smrti haza Ahmeda Hilmif. Muftia), Odbor Islamske zajed-
nice u Gradacu, Gradaac, 1974., str.13.
Nusret Kujrakovi 86
Prema polisama osiguranja vakufa od 20.10.1927. kod Sveopeg osi-
guravajueg dioniarskog drutva Nada u Sarajevu, vakuf Osman, Murat
i Husein-kapetana u Gradacu imao je sljedee neketnine: zgradu Medrese
Svirac (18x13.5 m), duan (22x4 m), magazu (9x8.5 m) i kovanicu (8x5
m). Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145.000 dinara.
U Modrii je isti vakuf imao duan (27x3 m), duan (9x3 m) i maga-
zu (12.5x8.5 m), ukupne vrijednosti od 81.000 dinara. Prema Zavrnom
raunu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. god., prihod vakufa je iznosio
42.580, a rashod 42.254 dinara. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao
kue, odaje i lokale (ukupno 36). Iz prijedloga budeta Ujedinjenih vakufa u
Gradacu i Modrii za 1944. godinu, koji je iznosio 236.680 dinara, saznaje
se da su vakufska dobra gradaakih kapetana inili 22 duana, placevi oko
Hadiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bive Murat-kapetanove
medrese.
Od dolaska na elo gradaake kapetanije 1820. do 1831. godine, Hu-
sein-kapetan se bavio izgradnjom raznih graevina u svojoj kapetaniji. Naj-
znamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna
damija podno gradske tvrave (40-50 metara od gradskih zidina). Sagrae-
na je 1826. godine. Iako nije najstarija, Husein-kapetanova (Husejnija) je iz
vie razloga najpoznatija gradaaka damija. to se tie stila njezine gradnje,
A. S. Alii u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uoava da je ona i
posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni.
33
Nacionalnim spomenikom
Bosne i Hercegovine proglaena je 2004. godine.
34

33 Ahmed S. Alii, nav. dj., str. 404. Takoer, u literaturi se navodi da je Husein-kapetan
sagradio jednu damiju u blizini dvorca u ardaku, koja je izgorila kada je naredio da
se kompletan dvorac zapali 1832.godine prilikom naputanja Bosne. Ovaj podatak
prvi je objavio Muhamed Hadijahi u svom djelu Gradaac i okolina, ne navodei
izvor ovog podatka. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. Zanimljivo je da
Hamdija Kreevljakovi u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini, ne spomnje
postojanje ove damije. to se tie sudbine dvorca Husein-kapetana u adaku, prema
neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babi koji su u posjedu Muhameda-Bege
Gradaevia, dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babi. Ona u svojim memo-
arima detaljno opisuje kompleks dvorca u ardaku blizu Gradaca. Ona ne spominje
postojanje damije.
34 Odluka Komisije za ouvanje naconalnih spomenika BiH broj 07.2-02-255/04-5 od
2. novembra 2004. godine. Rjeenjem Zemaljskog zavoda za zatitu spomenika kultu-
re i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20. januara 1951. godine
objekat je bio stavljen pod zatitu drave, a Rjeenjem Zavoda za zatitu spomenika
kulture NRBiH iz Sarajeva br. 02-881-3 od 18. aprila 1962. godine damija je bila
stavljena pod zatitu drave i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. Ovo
Iz zahvalnosti za ono to su uinili za Gradaac, a da bi se sauvala
uspomena na Husein-kapetana i gradaake kapetane Mehmeda, Osmana
i Murata, u gradaakoj damiji Husejniji sauvala se viestoljetna tradicija.
Naime, petkom poslije dumanskog sunneta, a prije ezana i hutbe, mujezin
ui sljedei tekst na turskom jeziku, kojim se demat poziva da kapetanima
proui Fatihu:
Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem, sallallahu teala alejhi ve
sellem; efendimiz hadretleri nur menevver, mutahher, aziz, nezif, letif, erif,
ruh seadetlerina ve sairi pejgamberati izam ve rusuli kiram, alejhimus-salatu
ves-selam, mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan, ruhuna Osman-
kaputan, ruhuna Murat-kaputan, ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasena-
ti ve ragibul-denneti ved - deredati Husein-kaputan ibnu huna ve kaeti
ehlil - iman ve ehli islam er(va)huna, Lillahi-l-fatiha.
35
Prijevod ovog teksta glasi: Salavat i selam na plemenitog i potovanog
Allahova Poslanika, kao i na ostale asne i plemenite pejgambere, koji bijae
prosvijetljeni, oieni, cijenjeni, milostivi, isti i ugledni; pred mubarek due
merhuma Mehmed-kapetana, Osman-kapetana, Murat-kapetana, a posebno
pred duu dobroinitelja i onoga koji eli Dennet i visoke poloaje u njemu,
Husein-kapetana, sina ovdanjeg i cijelog svijeta islamskog - proui Fatihu!
Damija Husejnija bila je oduvijek glavna gradaaka damija. Pred-
stavlja dio jedinstvenog gradaakog kulturno-historijskog kompleksa,
koji ine sljedei objekti: zgrada nekadanje Murat-kapetanove medrese
(sagr.1810), biblioteka Fadil-paa erifovi (1839/40), Sahat-kula (1824),
kua Gradaevia (1786) i tvrava i kula Zmaja od Bosne.
36
Osim damije, Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. godine i
Sahat-kulu u gradskoj tvravi, koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/
zadubina. To potvruje ploa uzidana u objekat. U tarihu stoji: Osniva
objekta je Husein-kapetan, sin Osman-kapetanov, kapetan gradaake tvr-
rjeenje je postalo pravosnano 24. oktobra 1962. godine. Prostornim planom Bosne
i Hercegovine iz 1980. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu)
kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro.
35 Rukopis ovog teksta dobio sam od hadi Raif ef. Huskia, a on ga je naslijedio od svog
oca Demal efendije.
36 Opirnije o damiji Husejniji vidi: Nusret ef. Kujrakovi, Damija Husein-kapetana
i demat Husejnija u Gradacu, Povodom obiljeavanja 180.godinjice izgrad-
nje damije(1826-2006), Medlis Islamske zajednice Gradaac, Gradaac, 2006,
str.7-25.; Dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str.34-37.; Sabira Husedinovi/Zahida
Heimovi-Kamberovi/Husnija Kamberovi, nav.dj., str.15-19.
Nusret Kujrakovi 88
ave. Godina 1240. (1824). Predstavlja najmlai objekat ove vrste koji je
podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. Sat je nakon 1878.
godine kupljen u Beu. Novi sat je postavljen 1923. godine. Prestao je raditi
u II svjetskom ratu.
37
Nacionalnim spomenikom BiH proglaena je 2004.
godine, kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradacu.
38
4. Zakljuak
Husein-kapetan Gradaevi kao djelatni musliman i vakif nije bio
dovoljno poznat iroj javnosti i akademskoj zajednici, koja nije ni pokazivala
posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog ivota. Kao znaajan prilog
Husein-begovoj biografiji, ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog ivotnog
djelovanja. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaevi je dao
izuzetan, zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog, kulturnog
i vjersko-prosvjetnog ivota muslimana u Gradacu i okolini, poev od
1820. pa do dananjih dana. irina i intezitet ovog doprinosa bio je najvei
u osmanskom radoblju bosanske povijesti, a poslije 1878. godine, sa smanji-
vanjem povrine vakufskih dobara ovog vakufa, postupno je slabio. Takoer,
vakufska dobra Husein-kapetana dala su znaajan doprinos u oblasti urba-
nog razvoja grada Gradaca, naroito poslije 1945.godine. U tom dugom
vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009), odgojene su i obra-
zovane u islamskom duhu na hiljade Bonjaka u gradaakim mektebima i
damijama, kao i stotine uenika u medresama. Pripadnici tih narataja bili
su nosioci privrednog, politikog, kulturnog, vjerskog i vjersko-obrazovnog
ivota, ne samo u Gradacu nego i ire.
37 Opirnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedinovi/Zahida Heimovi-Kamberovi/
Husnija Kamberovi, nav.dj., str.15-16; Dr. Husnija Kamberovi, nav.dj., str.37-39.
38 Odluka Komisije za ouvanje naconalnih spomenika BiH od 2. novembra 2004.
godine. Rjeenjem Zemaljskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih
rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. januara 1951. godine, kao vlasnitvo
i zadubina/vakuf Husein-kapetana Gradaevia, objekat je stavljen pod zatitu
drave.
IZVORI I LITERATURA
Ahmed Alii, ifluci Husein-kapetana Gradaevia, Prilozi za orijenalnu
filologiju, XIV-XV/1964-1965, Sarajevo, 1969
Alii Ahmed, Pokret za autonomiju Bosne od 1931. do 1832.godine,
Sarajevo, 1996.
Arhiva Medlisa Islamske zajednice Gradaac.
Arhiva Opinskog vijea opine Gradaac.
ehaji Demal, Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama, Sarajevo,
1986.
Garevi Muhamed, Koulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaevia,
Izdanja Hrvatskog dravnog muzeja u Banjoj Luci, svezak 2., Hrvatska
dravna tiskara Zagreb-podrunica Sarajevo, 1942.
Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878.-1916.
Gruntovniki zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajuim naputci-
ma I. i II. i sa naredbom o gruntovnikim povjerenstvima, Zemaljska
tamparija, Sarajevo, 1886.
Hadijahi Muhamed-Imamovi Teufik, Gradaac i okolina, Nacrt za
monografiju, Gradaac, 1960.
Husedinovi Sabira/Zahida Heimovi-Kamberovi/Kamberovi Husnija,
Kula Husein-kapetana Gradaevia, Vrijednosti i stanje poslije rata
1992-1995, Federalno ministarstvo obazovanja, nauke, kulture i spor-
ta/porta, Sarajevo, 1999.
Kamberovi dr. Husnija, Husein-kapetan Gradaevi (1802-1834), bio-
grafija-Uz dvjestotu godinjicu roenja-, BZK Preporod Gradaac,
Gradaac, 2002.
Kamberovi Husnija, Begovski zemljini posjedi u Bosni i Hercegovini
1878.-1918., Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istoriju-
Sarajevo, Zagreb, 2003.
Korkut Besim, Prijevod Kurana, bez godine izdanja.
Kreevljakovi Hamdija, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2.drugo izdanje,
Svjetlost Sarajevo, Sarajevo, 1980.
Kujrakovi ef. Nusret, Damija Husein-kapetana i demat Husejnija
u Gradacu, Povodom obiljeavanja 180.godinjice izgrad-
nje(1826-2006), Medlis Islamske zajednice Gradaac, Gradaac,
2006.
Kunibert Bartol, Srpski ustanak i prva vladavina Miloa Obrenovia,
Beograd, 1901.
Nusret Kujrakovi 90
ehi Sadik, Zmaj od Bosne, drugo proireno izdanje, Mariborski tisak,
Maribor, 1994.
Tralji Mahmut, Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog ivota Muslimana u
Gradacu, (U povodu 40-godinjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef.
Muftia), Odbor Islamske zajednice Gradaac, Gradaac, 1974.
Vijeanje bonjakih prvaka u Tuzli 1831.godine, Zbornik radova sa nau-
nog skupa Znaaj Pokreta Husein-kapetana Gradaevia u brobi
za autonomiju Bosne i Hercegovine (Tuzla, 3.2.2006.), Preporod
Gradaac, Gradaac, 2007.
Kljune rijei: Husein-kapetan Gradaevi, vakuf, Gradaac, damija
Husejnija, Sahat-kula, vjerski objekti,vjersko obrazovanje
Summary
Waqf of Husein Kapetan Gradaevi
Waqf of Hussein Kapetan Gradaevi, founded by himself, originat-
ed from the period between 1820-1831. This waqf possessed land property,
buildings, and yearly rental fee (mukate). Through the history the number of
waqf property varied. Waqf of Hussein Kapetan Gradaevi had centralized
administration within the waqf of Osmankapetan, Muratkapetan and
Hadji Beir-bey Gradaevi. At the beginning, the administer (muteveli) of
these waqfs, by family inherited tradition, was chosen from the eldest male
members of beys family and later on out of that family as well. Significant
part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the
years 1878-1974, and the only small part of that waqf remains today. The
income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaevi was devoted to the
salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svira mosques in Gradaac
and Osman-bey mosque in Modria, then to the salary for muderith of
madrasa (high school) in Gradaac and Modria, and also for maintenance
of the mentioned mosques and madrasahs. The waqf of Hussein Kapetan
Gradaevi by its property helped a lot or rather to say extraordinary con-
tributed to urban development of the town of Gradaac and surrounding
areas starting in the year 1820 and up to present days. The most important
waqf of Hussein Kapetan Gradaevi in the town of Gradaac is Huseijnija
mosque (1826) and Clock Tower (1824), which were proclaimed as
national monuments of Bosnia and Herzegovina in year 2004.
P R I L O Z I:
Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana
u Brkom (1889-1903)
Red
broj
Katast.
opina
Broj
z.k.
ul.
Broj kat.
estice
Opis nekretnine
Povri-
na m
2
Godinja mu-
kata (zakup)
kruna helera
1 Brko 1263 19/38 Baa ljivik u varoi 1.480 0 69
2 Brko 1144
4/3 Gradilite u varoi 1.180
2 88
4/4
Dvor sa zgradom u staroj
varoi
330
11/36
Baa ljivik do stare
varoi
1.800
3 Brko 1176 11/51
Baa ljivik do Save u
varoi
1.750 0 64
4 Brko 1152
19/159
Kua kbr.1064 sa avlijom
u varoi
200
1 60
10/78
u varoi
320
5 Brko 779
14/31
u varoi
200
1 60 14/34
Baa (vrt) Kruik u
varoi
580
14/35
Baa (vrt) Kruik u
varoi
320
6 Brko 778
14/33
Baa vrt kod kue u
varoi
400
2 88
14/36
Baa (vrt) Kruik u
varoi
220
14/32
u varoi
434
14/177 Dvorite u varoi 86
7 Brko 727
11/32 Baa ljivik u varoi 1.100
2 40
11/39 Baa ljivik u varoi 2.300
11/25
Kua sa kuitem i dvo-
ritem
570
8 Brko 726
11/22 Gradilite u varoi 130
0 80
11/21
Baa ljivik kod kue u
varoi
380
11/23
Baa vonjak kod kue
u varoi
150
Nusret Kujrakovi 92
9 Brko 725 11/20
u varoi
250 1 60
10 Brko 724
11/18
u varoi
110
0 32
11/19 Dvorite u varoi 150
11 Brko 723
11/17
u varoi
210
0 80
11/33
varoi
700
12 Brko 714 10/35 Kua sa dvoritem 810 0 80
13 Brko 713
10/56
u varoi
380
1 60
10/170
u varoi
220
14 Brko 712
10/57
u varoi
260
2 24
10/57
Baa vrt kod kue u
varoi
520
15 Brko 711 10/53 Gradilite u varoi 280 1 60
16 Brko 710
10/51
u varoi
115
1 60 10/50
Dvorite sa gradilitem i
talama u v
260
10/52
Baa vrt kod kue u
varoi
230
17 Brko 709 10/19
u varoi
300 0 80
18 Brko 708 10/109
u varoi
310 0 80
19 Brko 707 10/62
u varoi
220 0 80
20 Brko 706 10/110
u varoi
100 0 80
21 Brko 705
10/111
u varoi
270 2 40
10/47
varoi
300
22 Brko 704 10/112 Gradilite u varoi 250 0 80
23 Brko 703 10/46
u varoi
420 1 60
24 Brko 702
10/114 Gradilite u varoi 340
1 60 10/63 Gradilite u varoi 320
25 Brko 701 10/113 Gradilite u varoi 200
26 Brko 700
10/60
u varoi
275
1 60
10/61
Baa ljivik sa kuom u
varoi
448
27 Brko 699
10/59
u varoi
390
1 60
10/115
Dvorite kod kue u
varoi
220
28 Brko 698
10/68
Kua kbr. 699 sa avlijom
u varoi
25
1 60
10/64 Baa ljivik bez kue 260
10/65
Dvorite sa gradilitem i
talama u v
150
1 60
10/66
Dvorite sa kuom u
varoi
80
10/67
u varoi
225
10/166
u varoi
25
29 Brko 691
10/86
Baa vrt kod kue u
varoi
120
1 60
10/87 Gospodarstvena zgrada 290
10/164 Kua kbr.1159 112
30 Brko 697 10/107
u varoi
260 1 60
31 Brko 696
10/70
u varoi
200
1 60
10/69 Kua i dvorite u varoi 210
32 Brko 694
10/89
u varoi
230
3 20
10/88
Dvorite kod kue u
varoi
280
33 Brko 695
10/72
u varoi
82
0 80
10/71
Dvorite kod kue u
varoi
166
34 Brko 693
10/73
u varoi
223
1 60
10/74 Baa vrt kod kue 115
Nusret Kujrakovi 94
35 Brko 692
10/75
u varoi
180
1 60
10/76
Dvorite kod kue u
varoi
170
36 Brko 690
10/116
Dvorite kod kue u
varoi
90
1 60
10/77
Dvorite kod kue u
varoi
140
37 Brko 689
10/117
u varoi
250
1 12
38 Brko
688 10/80 Baa vrt kod kue 110
1 12
10/48
u varoi
65
39 Brko 687 10/43 Dvorite kod kue 220 1 04
40 Brko 686 10/45
u varoi
140 0 56
41 Brko 676
10/120
u varoi
130
1 60
10/101 Baa ljivik kod kue 210
10/121 Dvorite kod kue 120
42 Brko 675
10/102
u varoi
315
3 20
43 Brko 674
10/98
u varoi
150
1 20
44 Brko 673
10/123
u varoi
140
1 20
10/97 Dvorite 90
45 Brko 672 10/85
u varoi
290 2 40
46 Brko 671
10/90
u varoi
230
3 20
10/92 Dvorite 120
10/91 Dvorite 73
10/169
u varoi
117
47 Brko 670
10/94
u varoi
180
1 12
10/93 Dvorite 100
10/95 Baa vrt kod kue 250
48 Brko 669
10/103
u varoi
400
1 60
8/18
Gradlite sa magazom u
ariji
40
49 G.Rahi 177 1056/105 Kuite 40 0 80
50 Brko 1163
7/99
Gradilite sa magazom u
ariji
46
3 20
7/197
ariji
47
7/198
ariji
47
51 Brko 662
10/44 ljivik kod kue 194
10/165 Kua broj 1151 46
52 Brko 1159 11/37 Baa kod agencije 800 3 20
Nusret Kujrakovi 96
Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaevia
od 1820-1999.godine (povrine u kvadratnim metrima)
M
j
e
s
t
o
G
r
a
d
a
a
c
M
u
k
a
t
e

(
z
a
k
u
p
n
i
n
e
)

v
a
k
u
f
a
G
r
a
d
a
a
c

M
o
d
r
i
a
G
r
a
d
a
a
c

M
o
d
r
i
a
G
r
a
d
a
a
c

M
o
d
r
i
a
G
r
a
d
a
a
c
G
r
a
d
a
a
c

M
o
d
r
i
a
B
r
k
o
G
o
d
i
n
a
G
o
d
i
n
a
B
r
o
j

d
o

1
9
3
8
B
r
o
j

d
o

1
9
3
8
1
8
2
0
-
1
8
8
4
1
8
8
7
1
9
3
3
-
1
9
3
8
1
9
4
5
1
9
9
9
1
8
8
.
3
6
5
2
5
.
2
1
0

2
0
.
4
8
1

2
0
.
1
4
5

1
7
.
7
2
8

(
5
1
+
6
0
)

1
1
1
5
2
O
d
u
z
e
-
t
o

1
9
6
0
-
1
9
7
4
Z
a
t
r
a
e
n

p
o
v
r
a
t
V
a
k
u
f

i
m
a

s
a
m
o

p
r
a
v
o

k
o
-
r
i
t
e
n
j
a
P
o
v
r
i
n
a

n
e
k
a
d
a
n
j
e
g

v
a
k
u
f
s
k
o
g

z
e
m
l
j
i
t
a

p
o
d

m
u
k
a
t
o
m
P
o
v
r
i
n
a

n
e
k
a
d
a
n
j
e
g

v
a
k
u
f
s
k
o
g

z
e
m
l
j
i
t
a

p
o
d

m
u
k
a
t
o
m
1
4
.
8
4
5

3
.
7
7
2

7
.
3
7
7

1
2
9
.
9
1
4

3
2
.
4
5
1
Nusret Kujrakovi 98
Azra Gado-Kasumovi
REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU
GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci uva se znaajan broj originalnih
osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidilima vakufna-
ma koje se odnose, uglavnom, na period izmeu 1762. i 1936. godine.
Vasijjetnama u diplomatikom pa i pravnom smislu predstavlja poseban
dokument. Evidentno je, meutim, da se u dijelu nae orijentalistike lite-
rature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama, posebno kada
je u pitanju njihova kataloka i literarno-knjievna obrada. Stoga je autorica
ovih regesti dala diplomatiku obradu vasijjetname i donijela kao prilog
prevod dvije karakteristine osmanske vasijjetname u radu pod naslovom:
Vasijjetname na osmanskom jeziku.
1
U radu je konstatovano da je vasijjet-
nama u diplomatikom smislu poseban dokument u kojem se razrauju
osobite elje oporuitelja izraene u vidu jednog ili vie raznih vasijjeta koji
se odnose na jo nerealizirane uvjete oporuitelja. to se tie vakufname,
ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatikom strukturom kojim
se potvruje pravna valjanost oporuiteljevih uvjeta i objelodanjuje in
njihove realizacije. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama:
vasijjetnama kao duhovna oporuka, uobiajena vasijjetnama kao oporuka
koja prethodi registraciji zvaninog zasnivanja vakufske zadubine te vasij-
jetnama namijenjena postupanju sa umiruim i mejjitom koja je nastala po
uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu.
2
U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjet-
nama koje se uvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne biljeke
koje mogu biti od pomoi raznim istraivaima, osobito onima koji ne
poznaju osmanski jezik.
1 Vidi. , knjiga XXV-XXVI, Sarajevo, 2007., str. 45-85.
2 Muammad b. Pr b. Al al-Birgiw (um. 981/1573), (popularno djelo o ehli sunet-
skom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i
ibadat).
Azra Gado-Kasumovi 100
A-521/TO
Oporuka, datirana 05. dmade-l-ahira 1270. godine, Umihane, keri
Mehmeda, slukinje u kui Dervi Abdullah-bega, iz Sarajeva.
A-922/TO
Opirna neovjerena vasijjetnama, datirana 18. rebiu-l-evvela 1197.
godine
3
, Mulla Ibrahima, sina Smail-bae iz mahale Mulla Arap, roenog
1173. godine.
4

A-956/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana 07. safera 1230. godine, Arife, keri
hadi Mustafe, a ene Dervi-bega Sokolovia, iz mahale okadi Sulejmana
u Sarajevu.
5

A-959/TO
Testament, datiran 21. abana 1246. godine, Salih-age Kaukije, iz
mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu.
6

A-1252/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana 1297/1879. godine
7
, Fatime, keri
hadi Mehmed-agine iz Sarajeva, nastanjene u mahali Miskin damije.
8

3 Velikog je formata, napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim
ukrasnim ispisima.
4 Oporueno je 209520 groa. Vasi-muhtar je oporuiteljev zet Hadihasan-oglu Mulla
Abdullah. Vasijjetnama sadri vrlo opiran tekst u vezi sa svim detaljima opremanja
mejjita i ukopa kao i opirno navoenje uenja dova u toj prilici. Odnosi se samo na
trokove ukopa, iskati salata i kefareta. Svjedoci su: Timuri hadi Ali, Ali-efendi-
zade Mulla Mustafa, Husejin-baa Dino, Kemerli-zade Mulla Ibrahim, Poegi-zade
Mulla Muhammed, Mehmed-baa Jamak, pratilac Kauki-zade Mulla Mehmeda,
haz Mulla Salih, sin Mulla Jusufa, haz Mulla Ibrahim, sin hadi Mehmeda Haz-
oglu Mustafa.
5 Oporueno je 500 groa za potrebe opremanja mejjita. Vasi-muhtar je njegov sin
Muhammed-beg, a ako on bude imao smetnji tada brat oporuiteljev Dervi-aga.
Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se odreuje koje vrste nakita oporuiteljica dijeli
svojim sinovima i kerima, svakom ponaosob. Nisu ubiljeeni svjedoci.
6 Svjedok je Muhammed, imam Careve damije.
7 Navedena je samo godina.
8 Oporueno je 3500 groa. Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groa pod interes za
kurban, uenje tevhida i mevluda godinje te za kurban. Vasi-muhtar je oporuitelji-
cin sin Abdullah-aga, a nazir je njena ki Ismihana, ki hadi Mehmed-age.
Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 101
A-1253/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. godi-
ne, serdengetije Ibrahim-age, sina Mustafe iz Keedi Sinanove mahale u
Sarajevu, roenog 1177. godine.
9

A-1270/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana 23. redepa 1268. godine
10
, Mustaj-
bega, sina Fejzullah-bega (Dennetia), stanovnika mahale Jagdi-zade u
11

A-1272/TO
12
, Dervia
Mustafa-bega, sina Smail-bega (Dennetia) iz mahale Jagdi-zade Ahmeda
u Sarajevu, roenog 1159. godine.
13

9 Oporueno je 3300 groa. Ima odreena i stavka za had od 2250 groa. Svjedoci su:
Jorgandija hadi Mustafa, ahi Mulla Ibrahim, Viegradli Ali-efendija, timurdija
Mulla Husejin, Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi.
10 Srednjeg je formata, napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim takama i
linijama.
11 Oporueno je 18550 groa od tog za bedeli-had 5000. Vasi-muhtar je njegov punac
Madenli haz Ibrahim-efendija, a nazir njegov sin Sulejman. Za drugog nazira opo-
ruitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. Svjedoci su: imam mahale Kalin
hadi Ali, Havade Dervi Ahmed, sandaktar, mujezin Abdullah iz mahale Havade
Kemaluddin, Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadi Ali, trgovac Kujumdi
Abdullah, Abadi Abdi-aga, io-zade Mulla Ibrahim, Dino-zade hadi Abdullah,
Nakka Mulla Salih i drugi.
13 Oporueno je 450 groa. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg, a ako njemu ne bude
odreeno tada oporuiteljev brat Lutfullah. A ako ni njemu ne bude odreeno tada
njegov roak Denneti Ali-beg, a ako ni njemu ne bude odreeno tada neko od rod-
bine ko je ispravan i uva emanet. Vasijjetnama ima dodatak o novanom vasijjetu od
sto groa ija e dobit ii za potrebe mekteba u mahali Jagdi hadi Ahmeda, a to je
ubiljeeno i u defteru trokova. Svjedoci su: Denneti-zade Lutfullah-beg, Denneti-
zade Fejzullah-beg, Bukara Salih- efendija, Efendi-zade Mulla Ismail, Salih Efendi-
zade Mulla Sulejman, Moro-zade Ali-beg, uri-bai Sulejman-aga, Denneti-zade
Ali-beg, Iskender-oglu Ali-baa, Soko hadi Mustafa, Denneti-zade Mustafa-beg,
Haz Mulla Sulejman.
A-1306/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana 10. mjeseca zu-l-hiddeta 1307.
godine, Umi Kulsume Kumain, keri hadi Ahmeda iz mahale Kebkebir u
Sarajevu, roene 1287/1870. godine.
14

A-1612/TO
Oporuka, datirana 12. dumade-l-ahira 1305. godine, Haeme, keri
Halilbai Mehmed-bega, a supruge uri hadi Lutfage, iz Buzadi hadi
Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu.
A-1870/TO
Oporuka, datirana 1265. godine, Fejzullah-age Klempe, sina
Ibrahima.
15

A-2204/TO
Oporuka, datirana 09. rebiu-l-ahira 1299. godine, Atife, keri Mujage
Maia, iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu.
16

A-2205/TO
Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo), datirana 1267. godine,
Boijeg poslanika Muhammeda, a.s., upuena muslimanima, sastavljena
prema snu njegovog turbedara ejha Mustafe.
17

14 Oporueno je 12000 groa za potrebe opremanja, ukopa, kefareta i bedeli-hada. Za
bedeli-had izdvojeno je 11400 groa. Vasi-muhtar je oporuiteljicin mu Husejin-
efendija, a nazir je amidi Abdi-aga. Svjedoci su: Oporuiteljicin amida Kumain
Mehmed-aga, drugi amida hadi Mehmed-aga, Hadihusejnovi Sejfullah-efendija,
njen sin Nazif, Hadihusejnovi Akif-efendija i drugi. Na poleini vasijjetname obi-
nom olovkom je ispisan defter trokova za tedhiz i tekn povodom smrti navedene
Umi Kulsume, koja je umrla 26. redepa 1310. godine,
15 Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadiabanovia. Ukupna oporuka iznosi
8365 groa. Na bedeli-had otpada 5000 groa.
16 Ukupna ostavina iznosi 2500 groa.
17 Preporuka sadri pretjerane i zastraujue prijtenje i predvianja.
A-2206/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana 27. redepa 1283 godine
18
, Mai
Mustafa-age, sina Ahmed-age, iz mahale Sagraki hadi Mahmuda, roenog
1227. godine.
19

A-2207/TO
Oporuka, datirana 1225. godine
20
, Ahmed-age Maia, sina hadi
Mujage, iz mahale Sagraki hadi Mahmuda.
21

A-2208/TO
Nedatirana oporuka erife, keri Ibrahima, iz Kuuk Katibove maha-
le (Mlini) u Sarajevu.
22

A-2209/TO
Oporuka, datirana 25. dumade-l-ahira 1265. godine, Merjeme, majke
hadi Mujage Tuzlia, sina Salih-age, iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u
Sarajevu.
23

A-2285/TO
Oporuka, datirana 24. evvala 1215. godine, hadi Mustafa-age,
sina Mahmuda, sina Sulejmana, iz Sagraki hadi Mahmudove mahale u
Sarajevu.
18 Napisana je na tankom dvolisnom papiru.
19 Oporueno je 9000 groa, od toga 6000 za bedeli-had. Vasi-muhtar je oporuiteljev
sin Mehmed, a nazir Mai-zade Mustafa-aga, sin Husejin-age iz mahale Sagraki
hadi Mahmud. Svjedoci su: ahi-zade Junus, ahi-zade Ahmed-aga i njegov brat
Mustafa-aga, Abdi-aga, (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga, Subai Salih-aga, Dalagi
Hasan-aga, Potogi Ahmed-aga, Mai Ibrahim-aga i drugi.
Ispod mufredat-deftera sa pojedinanim stavkama trokova stoji dodatak u kojem se
detaljno izlae vasijjet u vezi s bedeli-hadom.
Vasijjetnama na poleini ima dodatak napisan 19. safera 1293. sa nekim izmijenjenim
stavkama vezanim za trokove oko ukopa, te potvrdu vasijjeta svjedoenjem Maia
Ibrahim-age, sina Husejina i Maia Mustafa-age, sina hadi Salih-age iz mahale
Havade Kemaluddin.
20 Nije naveden mjesec.
21 Oporueno je 4016 groa.
A-2459/TO
Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. godine
24
.
A-2464/TO
Oporuka, datirana 03. muharrema 1293. godine, Nesima Nikia,
sina hadi Hasana.
25

A-2637/TO
Vasijjetnama, datirana poetkom muharrema 1250. godine, Fatime,
keri Ebu Bekira.
26

A-2659/TO
Oporuka, datirana 09. redepa 1245. godine, Murathana-hatun, keri
Mulla Muharrema, iz Demaluddinove (vjerovatno Havade Kemalove
mahale) u Sarajevu.
27

A-2660/TO
28
, Nefise, keri Abdulaha Krbovia
(ili Kurbovia?).
29

A-2661/TO
Oporuka, datirana 11. muharrema 1247. godine, Umihane, keri
Mustafe Hadiabdia.
30

A-2662/TO
Oporuka, datirana 15. dumade-l-evvela 1246. godine, hadi Saliha,
sina Ibrahima.
31

24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi ejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske
damije i druge javne zgrade turske dobi (str. 259). Original se nalazi u Sidilu 1 u
GHB.
26 Navedena je oporuila treinu svoje imovine. Treina iznosi 806 groa i 20 para.
27 Navedeni je oporuio 842 groa.
29 Spomenuta je oporuila 500 groa.
30 Navedena je oporuila 300 groa.
31 Ne navodi se mahala u kojoj je oporuitelj stanovao. Navedeni je oporuio 100
groa.
A-2663/TO
Koncept oporuke, bez datuma Mulla Ibrahima, sina Abdullah-
alemdara, iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu, koji je roen 1207.
godine.
32

A-2664/TO
Oporuka, datirana 03. redepa 1250. godine Safije, keri Ibrahima a
supruge Ibrahim-spahije, iz Kasapovi hadi Ibrahimove mahale (Carina) u
Sarajevu.
33

A-2665/TO
Oporuka, datirana 01. abana 1261. godine, Mulla Ahmeda, sina
Smajilova, iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu.
34

A-2666/TO
Oporuka, bez datuma, Husejina, sina Muharrema Muanbegovia, iz
Monjara, Visoko, koji je roen 1220. godine.
35

A-2667/TO
Oporuka, datirana 01. mjeseca zu-l-kadea 1315., Zlatke keri Dervia
oe, iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu.
36

A-2668/TO
Oporuka, datirana 25. XII 1912. godine, hadi Mustafe Telalagia, iz
Debbag hadi Sulejmanove mahale (Hadi Kajmakova) u Sarajevu.
37

32 Nije navedeno ni koliko je ni za ta je oporuio. Na poleini ove oporuke nalaze se
stavke oporuke nekog Saliha, sina Mustafe i Havve koji je roen 1264. godine, a koji
je oporuio 300 groa.
33 Navedeni je oporuio 501 gro.
34 Navedeni je oporuio 600 groa.
35 Navedeni je oporuio je 410 groa.
36 Oporuku je ovjerio Ahu Rasim ohadi, erijatski vjebenik. Oporuka iznosi 1066
(vjerovatno kruna).
37 Navedeni je oporuio 3300 kruna. Oporuku je ovjerio u kui oporuitelja Enver
Refet Imamovi, erijatski vjebenik.
A-2669/TO
Nacrt oporuke, bez datuma Safije Hankije, keri hadi Ibrahima,
roene 1208. godine.
38

A-2717/TO
Neije nedatirane biljeke o oporukama Umihane, keri Sulejman-
bega, iz Hrasnice sa ifluka Prkosi i Kulen Vakufa, koja je roena 1224. godi-
ne i Dervia Abdullaha, sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovii),
koji je roen 1227. godine.
A-2763/TO
Nedatirana oporuka Murathane-hatun, keri Mulla Muharrema, iz
Demaluddinove mahale u Sarajevu.
39

A-2814/TO
40
, Mulla Hasana, iz Malina,
Travnik.
41

A-2985/TO
Oporuka, datirana poetkom mjeseca zu-l-hiddeta 1271. godine,
Mulla Ahmeda, sina hadi Hasana Tarakia, iz Hadim Ali-paine mahale u
Sarajevu, koji je roen 1200. godine.
42

A-3085/TO
Oporuka, datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310. godine, Hae, keri
Salih-age Bekirovia, iz Sagrdija u Sarajevu.
43

38 Ne navodi se iz koje je mahale. Na poetku oporuke ubiljeeno je 1000 groa kao
suma koja se oporuuje, a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groa.
39 Navedena je oporuila 842 groa.
41 Spomenuti oporuuje za ukop 100 groa iz ostavine i 100 groa iz treine njegovog
imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kue do kue Derrah-
zadea. Dokument je oteen.
43 Oporueno je 1500 kruna.
A-3147/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana 15. zu-l-kade 1282/1865. godine,
muftije u Derventi Muftia Hifzi-efendije epaka, sina Hasana, muftije u
Prai, roenog 1234/1819. godine.
44

A-3172/TO
Oporuka, datirana 13. safera 1287. godine, Mulla Memia Mehmed-
age, sina Mustafe ajnianina, iz Kuuk Katibove mahale (Mlini) u
Sarajevu.
45

A-3173/TO
Neovjerena vasijjetnama
46
, datirana 04. safera 1342 godine, Zlatke,
keri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemievia, iz Davud
elebijine mahale (Nategua) u Sarajevu, roene 1264/1847. godine.
47

A-3174/TO
48
datirana krajem muharrema 1288. godine,
Hasan-age, sina Mehmed-age ajnianina, iz mahale Kuuk Katib (Mlini)
u Sarajevu.
49

44 Oporuio je 1246 groa i 20 para za opremanje i proputene obaveze. Vasi-muhtar je
Halep-zadea Dervi Hasan-efendija, sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi, a
nazir je Munla-agan, sin Husejina. Svjedoci su: Omer-hoda Valjevac, Jusuf, sin Bege
Husejin-ehaje, Ismail, sin Mulla Saliha Sahanije i drugi.
45 Oporueno je 1665 groa i 10 para.
46 Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima.
47 Oporueno je 5000 dinara samo za trokove opremanja i raznih kefareta. Precizni
iznosi pojedinih uobiajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredat-
defteru. Vasi-muhtar je Mullamemievi Muhammed-aga a nazir je oporuiteljev zet
Mali Mustafa-aga. Svjedoci su: Mali Mehmed-aga, Hasanbajraktarevi Hasan-aga,
Mali Ibrahim-aga.
48 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama.
49 Oporueno je 11731 gro, od tog 6500 za bedeli had i 750 za trokove odlaska i
povratk bedela sa hada te 500 groa pod interes za etiri oke svijee u damiji Kuuk
Katib te 1000 groa da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve
tri godine. Ispod dispozicije i datacije, telkina i datuma roenja ubiljeen je dodatak
kojim se objanjavaju uvjeti hada. Ispod mufredat-deftera stoji druga biljeka u kojoj je
ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na trokove navedene u mufredat-defte-
ru koji bi trebalo da se doda na hartije dje ukoliko bi oporueni novac bio nedovoljan
za namijenjene trokove. Svjedoci su: Muidovi Mehmed-aga, Vatrenjak Ibrahim-aga,
Hadirustemagi Ahmed-aga, Kapuzovi Mehmed-aga, Vatrenajk Vejsil-aga i drugi.
A-3175/TO
50
, datirana krajem mjeseca zu-l-hidde
1287. godine, ajnianina Osman-age, sina Mehmed-agina, trgovca, iz
mahale Kuuk Katib (Mlini) u Sarajevu.
51

A-3176/TO
52
, datirana 05. redepa 1304. godine,
ajnianina Hasan-age, sina Mehmed-agina, iz mahale Kuuk Katib (Mlini)
u Sarajevu.
53

A-3177/TO
54
, datirana 08. dumade-l-ahira 1307. godi-
ne, Mustafe Mujage, sina Mehmed-agina, iz mahale Kuuk Katib (Mlini) u
Sarajevu.
55

50 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama.
51 Oporueno je 6751 gro, od toga za bedeli-had 2751 i 660 za trokove odlaska i
povratka bedela. Ispod dispozicije i datacije, telkina i datuma roenja ubiljeen je
dodatak kojim se objanjavaju uvjeti hada. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilje-
ka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na trokove navedene
u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije dje ukoliko bi oporueni
novac bio nedovoljan za namijenjene trokove. Svjedoci su hadi Husejnovi Salih-
efendija, Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga, Halvadi hadi Mustafa-
aga, Novopazarlija Haz-efendija, Hadi ievi hadi Hasan, Korjenikli Dano
Arnavut aban-aga i drugi.
52 Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima.
53 Oporueno je 31514 groa od toga za bedeli had 6000 i 1000 za trokove odlaska i
povratka bedela. Pored uobiajenih trokova opremanja i kefareta oporueno jei 500
groa za damijski ilim, te 120 groa da se da pod interes da se godinje kolju dva
kurbana za uenike medrese. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat Mustafa-aga, a nazir
je Sulejman-efendija. Ispod dispozicije i datacije, telkina i datuma roenja ubiljeen
je dodatak kojim se objanjavaju uvjeti hada. Ispod mufredat deftera stoji posebna
biljeka da se za one trokove od navedenih stavki za koje e od oporuenog iznosa
nedostajati doda sa druge stavke te ako od treine oporuenog iznosa bude neto
preteklo da se odredi za vasi-muhtara. Svjedoci su: Muidovi Mehmed- efendija,
Uzuni-zade Reuf-efendija, Haditahirefendi Ahmed-efendija, Muidovi Seid-aga,
Hadihusejnovi Husejin-efendija, Jabuar Ibrahim, terzija Abd-aga, berber Jusi
Abd-aga, Hadismailovi Ibrahim-aga, Nuhi Mustafa-aga, berber Saki Mehmed-
aga i drugi.
54 Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima.
55 Oporueno je 32. 024 groa za uobiajene trokove opremanja, ukopa i namirivanja
proputenih dunosti. Od tog za bedeli-had 8000 a 1000 za trokove oko njegovog
A-3245/TO-1
Koncept oporuke, datirane mjeseca dumade-l-evvela 1213. godine,
Mulla Sadika Serdarevia, sina Emina, iz Zenice.
A-3255/TO
Oporuka, datirana mjeseca muharrema 1253. godine, Gulsume, keri
hadi Mehmed-age Uianina, iz Buzadi hadi Hasanove (Logavina) maha-
le u Sarajevu.
56

A-3270/TO
Oporuka, datirana 03. safera 1323. godine, erife, keri Osman, iz
agria u Sarajevu.
57

A-3271/TO
Oporuka, datirana 18. dumade-l-ahira 1313. godine, Hafife Bibi,
keri Osman-age, iz Armagandi Sinanove mahale (Armaganua) u
Sarajevu.
58

A-3363/TO
Oporuka, datirana 18. mjeseca zu-l-hidde 1298. godine, Vasfije,
keri Isamuddina i Fatime, asupruge Hamza-age Arnauta, iz Vekil-har
mahale (Toplik) u Sarajevu.
59

odlaska i povratka. Oporueno je od tog 12500 groa pod interes za mukave, kandilje
i slubu vasi-muhtara i kurban. Vasi-muhtar je Sari Muhammed-efendija, sin hadi
Ibrahima, oporuiteljev punac. Svjedoci su: Reidovi Sulejman-efendija, Mai
Mehmed-aga, omara Mustafa-aga, Zubovi Mehmed-efendija, Izmirli Nezir-aga,
Parali Munla Hasan-aga, Nali Ahmed-aga.
Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji poinje sa olsunki/
u kojem se detaljno izlae oporuka za had. Ispod navedenog dodatka ubiljeen je
uobiajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji jo jedna biljeka kojom se oporuuje
500 groa koji e se u sluaju potrebe dodati na hartije dje ukoliko bude nedostajalo
za trokove odreene vasijjetom.
A-3383/TO
Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet, bez datuma, hode Abdulhalika
Gadduvanije na perzijskom jeziku.
60

A-3455/TO
61
, datirana 16. redepa 1335. godine, Puha-
lovi Sejde, kerke Sulejmana Saraa a ene Puhalovi Abdi-age, iz Havade
Sinan mahale u Sarajevu, roene 1275. godine.
62

A-3456/TO
Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana, datirana 18.
rebiu-l-evvela 1355. godine, eerovi Hasan-efendije, sina aira, imama iz
agria, roenog 1279. godine.
63

A-3473/TO
64
Nuki Sulejman-age, sina Halil-age, iz
mahale Hajruddin u Novom Pazaru, roenog 1234/1818. godine.
65

60 Na poleini se nalazi jedna lijepa biljeka o namazu prepisana iz erhu-l-hikema.
61 Velikog je formata, napisana je na tanjem utom papiru i ukraena sa crvenim ispisi-
ma.
62 Oporueni iznos je 600 kruna za opremanje, ukop i kefarete. Vasi-muhtar je
eerovi Hasan-efendija. Svjedoci su: Sabri-zade haz Sejjid-efendija, Muharemagi
haz Mehmed-efendija, Sabri-zade haz Sejjid i drugi. Ispod mufredat-deftera stoji
biljeka kojom oporuitelj oporuuje da se njegovoj keri Almasi izdvoji iz ostavine
750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj. Testament je ispisan na tampanom
obrascu na osmanskom. Dokument je poklon eerovi Husejina iz Sarajeva.
63 Vasi-muhtar je bio Karai Vejsil-aga, a nazir je uak haz Sulejman. Oporuena je
treina imetka bez preciznog navoenja. Odnosi se samo na opremanje i podmiriva-
nje proputenih obaveza. Oporuitelj navodi samo iznos od est hiljada dinara duga
njegovoj supruzi Elmas-hanumi, keri Abdi-age. Svjedoci su: Muharremagi Haz i
Mehmed-aga.
64 Velikog je formata i napisana je na tankom papiru.
65 Oporueno je 80 osmanskih lira za bedeli-had. Vasijjet se odnosi na namirivanje
proputenih obaveza i bedeli-had. Nema ubiljeenih svjedoka. Vasi-muhtar je opou-
iteljev sin Murad-aga, a nazir njegov drugi sin Redep-aga.
Oteena, nedostaje drugi list. Vasijjetnama je poklon Omerovi ahan-efendije iz
Priluka, Tuzla.
A-3574/TO3
Vasijjetnama
66
, datirana 28. 08. 1932. godine, Alije elje, sina
Muhammedovog.
67

A-3575/TO
Vasijjetnama
68
, datirana 01. muharrema 1342. godine, Bakardi
Mehmeda, sina Jusufova, iz Kadi Ahmed-efendijine mahale.
69

A-3576/TO
Ovjerena vasijjetnama
70
, datirana 09. rebiu-l-ahira 1359. godine, Mu-
jage Aeria, sina Mehmed-age, iz mahale Komatin u Sarajevu.
71
A-3577/TO
Vasijjetnama/uzorak
72
.
66 Srednjeg formata, ima tanki papir i ukraena je crvenim ispisima,
67 Siro hadi Haz je vasi-muhtar, a Salih-aga eljo je vasi-nazir. Vasijjetnama ima
biljeku na bosanskom koju je sastavio Alija eljo kao upozorenje nasljednicima da se
za njegov ukop utroi kako je napisano 3500 dinara. Iz arhivskog materijala ljubuke
porodice erimovi.
68 Srednjeg formata, ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima.
69 11. kanuni evvela sainjena je biljeka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske
Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele. Ova biljeka nalazi se i na
bosanskom na poleini vasijjetname u vidu dodatka. Svjedoci: haz Ibrahim Smaji;
hatib Kasap-zade hadi Ibrahim; ejh ukri-efendija Arnabut-zade; Salih-aga Kazi;
Sulejman-aga Foak, berber; Mustafa-aga So.
03. maja 1925. godine ubiljeena je biljeka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega,
sina Ahmeda Handia, i vasi-nazira Subaia Ismail-age i postavljanje Nezir-age
Karia. Iz arhivskog materijala ljubuke porodice erimovi, poklon Sejjida Strika.
70 Srednjeg formata, ima debeli papir i crvene ukrasne ispise.
71 Dokument je ovjerio kadija sreskog erijatskog suda sa dodatkom biljeke na bosan-
skom ispisanog na poleini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira
Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11. marta 1939. godine. Iz zbirke
ljubuke porodice erimovi.
72 Srednji format ima ut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. Iz zbirke ljubuke poro-
dice erimovi.
A-3583/TO
Oporuka bez datuma o podjeli ostavtine Jure Juria po Boijem eri-
jatskom zakonu.
73
A-3610/TO-2
74
, Safije-hatun
Sarajke, iz demata Riice u visokom kadiluku.
75
A-3610/TO-1
76
, ehagi
Muhammeda, sina Saliha, roenog 1242. godine, iz sela Obre u visokom
kadiluku.
77
A-3611/TO-8
Neovjerena vasijjetnama, datirana 21. redepa 1316. godine, Kalo
hadi Saliha, sina Mustafe, roenog 1256. godine.
A-3612/TO-6
Obrazac ope vasijjetname sastavljene bez navoenja konkretnih
podataka.
A-3616/TO
78
, datirana 29. zu-l-hiddeta 1336. godine,
stanovnika mahale Sagraki hadi Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije
Bajria, sina Husejin-efendije, iz epa, roenog 1271. godine.
79

73 Fotokopije dokumenata porodice Juri iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog
rada donijeli radi prevoenja. Na jednom papiru ubiljeena su tri dokumenta: tezkera
iz 1091/1680., kupoprodajni ugovor iz 1086/1675. i ova oporuka.
75 Poklon M. emerlia.
76 Samo je navedena godina.
77 Poklon M. emerlia.
78 Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise.
79 Oporueno je 3507 kruna. Nije odreen iznos za bedeli-had. Vasi-muhtar je Bajri
Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmi hadi Mehmed-aga. Naknadno je upi-
sana biljeka kojom oporuitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog
Berberovi Nezir-agu.
Testament ima ovjeru 24. jula 1919. godine Kotarskog erijatskog suda u epu.
Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajri Mehmed Numan-efendija, a nazir Ekmi hadi
A-3681/TO-1
Vasijjetnama, datirana 1270/1853. godine, Nafije, keri Murat-bega
Muslibegovia, iz mahale Hadi Veli u Mostaru.
80

A-3681/TO-2
81
, datirana poetkom evvala 1330. godine
Muslibegovia (Muslimbegovia) hadi Saliha, sina hadi Muhammeda.
82

A-3681/TO-3
Vasijjetnama/vesika, datirana 28. dumade-l-evvela 1340. godine,
Muslimbegovi hadi Saliha sina hadi Muhammeda.
83

A-3681/TO-4
Vasijjetnama, datirana 1330/1911. godine, Muslimbegovi hadi
Saliha, sina Muhammeda.
84

A-3681/TO-12
Kratka vasijjetnama
85
Murat-bega, sina Muhammeda Muslibegovia
(Muslimbegovia).
86

Mehmed-aga. Oporuena je treina imetka. Tipian primjer ovjerene vasijjetname
koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedhiz i tekn.
80 Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovia, posjednika iz Mostara.
81 Malog je formata, napisana je na tankom papiru i oteena je.
82 Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. Svjedoci: Rianovi hadi Abdullah i nje-
gov brat Rianovi hadi haz Muhammed-efendija, Muslimbegovi hadi Ahmed-
efendija, Rianovi hadi Ahmed-efendija. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina
Muslibegovia, posjednika iz Mostara.
83 Oporuena je treina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za propu-
tene obaveze. Vasi- muhtar je oporuiteljev sin Mehmed Emin, a nazir je drugi sin
Mehmed. Svjedoci su: Dizdar Abdullah, sin Ali-age, i katib Spahija hadi Mehmed
Muslim-beg. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovia, posjednika iz
Mostara.
84 Svjedoci: Rianovi hadi Ahmed-efendija, uljevi hadi Omer-efendija, elebi
hadi Muharrem, Novo hadi Salih-aga. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina
Muslibegovia, posjednika iz Mostara.
85 Nije naveden datum. Vasijjetnama je oteena.
86 Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovia, posjednika iz Mostara.
A-3681/TO-14
Vasijjetnama
87
, datirana 1255/1839. godine, Muslibegovi Ahmed-
bajraktara, sina Murad-bega, sina Muhammeda.
88

A-3681/TO-17
Vasijjetnama, datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. godine, o
ukopu Muslimbegovi Muhammeda, sina Ahmeda, bajraktara.
89

A-3688/TO-30
Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama
90
, bez datuma, Umije, kerke
Saliha Ieria.
91

A-3711/TO-3
Kratka vasijjetnama
92
, datirana 25. redepa 1304. godine, Nefise, keri
Ali Huema, iz sela Koevo (Kuevo), kasaba Zenica.
93

A-3711/TO-4
Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886. godine Nefise, keri Ali
Huema iz mahale Koevo u Zenici.
94

88 Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovia, posjednika iz Mostara.
89 Oporueno je 4000 groa. Svjedoci su: imam Bajgori Munla Mehmed, elar-zade
Mustafa-aga, njegov brat Salih-aga i Mehmed-baa Muhammed. Iz arhivske zbirke
Muhammeda Emina Muslimbegovia, posjednika iz Mostara.
90 Formata 16x24cm.
91 Vasi-muhtar je njen sin Salih. Oporuka se odnosi samo na kefaret proputenih oba-
veza. Svjedoci su iler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan. Iz arhivske zbirke
Muslibegovi (Muslimbegovi).
92 Ispisana je na tankom papiru.
93 Vasi-muhtar je esti hadi Ahmed, sin Salihov. Oporueno je 600 groa. Odnosi se
samo na opremanje, trokove ukopa i kefareta. Svjedoci: Katib arimam Mehmed-
efendija, Salih, sin Paania Omeraa spahije, Dervi Muharrem Paali. Jako oteena.
Pronaena je u rukopisima koje je poklonio GHB arimamovi Muhammed.
94 Vasi-muhtar je esti hadi Ahmed, sin Saliha iz arijske mahale, a nazir je oporui-
teljicin sin Sadik. Oporueno je 600 groa. Svjedoci su: Pisar vasijjetname ariimam
Mehmed-efendija, Salih, sin spahije Paania Omera, Dervi Muharrem Paali.
Nalazi se meu dokumentima koji su pronaeni u rukopisima koje je poklonio
Muhammed arimamovi. Jako je oeena!
A-3712/TO-1
Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma arimama
Muhammeda, sina Abdullaha, stanovnika mahale Koevo (Kuevo?) u
Zenici.
95

A-3730/TO
Vasijjetnama/fotokopija, datirana 15. mjeseca zu-l-kadeta 1281. godi-
ne, Mustafe hadi Mehmedova, iz Isa-begove mahale u Sarajevu, roenog
1256/1839. godine.
96

A-3745/TO
tampani obrazac, datiran 1347/1928. godine, vasijjetname koji je
izdala Islamska dionika tamparija u Sarajevu.
A-3803/TO
tampani obrazac vasijjetname koji je tampala Islamska dionika
tamparija, Sarajevo.
A-3804/TO
97
, datirana 24. rebiu-l-evvela 1341. godine,
Zejnebe Mulla-hanume, keri Mustafa-bega Turhanije a ene Mahmudagia
Muhammed-age, iz mahale Sara Ali, roene 1292. godine.
98

95 Ukupno je oporueno 1182 groa za trokove opremanja ukopa i kefareta. Vasi-
muhtar je Jali-imam Munla Salih, sin Abdullaha, iz mahale Sekban, a oporuiteljev
sin Numan-efendija je nazir. Svjedoci su: Atif Omeragi, Munla Edhem Jaliimam-
zade, Munla Salih Tullam (ili Talam).
Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabiljeka da treinu kue,
bae i ostale svoje imovine oporuuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji,
Mehmedu Aliji i Abdullahu. Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio
Muhammed arimamovi.
96 Vasi-muhtar je abadija Puhalovi Abd-aga. Trokovi ukopa iznose 1000 para.
Svjedoci su: Hamamdi Mulla Mehmed, Puhalovi (Puhlovi) Sulejman-aga, Kurdi
Abdullah, (iklijica) aklica Mulla Began, Oporuiteljev brat Salih, (Dend-agi)
Cincagi Mulla Salih, Sabura Ibrahim-aga i drugi.
97 Velikog je formata i lijepo je ispisana.
98 Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg, a nazir mu Mahmudagi Mehmed-
aga. Oporueno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje proputenih
dunosti. U defteru trokova nisu precizno odreene stavke pojedinih trokova.
Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporuene treine, nakon to
se potroi za opremanje i bedeli-had, kupi duan ili magaza, da se iznajmi i da se od
A-3805/TO
99
, datirana 01. redepa 1326. godine, Habiba-
hanume, keri Mustafa-age Mudedije, a supruge ogolj-zadea Muhammeda
Hamdi-efendije, roene 1306. godine, iz mahale Abdul-halifa.
100

A-3806/TO
101
Muhammeda Hamdi-efendije, sina hadi Salih-efendije ogolj-zadea, iz
mahale Abdi-halife u Sarajevu, roenog 1300. godine.
102
toga pred duu umrlog kolje svake godine kurban i ui hatma. Ispod teksta vasijjet-
name stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i peat Kotarskog erijat-
skog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
Registracija je datirana 24. kanuni-evvela 1922. godine.
Na poleini stoji peat Kotarskog erijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosan-
skom napisane registracije 20. oktobra 1927. godine o promjeni vasi-muhtara i nazi-
ra. Kao nazir odreen je Mehaga Muzdedija od strane (Mulla-hanuma) Mulije, keri
Mustaj-bega Turhanije, a udovice Gloo, preudate Mahmutagi umjesto njenog
brata Ibrahim-bega Turhanije, a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg
Turhanija.
99 Ima veliki format i ukraena je crvenim ukrasnim ispisima.
100 Vasi-muhtar je oporuiteljicin mu ogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir
njen brat Mudedi Mehmed-aga. Oporueno je 5000 groa za trokove oprema-
nja, ukopa i podmirivanja proputenih obaveza. Svjedoci su: Oporuiteljicin brat
Mudedi-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga, Saati-zade Hilmi-aga, Henda-zade
Asim-aga i drugi.
101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i obinom olovkom ispisanim izmje-
nama.
102 Oporueno je petnaest hiljada groa. Trokovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter,
samo stavka za had devet hiljada groa i naknada za vasi-muhtara 1200 groa za opre-
mnaje, ukop i namirivanje proputenih obaveza. Napisano je bilo da je vasi muhtar
Novali-zade Ahmed-aga, sin Husejin-age, pa je precrtano i napisano Mudedi-zade
Mehmed-aga, sin Mustafa-age, a kao nazir bio je upisan Mudedi-zade Mehmed-
aga, sin Mustafa-age, pa je precrtano i napisano Turali-zade Mehmed-efendija,
sin Ali-age. Svjedoci su: Hadibaauevi Mustafa-aga, esri-zade Ali-efendija,
Nezirhodi Mehmed-aga, Suduka Rasim-aga, Henda-zade Asim-aga, ogolj-zade
Mahmud-aga, uak haz Sulejman. Na vasijjetnami su obinom olovkom vrene
ispravke i dopisivanja.
A-3807/TO
Vasijjetnama
103
, datirana poetkom dumade-l-evvela 1315. godine,
Merjem-hatun, kerke Uzuni-zadea Muhammed-age, a supruge Kazanfer-
zadea Mehmed-age, iz mahale Divan Katib u Sarajevu.
104

A-3819/TO
105
, datirana poetkom dumade-l-evvela
1318. godine, Imamovia Saliha, sina Muhammeda, iz mahale Kulin Bali u
106

A-3820/TO
107
, datirana 07. rebiu-l-ahira 1265. godine,
Mehmeda Gloe, iz Ali-paine mahale, roenog 1230. godine.
108

A-3824/TO
Neovjerena kratka vasijjetnama
109
, datirana mjeseca rebiu-l-evvela
1252. godine, Nefise, keri hadi Husejina, iz mahale Sara Ismaila, roena
1201. godine.
110

103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima.
104 Oporueno je 1500 groa za opremanje, ukop i kefaret. Vasi-muhtar je oporuiteljicin
brat Salih-aga, a nazir mu Muhammed-aga. Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga,
oporuiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amida Mustafa-aga.
105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata.
106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadi Salih-efendija a nazir je oporuiteljev stariji sin
Mehmed-aga. Oporueno je hiljadu dvjesto i jedan gro za opremanje mejjita i iskat.
Svjedoci su: Klanar hadi Salih-aga, Subai Mehmed-aga, Taltovi (Talatovi)
Hasan-aga, Prepoli Haim-aga, eeragi Mustafa-beg, Telebeir Ibrahim-aga. U
dodatku na kraju stoji biljeka:
107 Srednjeg je formata, ispisana na debelom papiru i oteena je.
108 Oporueno je 1700 groa za trokove ukopa i kefarete. Vasi-muhtar je oporuiteljev
brat Akif Behdet Mustafa, a nazir je njegov drugi brat Haim Hasan. Nisu ubiljeeni
svjedoci.
109 Manjeg je formata, ispisana na debelom papiru i oteena je.
110 Vasi-muhtar je oporuiteljicin sin Mulla Ahmed, sin hadi Mustafe. Nazir je drugi
oporuiteljicin sin Mulla Sulejman. Oporuena je treina imetka od 1500 groa.
Svjedoci su: Sara Muharrem-aga i njegov brat sara Mulla Abdullah, tufe(n)ki
mujezin i drugi.
A-3828/TO
Neovjerena vasijjetnama/koncept
111
Tahira, sina Bajrama Gaanina,
iz Konjica, roenog 1267/1850. godine.
112

A-3831/TO
Vasijjetnama, datirana 1176/1762. godine, Saraji Sabura Mustafe,
sina hadi Muhammed-zadea, iz Sarajeva.
113
A-3834/TO
Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept
114
, datirana 21. redepa
1313. godine, Gafi-zadea Dervi Naim-efendije, sina Dervia.
115

A-3835/TO
Prepis sasvim kratke vasijjetname
116
, datirane 21. rebiu-l-ahira 1350.
godine, Vejsil-age Pore, sina Mustafa-age, roenog 1289/1873. godine.
117

A-3841/TO
118
, datirana 1250/1834. godine, Hasana,
sina Sulejmanova, iz mahale Naladi hadi Osmana u Sarajevu, roen
1175/1761. godine.
119

111 Manjeg je formata, ispisana je na tankom papiru i oteena je.
112 Vasi-muhtar je Dumhur Sabit-aga. Nazir je oporuiteljev brat Mustafa-aga.
Oporueno je 400 groa. Nema posebno navedenog mufredat-deftera. Oporuka je
navedena u tekstu naracije.
Nedostaje dio dokumenta gdje se biljei datum i svjedoci.
113 Nedostaje najvei dio vasijjetname. Ima samo uvodni dio.
114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira.
115 Vasi-muhtar je hadi Ahmedovi-zade Ismail-efendija. Oporueno je 200 kruna za
opremanje. Vasijjetnama nema formu tipine Birgivijine Vasijjetname. Oporueno je
da se prihodi duana i bae troe za uenje Kurana i mevlude. Svjedoci su: Basara
hadi Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa, Redepbai-zade Mehmed-efendija iz
Gornjeg Vakufa i drugi.
116 Ispisana je na dvolisnici od obinog tankog papira.
117 Oporueno 3000 dinara za opremanje mejjita. Svjedoci su: Hrustemovi Omer-aga i
Meanovi Asim-aga, sin Mehmed-age.
118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru.
119 Vasi-muhtar je oporuiteljev zet Mustafa-alemdar, sin Saliha. Oporueno je 600
groa i jo tri hiljade groa za bedeli-had. Odnosi se na trokove opremanja, ukopa i
bedeli hada. Svjedoci su: Slini hadi Hasan i njegov brat hadi Salih, Uianin hadi
Jusuf-aga, Nakka-oglu Mustafa-aga, Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov
A-3999/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana 04. dumade-l-evvela 1308. godi-
ne, Mehmed-age, sina Mustafa-age, iz Hadi Jahja-paine mahale, roenog
1253/1837. godine.
120

A-4046/TO
121
datirana 01. redepa 1269. godine
Kreevljaka Mulla Saliha, sina hadi Ahmeta, roenog 1236/1820. godine
iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu.
122

A-4050/TO
123
amile, keri kapetana hadi Sulejman-age, iz mahale Hala Davuda, roene
1285/1868. godine.
124

brat Mulla Muhammed, Dino-oglu Mulla Ahmed i drugi. Dokument je oteen,
nedostaje dio dokumenta.
120 Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48), napisana na tanjem papiru sa
crvenim ukrasnim ispisima, djelom je oteena. Oporueno je 400 groa. Odnosi se
na opremanje, ukop i kefarete. Vasi- muhtar je Pamuk Abdullah-aga. Nazir je Pamuk
Mustafa-aga. Svjedoci su: Imamovi Hurrem-aga, Imamovi Mehmed, Karabdi
Salih-efendija, Dafo Ahmed-aga, Novljanin hadi Mehmed-efendija. Oteena.
121 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru.
122 Oporueno je 12500 groa za trokove opremanja, ukopa, kefarete i bedeli-had. Za
bedeli-had je izdvojeno 5000 groa i 500 za trokove bedela. Takoer je izdvojeno
2000 groa za dobrotvorne svrhe. Svjedoci su: Kreevljak havade Mulla Abdi, Hakir-
zade Ibrahim-aga, Vareanovi Mulla Salih, Dogramadi Mulla Abdi, Mao-zade
Mujaga, Mulla Salih, sin Mulla Ebu Bekira, Osman Mulla Ahmed, Ali Kadi-zade
Mulla akir, sin Ali-efendije.
123 Srednjeg je formata, ispisana je na tankom papiru i mjestimino je tekst podvuen
crvenim linijama.
124 Oporueno je 3000 groa za trokove opremanja, ukopa i kefarete. 2000 groa opo-
rueno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine, sadaku fukari, uenje
mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj damiji. Vasi-muhtar je njen mu Hasibovi
Ali-efendija, sin Ahmed-efendije, a nazir je njen brat Ali-aga Hadikapetanovi, sin
hadi Sulejman-age. Svjedoci nisu registrirani.
A-4156/TO
125
, datirana 08. dumade-l-evvela 1241. godi-
ne, Mustafe, sina Osmana, stanovnika mahale Hala Davud u Sarajevu.
126

A-4157/TO
127
, datirana 29. redepa 1234. godine,
Hatide, keri Husejina, iz mahale Tuti-bula, roene 1167/1753. godi-
ne
128
.
A-4262 (3730/TO
Vasijjetnama/fotokopija, datirana 15. mjeseca zu-l-kadeta 1281. godi-
ne, Mustafe hadi Mehmedova, iz Isa-begove mahale u Sarajevu, roenog
1256/1840. godine.
129

A-4287/TO
Neovjerena ponovo sastavljena, tj. nova vasijjetnama
130
, datirana
10. abana 1314. godine Esma-hanume, keri Softi Salih-age, iz mahale
Kebkebir hadi Ahmed u Sarajevu, roene 1277/1860. godine.
131

125 Srednjeg formata, napisana je na dvolisnici debelog papira sa utim ekama.
126 Oporueno je 280 groa za trokove opremanja, ukopa te iskati-salat i kefaret. Vasi-
muhtar je hadi Jusuf haz-efendija. Svjedoci su: attar hadi Omer-alemdar, hadi
Fejzullah-aga, Skopljak (Uskupjevi) Jahja, haz Hasan, sin Jahjaa, Kara Abdi, sara, i
njegov sin Muhammed, moj amida Salih-alemdar.
127 Manjeg formata, napisana je na debelom papiru.
128 Oporueno je 250 groa. Odnosi se na opremanje mejjita, ukop i kefarete. Svjedoci
su komije oporuiteljice: Salih-baa, Ismail-baa i Mustafa-baa.
129 Oporueno je 1000 groa. Vasi-muhtar je abadija Puhalovi Abd-aga. Svjedoci su:
Hamamdi Mulla Mehmed, Puhlovi (Puhalovi) Sulejman-aga, Kurdi Abdullah,
aklica Mulla Began, Cincagi (Dendagi) Mulla Salih, Sabura Ibrahim-aga.
130 Velikog formata, napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima.
131 Vasi-muhtar je njen mu Mustafa Asim-efendija, a vasi-nazir je njen brat Softi
Mehmed-aga. Oporueno je 12000 groa. U defteru pojedinanih stavki trokova
navode se iskati za proputene a neuinjene obaveze koje su bile prava mua, rodite-
lja, kominice, ivotinja i ostalih Boijih robova. Iznos pojedinih stavki nije naveden
u mufredat-defteru, a stavke su vrlo opirno navedene. Oporuiteljica u glavnom
dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umiruim, nego samo upuuje na izvra-
vanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloenom mufredat defteru
pri opremanju i ukopu.
Svjedoci su: Kumain Abdullah-aga, Muidovi Sejjid-aga, Muvekkit-zade Husejin-
efendija, Softi Junus-aga, papuar Ibrahim-aga, Halilbai Abdullah-aga i drugi.
A-4317/TO
132
, datirana 12. safera 1341. godine, Esma-
hanume, keri Ali-age Madarevia a supruge umrlog Mehmed-age Brkia,
iz mahale Debbag hadi Sulejmana, roene 1293/1876. godine.
133

A-4494/TO
134
, bez datuma, Fatime Cico, keri Hadi
Jamak-zadea (Hadijamakovi) Muhammed-efendije, iz mahale ose Sinan,
roene 1270/1853. godine.
135

A-4517/TO
136
, datirana 09. dumade-l-evvela 1322.
godine, Neretljakovi Muhammeda, sina Mustafe, iz mahale Souk Bunar,
roenog 1267/1850. godine.
137
Ispod oporuke prije trokova stoji: . Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se
napominje da ako ne bude dovoljno oporuenih 12000 groa, vasi-muhtar i nazir
izdvoje iz treine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Ibu vasiyetname
mucibince amel oluna. koje je svojstveno samo vakufnamama. Potom stoji i drugi
opiran dodatak u vezi s bedeli-hadom. Za bedeli-had je odreeno 2500 groa a za
trokove pri odlasku i povratku bedela 800 groa.
132 Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima.
133 Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporuiteljicin zet Bajraktarevi
Ahmed-aga. Oporueno je 30000 kruna. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredat-
deftera, koji sadri trokove opremanja i namirivanja proputenih vjerskih obaveza, u
kojem oporuiteljica oporuuje da kua u kojoj stanuje je njena za njenog ivota a da
se poslije njene smri podijeli njenim kerima da joj zajedno pred duu svake godine
kolju kurban. Svjedoci su: Madarevi Junus-aga, Madarevi Mehmed-aga. Uieli
Abdullah-efendija i drugi.
134 Srednjeg formata, napisana je na debelom papiru.
135 Oporueno je 1200 groa za opremanje mejjita i kefarete. Vasi-muhtar je oporuite-
ljicin sin Salih Cico, a nazir njen brat Abdullah-efendija. Svjedoci su: Zlatar Akif-aga,
Hadijamakovi Mehmed-aga, Cico Husejin-aga i oporuiteljicin brat Adem-aga.
136 Velikog formata, napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima.
137 Oporueno je 2400 groa za opremanje, ukop, kefarete te kurban u godini kad bude
oporuitelj umro. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat Mehmed-aga, a nazir je njegov sin
Mustafa. Svjedoci su: Neretljakovi Ahmed-aga, izmi Mehmed-aga, Neretljakovi
Sejfullah i drugi.
A-4521/TO
Neovjerana vasijjetnama datirana poetkom mjeseca zu-l-hidde
1244. godine Mustafe alemdara, sina Saliha iz Peltek Husamuddinove
mahale, roenog 1195/1780. godine.
138

A-4522/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana 23. zu-l-kadeta 1244. godine,
Umihane, keri Hasana, iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu.
139

A-4523/TO
140
, hadi
Muhammeda, iz mahale Debbag Sulejman..
141

A-4527/TO
Neovjerena kraa vasijjetnama, datirana 15. safera 1261. godi-
ne, Fatime, keri Numana, iz Kemal-begove mahale u Sarajevu roene
1220/1805. godine.
142
138 Oporueno je 650 groa za opremanje, ukop i kefarete.. Svjedoci su: Kazzaz hadi
Dervi, Mulla Abdullah ato, sin hadi Ibrahima, hadi Jusuf-aga Uievi, kazzaz
Mulla Mehmed, sin hadi alemdara Duranovia.
139 Vasi-muhtar je oporuiteljicin mu Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami.
Oporueno je 700 groa za trokove ukopa i kefareta. Svjedoci su: hadi Dervi,
kazaz, oporuiteljicin brat Mulla Bajram, Mulla kaif hadi Muhammed Efendi-zade,
Mehmed-aga Hikmetaga-zade, Mulla Abdullah ato, sin hadi Ibrahima, Abdi-
alemdar Hakir-zade.
140 Ubiljeena je samo godina.
141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar. Oporueno je 700 groa za trokove opremanja i
kefareta. Mufredat-defter sastavljen pa prekrien. Svjedoci su: Mehmed-aga, hadi
Husejin, Kutudu-zade Munla Muhammed, amo Salih, Debbag-oglu Munla Salih,
Munla Sabir Haz-zade, Nakka-oglu Ibrahim-alemdar.
142 Oporueno je 600 groa. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz maha-
le Peiman hadi Ismaila, a nazir je Salih, sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega.
Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah, Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed,
kazaz jamak Osman, Fiak-oglu kova Abdi, Sirgi kazaz Mustafa i drugi
A-4528/TO
Kratka neovjerena vasijjetnama
143
, datirana mjeseca dumade-l-ahira
1321. godine, Pae, keri Muhammeda Hunia, iz mahale Kulin Bali, roene
1260/1844. godine.
144

A-4536/TO
Neovjerena vasijjetnama, datirana mjeseca dumade-l-evvela 1224.
godine, Meve-hatun, keri Salih-bae, iz sela Ferhatli, Pazari.
145

A-4565/TO
Prepis nedatirane tzv. Pejgamberske vasijjetname na murad.
146

A-4573/TO-2
Koncept sasvim kratke vasijjetname
147
, datirane 20. rebiu-l-evvela
1331. godine, Mehmeda, sina Mustafe Kazia, iz sela Trzanj u sarajevskom
kadiluku.
148

143 Ima narandaste, maslinaste i crvene ispise.
144 Vasi-muhtar je opunomoiteljicin sin Uzejr, a nazir njen mu Salih-aga Imamovi.
Oporueno je 1000 groa za trokove ukopa te iskati-salat i kefaret. Svjedoci su:
Huni Ibrahim-aga, Subai Mehmed-aga, Silistra hadi Mustafa-aga, Jusi Mehmed
i njegov brat Emin, oporuiteljicin sin Abdullah i drugi.
145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa, a nazir je oporuiteljicin mu Mehmed-
spahija. Oporueno je 118 groa za opremanje, ukop i namirivanje proputenih
dunosti. Svjedoci su: Fejzullah Alibai, Mehmed-baa Numi, Abdullah Mehmedi,
Mustafa-baa Duranovi, Sinan-baa Duranovi, Omer-beg Kori i drugi.
146 Govori o snu nekog ejha Ahmeda kome je na san doao Pejgamber i na osnovu toga
iznosi loa predvianja o vremenu koje poinje sa 1330/1911. godinom do navodne
pojave dedala 1370/1950. godine. Dokument je pronaen u Aziziji damiji sa jo
nekoliko dokumenata koji su pripadali uivaocu zeameta u selu Ostroac, nahija
Valjevo. Usp. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565. Dokument je poklonio
2002. godine Osman Kavazovi, imam u damiji Aziziji u Brezovom Polju.
147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira.
148 Vasi-muhtar je Ali-efendija ari, a nazir Ramazan Midi. Nije naveden ukupan
iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobiajene trokove iji je
iznos 100 forinti. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na erijatski nain,
bez rasipanja obave devr iskati-salata, posta, hada i hakova. Svjedoci su: demaat-
baa Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. Iz zbirke Osmana Sokolovia.
A-4610/TO
149
, datirana 04. dumade-l-evvela 1317. godine,
Hasne, keri Mustafe, iz mahale Ne-zade u Sarajevu, roene 1265/1848.
godine.
150

A-4611/TO
Vasijjetnama, datirana mjeseca dumade-l-ahira 1303. godine, Fatime
keri Mustafe, ene Rende Mulla Mustafe, iz Jeni mahale.
A-4612/TO
151
, datirana mjeseca redepa 1326., Seide,
keri Abdi-age Brkania, iz mahale Gazgani (Kara Ferhad), roene
1284/1867. godine.
152

A-4613/TO
153
, datirana mjeseca dumade-l-evvela 1283.
godine, Saka (Saki) Abdullaha, sina Adema, roenog 1223/1808. godine.
154

149 Napisana je na poutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima.
150 Vasi-muhtar je Miopre Abdi-aga, a nazir je oporuiteljicin mu Abdullah-aga.
Oporueno je 1500 groa za trokove opremanja, ukopa, kefareta. Svjedoci su Bujak
Hasan i Bujak Mustafa i drugi.
Ispod teksta glavne i uobiajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom
oporuuje svoju polovinu kue svom muu ako umre prije oporuiteljice.
Vasijjetnama je ovjerena 23. septembra na Kotarskom erijatskom sudu u Sarajevu.
Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899. godine ubiljeen je ispod
registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad
Bismillah. Drugi tekst ovjere registriran je na poleini dokumenta.
151 Velikog formata, napisana je na dvolisnom smeem papiru. Oteena je.
152 Vasi-muhtar je njen mu Kasab-zade Sulejman-aga, a nazir je oporuiteljicin brat
Brkani Ibrahim-aga. Oporueno je 3000 groa. U mufredat-defteru nisu navedeni
iznosi pojedinih stavki. Pored uobiajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji biljeka
o vasijjetu serdade za mahalsku damiju. Odnosi se na opremanje mejjita, ukop i
kefarete. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga, Sokollu Mehmed-aga, ahi Mehmed-
aga, arenkapa Ahmed-aga, Sokollu Ejjub-aga, Handi Mehmed-aga, Zec Asim-aga,
arenkapa Mehmed-aga, Salih Alibegi, arenkapa Mujaga i drugi.
153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru.
154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed, sin Ahmeda, a nazir je Sarajlija
Karmari (ili Kramari, Krmari) Nuri. Oporueno je 600 groa. Zadnji dio doku-
menta nedostaje.
A-4614/TO
155
, datirana 14. dumade-l-ahira 1283. godi-
ne, Muhammeda, sina hadi Saliha, iz mahale Arab Dedid u Sarajevu,
roenog 1261/1845. godine.
156

A-4615/TO
Neovjerena vasijjetnama/koncept
157
, datirana 24. evvala 1340. godi-
ne, hadi kasapa Sulejmana, sina hadi Ahmeda, iz mahale Gazgani u
Sarajevu, roenog 1271/1854. godine.
158

A-4616/TO-1
159
, datirana 07. dumade-l-evvela 1327. godine,
Kundura Omer-age, sina Mehmed-age, iz ejh Muslihuddinove mahale u
Sarajevu, roenog 1252/1836. godine.
160

155 Napisana je na obinom dvolisnom papiru.
156 Oporueno je 10000 groa, od toga za bedeli-had 6000 a 500 za trokove pri odla-
sku i dolasku bedela. Odnosi se samo na trokove opremanja, ukopa i bedeli-had.
U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groa da se da pod interes za mukavvu i
kurban. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga, Dino-zade hadi Ahmed-aga i njegov
sin Sulejman-aga, Nakka-zade Salih-aga, Kara Mulla Abdu-l-Hamid, Kutijar-zade
Osman-aga, Telalagi-zade Mehmed-aga, Hadihalilovi Mustafa i drugi.
157 Napisana je na obinom dvolisnom papiru.
158 Vasi-muhtar je Handi Mehmed-aga iz mahale agrii, a nazir je Zec Asim-aga iz
mahale Havade hadi Mustafa. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinanih
stavki u mufredat-defteru. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga, Kantardi Mehmed-aga
i njegov brat Sadik-aga, Brkani Ibrahim-aga, Hadi Muharrem-efendija, Damadi
Mehmed-aga i drugi.
159 Velikog formata, ima ukrasne crvene ispise.
160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. Odnosi se
na trokove opremanja, kefareta i hada. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac esri-zade
Hamid-aga, a nazir je uak haz Sulejman-efendija. Oporuena je treina imetka.
Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija, Toko-zade Edhem-aga, Toska Nezir-
aga, Ketendi-zade (etenija) Mehmed-aga, Baba hadi Mehmed-aga, Zendil hadi
Ahmed-aga, Kujumdi-zade Mustafa-aga i drugi. Ispod spiska svjedoka ubiljeena je
potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. godine kod Kotarskog erijatskog
suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovake markice vrijednosti 1
kune.
A-4616/TO-2
Mali dio vasijjetname
161
Omera, sina Mehmeda-age Kundure.
162

A-4617/TO
Kratka i neovjerena vasijjetnama
163
, datirana 24. rebiu-l-ahira 1315.
godine Ajkune, keri Mehmeda aia, iz mahale Souk Bunar u Sarajevu,
roene 1235/1819. godine.
164

A-4816/TO
Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija, datirana 18. redepa
1296. godine, Havve, keri Ibrahima, iz mahale Hadi Idriz-efendije, roene
1236/1820.godine.
165

A-4820/TO
Vasijjetnama, datirana 29. evvala 1325. godine Vasvijje, keri Ibrahima
Kilaka, a supruge Tajjib-efendije Saraevia iz mahale Vekil-har.
166
A-4821/TO
Vasijjetnama, datirana 05. dumade-l-ahira 1336. godine, Aide-
hatun, keri Mehmed-age Vatrenjaka, a supruge Jusuf-efendije Raidagia,
nastanjene u mahali Havade-zade hadi Ahmeda.
167

161 Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen.
162 Vasijjetnamom je oporueno 3500 groa.
163 Napisana je na obinom papiru.
164 Oporuena je treina imetka za trokove opremanja, ukopa i kefareta. Vasi-muhtar
je oporuiteljicin sin Mustafa Lulo, prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo, a drugi nazir
je kasap Sulejman-aga, sin hadi Ahmeda. Svjedoci su: Bibi Ahmed, njegova braa
Salih i Ibrahim, Handi Mehmed-aga, Mullaosmanovi Mulla Osman i drugi.
165 Vasi-muhtar je oporuiteljicin brat Mustafa, sin Ibrahima, a nazir je njen stariji sin
Abdullah, sin Saliha. Svjedoci su: Sadak Ahmed-aga, Sadak Salih-aga, oporuitelji-
cin brat Salih-aga i drugi. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mui.
166 Ukupno je uvasijetila 2400 groa. Vasi-muhtar je njen mu Tajjib-efendija Saraevi,
a nazir njen djever hadi Muhammed-efendija Saraevi. Svjedoci su Osmanagi
Abdusselam-efendija, Panda-zade haz Muhammed i drugi.
167 Uvasijetila je 1800 kruna. Vasi-muhtar je njen mu Jusuf-efendija Raidagi, a nazir
je Hamdi-efendija Raidagi.
A-4841/TO
Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-har u Sarajevu, es-sejjida
hadi Abdullaha Mensura, sina es-sejjida hadi hafiza Ibrahima, poznatog
kao Sara-zade, muderris u medresi Merhemia u gradu Saraj Bosni, roe-
nog 1245. godine.
168

A-4853/TO
Vasijjetnama, datirana 16. dumade-l-ahira 1336. godine, Atijje, keri
hadi Mehmed-age Hadia, a ene Agui hadi Muhammed-age, roene
1291. godine.
169
V- 177
Vasijjetnama
170
, datirana 1263/1846. godine, Gradaevi-Kapetanovi
Ebu Bekira, sina Osmanova.
171

VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU
A-302/B-1
Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime eljo, ro. Slini, roe-
ne 1864. godine, ubiljeena na obrascu Mehmeda Handia sa ovjerom
erijatskog suda 1935. godine.
172

168 Navedeni izdvaja 3000 groa za opremanje kada umre. Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade
Ahmed-efendija, a nazir njegov zet Janjica haz akir-efendija, sin Asima Abdullah-
efendije. Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13. rebiu-l-evvela 1312. godine.
Svjedoci su: Andelib-zade (Zeevi) Alija, Andelib-zade Mehmed Nedati i drugi.
169 Vasi-muhtar je abi Muhammed-aga, sin hadi Ibrahim-age, a nazir je Turkovi
Muhammed-aga, sin hadi Salih-age. Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje
sa umiruim i opremanje umrlog. Ovjera je datirana 16. rebiu-l-evvela 1337.
godine.
170 Kratka vasijjetnama, napisana je na obinom papiru malog formata. Registrirana je
od ranije u zbirci sa vakufnamama.
171 Oporueno je 1575 groa za ukop, iskati salat te kefaret posta i jemina. Takoer je
u dodatku/zejl naznaen iznos za potrebe slubenika Osman-kapetanove medrese,
Svirac damije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. Svjedoci su: Munla Ahmed,
sin Hasan-hode, Munla Mustafa, sin Husejina Bajria, dervi Ahmed, sin Mustafe i
drugi.
172 Nedostaju dva lista. Vasi-muhtar je hadi haz Asim-efendija Siro, a nazir je
Muharrem-aga Slini Oporuka iznosi 6006 para. Svjedoci su: Husejn-aga Slini,
Alijaga eljo i Mehaga Siro.
A-302/B-2
Neovjerena vasijjetnama na bosanskom, datirana 1944. godine, hadi
Mehmeda Hanjalia, sina Hamida i Murade, iz Foe, roenog 1878. godi-
ne.
173

A-626/B
Odluka erijatskog suda u Sarajevu, datirana 23. decembra 1934. godi-
ne, o izvrenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934.)
174

A-642/B (3883)
Vasijjet Alije Paaporta datiran 02. I 1935. godine u Novom Pazaru.
175

A-691/B
Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handi,
a izdalo drutvo Merhamet 1353/1934. godine.
REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDILA VAKUFNAMA SV I,
II, III
176
SV I redni broj 133, str. 235
Vasijjetnama
177
hadi Bisera-hanume iz Gradaca, datirana 1305/1888.
godine.
SV I, redni broj 340
Vasijjetnama, bez datuma, Talirevi Mulije-Aie.
173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handia. Oporueno je 50000 kuna za oprema-
nje mejjita. Vasi- muhtar je Asim Siro, a nazir Uzeir Hanjali. Svjedoci su: Selim-aga
Hanjali, Uzejir Hanjali i Raid Hanjali.
174 Uz odluku su priloena 4 priloga: tekst oporuke, oitovanje, urudbena isprava i
odluka o naplati pristojbe.
175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadibajria.
176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Faji, Anali GHB, knjiga V-VI, Sarajevo,
1978., str. 245-302.
177 Registrirana je kod Fajia kao vasijjetnama.
SV I , redni broj 309, str. 38-39.
Vasijjetnama
178
, datirana poetka abana godine 1311., Rezzakovi
Mustafe, sina hadi Ibrahimova, iz arijske mahale u Fojnici, roenog
1252. godine.
179

SV I, redni broj 310, str. 37.
Vasijjetnama
180
, datirana 1287/1870. godine, Kzovi (Krzovi) hadi
Saliha, sina Abdullaha, iz mahale Iplidik u Sarajevu, roenog 1208. godi-
ne.
181

Kratka oporuka/vasijjet
182
, datirana 1307/1890. godine, sainjena
u vidu izjave u prisustvu Haim-bega, sina Mustafa-bega Bievia hadi
Hasan-bega, sina Mustafa-bega Bievia, iz Krupe.
183

178 Registrirana kod Fajia kao vakufnama.
179 Oporueno je 2800, od toga 1575 za uobiajene stavke oko opremanja mejjita, a
1230 pod interes za potrebe mukavvi u arijskoj damiji. Vasi-muhtar je oporui-
teljev sin Asim. Nazir je Juzbai Ibrahim-aga. Svjedoci su: Hajrullah Emin, Turko
Abdija, Hamdi Juzbai, Rasim Rezzakovi. Pored trokova za ukop oporuene su i
nekretnine za mukavve u damijama, arijskoj, Atik damiji i Gornjoj damiji te
uenje mevluda.
180 Registrirana kod Fajia kao vakufnama.
181 Oporueno je 1500 groa. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidik,
a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik. Svjedoci su:
Hadimusta hadi Mustafa-aga, Saraevi Munla Husejin, Bjelobrk hadi Salih,
Papuar Ahmed-aga, Hadimusta Husejin i drugi.
Ispod vasijjetname (sa defterom trokova za opremanje mejjita) stoji dodatak biljeka
o vakujenju duana od ijeg e se prihoda kupovati mukavva za deset damija u
okviru sarajevske tvrave, te druga biljeka o vakujenju duana u Sarakoj ariji, za
vaz u Iplidik damiji preko ramazana, za mukavve svijee, za klanje dva kurbana s
tim da se meso podijeli siromasima, te da se u rebiu-l-evvelu ui mevlud i tevhid.
182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajia.
183 Odnosi se na uvakujeni novac pod interes za potrebe uenja Kurana, mukavvi za
damiju, za imama i one koji ue Kuran. 600 forinti je odreeno za bedeli-had a 300
forinti je dato pod murabehu.
Vasi-muhtar za izvrenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg. Potpisao naib
Krupe Ali Hilmi.
SV I redni broj 273
Kratka registracija vasijjeta
184
, datirana 1306/1889. godine, Arnautovi
Husejina, sina Pae, iz Krupe.
185

Kratka registracija vasijjetname
186
, datirana 1301/1883. godine,
Ahmeda Reida, sina Mehmeda abo, iz kasabe Krupa.
187

Kratka vasijjetnama
188
, datirana 1305/1887. godine, Salka, sina Abdije
Jugia, iz Pazardik mahale, iz Krupe.
189

Kratka vasijjetnama
190
, datirana 1307/1890. godine, Filipovi Daut-
bega, sina Hasan- bega, iz Kljua.
191
184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajia.
185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti
pod interes i da se od dobiti/ribh nansira uenje Kurana, paljenje svijee u da-
miji Gornje mahale. Vasi-muhtar je mutevelija spomenute damije Ahmed-beg, sin
Ahmed-bega Beirevia, a nazir je imam. Svjedoci su: imam u mahali Pazardik Salih-
efendija Nuki i Mehmed i Osman Arnautovi, muhtar Ibrahim Spahi, Ali-hoda
auevi.
186 Nije uope registrirana kod Fajia ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama.
187 Vasi-muhtar je Mustafa, sin hadi Ahmed Proho. Uvasijetio je i troak za uobiajene
stavke opremanja mejjita/tedhiz i tekn te 600 groa pod interes da se daje za imama
i mujezina, svijee i prostirku za damiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin
damije hadi Munla Ibrahim abo, terzija Osman ehaji, muhtar Mehmed Rama,
Ibrahim, sin Ibrahima ehajia, Mustafa, sin hadi Ibrahima abo i drugi.
188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajia.
189 U prisustvu Mehmed-bega, sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opre-
manje izdvoji pet forinti iz treine njegovog imetka, 30 forinti za iskati-savm, salat
i kefaret, 5 forinti za niane, 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se
daje svake godine za mukavvu u Pazardik damiji, a od preostalog vika vasi-muhta-
ru Mehmed-begu. Svjedoci su: Salih-efendija Paali, Muharrem ari i drugi.
191 U prisustvu svjedoka Filipovi Salih-bega i Kapetanovi Jusuf-bega oporuuje da
se izdvoji za opremanje 500 groa te odreene iznose za ostale uobiajene trokove.
Takoer je odredio da se uvaku jedna ajira od ijih e se prihoda svake godine uiti
mevlud. ajiru je uvakuo za damiju u ariji Klju. Vasi-muhtar je hadi Idriz-beg
Filipovi. Ovjeru je izvrio sejjid Hasan Sukeri, naib Zvornika, 28. februara 1290.
godine.
Vasijjetnama
192
, datirana 1303/1885. godine, Hatida-hanume, keri
Mehmed-bega, iz Gradaca.
SV I , redni broj 230, str. 85
Vasijjetnama
193
(i vakufnama), datirana 13. rabiu-l-evvela 1265. godi-
ne, oporuitelja i vakifa Ahmeda, sina Ibrahima Tuce.
194

SV I, redni broj 243, str. 101.
Vasijjetnama
195
, datirana 07. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. godine,
Arnaut Ibrahima, sina Abdul-Fettahova, iz Dervente.
196

Vasijjetnama
197
, datirana 25. rebiu-l-evvela 1303. godine, Hatida-
hanume, keri Mehmed-bega, stanovnice Kala mahale, iz kasabe Kala/
Gradaac.
198

192 Registrirana je kod Fajia kao vasijjetnama.
194 Oporueno je 8120 groa. Oporuio je da se uvaku duan i da se od njegove kirije
troi za svijee u damiji u Uzunovia mahali, a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju.
Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad. A ako izumre tada je oporuio da vasi-muh-
tari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga, Hodi Salih-aga,
Mahmudehaja Mustafa-almedar. Svjedoci su: Mulla Abdi, sin Dervi Hodia,
Sulejman-aga Mahmudehaja, ehjar Mahmudehaja, Mulla Salih ari (ara),
Hasan-alemdar, Halil, sin Zulkar Palia, Mulla Husejin Piri, Ibrahim Pali, Tahir-
aga ujo, Mehmed-alemdar ehi, Mustafa, sin Ahmeda Besarevia ? i drugi.
195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajia. Skraena, bez uvodnog dijela i traktata
o prolaznosti i potrebi vasijjeta.
196 Oporueno je 2000. Vasi-muhtar je Ahmed, sin Mustafe Gondia iz Tvravske
mahale. Vasijjetnama sadri, pored deftera trokova u vezi sa opremanjem mejjita i
oporuku o davanju 2000 groa pod interers od ega e se paliti po tri mukavva svijee
u mejsecu abanu, a ono to pretekne izdvojiti i potroiti za imama Tvravske da-
mije/Kala damii. Svjedoci su: Tvravski imam Mehmed-efendija, muhtar Tvravske
mahale, Gandi hadi Huseijin, osi hadi Mustafa, Berbi Salih i drugi.
197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajia.
198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg, sin Mehmed Reuf-bega, a nazir Haz-beg, sin Aga-bega.
Ispod navedene biljeke u kojoj se kae da se oporuena suma novca troi za opremanje/
tedhiz i tekn, ostali dio za iskati-salat i savm, zakletvu/yemin i bedeli had i paljenje
svijee, a da se mulk kua i baa pripoji vakufu Nove damije u mahali Kala, stoji druga
biljeka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamovi haz Mustafa-efendija iz mahale
Kala umjesto umrlog Ahmed-bega, sina Reuf-bega. Nema ubiljeenih svjedoka.
Vasijjetnama, datirana 13. ramazana 1300. godine, Hadiefendia
Mehmeda Haim-age.
199

Opirna vasijjetnama
200
, datirana 1266/1849. godine, hadi Abdulaha,
sina Ahmeda Baaua, iz mahale ejh Ferruh u Sarajevu, roenog 1208.
godine.
201

Vasijjetnama
202
, datirana 1271/1854. godine, Tuli Mustafa-age, sina
Mehmed-age, roenog 1236. godine.
203

199 Oporuio je da se tri hiljade groa da pod interes te da se troi za popravku dvije
esme, kao i pet hiljada groa za medresu u selu Ostalo za popravku Jalijske damije
a preostale dvije treine da se podijele meu nasljednicima. Vasi-muhtaru je odree-
no 500 groa. Svjedoci su: Mustafa Azapagi, Husejn Ismailefendi, Abdi Obradi,
Ibrahim-beg Dino, Bajri Mulla Hasan i Mullaga Gaini.
200 Nije evidentirana kod Fajia.
201 Oporueno je 17000 groa. Pored uobiajenih trokova vezanih za opremanje i oko
ukopa mejjita, za brojne sadake i bedeli-had oporuitelj je uvasijetio odreene izno-
se za popravku esme u ekrki Muslihuddinovoj mahali, za Havade Durakovu
damiju te dao novac pod interes koji e se godinje troiti za mukavva svijee za
damiju u ejh Ferruhovoj mahali, za odravanje mezaristana Jekovac i na Kovaima
za odravanje mezara pojedinih osoba. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim
Hakki, sin hadi Jusuf haz-efendije, a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog
ejha Lutfulah-efendije dervi Vejsil haz-efendija. Svjedoci su: hadi Jahja-efendi
haz Hasan-efendija, timurdija Islamovi/Islam-zade hadi Salih, dervi Ali Hulusi-
efendija, Slini/Slino-zade hadi Salih, Konji (ili Kuti) Sejfullah-efendija, tutun-
dija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga, Mulla Salih Bio, timurdija hadi
Ismail, Mulla Abdi Hodi i drugi.
202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajia.
203 Oporueno je 15000 groa. Vasijjetnama sadri uobiajene stavke vezane za opre-
manje/tedhiz i tekn i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groa)
nabavi duan ili stan na odgovarajuem mjestu te da se od njegove najamnine/idare
svake godine kolje kurban i vri opravka (navedenog objekta). Vasi-muhtar je sin
oporuiteljevog brata Bajram Abdullah-age, nazir je njegov brat Salih-aga,i, takoer,
Mai Salih-aga i bistriki imam Mehmed-efendija. Svjedoci su: Kaukija Abdi-aga,
sin Salih-age, i njegov brat Muhammed-aga, sin Salih-age, te drugi brat Husejin-aga,
i drugi brat Mehmed-aga, Kaukija haz Salih-efendija, Tuli Ali, sin Ibrahim zaim-
bega, Turhanija Ahmed-beg, sin Muhammed-bega, ami Muhammed-aga, sin Salih-
age, Soo Numan-aga, sin hadi Osmana.
Vasijjetnama
204
, datirana 1299/1881. godine, oban Abdulah-age,
sina Ibrahim-age, iz mahale ekrki hadi Mehmed.
205

Vasijjetnama
206
, datirana 1300/1882. godine, Mande hadi Mustafe,
sina Saliha, roenog 1246. godine, iz mahale Uskudar Ahmed-elebi
Abdullah.
207

204 Nije registrirana kod Fajia u navedenom radu.
205 Oporueno je 29526 groa. 6000 je dato pod interes da se svake godine ui hatma i
kolje kurban, ui mevlud svake godine, zatim je oporuen stanovit iznos za damiju
Kadi Bali-efendije, za Sagraki hadi Mehmedovu damiju, za popravku damije
Duradik hadi Ahmeda i slino. U vasijjetnamu je uneena vakja. Na kraju doku-
menta stoji zabiljeka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname, ali da su ponitene
te da se po ovoj postupa.
206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajia.
207 Oporueno je 6490 groa od toga 2000 za popravku esme u mahali Uskudar hadi
Ahmed-elebi. Vasi- muhtar je alurdija (Kilerdija) Salih-efendija, a nazir je
Kzovi Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporuiteljev sin Salih. Svjedoci
su: Luka (Lukaevi) Sejfullah-efendija, Hadihalilovi Mustafa-efendija, Bakir i
Mulla Husejin, Hadihalilovi Salih-aga, Duvi Abdulatif-aga, Sahani (Sahanija)
Ali-aga, Tralji Ali-aga, Telalagi Mustafa-aga, Nuki Salih-aga, Jarali (ili Parali)
Salih-aga i Jarali Ahmed-aga i drugi.
Ispod registracije svjedoka stoje jo etiri vasijjeta koja poinju sa I takoe moj
vasijjet je sljedei Kao specijalan vasijjet/zejl o vakujenju/ oporuitelj odreuje
da se uvakufe tri sobe u ejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troi
svake godine za uenje hatme, klanje kurbana koji e se podijeliti sirotinji, te da se u
Uskudar mahali za mesdid kupe svake godine po dvije svijee, da se da vaizu za nje-
govu vazifu u toj damiji, za popravku esme u navedenoj mahali, da se svake godine
kupi oka svijea za damiju u ejh Ferruhovoj mahali. Odredio je tevlijet sebi, a kad
umre svom mukom evladu, a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale.
U drugom vasijjetu oporuuje da se u Medini proui pet hatmi. U treem da se u
Sarajevu proui pet hatmi kad umre. U etvrtom vasijjetu odreuje da se da 300 groa
njegovom bratu, zatim da mu se ue svaku no Jasin i Fatihe itd.
Vasijjetnama
208
, datirana 1292/1875. godine, Brki Muhammed-age,
sina hadi Abdi-age, roenog 1260. godine, iz mahale Hadi Kemaluddin u
Sarajevu.
209

210
, datirana 1300/1883. godine, Hadiefendia
Haim-agea, iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir.
211

SV-I redni broj 195, str. 156
212
, datirana 1300/1883. godine,
Hadiefendia Haim-age, iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir.
213
209 Za bedeli-had oporuio je 7500 groa. Pet hiljada groa je dao pod interes da se od
tog svake godine u redepu, abanu i ramazanu proui hatma, godinje mevlud, za
kurban i paljenje svijee. Za opremanje/tedhiz i tekn oporuio je 6000 groa, od
toga da se troi i za iskati-salat i ostale farzove. Vasi-muhtar je stanovnik Havade
Kemaluddinove mahale Sari hadi Salih-efendija, sin Ibrahim-age. Nazir je Osman
hadi Abdullah-aga iz mahale Sara Ali. Svjedoci su: Gloo Haim-aga, Muzaferija
hadi Abdi-beg i njegov brat Dervi-beg te drugi haz Ahmed-efendija, Brki Salih-
aga, Trebinjac/Trebinli Mustafa, kujumdija hadi Hamidovi Mustafa-aga i drugi.
210 Evidentirana je kod Fajia kao vasijjetnama. Kratka, napisana na obinom papiru
malog formata.
211 Oporueno je 4000 groa za opremanje i kefarete. Takoer je oporueno 130 zlatnih
madarija ili 9750 groa za bedeli-had i 3000 groa na davanje pod interes i 5000
za razne hajrate. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat Mujo-aga. Svjedoci su: Mustafa
Azapagi, Vehid Ismailefendi, Abdi Dubravi, Ibrahim-beg Dundija, Bajri Munla
Husejin i Mulla-aga.
Vasijjetnama ima peat Kotarskog erijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidilu
vakufnama I, redni broj 195, str. 156.
212 Prepis je sravnjen s originalom. Evidentirana je kod Fajia kao vasijjetnama. Napisana
na obinom dvolisnom papiru manjeg formata.
213 Oporueno je 4000 groa za opremanje i kefarete. Takoer je oporueno 130 zlatnih
madarija za bedeli had i 3000 groa na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate.
Vasi-muhtar je oporuiteljev brat Mustafa-aga. Svjedoci su: Hadiefendi Haim-age
iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Mustafa Azapagi, Vehid Ismailefendi, Abdi Dubravi,
Ibrahim-beg Dundija, Bajri Munla Husejin i Mulla-aga Jemindi.
Ova vasijjetnama, za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima
detaljan defter stavki na koje se ima troiti oporueni novac. Ova vasijjetnama ima i
jo jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87.
SV II redni broj 522, str. 211.
Vasijjetnama
214
, datirana 1325/1907. godine, Islamovia hafiza
Husejin-Rakima, iz Sarajeva.
SV II, 513, str. 203.
Vasijjetnama, datrana 1324/1906. godine, Mustafe, sina Sulejmana
(vjerovatno Dokara), iz mahale Buzadi hadi Hasana, roenog 1252. godi-
ne.
215

SV II, redni broj 458, str. 143
Kratki vasijjet Alispahia Salih-bega, sina Saliha, iz Novog ehera iz
1904. godine.
216

SV II, redni broj 455, str. 140
Spisak trokova, sastavljen na osnovu vasijjetname, oko ukopa ubilje-
en ispod vakufname Subaia hadi Muhammed-age, iz 1209. godine.
217

SV II redni broj 428, str. 109
Vasijjetnama, datirana 15. ubata 1905. godine, Hamurovi Zehre,
keri Latifa a supruge Ismaila, sina hadi hafiza Ismaila Hatibovia, iz Jajca/
Gol Hisar.
218

214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajia.
215 Oporuio je 5000 groa (1500 za opremanje, 1500 za popravku damije a 2000
groa pod interes to e se troiti za osvjetljavanje damije). Vasi-muhtar je Dokara
Mustafa-aga, a nazir Tufendi Munla-aga. Svjedoci su: Alikadi Nezir Mehmed,
Abid Salihagi, sinovi Ibrahimovi Ali-efendije: air, Sadik i Sejdo, Ahmed-efendija
emerli/Kemerli i Tufendi Muhamed i Ibrahim. Ispod vasijjetname ubiljeen je
ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groa iz
vasijjetname koja se nalazi kod njega i da e vratiti za godinu te da su svjedoci Hodi
haz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga.
216 Odnosi se na opremanje mejjita, kefaret i proputene obaveze u iznosu od 200 kruna,
da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u damiji i uenje sehurske
mukabele, 2oo kruna za imama, mujezina i popravke damije, te oporuka da se od
preostale treine novca utroi za bedeli had.
217 Spisak sadri stavke novanih hedija za rodbinu (kerke dajida i amida, poslugu),
stavku za zekat od 5000 groa te stavke za popravke esmi i kaldrme, popravku da-
mije te stavku od 2500 groa za roditeljski hak i drugo, ukupno u iznosu od 19 408
groa i 20 para.
218 Oporueno je 700 kruna za uenje za damiju, mekteb, uenje mevluda, uenje
hatmi, klanje kurbana svake godine. Ispod veoma kratke vasijjetname ubiljeena je
SV II , str. 108
Kratka vasijjetnama, datirana 1907. godine, Fize, supruge Filipovia
hafiza Dafer-bega, a kerke Zlatar Ferid-age.
219
Vasijjetnama
220
Kapetanovia (Gradaevia) hadi Ebu Bekir-bega,
sina Osmana, iz 1263/1846. godine.
221

SV II redni broj 415, str. 95.
Vasijjetnama
222
, datirana 1263/1846. godine, Gradaevi-
Kapetanovia Ebu Bekira, sina Osmanova.
223

registracija o vakujenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu
Sarajli Dervi-efendiji. Svjedoci su: Ismail Hatibovi i Ibrahim-beg Aganovi.
219 Navedena oituje dio svog imetka umrlom muu, dio sinu, dio kerci. Vasi-muhtar
je Filipovi Ahmed-beg. Za opremanje je odredila 80 forinti, za bedeli had 200
forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri damije. Ukupno je
oporuila 500 forinti. Svjedoci su: Dafer, sin Hasan-bega Filipovia, Ahmed-beg
Filipovi, Mustafa-beg Filipovi, sin Kerim-bega. Oitovanje vasijjeta je organizova-
no na medlisu visokog erijatskog suda u kui Filipovi haz Dafer-bega u mahali u
Glamou
220 Registrirana je kod Fajia kao vasijjetnama. Original je pod brojem 113-415.
221 Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpai Mahmud-beg. Svjedoci su: Mulla Ahmed, sin
Hasana Havade/hode, Mulla Mustafa, sin Husejina, Dervi Ahmed, sin Mustafe i
drugi.
Ispod navedene registracije svjedoka ubiljeena je nova registracija vasijjeta da njegov
stariji sin Mustafa pazi da se od vika od emlaka i zgrada u Gradacu, Graanici i
Modrii troi za medresu Osman-kapetana 250 groa, 250 groa za imama Svirac
damije, 100 groa za mekteb njegovog oca u Modrii. Svjedoci su: Mulla Ahmed, sin
Hasana Havade, Mulla Mustafa, sin Husejina Bajria Dervi Ahmed, sin Mustafe i
drugi.
222 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajia. Kratka, napisana na obinom papiru
malog formata.
223 Oporueno je 1575 groa za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina. Takoer je
u dodatku/zejl naznaen iznos za potrebe slubenika Osman-kapetanove medrese,
Svirac damije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. Svjedoci su: Munla Ahmed,
sin Hasana hode, Munla Mustafa, sin Husejina Bajria, Dervi Ahmed, sin Mustafe
i drugi.
SV II redni broj 405. str- 81-82
Vasijjetnama omara Ibrahim-age, sina hadi Abdi-age, roenog
1268. godine.
224

(SV II str. 79:
Registarcija temessuka u vezi s vakufom bae Golubinjaka uvakuflje-
ne za mevlevijske ejhove.
225

Vasijjetnama, datirana 11. kanuni-evvela 1905. godine/11. evval
1323., Hae, keri hadi Omer- bega Kolunovia.
226
SV II, str. 70:
erijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Eberi) Murad-
age
SV II redni broj 397, str. 68-69
Vasijjetnama Eberi (Ekberi) Murat-age, sina Saliha, iz mahale Gazi
Bali-beg datirana 24. redepa 1321. godine.
227

224 Oporueno je 5000 groa za opremanje i 10000 za bedeli-had. Uz to ima dodatak
da se od onog to preostane od treine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da
se troi za popravku navedenih nekretnina, za vasi-muhtara i nazira, za klanje kurba-
na svake godine i uenje yetmi bin Kelime-i tevhida te to preostane da se podijeli
sirotinji. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga, a nazir je Srmi Salih-efendija. Svjedoci
su: Kasimagi Kasim-aga, Agi Ibrahim-aga, ii Mulla Salih, Jasika Ahmed-beg,
Palavra Mehmed-aga, Potogi Vejsil-aga, Potogi Ahmed-aga, Potogi Fejzulah-aga i
drugi. Ubiljeen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog omare o
emu svjedoe vasi-muhtar, nazir i drugi svjedoci.
225 Temessuk se registrira stoga to je dokument izgubljen.
226 Oporueno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-had.
Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg, sin Ibrahim-bega, a nazir je oporuiteljicin brati
Kolunovi Husejin-beg, sin Mustafa-bega. Prisutni su njeni roaci Mustafa-beg i
Ahmed-beg, sinovi Mehmed bega hadi Kadifovia, ahi Muhammed, Mehulji
Murat-efendija i drugi.
227 Registrirana je 25. kanuni sani 1905. godine Oporueno je 1200 groa. Vasi-muhtar
i nazir je mujezin Hodi Salih-efendija. Vasijjetnama sadri i oporuku o koritenju
od strane unuka njegove kue bate, uenju godinje mevluda i hatme te nabavljnaju
mukavvi za damiju, za klanje kurbana. Svjedoci su Keo Abdi, sin Mustafe iz mahale
Hitri Sulejmana i Haim, sin Hasana iz Terzi-baine mahale.
SV II redni broj 393, strana 63-64
Vasijjetnama, datirana 20. redepa 1308. godine, Bolu Mustafa-age,
sina hadi Mehmeda Mehanovia, roenog 1246. godine.
228

SV II redni broj 390 str. 58-59
Vasijjetnama, datirana mjeseca ramazana 1312. godine, hadi Ibrahima,
sina Mehmeda Jamaka, roenog 1242. godine, iz mahale Kasab-zade.
229

SV II redni broj 357, str. 28-29
Vasijjetnama, napisana krajem dumade-l-ahira 1275. godine, Mulla
Ahmeda, sina hadi Mehmed-age Tiro, roenog 1252. godine, iz mahale
Jakub pae.
230

228 Oporueno je 7566 groa za potrebe opremanja i bedeli-hada (6000 za bedeli had).
Vasi-muhtar je njegov sin efkija, a nazir njegov brat Ali-aga. Svjedoci su: hadi Pao,
sin hadi Omera Hadiomerovia, Osman-aga Siro, Osman-beg, sin Omer-bega
Motro, Ibrahim-aga Hadimehanovi i drugi.
Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o troenju najamnine od opo-
ruiteljevih nekretnina za uenje hatmi, za damiju Rosulje, adrvan, za kurban svake
godine, za sadaku sirotinji, za imama Alauddin erefuddin damije, a od najamnine
od hana da se dva dijela daju mukim, a po jedan dio enskim potomcima.
229 Vasi-muhtar je Voljevica hadi Mehmed-aga, a nazir mahalski imam Ragib-efendija.
Oporueno je 2000 groa. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kae
da se za njegovo opremanje izdvoji treina bilo od nekretnina bilo od pokretnih
stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan duan te da se od njegove najamnine
godinje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji,
da se svake godine za Lejle-i kadr dri vaz enama tri mjeseca i da se plati imamu, da
se proui mevlud, zatim za ulje za damijske kandilje, preostalo za popravku duana
i za hedije naziru i vasi-muhtaru.
Svjedoci su: Pando Ali, Filipovi Jusuf-beg, Henda hadi Mustafa, Guremovi hadi
Ali. Registrirano 3. temmuza 1905. godine.
230 Oporueno je 13500 groa. Vasi-muhtar je oporuiteljev brat ajniali Mulla Memi,
a nazir je Tuzlo hadi Haz-efendija. Svjedoci su: hadi Mehmed Buri i njegov
sin Mulla Salih, Abdullah-aga Hadiabdulahagi, Kaukija Abdullah-aga, Kumain
Ahmed-aga, Muhammed-aga Kaukija, aro-zade (ari) Ibrahim-aga, oporuiteljev
brat Ibrahim-aga, tabak Abd-aga Hadiahmedovi, ajniali Mulla Memi i drugi.
Pored uobiajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za troenje na
odravanje damija, mekteba kao to je mukavva, nagrada za imama za uenje odre-
enih sura i slino. Novac u iznosu od 1000 groa je dat pod interes da se tri godine
kolje kurban.
SV II redni broj 351 str. 16-17
Vasijjetnama, sastavljena u mjesecu zu-l-hidde 1293. godine, Fatime,
keri Ibrahim-age Agia, roene 1225. godine, iz mahale Hadi Isa.
231

Kratka vasijjetnama ari Alije, sina Mustafe, iz Stoca.
232

Vasijjetnama, datirana 27. ramazana 1330. godine, Mullali hadi
Hanife, iz Maglaja.
233

231 Oporueno je 22000 groa. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija, imam iz Mehmed-
begove mahale, a nazir je berber Salih-aga, sin Mehmed-efendije. Svjedoci su:
Turhanija Mehmed-beg, sin Ibrahim-bega, Hromo-zade (Hromi) Hilmija, sin
Ali-efendije, Bakalovi hadi Mehmed, sin Mustafe, i njegov brat hadi Muharem,
te drugi brat Abdi-aga, Delali Mehmed-aga, sin Mehmed-age, Hodi/Havade-
zade Mehmed, sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim, Hromo-zade (Hromi)
Mehmed, sin Ali-efendije.Vasijjetnama sadri stavku da se 10000 groa da za kupo-
vinu duana ili stana te da se od idare kolje kurban i ui hatma, da se kolje kurban i
kupuje mukavva svijea za damiju.
Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla biljeka kojom vasija podcrta-
va da je vasijjet uinio svom vasi-muhtaru i naziru da od treine imetka prema vasij-
jetnami obave tedhiz i tekn, iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet
izvri u skladu sa erijatom
232 Iznos oporuke za tedhiz i tekn bedeli-had je 13000. Nije naveden vasi-muhtar
ni nazir niti datum ni svjedoci. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i
ari Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac. Kratka vakufnama je datirana poetkom
augusta 1912.. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo to je tekst koji se odnosi na
opremanje nazvan vasijjetnama, a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa
vakufnama. Za izvrenje oporuka postavio je amidia Mehmed Salim-efendiju da
bude mutevelija.
233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim roacima Ibrahimom, sinom Osmana
Muradbaia da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u etiri da-
mije u Maglaju, a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbaia te za njegove pomoni-
ke Salih-agu, sina Osmana Muradbaia, i Begu, sina Mujo-age Muratovia.
Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter trokova ukopa koji iznosi 202
forinte. Potom je u biljekama sa strane jo registriran troak od 200 forinti za uenje
mevluda godinje.
Vasijjetnama hadi Sulejman-age, sina hadi ejh Osman-age, iz
Srebrenice.
234

Kratka vasijjetnama, datirana 05. mjeseca zu-l-kade 1319. godine,
Mullalia Rustem-age, iz Tenja.
235

SV II. Redni broj 552, str. 240
Vrlo kratka vasijjetnama, datirana 19. safera 1300. godine, Ahmedagia
hadi erifovog, sina, iz mahale Abdi-paa u Tenju.
236

Vasijjetnama, datirana 25. rebiu-l-evvela 1291. godine, Osmanefendia
Fehim-efendije, iz epa.
237

234 Oporueno je 3000 groa za iskati-salat i drugih dunosti. A 8000 groa za bedeli-
had. Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. U tekstu vasijjetname stoji: Nek se
postupa po Risali Bergivije.
Ispod teksta vasijjetname ubiljeene su stavke u vakujenju prihoda od idare uvaku-
jenih duana za ope potrebe: popravke damije, esme te vazife mujezina i imama
u pojedinim damijama kao i za paljenje kandilja.
235 Oporueno je 1050 forinti za iskat, bedeli-had, opremanje mejjita, od toga 50 forinti
pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu arijske damije, dio za popravku
bunara u arijskoj mahali, za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za uenje
hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenanoj supruzi Hanumici, keri Mostarevia
Munla Emina 50 forinti.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. Svjedoci su: Handi
Mustafa, Hasan Tuzli, irbegovi Mehmed-beg. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba
u Tenju datirana u muharremu 1322/1906. da su gornje navode potvrdili Dobojli
Rustem-aga, sin Mulla Mehmeda Mullalia, katib u Tenju Handi Mustafa-efendija,
irbegovi Muhammed-aga, sin hadi Ibrahim-age, Turali Hasan-aga.
236 Oporueno je 1500 groa za iskati-salat, kefaret, sirotinju muslimansku, za uenje
40 dana na kaburu Jasina, Vasi-muhtar je hadi Ismail Firuzbegovi Ismail-aga iz
arijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama. Svjedoci
su muftija u Tenju Mahmud Mesud, hadi Firuzbegovi Muhamed-aga. Drugu regi-
straciju (ijeg teksta nema) potvrdili su 20. rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagi,
Ibrahim Ismailbegovi.
237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah, a nazir je imam Ali-begove damije. Svjedoci su:
Ismet-efendija Mufti, Kjaif-efendija Mufti, Mulla Bego Ajanovi i drugi. Opiran
uobiajen tekst vasijjetname (Birgivi). Nema posebno izdvojenih stavki. Ispod teksta
vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. Odreuje se novac pod interes za
mukavvu u damiji, za imama i mujezina.
SV III redni broj 638, str. 33
Vasijjetnama
238
Devleta-hanume, roene Ibrahimbegovi, udate
Eminagi, datirana 28. redepa 1337. godine.
239

SV III redni broj 634, str. 29
Vasijjetnama, datirana 16. rebiu-l-ahira 1323. godine, Kazia hadi
Salih-age, sina Mustafe, iz Visokog, roenog 1260. godine.
240

Halebi/Halep-zade hadi Hifzi-aga, sin Hasan-age, iz Donje mahale
u Derventi.
241
Kljune rijei: regeste, vasijjetnama, osmanske vasijjetname, sidili.
238 Kratka, sa kratkom zahvalom na poetku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelo-
va i bez dodataka.
239 Sadri samo kratku zahvalu Bogu, informacije o oporuci. Vasi-muhtar je haz
Mehmed, sin Alije erbia. Oporueno je 15000 kruna za opremanje mejita, iskati-
salat, bedeli-had, i pet hiljada kruna koje ostanu oporueno je kao vakuf za damiju
u (Kuuk Maloj?) ariji te od novca od zakonske murabehe uenje Jasini erifa
etrdeset dana. Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera erijatskog
suca i registracija svjedoka Sej-bega erimpaia i Ali-bega Omerbegovia, Kotarski
erijatski sud Banja Luka.
240 Oporueno je 1375 kruna. Pored trokova vezanih za ukop sadri i vasijjet o vakuje-
nju novca u iznosu od 600 kruna to je oporueno pod interes da se od tog pale dvije
lampe u damiji (Rosulje?), svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji.
Ispod je ubiljeena registracija visokog naiba datirana 17. rebiu-l-ahira 1333. godine
u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporuiteljev brat azim hadi Mustafa-aga iz
Visokog, a nazir sin njegovog brata azim hadi Abdullah, sin hadi Osmana te da su
duni od ukupnog imetka izdvojiti treinu za opremanje mejjita, iskati- salat i ostale
dunosti.
241 Oporuio je 660 kruna za opremanje i ostale trokove, 1600 kruna za had. Vasi-
muhtar je njegov roak Ismail-efendija, a nazir je Mlivi Mahmud-aga. Nema
svjedoka ni drugih podataka. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o nainu
troenja. Nema datuma.
Summary
Regesta of vasijjetnama in the Archive
of Gazi Husrev-beys Library
The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original
and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering
mainly the period between 1762 and 1936. The vasijjetnama in diplomatic
and legal sense represent a special document. However, in part of our orien-
tal literature, the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama,
especially when it comes to cataloging and literary elaboration. Because of
that, in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and,
as appendices to it, translation of two very characteristic Ottoman vasij-
jetnamas is given under title: Vasijjetnama in Ottoman language. In this
work, definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that
it is a special document in which special will of testator is given in one or
many vasijjet (will), which deal with still unrealized conditions of testator.
As far as vakufnama is concerned, it is document with particular diplomatic
structure with confirmation of legality of testators condition and discloses
the act of their realization. In this work three types of Ottoman vasijjetna-
mas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament, usual vasijjetnama
as testament which precede official registration of establishment of vakuf
endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death per-
son who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama.
Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in
detail which could be useful to different researchers and particularly to those
who can not use Ottoman language.
Osman Lavi
RUKOPISI KARAOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE
U MOSTARU
Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od poetka XVI do kraja
XIX stoljea osnovano je priblino stotinu medresa. Svaka medresa je u svo-
me sastavu imala manju ili veu biblioteku. Kada se uzme u obzir da su i vee
damije, tekije i druge obrazovne ustanove imale prirune biblioteke, onda
dolazimo do mnogo veeg broja biblioteka koje su postojale u naznaenom
periodu u Bosni i Hercegovini.
Knjini fond veine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na na-
im prostorima (ratovi, poari) te nemara i pomanjkanja osjeaja o znaaju i
vrijednosti ovoga kulturnog blaga, upropaten ili raznesen po svijetu.
Nerijetko, vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno uvaju u orijental-
nim zbirkama u Beu, Istanbulu, Bratislavi, Parizu svjedoe o bibliotekama
Mostara, Sarajeva, Poitelja, Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini.
Mostar je, inae, bio administrativni, prosvjetni i kulturni centar Her-
cegovine pa su se, shodno njegovom poloaju i znaaju, u njemu osnivale i
razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Meu tim ustanovama bibli-
oteke su, svakako, zauzimale vrlo vano mjesto.
U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru, rahmetli
Hivzija Hasandedi na kraju kae: Rezimirajui sve to smo naprijed iznije-
li, moemo zakljuiti da je u Mostaru, za vrijeme turske vladavine, osnovano
vie od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko
knjiga na orijentalnim jezicima, preteno iz islamistike.
1

Ono to je Gazi Husrev-begova biblioteka znaila za Sarajevo, to je
za Mostar bila Karaoz-begova biblioteka. Osnovao ju je 977/1570. godine
hadi Muhamed-beg, sin Ebu Seadetov, poznat po imenu Karaoz-beg, bez
sumnje najvei dobrotvor Mostara i Hercegovine.
2
1 Hifzija Hasandedi, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, drugo dopunjeno
izdanje, Islamski kulturni centar, Mostar, 2005., str. 107.
2 Tri prepisa Karaoz-begove vakufname iz 977/1570. godine nalaze se u Gazi Husrev-
begovoj biblioteci u Sarajevu (Sidil Vakufnama I, br. 141, str. 226, te br. 178 i 179).
Osman Lavi 144
Prema do sada poznatim izvorima, to je najstarija ustanova te vrste u
Mostaru.
3
Karaoz-beg je prvom vakufnamom, kojom je osnovao damiju u
Mostaru, uvakuo i sedam naslova rukopisa, po svemu sudei za normalno
funkcionisanje damije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan.
Iste godine, ali drugom vakufnamom uvakuo je 100.000 dirhema za nan-
siranje medrese. Nakon osnivanja medrese, biblioteka je postala njenom pri-
druenom ustanovom.
4

PRVI FOND BIBLIOTEKE
Nakon to je osnovana, knjini fond biblioteke smjeten je u istoime-
noj damiji, da bi kasnije bila dograena posebna prostorija za tu namjenu
koja se nalazila uz samu damiju. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se
i o samoj biblioteci, da bi kasnije, kada je knjini fond narastao, postavljen bi-
bliotekar koji je brinuo o knjinom fondu, pozajmljivanju i vraanju knjiga,
njihovom inventarisanju itd. Kasnije su i drugi vaki u Mostaru svojim va-
kuma pomagali rad Karaoz-begove medrese i biblioteke. Tako je Mehmed
ii, vakufnamom iz 1848. godine odredio da se iz sredstava njegovog va-
kufa plaa bibliotekaru Karaoz-begove biblioteke po 150 groa godinje.
5

Posljednja dva bibliotekara u Karaoz-begovoj biblioteci bili su Beir ola-
kovi i hadi Mehmed-ef. Spahi. Biblioteka je preivjela sve nedae koje su
pratile Mostar i odrala se do prve polovine dvadesetog stoljea. Prestala je sa
radom 1934. godine.
Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. godine znamo da je vakif
za svoju biblioteku uvakuo sljedee naslove:
- sedam kompletnih, kaligrafski dotjeranih mushafa, u konom pove-
zu, onakvih kakvi se samo poeljeti mogu, koji su napisani prema pravilima
tedvida. Musha su uvezani po duzevima;
6
3 Osim Karaoz-begove, u Mostaru su, za vrijeme turske vladavine, postojale biblioteke
Dervi-pae Bajezidagia, ejvan-ehajina, Ahmed-agina i Ali-pae Rizvanbegovia
(Hasandedi, op. cit. str. 100-102.)
4 Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim rukopisima, Sarajevo, 1988., knj. I,
str. 56.
5 Vakufnama Mehmeda iia, Sidil vakufnama GH biblioteke, I, broj. 298, str. 49;
Hifzija Hasandedi, Spomenici kulture..., str. 100.
6 Prijevod vakufname, uz neznatne stilske korekcije, koriten prema: Vakufname iz
Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek), Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985.,
str. 159-168. Inae, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu uvaju se ukupno
dva mushafa iz Karaoz-begove biblioteke. Jedan od njih je uvakuo gataki hanedan
Dervi Salih-paa (Dedaga) engi, sin Ismail-agin, za Karaoz-begovu biblioteku u
Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru 145
- savreno djelo u jednom svesku iz oblasti tumaenja Kurana /tefsir/
pod nazivom al-Kaf od Muliuddna al-awrizmja;
7
- drugo savreno djelo u jednom svesku, takoer iz /oblasti/ tumaenja
Kurana, koje je napisao al-Q al-Bayw a-
8
kao i djelo
ar ira al-islm iz /podruja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana
Sayyid Alja al-Bursawja;
9
- djelo iz podruja arapskog jezika od ay al-Atarja
10
, neka im svima
Allah podari svoju milost.
/Vakif je odredio/ da mutevelija uva sva /navedena djela/ i da ih daje
jedino licima koja su u stanju da se njima slue, uz jak zalog i pouzdana jamca
i da on ovlasti lice koje e se brinuti o njima.
Na mnogim rukopisima nalazi se biljeka o uvakujenju, na turskom
jeziku:
Mostaru, mjeseca abana 1287/ novembra 1870. godine (R-10139). Vidi vie: Kasim
Dobraa, "Mushaf porodice engia iz Odaka, Foa", Glasnik VIS-a, XLI, Sarajevo,
(1978)., br. 5, str. 502-504; Osman Lavi, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosan-
skih rukopisa, Sarajevo, 2006., sv. XV, str. 20-21.
7 al-Kaf an aqiq at-tanzl, komentar Kurana poznat pod kraim naslo-
vom al-Kaf to ga je napisao znameniti uenjak mutezilijske provenijencije
Ab al-Qsim Mamd ibn Umar ibn Muammad ibn Umar el-awrizm,
az-Zamaar, poznat jo i pod nadimkom rullh. Roen je u mjesecu redebu
467/1075., a umro 9. zul-hiddeta (uoi Arefata) 538/12. april 1144. godine. U
Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu uva se ukupno 15 rukopisa Zamaherijeva
tefsira. Najstariji meu njima je prepisan 10. safera 661/23. decembra 1262. godine, a
potjee iz Karaoz-begove biblioteke.
8 Anwr at-tanzl wa asrr at-tawl, komentar Kurana koji je napisao Abdullh b.
Umar b. Muammad b. Al a-irz al-Bayw, rodom iz kasabe al-Baya kod
iraza u Perziji, umro u Tibrizu 685/1286. godine.
9 Maft al-inn wa mab al-ann, komentar djelu ira al-islm, koji je napisao
Yaqb b. Sayyid Al ar-Rm al-Brusaw, umro 931/1524. godine.
10 Arapsko-turski rjenik. Napisao Muaf b. amsuddn Amad al-Qarair
al-Atar, umro 968/1560. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi vie
primjeraka rukopisa ovoga rjenika. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554.
godine, odnosno za autorova ivota. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak
Karaoz-beg uvakuo za svoju damiju, odnosno biblioteku. injenica da je pre-
pisan 16 godina prije pisanja vakufname, da potjee iz Mostara (poklon porodica
Ridanovi i Velagi) te da se na njemu nalazi biljeka (l. 47b-48a) slina bilje-
kama na drugim rukopisima Karaoz-begove biblioteke, govori u prilog ovoj pretpo-
stavci. Na l. 2a nalazi se namjerno brisana biljeka o uvakujenju.
Osman Lavi 146
Vakuf biblioteke Karaoz Muhamed-bega u Mostaru.
11
Ni na jed-
nom rukopisu nismo pronali peat vakifa kao ni peat Biblioteke.
Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su, zbog nedostatka sred-
stava, propadanjem vakufa iz kojeg su izdravane, nepridravanjem izriite
odredbe osnivaa ili drugih razloga, prestajale sa radom a njihov fond bivao
pripojen drugim veim bibliotekama. Tako je, zahvaljujui Gazi Husrev-be-
govoj biblioteci u Sarajevu, Eli Ibrahim-painoj biblioteci u Travniku kao
i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli, sauvano mnogo dragocjenih rukopisa
manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom. Rukopisi ovih biblio-
teka bi doivjeli sudbinu slinih biblioteka koje nisu imale takvu sreu da
budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka, nego za njihovo postojanje
i djelovanje znamo samo iz dokumenata. Slinu ulogu imala je i Karaoz-
begova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno ire. U njenim policama
su sauvani rukopisi brojnih manjih privatnih, kolskih i drugih biblioteka
Poitelja, Mostara, Stoca i drugih mjesta u Hercegovini. Ovdje emo ukratko
predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov
knjini fond pripojen Karaoz-begovoj biblitoeci u Mostaru. Na kraju, i Ka-
raoz-begova biblioteka doivjela je sudbinu naprijed navedenih manjih bi-
blioteka, pa je njen fond, da ne bi propao, premjeten u Gazi Husrev-begovu
biblioteku u Sarajevu.
NAJZNAAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU
KARAOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE
Tokom vremena u Karaoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge ko-
lekcije knjiga manjih biblioteka kao to su:
- Biblioteka Dervi-pae Bajezidagia
- Biblioteka Ahmed-age, daru-s-seadeta,
- Biblioteka ejha Juje,
- Biblioteka Ibrahim-paine medrese u Poitelju
- Biblioteka Ali-pae Stoanina i druge.
11 -
BIBLIOTEKA DERVI-PAE BAJEZIDAGIA
Dervi-paa Bajezidagi, pjesnik, dravnik i dobrotvor
12
, jedna od naj-
svestranijih linosti Mostara s kraja XVI i poetka XVII stoljea, drugom va-
kufnamom iz 1602. godine, pored ostalog osnovao je i Biblioteku. Na kraju
ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakuo, odreujui da se iste
ne smiju nikome pokloniti, prodavati, u posjed uzimati, niti igdje iz Mosta-
ra iznositi. Iz ovog spiska znamo da je Dervi-paa uvakuo 46 svezaka
13
,
uglavnom akaidskih, erijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. Biblioteka
je zatvorena zajedno sa medresom, prije 1890. godine i prenesena u Karaoz-
begovu biblioteku. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budui
da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uva samo pet rukopisa koji su
tu dospjeli u sklopu Karaoz-begove biblioteke.
14

Na rukopisima Dervi-paine biblioteke nalazi se vakifov vei peat
ovalnog oblika i biljeka sljedee sadrine:

Vakuf Dervi-pae al-Gazija, al-Mostarija, neka mu Gospodar grijehe
oprosti.
15
12 Vie o Dervi-pai Bajezidagiu vidi: Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH
na orijentalnim jezicima (bio-bibliograja), Sarajevo, 1973., str. 116-129; Hifzija
Hasandedi, Spomenici kulture... str. 100-101; Adnan Kadri, Muradnama Dervi-
pae Bajezidagia, Sarajevo, 2008., str. 41-52; Hasan Nametak, "Vakufnama Dervi-
pae Bajezidagia", Narodna uzdanica, kalendar za 1940. godinu, str. 187-192.
13 Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. ramazana 1010/8.
marta 1602. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka, Sidil vakufnama I, br. 147, str.
216 ) prepis br. 182):
) , , ,

) ,(

, ,
, , , , , ,(
, , , , , ,
, , , , ,
,
, , , , , , ,
, ,
, , , , ,
. , , , ,
14 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. br. R-559).
15 Na rukopisu br. R-3769, fol. 1a, nalazi se biljeka u kojoj se kae da je vakif u svojoj
vakufnami postavio posebne uvjete za koritenje ovoga djela navodei da ga moe
koristiti samo muderris i njegov pomonik, iz bojazni od oteenja, da se iz njega ne
prepisuje, te da je ovaj peti svezak autograf:
Osman Lavi 148
Tabela rukopisa Dervi-paine biblioteke
god. prepisa naslov djela tema signatura
936/1556 tesavuf 3769
-- tesavuf 3770
999/1590 tesavuf 3779
-- hadis
3780
1006/1597 knjievnost 3800
Kao to se vidi, centralna tema djela Dervi-paine biblioteke bila su
djela iz tesavufa, budui da je on osnovao katedru za Mesneviju poetkom
XVII stoljea. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka.
16

BIBLIOTEKA AHMED-AGE, DARU-S-SEADETA
Ahmed-aga, sin Alijin, Bonjak, dr as-sada,
17
osnovao je medresu u
Mostaru prije 1063/1652. godine. Naime, te godine je, kao nadzornik ha-
rema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dr as-sada), uvakuo vie ru-
kopisa za svoju medresu. Poto do sada nije pronaena vakufnama niti neki
drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnou utvrditi koliko i
koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakuo, moramo se zadovoljiti
biljekama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje-

,
16 Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske
uprave, Mostar., 1999, str. 193-194.
17 Ahmed-aga, jo dok je bio djeak, odveden je u Istanbul. Brzo je napredovao na
Carskom dvoru. Tako je ve 1061/1650. godine imenovan kilerdibaom a idue
godine postao je carski odobaa, zatim kapu-aga i napokon, 1063/1652. daru-s-sea-
de. Ahmed-agina medresa u Mostaru, za koju su rukopisi uvakujeni 1064/1653.
godine, nije dugo radila. Zatvorena je, najvjerovatnije, zbog nedostatka sredstava za
izdravanje. Njenog osnivaa Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni
u Carigradu 1066/1655. godine, ne ostavivi iza sebe znaajniji vakuf za medresu
u Mostaru. Pokopan je na groblju na Hajdar-pai. Osim medresu u Mostaru, na
Uskudaru je, kao vakuf majke Kerime, sagradio damiju, a drugu kao svoj vakuf u
engel-kyu. Vie o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya, Sicilli Osmani, Istanbul,
1308-16/1890-98., I, 217; Safvet-beg Baagi, Znameniti Hrvati, Bonjaci i
Hercegovci u Turskoj carevini, u Izabrana djela, Sarajevo, 1986., knj. III, str. 331-
332; Hifzija Hasandedi, Spomenici kulture... str. 93 i 101-102.
la koja je ovaj vakif uvakuo a koja su, nakon prestanka rada medrese, uklju-
ena u Karaoz-begovu biblioteku i danas se uvaju u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci u Sarajevu. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se biljeka sljedeeg
sadraja:
Na erijatski potpuno valjan i ispravan nain, uvakujujem (ovu knji-
gu), pod uvjetom da se ne moe prodati, davati u zalog niti iznositi iz moje
medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. Onaj ko to izmijeni, a zna kako glasi
pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju; - a Allah, zaista, sve uje i zna
(biljeka na R-3749, fol. 1a).
18
Na sljedeoj stranici iste folije nalazi se utisnut
vakifov peat u kojem se ita: /Bende-i Ahmed ibn Ali /Boiji
rob, Ahmed ibn Ali/. Na nekim drugim rukopisima nalazi se biljeka sa ne-
to razliitim sadrajem to ukazuje da vakif nije istovremeno uvakuo sve
rukopise. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. godine nalazimo bilje-
ku: Uvakuo ovu knjigu Amad-a, nadzornik harema u carskom dvoru
za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. godine (R-3584., fol, 1a).
19
Biljeka
o uvakujenju kodeksa R-3844, (fol. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih
i navodi na zakljuak da se radi o istom vakifu, ali bez jasne potvrde za to.
Naime, biljeka je na turskom jeziku, vjerovatno pisana prije ostalih, dok je
vakif bio qap-a i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvaku-
fio za javna predavanja u Mostaru: Uvaeni Ahmed-aga, kapu-agasi, uvakufio
je ovaj tefsir za odravanje javnih predavanja u Mostaru, pod uvjetom da se ne
moe iznositi ni zamijeniti. Onaj ko to izmijeni, a zna kako glasi pa grijeh
za to pada na one koji to mijenjaju; - a Allah, zaista, sve uje i zna.
20
U prilog
ovoj tvrdnji ide i vlasnika biljeka na R-3805, fol. 1a, kojom Ahmad-a kao
daru-s-seade uvakujuje rukopis za odravanje javnih predavanja u Mostaru.
Prema ovim biljekama, u sastavu Karaoz-begove biblioteke nalazilo se 35
rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta.
21
Rukopisi su veoma lijepo
likovno opremljeni, sa unvanima, pozlaenim tekstom, kaligrafski ispisani
na kvalitetnom papiru, lijepo i struno uvezani.
18

19
.
20

.
21 Rukopis br. R-2559, vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Eli
Ibrahim-pae iz Travnika.
Osman Lavi 150
Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara
god. prepisa naslov djela tema signatura
1080/1669 tefsir 3637
1190/1776 kh 3662,1
1190/1776 etika 3662,2
1109/1697 kh 3662,3
1190/1776 jezik 3662,4
1015/1640 biograja I-III
4062
3969
4049
1000/1592 rjenik 3868
982/1574 rjenik 4059
667/1269 biograja
3949
XI/XVII fetve 3584
-- hadis 3740
XVI kh 3741
-- medicina 3749,1
-- medicina 3749,2
-- medicina 3749,3
-- medicina 3749,4
-- medicina 3749,5
-- medicina 3749,6
-- ziognomija 3749,7
-- ziognomija 3749,8
-- farmacija
3749,9
-- farmacija 3749,10
-- medicina 3749,11
-- medicina 3749,12
1001/1592 kh 3753
1064/1653 etika (
) 3786
-- hadis I-II
3789
3790
880/1475 hadis 3813
875/1470 kh

3830
-- veterina 3845
978/1573 tefsir I-III
3833-4
3826-7
791/1391 tefsir
3844
3804
-- hadis 3805
-- tefsir
3888
3892
-- knjievnost 3897
986/1578 historija 3920
-- tedvid 3946
-- ina 4017
1041/1633 kh - 4075
XIV st hadis
4094
921/1515 rjenik 7564
BIBLIOTEKA EJHA JUJE
Mustafa Ejubovi, poznatiji pod imenom ejh Jujo, jedan je od pro-
duktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. ivio je na
prelazu iz XVII u XVIII stoljee a slavu pisca stekao je zahvaljujui irokom
opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naunih oblasti: usuli-kha, kha,
nasljednog prava, akaida, sintakse arapskog jezika, stilistike, logike, disputa-
cije, leksikograje i propovjednitva.
22

Najvei broj ejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj bibli-
oteci u Sarajevu. Za Karaoz-begovu biblioteku uvakujena su 34 djela, od
toga 15 autografa a ostala je, ili prepisao ili su bila u njegovom vlasnitvu.
23
Na nekim rukopisima nalazi se biljeka koju je ispisao njegov uenik
i biograf Ibrahim Opija da je rukopis autograf i da je uvakujen u Mosta-
ru, zajedno sa ostalim djelima autora, pod uvjetom da se nikome ne daje na
upotrebu, osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tano vrijeme,
22 O ejhu Juji vie vidi: Hazim abanovi, "Mustafa b. Yusuf al-Mostari, POF, VIII-IX,
Sarajevo, 1958-9., str. 29-35; Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima...,
str. 390-400; Muhamed A. Muji, "ejh Jujo (1650-1707) u svjetlu knjievnoistorij-
skog materijala", Zora, poasni broj, Mostar 1968/69., str. 219-300.
23 O rukopisima ejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vie vidi: Mustafa Jahi,
"Rukopisi djela ejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci", Anali GHB, XI-XII,
Sarajevo, 1985., str. 39-54.
Osman Lavi 152
preko koga se rukopis ne smije zadravati, a u kome se moe prepisati - kako
bi se mogao i drugima dati na koritenje pod istim uvjetima.
24
U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe, djela koja je prepisao ili bio
njihov vlasnik) koja su u sklopu Karaoz-begove biblioteke ukljuena u fond
Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Samo na nekim od njih nalazi se
biljeka njegovog uenika Ibrahima Opijaa o uvakujenju, dok su ostala dje-
la koja je ejh Jujo napisao, prepisao ili samo posjedovao drugim putevima
dospjela u Karaoz-begovu biblioteku u Mostaru.
Tabela rukopisa ejha Juje koji su bili u sastavu
Karaoz-begove biblioteke u Mostaru
god. prepisa tema naslov djela signatura
1155/1742 logika 3675,1
-- disputacija 3855
1110/1698 usuli-kh 3858
1119/1707 er. nas. pravo 3860,1
1103/1691 er. nas. pravo 3860,2
1103/1691 usuli-kh 3871
-- gramatika 3883
-- etika
3915,1
1102/1691 disputacija 3957
1093/1682 logika 3974,1
-- disputacija

3974,2
1095/1684 disputacija 3987
1109/1697 usli-kh - 4027
1119/1707 er. nas. pravo 3860,3
1119/1707 er. nas. pravo 3860,4
1087/1676 usuli-kh 3870
1104/1692 stilistika 3915,2
24

(R-3860, l. 2b)
-- stilistika ... 3915,3
-- logika 3915,4
1099/1688 logika
4071,1
-- hadis 4097
-- feraiz
4105,1
-- stilistika 4105,2
-- disputacija 4105,3
-- disputacija
4104,4
-- disputacija 4105,5
-- akaid
4105,6
-- kh 4105,7
-- lozoja 4105,8
1096/1684 usuli-kh 4594
755/1354 gramatika
3638
-- hadis 3755
864/1460 stilistika - 3847
-- etika
4071,2
BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAINE MEDRESE U POITELJU
Jedan od dobrotvora Poitelja, Ibrahim-paa Poiteljac, poznat kao
iman Ibrahim-paa
25
, uvakuo je znaajan broj rukopisa za damiju u Poi-
telju, ime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. Na svim rukopi-
sima ovoga vakifa nalazi se biljeka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da
je rukopis za damiju u Poitelju uvakuo Ibrahim-paa (biljeka na R-3777,
fol. 1a):

Samo na jednom rukopisu (R-661), koji nije bio u sastavu Kara-
oz-begove biblioteke, nalazi se uz biljeku i podatak da je uvakujen
1083/1672-1673. godine.
25 iman Ibrahim-paa bio je ehaja Ahmed-pae uprilia, a kasnije beglerbeg Halepa
(1668), Egipta (1669), ama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676).
Vie o Ibrahim-pai, njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreevljakovi,
Poitelj na Neretvi, Sarajevo, 1933., 16 str.; Hifzija Hasandedi, "Poitelj na Neretvi
u doba turske vladavine", Glasnik VIS-a, Sarajevo, XXXV/1972., br. 10; str. 420;
Ismet Kasumovi, kolstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu... str. 229; Evlija elebi,
Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama, preveo, uvod i komentar: Mehmed
Mujezinovi, Sarajevo, 1979., str. 461, biljeka 15; Mehmed Mujezinovi, Islamska
epigraka Bosne i Hercegovine, knj. III, str. 408.
Osman Lavi 154
Vie rukopisa iz ove biblioteke sauvano je sve do danas. Neki od njih,
preko Karaoz-begove biblioteke u Mostaru, dospjeli su u Gazi Husrev-be-
govu biblioteku u Sarajevu. Drugi su na razne naine dospjeli u Orijentalni
institut u Sarajevu
26
, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu
27
,
Arhiv Hercegovine u Mostaru
28
, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bo-
sne i Hercegovine
29
i Provincijalat hercegovakih franjevaca u Mostaru.
30
Tabela rukopisa Ibrahim-paine medrese iz Poitelja
-- Kur'an , , , 75
691/1291 hadis 563
-- rjenik 661
-- morfologija 3617
816/1413 jezik 3656
-- tefsir
3695
-- gramatika 3726
-- kh 3758
1043/1633 hadis 3768
963/1555 kh 3777
809/1406 jezik 3792
835/1431 hadis

3796
26 Orijentalni institut je zapaljen 17. maja 1992. godine kada je izgorio kompletan
rukopisni fond Instituta.
27 "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke, porijeklom su iz Egipta, a danas se nalaze u
Orijentalnom institutu u Sarajevu, a jedan krasan prepis Kur'ana, iste provenijen-
cije, posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u
Zagrebu," Mujezinovi, Islamska epigraka..., knj. III, str. 408.
28 U Arhivu Hercegovine uva se djelo iz gramatike arapskog jezika ar al-mir
(Hifzija, Hasandedi, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Mostar, 1977.,
541, str. 209).
29 U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi
se djelo al-awhir at-tafsr li tufa al-amr. Djelo je prepisao asan b. Al al-Imd
u Mekki na vratima Darusselam 6. ramazana 936/4. maja 1530. godine (Rs 532).
30 U Provincijatu hercegovakih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arap-
skog jezika (Hifzija Hasandedi, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa,
Provincijat hercegovakih Franjevaca u Mostaru, br. 33, u rukopisu).
-- hadis 3801
1070/1659 biograja

3989
-- knjievnost
3996
-- morfologija 4064
-- hadis
4083
BIBLIOTEKA ALI-PAE RIZVANBEGOVIA STOEVIA
Galib Ali-paa Rizvanbegovi Stoevi, sin Zulkar-kapetana, roen
je oko 1783. godine. Od 1813. godine, kada postaje kapetan stolake kape-
tanije, poinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. Ali-paa je podigao
mnoge zadubine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mo-
stara, Blagaja, Foe i drugih hercegovakih gradova. Izmeu ostalog, uz svoj
mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakibendijskog reda kojem je i
sam pripadao.
31

Za ovu tekiju uvakuo je 1841. i 1842. godine vie primjeraka rukopi-
sa koji su, preko Karaoz-begove biblioteke, dospjeli u Gazi-Husrev-begovu
biblioteku u Sarajevu. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku-
31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. Dosta rano otiao je u svijet da bi se nakon
oeve smrti (1805) vratio u Stolac. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama
u turskoj vojsci (tanzimat), stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva
1832. godine protiv Husein-kapetana Gradaevia i dobrog poznavanja pri-
lika u Hercegovini, carskim fermanom od 14. januara 1833. godine, Ali-paa
Rizvanbegovi je imenovan hercegovakim vezirom, ime je Hercegovinu dobio na
upravu. Tokom svoje vladavine doprinio je unapreenju zemljoradnje, voarstva i
stoarstva u Hercegovini te pomagao unapreenje pelarstva i stoarstva. Sam Ali-
paa bio je veoma poboan ovjek. Pogubio ga je Omer-pae Latasa u Banjoj Luci
1851. godine gdje je i ukopan. Vie o njegovom ivotu i djelovanju vidi: Safvet-beg
Baagi, Znameniti Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, u: Izabrana
djela, knj. III, Sarajevo, 1986., str. 343; uri Hajrudin, "Ali-paa Rizvanbegovi-
Stoevi, hercegovaki vezir", Godinjica Nikole upia, XLVI, Beograd, 1937., str.
201-296; Hifzija Hasandedi, Spomenici kulture, str. 102; Isti, "Zadubine Ali-pae
Rizvanbegovia na Buni", Glasnik VIS-a, XXXIX(1976), Sarajevo, br. 1, str. 18-23;
uri Hajrudin, "Vakufnama Ali-pae Rizvanbegovia" Glasnik VIS-a, III (1952),
Sarajevo, str. 47-53; isti, "Husein Brakovi o Ali-pai Rizvanbegoviu i njegovom
vremenu", Glasnik VIS-a, V(1954), Sarajevo, br. 4-6, str. 88-92; Kasim Guji, "ta
je Ali-paa Rizvanbegovi uvakuo u prosvjetne i dobrotvorne svrhe", Gajret, XVIII
(1937), Sarajevo, br. 2, str. 20-21; Izet Rizvanbegovi, "Vakufname i vasijetnama Ali-
pae Rizvanbegovia Stoevia", POF 52-53/2002-03, Sarajevo 2004., str. 295-328;
Hamdija Kapidi, Ali-paa Rizvanbegovi i njegovo doba, Sarajevo, 2001.
Osman Lavi 156
jenju ovih rukopisa, nego za uvakujenje znamo na osnovu biljeaka koji se
nalaze na samim rukopisima. Biljeka o uvakjenju obino se nalazi na prvoj
stranici rukopisa u kojoj se kae da je rukopis, traei Boije zadovoljstvo,
uvakuo za biblioteku svoje tekije u Mostaru. Iznad biljeke nalazi se vei
peat ovalnog oblika u kojem se ita: - Njegov rob, lib, Al.
Peat je iz 1248/1833. godine.
32
Tabela rukopisa biblioteke Ali-paine tekije u Mostaru
1019/1610 kh -
3589
-- gramatika
3626
1163/1750 lozoja 3646
1110/1698 kh 3669
-- stilistika -
3670
1019/1610 etika
3680
933/1526 usuli-kh 3716
1253/1838 hadis
3737
3738
1144/1731 kh
3743
3747
3752
1080/1669 tefsir
3781
3763
1238/1822 usuli-kh 3793
1122/1710 hadis 3799
-- hadis 3840
-- logika 3879
-- kh 3891
1237/1821 usuli-kh - 3893
1164/1750 tefsir 3901
1222/1807 etika 3930
1050/1641 stilistika -
3935
-- dove 3947
32
1258
(R-4053, fol. 1a)

-- logika 3962,1
-- logika

3962,2
1072/1661 usuli-kh 3983
-- usuli-kh 4010
1091/1680 kh 4053
1183/1769 gramatika 4055
950/1543 akaid 4065
-- usuli-kh

4092,1
-- usuli-kh 4092,2
-- usuli-kh 4092,3
814/1411 sintaksa
7034
STRUKTURA KNJINOG FONDA
Prema popisu knjiga iz decembra 1949. godine Karaoz-begova bibli-
oteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica, od toga 526 rukopisa i 212
tampanih knjiga.
33
Ovaj broj se ne slae sa podacima Zapisnika o reviziji
fonda Gazi Husrev-begove biblioteke, iz 1950. godine, dakle iste godine kada
je Karaoz-begova biblioteka ukljuena u njen fond, prema kojem je sadra-
vala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige tampane na arapskom, turskom i
perzijskom jeziku.
34
Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove
33 Neposredno prije prenoenja Karaoz-begove biblioteke u Sarajevo, izvren je popis
njenog knjinog fonda. Popis je uradio Beir Pintul u decembru 1949. godine, a
naslovljen je kao "Spisak knjiga Karaoz-begove biblioteke u Mostaru". Ovaj popis
sadri est kolona i to: redni broj, naziv djela, ime pisca, sadraj, rukopis ili tampa i
primjedba. Popisani su prvo rukopisi, a zatim tampane knjige. Redni broj u ovom
popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je odreena knjiga bila
registrovana u Biblioteci. Ovom spisku nedostaju prva dva lista a uva se u Arhivu
Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke, V/1-3). Haz
Mahmud Tralji je, 1977. godine, u Hadijskoj damiji u Sarajevu pronaao inventar
knjiga Karaoz-begove biblioteke u Mostaru, koji, najvjerovatnije, nije popis o kojem
je ovdje rije (Fejzulah Hadibajri, "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove bibli-
oteke", Anali GHB, V-VI (1978.), str. 62.)
34 Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. godine osnovala komisiju za pregled i popis
fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. U Zapisniku rada ove komisije konstatuje
se, nakon navoenja broja knjiga da od gornjeg broja rukopisa i tampanih djela na
istonim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karaoz-begovu biblioteku, koja
je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo, 552 rukopisa i 272 tampana
Osman Lavi 158
biblioteke, do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima
se nalaze 856 djela.
U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike, kuranskih i
hadiskih disciplina, dogmatike, zbornika dova, osnova erijatskog prava, ali i
medicine, matematike i drugih naunih disciplina.
35
Detaljnijim uvidom u ovaj fond zakljuujemo da je Biblioteka posje-
dovala djela prepisana u trinaestom
36
i etrnaestom stoljeu
37
, da su ovdje
pohranjeni autogra bosanskih pisaca
38
, djela napisana ili prepisana u Kara-
oz-begovoj medresi
39
kao i drugim medresama Mostara
40
, Poitelja
41
, Sara-
jeva
42
i drugih gradova.
Kako smo naprijed spomenuli, Karaoz-begova biblioteka je radila do
1934. godine. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadi Mehmed-
ef. Spahi
43
, a biblioteka je zatvorena. Nakon prestanka sa radom, biblioteka
je bila u dosta loem stanju. Smjetena u neuvjetnim prostorijama, bez naro-
itog nadzora, bila je izloena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblio-
teka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda.
Poto su neki naslovi u meuvremenu i otueni, a da bi se sauvao pre-
ostali fond, Biblioteka je poetkom 1950. godine prenesena i pripojena Gazi
Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na rukopisima postoje stari brojevi sa
oznakom (K). Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Hu-
srev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113.
Skoro svi rukopisi Karaoz-begove biblioteke su kataloki obraeni
i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke. Dio rukopisa je,
nekim drugim nainom i putevima zavrio u drugim ustanovama. Tako, u
djela. Ova se biblioteka vodi odvojeno". (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrev-
begovoj biblioteci br. 3072; V-8-2.
35 U Karaoz-begovoj biblioteci je, u odnosu na temu, najvie djela iz jezika (199), sli-
jede: kh (142), etika (64), tefsir i njievnost (po 47), akaid (42), logika (41), hadis
(40), disputacija (35), fetve (32), usuli-kh (29), rjenik (24), tesavvuf (20) itd.
36 R-563; R-3836; R-3838; R-3873; R-3949.
37 R-478; R-3638; R-3816; R-3819; R-3854; R-3941.
38 R-4006; 3858; 3855; 3858; 3883; 3940.
39 R-3785; R-3956.
40 R-3855; 3915; 3987; 3957.
41 R-3999.
42 R-3982,3
43 Mustafa Hadimuli, Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru, Novi
Behar, X/19336-37., br. 20-22, str. 274.
Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke
44
a u
Bonjakom institutu u Sarajevu
45
poznato djelo Bonjaka Hasana Imamo-
via /Vodi onome ko eli posjetiti mezar mi-
ljenika Gospodara svjetova/ koje je Handi naao u Karaoz-begovoj bibli-
oteci 1932. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog
Starjeistva IZ-e.
46
Kljune rijei: Karaoz-begova biblioteka, rukopisi, Mostar, ejh
Jujo, Admed-aga daru-s-eade, Ibrahim-paa Poiteljac, Poitelj, Dervi-paa
Bajezidagi, Ali-paa Rizvanbegovi Stoevi.
Summary
Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar
The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji
Muhammed-bey, son of Ebu Sead, known as Karadjoz-bey. Based on his
vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower
of Mostar and Herzegovina.
He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he
prescribed the way of using manuscripts from the Library.
Many other public and private libraries were added to this Library.
The most important of these libraries, by their collection and number, were
the library from the medresa of Ahmed son of Ali, then darus-seadet, ejh
Jujos, iman Ibrahim-pashas from Poitelj, Ali-pasha Rizvanbegovi from
the town of Stolac and other libraries. The functioning of this library ended
in the year 1934. At the beginning of 1950 the collection of this Library
were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo.
(552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic, Turkish and
Persian languages)
44 R.318, inv. br. 164; R-319, inv. br. 173 i R-369, inv. br. 259.
45 Fehim Nametak, Salih Trako, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih ruko-
pisa iz zbirke Bonjakog instituta, Bonjaki institut, Zurich - Sarajevo, 2003., svezak
II, kat. br. 734, str. 82
46 Mehmed, Handi, Nekoliko dragocjenih rukopisa u Kraozbegovoj bibioteci u
Mostaru.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije, II/1934., br. 2, str. 635-636.
Osman Lavi 160
In the collection of manuscripts of this library could be found ency-
clopedic works, works on Quran and Hadith, dogmatic, collection of dua,
principles of Sharia law, medicine, mathematics and scientific discipline.
Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works
were preserved from perishing.
R-3581, fol. 1a.
R-3777, fol. 1b.
R-3770, fol. 1a.
R-3813, fol. 1b-2a.
Osman Lavi 162
R-3871, fol. 1a.
R-3799, fol. 1a.
Kerima Filan
SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU
U svojoj medmui (biljenici) u koju je tokom pedesetak godina 18.
stoljea na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakod-
nevnog ivota Sarajeva,
1
Mula Mustafa Baeskija nije skrivao netrpeljivost
prema jednoj vrsti ljudi. To su mteassblar vjerski zanesenjaci, fanatici
ili, kako ih pisac jo naziva, kadizadelije. Evo kako u prevodu glasi najstariji
zapis u medmui iz kojega se ita Mula Mustafin animozitet prema mutea-
ssibima.
Kad je umro mevlevijski ejh dervi Ahmed, sara po zanimanju, a bio
je jako star, moda je imao vie od stotinu deset godina, vaiz ode kod mule i
zatrai da mu se dodijeli to mjesto. A taj vaiz je ustvari bio muteassb (vjer-
ski zanesenjak) i munkir (oholi, uzneseni). No mula ne udovolji njegovom
zahtjevu, nego poloaj ejha dodijeli starom derviu Mustafi Mlivaru, koji je
dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabakoj damiji. Kad je preuzeo
naimenovanje, ejh Mustafa pone odravati zikir u toj damiji u kojoj je,
inae, imam bio brat najveega muteassiba. To se odvijalo u vrijeme kad su
se muteassbi [u naem gradu] bili najvie ponijeli.
Jednoga dana doe nekoliko muteassiba, onih odlunijih i glasnijih
meu njima (yaramazlar) da sprijee odravanje zikra u spomenutoj dami-
ji. Ali je u damiju dolo i nekoliko ljudi naklonjenih derviima s namjerom
da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. U damiji doe
do prepirke. Muteassibi kau neemo vam dozvoliti, dervii kau hoete.
Prepirka preraste u tuu u kojoj su jedni druge udarali pesnicama. Na kraju,
elhamdulillah, pobijede dervii. Nakon toga onaj imam bude smijenjen,
jaramazi, munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svau, a dervii svaki dan
nastave odravati zikir nakon ikindije-namaza. Eto tako je Uzvieni Stvoritelj
pokazao Svoju Snagu. Spomenuti ejh je jedan slabi starac, miran i tih, kako
se kae, usta ima a jezika nema, a on i njegova strana su izali pobjednici iz
1 Pregled sadraj o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj biljenici ponudili smo u
radu Life in Sarajevo in the 18
th
Century (according to Mulla Mustafas mecmua) u
zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya
Faroqhi. (Ed. Vera Constantini and Markus Koller). Brill. Leiden-Boston. 317-345.
Kerima Filan 164
ovoga sukoba koji se desio usred grada, i to u vrijeme kad su se vjerski zane-
senjaci bili najvie ponijeli. Tako je, odredbom Uzvienog Stvoritelja, taj ejh
prema zanesenjacima bio kao muica prema Nemrudu.
2

Iz ovoga opirnog zapisa koji je Mula Mustafa Baeskija sainio
1771. godine (1184. po Hidri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu meu
muslimanskim vjernicima postojale dvije struje. Jednu su inili dervii ili
sufije, tj. vjernici koji islam poimaju kroz uenje tesavufa (islamskog misti-
cizma). Drugu su inili ortodoksno nastrojeni vjernici. Ovi su drugi neke
vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja, pa je njihovo djelovanje
imalo za cilj oistiti islam od svih oblika novotarija (bidat). Novotarijama
su, izmeu ostalog, smatrali nain na koji sufije oituju pobonost, zbog
ega su optuivali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. Mula Mustafa
Baeskija, ija nam je biljenica posluila kao izvor za ovaj lanak, te vjer-
nike naziva mteassblar zanesenjacima.
3
Prema zapisivaevim rijeima,
dogaaj opisan u naprijed navedenoj biljeci zbio se u vrijeme kad su vjerski
zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve mteassbnun en byk
tugynnda).
POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU
Prva Mula Mustafina biljeka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u
Sarajevu potjee iz 1766. ili 1767. godine. Preciznije, to je 1180. godina po
Hidri. Tada je Mula Mustafa zapisao kratko:
Pojavili se vjerski zanesenjaci. I sagraena je medresa Inadija. To je
bio povod raznim priama i smutnji u narodu. Razlog toj smutnji je voa
zanesenjaka, vaiz iz Amasije.
4

Vjerovatno je da Mula Mustafa Baeskija izrazom zuhr- muteassb
(pojavili se zanesenjaci) biljei kako se u vjerskom ivotu Sarajeva poelo
osjeati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. To to je pisac u istoj
biljeci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vou zanesenjaka, vaiza iz
Amasije, nagovjetava odreenu vezu izmeu medrese i vaiza. Ta veza posta-
je jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. Godine 1780. pisac
2 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medmue Mula
Mustafe Baeskije koja se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
3 Miljenja smo da osmanskoj rijei mteassb odgovara na izraz zanesenjak koji je
koristio Mujezinovi u prevodu Baeskijine biljenice: Baeskija, Ljetopis (Preveo s
turskog, uvod i komentar Mehmed Mujezinovi), Veselin Maslea, Sarajevo, 1968.
4 List 9a1-2.
Suje i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 165
je na nekoliko stranica u svojoj medmui opisao uene ljude (ulemu) grada
Sarajeva meu kojima spominje alima iz Amasije:
On je muderis u medresi na Bendbai. Kako je ta medresa na rubnom
dijelu grada, on se [vaiz iz Amasije] nastojao to ee pojavljivati na pro-
povjedaonicama [u gradskim damijama] i drati propovijedi. Govorio je
na turskom jeziku, glasno, viui i galamei. U svakoj je svojoj propovijedi
grdio ejhove, dervie, tekije, ulahe,
5
kadije, dervike redove, i u tome je bio
vrlo vjet.
6

Ova biljeka kazuje da je vaiz iz Amasije, za kojega je Mula Mustafa
trinaest godina ranije zapisao da je voa zanesenjaka i glavni razlog podjele
u narodu, obavljao dunost muderisa u medresi Inadiji, za koju je poznato
da se nalazila na Bendbai.
7
U fermanu o njegovom imenovanju na dotino
mjesto vidi se da se zvao Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767.
godine dodijeljena plaa za dunost koju je do tada obavljao dobrovoljno.
8

Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i ime se bavio do imeno-
vanja na spomenutu dunost? Na to pitanje moda i ne bi bilo nuno traiti
odgovor da Mula Mustafino svjedoenje o sadraju vaizovih predavanja u
damiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovje-
daonice otvoreno napadali ejhove, dervie, tekije, dervike redove. Takvo
obraanje vjernicima u damiji, usto praeno vikom i galamom, podsjea
na one propovijedi to su ih tokom 17. stoljea u istanbulskim damijama
drali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca kadizadelija.
OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU
Kadizadelije su taj naziv ponijeli po uenjaku Kadizade Mehmed-
efendiji (u. 1635.) kao sljedbenici njegovog uenja o tome da svi elementi
u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih
prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bidat). To uenje Mehmed-
efendije Kadizadea nastavak je promiljanja o vjerskim pitanjima o kojima su
islamski uenjaci diskutirali i u prethodnim stoljeima. Kadizadeov duhovni
uzor bio je Mehmed-efendija Birgiv (u. 1573.) koji opet svoje stavove i pro-
miljanja naslanja na uenje Ibni Tejmijje (1263-1328.) i njegovog uenika
5 ulah: vunena kapa, obino bijela. Ovdje spomenuta kao obiljeje suja.
6 List 36a8-10.
7 Podatak da se Inadija nalazila na Bendbai prenosimo od Mehmeda Mujezinovia:
Baeskija, Ljetopis, str. 97, napomena 3.
8 Isto. Ferman je datiran, kako navodi Mujezinovi, u 2. februar 1767.
Kerima Filan 166
Ibnul-Kajjuma el-Devzijje (u. 1350.), kao i nekih drugih islamskih ue-
njaka.
9
Meu brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva,
Risle-i Birgiv Mehmed i Tarkat-i Muhamedijje, kao literatura koja sadri
Birgivijeva tumaenja islama. Birgivi je u tim, kao i drugim svojim djelima
predan obnovi Poslanikove sunne putem zapovijedanja ispravnog i zabra-
njivanja pogrenog.
10
Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni uenjaci
i vjernici zasnivaju na kuranskim rijeima koje prolaze u vie ajeta: [A vjer-
nici i vjernice...] trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju.
11

Razlog to su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj dravi
dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu, sljedbeniku Birgivijeva uenja, bio
je taj to je Kadizade poetkom 17. stoljea pokrenuo vjerski ivot u prije-
stolnici na nain koji e ak dovesti do intrakonfesionalnog razdora to e
potrajati ne samo za njegova ivota nego i u narednim godinama.
Zahvaljujui svome daru za izraavanje i dranje propovijedi,
12

Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku slubu vaiza koji je drao pro-
povijed petkom u najveim istanbulskim damijama uznapredovavi do
propovjedaonice u Aja Sofiji. Tokom desetak godina on je opominjao vjer-
nike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije
Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora. Tu je viegodinju viso-
ku poziciju u vjerskom ivotu prijestolnice Kadizade odravao, bez sumnje,
zahvaljujui svojoj uenosti i govornikom umijeu, ali sigurno i tome to
je sluateljima godilo ono to je govorio.
13
Sedamnaesto stoljee je vrijeme
kad se i u politikom i u socijalnom i u ekonomskom ivotu Osmanskog
carstva osjeala ozbiljnost krize. Dogaaji koji su utjecali na dravu i na
cijelo drutvo bili su povod da svako preispita sebe i svoje stavove.
14
Takve
su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom ivotu proglaavaju
krivcem za sve vrste neuspjeha
15
te da promicatelj takvoga stava stekne ne
samo sluatelje nego i sljedbenike.
9 Mehmet Karagz, Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler, Trkler (Ured.: Hasan
Celal Gzel, Kemal iek, Salim Koca), Yeni Trkiye Yaynlar, tom 11, str. 147.
10 Madeline C. Zil, The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century
Istanbul, The Journal of Near Eastern Studies, 45, 4, str. 260.
11 Navest emo mjesta koja su nama poznata: 3/104; 9/71; 9/112; 11/116.
12 Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 253.
13 Isto.
14 Mehmet Karagz, Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler, str. 146.
15 Isto.
Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku
svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je takoer s
propovjedaonica drao ejh halvetijskog reda Sivas Abdulmedid-efendija.
Vjerovatno je, kako primjeuje M. Zilfi, rasprava meu tom dvojicom ue-
njaka prela dug put dok nije dobila karakter ortodoksno protiv sufijsko-
g
16
i upravo taj peat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran.
Naime, meu novotarijama koje se kritiziraju u uenju Kadizadea, kao i u
knjigama njegovog duhovnog voe Birgivija, na jakom je udaru praksa nekih
sufijskih bratstava, u prvom redu muzika i ritmiki pokreti kao sastavni dio
manifestiranja pobonosti.
S druge strane, sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom ivotu
Carstva, i to u svim drutvenim slojevima. Pripadnici i simpatizeri sufijskih
bratstava su se, u raspravi izmeu Kadizadelija i Sivasija, sigurno stavljali na
stranu ovoga drugoga. Imajui u vidu da su obojica govornika bili meu
najveim uenjacima svoga vremena, da su vodili rasprave o temama vjerske
naravi, te da svaka kriza mijenja i svijest ljudi,
17
nije teko zamisliti kako su
i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere. Nakon smrti Kadizadea
(1635.) i Sivasija (1639.) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem,
uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih
damija. Meu vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko zaposjedanja
propovjedaonice u nekoj od znaajnijih damija u prijestolnici jer je dami-
ja vie znaila mogunost da se svoj utjecaj prenese na to vie vjernika, od
dravnika do obinih graana.
Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajui
u pravi pokret puritanaca-kadizadelija
18
drava se u odnosu na obje struje
drala i dovoljno blizu i dovoljno daleko te se nijedna nije mogla osjetiti
vie zatienom od druge.
19

Novi snaan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vostvom
jednoga drugog uspjenog propovjednika, Ustuvanija Mehmeda (u. oko
1660.). Ustuvani je bio vjet u zadobivanju podrke u saraju; ak je na nje-
govo insistiranje ejhu-l-islam Baha-efendija izdao fetvu (zvanino pravno
17 M. Karagz, Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler..., str. 146.
18 Pokret vjerskog purizma koji je zapoeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izraen u
Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama
vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687).
19 Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 257-258. Takoer i: M. Karagz,
Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler, str. 149.
Kerima Filan 168
rjeenje) kojom se podravao negativan stav kadizadelija prema odreenim
sufijskim praksama. Ipak, izdavanje takve fetve nije znailo da je saraj na
strani kadizadelija. Vlast je to pokazala na vrijeme, prije nego to je Mehmed
Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da rui tekije po Istanbulu.
20

Jer to to su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novo-
tarija (bidata), to su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (teddid-i
imn), pa ak i na smaknue onih koji taj poziv ne prihvate,
21
ponukalo je
velikog vezira Mehmed-pau Kprlija (u. 1661.) da aurira savjetovanje s
uenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom
proganjanju sufija. Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove naji-
staknutije pristalice (1656.).
Iako je nakon tog dogaaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizade-
lija, i dalje su s propovjedaonica bile osuivane novotarije.
22
Zanesenjaci
nisu dugo ekali na novoga vou. Po trei put su snano obiljeili vjerski,
socijalni i kulturni ivot u Istanbulu, uz jo vei utjecaj na dvor, za to je bio
zasluan Mehmed-efendija Van. Taj je uenjak stekao prijateljstvo Fazila
Ahmeda Kprlija, koji ga je, kad je postao veliki vezir (1661), pozvao da iz
Erzuruma doe u Istanbul. Zahvaljujui bliskom prijateljstvu s velikim vezi-
rom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87), Vani je uspio da neke interese
kadizadelija postavi u samo sredite zbivanja u Carstvu.
23
Poznati sufija tog
vremena Nijaz-i Misr (1618-1694) zapisao je ak u svojoj medmui da je
Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova uitelja i svoje stalno prisu-
stvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija.
24

No izgleda da je ba taj veliki utjecaj na dvor bio u odreenom smislu
uzrok kraha kadizadelijskog pokreta. Povod da kadizadelije budu prognani
ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to to su zagovarali pohod
na Be 1683. godine uvjeravajui sultana i velikog vezira kako je nastupilo
vrijeme za tu pobjedu. Pokazat e se da njihova prognoza nije imala upori-
te. Nakon poraza Osmanlija pod Beom u prijestolnici se vie nije dogodio
veliki pokret kadizadelija.
21 Isto, str. 258-259.
22 Isto, str. 263.
23 Isto.
24 Mustafa Akar, Tarikat-Devlet likisi, Kadzdeli ve Meyh Tartmalar Asndan
Niyaz-i Msr ve Dneme Etkileri, http://kurannesli.info/bilgibankasi/yazi.
asp?id=390, august-septembar 2009.
S Vanijevim odlaskom i njegovom smru 1685. istunstvo kadizade-
lija izgubilo je svoj imperativni glas,
25
no pokret je ve bio toliko razvijen
da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. O tome izravno svjedoe
neki pojedinani sluajevi poput sukoba meu vjerskim zanesenjacima i
pristalicama Nijz-i Misrja, koji se zbio u 27. noi mjeseca ramazana 1692.
godine u Ulu damiji u Bursi.
26
Ma ta da je bio povod sukoba, to to se zbio
u najznaajnijoj noi za muslimanske vjernike u najveoj damiji u Bursi
pokazuje da je elja za nadmoi u raspravi nadvladala bogobojaznost.

DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU
Sukob u Tabakoj damiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina
nakon onoga u Bursi. Ma kako se inilo nemoguim dovoditi u vezu zbi-
vanja u sreditu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo
stoljee kasnije, bursanski i sarajevski sluaj povezuju neke slinosti: tua
usred damije meu dvjema strujama vjernika. Jo je vee razmjere od oba
spomenuta imao sukob u Fatihovoj damiji u Istanbulu 1656. godine. Tada
je jedna grupa kadizadelija fiziki napala mujezine koji su poeli po melodiji
uiti hvalospjev Poslaniku. Kadizadelije su ak prijetili orujem onima koji
su pokuali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana.
27

Upravo je taj dogaaj, to se zbio osmog dana od dolaska Mehmed-pae
Kprlija na mjesto velikog vezira,
28
bio povod da vezir poduzme mjere
protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija, kako smo naprijed ve
spomenuli.
M. Zilfi ukazuje na to da su se sukobi meu kadizadelijama i sufijama
dogaali u damiji i oko nje a ne u drugim institucijama, naprimjer u medre-
sama i tekijama.
29
Autorica to zapaanje tumai injenicom da je djelovanje
kadizadelija bilo vezano za prostor damije te je za njih bilo iritirajue da
pred nosom imaju izvoenje sufijskih rituala; samo prisustvo sufija u dami-
26 Taj sluaj spominje Semiramis avuolu u natuknici Kadzdeliler, Trkiye
Diyanet Vakf slam Ansiklopedisi, XXIV, str. 102.
27 Ferhat Koca, Osmanllar Dnemi Fkh-Tasavvuf likisi: Faklar ile Sofular
Mcadelesinin Tarihi Serveni, Gazi niversitesi orum lahiyat Fakltesi Dergisi,
2002/I, str. 107.
28 S. avuolu, Kadzdeliler, str. 101.
Kerima Filan 170
ji njima je oduzimalo priliku, kao to je i prljalo damiju.
30
Taj komentar
nastavlja R. Kl miljenjem da je vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastro-
jeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u damiji vie zbog toga to su
nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu, nego zato to su eljeti zatiti
damiju od novotarija.
31

U sluaju Tabake damije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o
prestiu oko propovjedaonice, ali jeste oko damijskog prostora. Sarajevski
zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na damiju u kojoj je jedan od njih
bio imam i u njoj nisu doputali odravanje sufijskog zikira. Da li je mujezin
te iste damije, nakon to je postao mevlevijski ejh, izabrao damijski pro-
stor za odravanje zikira zato to je taj doista bio najpogodniji ili je bio pota-
knut kakvim drugim razlozima? Jer damije su i sufijama pruale mogunost
da steknu nove pristalice. Kao to je u Istanbulu u prethodnom stoljeu pri-
sustvo u jednoj damiji (i tako to su drali vaaz i tako to su odravali zikir)
sufijama davalo dodatni status i legitimnost, kao i znaajnu publiku,
32

slini su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se
okuplja u damiji. Bilo kako bilo ovaj sluaj pokazuje da je u Sarajevu meu
zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u uenjima nego i
nadmetanja za sveti prostor.
Mula Mustafa Baeskija je svoj stav u povodu dogaaju u Tabakoj
damiji izrazio pobonim rijeima elhamdulillah uz biljeku da su na kraju
pobijedili dervii. Jer i on je islam promiljao kroz uenje tesavufa.
33
Izraz
radosti zapoet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poreenjem kojim
aludira na priu o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima. Prema
toj prii, Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga
Boga nego je sebe, uzdajui se u veliku mo kojom je raspolagao, proglasio
boanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode. Zbog
te ga oholosti Bog kazni tako to na njega poalje obinu muicu koja bude
uzrok Nemrudove smrti te jedan moan, ohol, uznesen vladar Boijom
odredbom nastrada od sitne muice. U Baeskijinom su poreenju zanese-
njaci poput oholog Nemruda, a mevlevijski ejh poput muice.
Podsjetimo li se na Mula Mustafine rijei da su u vrijeme kad je pisao
ovu biljeku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu, u tome to ih on
30 Isto, str. 268.
31 Rya Kl, Sivastan stanbula..., str. 123.
33 O Mula Musta Baeskiji kao suji vidjeti na lanak Mula Mustafa Baeskija: govor
o sebi, Pregled asopis za drutvena pitanja (Sarajevo) 5-6, str. 117-143.
usporeuje s Nemrudom itamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u
vjerskom ivotu smatrao silnim, oholim i grubim.
U svakom sluaju, na tuu u Tabakoj damiji morale su reagirati
vlasti, kao to je sukob u Fatihovoj damiji u Istanbulu 120 godina ranije bio
povod da vlast intervenira. U Sarajevu je smijenjen imam Tabake damije.
Nije poznato je li vlast preduzela jo kakve mjere protiv zanesenjak, ali
Mula Mustafa kae da vie nisu dolazili zapodijevati svau i da su dervii
nastavili svakodnevno odravati zikir.

SLUAJ VAIZA, VOE KADIZADELIJA
Iako su ostavili na miru dervie u Tabakoj damiji, zanesenjaci su,
sudei po Mula Mustafinim zapisima, nastavili djelovati u vjerskom ivo-
tu grada. etiri godine nakon tog sukoba je voa zanesenjaka protjeran
iz Sarajeva u Amasiju. Moda je i on, poput propovjednika kadizadelija u
Istanbulu, stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao
preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva,
34
kad su vlasti preduzele
prema njemu mjeru progona, o emu Mula Mustafa pie ovako:
[Godine 1775.] Na tri dana prije Aliuna
35
doe teli-au, uhvati
predveer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noi privede muteselimu. U
petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. Vaizova se krivica sastojala
u tome to je punih 14 godina, od kako je doao, s propovjedaonice dok je
drao vaz grdio i runo govorio o svim graanima Sarajeva, o ejhu-l-islamu,
kazaskeru, paama, ulemi, ejhovima, o dobrim ljudima koji su nekada prije
ivjeli, o dervikim redovima. Zato ga je snala ta nesrea.
36
Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se ita da je vaiz boravio u Sarajevu
od 1760. godine. O njegovoj zvaninoj slubi u gradu moemo govoriti tek
od 1767. kad je, kako smo naprijed vidjeli, postavljen za muderisa u medresi
Inadiji. Bit e da je do te godine, osim dobrovoljnog rada kao muderis, dje-
lovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u
zapisu iz 1766-67. naziva muteassibima (zuhr- muteassb (pojavili se zane-
senjaci)). Teko je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon
dolaska u Sarajevo, ali je sigurno da je meu njima bilo utjecajnih i bogatih
ljudi koji su, prema medmui Mula Mustafe Baeskije, preduzeli sve da svoga
prvog ovjeka zatite od progonstva.
35 U narodnom mjerenju vremena Aliun pada na 2. august.
36 List 24b15-20.
Kerima Filan 172
Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica, inae ljudi neznalica,
nagovore kolehaju da se saini mahzar (predstavka). I doista nekoliko
prvaka i vaizovih pristalica saine mahzar u kojem napiu kako su navodno
svi graani zadovoljni njim. A to je bila oita neistina. Kadi-efendije odnesu
pai u Travnik taj mahzar bez peata. Na to podnosioci mahzara obeaju
kolehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave peat. Potaknu i neke
prvake da interveniraju oko stavljanja peata. Kad je primio mahzar, paa
ne poalje svoga ovjeka nego samo pismo. Na to su kadizadelije, vaizove
pristalice navodno dali 150 groa mulinom ohadaru da odnese mahzar u
Istanbul.
37

Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva, ali se vratio za
samo dva mjeseca. U istoj 1775. godini 10. oktobra Mula Mustafa je zapisao
da je u Sarajevo doao prognani muteassib vaiz.
38
Pisac, sigurno, nije znao
nita o okolnostima pod kojima se odvijao sluaj vaiza izvan Sarajeva jer o
tome nije nita zapisao. No vaiz je morao raunati s nekakvom podrkom u
Sarajevu kad je kratko po povratku zatraio da mu se dodijeli poloaj muftije
i, prema Mula Mustafinim biljekama, doista postao muftija. O tome Mula
Mustafa pie ovako:
Vaiz, muteassib i munkir, iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica,
takoer inatij podnese muli zahtjev da mu se dodijeli poloaj muftije.
Mula stavi peat na njegov mahzar, a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za
to puno novca (vfir ake) koji su prethodni bili skupili. A kako i u Istanbulu
ima ljudi pohlepnih za novcem, on dobije traeni poloaj, i to mu imenova-
nje doe na noge. To je za njega obavio mulin ohadr. Ali kako je ovaj bio
jedan obian neznalica, posve se izgubi u muftijskom poslu. Skupilo mu se
puno upita, no on nijedan nije znao rijeiti. Tako izgubljen izda nekoliko
zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi, a osim toga je veoma slabo pisao. Zato su
neki ljudi po damijama i po raznim okovima poeli tajno ostavljati pisma
u kojima je stajalo: Ey mft chil ebter, rsvy- lem oldun beter, imna gel
artuk yeter (Muftijo neznalico, dosta! Sram te bilo od svijeta. Konano se
vrati vjeri.)
39

Ako su tani svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je
vaiz postao muftija, u navedenoj biljeci itamo o korumpiranosti predstav-
nika vlasti i isto tako o graanima koji svoje namjere ele ostvariti podmi-
37 List 25a1-6.
38 List 25b18.
39 List 26a15-26b3.
ivanjem; o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato to su dijelili s
njim miljenje o vjerskim pitanjima nego i iz tenje za osiguranjem nekakvo-
ga utjecaja; itamo o vaizovoj smjelosti da trai muftijsku slubu koju nije u
stanju obavljati; o lahko postignutom naimenovanju na taj poloaj, za to
odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici; itamo
najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama.
Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medmui komentirao vai-
zovo navodno nepoznavanje erijata i izdavanje neosnovanih fetvi. Godine
1780., kada pie o uenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti
kako je vaiz bio nesposoban muftija:
Uz pomo nekoliko bilmeza, dahila, neznalica, nepouzdanih ljudi
iz arije postao je muftija predstavljajui se kao da je uen, i takav je stekao
ugled, iako nije poznato u kojem je to znanju on vjet. Ali su mu fetve bile
zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul. Nakon
nekoga vremena doe vijest da je pristupio redu nakibendija i da je primio
zavjet. Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom.
40

U zapisu o vaizovoj smrti, koji je saino 1786-1787. godine Mula
Mustafa jo jednom govori o tome kako je svijet prestao uvaavati vaiza
nakon to se navodno pokazao slabim poznavaocem vane vjerske znanosti,
erijata:
Otiao je na had kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme. Na povratku
je navratio u Amasiju i ondje je umro. Dervie nije volio. Bio je potpuni
neznalica i u nauci i u pisanju. Ali obian svijet to nije znao kad je vaiz doao
jer, kako kau, sve to je novo slatko je. Narod ga je uvaavao te je uspio
skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbai. Napravili su od njega
pravoga Karuna.
41
Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu
odakle je napadao sufije, spletkario i grdio. Najzad su ga jednom protjerali,
ali se on vratio. Potom su ga proglasili muftijom, ali je njegovo neznanje tada
postalo oigledno pa je smijenjen. Tako je narod, obian svijet, prestao da ga
uvaava. Eto je umro i njegovom je ivotu doao kraj.
42

Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista vie ne vidimo
na propovjedaonicama kao glasnog kritiara ejhova, dervia, tekija....
40 List 36a11-14.
41 Pisac ovdje koristi jo jednu poredbu. On vaiza usporeuje s Karunom koji je najprije
primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga, ali je vremenom, kako
je postajao bogatiji, zastranio i ponaao se kao nevjernik sve dok Boijom odredbom
nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom.
42 List 97b13-18.
Kerima Filan 174
Zapravo ga Mula Mustafa vie uope ne spominje u svojoj medmui sve do
vijesti o njegovoj smrti. Tih desetak godina, od vremena kad je navodno bio
muftija pa do smrti, vaiz moda vie nije imao isti utjecaj u vjerskom ivotu
grada kao ranije. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi
Inadiji na Bentbai koja je, kako smo vidjeli iz posljednje biljeke, i ustanov-
ljena njegovim zalaganjem.
43
to se tie pristupanja vaiza nakibendijskom sufijskom bratstvu, Mula
Mustafa to vie ne spominje. Budui da je pisac i u nekrologiju zabiljeio
kako vaiz nije volio dervie, moda je vijest o vaizovoj promjeni strane bila
glasina. Ipak, treba primijetiti da se ovdje spominje nakibendijski red koje-
mu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen.
44
Podsjetimo se
najzad i na Mula Mustafine rijei u povodu sukoba u Tabakoj damiji kako
je vaiz, iako je bio muteassib i munkir, zatraio od mule da mu dodijeli mjesto
mevlevijskog ejha.
45
Pisac nije prokomentirao tu vaizovu elju, pa njegove
stvarne nakane moemo samo nagaati.
Dok iz Mula Mustafinih biljeaka o vaizu stjeemo dojam da je vie
teio odreenim ivotnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu, ne
treba smetnuti s uma da je duhovni voa kadizadelija, Mehmed Birgiv vie
kritizirao ponaanje nekih sufija nego sutinu tesavufskog uenja.
46

DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU
Vaiz je u tih petnaestak godina, koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760.
do 1774/1775.), oito znao da se priblii svijetu. Moda su i njegovom ugle-
du u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadi-
zadelija u prijestolnici stoljee ranije strah od krize koja je bila zahvatila
sva podruja ivota, kao i to to je narod osjeao veu potrebu za vjerskom
poukom od one koju je ulema pruala.
43 Govorei o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi kolstvo i obrazovanje u
Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar,
1999, str. 183-184) Ismet Kasumovi navodi da je prvi muderris te medrese bio
Abdullah-ef. Amasijali, te da ga je nakon smrti 1234./1818. godine naslijedio nje-
gov brat erif Muhammed-ef. Amasijali. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal
broj 4123 i berat broj 4123 u Babakanlk Arivi, Cevdet Tasni. Ovdje navedena
godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je
zapisao Mula Mustafa Baeskija, pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke.
44 Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 268, napomena 81.
45 Vidjeti ovdje prvu navedenu biljeku.
46 F. Koca, Osmanllar Dnemi Fkh-Tasavvuf likisi..., str. 99.
to se tie vjerske prakse u Bosni, obavezna literatura u mektebi-
ma bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija.
47
Prema listi koju je sainio M.
dralovi i objavio u lanku Bergivi u Bosni i Hrvatskoj, vidi se da u tri
rukopisne zbirke u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci, u Arhivu
Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti u Zagrebu, postoji 30 razliitih Birgivijevih djela u 350 primje-
raka.
48
Dva njegova najpopularnija djela bila su Risle-i Birgiv i Trkat-i
Muhammedijje u kojima su sadrani temeljni principi Birgivijeva uenja.
M. dralovi je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka
Birgivijeve Risale, postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog
instituta u Sarajevu prije nego to je spaljen u ratu 1992., a u samostanskim
kolekcijama u Bosni i Hercegovini, takoer prema dralovievu navodu ima
16 prepisa,
49
to svjedoi o vanosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni.
Trkat-i Muhammedijje, djelo u ijem treem poglavlju autor govori o ele-
mentima i obiajima za koje se pogreno smatra da spadaju u bogobojaznost
i pobonost, a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i
poboni,
50
sluilo je kao udbenik u medresama. Iz datum prepisa sainje-
nih u Bosni, sudei barem po sauvanim primjercima, vidi se da se Trkat-i
Muhammedijje prepisivao od sredine 17. do sredine 19. stoljea. Ako se
ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S.
Faroqhi kako su neki uenjaci, koji se inae nisu svrstavali u kadizadelije,
podravali njihov odnos prema sufijama te kako je meu svima njima iao
od ruke do ruku Ilmihal s tumaenjem Birgivijeva uenja,
51
vidjet e se da
stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno.
47 Prema M. dralovi, str. 220: Hajrudin uri, Muslimansko kolstvo u Bosni i
Hercegovini do 1918, Sarajevo 1983, str. 50-51.
48 Muhamed dralovi, Bergivi u Bosni i Hrvatskoj, Trave od srca Hrvatske Indije 2,
Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog lolokog drutva i Filozofski fakultet Sveuilita
u Zagrebu, Zagreb 2000, str. 207-229.
49 Ove podatke vidjeti u M. dralovi, Bergivi u Bosni i Hrvatskoj, str. 219. No
potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih, turskih, perzi-
jskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, objavljenim
posljednjih godina, evidentirano jo dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela
zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka. Stoga su ovdje navedene
brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konane.
50 Isto, str. 221.
51 Suraiya Faroqhi, Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam Ortaadan Yirminci Yzyla,
(Prev na turski: Elif Kl), Tarih Vakf Yurt Yaynlar, Istanbul 2005, str. 74.
Kerima Filan 176
U svakom sluaju, u Mula Mustafino doba je bilo izraeno prisustvo
kadizadelija u vjerskom ivotu Sarajeva. U dijelu medmue u kojem je zapi-
sivao umrle graane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabiljeiti da je
bio kadzdeli ili njihov ljubitelj, kao to je upisivao ako je neko bio derv ili
pak ljubitelj dervia. Evo nekoliko nasumino izabranih zapisa:
Mladi Mosti, pristupio redu kadizadelija, vitkoga stasa, bogat, ali ga
ivot ne potedi.
52

Kabadaja od 90 godina. Imao je puno duana u Sarajevu, vie od 40.
Bogat ovjek. Ponaao se kao kadizadelija.
53
Mustafa Guo tabutija, starac. Volio je kadizadelije.
54

Kadija Osman-efendija, starac. Volio je dervie.
55

Dervi Ahmed, aija u imaretskoj kuhinji. Uvijek je nosio ulah i
hrku. Tu je derviku odjeu nosio sve do smrti.
56

Mula Hasan abadija, sin hadi Mustafin. Volio je dervie. Bio je pro-
nicljiv, razumio se donekle u zvjezdoznanstvo. Poginuo je na Bukuretu. Bio
je moj dobar prijatelj, Boija milost neka je na njega. Ali ne zna se, moda je
iv u zarobljenitvu.
57
Za mula Saliha Sakarata, koji je bio imam u damiji na Ploi, Mula
Mustafa ak kae kako je sebe zamiljao kao da je hoda Birgivija.
58

Ponegdje se nailazi, mada veoma rijetko, na biljeke iz kojih itamo da
je neki graanin promijenio stranu. Tako je hadi Mehmed omara, inae
trgovac koji je puno putovao, postao kadizadelija dok je prije toga redovno
dolazio u tekiju i uestvovao u uenju evrda.
59
Mula Mustafa ne raspravlja
o tome ta je mogao biti razlog te promjene kod omare hadi Mehmeda,
kao to ne biljei ni za druge ljude ta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu
koju su preporuivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije.
Dakako da su to mogle biti posebne ivotne okolnosti, kao u sluaju nekog
abadije, sina aije Alija. On je slijepo slijedio zanesenjaka vaiza, esto inio
razne gluposti i toliko pretjerivao mijeajui se ljudima u vjeru da se o tome
52 List 141b16.
53 List 135a16.
54 List 73b25.
55 List 72b1.
56 List 98a12.
57 List 71a9.
58 List 79b5.
59 List 127b23.
prialo. Kad se razbolio, pokajao se. Kau da je radi lijeka poslao vodu u
tekiju u koju je ejh prouio i puhnuo.
60

UTJECAJ KADIZADELIJA NA IVOT U GRADU
Kako su se neke kadizadelije, poput gore spomenutog abadije, mije-
ali ljudima u njihovu vjeru moe se vidjeti iz sluaja to se zbio 1782. godi-
ne. Rije je o sukobu koji je zapoeo fizikim napadom jednog kadizadelije
na sufiju nasred ulice. Sreom, taj put sukob nije prerastao u opu tuu. Evo
tog Mula Mustafinog zapisa:
Od kuge je umro Vejs, sin ejha Hadi Sinanove tekije. Dok smo ga
nosili pred damiju, na elu povorke je iao mevlevijski ejh Osman-dede
uei tevhd. Kad je povorka stigla u Sarae, gdje se ve bio pridruio veliki
broj ljudi, zaula se galama na elu povorke. To je zanesenjak mula Omer
Putimrak, vjeito mrka lica i nesreene brade, inae imam u Kebkebirovoj
mahali
61
nasrnuo na ejha Osmana viui: ta se dere, ti pristalico novota-
rija (ehl-i bidat). ejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju
i istodobno za bradu epa i Ali-bau Skendera. Narod pone donositi sala-
vate na Poslanika i nastavi sve do Baarije grditi kadizadelije nadvladavi
ih tako.
62

Taj put je fiziki sukob izaao izvan granica svetoga prostora i iznio
na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse. Napad na denazi, sudei po
tome to je lahko zaustavljen, sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano
djelovanje kadizadelija, nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi,
pristalica i, moda, promicatelja puristikog tumaenja vjere. Takav je postu-
pak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma.
ejh Mehmed, proelnik Hadi Sinanove tekije bio je, izgleda esto,
izloen verbalnim napadima kadizadelija. Njegov odgovor na napade bio je
strpljivost i pouno kazivanje:
Kadizadelije su ga puno napadali runim rijeima, ali on to nije pri-
mao srcu, nije im uzvraao grdnjom, nego bi samo govorio ,,strasti su zavod-
ljive. Ali je znao kroz kakvu priu, u prenesenom smislu kazati kako ne voli
nedolino ponaanje.
63

60 List 96a1-3.
61 Kebkebirova mahala je na Ploi na putu od Baarije prema Vratniku. Poznata je i
kao Miina mahala.
62 List 41b25-42a4.
63 List 81a4.
Kerima Filan 178
ejh se drao strpljivosti jer sufijama je poznato da su, od svih nevalja-
lih pojava koje se mogu desiti u voenju rasprave o vjerskim pitanjima naj-
gore one koje zavravaju tuom, potezanjem za bradu, cijepanjem odjee,
grdnjom, potvorom; takve su ispod dostojanstva ovjeka.
64

Sudei po Baeskijinim svjedoenjima o javnim napadima u Sarajevu,
oito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisu-
stva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja,
i uostalom svi graani. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo
protiv sufija. Zanesenost bukvalnim tumaenjem vjere znala je kadizadelije
odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih drutvenih
obiaja odreuju ivot svih ljudi u gradu.
65
U tom su smislu zanimljive dvije
Mula Mustafine biljeke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su sti-
gli u grad s ciljem da zabave narod izvoenjem svojih vjetina. Pehlivani su
inae bili omiljena zabava u cijelom Carstvu, ali kad je jedna njihova trupa
stigla u Sarajevo 1779. godine deset dana po Aliunu,
66
kadizadelije im
nisu dopustili da nastupe. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa
Baeskija:
Doli su pehlivani. Ali neki kadizadelije iz naega grada, to se poka-
zuju kao pobonjaci, i govore kao pobonjaci a u dui su pravi smutljivci,
otili su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. Sarajevo je takav grad
u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi posluali da neto odobri nego
bi nastavili sa svojim inadom. Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su
Sarajlije otili za njima da ih gledaju.
67
Devetnaest godina kasnije, u ljeto 1798. ponovila se situacija s pehli-
vanima:
Doli su pehlivani, ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadeli-
ja pa im nije doputen nastup. Pehlivani odu u Visoko. I puno ljudi iz grada
ode da ih gleda. Oni to pehlivanima ne dadoe dozvolu toliki su narod
(ibdullah) namuili. Od kadizadelija ne moe doi olakica nego samo
potekoa.
68
64 Imam el-Gazali, Knjiga o znanju, (prev. Salih olakovi), Libris, Sarajevo, 2004., str.
188.
65 I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspjenije u zabranjivanju drutvenih obiaja
nego sujskih rituala; zabranjivali su kafu, duhan, vino. Madeline C. Zil, The
Kadizadelis..., str. 257.
66 List 35a9.
67 List 35a6-9; 35a12-13.
68 List 154a18-20.
To to je u Sarajevu narodu bila onemoguena zabava nije jedinstven
sluaj. Poetkom 17. stoljea, ali i u kasnijim godinama, u Istanbulu se doga-
alo da se s motivom zatite morala u narodu zabrani, naprimjer, zabava
na ljuljakama, to je bio jedan od omiljenih naina zabavljanja na Bajram.
69

Razlog za ovakve mjere moglo je biti, kako navodi S. Faroqhi, nastojanje
sultana da usvajajui ortodoksna naela kadizadelija ojaa svoju politiku
poziciju. Ipak, ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani
samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama.
70

Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio
drati narod pod kontrolom. Moe se pretpostaviti da bi u tom sluaju i
Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgo-
vorna vlast. Meutim, oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je sluaj s
pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog
broja kadizadelija. U tom sluaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su
kadizadelije uspijevali na jednak nain djelovati na drutveni i politiki ivot
u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18. stoljea. O utjecaju kadi-
zadelija na lokalnu vlast itali smo i ranije u biljekama o imenovanju vaiza za
muftiju. U biljeci o vaizovoj smrti dovoljno je proitati da su ga proglasili
muftijom (odnosno, uinili muftijom) (mfti etdrdiler) iz ega se moe
shvatiti kako su vaizov dolazak na taj poloaj pomogle okolnosti koliko i
njegova vlastita volja.
Budui da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani
otili u Visoko, oito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti nain)
ve u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo
otii na zabavu. Ta situacija makar izdaleka podsjea na onu u sreditu
Carstva jedno stoljee ranije, kad su kadizadelije djelovali ba u sreditu, u
Istanbulu.
71

MULA MUSTAFA BAESKIJA I KADIZADELIJE
U ovim posljednjim zapisima panju privlae Mula Mustafini otri
komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. Kao muslimanski
69 Suraiya Faroqhi, Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam, str. 199.
70 Isto.
71 S. avuolu u lanku o kadizadelijama navodi kako se njihov pokret pojavio i pro-
irio u prijestolnici Carstva, dok se skoro nita ne zna o takvim intrakonfesionalnim
sukobima u Anadoliji. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije elebije o nekom
pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. i 1656.
godine. Kadzdeliler, D A, XXIV, str. 102.
Kerima Filan 180
vjernik koji Boga spoznaje kroz uenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku
praksu uveo opominjanje sebe sjeanjem na smrt, pa je dugih 50 godina
zapisivao imena svojih umrlih sugraana, Mula Mustafa je morao imati
krupnog razloga da sudi o smutljivoj dui nekih kadizadelija, da ih jednom
hipotetikom reenicom optui kako ni Poslanika ne bi posluali ili da ih
nazove munkirima (oholima, uznesenima koji poriu istinu). Mula Mustafa
je munkirom, jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad
ga je spomenuo. Sm sadraj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko
toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije:
Mehmed-paa Muhsinzde, koji obnaa dunost bosanskog vezira,
poslao je hadi Mehmed-efendiji pismo i 500 groa za popravak Hadi
Sinanove tekije. Munkiri na to da puknu od muke. U rebu-l-evvelu 1188.
[1774.]
72

O munkirima je rije i u narednoj biljeci iz 1771., zapisanoj nepunu
godinu nakon naprijed spominjane tue u Tabakoj damiji:
Ramazn- mbrek eyymnda bir para mnkirler birbirine musallat
odend, sallatallh el-kelb alel-hinzr.
73
U danima asnoga mjeseca ramazana potukli se meusobno nekoliko
munkira. Dao Bog da napadnu psi na svinje.
Mula Mustafa sigurno nije u svojoj biljenici zapisao svaku tuu koja
se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova ivota. Moda ne bi ni ovu da
se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike. Takvo je
ponaanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vje-
bati u mjesecu posta. Ovi to su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer
su dopustili da im strasti nadvladaju duh. Zato ih Mula Mustafa usporeuje
s psima i svinjama, kao to se inae u sufijskim tekstovima poreenjem ljudi
sa ivotinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdie iznad nagona.
74

Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami, posveen pro-
miljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija.
U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaenje oko
interpretiranja nekih vjerskih pitanja.
72 List 23a5-7.
73 List 18b6.
74 Mevlana Delaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti usporeuje s raznim
ivotnjama: magarcem, psom, svinjom, kravom. Vidjeti, npr: William C. Chittick,
Sujski put ljubavi (Rumijeva duhovna uenja), (prevod: Reid Hazovi),
Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2005., str. 111.
Dva sluaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu
fanatikog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. Sarajevske kadi-
zadelije doista su onemoguili zabavu u svom gradu, no nisu mogli zabraniti
narodu da se zabavi; svijet je otiao u Visoko gledati pehlivane. Tako je dje-
lovanje zabranom dalo slab rezultat jer se eljena promjena desila samo na
povrini, dok se sutinski u postupcima graana nita nije promijenilo. Nije
li to razlog to se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o
stanju due nekih kadizadelija?
Mula Mustafa Baeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik)
morao pridravati Kuranskih rijei kojima se vjernicima preporuuje da
jedni druge upuuju na ono to je ispravno i da jedni druge odvraaju od nei-
spravnog. Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabra-
ne i naredbe. Ali ono to tom djelovanju mora prethoditi jest protumaiti
ta po vjeri jest a ta nije ispravno. Tumaenje podrazumijeva promiljanje
i preuzimanje odgovornosti, to je mnogo vie od samoga izricanja zabrane
ili naredbe. Koliko se Mula Mustafa ne slae s doslovnim interpretiranjem
vjere pokazuje njegova odve otra primjedba da se kadizadelije svojih sta-
vova dre iz inada i onda kad su pred njima dokazi da vjera neto izriito
ne zabranjuje. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji
je smo vrelo za ivu vjeru. Sufije dre da bukvalno poimanje vjere vodi do
zanesenosti, pa i do fanatizma.
Mula Mustafa je svjestan da tumaenje vjere utjee i na odnos vjernik
prema drutvu u kojem ive. Prihvatajui jedan nain poimanja vjere ovjek
odreuje kako svoj ivot tako i svoj odnos prema drutvu. Mula Mustafa,
zato to je vjernik, sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pita-
njima drutvenog ivota. I o kadizadelijama je pisao zbog brige o drutvenoj
zajednici kojoj pripada. Kad ih kritizira, Mula Mustafa o tim ljudima ne
govori kao o pojedincima, on ih ne imenuje, nego ih spominje kao lanove
zajednice. On im zamjera to narodu oteavaju umjesto da olakaju uz
tvrdnju da se tako ele pribliiti Bogu. Kako to da su ipak imali podrku u
narodu?
NAROD I KADIZADELIJE
Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraanja s propovjedaonice
znao uskladiti s vrijednostima publike. Mula Mustafine rijei kako je vaiz
potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno. Jer treba imati u vidu
Kerima Filan 182
da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi. Prije e biti da je vaizo-
vo tumaenje vjere bilo drukije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio.
75

Pisac je otro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajev-
skog uenjaka:
Hadi Mehmed-efendija iz ajnia, bio je muderis u umiia
medresi. Ali kako je bio iz unutranjosti, nije imao graansko dranje. Znao
je logiku i proznu knjievnost (opisivanje). I u drugim naukama nije bio
neznalica. Ipak, u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljed-
nog prava bio je kao vaiz, nita o tome nije znao. Sva se njegova pria svodila
na to ta je vidio u Arabiji. Imao je pri sebi traak zanesenosti. Drao je
propovijedi i asove obinom narodu. Da ga slua obrazovan ovjek, eludac
bi mu se okrenuo od zgraanja, ali ljudi su rado sluali njegova predavanja.
Kako narod nema razbora, poeo ga je hvaliti kao izvanrednoga uenjaka i
pretpostavljati ga pravoj ulemi.
76

Hadi Mehmed-efendija ajnianin je morao biti uen ovjek dok je
bio postavljen i za muderisa i za muftiju. O tome uostalom svjedoi i inje-
nica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. U jednoj medmui u Gazi
Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arap-
skom jeziku, i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike. Istina, I Mula
Mustafa mu je priznao da poznaje logiku. Kad proitamo u katalokom
opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome to se ui poslije pet
obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova
komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija, Birgivija i Kadizadea,
postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Baeskija pisca takvoga djela naziva
neznalicom zato to on nije bio pristalica tumaenja vjerskih pitanja koja su
nudili spomenuti uenjaci.
77

Ipak, kad se proita ovaj Mula Mustafin zapis, na pamet pada tuma-
enje stanja u Istanbulu u 17. stoljeu i faktora koji su tada doprinijeli popu-
75 U lanku Idazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke Prilog
prouavanju historije obrazovanja u BiH autor Haso Popara navodi pod rednim
brojem 16 idazetnamu Sayyida Abdullah-ef. Al-Amasija iz racionalnih i tradicio-
nalnih znanosti koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid Abdulwahhab ibn Husayn
ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca. Vidjeti na str. 17 u nave-
denom lanku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, XXV-XXVI, Sarajevo 2007.)
76 List 36a15-20.
77 Vidjeti rukopis br. R-2516, fol. 13b-16b, 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci u Sarajevu. Rukopis je kataloki obraen i njegova obrada e biti objavljena
u 18. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke, koji je u toku izrade.
larnosti kadizadelija u narodu. Naime, posjeivanjem damija u kojima su
propovijedi drali vaizi-kadizadelije, narod je pokazivao potrebu javnosti
za koherentnijom vjerskom poukom, na koju medrese, zabavljene najvi-
im slojevima drutva, nisu uspijevale odgovoriti.
78
Kadizadelije su svojim
propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme drutvene i ekonomske
pometnje, a tada je ta potreba naroda svakako bila najvie izraena.
79
U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu
je ve bila ozbiljna. Osmanska drava je na vie frontova vodila borbe u koji-
ma su, i prema svjedoenju Mula Mustafe Baeskije, uestvovali Bosanci
od rata na istonom frontu s Rusijom, preko ratova s Austrijom do onih koje
velike historije ne biljee, kao to je rat u Crnoj Gori 1768.
I posljednja navedena Mula Mustafina biljeka, kao i neke druge u
njegovoj medmui, indirektno govore o ulozi uenih ljudi u drutvenoj
zajednici. Ako su Stambolije sluali vaize zato to su, kako kae Katib elebi,
bili u paklenim dubinama neznanja, i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju
ajnianina pretpostavljale pravoj ulemi, bit e da je ulema zanemarivala
svoju ulogu u drutvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse
prua narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomae mu u duhovnom
uzdizanju.
Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba
gledati samo vaizovu elju za poloajem, nego treba uoiti ope stanje u
kojem je bilo mogue, uz odreenu podrku, postati muftija (onu mfti
etdrdiler). Prihvatanjem poloaja u takvim uvjetima pojedinac kako
navodi M. Karagz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu brani stavove svojih
istomiljenika moda i vie nego svoj privatni svijet,
80
to je opet svojevrsna
slika dotine drutvene zajednice.

ZAKLJUAK
U lanku smo analizirali biljeke iz medmue Mula Mustafe Baeskije
u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu
u 18. stoljeu. Povezujui sadraj biljeaka upisanih na razliitim mjestima
79 Osmanski uenjak Katib elebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je
Mehmed-efendija Kadizade, po kojemu e se pristalice njegova uenja nazvati kadiza-
delijama, za ljude koji su odlazili sluati predavanja u damiji postao nain bijega od
paklenih dubina neznanja. Prema: Madeline C. Zil, The Kadizadelis..., str. 253.
80 M. Karagz, Osmanl Fikir Hayatnda Kadzdeliler, str. 149.
Kerima Filan 184
u medmui, onda kad je ivot donosio to to je pisac odluio zapisati, vidjeli
smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom ivotu Sarajeva od ezdesetih
godina 18. stoljea. Po rijeima Mula Mustafe Baeskije, vjerski fanatizam je
bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije.
Vaiza iz Amasije, kao i njegove pristalice to ih je stekao tokom pet-
naestak godina javnog djelovanja, Mula Mustafa Baeskija izravno naziva
kadizadelijama. Njihovo djelovanje doista podsjea na postupke kadizadelija
u Istanbulu u 17. stoljeu, naroito u pogledu njihovog nastojanja da odre-
uju vrijednosti cijele drutvene zajednice. U Mula Mustafinim biljekama
pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. stoljea kako svojim utjecajem
na lokalnu vlast zabranjuju narodne obiaje.
Mula Mustafina medmua potvruje da su vjerski ivot u Osmanskoj
dravi obiljeavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja, racional-
no i doslovno. I u savremenim se knjievno-umjetnikim djelima, koja su
vremenski i prostorno smjetena u Osmansku dravu, nailazi na tu karakte-
ristiku osmanskog drutva. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo
vaiza Husreta Hodu, koji je u prijestolnicu doao iz unutranjosti i zauzeo
propovjedaonicu u jednoj od najveih carskih damija. Svakoga petka bi
svojim vazom tako ganuo sluatelje da bi se neki rasplakali, a neki bi ak
pali u nesvjest od zanosa. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaa-
ma, kao to su skupoa, vojni porazi, epidemije kuge, to to je zaboravljen
islam iz vremena Poslanika i to se vjernici, u ime islama, povode za drugim
knjigama i izvorima. On u svojim vazovima napada tekije, dervike redove,
sufije i vjerske prakse koje su oni uveli.
81
Jedan drugi primjer iz savremene
knjievnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karia, u kojem je vjerski i
drutveni ivot Sarajeva u 16. stoljeu isprepleten odnosima izmeu birgilija
i dervia. Evo nekoliko nasumino odabranih reenica: Onda naioe trojica
bergilija, kosati i bradati, priaju da su zidovi oko bosanskih damija novotari-
ja, drska i prijetea, treba ih poruiti pa dati borcima taj gotov kamen, koristan,
nek grade kue. Islam se ne treba zaziivati od ivota i svijeta, vikao je jedan
promuklo i grubo.
82

Podsjetimo se na kraju na reenicu kojom smo zapoeli ovaj la-
nak: da Mula Mustafa u svojoj medmui pokazuje otvorenu netrpeljivost
prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama. Rijeima netrpeljivosti Mula
Mustafa je jasno pokazao svoj lini stav prema njima. Jo je vanije to to
81 Orhan Pamuk, Benim Adm Krmz, Istanbul, 1998., str. 18-20.
82 Drugo izdanje, Tugra, Sarajevo, 2009., str. 266.
se otrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih
sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na drutvene pojave te
su s tim ciljem odravali tradiciju zapisivanja svakodnevnog ivota u svoje
medmue. Ta je osmanska tradicija jo uvijek tako malo poznata da o njoj
vie pretpostavljamo nego to sa sigurnou moemo govoriti. Ipak, kako
navodi Mustafa Akar, uveni sufija iz 17. stoljea Nijaz-i Misr, koji je u
historiji osmanskog vjerskog ivota ostao poznat po stalnim sukobima s
kadizadelijama, u svojoj medmui spominje kadizadelije jo mnogo otrijim
rijeima nego to to ini Mula Mustafa. Za upoznavanje sufijske tradicije
zapisivanja neobino je vano to to samo dvije-tri Misrjeve biljeke koje su
nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo sline
situacije nego i slinim jezikom kod obojice su kadizadelije munkiri. Evo
jedne biljeke iz medmue Nijaz-i Misrja:
,,Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661.) bio sam prisiljen
napustiti Uak i odseliti se u Bursu. Munkirima je cilj bio sruiti tekije i
umjesto njih podignuti medrese. Hiljadu osamdeset pete (1674.) nastupilo
je doba primirja izmeu nas i njih...
83
Koliko su ovakve medmue vane kao neposredan izvori za mnoga
podruja historije tema je kojoj savremena osmanistika posveuje panju.
Istodobno su, kao kulturno pamenje, vane i za druge oblasti nauke. Najzad,
nain na koji je Mula Mustafa biljeio svakodnevnicu u svoj njenoj punini
pokazuje kako jedan ovjek, tujui sebe i svoju zajednicu, te one koji e doi
poslije njega promatra ivot oko sebe, sve zapaa i o svemu promilja.
Kljune rijei: Sarajevo, 18. stoljee, kadizadelije, sufije, medmua
Mula Mustafe Baeskije
Summary
Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo
In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism
(muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century. The authors discussion
83 Mustafa Akar, Tarikat-Devlet likisi, Kadzdeli ve Meyh Tartmalar Asndan
Niyaz-i Msr ve Dneme Etkileri, http://kurannesli.info/bilgibankasi/yazi.
asp?id=390, august-septembar 2009.
Kerima Filan 186
is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Baeski, citizen
of Sarajevo, made in his notes (majmua) between 1760 to 1805. According
to written observation of Mula Mustafa Baeski who was contemporary of
the event about which he made note, religious fanaticism in Sarajevo was
induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi. The contents of
notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town
in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century. And in fact, Mula
Mustafa Baeski in his notes refers to Sarajevos fanatics as kadizade.
From the private notes of Mula Mustafa Baeskija, it could be seen
that he was intolerant towards religious fanaticism. Because of that fact, the
author of this work has tried to show that, such attitude of Mula Mustafa
Baeski came from his understanding and explanation of Islam: he was
Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion. In this
work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo
which shows misunderstanding, intolerance and even conflicts among reli-
gious fanatics and sufis.
Adnan Kadri
VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAA HERCEGOVI
U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA
OSMANSKOM JEZIKU
(Prilog knjievnoj historiografiji)
Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga, Hercegovi - koji ivot rtvom ini
Ako dumanu pie smrti on prui, ta e tada biti!?
1. Ahmed-paa u poetiziranim osmanskim hronikama
Ahmed Hercegovi, sin Hercega Stjepana Kosae, poznat je kao jedan
od prvih velikih ve zira bosanskog porijekla u 15. stoljeu. Poezija na osman-
skom prepuna je stihova i pjesama o nje mu, a neki pisci tezkira (biografskih
antologija pjesnika) uvrtavaju i njega u pjes ni ke na osmanskom turskom
jeziku.
1
Prema nekima autorima, roen je 1456., a po drugima 1459. godine
u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosaa, kao sin bosanskog
sred njo vje kovnog vla dara Hercega Stjepana Kosae. Godine 1463. sultan
Mehmed Fatih os va ja Bosnu, a njegov otac, kao zalog odanosti caru i sigur-
nost da sultanova vojska nee pustoiti njegove krajeve, alje ga na Dvor.
Poto je njegov otac umro tri godine poslije, 1466. godine, on ostaje na
Dvoru ob ra zu ju i se kod najboljih uitelja svog vremena. Pored usvojenih
temelja maternjeg jezika kod kue, na Dvoru ubrzo ui turski, i svladava
osnove perzijskog i arapskog jezika. Kao to se vidi kasnije iz nekih njegovih
rukopisa, savladao je ak i os nove orijentalno-islamske metrike i poetike, kao
i umijee sastavljanja ad mi nis tra tivnih spisa na osmanskom turskom jeziku.
Svjestan svog plemikog po rijekla, koje su priznavali svi na osmanskom
dvoru, Ahmed-paa, kao i njegovi si no vi nose prezime Hercegovi (Hersek-
zade). Bio je mi ljenik sultana Mehmeda Fatiha, to je, po svoj prilici, u to
vrijeme omoguavalo do bar status njegovih zemljaka u Carstvu, i njihovu
in teg ra ciju u dolazeu kulturu i civilizaciju, uglavnom kroz formiranje
nove vladajue klase. Ah med Hercegovi je 1478. godine ve bio miralem,
ues t vo vao sa Fatihom u pohodu na Skadar. Dobija na upravu sandak u
1 Tuhfe-i Nili.
Adnan Kadri 188
okrugu Ha mi dije, potom, nakon smrti Fatiha, 1481. godine biva postavljen
u Hudavendigar sandak. Bio je takoer omiljen i kod sultana Bajazida II.
Postaje upravitelj (beg ler beg) Anadolije, i, dok je jo bio na toj funkciji,
eni se 1484. godine mladom princezom Hundi hatunom, kerkom sultana
Bajazida II.
Historiar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevrih-i l-i Osmn
(1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299.-1523.)
2
u nekoliko
poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-pae Hercegovia i napredovanje u dru-
tvu, iz kojih e mo izdvojiti samo ne ko li ko kraih odlomaka. Hadidi prvo
opisuje dogaaj kad egipatski vladar okuplja voj sku, prelazi preko Halepa i
napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija. O ugroenosti isto nih
granica Carstva obavjetavaju Sul tana Bajazida II, tako da sultan vri hit nu
mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu, Adani i Varsagu. Poto je egipat-
ski vladar pre ko svojih uhoda ve znao za lou pripremljenost osmanskih
vojnika, od luuje se za na pad veih razmjera. U napadu stradaju osmanski
begovi Musa-beg i Mustafa-beg, dok Ferhad-beg pada u ropstvo. Sultan
trai da se u to podruje poalje Ahmed-paa Her ce govi kako bi pomogao
odbranu ugroenih granica. Za opis vitekog lika Kosae Ah med-pae,
sina Hercegova (Hersek-zade), izdvojili smo sljedei odlomak iz Ha di di jeve
Hronike:
Odmah je naredbu izdao car uzvieni
te su ovjeka do Hercegovia poslali
Ree: Hitro doi i pomozi
ne dopusti da duman utvrdu osvoji!
Hitro spahije tad prikupi
paa uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi
odmaranja prekide i do zemalja tih stie
vojska boj otpoe i na tvravu napade
u istom trenu kad se tug
3
i bajrak ukazae
boj (neprijatelji) napustie, da bjee, samo im to preostade
Ljudi u tvravi vrata otvorie, pobjegoe
na top, umjesto fitilja, poklopac stavie
Onog trena kad doe, vojnici navalie
erkezi pobjegoe poputninu i adore razbacae
2 Hadd, Tevrih-i l-i Osman (1299-1523), Hazrlayan: Necdet ztrk, stanbul,
1991.
3 Tug se nosio na dugakom koplju i spada u vladarske i vojne insignije.
Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi... 189
prema onom koji je ranije glave sjekao Paa se ljubazno ponaao
Pusti da ga ivog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako
On gledae kako su sputanjem nanie zauzeti
neprijatelji to odmah napadaju spremni
Neki vojnici iznenada dolaze
situaciju posmatraju i obavijesti pronose
vojska karamanska pobjee, to rjeenje bijae
i njihov zapovjednik pobjee, te ukoren postade
zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija
obojica tad pobjegoe sa vojnicima svojima
Kad je Paa uzjahao, neki zapovjednici
tad u vodu su pali ratnici brojni, te se utopili
Paa sa jo dvije stotine janjiara
Zaudno u boj kree i otro napada
Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi
Tijela im na zemlju obori, naprijed se usamljen pojavi ...
(Hadidi, 4660-4674)
4
U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-pae, kad je u zanosu
borbe otiao malo dalje ispred vojske, koja ga nije stigla dovoljno pra titi u
juriu. Tad je Ahmed-paa pao u zarobljenitvo. U ovom djelu Ahmed-paa
Hercegovi se opisuje kao iskusni dip lomata u razgovoru sa egipatskim vla-
darom. Opis izgleda pomalo nes t va ran, budui da se radi o tipinoj osman-
skoj hronici o sultanskim osvajanjima, a u ko joj se pjesnik usuuje toliko
puno panje posvetiti jednom junaku, i to u tekoj situaciji. Prema hronia-
4 Hemn emr eyledi Hnkr- azam / Ki Hersekzdeye saldlar adem
Demi taclile var eyle yr / Koma kim dmen ala ol hisr
Aletacl cem idb siph / Srp P hemn-dem tutd rh
Menzil kesdi irdi ol diyra / eri ceng idb midi hisra
Hemn-dem kim grndi tu u sancak / Kodlar cengi kamak kald ancak
Hisrun halk kapu ad kd / Fitil yerine topa mh kakd
Olar geldgi dem hamle itdi leger / Kaar erkes dkerdi raht der
Paa ba kesene itdi siyset / Ki kon diri tutub idem hakret
Bular kim konmaa megl olurlar / Adu hzr heman hamle klurlar
erinn baz gelmekdeydi n-gh / Grb ol hli kim oldlar gh
Karaman legeri kad selmet / Begi bile kaub old melmet
Trabuzan Begi Engri Begile / kisi bile kad legerile
Svr olnca paa baz begler / Suya dkldi v gark old ok er
ki yz Yenieriyle paa / Aceb ceng itdi drdi savaa
Nice merdn bulardan v olardan / Tenin topraga salub kd serden...
(Hadidi, 4660-4674).
Adnan Kadri 190
ru Hadidiju, egipatski vladar koji je pobijedio os man sku vojsku iz tri bego-
vata u blizini Adane kae kako i on zna za po ri jek lo i porodicu Ahmeda,
sina Hercegova. Egipatski vladar pita Ahmed-pa u za Hercega (Stjepana
Kosau), a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio vla dar zemlje bezvjer-
nika, i da je, potom, on sam, Ahmed Hercegovi, bio za rob ljen sa jo broj-
nim pred stav nicima bosanske vlastele, zatim kako mu je na Dvoru ukazana
velika panja, osobito kad mu je sultan Ba ja zid II ukazao brojne poasti, pa
ga kasnije ak i prihvatio za svoga zeta. Naveo je kako je osmanski vladar pra-
vedan i dareljiv, a sama njegova sudbina, od roba do vezira, bila je neka vrsta
jamstva egi pat skom vladaru da i osmanski sultan dri do vitetva, pravde,
asti i potenja. Kad je egipatski vladar sasluao Ahmed-pau Her ce govia,
odluuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pau Her ce go vi a) is ko ris-
ti kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom, kako se bes-
pot reb no ne bi prolijevala krv i kako bi zadrao to vie osvojenog teritorija
i ratnog plijena. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-pae Hercegovia:
Navalie na pau i ranie ga oni, dumani
Konju njegovu neki erkez zadnje noge polomi
Konj mu se skri i paa zarobljen bi
Mnogo se borio al na kraju svladan bi
Uhvatili su Hercegovia i onda priveli
Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili
I vidje beg taj kako se na nj erkez sjati
Dva prsta lijeve ruke njegove, paine, pade k zemlji
Odmah naredi, vidar se za rane priblii
Ranu njegovu smiri i potom previ
Poraeni, raspreni i poraeni vojnici
Opet su se na utvrdu tad ustremili
I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli
Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali
Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obeanja vjerni
Stanovnicima utvrde velik su zulum nainili
Svu opskrbu naroda oni opljakae
Stiui do mjesta tvrave, oni je tako sruie
Preko tvrave Uzbeci preoe i odoe
Hercegovia ak u Misir otpremie
Stigoe i visoanstvu se sultanskome pribliie
Njemu u slubu Hercegovia predadoe
A on potovanje pokaza, stade pred njega
Tako sultan Hercegovia gleda i pita:
Daj reci mi ti, Herceg - ko je ovjek taj
Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj!
On odgovori On (Herceg) bijae vladar u Zemlji bezvjernikoj
to htjede natetiti zajednici Muhamedovoj
Sabljom Mehmed-han nau zemlju osvoji
Nas robljem uini, uze nas i ode, taj kraj napusti
A on upita Pa, kako to da si ti uzeo hanovu ki
Moda ba zato to eli tome hanu sluga vjerni biti ti?
On odgovori Ja njemu ve podosta bijah u slubi
Panju meni tad ukaza, svoju ker dade mi
Ree (vladar Egipta) Sa vladarem iz Rumelije dobro ophoenje
Bolje je, kad meusobne netrpeljivosti nestane
Ree Rumelijski sultan ne eli se inatiti
elja njegova je i sa vama prijateljem postati
Ree vladar egipatski Njemu vas mi i kanimo poslati
Idite i sa njim pomirite me vi!
ta jo treba, on je musliman, a muslimani i mi
Zato bismo muslimansku krv prolijevali?
Odmah vladar egipatski naredi, ata i kaftane
Za put oni darivae, a i oruje i poputnine
Pomogao je da se tu ubiljee zapovjednici svi
Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici.
Sa paom pokrenue se begovi i odoe
Odmorita prekidoe i opet do Rumelije stigoe
Kao znak za okonanje rata paa iznese darove
Darovi uspjeno pomogoe da se oni izmire.
(Hadidi, 4675-4699)
5
5 b paay da mecruh iderler / Atn erkesn biri sinirler
Ykld at v paa tutuld / ok oynad veli sonra utuld
Tutarlar Hersekolun varurlar / Msr Beglerbegisine virrler
Grr ol beg kim ana erkes mi / Sol elinn iki barma dmi
Hemn emr eyledi cerrah irdi / Cirhatn tmr itdi sard
Krld v tald snd leger / Hisrun stine yine derler
Alurlar ahdile hir hisar / Hisar ehli virrler ihtiyar
Velkin ahde itmeyp vefay / Hisar ehline iderler cefy
Kamunn rzkn yama iderler / Hisar yire varnca ykarlar
Hisar stinden zbek gdi gitdi / Bile alup Hersek-oln Msra iletdi
Adnan Kadri 192
Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paa bio ranjen,
ak i kako je os tao bez dva prsta lijeve ruke. Takoer se, na pomalo udan
nain, prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-pae u izmirenju dvaju
muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta.
Hadidi u poglavlju Azm-i Sefer-Kerden- Be-Niyyet-i Gaz Sultn
Byezid Hn be-Vilyet-i Mora Be-Kasd- Eynebaht Zi-Kl-i Firengistn
(Odlu ka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom
Mora i namjerom da se krene ka Ejne bahtu i utvrdama u Evropi) opisuje ue-
e Ahmed-pae Her ce go via sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu
Mora, stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi, 5059-5090) a u formi hronike, od
kojih emo izdvojiti samo neke:
Varup iridi sultn hazretine / letd Hersek-ogln hizmetine
Idp tazm karusna turd / sultn Hersek-oln grdi sord
Ki Hersek ne kiidr di bana sen / Bileyin aslun u nesln senn ben
Didi kim Kristn hyidi / Muhammed mett bed-hvhyidi
Klcile iklmmz feth itdi / Esr eyledi bizi ald gitdi
Didi y sen nice aldun kzn anun / Ki sen kul olasn senn o hnun
Didi ben ey kullug itdm ana / dp himmet kzn virdi bana
Didi Rm pdihyile uzluk / Yegidi aradan gitse yavuzluk
Didi sultn- Rm itmez inad / Siznle dost olmakdur murad
Didi irsal idelm ana sizi / Varup anunla slh eyle bizi
Ne lzm ol Msilmn, biz Msilmn / Msilmndan nin dkevz kan
Hemn emr itdi sultn at hilat / Sefer n virdiler esbb let
Cem-i beglern kaydn kayurd / Mretteb hilat altun buyurd
Gp pyile begler ki gitdi / Menzil kesdi yine Rma yetdi
dp p hals in mdr / Bardurma idindi mdr.
(Hadidi, 4675-4699)
O ratovanju Ahmed-pae Hercegovia,
iz Hadidijeve Hronike
(Sl. Ktp. Esad Ef. 2081, str. 311-312)
Proe zima, stie vrijeme jasmina
opet panjaci poee bujati, sve se probudi
ukraeni u to doba postadoe bae i panjaci
uz travnjak i dijelovi panjaka
vrijeme prostrije duek od zelena atlasa
kako bi tu stigla vojska Bajazida hana
silne vode za napajanje brava od vojske,
neprestano jure i dolaze, naputaju krajeve
zvijezde svake noi svijetle kandilje
pridravajui, osvjetljavaju mjesto za odmaranje
Padiah naredi da se vojske skupe
one se tad pripremie, lae se popunie
odmah pisari pero u ruku uzee
pisma u razne krajeve odnesoe
Njegovoj se naredbi pokoravajui begovi stigoe
svi se vojnici zajedno u gomilama skupie
Adnan Kadri 194
on sam sa kopna, a sa mora lae
unutranjost njihova orujem i ljudima ispunjena je
Padiah odmorita prekide, do More stie
lae jedra podigoe, pojurie i odoe
onima na lai Ahmed-paa rukom znak (za pokret) davae
To znai da Hercegovi serdar, zapovjednik glavni bijae
Vojnike sa mora padiah poslao je
itavu Evropu (o tome) obavijestio je ...
(Hadidi, 5059-5070)
6

Slijedi vrlo detaljan opis bitke, odnosno osvajanja More (Moreje)
7
i
zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)
8
i povratka u Istanbul 905. h. g.
(1499. / 1500.).
U poglavlju pod naslovom Bz-verden-i Sultn Byezid Hn,
Ah med Paa bn-i Hersek-r Be-vezret-i Dvn (Sultan Bajezid-hanovo
postavljenje Ahmed-pae, sina Hercegova, meu vezire Porte) Hadidi opisuje
i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-pae Hercegovia na mjesto veli-
kog vezira. Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik
Ahmed-pae Hercegovia, sljedeim stihovima:
6 Gidp k geldi hengm-i semenler / Yine nev nem buld emenler
Mzeyyen old dehrn bg u rg / er-ghun emenle ak a
Yeil atlas dek dedi devrn / Huzur itmege cey-i Byezd Hn
Sular suvarmaa ceyn tavarn / Uup uup gelr koyup diyarn
Kevkib her gice nrn kandil / Tutup ren olur kondu menzil
eh emr itdi ki cem ola eriler / Mheyya old tonand gemiler
Hemn kttb eline ald hme / Perakende itdiler etrafa nme
dp emre itat geldi begler / Derilp cem olurlar cmle leger
Karadan gend derydan gemiler / i pr yarag ti ehl demiler
Menzil kesdi gh Moraya yetdi / Gemiler yelken ad, ud gitdi
Gemi ehline Ahmed P slr / Ki yan Herkes-oglyidi serdr
eri kira sald derydan ehin-h / Firengistn cemi old gh.
(Hadidi, 5059-5070)
7 Poluotok na samom jugu Grke.
8 Poluotok na jugu Grke, sjeverno od Moreje. Izmeu Moreje i Lepanta nalazi se vrlo
uzak zaliv.
Opis postavljenja Ahmed-pae Hercegovia
za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici
(Sl. Ktp. Esad Ef. 2081, str. 319-320)
Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-pae,
Sina Hercegova, meu vezire Porte
Padiah je jednog vezira imao
u dravnim poslovima on je padiahov savjetnik bio
olienje dareljivosti, pravednosti i sklada
oitovanje ponosa vezirskoga trona
uz opis ovaj, eto, pametni bijahu i rije i djela njegova
njega su prihvatila tri padiaha slavna
veziri i begovi njegovi vidjee da onaj to se ne pokorava
na ovom svijetu nemira vatru podgrijava
A on, traei da ga se od slube vezira oslobodi
on, tako, od vladara ostalih vladara dozvolu traei
puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao
Silnu ljubav prema vezirskoj slubi u srce nije stavio!
Za ovu priliku, svijet treba da vidi to posrijedi je:
Adnan Kadri 196
padiah se prisjeti tog vezira to svoj posao odlino poznaje
Piui uz sve poasti, uz potovanje i snagu
padiah pozva tada Ahmed-pau
on, naredbi padiahovoj pokoravajui se
na carskome dvoru opet vezir postade...
(Hadidi, 5175-5183)
9

U navedenom odlomku pridaje se panja Ahmed-pai Hercegoviu
kao dr av niku koji je uivao veliki ugled kod trojice sultana, a nije bio op te-
re en vlau (Silnu ljubav prema vezirskoj slubi u srce nije stavio/Dile al ma d
sevd-i vezret).
Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-pai Hercegoviu
uo a vaju se neke ope osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevi-
rimi. Od re to ri kih stil skih figura opisa posebna panja se poklanja prag ma-
to grafiji - hipotipozi opisa radnje ili do ga aja. To je dominantna figura opisa
u historijskim mesnevijama. Katkad se sretne pokoja etopeja, kao to je sluaj
sa opisom obiaja sla nja poklona vladarima sa kojima se eli sklopiti pri-
mirje, ili ako se neprijatelj eli odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. Opi si
atmosfere, pejsaa i slinih pojava unutar razliito stilski mo di fi ciranih di ja-
ti poza naj ee se sreu na poetku poglavlja, prilikom pokuaja da se napra-
vi efek t niji uvod u opis samog dogaaja - koji je temeljni zadatak opisa u
svakoj hronici. to se, pak, tie pa topeje, hipotipoze opisa psiholokih stanja,
ona je skoro po pravilu vrlo kratka i ste reo tipna: neprijatelj se skoro uvijek
preplai i pobjegne, ili se os man ska vojska hrabro bori do poraza. Naprosto
se ne pridaje prevelika panja emo tivnom do iv lja vanju (ili pre iv ljavanju)
odreenih dogaaja. To je opa oso bi tost historijske epike na osmanskom
je zi ku unutar poetiziranih narativnih hro ni ka.
9 BZ-VERDEN- SULTN BYEZD HN
AHMED P BN-1 HERSEK-R BE-VEZRET- DVN
Varidi bir vezri pdihun / Mri memleket emrinde hun
Sah v adl heng mazharidi / Vezret tahtnun ol mefharidi
u resmileydi kavli, li makl / ulu pdiha old makbl
Vezr begleri grmi ki serke / Serser bu cihn b-i te
Vezretden fergat isteyp ol / ehin-hdan iczet isteyp ol
Nice mddet varup itdi fergat / Dile almad sevd-i vezret
Bu resme gricek hl cihn / eh and ol vezr-i kr-dn
Yazup ikrmile tazm izzet / Pes Ahmed Py ah itdi davet
taat idp emr-i pdiha / Vezr old yine dergh- ha.
(Hadidi, 5175-5183)
No, poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuujemo
istinitost od re ene predaje iz povijesti. Za primjer uzimamo Hadidijevu hro-
niku, s jedne strane, i opis nekih dogaaja iz ivota Ahmed-pae Hercegovia
koji nalazimo kod Evlije e le bija. Kod Hadidija, kod koga se sree ak i
epskih motiva u opisu junatva Ahmed-pae Her ce go via, ipak ima vie povi-
jesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija elebi. Razlog
tome je injenica da je Hadidi ivio u vrijeme Ahmed-pae Hercegovia, dok
je Evlija elebi ivio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-paine. Druga
injenica jeste ta to se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike
i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-pae Hercegovia, dok
se Evlija elebi oslanja na predaje o Ahmed-pai Hercegoviu. Tako Evlija
elebi iznosi neke neobine podatke koji ekspresionistiki odslikavaju, s
jedne strane, njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu, a za koje
je teko nai povijene dokumente koji bi potvrdili odreene tvrdnje. Naime,
on pie kako je sultan Mehmed Fatih okruio utvrdu Blagaj, sredite her-
ce go va kog kralja bosanskih zemalja, kako je kraljev sin konopom siao
vani, doao ispred Fatiha i primio islam. U isto vrijeme dao je informacije o
tome kako treba osvojiti tvr a vu. Boijom odredbom osvojena je tvrava i
mnotvo ratnog plijena, dok je sinu her cego vakog kralja Ahmed-begu
dat sandak. Zasada jo nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije
elebija. Ahmed-beg je, kako dalje navodi, osvojio drugih 76 utvrda koje su
ostale iza njegovog oca i prikljuio ih zemljama muslimana. Zbog velikih
zasluga dobija zvanje vezira.
Ahmed-paa Hercegovi bio je vezir kod trojice sultana: sultana
Fatiha, sul ta na Bajazida II i sultana Selima, koji na kraju preuzima brigu o
Ah med-painoj porodici budui da je njegova sestra bila udata za Ahmed-
pau, a on sam je bio daida djeci Ahmed-pae Hercegovia.
Adnan Kadri 198
Mezar Hercegovia Ahmed-pae, sina Hercega Stjepana Kosae
(Sa ostacima turbeta)
Ahmed-paa je ukopan u turbe 923./jula 1517. godine.
10
Ahmed-paa
Hercegovi je imao kerku Humu
11
i sinove: Ali-bega, poznatog pjesnika iz
vremena sultana Selima I. i Sulejmana Velianstvenog, Mustafa-bega, mla-
eg brata Ali-bega, zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega.
2. Ahmed-paa Hercegovi kao pjesnik
U dosadanjoj literaturi Ahmed-paa Hercegovi se spominje samo
kao veliki vezir i dravnik porijeklom iz Bosne. Mi u ovom radu elimo
skrenuti panju i na to da je Ahmed-paa Hercegovi bio ne samo veliki
10 Turbe se nalazi uz Ahmed-painu damiju. Mezar Ahmed-pae je prilino izdignut,
a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe. Donji dio turbeta
sagraen je od rezanog kamena, a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim
mermerom, a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. Radi se o
nekoj vrsti poluotvorenog turbeta, na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u
prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno slinim materijalima kao to je natkri-
vena i damija Ahmed-pae Hercegovia, uz koju se nalazi turbe.
11 Huma, kerka Ahmed-pae Hercegovia, fermanom iz 958./1551. godine trai da se
ne uzurpira njena zem lja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga
oca.
vezir i dravnik ve da je takoer bio i jedan od prvih bonjakih divanskih
pjesnika. U istraivanju spomenute teme doli smo do jednog odlomka iz
kaside Ahmed-pae Hercegovia (Hersek-zade), kaside u kojoj se Ahmed-
paa ovako obraa sultanu Selimu Javuzu:

12

Hak mun olsun murdu maha il-i liv
Kullaru ugruda terk itmegle fahr eyler hayt
Sadr- vakt abd- mahudur fed-y cn iden
HERSEK-OGLU dmene sunsa nola rb-i memt
*
Nek Bog Istiniti pomaga bude, tvoja elja za istotom, podizanje bajraka je
Tvoji podanici, dok ivot ovaj naputaju, u ast tebi, ponosito odlaze
Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga, Hercegovi - koji ivot rtvom ini
Ako dumanu pie smrti on prui, ta e tada biti!?
Ovaj odlomak je dio vee kaside Ahmed-paine, upuene sultanu
Selimu I. Ahmed-paa je napisao kasidu u metriko-stilskom obrascu remel-i
medzuvv mahzuf (15), sa paradigmatskim oblikom Filtn Filtn
Filtn Filn (- * - - - * - - - * - - - * - ) od 15 slogova. Jezik mu nije teak,
a stil je uo bi a jen za kaside s kraja 15. i poetka 16. stoljea.
U radu navedeni stihovi o Ahmed-pai Hercegoviu tek su dio sti-
hova o ovom zna me nitom Bonjaku, sinu Hercega Stjepana Vukia Kosae.
No, i oni kao takvi mo gu posluiti kao poetna osnova za prouavanje kako
historijskog lika Ahmed-pae Her ce go via kroz poeziju na osmanskom tur-
skom u 15. i poetkom 16. sto lje a, nego i kao mo gu i naputak pri traganju
za poezijom koja bi de talj nije mogla prikazati i Ahmed-pau Hercegovia
kao jednog od prvih bonjakih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici
15. i poetkom 16. stoljea.
12 Usp.: Hadkat-l-Vzer 16; Lugt- Trhe ve Cogrfy, C. 1, say. 102; At Trhi,
C. 1, say. 110; Kmsul-Alm. Detaljnije u: nehan-zade Mehmet Nil Tuman,
Tuhfe-i Nil, Divan airlerinin Muhtasar Biyograleri (hazr. Kurnaz, Cemal Tatc,
Mustafa), Cilt. I, Bizim Bro Yaynlar, Ankara 2001.
Adnan Kadri 200
3. Ahmed-paa Hercegovi kao dobrotvor (vakif)
U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mes di dom i pra-
teim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu,
krajem 15. i poetkom 16. stoljea, Ahmed-paa Hercegovi gradi damije i
razliite objekte po Carstvu.
13
Evlija elebi pie o kasabi Hersek u Anadoliji,
u blizini Carigrada. Pie da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto, ali da se nala-
zilo na putu kojim su hadije prolazile na had. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi
14
,
a Ahmed-paa mu daje ime Hersek. Kasaba je, dakle, dobila ime po osnivau
Ahmed-pai Hercegoviu.
a) Damija i ostali objekti Ahmed-pae Hercegovia u selu Hersek
Stanovnitvo Herseka je sa dobijanjem sta tu sa kasabe osloboeno
poreza, a u naselju je izgraena damija sa munarom, prostranom avlijom,
etiri kruna kubeta, tri velika kubeta na stupovima, mihrabom i minberom
u starom stilu. Dimenzije glavnog dijela damije (osnove) skoro su u formi
pravilnog kvadrata 16.25x16.20 m
Damija Ahmed-pae Hercegovia, sina Hercega Stjepana Kosae
(Selo Hersek, Yalova)
13 Poto ovaj rad nije zamiljen da bude pregledni rad o vakuma i o ivotu Ahmed-pae
Herecegovia, nismo ulazili u detalje i iznoenje u literaturi ve poznatih podataka o
vakufnami Ahmed-pae Hercegovia i njegovim vakuma.
14 Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali razliita imena kroz povijest.
Damija je pravljena u ranijem stilu, prije stila Mimara Sinana. Prednji
dio, prije samog ulaza, nose etiri velika stupa. Zbog veih oteenja zbog
zemljotresa, do iv lja va la je dosta popravki. Prema nekim izvorima, Ahmed-
paa je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike, ali danas nema traga
ni od hana ni od imareta, dok je turbe Ahmed-pae Her cegovia jo uvijek
razrueno. Za odravanje vakufa koriteni su prihodi od 75 du a na. Zgrade
koje je podigao Ahmed-paa bile su prekrivene olovom. Za nim lji vo je da
Ev li ja elebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. Tolika da je i
slavuja hvatala groz nica od malarije. Lica ljudi su bila uta. Ahmed-paa
Hercegovi je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao
od sljedeih objekata: damije, hana, esme i hamama. Na osnovu vakufna-
me Ahmed-pae Her ce go vi a, vidi se da su damija i ha mam Ahmed-pae
Hercegovia dati da se podignu 1508. godine, a ve 1511. godine sre e ni
su svi administrativni poslovi oko funk cio ni ra nja vakufa. Ve 1509. godine
da mi ja je doivjela neka oteenja u zemljotresu. Na ulazu u damiju stoji
natpis u formi hro no grama (tariha) o obnovi, natpis za koji se ne zna kad je
tano napisan:
Maber-i Dilde Hersekzade Ahmet paann bina eyledii camii
erifin bin yz yetmi dokuz senesi zilhiccenin on nc gn hareket-i
arzdan mheddim olup mtevellisi olan Kemanke smail Aa ihya eyledi.
Sene 1187.
Damija koju je u Dil Skeli dao podii Hercegovi Ahmed-paa unite-
na je u zemljotresu 13. zu-l-hideta 1187. / 25. maja 1766. godine, a opet ju je
oivio mutevelija vakufa Kemanke Ismail-aga. Godina 1187.
Nalazi se jo jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj damije,
Her ce go vi, a koji glasi:
Dd u efgn ki bu erh-i felek mindan
Atmada lemi dilbeste-i m-yi fen.
Vaz- trihime de ddi hayf trh
Rhuna old by- sr zhi bd-i du.
Sene 1155
Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog toka sudbine
Kad se pojavi, raupa ovaj svijet kao vlas kose
I datum doe da i ja stavih datum hronograma svoga
Krasna li povoda da se proui dova za duu onog ija su djela miomirisa
puna!
(1155. / 1742. godina)
Adnan Kadri 202
Unutranjost damije
Ahmed-pae Hercegovia u selu Hersek
Kraj damije se nalazi turbe Ahmed-pae Hercegovia, graditelja da-
mije. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole, sa odvojenim dijelovima
za zagrijavanje i hlaenje vode. Izvori tople vode postojali su od najstarijih
vremena. Damija je takoer bila sa kubetima.
U vakufnami Ahmed-pae Hercegovia stoji da se za vakuf veu selo
Rus, koje pripada Keanu, na njegovoj granici Arnaut iftluk, Kajadik,
Kirimlu, Sekillu, Japldak, Sgrlar, Balilu i druga sela. Zemlja za vakuf je kuplje-
na od sandakbega irmena Husrev-bega, sina Ali-bega. Jedno od tih mjesta
(Sekillu) bilo je ve u mulku Ahmed-paine ene i kerke sultana Bajazida II,
Hindi-hatun. Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paa je iskoristio prihod
od sela u Disri Ergenu. Prema obraenoj vakufnami, rashodi za damiju u
Dilu su sljedei: imam (i hatib) dnevno 6 aki, mujezin (i muarrif
15
) dnevno
4 ake, dva hafiza po dvije ake (da svakog dana jedanput proue suru Enam
i predaju za duu umrlog), po 2 ake za 6 osoba koji e svakog dana prouiti
po duz i predati za duu vakifa, po 2 ake dnevno za hasuru, irak i ulje za
kandilo. O sklonosti Ahmed-pae Hercegovia prema tesavvufu posredno
govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predvia i plau za ejha i
15 Osoba zaduena da u damiji ui tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji
je podigao dotinu damiju.
one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku), kako slijedi: za ejha
4 ake, za nakiba
16
dnevno 3 ake, za kilerdara
17
(nije precizirano), za onog
koji penicu drobi i pere sue po 1,5 aka, posebno plaanje za one koji peku
ovce, svaki dan se sprema po 1 kila penice, svakog dana se pee hljeb od 1,5
kilograma penice, svaki hljeb treba biti teak po 100 drama
18
, po 7,5 aki za
zijafet uglednicima i uenjacima, za putnike po 1 vakijja
19
meda, po 2 ake
dnevno za slani grah, luk i so, po 6 aki dnevno za ogrjev, za ubiraa poreza
sa prihoda vakufa
20
u Rumeliji dnevno 3 ake a u Anadoliji 4 ake, za pisara
(nije precizirano), za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 aki, za nad-
glednika (nazira) 10 aki.
21

b) Damija Ahmed-pae Hercegovia u Keanu (Edirne)
Ahmed-paa je sagradio damiju i juno od Edirne, u oblasti Kean,
kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kean.
Damija Ahmed-pae Hercegovia u Keanu (Edirne) raena je od
rezanog kamena. Ima munaru sa jednim erefetom, a u avliji se nalazi adr-
van. Dodatak ispred ulaza u damiju je iz 19. stoljea. Prema vakufnami
16 Pomonik ejha u imaretu.
17 ef kuhinje i magacina za hranu.
18 3.207 grama.
19 Okka, oko 400 drama.
20 Dabija.
21 Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940. godine vakufnamu Ahmed-pae
Hercegovia. Njegov rad koriste razni autori poslije njega, a danas su podaci iz
vakufname dostupni i na internetu.
Adnan Kadri 204
Ahmed-pae Hercegovia, rashodi za damiju u selu Rus (Kean) su sljedei:
imam (i hatib) dnevno 4 ake, mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1
aku, za proelje od 4 hafiza po 2 ake dnevno, po 1 aku dnevno za hasuru
i ulje za osvjetljenje. Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. koji detaljno i
precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-pae Hercegovia.
elebi spominje Medresu Ahmed-pae Hercegovia, a ni sada se
ne zna gdje je ona bila. Slina je situacija i sa mektebom Ahmed-pae
Hercegovia. Neki autori spominju da je u Koprubaiju kod Kutahije
postojao karavan-saraj Ahmed-pain, a u Urli kod Izmira hamam koji je dao
sagraditi Ahmed-paa. Naalost, danas nema ostataka od takvih graevina,
pa ak se ne zna ni mjesto gdje su, moda, te graevine postojale. Turbe je jo
uvijek razrueno. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-pae Hercegovia
je takva, bez obzira na to to je Ahmed-paa Hercegovi jedan od velikih
vezira koji je nadugako opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom
u periodu u kojem je ivio.
Kljune rijei: Ahmed-paa Hercegovi, veliki vezir, pjesnik, 15. stolje-
e, Herceg Stjepan Kosaa, poetske hronike.
Summary
The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegovi
In poeticized chronicle on Ottoman language
(Contribution to the historiography of the literature)
This work gives us the translation of the part of Hadidis poetized
Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th cen-
tury, which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmed-
pasha Hercegovi. Chronicler Hadid, in verses and in detail described even
the wounding of Hercegovi, his captivity and his liberation, and then his
successful career. Apart being an army commander and high government
official, Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). His waqfname
which is kept in America give us many details about the organization of
his waqfs in the village Hersek and in Kean. The shrine of the great vezir
Ahmed-pasha Hercegovi is, unfortunately still in ruins. In this work
we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha, son
of Herceg Stjepan Kosaa, was a poet. Some of the verses from his poem
(kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given.
Mustafa Jahi
MEDMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE
IZ SARAJEVA
Meu veim brojem znaajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog
arhiva Sarajevo nalazi se medmua (zbirka) koja nam se ini posebno vanom,
te je ovom prilikom elimo predstaviti. Rukopis predstavlja zbirku vie
razliitih vrsta pjesama, pojedinanih stihova, kraih zabiljeki te nekoliko
kraih rasprava, uglavnom, iz astrologije na turskom jeziku. Ova nam se
medmua ini posebno vanom zato to se u njoj, izmeu ostalog, nalazi
poezija nekih bosanskih autora o kojima malo, ili nita ne znamo.
1
O medmuama openito, njihovom znaaju za prouavanje bosansko-
hercegovake kulturne batine, formalnim osobinama, raznovrsnosti sadraja
i drugim njihovim osobenostima, u naoj literaturi pisano je dosta, tako da o
fenomenu medmue u tom smislu ovdje neemo posebno govoriti. Rei emo
samo da medmua koju ovom prilikom elimo predstaviti, u formalnom
pogledu, spada u tzv. medmue sene (donke), odnosno rukopise u obliku
notesa, s hrbatom na kraoj strani.
2
Medmua je registrirana pod brojem R
1 O medmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva, uope, i nekoliko
posebno znaajnih medmua pisao je Raid Hajdarovi. Vidi: "Rukopisne medmue",
Glasnik arhiv i Drutva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Godina X-XI, Knjiga
X-XI, Sarajevo, 1970-71, str. 311 - 320; "Medmua Mulla Mustafe Firakija", Prilozi
za orijentalnu lologiju (POF), br. XXII-XXIII/1972-73, Sarajevo, 1976, str. 301 -
314; "Dvije medmue iz prve polovine XIX stoljea", Prilozi za orijentalnu lologiju
(POF), br. XXVI/1976, Sarajevo, 1978., str. 183-198; "Medmua Sarajlije Ahmeda
Bosanca", Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. 28-29/1978-9, Sarajevo, 1980., str.
187- 213. O nekim medmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa, kao i feno-
menu medmue, uope, pisali su: Salih Trako, "Medmua pjesnika akira", Anali Gazi
Husrev-begove biblioteke, Knjiga II - III, Sarajevo, 1974., str. 109 - 123; Salih Trako i
Lejla Gazi, "Dvije mostarske medmue", Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br.
38/1988, Sarajevo, 1989., str. 97 - 124; Hamdi Hasan, "Dosadanja prouavanja tur-
skih medmua i njihovo znaenje za prouavanje nae istorije i istorije turske narodne
knjievnosti kod nas i uope"; Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. 39/1989.,
Sarajevo, 1990., str. 183 - 191; Muhamed dralovi, "Donjovakufska medmua",
Prilozi za orijentalnu lologiju (POF), br. 55/2005, Sarajevo, 2006., str. 147 - 176 i dr.
2 Vidi: Muhamed dralovi, "Donjovakufska medmua", Prilozi za orijentalnu lolo-
giju (POF), br. 55/2005, Sarajevo, 2006., str. 147.
Mustafa Jahi 206
301, broji 101 list, ima dimenzije 220 x 110 mm, razliite dimenzije teksta i
razliit broj redaka na jednoj stranici. Papir je tamnobijel, srednje debljine i
glat. Povez je koni a pismo arapski nas i talq. Otkupljena je za Istorijski
arhiv od Bakia Hasana iz Sarajeva.
Medmua je nastala sredinom devetnaestog stoljea a najveim dijelom
prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrm li b. Memed usm
b. Murd lamdr b. usayn Qalba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba
(Memed Nr Qalba). Prema podacima koji se navode u ovoj medmui,
Bajram Salih Kalaba roen je 1248/1832-34. godine a umro 1303/1885-86
ili 1301/1883-84. godine. Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju, koji je roen 7.
ramana 1274/20. aprila 1858. godine a umro 1332/4. aprila 1914. godine,
u svojoj 58. godini, i Mustafu Hilmiju (Muaf ilm), koji je roen 15.
rab al-ira 1280/28. septembra 1863. godine ili 1276/1859. godine.
Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. godine napisao pjesmu na turskom
jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu ukriji (Memed ukr) i Musta
Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum, kerke Fatime i
Osmana Spahia (Nriya-num bint Fima wa bint Umn Sph), koja
je umrla 1286/1869. godine. Poto se u svim drugim biljekama kao sin
Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri, pretpostavljamo da se imena Mehmed
ukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu.
3
O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u jo dva rukopisa orijentalne
zbirke Istorijskog arhiva. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. 1a nalazi biljeka
u kojoj se navodi da je Memed Nr b. Bayrm li b. Memed usm b.
Murd lamdr b. usayn Qalba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa
1300/1882-83. godine. U drugome rukopisu, R 298, na fol. 1a nalazi
se biljeka iz koje saznajemo da je Memed Nr b. lih Bayrm Qalba
stanovao u Sarajevu u Hadi Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa doao
u mjesecu ramanu 1314/februar 1897. godine. Memed Nr b. Bayrm
Qalba (Kalaba) doao je 1300/1882-83. godine u posjed i rukopisa koji
se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo, br. 865
4
i drugog rukopisa
1311/1893-94. godine, koji se, takoer, nalazio u Orijentalnom institutu,
3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II, Godina II, Sarajevo,
april - juni 1890., str. 143 - 148) nalazi se rad pod naslovom "Hadi Sinanova tekija",
koji je napisao Mehmed-efendija Kalabi. Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu
Nuriji Kalabi, sinu Bajrama Saliha Kalabe.
4 Salih Trako i Lejla Gazi, Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu. Posebna
izdanja XX. Sarajevo, 1997., 492, str. 249.
Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 207
br. 2392. U biljeci o vlasnitvu ovoga rukopisa navodi se jo i da je stanovao
u mahali Hadi Isa u Sarajevu.
5
Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su
vei dio ove medmue. Drugi sin Bajrama Saliha, Mustafa Hilmi, prepisao
je samo jednu pjesmu iz ijeg se prepisa moe zakljuiti da, za razliku od
starijeg mu brata Mehmeda Nurija, nije bio posebno pismen, vjerovatno
ni naroito obrazovan. S obzirom na to da je Mehmed Nuri, kao to emo
vidjeti, prepisivao uglavnom pjesme proete alevijsko-bektaijskim vjerom i
uenjem
6
, moglo bi se pretpostaviti da je, moda, bio pristalica ovoga uenja.
Ovakvu pretpostavku podupire i injenica da se na vie mjesta u ovome
rukopisu potpisuje kao bende-i l-i ab Memed Nr Qalba (
) sluga porodice ogrtaa Mehmed Nuri Kalaba, ime kao da
eli istai da je pristalica uenja ahl- al-bayta, odnosno neke vrste iijskog
uenja.
7
Sadraj medmue
Na fol. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme
(Qade-i ifriyya), koja se nalazi u ovome rukopisu na fol. 69b - 73a.
Na fol. 1b - 7a nalazi se vie pjesama na turskom jeziku, bez naslova. U
svim pjesmama, osim dvije, u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor
navodi se Memed (Muammad) Sad ili samo Memed, odnosno Sad. S
obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna, vjerovatno je
da je autor bosanskog porijekla. Budui da nam je od bosanskih autora s istim
imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid
Hajri (Memed Sad ayr-zde), poznat i kao Homarija (mr-zde),
moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama, pogotovu to
se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke, R 2763, na fol. 28a, nalaze
5 Salih Trako i Lejla Gazi, Katalog rukopisa..., 545, str. 329.
6 Alevizam predstavlja jednu od iiskih sekti, koja, izmeu ostalog, preferira obavljanje
zajednikih molitvi u kuama uz muziku i ples, u odnosu na damije i veoma je blizak
bektaijsko-sujskom uenju.
7 Termin l-i ab, (ar. ), isto to i ahl al-kis (ar. ) "narod (porodica) ogr-
taa" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda, a.s., njegovu kerku Fatimu,
njegovog amidia i zeta Aliju, r.a., i njegova dva unuka Hasana i Husejna. Zbog toga
se esto uz navedenu sintagmu koristi i rije mis "pet". Izvor ovakvoga vjerovanja su
poznata dva hadisa. Jedno od temeljnih iitskih uenja o imametu zasniva se na tome
da potomcima poslanika Muhammeda, a.s., pripada duhovno vostvo u musliman-
skom drutvu. Potomstvo Muhammeda, a.s., prema iijskom uenju, denira se kao
ahl-al-bayt "narod (porodica) kue" a odnosi se na porodicu Muhammeda, a.s.
Mustafa Jahi 208
dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muammad (Memed) Sad a
kao vlasnik istoga rukopisa na fol. 1a navodi Muammad (Memed) Sad
mr-zde ( ).
U prilog ovoj tezi ide i injenica da su dvije pjesme u kojima se
spominju Sarajevo i Bosna posveene najvjerovatnije sarajevskom muftiji
(Sejid Mehmed) akir-efendiji (esriji), koji je ivio (bio muftija 1218/1803
- 1242/1826, um. 1248/1832)
8
kada je ivio i navedeni Mehmed Seid. Da
je Mehmed Seid ivio u vrijeme navedenog muftije moe se zakljuiti i iz
biljeke koju navodi Kadi (XXI, 126) u kojoj Kadi biljei smrt supruge
umrlog Mehmeda Seida Hajria (ayr-zde), Hatida-hanume koja je
umrla 16. redeba 1247/20. decembra 1831. godine i pokopana na groblju
Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrhm Adham) i Abdulaha
Akifa (Abduhu kif ).
9
Zahvaljujui vakufnami kerke Mehmeda Seida
Homarije, Fatime Kanite (Fima Qnita), znamo da je ime oca Mehmeda
Seida bilo Ali-efendija (Al-efend).
10
Meutim, prema biljeci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R
5390, na fol. 104a, Mehmed Seid Hajri umro je 17. muarrama 1226/11.
februara 1811. godine, dok je, prema hronogramu u ovoj medmui,
Mehmedu Seidu 1235/1819. godine roen sin, to znai da je najmanje
godinu dana ranije bio iv, odnosno poslije 1226/1811. godine. U ovome
sluaju mogue je da je pogreno naveden datum smrti Homarije, ili da je
greka u ovome datumu (npr. umjesto 1226. da je 1236. godina, zato to se
brojke 2 i 3 u rukopisima slino piu i zbog toga esto prave greke u njihovoj
identikaciji) ili se, na kraju, radi o sasvim drugoj osobi.
Tako se na fol. 1b ove medmue nalazi pjesma od etiri stiha. Prvi stih
je zbog izlijevanja tinte teko itljiv a posljednji glasi:

Na istoj stranici nalaze se jo dva stiha od kojih posljednji, hronogram
o roenju sina autora 1235/1819. godine, glasi:

Na fol. 2a nalazi se pjesma od etiri stiha i jednog polustiha.
8 Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine, Knjiga I, Sarajevo,
1974., str. 110; Kemura ejh Sejfuddin Fehmi bini Ali, Sarajevske muftije od 926. -
1519. do 1334. - 1916. god. Sarajevo, 1334. - 1916., str. 20-21; M. Mujezinovi, Stari
Alifakovac, Nae starine, VIII, str. 132.
9 Isti podatak nalazi se i na nianu umrle. Vidi: M. Mujezinovi, Islamska epigraka...
str. 109-110.
10 Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke, T 2552, fol.2a.
Poetak:

Zavretak:

Na fol. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se ui (izgovara) poslije
tarw-namaza u mjesecu ramanu.
Na fol. 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova. Ova pjesma upuena
je nekom Muaf-i, a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika
Mehmeda.
Poetak:

Pjesma se zavrava distihom:

Na fol. 3a nalazi se pjesma od trinaest stihova.
Poetak:

Na kraju pjesme je sljedei distih sa imenom pjesnika Mehmeda
Seida:

Na fol. 3b nalazi se pjesma, takoer, od trinaest stihova.
Poetak:

Zavretak:

Na fol. 4a - 4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova. Pjesma je
posveena (sarajevskom?) muftiji akiru (Mehmed-efendiji esriji?, muftiji
u periodu 1218/1803 - 1242/1826).
Poetak (fol. 4a):
[1]
[2]
---------------------------------------
[9]
----------------------------------------
[15]

Mustafa Jahi 210
Zavretak (fol. 4b):

Na fol. 5a - 5b nalazi se pjesma od esnaest stihova. U ovoj pjesmi nalaze
se i neki stihovi iz prethodne pjesme, meu njima i prvi stih. Pjesma je, kako
se vidi u pretposljednjem stihu, posveena (sarajevskom?) muftiji akiru
(Mehmed-efendiji esriji?, muftiji u periodu 1218/1803 - 1242/1826).
Zavretak (fol. 5b):

Na fol. 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova.
Poetak:
(!)
---------------------------------------

Zavretak:

Na fol. 6b nalazi se pjesma, takoer, od jedanaest stihova.
Poetak:

Zavretak:

Na fol. 7a nalazi se pjesma od devet stihova.
Poetak:

Zavretak:

Na fol. 7b - 9a nalaze se stihovi na turskom jeziku, krae dove (molitve),
tilsumi (zapisi) i sl.
Na fol. 9b 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku, bez naslova od
devet stihova i jednog polustiha, koju je, prema posljednjem stihu, napisao
osmanski pjesnik Niyz Mir Memed b. Al al-Mal (ivio 1027/1618
- 1105/1694).
Na fol. 10a 10b nalazi se pjesma (Ey Islmbl halk)
na turskom jeziku, upuena stanovnicima Istanbula, koju je napisao pjesnik
Ways Uways b. Memed lehir (ivio 969/1561 - 1037/1627).
11
Na fol. 10b - 11a nalaze se sitnije biljeke na turskom jeziku, meu
njima i imena nekih poznatih osoba (ejhova) poginulih i pokopanih u
Sarajevu i ajniu.
Na fol. 11b - 12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?) (Du-i
suln) koju je, prema posljednjem stihu, sastavio pjesnik Rud.
Poetak (fol. 11b):
(!)
Zavretak (fol. 12a):

Na fol. 12a - 14b nalazi se nekoliko biljeaka astrolokog sadraja i
kraih dova.
Na fol. 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao (Du-i arf),
koja se ui radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca.

...
Na fol. 15b - 17a nalazi se est duih hronograma na turskom jeziku,
napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana Abdulamda
II 1298/1880. godine, tj. godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje.

Nakon posljednjeg hronograma na fol. 17a nalazi se biljeka u kojoj
Bajram Kalaba (Bayrm Qalba) navodi da mu se sin Muaf rodio u petak
15. rab al-ira 1280/28. septembra 1863. godine. Biljeku je, prema
prijepisu pjesme na fol. 94b, napisao njegov sin Muaf ilm. Biljeka
o roenju sina Mustafe, istom rukom prepisana, nalazi se i na fol. 18a. U
njoj se navodi da je spomenuti Mustafa roen 10. decembra (knn awwal)
1280/1863. godine. Godina roenja u ovoj biljeci naknadno je prepravljena
na 1276/1859. godinu.
Na fol. 17b - 18a nalaze se sitnije biljeke na turskom jeziku, uglavnom
o lijeenju nekih bolesti.
11 Kasim Dobraa, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Gazi Husrev-begova
biblioteka u Sarajevu, Svezak I, Sarajevo, 1963., 147/6; Fehim Nametak, Katalog
arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, Gazi Husrev-begova biblioteka u
Sarajevu, Svezak IV, London-Sarajevo, 1998., 3049 i 3050.
Mustafa Jahi 212
Na fol. 18a nalazi se biljeka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin
Mehmed (Memed) roen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7. ramana
1274/20. aprila 1858. godine. Na istoj stranici na turskom jeziku zabiljeeno
je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914. godine a na bosanskom jeziku
gratnom olovkom 4. april 1914. godina, u 58. godini ivota.
Na fol. 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku
sinovima Mehmedu ukriji (Memed ukr) i Musta Hilmiji (Muaf
ilm) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (li Bayrm Qalba)
povodom smrti njihove majke Nurija-hanume, kerke Fatime i Osmana
Spahia Bjelopoljca (Nriyya-num bint Fima wa bint Umn Sph
Aqwal) 1286/1869. godine. Na margini rukopisa istom gratnom olovkom
latininim pismom napisano prezime Bujubai, vjerovatno roeno prezime
Nurija-hanume ili dananje prezime potomaka Osmana Spahia.
Poetak:

.
...
.


Potpis Bende-i li Qalba je napisano rukom njegovog sina
Memeda Qalbe.
Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova ( ).
Na fol. 20a nalazi se est stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u
stihu (Munt), takoer na turskom jeziku, koju je, prema biljeci na kraju,
napisao Ibrhm Bahrm Bsnaw (Bosanac).
Poetak (fol. 20a):


Na fol. 20b - 21a nalaze se stihovi na turskom jeziku ija je tinta
izblijedjela toliko da se samo neke rijei mogu proitati. Isto je i na fol. 21b
- 22a, samo to su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za
lijeenje nekih bolesti.
Mustafa Jahi 214
Na fol. 22b 24b nalazi se pjesma (Qade-i ifriyya) na
turskom jeziku, koju je, prema posljednjem stihu napisao pjesnik Ri.
Prije poetka pjesme napisan je naslov: .
12

Poetak (fol. 22b):

Zavretak (fol. 24b):

Na fol. 24b - 25a nalaze se stihovi na turskom jeziku.
Na fol. 25b - 26a nalazi se pjesma na turskom jeziku, bez naslova,
prepisana gratnom olovkom.
Poetak (fol. 25b):


Na fol. 26b 27a nalazi se molitva (dova) (at-Tasr al-
am al-mubrak) pomou Boijih imena na arapskom jeziku, sa uputstvom
na turskom jeziku. Navedeni naslov nalazi se na poetku rasprave.
Poetak (fol. 26b):

...
.
...
Raspravu je prepisao Memed b. Bayrm b. Memed b. Murd Ab
Qalba. Biljeka o prijepisu nalazi se na fol. 36b.
Na fol. 27a 29a nalazi se rasprava pod naslovom
(Asm Allh Dawa kabra), na turskom jeziku, od nama nepoznatog
autora, u kojoj se tumai magina mo slova u velikim Boijim imenima (ism
aam) i imenima meleka (anela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se
naziva: (Dawa kabra). Prije poetka rasprave napisano je:

12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802, str. 198
- 199), nakon Dwna asana Qim-efendje, um. 1103/1691-92. godine.
Poetak (fol. 27a):

...
.3
3 3 ...
Raspravu je prepisao Memed b. Bayrm b. Memed b. Murd Ab
Qalba. Biljeka o prijepisu nalazi se na fol. 36b.
Na fol. 29b 36b nalazi se rasprava (Risale-i Feranme) na
turskom jeziku iz astrologije o maginoj moi slova koja se nalaze u dvadeset
Boijih imena. Djelo je, prema al ( II, 1253) 953/1546. godine
a prema drugim izvorima, 919/1513. godine napisao ay Maduddn b.
s Iliys al-Aqir (um. 967/1559-60) iz Aqira, sandak rn
(Turska). Djelo je poznato i pod nazivom (at-Tasr al-
akbar f ilm al-arf).
13
Prepisao Memed b. Bayrm b. Memed b. Murd Ab Qalba
1301/1883-84. godine. Biljeka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave, fol. 36b.
Na fol. 36b - 37a nalazi se nekoliko wafqova, odnosno kvadratia sa
upisanim brojevima i slovima koji imaju arobnu mo lijeenja odreenih
bolesti.
Na fol. 37b 38a nalazi se pjesma (H dost) na turskom jeziku,
proeta alevijsko-bektaijskim uenjem. Autor pjesme je dervi Sersem Al
Bb. Poznat je i pod imenom araba Suln, umro je 977/1569-70.
godine. Turbe ovoga dervia nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan)
u Makedoniji.
14
U blizini turbeta 1538. godine podignuta je i tekija. I prije
poetka pjesme spominje se ime ovoga dervia i grad Kalkandelen (
). Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme. Prije
poetka pjesme nalazi se navedeni naslov.
15
13 Muaf b. Abdullh Ktib alab alfa; Kaf a-unn an asm al kutub
wa al-funn, al-Muallad I-II, Istanbul, 1360/1941 - 1362/1943, II, 1253. Bursal
Memed hir; Omanl mellieri, I-III, Istanbul 1333-1342/1914-1923, I,
18. Gustav Flgel; Die Arabischen, Persischen und Trkischen Handschriften der
Kaiserlich-Kniglichen Hofbibliothek zu Wien, Bd. I-III, Wien, 1865-67, III, 1750.
Charles Rieu; Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum, London
1888, str. 240. Mustafa Jahi; Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih
rukopisa, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Svezak XII. London - Sarajevo
1423/2003, XII, 7433/3.
14 Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji.
15 Sadettin Nzhet, Bekta airleri, Devlet matbaas, Istanbul, 1930., str. 337-38.
Mustafa Jahi 216
Na fol. 38a -38b nalazi se pjesma (Velyi grdm) na turskom
jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom (taawwufom) Hadi
Bektaa Velije (Hac Bekta Veli), osnivaa bektaijskog reda, koju je napisao
Kalender (Qalandar) Abdal (ivio najkasnije u XIX stoljeu). Pjesma je
poznata i pod imenom (Dn gece). Prije poetka pjesme i u posljednjem
stihu nalazi se ime autora pjesme.
16
Na fol. 38b - 39a nalazi se pjesma (Qurbn bayrm) na
turskom jeziku, proeta misticizmom, koju je napisao pjesnik h. Pjesma se
navodi i pod imenom (Drt kapu). Prije poetka pjesme i u posljednjem
stihu nalazi se ime autora pjesme.
17
Na fol. 39a 39b nalazi se pjesma (aln Murtez
Aldir) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom
(taawwufom). Pjesmu je, prema posljednjem stihu, napisao h sml
Ab al-Muaar b. ay aydar b. ay unayd a-afaw, poznat kao h
sml a (1487- 1524). h sml je, inae, osniva safavidske drave
u Iranu, pod ijim je vostvom iizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest
imama) postao zvanini mezheb u dravi. Ime autora pjesme nalazi se i prije
poetka pjesme. Meutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pr
Suln Abdal, narodni turski pjesnik iz esnaestog stoljea.
18
Na fol. 40a 40b nalazi se pjesma (Krklar meydnna
vardm) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom,
koju je napisao h sml a (1487- 1524). Prije poetka pjesme i u
posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.
19
Na fol. 40b 41a nalazi se pjesma (Uyur iken uyardlar)
na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom, koju je
napisao Pr Suln Abdal, narodni turski pjesnik iz esnaestog stoljea. Prije
poetka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.
Na fol. 41a 41b nalazi se pjesma (Gayre nazar
klma gel Ademe bak) na turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim
misticizmom, koju je napisao pjesnik Dertl. Prije poetka pjesme i u
posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.
Na fol. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku, bez naslova, proeta
alevijsko-bektaijskim misticizmom, koju je takoer napisao pjesnik Dertl.
Prije poetka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme.
16 Isto, str. 191-92.
17 Isto, str. 347-48.
18 Cahit ztelli, Pir Sultan Abdal Btn iirleri, zgr Yayinlari, Onuncu Basim,
Agustos 2004., str.104-106; Sadettin Nzhet, Bekta airleri, str. 134-35 i 163-64.
19 Sadettin Nzhet, Bekta airleri, str. 158-59.
Na fol. 42a - 43a nalazi se pjesma (Dastn-i h Bb)
na turskom jeziku proeta alevijsko-bektaijskim uenjem, koju je napisao
turski narodni pjesnik h Bb (ivio u sedamnaestom stoljeu). Navedeni
naslov nalazi se prije poetka pjesme.
20
Na fol. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku (Der-
maqm-i qalandar Lazz), koju je napisao pjesnik Aiq Lazz. Navedeni naslov
i ime autora nalaze se prije poetka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu.
Na fol. 44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim maginim
brojevima i slovima.
Na fol. 45b - 46a nalazi se vie pojedinanih stihova i izreka na turskom
jeziku. Meu njima i ime Bende-i l-i ab Memed Nr Qalba.
Na fol. 46a nalazi se i kraa kasida na turskom jeziku od tri stiha
posveena iru ( ).
Na fol. 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova.
Na fol. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi
vjerovjesnik Muhamed (a.s.).
Na fol. 47b nalaze se krupnim slovima ispisane odreene vrste ljudskih
svojstava. Fol. 48a je neispisana.
Na fol. 48b nalazi se nakibendijska ilahija.
Na fol. 49a - 51a nalazi se na turskom jeziku hronoloki ispisana
historija svijeta prema znaajnim godinama, od poslanika Adema, a.s., do
seobe poslanika Muhammeda, a.s., iz Meke u Medinu.
Na fol. 51b - 52b nalazi se pjesma (Dastn-i h Bb) na
turskom jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom (taawwufom),
koju je napisao turski narodni pjesnik h Bb (ivio u sedamnaestom
stoljeu). Navedeni naslov nalazi se prije poetka pjesme a ime autora i u
predzadnjem stihu.
Na fol. 53a nalazi se pjesma (Nesm der med
bektaler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sujsko uenje bektaijskog
dervikog reda. Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid Imduddn Nasm
(pogubljen 820/1417. godine).
Na fol. 53a - 53b nalazi se pjesma pod naslovom
(Bsnaw mkyed der mad bektaler) na turskom jeziku, u kojoj se
hvali sujsko uenje bektaijskog dervikog reda, koju je napisao pjesnik koji
se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Bsnaw.
21
20 Isto, str. 11-13.
21 Isto, str. 41.
Mustafa Jahi 218
Poetak (fol. 53a):


Na fol. 53b - 54a nalazi se pjesma (Dus-i imm) na turskom
jeziku, proeta alevijsko-bektaijskim misticizmom (taawwufom), koju je
napisao pjesnik Qazak Abdal (um.?). Ime autora nalazi se u pretposljednjem
stihu pjesme.
Na fol. 54a - 54b nalazi se pjesma (Vi) na turskom jeziku,
koju je u formi gazela napisao Niyz Mir Memed b. Al al-Mal (ivio
1027/1618 - 1105/1694).
Na fol. 54b - 58a nalaze se stihovi pjesnika amsja Tibrzja, Wrnja,
awbja, Rija, Bsnawja, Rhja, lida-efendje, Rif ata, Turbja i
awqja.
Na kraju stihova amsja Tibrzja (fol. 54b) potpisan je kao prepisiva
Sary-Bosnali Memed Nr Qalba, bende-i li ab.
Na fol. 56b, meu poezijom navedenih pjesnika, nalaze se dva stiha
sultana Sulejmana Velianstvenog (Qnn), koji je pisao poeziju pod
pseudonimom Muibb:

Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisiva Memed Nr Qalba.
Na fol. 58b nalazi se prigodna dova.
Fol. 59a je bez teksta.
Na fol. 59b - 60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog
pjesnika Kim-pae (vjerovatno Ms Kzim-paa, ivio 1821-1889).
Na fol. 60b nalazi se biljeka krupnim slovima ispisana iz koje se
razumije da je prepisiva prethodnih tekstova Qalba li Bayrm b. Qalba
al- Memed usm i da je isti roen 1248/1832-34. godine.
(!)

. .
Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Muaf ilm) je naknadno
napisao i godinu smrti lia Bayrma Qalbe: 1303/1885-86., da bi neko
precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84.
Na fol. 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuopz-bbe.
Na fol. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva (Terkb-i bend),
koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasinih pjesnika Abdulamd
iy P (um. 1295/1878).
Na fol. 62a - 63a nalazi se pjesma (Aleksinac feti), u kojoj
se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876. godine od strane turske
vojske. Pjesmu je, prema tekstu prije poetka, napisao Aaal Muft-zde.
(!)
( )
Poetak (fol. 62a):

()

Na fol. 63b - 69a nalaze se djela (Terkb-i bend) i
(Ter-i bend), izmijeanih poglavlja tako da spjev poinje osmim poglavljem
djela a zavrava prvim poglavljem spjeva . Na fol. 61b nalazi
se dvanaesto poglavlje spjeva (Terkb-i bend). Oba djela napisao je
na turskom jeziku jedan od posljednjih klasinih turskih pjesnika i pionir
u pribliavanju zapadne kulture turskom drutvu Abdulamd iy-p
(um. 1295/1878) 1859. godine.
Na fol. 69b - 73a nalazi se dua pjesma na turskom jeziku pod
naslovom: (Qade-i ifriyya), od nama nepoznatog autora. U
pjesmi se, izmeu ostalog, govori o borbama bosanske i austrijske vojske.
Poetak (fol. 69b):


Na fol. 73a - 74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za
pomo muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika.
Na fol. 74a - 75a nalazi se dova na turskom jeziku
Na fol. 76a nalazi se ista sujska nakibendijska ilahija koja se nalazi i
na fol. 48b.
Mustafa Jahi 220
Na fol. 77a - 80b nalazi se dua dova (molitva) sujskog sadraja
(Ad-Dawr al-al) koju je na arapskom jeziku napisao a-ay al-Akbar
Muyiddn Ab Abdullh Muammad b. Al b. Muammad a- al-
tim, Ibn al-Arab (ivio 560/1166 - 638/1240). Dova je poznata i pod
nazivom (izb Ibn Arab) i (izb al-inya li
man yurd al-wilya).
22
Na fol. 80b - 82b nalazi se vie hadisa poslanika Muhammeda, a.s.
Na fol. 83a - 84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i
krae dove (molitve).
Na fol. 85a - 85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijsko-
bektaijskog pjesnika Turbja (Al Dede, um. 1868. godine).
Na fol. 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku.
Na fol. 86b nalazi se nabona pjesma (ilahija).
Na fol. 86b - 87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku.
Na fol. 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sujski pjesnik, ejh
halvetijskog reda, Niyz Mir Memed b. Al al-Mal (1027/1618 -
1105/1694).
Stranice 87b i 88a su bez teksta.
Na fol. 88b - 89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih ejhova,
gazija, ehida, uleme, evlija, autora i dobrotvora.

.
Na fol. 90a nalazi se pjesma medhija (madiyya) na turskom jeziku
(Bosna ehlinin haqqina mediye-i destni), u kojoj se
hvale stanovnici Bosne. Pjesmu je, prema uvodnom tekstu, napisao Ibrhm
Ri, jedan od bliskih aga ekimolua Al-pe.
23
Pjesma se sastoji od est
stihova. Autor pjesme spominje da je vie puta posjeivao Bosnu istiui da u
Bosni ima mnogo dobrotvora, uenih ljudi, pisaca i ehida.
Poetak (fol. 90a):
(!)
.
22 Muammad Riy al-Mli; Fihris mat Dr al-kutub a-hiriyya, at-Taawwuf,
I-III, Dimaq, 1398/1978, I, 593 i 769-72; Haso Popara; Katalog arapskih, turskih,
perzijskih i bosanskih rukopisa, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Svezak
XIII, London - Sarajevo, 1425/2004, 7686/7.
23 ekimolu Al-p bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735. - 1748.
godine.


Na fol. 90a - 91b nalazi se pjesma na turskom jeziku
(Sary Bosna ehlinin aqqina destni), u kojoj se hvale stanovnici
Sarajeva, meu kojima se posebno istiu ueni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo
sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori, kao to su Gazi
Skender-paa i Gazi Husrev-beg. Autor pjesme je Memed Ri Muteveli,
sin Memed Behdet-efendje a unuk Muaf-efendje. Roen je u Sarajevu
1238/1823. godine a umro 1269/20. septembra 1853. godine. Mezar mu se
nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove damije. Izmeu ostalog
bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa. Opirnu biograju ovoga
skromnog asketskog dervia nakibendijskog reda, zbog ega je i dobio ime
Ri, donosi Mehmed Handi, zajedno sa ovom pjesmom. Meutim
pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handi mnogo je kraa od
pjesme u ovoj medmui. Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se
nalaze u pjesmi od trideset stihova, koja se nalazi u ovoj medmui, neki u
neto izmijenjenom obliku.
24
Poetak (fol. 90a):


Na fol. 92a - 93a nalaze se biljeke o nainima ostvarivanja elja i
potreba. Na fol. 93b - 94a nalazi se pjesma pjesnika Kima, ista kao i na fol.
59b - 60a.
Ispod pjesme nalazi se biljeka koju je sainio Memed Nr Ab
Qalba b. Bayrm, u kojoj slavi i hvali Mawln Memeda usrawa.
24 H. Mehmed Handi, Sarajevo u turskoj pjesmi, Glasnik Islamske vjerske zajed-
nice, Broj 11 i 12, Sarajevo, studeni - prosinac 1943., God. XI, str. 273 - 276. M.
Mujezinovi, Islamska epigraka... str. 302 - 304.
Mustafa Jahi 222
Na fol. 94b nalazi se pjesma (Ate-i aqa) na turskom jeziku
proeta alevijsko-bektaijskim uenjem, koju je napisao osmanski pjesnik i
mistik Sayyid Imduddn Nasm (pogubljen 820/1417).
Pjesmu je prepisao Ab Qalba Muafa ilm (biljeka na kraju
pjesme).
Listovi 95 - 99 su bez teksta.
Na fol. 100b nalazi se pokuaj kaligrafskog izraavanja Qalbe, vlasnika
ove medmue.
Na fol. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku, proetih
misticizmom.
Na kraju, treba rei da je ova medmua, s obzirom na to da se u njoj
nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora, od posebnog znaaja
za istraivanje bosanskohercegovake kulture batine i kulturne povijesti
u cjelini. Znaaju medmue doprinosi i injenica da se u njoj nalaze jo i
pjesme ije autorstvo nismo utvrdili, ali je sasvim izvjesno da su ih napisali
autori bosanskog porijekla. Posebna karakteristika ove medmue je i u
tome to znaajnom zastupljenou poezije alevijsko-bektaijskog uenja
pokazuje i na postajanje pristalica takvoga uenja u Bosni i Hercegovini u
navedeno vrijeme. Zbog toga ova medmua predstavlja znaajan izvor za
dalja proavanja bosanskohercegovake kulturne batine.
Kljune rijei: Bajram Kalaba, Mehmed Kalaba, medmua, kulturna
batina, Bosna, Sarajevo, alevijsko-bektaijsko uenje
Summary
Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo
Majmua (mam) as a specific type of manuscript exists in Bosnian-
Herzegovinian cultural heritage in Oriental languages. Among such manu-
scripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in
Sarajevo registered under the number R 301. The owners and copyists of
majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from
Sarajevo. Majmua originates from the middle of the ninetinth century.
The manuscripts of this majmua presents a collection of different types
of poems, single verses, notes and some short treatises mainly from astrol-
ogy, written in Turkish language. Since in this majmua we can find poem of
some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little, or
nothing, this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian
cultural heritage. For example in this madjmua we can find poems written
in Turkish language, which is in fact will (testament) to the sons Mehmed
ukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after
death of their mother Nuriyya-hanim, daughter Fatima and Utman Spahi
in year 1286/1869.
An important part of the majmua contains poetry of Ottoman
authors, the followers of alevi-bektai teachings. Among them is one of
Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi. The songs of this
type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba. Having in mind this and
the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i
al-i aba Mehmed Nuri Qalaba slave (the follower) of the people of robe
Mehmed Nuri Kalaba, we predict that he was the follower or sympathizer
of such teachings.
This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised
(Bosna ehlinin haqqina mediye-i destni) in Sarajevo (Sary Bosna
ehlinin aqqina destni) and mentioned the battle between Bosnian and
Austrian solders (Qade-i ifriyya), as well as note in which some well
known personalities are mentioned.
Because of that, this majmua as a source for future research, of it
content, presents one of the crucial documents of Bosnian - Herzegovinian
cultural heritage.
Ahmed Mehmedovi
HADI HAFIZ MUHAMMED BAQI DINO-ZADE
- sarajevski kadija, vakif, kaligraf i bibliol
Mnoge linosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bonjaka ostale
su do danas za iru javnost nepoznate. Tek u novije vrijeme pokazuje se
neto vie interesa za nae zaslune ljude. Zahvaljujui radovima Baagia,
Kreevljakovia, Handia, abanovia, Hasandedia, Traljia i drugih
otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bonjaci: dravnici, vakifi, muftije,
muderrisi, knjievnici, umjetnici, alimi. Unato tome mnogo je zaslunih
Bonjaka i do danas ostalo nepoznato. Spominjani su samo usputno u
radovima gore navedenih i drugih istraivaa, ali su izostale njihove potpu-
nije biografije. Takav je sluaj i sa kadijom, vakifom i kaligrafom hafizom
Muhammedom Bakijem Dinom, o kojem ovdje govorimo. O hafizu Bakiju
do danas nije napisan zaseban tekst.
Ovo je pokuaj da se prezentira biografija hafiza Dine i da se valori-
zira njegov dopinos islamu i drutvu u kojem je ivio i djelovao te da se kae
neto o njegovim precima i potomcima.
Hadi hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj, agin-
skoj sarajevskoj porodici Dino (Dini)
1
, iji su preci, prema porodinoj
tradiciji, doselili iz Banje Luke. U banjaluko-sarajevske porodice spadaju i
umiii, Spahe, Vajzovii, Husedinovii i druge.
Dine su uglavnom bili posjednici, ali su se bavili i trgovinom, sud-
skom strukom, zanatstvom. Baeskija biljei da je 1779. godine u Sarajevu
umro neki Dino, knjigovezac i knjigovezaki ehaja za koga kae da u
knjigovezakom zanatu bijae pravi majstor i da je umro od iznemo-
glosti i starosti.
2
Kao age bili su obavezni uestvovati u odbrani Bosne i
Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze.
Dine su stanovali u mahali mesdida Kebkebir hadi Ahmeda na
Kovaima, a jedna ulica pri dnu te mahale, po njima, i danas nosi naziv
Dinin sokak ili Dinina ulica.
1 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: no i no-zde (Dini).
2 Mula Mustafa evki Baeskija, Ljetopis (Prevod s turskog, uvod i komentar Mehmed
Mujezinovi), Sarajevo, 1987., str. 180.
Ahmed Mehmedovi 226
Najraniji Dino za koga znamo je Ahmed-elebi Dino, koji je kao
svjedok potpisan na vakufnami Salih-age uria od 29. novembra 1736.
godine.
3
Titula elebi svjedoi o tome da je Ahmed-efendija Dino bio uen
i uvaavan ovjek.
Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa
Provincijalata hercegovakih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u
kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Dino, vjerovatno amida hafiza
Bakija. Prijepis je iz 1757. godine.
4
U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (moda je krivo
proitano, a treba Muhammed Baki-efendija), koji je skupa s bratom Husein-
agom, od 1785. godine pa nadalje, bio zakupnik bad-pazara u Sarajevu. Oni
su prihode od te zakupnine dijelili napola sa enom princa, a kasnije sultana
Selima, Tabi-Safom. Za 32 godine braa Dine nisu u Istanbul slali sultaniji
njen dio, pa je 1817. godine stigla carska zapovijed da se to uini. Dine se
presabrae, pa joj poslae 1.600 groa.
5

Zna se i za Abdi-agu Dinu (umro prije 1878.), koji je bio oenjen
Ummi Gulsum-hanumom, kerkom Mustaj-bega Dennetia, jednog od
najuglednijih i najimunijih ljudi iz sarajevske prolosti. Ummi Guslum je
umrla 1878. godine, a ukopana je u mezarju na Kovaima.
6
Od ostalih Dina
ukopanih na istom mjestu Mujezinovi je evidentirao Munla Numana
Dinu (u. 1800.) i Ib
7
rahim-agu Dinu (u. 1805.).
Otac hafiza Muhammeda Bakija Dine, hadi Muhammed-aga Dino,
sin Abdullahov, bogati je sarajevski posjednik i trgovac. Njegov sin ga ime-
nuje haseijom, to znai da je ranije sluio kao pripadnik odabranog odreda
vojske na dvoru, ime je stekao pravo na titulu age.
8
Baeskija se o njemu u
svom Ljetopisu lijepo izraava: Hadi-Muhammed Dino, haseija, popu-
laran ovjek. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. Bijae
pametan. Turski je lijepo govorio. Bio je dareljiv. Druio se s vezirima.
Umro je kao putnik u Beogradu. Na hadd je putovao 1783. godine sa jo
3 Bakir Tanovi, uria vakuf, prilog historiji grada Sarajeva, Sarajevo 2000., str. 65.
4 Hivzija Hasandedi, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa
Provincijalata hercegovakih franjevaca, Mostar, 1961., str. 31, rukopis.
5 Vladislav Skari, Izabrana djela I, Sarajevo, 1985., str. 186.
6 Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine II, Sarajevo, 1977. , str.
150.
7 Mehmed Mujezinovi, Sarajevske hadije II polovine XVIII vijeka, Glasnik VIS-a,
XXVII/1964., br. 7-9, str. 334.
8 Vidi biljeku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke; Abdullah kalji,
Turcizmi, Sarajevo, 1957., str. 331, rukopis.
Hadi-haz Muhammed Baqi Dino-zade 227
dvojicom Sarajlija, hadi-Jahja Alijom Jabuarom, trgovcem, i hadi-Musta-
fom Misirlijom, pisarom u sarajevskoj Mehkemi, pa je, prema tome, umro
iza 1783. godine.
Muhammed-aga Dino spada u red znaajnih sarajevskih vaki-
fa. Osnovao je dva mekteba. Prvi, muki mekteb, nalazio se u ekreki
Muslihuddinovoj mahali. Za njegovo izdravanje hadi Muhammed-aga
je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troe za
popravku vakufskih zgrada i za plau muallimu od 30 forinti.
9
Dinin han
je bio na Kovaima, mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja.
10
Drugi se nalazio
u Hubjaraginoj mahali, a za njegovo izdravanje Dino je uvakufio enski
hamam, poznat kao Mehmed-pain hamam, koji se nalazio u ejh Ferrah
mahali.
11
Ovaj jednostruki, potkupolni hamam izgraen je prije 1554.
godine, a Dino ga je otkupio prije 1771. godine. Iza 1848. godine poru-
en je, a od njegovog materijala napravljen je jedan han. Original Dinine
vakufname od 27. safera 1185. (11. lipnja 1771.) godine nalazio se u arhivu
Muhammeda Enverija Kadia. Iz Dininog je vakufa 1782. godine izgraen
drveni most na Bendbai u Sarajevu.
12

U Ljetopisu sutjekog samostana Bono Boni spominje hadi Dinu
1777. godine kao jednog od prvijeh ljudi od ehera, (pravog) ovika koji
se kod munle redovno zauzimao za fratre.
13

Hadi Muhammed-aga Dino imao je brata Salih-efendiju, ali o
njemu nemamo podataka. Na poetku rukopisa komentara ejh-Sadijevog
Bustna, koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, hafiz Muhammed
Baki Dino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog
amide Sali-efendije, a zatim ga uvakufio.
14

Hadi hafiz Muhammed Baki roen je u Sarajevu oko polovine 18.
stoljea. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se
potpisivao kao Abdulbaki), a ee samo Muhammed Baki Dino ili Dino-
zade. Sin je spomenutog hadi Muhammed-age Dine.
15

9 Hajrudin uri, Muslimansko kolstvo, str. 56; Prorauni vakufa u Bosni i Hercegovini
za godinu 1889., str. 137.
10 Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela IV, Sarajevo, 1991., str. 261.
11 Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela III, Sarajevo, 1991., str. 59.
12 Isto, str. 210.
13 Bono Beni, Ljetopis sutjekog samostana, Sarajevo-Zagreb, 2003., str. 291.
14 Haso Popara, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2008., sv. 16, str. 526-527.
15 Vidi L. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu; Kasim
Dobraa, Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo, 1963., sv. 1, str. 311.
Ahmed Mehmedovi 228
Mekteb i medresu zavrio je u Sarajevu, a onda studirao u Istanbulu.
Tu je kupovao rukopise od knjiara kako sam biljei na jednom rukopisu iji
je vlasnik bio.
16
Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tanu
godinu kada se vratio. Nakon zavrenog kolovanja posveuje se kadijskom
pozivu. Baeskija ga ve 1780. godine spominje meu sarajevskim kadijama
koji ekaju namjetenje. Ljetopisac spominje prijateljstvo izmeu Dine
i tadanjeg sarajevskog mulle: Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i
obazriv prema kadijama, a s obzirom na to da prema Dini bijae sasvim pri-
jazan, to protiv mulle poee praviti mahzare i u gradu se stvorie tri stranke:
jedni pravie mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Dine, drugi
isticahu njegove loe strane, a jedni se samo svaahu i prepirahu.
17

Devet godina kasnije hafiz Dino se spominje u vezi sa jednom neu-
temeljenom optubom. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789. godine vidi
se da je naloeno da se pusti iz pritvora idov Rafael, kojeg je optuio hafiz
Dino, a krivnja nije dokazana.
18
Ovo je dobar primjer pravinosti, tako
esto osporavane, ondanjeg sudstva. Jedan ugledan sarajevski hafiz, pa jo
kadija, gubi proces pred sarajevskim kadijom u sueljavanju sa nezatie-
nim idovom!
Kao kadija hafiz Dino je djelovao u Nevesinju,
19
Novom Pazaru,
20

Bosanskoj Dubici.
21
Beratom od 15. abana 1227. (24. augusta 1812.) godi-
ne, Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajnike bekije sa
sjeditem u Dubici, sa berivom od 499 aki.
22
Posjedovao je znaajnu zbirku
orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome mukom
potomstvu, a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno
ime. Njegov sin Abdulbaki, vjerovatno najstariji, prenio je 1867. godine
16 Vidi biljeku na naslovnoj str. rukopisa R-700 GHB; Dobraa, Katalog GHB,
Sarajevo, 1979., sv. 2, str. 770.
17 Baeskija, Ljetopis, str. 203.
18 Arhiv GHB, A-748/TO.
19 Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke. U biljeci, dodue, ne pie
da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije, ali se to podrazumijeva. Da je u Nevesinju
bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako
obiman rukopis kao to je zbornik fetvi.
20 Vidi biljeku na L. 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, R-484.
22 Vidi prethodnu biljeku te zapise na kraju rukopisa R-530, R-484 Gazi Husrev-
begove biblioteke; Haim eri, Iz prolosti Dubice, Novi Behar, XVI/1944., br. 3,
str. 41; Dobraa, Katalog GHB, sv. 2, str. 810-811; Mehmed Mujezinovi, Islamska
epigraka Bosne i Hercegovine II, Sarajevo, 1977., str. 141.
rukopise u opi vakuf to se vidi iz biljeaka i otisaka njegovog velikog oval-
nog peata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. Veinu rukopisa hafiz
Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica, ali je vie njih i
sam prepisao. Tako je 1792. godine otkupio zbirku fetvi Fatw Aullh-
efendi iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groa.
Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu,
R-412. Ovaj zbornik, uz zbornike Fatw ay al-islm Yay alab i
Fatw Amadiyya naeg Ahmeda Mostarca, sluio je kadiji Dini u njego-
voj sudskoj praksi. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman ehdijinoj
biblioteci kraj Careve damije u Sarajevu, a kada je ta biblioteka sruena
radi izgradnje Sarajevskog muftijstva, prebaeni su u Gazi Husrev-begovu
biblioteku gdje se i danas nalaze. Tu je bilo iznimno vrijednih, starih i nepo-
novljivih rukopisa, meu kojima se istiu djela klasika islamske knjievnosti.
Izdvojiemo samo dva rukopisa. Rukopis Divana najveeg lirskog perzijskog
pjesnika Hafiza irazija (u. 1389.) prepisan, vjerovatno, u 16. stoljeu, na
perzijskom jeziku, R-1366. Osim vanredno lijepe kaligrafije raene talq
pismom i prelijepog floralnog unvana na poetku, raenog u zlatu i bojama,
u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst. To
je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasinim
perzijskim minijaturama. Vie je puta predoen naoj javnosti, pa ga ovdje
ne treba ponovo predstavljati i ire opisivati.
23
Drugi rukopis iz Dinia zbirke ini enciklopedijsko djelo
Marifatnma-i aqq, autora ejha Ibrhm-a aqq-ja al-Arurm-ja
al-anaf-ja, na turskom jeziku. Osim prekrasne kaligrafije, raene nas
pismom, rukopis je ukraen brojnim i dopadljivim ilustracijama, tabelama,
grafikonima u boji koji objanjavaju tekst. Rukopis je veoma vrijedan i
reprezentativan.
24
Da su Dinii uvakufli samo ova dva rukopisa, zavrijedili
bi istaknuto mjesto meu vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi
Husrev-begove biblioteke. Njihova zbirka, meutim, broji vie od stotinu
rukopisnih kodeksa, sa oko 130 djela, iz razliitih oblasti islamskih i opih
nauka.
25
Znaajan dio rukopisa je iz eriatskog prava, posebno zbornici fetvi,
od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao, o emi emo nie
23 Ismet Rizvi, Iluminirani rukopisi..., Anali Gazi Husrev-begove biblioteke,
Sarajevo, 1972., knj. 1, str. 75-89; Haso Popara, Iz rukopisnog blaga Gazi Husrev-
begove biblioteke, Preporod br. 3/821, 1. februara 2006., str. 43.
24 R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke; Dobraa: Katalog GHB, sv. 1, str. 11. i 554.
25 Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke haza Dine i njego-
vog sina Abdulbakija. Samo u katalogu br. 2 obraen je 41 kodeks.
Ahmed Mehmedovi 230
govoriti. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka, medicine, astronomije, te iz
lijepih knjievnosti, filozofije, logike, jezikoslovlja. Ova vrijedna zbirka treba
da bude predmet posebnoga rada.
Hafiz Muhammed-efendi Baki Dino-zade sebi je osigurao mjesto i
meu znaajnijim sarajevskim vakifima. Primjerice, on je 1813. godine uva-
kufio za damiju Kebkebir hadi-Ahmeda (Miina) u Sarajevu svoj konak i
vie objekata za popravak i odravanje ove poznate sarajevske damije. Jedan
huddet o vakufljenju hafiza Dine iz 1813. godine uva se u turskom arhi-
vu Gazi Husrev-begove biblioteke.
26
Trinaest godina ranije za istu je damiju hadi Fatima, kerka hadi
Ahmed-age Dine, uvakufila jednu magazu na Varoi i nad njom dvije sobe,
a prihod namijenila za kandilje ove damije.
27
Brinuo se i za odravanje sarajevskih vodovoda i esama. On je uva-
kufio dio svoga imetka za odravanje dvije esme u Kromolju i Nahorevu
te dvije esme uz odak u Slatini. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814.
godine.
28
Ove esme su poruene, jedino je preostala esma u Nahorevu, koja
i danas slui mjetanima i putnicima namjernicima.
Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Mami Sejfullah-
efendije Hadihusejnovia, mlaeg Muvekkitovog brata, koja je pisana oko
1878. godine, vidljivo je da je Baki Dino utemeljitelj jednog sarajevskog
mukog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese. Taj je mek-
teb tada ve bio naputen i poruen. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf.
29

Hafiz Dino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti.
30

Iz Sulejman-paine bujuruldije iz 1816. godine vidi se da je hafiz
Dino imao iftluk u rogatikom kadiluku. Prema izdvojenoj svoti novca za
rogatiku menzilhanu (200 groa) jasno je da je njegov uftluk spadao meu
vrednije iftluke toga kraja.
31
27 Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine I, Sarajevo, 1974., str.
274.
28 Sidil sarajevskog kadije br. 54, str. 101; Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela III,
Sarajevo, 1991., str. 179.
29 Hajudin uri, Muslimansko kolstvo u Bosni i Hercegovini do 1918., Sarajevo, 1983.,
str. 56; Prorauni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889., str. 139.
31 Avdo Sueska, Popis iuka u rogatikom kadiluku, POF, XIV-XV/1964-65,
Sarajevo, 1969., str. 192-193.
Sauvan je i ferman iz 1812. godine, izdan na molbu kadije hafiza
Muhammeda Bakija Dine koji je, u skladu sa tada vaeim zakonom, uzeo
na tapiju posjed u selu Biratii nakon smrti Mehzade, kerke Husejnove,
koja je umrla bez djece. Njen mu hadi Osman i amidii Hasan i Ibrahim,
nemajui prava nasljedstva, uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fer-
manom odstranjuju.
32
Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika, gdje je esto odlazio
i odmarao se. Tu je i umro 1822. godine i ukopan u haremu Musa-paine
damije. Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi, klesani
niani od bijelog krenjaka, djelo sarajevskih klesara. Niani su bili visoki
oko jedan metar, a uzglavni se zavravao muebek turbanom kako i dolikuje
jednom alimu i istaknutom kadiji. Na jednoj strani niana bio je uklesan
stihovani tarih na turskom jeziku:
El-Fatiha.
Dini spada u eraf asnih kadija,
Napustio je Prolaznu i otiao u Vjenu kuu.
To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija,
Koji pripadae bosanskom erafu i bijae poznat kao dareljiv ovjek.
Neka mu njegova dareljivost bude svjetlom u kaburu.
Izae mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi.
Godina 1238. (1822.)
33
Dino je imao najmanje dvojicu sinova, Abdu-l-Bakija, koji je oevu
zbirku rukopisa uvakufio 1867. godine i Muhammed-pau-efendiju koji je
umro 1828. godine i ukopan u mezarju na Kovaima u Sarajevu. Nad nje-
govim mezarom, ograenim santraem, i danas se nalaze kameni niani od
kojih je uzglavni sa muebek turbanom. Na jednoj strani niana uklesan je
tarih u prozi, na turskom jeziku, u sedam redova:
O Ti Koji oprata grijehe.
Merhum, Boijoj milosti i oprostu upueni
Dino Muhammed-paa-efendija,
sin hadi-hafiza Baki-efendije.
Za njegovu duu, Fatiha.
Godina 1243. (1828).
34

33 Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine II, Sarajevo, 1977., str.
141.
34 Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine I, Sarajevo, 1974., str. 145.
Ahmed Mehmedovi 232
I Muhammed je, dakle, pripadao ulemi, ali je zbog nekih zasluga zara-
dio i titulu pae. Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim
pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. Iz ovog tariha saznajemo da
je njegov otac Muhammed Baki obavio had, vjerovatno u poznim godina-
ma, jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadi. Kerka Muhammed-paa-
efendije, Afifa-hanuma, umrla je 1841. godine i ukopana kraj oca u mezarju
na Kovaima.
35
Njen uzglavni nian je vrijedan i zbog toga to je na njemu
sauvan stihovani tarih pjesnika Esada, koji do danas nije uveden u nae
pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima.
36
Hafiz Dino je imao i kerku Hatidu Nuri-hanumu, koja je umrla
1844. godine i takoer ukopana na Kovaima.
37

Hafiz Muhammed Baki Dino spada meu bolje sarajevske kaligrafe,
odnosno prepisivae orijentalnih rukopisa. Sauvalo nam se deset njegovih
rukopisa sa vie djela, a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci
u Sarajevu. Opisat emo sve do danas poznate Dinine rukopise i tako mu
se, koliko-toliko, oduiti za uloeni trud. Bio je toliko imuan da je mogao
kupiti svaki rukopis koji poeli, i kupovao je, ali je ljubav prema nauci i lije-
pom pisanju bila jaa, pa se esto i sam prihvatao kalema i divita. Uglavnom
je prepisivao djela iz eriatskog prava, a popularni Zbornik fetvi Ahmeda
Mostarca prepisao je dva puta. Svi su njegovi rukopisi, osim dva, uraeni
talik pismom, na arapskom i na turskom jeziku. Vjerujemo da je Dino
imao jo rukopisa koji su propadali u poarima koji su tako esto pustoili
Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini.
- Prvi njegov rukopis potjee iz 1790/91. godine. Poeo ga je prepisi-
vati u Nevesinju, a dovrio u Sarajevu, 19. ramazana. Rije je o zborniku fetvi
al-Fatw al-Amadiyya, autora Amada ibn Muammada al-Mostrja
(Mostarca), na turskom jeziku. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg
formata, lijepim, sitnijim i sloenim talq pismom. Tekst je pisan crnom, a
linije koje oznaavaju istaknute rijei crvenom tintom. Tekst na prve dvije
stranice uokviren je irim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama, a na
ostalim stranicama crvenim linijama. Na marginama ima komentara pisanih
istom rukom. Papir je bijel, vrst, a povez polukoni. Spoetka su biljeke iz
35 Isto, str. 147.
36 Kod nas postoje ak etverica Esada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje
treba razlikovati: Esad-efendija Mufti iz Travnika, Esad-efendija Uzuni, Esad-
efendija Kulovi i Esad-efendija Makovi, svi iz Sarajeva. Tarih A-hanumi spjevao
je Esad-efendija Makovi, to Mujezinoviu nije bilo poznato.
37 Mujezinovi, Islamska epigraka I, str. 152.
fikha i sadraj, a na naslovnoj stranici biljeka vakifa i dva otiska njegovog
peata. Uvakufio Abdulbaki Dino-zade. Rukopis se uva u Gazi Husrev-
begovoj biblioteci, R- 530.
38
- Drugi po redu Dinin rukopis ini kodeks od tri djela iz 1799. godi-
ne: al-Qawl al-mutaw fi ar Qada ad-Dimy, komentar poznatoj
kasidi o Boijim lijepim imenima, autor Muammad ibn Amad al-azir,
amsuddn (u. 1726.), na arapskom jeziku; al-Qada ad-Dimyiyya fi
at-tawassul bi asma Allh al-usn, kasida o Boijim lijepim imenima i
dovi pomou njih, autor Muammad ibn Amad a-ayr ad-Dimy
al-Mir, amsuddn (u. 1515.), na arapskom jeziku i Marifat-nma,
enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu, autor ay Ibrhm Haqq
ibn Darw al-Arurm a-f al-anaf (u. 1780.), na turskom jeziku.
Cio kodeks sastoji se od 210 stranica veeg formata, ispisan lijepim nas
pismom, crnom tintom, naslovi i tekst osnovnog djela crvenom. Tekst je
uokviren crvenom linijom. Papir je ukast, a uvez kartonski sa konim
hrbatom. Na prvom listu postoji biljeka prepisivaa da je ovaj rukopis
uvakufio, a za mutevelliju odreuje svoga najstarijeg sina. Na vie mjesta u
rukopisu nalaze se otisci peata hafiza Dine i njegovog sina koji je oeve
rukopise uvakufio 1867. godine. Rukopis se uva u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci, R-328.
39
- Sljedea dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrev-
begove biblioteke, R-484, hafiz Muhammed Baki Dino prepisao je u
Novom Pazaru 1800. godine. Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik
fetvi (al-Fatw al-Amadiyya) Ahmeda Mostarca, a drugi djelo Malda
al-qut inda tarud al-bayyint (krae djelo o postupku eriatskih sudova
u sluaju kontradiktornih dokaza), autora Ab Muammada nima ibn
Muammada al-Baddja, na arapskom jeziku. Prvi rukopis je prepisan
nastalq, a drugi nas pismom, a sve je pisano sigurnom i uvjebanom
rukom. Tekst je pisan crnom, a linije koje istiu pojedine rijei crvenom
tintom. Tekst je uokviren crvenim linijama, osim prve dvije stranice prvog
djela, a spoetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta, na
crnoj i smeoj podlozi poprskanoj zlatom. Na marginama prvog djela ima
dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivaa. Na poetku rukopisa:
izvodi iz djela Alq Al, sadraj pisan u poljima oblika baklave, crnom i
38 Dobraa, Katalog GHB, sv. 2, str. 809-810; Muhamed dralovi, Prepisivai djela u
arabikim rukopisima II, Sarajevo, 1988., str. 225.
39 Haso Popara, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2008., sv. 16, str. 384-386.
Ahmed Mehmedovi 234
crvenom tintom, biljeke o prepisivau, vlasniku i vakifu. Papir je ukast,
glat, a povez s klapnom koni, originalan, sa utisnutim ornamentima.
40
- Dvije godina kasnije Dino je prepisao djelo iz stilistike Tal
al-Mift (Kompendij popularnog as-Sakkkjevog djela Mift al-ulm),
autora Muammada ibn Abdurramna al-Qazwnja, poznatoga kao
Hab Dimaq (u. 1338.), na arapskom jeziku. Rukopis je raen lijepim i slo-
enim talq pismom, na 120 stranica srednje veliine. Tekst je pisan crnom,
a naslovi i linije koje oznaavaju istaknute rijei crvenom tintom. Papir bijel
i ukast, hrapav, a povez kartonski sa konim hrbatom. Spoetka je biljeka
u kojoj se kae da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki
Dino-zade, i otisak njegovog peata iz 1811. godine. Rukopis se vodi pod
brojem R-2363.
41
- Iste godine Dino je prepisao djelo iz stilistike al-Mutaar -ar
Tal al-Mift, autora Masda ibn Umara ibn Abdullha at-Taftznja
(u. 1389.), na arapskom jeziku. Rukopis zaprema 430 stranica srednje velii-
ne, a raen je lijepim, sloenim, talq pismom, pisanim tupim perom. Tekst
je pisan crnom, a naslovi i linije iznad komentiranog teksta, crvenom tin-
tom. Papir je bijel, glat, a uvez polukoni s klapnom, dobro ouvan. Rukopis
se zavrava kolofonom i biljekom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn al-
hadi Muhammed, u Sarajevu, u prvoj dekadi rab-u-l-awwala 1217. (4.-14.
maja 1802.) godine. Na poetku rukopisa je biljeka o prepisivaevom
uvakufljenju djela, a ispod toga dva peata ovalnog oblika. Na prvom pie:
Hasbiyallhu abduh Muammad Bq,
42
a na drugom: Vaqf Abdulbq-
efend no-zde, 1284. (1868.) godine. Ovaj drugi peat je njegovog sina
koji je Dinin evladijjet vakuf pomenute godine uinio opim. Rukopis se
vodi pod brojem R-323.
43
- Godine 1810. Dino je, iz autografa, prepisao djelo o metodici
nastave Isf al-minna fi arh itf al-anna, autora Amada al-Albustnja
(u. 1813.), na arapskom jeziku. Rukopis je sainjen lijepim talq pismom
na 168 stranica srednje veliine. Tekst je pisan crnom, a komentirani dio
crvenom tintom. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima
listova te linije koje naglaavaju pojedine rijei. Na poetku su stihovi, bilje-
40 Dobraa, Katalog GHB, sv. 2, str. 811; dralovi, Prepisivai II, str. 225.
41 Haso Popara-Zejnil Faji, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2000., sv. 7, str. 50.
42 Otisci peata haza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke, napri-
mjer: R-1774, R-3176, R-269, R-217, R-1561.
43 Haso Popara-Zejnil Faji, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2000., sv. 7, str. 98-99.
ke o uvakufljenju rukopisa i sadraj djela, pisan rukom prepisivaa. Rukopis
se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, R-534.
44
Sljedea tri Dinina rukopisa su bez godine prijepisa:
- Fatw ay al-islm Yay alab, zbornik fetvi ejhu-l-islama
Jahja-a elebija, na turskom jeziku. Rukopis je uraen lijepim, sloenim,
sitnijim talq pismom na 574 stranice srednje veliine. Tekst je pisan crnom,
a istaknute rijei i naslovi crvenom tintom. Prve dvije stranice uokvirene su
zlatnom trakom i tanjim crnim, a ostale crvenim linijama. Na marginama
ponegdje ima komentara. Papir bijel i ukast, a povez koni, originalan,
sa krasnim, pozlaenim ornamentima na sredini korica i na klapni. Na
poetku je sadraj, biljeke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te
otisci peata prepisivaa i njegovog sina. Na kraju rukopisa su dva stiha na
perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu. Nije navedena godina prijepisa,
ali je to bilo svakako oko 1791. godine jer iz te godine potjee prepisivaeva
biljeka na poetku rukopisa. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblio-
teci, R-265.
45
- akk Ibn ib ili Bia al-ukkm f ikm al-akm (Zbirka
formulara raznih sudskih akata), autora Muammada ibn Muafe ib-
zdea al-Istanblja (u. 1688.), na turskom jeziku. I ovaj je rukopis ispisan
lijepim talq pismom, pisanim irokim perom i vjetom rukom, na 206
stranica srednje veliine. Osnovni tekst pisan je crnom tintom, a istaknute
rijee oznaene crvenom linijom. Papir je ukast, mjestimice bijel, a povez
polukoni, oteen. Na poetku je sadraj pisan istom rukom. Prepisiva se
nije potpisao, a Dobraa ga, poznavajui njegov rukopis, pripisuje Dini.
Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729.
46
- Bai a-ukk, (Zbirka sudskih formulara), koje je sakupio
Muhammed Sadiq, na turskom jeziku. Rukopis je sainjen lijepim i kru-
pnim talq pismom, pisanim tupim perom. Tekst je pisan crnom tintom, a
mnoge rijei nadvuene su crvenom linijom. Papir bijel, tanji, glat, a povez
polukoni sa prijeklopom. Na poetku su otisci peata prepisivaa i vlasnika
rukopisa. Na kraju je biljeka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki,
ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-
begovoj biblioteci, R-615.
47
44 Zejnil Faji, Katalog GHB, London-Sarajevo, 1999., sv. 5, str. 56.
45 Dobraa, Katalog GHB, sv. 2, str. 788.
46 Isto, str. 969.
47 Osman Lavi, Katalog GHB, London-Sarajevo, 2005., sv. 14, str. 280.
Ahmed Mehmedovi 236
Kljune rijei: Hadi hafiz Muhammed Baki Dino-zade, kadija,
vakif, utemeljitelj mekteba, kaligraf, prepisiva rukopisa, mekteb, Osman-
ehdijina biblioteka, Gazi Husrev-begova biblioteka, Divan Hafiza irazija,
Marifatnme Ibrahima Hakkija Arzurumija, Sarajevo, Nova Kasaba,
Rogatica, ifluk.
Summary
Hadji hafiz Muhammed Baqi Dino-zade
-a qadi of Sarajevo, wakif, calligrapher and bibliophile-
Hadji hafiz Muhammed Baqi Dino-zade is our prominent vakif,
calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th
and the first half of 19th centuries. He belonged to the wealthy Sarajevos
family, whose family member was involved in farm estate, trade, artisanship
and judicial profession. One street in a part of Sarajevo -Kovai was named
by their family name Dino as Dinin sokak. The first person from the
family Dino known to us is Ahmed elebi who signed vakufname of Salih-
aga uri from the year 1736.
Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to
us that hafiz Dino as a qadi worked in Nevesinje, Novi Pazar, Tesalija,
Bosanska Dubica. He had a valuable collection of oriental manuscripts,
more than 100 codices among which is a well known and very valuable
manuscript of hafizs Divan with decoration of classical Persian miniature
(one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library)
and Marifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija, also well decorated
manuscript. Dino made evladijet vakuf out of his collection, and his son
Abdul-Baki handed over to the Osman ehdi Library in Sarajevo. Today
that library is part of Gazi Husrec-bey library collection.
Hafiz Dino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo.
He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed
(Miina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he main-
tained four running water in surrounding areas of Sarajevo. His father hadji
Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb.
The things which made hafiz Dino well known were his calligraphic
and copying activities. He copied nine valuable manuscripts in period
between 1790 to 1810, out of which three were collection of fetwa. All of
them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library.
Hadji hafiz Muhamed baqi Dino-zade died in 1822/23, and was
buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town
of Zvornik.
R-265 Dinin prijepis Zbornika fetvi ejhu-l-islama Jahjaa elebija
Ahmed Mehmedovi 238
R- 1561 Otisak Dininog peata u kojem stoji: Abduhu, Muhammed
Baqi Njegov rob, Muhammed Baqi iz godine 1207. (1792.). Tu je i bilje-
ka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade.
Nusret Kujrakovi
DOKUMENTI O GRADAAKOM MUFTIJI
hadi hazu Ahmed-ef. Mulaibrahimoviu (Svircu)
Uvod
Gradaaki muftija hadi hafiz Ahmed-ef. Mulaibrahimovi (Svirac)
bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih linosti u Bosni i Hercegovini
od 30-ih godina 19. stoljea sve do svoje smrti 1883. godine. On je rodoel-
nik znamenite porodice Mufti, koja je odigrala znaajnu ulogu u vjesko-
prosvjetnom i kulturnom ivotu muslimana Gradaca i okolice.
1
Spadao je
u red istaknutih intelektualaca svoga vremena. Isticao se naroito u vjerskim
znanostima. Veliki entuzijasta, pregalac, naunik, prosvjetitelj i reformator.
Veoma obrazovan, istinski poliglota dobar poznavalac arapskog, osmansko-
turskog i perzijskog jezika, hatib i imam, komentator Kurana, muderris, gra-
daaki muftija. Po ugledu i znanju, jedna od znaajnijih linosti Bosanskog
ejaleta, odnosno erkjani ejalet Bosne u koje Devdet-paa 1864. god.,
pored sarajevskog, mostarskog i travnikog muftije, meu ,,erkjani ejalet
Bosne uvrstio je i gradaakog muftiju Ahmed-ef.
2
Svoj talenat okuao je
i u knjievnosti napisavi Putopis na had, na turskom jeziku ime se pri-
druio mnogobrojnim bosankohercegovakim piscima na turskom jeziku.
3

Osim toga, bio je ugledan i uspjean domain i privrednik, te je stekao zavid-
no bogatstvo. Protkan istinskom i vrstom vjerom u Allaha, d.., svjestan
primjera Resulullaha i njegovih ashaba, dio svog imetka troio je na kupovi-
1 Vie o historiji Gradaca vidi: Muhamed Hadijahi-Teuk Imamovi, Gradaac i
okolina, Nacrt za monograju, Gradaac, 1960.; Esad Sarajli, Gradaac sa okolinom
u prolosti, Gradaac, 2008. i Gradaac od 1945. do 1991., Gradaac, 2003.; Esad
Tihi, Gradaac od 1941.do 1945., Gradaac, 2008.; Mahmut Tralji, Iz vjerskog
i vjersko-prosvjetnog ivota Muslimana u Gradacu, Gradaac,1974.; Dr. Husnija
Kamberovi, Husein-kapetan Gradaevi (1802-1834), biograja, Gradaac, 2002.
2 Mahmut Tralji, nav.dj.,str.14-15; Hamdija Kreevljakovi, Devdet-paina pisma o
Bosni iz 1864. godine, Novi Behar, 15. maj 1932., br. 21 i 22, str. 289.
3 Uvrten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima. Vidi: Mehmed Handi,
Knjievni rad bosansko-hercegovakih muslimana, Sarajevo, 1933., str. 51-52. i dr.
Hazim abanovi, Knjievnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo,
1973., str. 589.
Nusret Kujrakovi 240
nu knjiga ili ga uvakufljavao, i tako stekao asnu titulu vakifa. Utemeljitelj je
vlastite porodine biblioteke, koja je neprekidno djelovala oko 110 godina
(od oko 1834. do kraja Drugog svjetskog rata). Knjige iz njegove bibliote-
ke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu,
Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zaviajnog muzeja u
Gradacu, zatim nekadanje biblioteke Svirac-medrese u Gradacu, a neke i
u privatnom posjedu pojedinaca.
4

Naprijed reeno je nuno, ali i dovoljno da se kae u ovom radu, iji
cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima, ve ilustracija,
akademskoj zajednici i iroj javnosti, manje poznatih berata i drugih doku-
menata (idazetname, vakufname, izunname, izjave), koji se odnose na
gradaakog muftiju hadi hafiza Ahmed-ef. Mulaibrahimovia (Svirca).
5

Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturoloku vrijednost, jer
pruaju relevantne, pouzdane informacije o statusu i poloajima, obra-
zovanju, imenovanjima i drugim crticama iz ivota gradaakog muftije i
prolosti Gradaca. Na alost svih znanstvenika razliite orijentacije i pro-
fila (knjievnika, historiara, biografa, historiografa, teologa, imama) veina
ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato, ako su uope sauvani
od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovakih vremena, gdje bi se
mogli nalaziti. Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi
je Zapisnik sainjen u Gradacu 15. septembra 1974. godine
6
, a drugi izvor
4 Openito o bibliotekama na podruju Gradaca bez navoenja naslova knjiga i
rukopisa, ali sa kraim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadi, Rukopisne zbirke
i biblioteke na podruju Gradaca, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu,
knj. 17-18, Sarajevo, 1999., str. 169-175. Autor ovog rada napisao je opirniji rad o
privatnoj/porodinoj biblioteci Muftia koji bi se trebao objaviti u jednom od aso-
pisa u BiH u 2009. godini.
5 Detaljnije o ovoj ulemanskoj (uenoj, intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed
Mehmedovi, Alimske porodice: Mulaibrahimovi-Mufti (Svirac), Novi Muallim,
asopis za odgoj i obrazovanje, god.VIII, br. 31, Sarajevo, 29. septembar 2007., str.
88-93.
6 Uz prisustvo Sadika ehia, tadanjeg predsjednika Izvrnog odbora Zajednice za
kulturu Skuptine opine Gradaac, pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se
nalazio u posjedu Asima Muftia izvrili su 14. i 15. novembra 1974. godine Mehmed
Mujezinovi, tadanji struni savjetnik-orijentalista Zavoda za zatitu spomenika
kulture BiH, i Mahmut Tralji, tadanji vii bibliotekar i naelnik odjeljenja za rijetke
knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. Pregledana su
4 rukopisna kodeksa, 47 tampanih knjiga i 20 raznih dokumenata. Oni su predloili
da se pregledani materijal treba sauvati kao cjelina i da ga treba zadrati u Gradacu
kao kulturnu i historijsku vrijednost. Novana vrijednost knjiga je 5.000 dinara.
Dokumenti o gradaakom muftiji 241
je Arhiv Tuzlanskog kantona.
7

U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spome-
nutom Zapisniku iz 1974. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli, kao
i jedne muftijine idazetname.
Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974. godine
Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih lano-
va porodice Mufti. Svi ovi dokumenti, koji se navode u spomenutom
Zapisniku i koji su se nekada uvali u Zaviajnom muzeju u Gradacu,
zagubljeni su. Ostaje obaveza da se istrai da li se, eventualno, nalaze u dru-
gim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. Evidentirano je 20
raznih dokumenata, a ovdje prikazujemo samo one koji se tiu gradaakog
muftije Ahmed-ef. Mulaibrahimovia (Svirca).
1. Izunnama Muhammeda Saduddina, ejhu-l-islama, od 05. rebiu-l-
evvela 1275/1858.
Muhammed Saduddin, ejhu-l-islam sa sjeditem u Carigradu, izdao
je dozvolu hadi hafiz Ahmed-ef. za vrenje muftijske dunosti u Gradacu.
Ovu ast, priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem, muderris h. hfz.
Ahmed-ef. zasluio je iskljuivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i pri-
znatoj uenosti.
8

2. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58. godine
Ovim beratom hadi hafiz Ahmed-ef. Mulaibrahimovi, muderris u
Gradacu, odreuje se za vrenje dunosti ejha nakibendijskog reda.
9

Na tu inicijativu Zaviajni muzej u Gradacu otkupio je navedeni materijal i formi-
rao orijentalnu muzejsku zbirku. O ovom pregledu izvijeteno je i u Osloboenju
od 27.11.1974. godine u lanku S. Imamovia - Rukopisi stari 214 godina. Vidi:
Zapisnik o strunom pregledu starih rukopisa i knjiga, kao i djela koje se nalaze u vla-
snitvu Asima Muftia, Gradaac, 15. novembar 1974. Kopija ovog Zapisnika nalazi
se u Arhivi Medlisa IZ-e Gradaac, a ustupio ju je Sadik ehi. Skoro sve tampane
knjige i danas se nalaze u Zaviajnom muzeju, treba utvrditi da li se meu postojeim
rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa, ali niti jedan dokumenat nije sauvan.
7 Navedeni berati uvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. Takoer, vidi:
Nermana Hodi, Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona, analitiki inven-
tar, Tuzla, 1990. Vie o samom Arhivu, Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004,
urednik mr. Izet aboti, JU Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla, 2005., 291. str.
8 Muftijsku dunost vrio je punih 25 godina, preciznije od 1858. do smrti 1883.
godine. Na ovaj nain, muderris i muftija Ahmed-ef. uzdigao je ugled Gradaca i
gradaakih muslimana Bonjaka irom ondanjeg Osmanskog carstva.
9 U dosadanjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i
organiziranog nakibendijskog dervikog reda na podruju ire gradaake regije.
3. Berat od 14. redeba 1270/1854. godine
Hadi hafiz Ahmed-ef. Mulaibrahimovi (Mufti, Svirac) imenuje se
za hatiba u Svirac damiji u Gradacu.
10

4. Vakufnama hadi hafiza Ahmed-ef. od 15. zu-l-hiddea 1283/1867.
godine
Sve svoje knjige h. hfz. Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u
Gradacu. Vakufnama sadri popis uvakufljenih knjiga po naslovima i auto-
rima.
11

5. Izjava hadi hafiz Ahmed-ef. od 15. zu-l-hiddea 1296/1879.
godine
Jednom potpisanom izjavom h. hfz. je odredio sina hafiza Ahmeda
Hilmi ef. za skrbnika malodobnoj brai.
12

6. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875. godine
Gradaaki muftija hadi hafiz Ahmed-ef. odobrio je vjenanje
Hatide, kerke hafiza Osmana iz Gradaca, za svog sina hafiza Ahmeda
Hilmi ef. Muftia.
13

7. Vakufnama hadi hafiz Ahmed-ef. od od 07. safera 1286/1869.
godine
Hadi hafiz Ahmed-ef., muftija i muderris, uvakufio je za potrebe
Svirac damije jednu kuu u mahali Svirac i dva duana u Modrii. Prihodi
od ovih vakufskih dobara imaju se troiti za popravke i osvjetljenje damije
te plaanje mujezina.
14

Takoer, nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i rairen bilo
koji derviki red. Kako i gdje je ovu dunost dervikog ejha mogao vriti danas nije
poznato. Moda je tu dunost povremeno ili poasno vrio u drugim mjestima Bosne
gdje je tradicija suzma imala duboke korijene.
10 Samo najsposobniji su tada mogli vriti hatibsku dunost za vrijeme duma-namaza,
ramazana, Bajrama i drugih vjerskih manifestacija. Ostali vjerski slubenici (imami i
muallimi) nisu drali vazove.
11 Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadi haz Ahmed-ef. vodio brigu o iroj
zajednici muslimana, njezinom obrazovanju i napretku. Interesi zajednice/demata
muslimana bili su iznad vlastitih interesa. Uvakujenje i snabdijevanje knjigama
jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan in dobrote i altruizma, poh-
valan in brige za narodni prosperitet i boljitak.
12 Izjava regulira porodine odnose.
13 Izunnama regulira zakljuenje braka i posvjedouje o izuzetno dobrim porodinim
odnosima, utemeljenim na meusobnom potivanju roditelja i djece.
14 Ova vakufnama, kao i naprijed navedena, govori o muftijinoj brizi o stvarima mus-
limana, posebno o funkcioniranju vjerskih objekata. Kao vakif, svojim vakufskim
dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu. On je bio jedan od onih
8. Izjava hadi hafiz Ahmed-ef. od 1296/1879. godine
U ovoj izjavi gradaaki muftija izjavljuje da je uio u Muradiji medre-
si u Gradacu pred muderrisom ejh hadi Hasan-ef. Muslimoviem. Nakon
svretka nauka i dobivanja idazeta od muderrisa hadi Hasan-ef. predavao
je u Svirac medresi. Navodi da je pred njim medresu zavrio njegov sin hafiz
Ahmed Hilmi-ef. Mufti.
15

9. Dokument iz 1276/1859-60. godine
U dokumentu su navedne prinadlenosti/primanja muftije h. hfz.
Ahmed-ef. Zbog manjkavosti dokumenta nije mogue utvrditi o kakvoj se
visini primanja radi i za koje dunosti je bio namijenjen.
10. Popis ostavtine Muftia od 1883. godine
Nakon to je muftija h. hfz. Ahmed-ef. umro 1883. godine sastavljen
je popis ostavtine porodice Mufti. Zbog oteenosti dokumenta ne mogu
se podastrijeti detaljniji podaci.
Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli
U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se
nalaze etiri berata. Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika,
a jedan je iz neto kasnijeg perioda. Najstariji berat datira iz 1229. godine po
Hidri, odnosno 1814. godine. Obiluju veoma korisnim historijskim poda-
cima, to im daje posebnu vrijednost. Tri berata odnose se na gradaakog
muftiju, a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef. Muftia. Tri
berata na bosanski je preveo orijentalista aban Hodi, a za etvrti nema
prijevoda ili je prijevod izgubljen.
1. Berat iz 1229/1814. godine
Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi, radi se o najstarijem
poznatom beratu o gradaakom muftiji hadi hafizu Ahmed-ef., a drugi
razlog je to to nam otkriva nepoznatu injenicu o jo jednoj prestinoj i
asnoj slubi koju je vrio, a to je turbedar Revdai mutahhere u gradu
Medini.
16

ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktiara, koji su svoje rijei potvrivali djelima.
Zapravo, njihova djela su bile njihove rijei.
15 Upornost, marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih
sredina, kao to je bio sluaj sa uenim gradaakim muftijom. On je poduio na
stotine uenika medrese i dao im idazet za slube. Oko 50 godina obavljao je muder-
risku dunost u gradaakoj Svirac medresi.
16 Ovim beratom on je postavljen na tu dunost. Berat potjee iz mjeseca rebiu-l-
ahira 1299/1814. godine. Time bi godina njegovog roenja, koja se moe samo pret-
Ovim carskim beratom regulira se vrenje imamske i hatibske slube
u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj damiji u gradaakoj tvravi, koja
se nalazi u mahali Svirac.
17

Naredba uzvienog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske
tugre je ovo: kako je smru Husejna, sina Omerova, ostalo upranjeno mjesto
imama i hatiba u damiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradaakoj
tvravi, u graanikom kadiluku, a nosilac uzvienog carskog znaka hafiz
Ahmed, sin hadi Osmanov, ve je ranije obnaao tu dunost i izgubio je, a
mjesto tih dvaju dunosti sada je ponovo upranjeno, te je graaniki kadija
Mevlana Ibrahim Hilmi, Bog mu znanje poveao, nakon to je to u svojim
knjigama proveo, predloio da se navedenom izda carski berat za preuzima-
nje tih, iza navedenog merhuma, upranjenih dviju dunosti, iako je moj
visoki slubenik, raniji ministar vakufa, ponos velikana i plemenitih, Musa
Safvet, Bog mu stepen poveao, to bio ograniio samo na hitabet, - s potreb-
nim napomenama i uvjetima da isti vri te dunosti po postojeim propisima
lino i bez nedostataka i da se iste, u sluaju da navedeni bude vrio propuste
i zanemarivao svoju dunost, od njega oduzmu i predaju drugom.
Izvravajui moje uzvieno carsko nareenje da se navedenom izda
moj carski berat, a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s
mojim carskim ruusom, izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. rebiu-l-ahir
1253.
18
godine i nareujem da, kad navedeni preuzme te iza umrlog upra-
njene dvije dunosti, i iste bude kako reba obavljao, niko protivno ovom
mom beratu ne smije dotinog ometati u vrenju, u ime Boga, navedenog
imameta i hitabeta, niti oduzimati mu te dunosti. U pogledu toga ima se
potovati moj uzvieni carski znak.
19
U Bogom uvanom Carigradu, Kancelarija vakufskih diheta, 16.
rebiu-l-ahira 1253. godine, odnosno 21.07.1837. godine.
postaviti, morala biti prije 1800. godine, jer je nezamislivo da bi sa 14 godina ivota
mogao vriti turbedarsku slubu. Kako je vrio ovu slubu i u kom vremenskom
periodu zasad je nepoznanica.
17 Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II, 1809-1839). Preveo ga je aban
Hodi i, radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste, ovdje
ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi.
18 16. 07. 1837. godine
19 Nermana Hodi, Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona, analitiki inven-
tar, Tuzla, 1990., str. 6.
Po uobiajenoj praksi, promjenom sultana na osmanskom prijestolju,
vrena je obnova svih starih berata, koje je izdao prethodni sultan tako to su
izdavani novi berati kojima se potvruju, izmeu ostalog, odreene dunosti
pojedinim vjerskim slubenicima. Beratom o kome je ovdje rije obnavlja se
postavljenje hafiza Ahmeda, sina hadi Osmanova, za imama i hatiba gore
spomenute Carske damije u gradaakoj tvravi, u mahali Svirac, u gra-
anikom kadiluku. Berat je izdao sultan Abdulmedid (1839-1861), koji
je sretno doao na osmanski prijesto, kako stoji u beratu, 19. rebiu-l-ahira
1255. godine po Hidri, odnosno 01.07.1839. godine. Nadalje, u beratu
se navodi da je hafiz Ahmed Halifa, sin hadi Osmanov, podnio mom
carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vrenje, u
ime Boga, dunosti imama i hatiba u damiji mojih carskih vakufa u Svirac
mahali, u gradaakoj tvravi, a graanikom kadiluku.
20

Nakon to je utvreno da imenovani obavlja ove dunosti od sredine
rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. godine obnovljen je njegov stari berat
sa istim dunostima.
Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantova-
ne ove dunosti sve dok ih bude vrio u skladu sa propisima i savjesno, te su
svi pozvani da potuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vrenje ovih du-
nosti. Berat je napisan u Bogom uvanom Carigradu, Kancelarija vakufskih
diheta, 02. zu-l-hidde 1264/29.10.1848. godine.
Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadi hafiza Ahmed-ef., jer
iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vrenje imamske dunosti u tvr-
avskoj Carskoj damiji. Razlog ostavke je, najvjerovatnije, duboka starost
i elja da ga na tim dunostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef.
Mufti, koji je ovim beratom i postavljen na tu dunost.
Iz ovog se moe zakljuiti da je gradaaki muftija hadi hafiz Ahmed-
ef. zadrao hatibsku dunost koju je vrio zajedno sa imamskom. Hafiz
Hilmi-ef. pristao je da vri imamsku dunost, te se nakon uspjeno poloene
ispitne provjere sposobnosti postavlja za besplatno vrenje imameta u toj
damiji..., s tim da tu dunost vrli lino i savjesno i da u tom ne ini nikakve
propuste.
21
20 Nermana Hodi, nav.dj., str. 7.
21 Nermana Hodi, nav.dj., str. 6.
Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07. rede-
ba 1290., odnosno 30.08. 1873. godine. Napisan je u Carigradu, Kancelarija
vakufskih diheta, 14. redeba 1290/ 06.09.1873. godine.
Muftijina idazetnama sinu hafizu
Ahmedu Hilmi-ef. iz 1299/1881. godine
U svojoj viedecenijskoj medresanskoj muderriskoj slubi u gradaa-
koj Svirac-medresi muftija h. hfz. Ahmed-ef. poduio je i osposobio veliki
broj imama, hatiba i muallima i dao im idazet (dozvolu) da, s obzirom na
steeno znanje, mogu samostalno poduavati ljude islamu. Po tadanjem
obiaju, idazet se dobivao nakon to uenik ovlada znanjem iz neke islam-
ske naune discipline. On je znaio muderisovu verifikaciju strunosti i
obuenosti nekog uenika/studenta u odreenoj naunoj oblasti. U Gazi
Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sauvana je jedna muftijina idazetna-
ma, koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. dajui mu dozvolu
da moe druge poduavati.
22
Sastoji se od est stranica, ukorienih u tvrde
korice, papir ukast, deblji, obrubljen crvenim mastilom, iza svake ree-
nice crvena taka, rukopis itak, krupniji. Hadi hafizov peat nalazi se na
zadnjoj stranici, na kojoj je i godina nastanka ove idazetname. Idazetnama
ima osobito znaajnu historiografsku vrijednost, jer sadri vane informa-
cije o Gradacu i njegovim graanima. Iz nje se izvode potvrene i nauno
utemeljene sljedee injenice: socijalni, kulturni i vjerski ivot u Gradacu
bio je na zavidnom nivou, to potvruju medrese te ueni i znameniti ljudi,
kao to su bili muderris ejh hadi Hasan-efendija i gradaaki muftija hadi
hafiz Ahmed-ef. Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike, na tim jezi-
cima je pisala bez potekoa, to svjedoi i ova idazetnama na arapskom
jeziku. Gradaac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omogua-
vale stjecanje kvalitetnog obazovanja, te nije bilo nuno da se po nauku ide
u Carigrad. To je osnovni razlog zbog kojega elimo dati integralan prijevod
ove idazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojanjenja u
zagradi. Na poetku se nalazi uobiajena invokacija (ovdje se izostavlja), a
nakon toga slijedi:
22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke, Idazetnama A-4520/
TO. Prevela Azra Gado- Kasumovi. Na inicijativu i za potrebe Medlisa IZ-e
Gradaac prof. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaevia, a
kao dodatak ustupila je i prijevod ove idazetname. Medlis posjeduje i kopiju origi-
nala predmetne idazetname.
Izjavljuje rob slabani, siromani koji ima potrebu za milou svog
Monog Gospodara hadi Hafiz Ahmed, muftija u Gradacu, sin hadi
Osmana, neka im oprosti Onaj Koji mnogo prata, Uzvieni, Premilostivi:
Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradaac
u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog,
pobonog, askete savrenog hadi ejha Hasan-efendije, obasuo ga Allah
svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih dennetskih bai. Pa sam
od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idazet (opu-
nomoio me) i dopustio da poduavam i saopavam (znanje i informacije)
onoliko koliko je u ljudskoj moi. Zatim sam se bavio poduavanjem u spo-
menutom mjestu u medresi Svirac.
A ustrajao je na mom poduavanju izmeu uenika onaj koga sam
poduio morfologiji i sintaksi, retorici, logici, fikhu i usuli-fikhu, islamskoj
skolastikoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao isku-
stvo i vanost. Pa je od mene zatraio idazet da bude znano onima koji trae
(uenicima) kakve je istine i injenice dobio od mene, te da bude objanjeno
onima koji trae uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. Mislim na mog
veleda hafiza Ahmeda Hilmiju, Allah ga uinio savrenim alimom, iskre-
nim djelatnikom i uzdigao mu deredu do stepena duhovnih osvjedoenja
i uinio da dospije do stepena preciznog izuavanja i sauvao od nevolja i
poasti, i omoguio mu sve elje. Pa sam ga opunomoio (tj. dao mu idazet)
da poduava, kao to je mene opunomoio, potvrdio i dao mi dozvolu moj
uitelj/ustaz, prosvijetlio mu Allah mjesto prebivalita i oistio od grijeha
njegovu nutrinu.
Hvala Alahu u potpunosti, a na Njegova Resula najvredniji salavat
i najsavreniji selam. Potpisao je idazet mjeseca safera, godine 1299.
23
po
Hidri.
24
Kljune rijei: h. hfz. Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac), dokumen-
ti, Gradaac, knjige
23 23. 12. 1881. 21. 01. 1882. godine.
24 Azra Gado-Kasumovi, Idazetnama A-4520/TO, Arhiva Medlisa IZ-e Gradaac,
prijevod sa arapskog na bosanski, str. 1-2.
Summary
Documents about mufti of Gradaac
hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac)
The topic of this work is the presentation of documents (berat,
idjazetnama, vakufnama, iznama, statesment) which are related to the
mufti of Gradaac hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac). Mufi of
Gradaac was one of the most influential and the most respectful figures
in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up
to 1883 when he died. He belongs to the well known Gradaacs family
Mufti, which played very important role in the religious educational as well
as cultural life of Muslims of Gradaac and surrounding areas. The docu-
ments have extraordinary historiographical and cultural value, because they
give relevant and reliable information about status and position, education,
appointments and other feature from the life of Gradaacs mufti and his-
tory of Gradaac. These documents present an important contribution to
the biography of Gradaacs mufti hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimovi
(Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina, espe-
cially Gradaacs history. Unfortunately, a significant number of presented
documents, which were recorded in literature, have not been preserved.
Alen Kalajdija
ELEMENTI KNJIEVNOJEZIKE KOINE U
NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI
HIRVAT TRKISI (1588/1589.)
Uvodna razmatranja
Pjesma Hirvat(i) trkisi do danas ima status najstarije sauvane bosan-
ske alhamijado pjesme, iz 1588. / 1589. godine, koju je prvi objavio Friedrich
von Kraelitz (1911, 613-615) u asopisu Archiv fr slavische Philologie. Iako
je kod nas prvi znaajan i sistematian korak u prikupljanju i predstavljanju
bosanskog alhamijado stvaralatva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura
i Vladimir orovi 1912. godine, dakle godinu nakon Kraelitzeva objavlji-
vanje pjesme Hirvat(i) trkisi, u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado
pjesnitva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII.,
XVIII. und XIX. Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden
kao Mehmed (Erdeljac), ve je najstariji dotada poznati autor, prema infor-
macijama do kojih su bili doli ova dva historiografa, Muhamed Hevai(ja)
Uskufi(ja).
Pjesama Hirvat trkisi zanimljiva je za historiografsko, knjievnohi-
storijsko, lingvistiko i filoloko istraivanje, a u irem smislu od vanosti je
za razliite kultoroloke studije u prouavanju razliitih balkanskih naroda.
S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju
mogunost razliitih interpretacija i tumaenja s obzirom na dataciju, loka-
lizaciju, nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te odreena zapaanja u vezi
sa filoloko-lingvistikim podacima do kojih se dolo u analizi.
Zahvaljujui Friedrichu von Kraelitzu (1911, 613), nauna slavistika
javnost jo 1911. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom. Kraelitz je,
osim transliteracije pjesme, u kratkom pogovoru/komentaru dao i odreeni
broj historiografskih i filolokih podataka. Taj se komentar na ovome mjestu
daje u cijelosti na izvornom, njemakom jeziku. Vanost ovoga teksta uvjeto-
vala i slobodan prijevod na bosanski jezik budui da do danas u bosnisti-
kim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara:
Das obige kroatische Lied befindet sich in einer trkicshen
Sammelhandschrift der k. k. Hofbibliothek in Wien (G. Flgel, Die
Alen Kalajdija 250
arab., pers. und trk. Handschriften der k. k. Hofbibliothek, Wien
186567, Bd. III, Nr. 2006, fol. 68). Sie enthlt unter anderem auer
dem erwhnten kroat. auch noch mehrere deutsche und ungarische
Lieder. Nach der in dem Texte der Handschrift (fol. 78 v.) vorkom-
menden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. Chr.) stammt
sie wahrscheinlich aus diesem Jahre, sicherlich wurde sie whrend
der Regierung Sultan Murads III. (reg. 15741595) verfat. Diese
Behauptung sttzt sich auf den Umstand, da eine chronologische
bersicht der osmanischen Sultane, die sich in der Handschrift auf
fol. 69 v. u. 70 r. befindet, nur biz Sultan Murad III. reicht, von ihm
also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra =
1574. n. Chr.) verzeihnet ist. Der Schreiber bezw. Verfasser war, nach
dem ausgesprochen europishen Duktus der trk. Schrift zu schli-
een, gewi kein Trke. Hchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch
der trk. Sprache, dessen Heimat das sdwestliche Ungarn oder
Kroatien gewesen sein drfte. Die Handschrift befand sich bereits im
Besitze Sebastian Tangnagels (gest. 1636), ehemaligen Bibliothekars
und Prfekten der k. k. Hofbibliothek in Wien.
[Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci
rukopisa Beke hofbiblioteke
1
(G. Flgel: Arapski, pezijski i turski
rukopisi Biblioteke u Beu, 1865-1867, Bd. III, br. 2006, fol. 68). Ona
sadri, pored gore navedene hrvatske pjesme, isto tako, njemake i
maarske pjesme). U tekstu rukopisa (fol. 78) nalazi se 997. godina po
H., pa vjerovatno i ovaj rukopis potjee iz te godine. Vrlo vjerovatno,
on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i
sakupljen. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol. 69 i 70
dolazi samo do sultana Murada III tako to su rukopisi hronoloki
poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574). Na
osnovu evropskog diktusa
2
turskog jezika, moe se zakljuiti da ovaj
pisac, odnosno sakuplja porijeklom nije bio Turin. Vrlo vjerovat-
1 Hofbiblioteka je biblioteka u uem sklopu prinevskih rezidencija. Nakon Prvog
svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u dravne ili pokrajinske biblioteke, to
je sluaj i sa Bekom Hofbibliotekom (www.wikipedia.org - na njemackom jeziku;
datum: 24. 11. 2008.)
2 U rukopisima se ova rije odnosi na pokrete ruke kojom se pie i time se misli na
njegov stil karakteristike linog pisanja (www.wikipedia.org - na njemackom jeziku;
kategorija: Stilistika; datum: 24. 11. 2008.).
Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi... 251
no bio je prevodilac turskog jezika, ije je porijeklo iz jugozapadne
Maarske ili iz Hrvatske. Rukopisi su se ve bili nalazili u posjedstvu
Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636.), nekadanjeg bibliotekara i pre-
fektora
3
Hofbiblioteke u Beu.]
Imenovanje pjesme
Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado
pjesnitva nosi naslov Hirvat trkisi (Nametak, 1981, 57) ili Hirvati tr-
kisi, prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome poetku
rukopisa pjesme, premda ju je Kraelitz (1911, 613) naslovio bez posebnoga
konkretnog imenovanja kao Kleine Mitteilungen Ein kroatisches Lied
in trkischer Transkription aus dem Ende des XVI. Jahrhunderts. U novije
vrijeme, meutim, u nauci se, bez ikakva posebnog i valjanog razloga, pojavio
i naslov Ah nevista, dua moja (Hukovi, 1997, 30), dat prema poetnim
stihovima pjesme.
Imajui u vidu injenicu da sami autor pjesme bosanski glas biljei
arapskim grafemom kef, to je ujedno bila praksa manje-vie preovlaujua
u bosanskoj alhamijado knjievnosti, naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat
trisi, ukoliko bi se ona itala bosanskim arebikim pravopisom, kako je
dosljedno sproveden u ostatku pjesme. Naziv trisi u vezi je sa turskom lek-
semom trk, to znai narodni, folklorni (up. Tuna, 2005), pa bi modifici-
rani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma, prema
uzoru na turski jezik, odnosno Hrvatska turija, kako je to ve bio uradio i
Kraelitz (1911, 613), navodei u fusnoti da turska sintagma chirvat trkisi
doslovno znai hrvatska pjesma, bez preciziranja da pridjev trk u turskom
jeziku znai narodna pjesma. Naime, u naoj starijoj knjievnosti pojavljuje
se i naziv turija, kao to navodi i ini i dr. (1997), ali sa oblikom turija,
to znai narodna, usmena pjesma. Prema tome, turija je narodna pjesma
(pisanog ili usmenog karaktera).
Postoji, meutim, jo jedna mogunost tumaenja ovoga pojma, a
to je da leksem trk oznaava narodnu pjesmu koja se pjeva (up. ini
i dr. 1997). Ako je to tano u ovome sluaju, onda je pjesma Hirvat trkisi
pjevana kao usmena pjesma, to ak ne iskljuuje i upotrebu nekih muzikih
instrumenata, ili pjevanja solo, pa se njezino zapisivanje moe odnositi
na odreenu situaciju u kojoj ju je, onda, neslaven zabiljeio, sluajui je
u izvedbi pjevaa. Da bi to uistinu moglo biti istinito, potvruje metriki
3 Naziv za administrativnu slubu u znaenju upravnika, voditelja, naelnika, efa.
Alen Kalajdija 252
osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu, gdje se iza etvrtog sloga pojav-
ljuje stanka, tzv. cezura: Ah nevista || dua moja / Daj mi se da || obveselim...,
kao i injenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem
stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi.
Takoer, otvoreno je pitanje u datom sluaju da li se grafem kef,
koji je upotrijebljen u oznaavanju rijei u naslovu trkisi, moe itati sa ,
zato to je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku. Prema tome, ako se
dri kriterija izvornosti jezika, onda se pjesma, bez sumnje, treba itati kao
Hirvat trkisi. Ako se pjesma daje prema bosanskom arebikom pravopisu,
ita se Hirvat trisi, za to, meutim, nema opravdanosti budui da je po
gramatikom nastavku si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. U
prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se, dakle, mogla nasloviti kao Hrvatska
turija.
Ortograja
Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzisten-
tan, to se nije esto deavalo u alhamijado stvaralatvu, posebno onome
starijem, tako da, npr., prepisiva razlikuje afrikate, kakav je bio rjei sluaj
u alhamijado pjesnitvu, poto se esto za i upotrebljavao arapski grafem
dim ili kef za ova dva glasa. Pored toga, jasna je upotreba grafema za glasove
kojih nema u arapskom jeziku, npr. za , , c, p, koji se piu na sljedei nain:
kao re sa dvjema takama iznad; pie kao ha sa dvjema takama ispod;
c isto kao grafem , biljei se grafemom ha, ali sa trima takama ispod; p se
biljei grafemom ba sa dvjema takama ispod. Pisac ortografski distancira
kef od kafa tako to kef ima funkciju glasa , a kaf glasa k. Pored toga, autor
redovno vokalno r pie u sekvenci sa vokalom i, kao ir, otkuda dolazi itanje
i samoga naslova Hirvat, odnosno leksema sirce, sirdit, girlim.
4
Vokali su
pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinanih vokala posebnim
slovima. Tako je a pisano elifom ili grafemom he, o i u pisani su vavom, e je
pisano sa he, a i grafemom ja. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala
a, koji se pie dvojako, pa na samom poetku a na kraju rijei u sintagmi dua
moja jednu pie sa elifom a drugu sa grafemom he. Problem je u ovom slua-
ju to se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a rijei mogu
itati razliito, to na neki nain moe izazavati nedoumice i dovesti do
pogrenih zakljuaka, to se posebno vidi u rijeima svagde/svagda i obden/
4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i- moglo bi se uzeti kao potvrda miljenju da je zapi-
siva pjesme bio neslavenskog porijekla, ali je takav stav problematian zbog toga to
se u brojnim starijim arebikim rukopisima pisanje vokalnog r biljei identino.
obdan. I jedna i druga rije zapisane se pomou fethe, hareketa koji dolazi
iznad konsonanta d. U obama sluajevima razliito itanje moe dovesti do
razliitih lingvistikih interpretacija: u leksemi svagde e se moe tumaiti
kao ekavski refleks jata, a obden kao tipino kajkavski oblik u kojem je
e nastalo od poluglasa prednjeg reda . Ipak, posmatrajui ostale primjere
pisanja vokala e i a, moglo bi se zakljuiti da se spomenuti primjeri itaju
kao vokal e, poto u drugim primjerima, pored obiljeavanja vokala a fet-
hom, pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda
ova druga upotreba nije dosljedna poto se nekada e ita pomou upotrebe
fethe i grafema he), to se moe tumaiti kao signal za takvo itanje vokala e,
a ne vokala a. Rukopis pjesme dobro je itljiv, s obzirom na to da je najstariji
alhamijado tekst.
Postoji jo jedna bitna karakteristika pisma, a to je da autor upotre-
bljava interpunkcijske znakove za obiljeavanje strofa, to moe upuivati na
razvijen kulturni stepen grafije. Takoer, primjetno je vezivanje akcenatskih
cjelina, to je openita osobina grafije alhamijado knjievnosti, ali i bosanske
irilice bosanice.
Knjievnojezika koine i predstandardni idiom
Lingvistiki karakter ove pjesme potvruje injenicu da se ve u prvim
i svakako mlaim, kasnijim sauvanim spomenicima bosanske alhamija-
do knjievnosti, u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija, pojavljuje
svojevrsna knjievnojezika koine. To istovremeno znai da tokom kon-
stituiranja knjievnojezikog izraza postoji ustaljena jezika praksa koja e
omoguiti valjano funkcioniranje takvoga knjievnojezikog izraza. Pored
toga, ta injenica u konkretnom sluaju moe upuivati na to da pjesma
Hirvat trkisi, iako do danas najstarija sauvana alhamijado pjesma, vje-
rovatno nije najstarija poto je mogue da neke starije pjesme nisu uope
sauvane ili da do danas nisu pronaene. Takoer, ako se alhamijado pjesni-
tvo posmatra kao narodno stvaralatvo, nastalo prvenstveno po uzoru na
usmeni diskurs, onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga knjievnog izraza
poto je kljuna injenica ove knjievnosti umjetnika intencija, a ne grafija
na kojoj je zabiljeena. Knjievnojezika koine predstavlja predstandardni
idiom u odreenom formalno-poetikom smislu kakav je poetski diskurs
alhamijado knjievnosti. Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu
specinih okolnosti nastanka ovoga jezikog stvaralatva.
Kljuni kriterij izdvajanja alhamijado knjievnojezikog izraza jeste
njegova arebika graja, koja je najuoljiviji element onoga to karakterizira
Alen Kalajdija 254
ovaj jeziki izraz. Na taj nain, postojanje grajskog sistema jedne pismenosti
potvruje formalni karakter predstandardnog idioma. Meutim taj kriterij
nije lingvistiki relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezike koine,
koja posjeduje specine ekstralingvistike osobine i jezike zakonomjerno-
sti koje sudjeluju u njezinoj specinoj zionomijii. Kao specine ekstra-
lingvistike osobine, uza spomenuti arebiki grajski sistem, u prvom redu
treba naglasiti vremenski kontinuitet, koji se moe pratiti od kraja XVI st.
do poetka XX st.
5
Takoer, ovaj knjievnojeziki izraz ima i prostorni kon-
tinuitet, ponajprije zaet u zapadnotokavskoj dijalekatskoj osnovici, koja
e se iriti i suavati u skladu sa brojnim ekstralingvistikim faktorima. U
okviru prostornoga kontinuiteta, a preko vremenske vertikale, moe se pra-
titi proces jezikih interferencija u bosanskoj alhamijado knjievnosti koje
se sa dijalekatskog stanovita polariziraju kao novotokavske jezike osobine
zapadnog i junog tipa, od kojih je prva arhainija i statinija, a druga pro-
gresivnija i dinaminija. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omoguit
e nastanak svojevrsne knjievnojezike koine, sa upotrebom nekih od do-
minantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije, to e
vremenom oznaiti i proces nastanka anorganskih osobina koje e konano
oblikovati knjievnojeziku koine.
Formiranje knjievnojezike koine imalo je svoje unutarnje zako-
nomjernosti i specifine, strogo lingvistike integrirajue faktore koji su se
realizirali na svim jezikim nivoima. Posebno dominantan element knji-
evnojezike koine bio je specifian refleks jata, koji se u alhamijado izrazu
pojavio u vidu ikavskoga manira i mjeovitog ikavsko-ijekavskog refleksa
kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i
junog tipa. Drugim rijeima kazano, jezike osobine koje se meusobno
polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno
pokazuju proces meusobnih jezikih interferencija zabiljeenih na fonet-
sko-fonolokoj, morfolokoj, i u manjoj mjeri leksikoj i sintaksikoj razini,
potvruju prirodan proces prodiranja i mijeanja razliitih jezikih osobina
koje se vremenom neutraliziraju. To to postoje konkretni primjeri gdje se
ak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku dogaa nekonzinsten-
tnost jezikog izraza, kakvo je, npr., mijeanje jata, ouvanje ili neutralizacija
meu parovima afrikata, oblik glagola moi za, npr., 3. l. jd. = moe/more i
sl. samo potvruju normalan jeziki proces predstandardnog idioma koji
5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano.
Meutim takvo savremeno biljeenje ne odgovora kategoriji knjievnojezike koine,
koja je primarno predstandardnog tipa.
treba zadovoljiti jezike potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek
kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama.
6
To to je ovakvom tipu
predstandardnog idioma potrebna odgovarajua jezika politika ne govori
o njegovoj nerazvijenosti ve ga se potvruje za predstandardni idiom koji
e usljed unutarnjih jezikih zakonomjernosti formirati specifian razvojni
put to e bitno obiljeiti knjievnojezika koine koja je opet u znatnoj
mjeri ovisna od brojnih ekstralingvistikih faktora. Ti ekstralingvistiki
faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja
predstandardnog idioma i njegove jezike koine, kako potvruje graa u
alhamijado pjesnitvu, i u konkretnom sluaju u najstarijoj sauvanoj pje-
smi Hirvat trkisi.
7
Nesvjesni ekstralingvistiki uvjetovani elementi koji se
integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamija-
do pjesnitva jesu oni koji su na terenu, najee u razgovornom diskursu,
nastali kao posljedica dodira predstavnika razliitih organskih idioma. To
se moe deavati u sluajevima kada u pievu ili prepisivaevu idiolektu
izbijajaju njegove organske i novonastale, novoprimljene osobine koji dolaze
usljed preseljavanja, kontakata sa predstavnicima drugaijega govornog tipa,
npr. boravak izvan svoga jezikog prostora ili odlazak u vojne pohode na
drugo govorno i dijalekatsko podruje, uenjem i prevoenjem i sl. Svjesni
ekstralingvistiki uvjetovani jeziki elementi koji sudjeluju u formiranju
knjievnojezike koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja
jezikog manira, to je bila tipina osobina nae starije knjievnosti, npr.
u Bosni je to sluaj sa bosanskom srednjovjekovnom knjievnou religij-
skoga i svjetovnog tipa (up. Kuna, 2008), koji e sudjelovati u formiranju
bosanske redakcije stsl. jezika i specifinoga izraza starobosanskoga jezika,
te kasnije u osmanskom dobu to je sluaj sa franjevakom knjievnosti (up.
Kuna, 1971; Kuna, 1972), a u Hrvatskoj, odnosno Dalmaciji ta se koine
javlja u akavskom knjievnom krugu (up. Mogu, 1993). U alhamijado
knjievnosti njeguje se specifian ikavski manir, kao direktna posljedica
6 I danas se u jednom govornom inu kod savremenih govornika moe uoiti vieva-
rijantna upotreba odreenih leksema sa specinim fonetskim ili morfolokim izra-
zom, kakva je, npr., kafa i kahva i sl., to predstavlja normalan, ali ne i standardan
jeziki kontekst, te u skladu s time i u sluaju predstandardnih idioma, kao i u ivim
dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika.
7 Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezikih osobina u predstandardnom idiomu
alhamijado knjievnosti moe se uporediti sa srednjovjekovnom knjievnojezikom
praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije, gdje je redakcija produkt nesvesnog
jezikog utjecaja pisara, zapisivaa, prepisivaa, a recenzija produkt svjesnog.
Alen Kalajdija 256
vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog
idioma. Kao posljedica vremenskog kontinuiteta, na jezikoj razini ona se
prati kroz dominantni ikavski refleks jata od knjievnojezikoga bosanskog
srednjovjekovlja do XIX st., a kao posljedica prostornoga kontinuiteta, ona
se pojavljuje u zapadnoj tokavtini, koja e se vremenom povlaiti pred
istonim, odnosno za bosanski jezik relevantnijim junim, hercegovakim
novotokavskim progresivnim tipom. Dalje, budui da se jezikom alhamija-
do knjievosti kod nas slabo bavilo, to ne znai da u alhamijado knjievnosti
ne postoje jo neki oblici manira koji e sudjelovati u procesima formiranja
knjievnojezike koine. To upravo potvruje jezika graa u samo jednoj
pjesmi, kakva je i najstarija Hirvat trkisi.
Tipologija jezikih osobina u kontekstu knjievnojezike koine
U pjesmi Hirvat trkisi moe se uoiti nekoliko razliitih tipova jezi-
kih osobina. U prvom redu to su: 1. osobine koje su netipine za izvornoga
govornika datoga jezika
8
; 2. osobine koje potjeu usljed razliitog itanja i
nekonzistentnosti ortografije u nekim sluajevima; 3. osobine koje potjeu
od razliitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata.
Iako je ve neto kazano o problemu grafije i razliitom itanju usljed
nekonzistentnosti pravopisa, ovaj fenomen zasluuje posebnu panju u
istraivanju jezikog izraza ove pjesme. On, naime, moe biti posljedica
formiranja razliitih zakljuaka u vezi sa prisustvom jezikih osobina. To se
u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi, koje je prvi zapa-
zio Muhamed Hukovi (1997, 30), ustanovljujui da se u pjesmi prepliu
udne jezike osobine ...ali i glagolski oblik izgubil sam te, prosim tebe,
osobine bliske kajkavtini. Pored toga, u prilog tvrdnji da se radi o tipinoj
kajkavskoj osobini jo bi prije mogla upuivati injenica da je autor zabiljeio
oblik obden, u kojem je dolo do vokalizacije mehkog poluglasa u e, kako
je glasila promjena u irem kajkavskom narjeju. Meutim problem ovoga
tumaenja nije u tome to su u pjesmi primijeeni kajkavski elementi, to
bi donekle uistinu moglo biti neobino i bez presedana u alhamijado stva-
ralatvu. Problem je to je prepisiva ovaj oblik kako je ve ranije kazano
zabiljeio fethom, kao to je to uinio i u primjeru rijei svagde. Ako su
uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde, onda se oba ova
fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama, gdje se u drugom
8 O ovome fenomenu neto vie bit e kazano u okviru problema netipinih jezikih
konstrukcija tipa izilo dua i sl.
primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata, kako je opet svojstveno irem kaj-
kavskom narjeju. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam, prosim tebe
mogle bi ui u repertoar kajkavskih obiljeja, kao i primjer upotrebe ekavske
zamjene jata u rijei pesma. U protivnom, navedeni primjeri ne moraju stro-
go biti kajkavski, od kojih prvi moe biti zapadnotokavski oblik, u kojem
nije dolo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgu-
bil, a konstrukcija prosim tebe moe biti kajkavska ako u upotrijebljenom
primjeru ima znaenje glagola moliti, kako je zabiljeeno u treem stihu
iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden, obno molim tebe. Isto
tako, kajkavska bi upotreba leksema obno trebala glasiti obno, a u pjesmi je
ona tokavska: obno. Osim toga, da je u pitanju kajkavska osobina, moglo
bi se pretpostaviti da e uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik
enklitikoga glagola biti: jesam kao sem (oekivano bi bilo: izgubil sem). No,
u pjesmi je zabiljeen enklitiki oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u
a, kako odgovara stanju u tokavskim govorima (sam).
9
Na osnovu datih
zapaanja, evidencija kajkavskih osobina, uza sve spomenute probleme, svela
bi se na sljedee primjere: svagde, prosim tebe, izgubil, obden, pesma.
Ako bi bilo prihvatljivo itanje u kojem se u dvama primjerima (obden
i svagde) fetha iznad d ita kao e (kako je inae uobiajeno u naim are-
bikim tekstovima), onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala
tokavske i kajkavske osobine. Meutim u takvom zakljuku treba biti vrlo
oprezan, posebno stoga to je kljuna rije koja direktno upuuje na kaj-
kavsko porijeklo leksema obden. Ovako, ostaje otvoreno pitanje da li se ova
leksema treba itati kao obden ili kao obdan. Zbog izraenih sumnji i nesi-
gurnosti, tumaenje jezikih osobina pjesme moe se pratiti i na drugi nain:
preko knjievnojezike koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova
novotokavtine: zapadne i istone. Ovaj metodoloki model ne naruava
lingvistiki utemeljen koncept, poto bi on isto tako mogao ukljuivati knji-
evnojeziku koine koja integrira tokavske i kajkavske osobine.
9 Ova injenica ne mora ii u prilog injenici da oblik izgubil nije kajkavski
zbog toga to je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera
kombiniranja kajkavsko-tokavskih osobina, kako potvruju primjeri iz Latinsko-
talijansko-njemako-dalamtinsko-maarskog rjenika (Dictionarium quinque
nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrania iz 1595. godine, koji je nastao
upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati trkisi. Inae, Vrani pojam dalma-
tinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaa srednjojunosla-
venski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven etirima standar-
dnim jezicima.
Alen Kalajdija 258
Dakle, knjievnojezika koine u pjesmi moe se posmatrati sa dva
stanovita: 1. knjievna koine koja integrira kajkavsko-tokavske osobine i 2.
knjievna koine koja integrira zapadnotokavske i istonotokavske osobine.
Budui da je ve neto kazano o kajkavskim osobinama pjesme, ukoliko se
one kao takve prihvaaju, treba obratiti panju na mogunost prisustva razli-
itih tokavskih osobina, zapadnog i istonog tipa. Pjesma, generalno, posje-
duje ope tokavske osobine: u fonetici (inventar fonema), prozodiji (raspo-
djela klitika), flektivnoj morfologiji (tvorba, znaenje i upotreba gramatikih
nastavaka), morfonologiji, sintaksi (istina, zbog poetiko-metrikih razloga
sintaksa je u pojedinim sluajevima izloena odreenim devijacijama, to se
moe kazati i za oblike), leksici (koja je u cijelosti slavenska i tokavska, izu-
zev jednog orijentalnog antroponima Mehmed) i glagola prositi u znaenju
moliti, koji bi mogao upuivati na kajkavsko ili zapadnotokavsko porije-
klo, ili se upotreba datoga glagola moe tumaiti znaenjem zaprositi, to
bi moglo biti i uope tokavske i srednjojunoslavenske provenijencije.
Kao ope tokavske osobine uoavaju se oblici kao to su, npr.: oi;
obno; enklitika glagola jesam: sam; oblici glagola htjeti; oblik imperativa:
daj; oblici linih i prisvojnih zamjenica i dr. Meu opetokavskim treba
shvatiti i esticu m, koja dolazi uz prilog dokle. Ovo m najvjerovatnije je
nastalo od partikule n, koja se pojavljuje kao opetokavska estica.
10

U pjesmi se, meutim, uoavaju i po svom dijalekatskom porijeklu
specifini oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipinih zapadnotokav-
skih osobina. U tom sluaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski
refleks jata, koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista, svit, cvit i ivit.
Pojavljuju se i ekavizmi: svagde
11
i pesma, koje je ipak teko tumaiti to-
kavskim, osim ako nije u pitanju trag istonotokavskih ekavskih govornih
zona, za to nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava. One
kao takve nisu problematine, nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su
istonotokavskog tipa. Od zapadnotokavskih osobina pojavljuje se oblik
izgubil, kako je ve kazano u vezi sa ovim oblikom, koji ne mora biti tipino
kajkavski. Zapadnotokavski je upotrijebljen glagol ljubiti, koji se u pjesmi
10 Ovdje bi se ovo m eventualno moglo itati i kao enklitika mu, poto u rukopisu ima
neitko zabiljeen znak iznad grafema mim, a koji bi mogao upuivati na dammu,
iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogunosti.
11 Oblik svagde prihvata se ako se ita i prihvata oblik obden. Ako se odlui za drugaije
itanje, tj., ako je obdan, onda je svagda. Dakle, ovaj se oblik uzima uvjetno i u tran-
sliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan.
biljei kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)
12
. Oblik upitne zamjenice za neivo
u pjesmi je zapadnotokavske provenijencije: to, za razliku od istono-/
junotokavskog ta, koje znai neivo i opeupitno. U pjesmi ova zamjenica
ima opeupitno znaenje i funkciju veznika: (Od alosti ne znam to inim).
Tipinija osobina istonotokavske provenijencije jeste upotreba
leksema jot (< jote), koja bi u zapadnotokavskoj oblasti glasila jo < joe
(up. HER, 2004, 367, knj. 4). Takoer, istonotokavska (junotokavska)
osobina jeste razlikovanje afrikata i , koji su u pjesmi jasno razgranieni.
Prema tome, ova pjesma predstavlja tipian primjer spomenika pred-
standardnog idioma koji je objedinio razliite jeziki markirane jedinice koje
pripadaju razliitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u
odreenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga
jezika podijeljenog dijalekatski, pa ak i po narjejima.
Osnovno znaenje sadraja teksta pjesme
Primjer umjetnikog literarnog stvaralatva vidljiv je i u ovoj naj-
starijoj alhamijado pjesmi, zahvaljujui upravo pjesnikovom sposobnou
da pokrije, odnosno da pojedina znaenja leksema prenese na neke druge
lekseme.
Tako, primjer semantike glagola prositi ovdje je od posebne va-
nosti, poto ona omoguuje specifino tumaenje cjelokupne pjesme. Glagol
prositi kao specifian kajkavski leksem ukljuuje znaenje glagola moliti.
Meutim ovaj glagol, pored njegova drugog znaenja znaenja traenja
pomoi, milostinje i sl., ima i znaenje predlaganja braka, i to, kako je uobia-
jeno, ponuda braka upuena djevojci od strane mukarca, momka. U pjesmi
se ovaj glagol moe tumaiti na sva tri naina: 1. znaenjem traenja milosti,
2 znaenjem glagola moliti i 3. znaenjem predlaganja braka zaprositi.
Prvo je znaenje najire, ali kao takvo ne moe biti kajkavski specificirano.
Drugo je znaenje sa kajkavskom prepozicijom, ali ne mora biti apsolutno
tano i neopozivo. Posrijedi bi, izgleda, moglo upravo biti upotrijebljeno ovo
posljednje znaenje znaenje ponude braka. Nekoliko je dodatnih razloga
za povod ovakvom tumaenju. Pjesma posjeduje ponavljajui stih: Daj mi se
da obveselim/poveselim, gdje bi se upravo glagol dati se trebao vezati za
glagol udati se, budui da je ovaj oblik u vezi sa glagolom dati se (u +
12 Ovaj bi se oblik mogao, pak, tumaiti i kao akavski relikt, to bi moglo dodatno
usloiti problem jezikog izraza pjesme. Meutim kako nema drugih jezikih osobina
koje bi mogle ii u prilog akavskom adstratu izuzimajui pri tome ikavsku zamjena
jata miljenja sam da se radi o zapadnotokavskoj prevenijenciji ovoga oblika.
Alen Kalajdija 260
dati se), pa spomenuti stih refren znai: udaj se za mene pa da se razveselim,
da postanem, budem veseo. Jo jedna leksema ide u prilog ovome miljenju:
nevista, leksema ije je prvo znaenje ona koja se udaje (up. HER,
2004, knjiga 7, 20). Prema tome, cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv
djevojci za sklapanje braka, to se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni nee
dugo ivjeti i da mu je elja grliti je, poto u patrijarhalnom drutvu seksual-
ni osjeaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku. Posljednja
strofa u pjesmi, naizgled nedoreena, mogla bi se protumaiti i kao dijalog
meu mladima: Gizdava si - on veli - u znaenju lijepo si sreena, dotjera-
na, uljepana, ukraena, nakiena (za svadbu), a ona njemu odgovara: giz-
dav budi i ti se dotjeraj, sredi, nakiti (za svadbu) te ona dodaje to u
istom, / zdrav mi budi - ta sada mogu, udajem se za tebe sa optativnim:
zdrav mi (i iv) bio.
Hronologija, lokalizacija i autorstvo
Meu prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom istie se pitanje
hronologije, odnosno pokuaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja.
Relevantni istraivai alhamijado knjievnosti (Bali, 1973, 130; Nametak,
1981, 8, 59; Hukovi, 1997, 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von
Kraelitza, na osnovu ijega su podatka saglasni, s time da je pjesma nastala
najvjerovatnije 1588./1589. godine. U sluaju da Kraelitz nije tano datirao
pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja, budui da je
godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidretskoj godini na jednoj
stranici medmue u kojoj je zabiljeena i ova pjesma, u historiografskom
smislu relevantno je poznavanje odreenih elemenata na osnovu kojih je
ovaj autor pokuao precizirati ne samo iri historijski okvir (to je, izme-
u ostalog, naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme), nego
i pokuao ustanoviti godinu njezina nastanka. Sa stanovita prouavanja
historije bosanske alhamijado knjievnosti relevantno je da je ustanovljen
period nastanka rukopisne medmue, koji se smjeta u posljednji kvartal
XVI st. Prema tome, ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak
bosanske alhamijado knjievnosti.
Sljedea zanimljivost u vezi sa pjesmom tie se njene ubikacije, odno-
sno utvrivanja mjesta njezina nastanka. Opet je relevantni nauni izvor
Friedrich von Kraelitz, koji, meutim, pjesmu nije lokalizirao na prostoru
Erdelja, kako su to uinili neki nai istraivai i historiografi alhamijado
knjievnosti. Meu njima je i Smail Bali (1973, 130), koji je, analizirajui
ovaj problem i, kako pokazuju podaci, prvi u bosnistici pokuao dati odgo-
vor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa jo preciznijim pokuajem
ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao jo Friedrich
von Kraelitz (1911: 613-615). Meutim problem Balieve lokalizacije pje-
sme tie se injenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac,
odnosno zapisiva pjesme iz Erdelja, kako prema historijskim izvorima tako
ni prema samome karakteru teksta rukopisne medmue u kojoj se nalazi
ova pjesma. Jedina injenica koja bi mogla upuivati na porijeklo Balieva
zakljuka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi miljenja
dvaju maarskih znanstvenika Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija, od
kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao odreenome Mehmedu, spomenu-
tom u pjesmi Hirvat(i) trkisi, dok je drugi, smatrajui tanim Gevayevo
miljenje, autora pjesme (i medmue) imenovao Mehmedom Devenyijem.
Iz datih podataka proizlazi zakljuak da je Bali nastanak pjesme (i zbirke
uope) locirao u Erdelj, nazvavi autora pjesme Mehmedom Erdeljcem.
Pogleda li se sa odreene vremenske distance, Bali je kako to barem
potvruje bosnistika praksa uspio inaugurirati bosanski naziv za autora
pjesme Hirvat(i) trkisi, vjerovatno u pokuaju neutraliziranja hungarizacije
date pjesme i zbirke. Meutim upitan je pokuaj utvrivanja geografskog
porijekla zbirke u Erdelju, usljed ega je dolo do nacionalno-romantike
mistifikacije i politike naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabilje-
ene u njoj, meu kojima je zabiljeeno i nekoliko maarskih i njemakih
pjesama.
13
injenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono to je Bali
(1973, 130) precizirao kao prostor Siebenburga, kako se on naziva na nje-
makom jeziku, odnosno Sedmograa, kako glasi njegov naziv u naem pri-
jevodu. Dananji prostor Erdelja obuhvaa dio rumunske dravne teritorije,
poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija, 1959, 446). Uvidom
u historijske karte (npr. Ihsanolu, 2004) vidljivo je da je nekadanji Erdelj,
a posebno onaj krajem XVI st. predstavljao prostor na tromei izmeu
Vlake, Maarske i Rumunije. Osim toga, ova oblast, pored toga to je bila
zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kran-
skoga uenja, nikada nije bila dio Osmanskog carstva, ve je bila manje-vie
13 Ova injenica potvruje, s druge strane, rasprostranjen princip pisanja arebicom u
evropskim jezicima, kakvi su u datom sluaju jo njemaki i maarski, pored pojave
zabiljeene i u drugim dijelovima srednje i jugoistone Evrope Grke, Albanije,
Poljske, Bjelorusije (up. Nametak, 1981, 8), ne naglaavajui u ovom sluaju meu
evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom
Osmanlija na bosanskom jeziku.
Alen Kalajdija 262
nezavisna ili u vazalnom poloaju od Osmanlija ili Maara (Ihsanolu, 2004,
43-44). Dodaju li se tome injenice da se u pjesmi prema nekim pokaza-
teljima upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pje-
smom, jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne injenice
u vezi sa lokalizacijom ove pjesme.
to se tie samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atribu-
tom, u ovom sluaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja,
mada je neobian razlog zato je autor tako naziva, budui da nema bitnije
veze izmeu hrvatskog i erdeljskog prostora. To bi moglo znaiti da pjesma
nije nastala u Erdelju. S druge strane, neki jeziki elementi upuuju upravo
na tipino hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarak-
terizirati kao tipine hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. Pored
toga, ukoliko se radi o prepisivau pjesme koji je neslavenskog porijekla,
mogue je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski
jezik, bez obzira na druge mogunosti imenovanja jezika u tome periodu.
Takoer, ono to bi eventualno moglo ii u prilog injenici da je pjesma na
neki nain bliska Maarskoj, tj. da je nastala na maarskom prostoru ili da
je eventualno njezin autor Maar
14
kako su to tvrdili Gevay i Toldy
jeste injenica da je stara, povijesna Hrvatska, predstavljala ui geografski,
pa moe se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-politikim
centrom toga prostora, koji je ve dui vremenski period bio podreen i kao
takav poznat Maarima.
Autorstvo pjesme, prema Balievu tumaenju zasnovanom na opreci
miljenju spomenutim maarskim znanstvenicima, a na osnovu eksplikacije
autorova imena u posljednjoj strofi, pripisano je nekome Mehmedu. U nauci
jo uvijek nije poznato da li je pisac, odnosno zapisiva pjesme istovremeno
bio i njezin autor, ili se naprosto radi o sluaju zabiljeke neije, ve postojee
pjesme u medmui. Postoje dvije mogunosti u vezi s time. Jedna je da je isti
njezin autor Mehmed, koji ju zapisuje, i druga, da je zapisiva ili prepisiva
pjesme neka druga osoba, koja bi mogla biti nejunoslavenskoga porijekla.
Ve je Friedrich von Kraelitz (1911, 615) pretpostavio da pisac medmue
nije Turin, ve da je porijeklom iz maarskog ili hrvatskog prostora, dajui
taj zakljuak na osnovu diktusa, tj. vlastitog stila i naina pisanju u vlastitom
rukopisu, zabiljeenog u zbirci. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim
14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ui i morfo-sintaksiki oblici koji bi se mogli
opravdano smatrati neslavenskim, dok s druge strane, neki drugi oblici upravo potvr-
uju specikum bosanskog jezikog koine pretenog tokavskog tipa objedinjenog u
jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije.
pristupom, diktus bi u bosnistikim istraivanjima rukopisnog naslijea koje
pripada korpusu predstandardnih idioma, mogao i trebao znatnije dopri-
nijeti paleografskom prouavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici
i bosanskoj irilici, oslanjajui se u tom sluaju i na odreene kodikoloke
zakonomjernosti. To bi se posebno trebalo izvriti u poprilino bogatom
rukopisnom arebikom naslijeu, pa tako i u prouavanju ove pjesme).
Uvaavajui Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca, odnosno
zapisivaa, jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja, kako je to uradio
Smail Bali (1973, 130). Osim toga, Erdeljac, kako je kod nas u literaturi
navedeno, treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom
smislu, sve dok se tano ne ustanovi da li je pisac ili prepisiva Erdeljac,
Sedmograanin, Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i
Mehmedom Sedmograaninom ili Mehmedom Transilvancem), zato to
je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Maar, Nijemac ili
(uvjetno kazano) etniki Rumun, odnosno Vlah. Pjesma je najvjerovatnije
nastala kao posljedica pristizanja bonjakih vojnih odreda na maarsko
podruje. Oni su, inae, bili angairani u brojnim pograninim vojnim
akcijama na strani Osmanlija, koji na ire podruje dananje Maarske,
Vlake, Slavonije, Like, Dalmacije dolaze nakon 1580. godine (up. Sueska,
1998, 130-131), nakon to Bosna, odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i
glavno vojno-logistiko podruje Osmanske carevine u njezinim kretanjima
ka zapadu i sjeveru, kao i pokuaju ouvanja svoje krajnje zapadne oblasti -
Krajine. Prema tome, pjesma je (i zbirka uope) najvjerovatnije nastala na
dananjem maarskom prostoru (kako je to ve bio naglasio i Kraelitz!), koji
je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske drave ka srednjoj Evropi iz
pravca Balkana, sa budimsko-kanjikom oblau, gdje je bio angairan nema-
li broj bonjakoga vojnog korpusa, prelazei u prekosavski teritorij kako
to potvruju historiografski podaci (up., npr., Sueska, 1998; Imamovi,
1996 i dr., te, npr., pogibija jednog od najznaajnijh vojno-politikih i vjer-
skih bonjakih predstavnika iz XVI i XVII st. Dervi-pae Bajezidagia) i
knjievnojeziki dokumenti koji svjedoe o prisustvu bonjakog politiko-
vojnog elementa na prostoru dananje Maarske (up., npr., ep enidba
Smailagi Meha Avde Meedovia).
Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiu se vie pojedinosti:
injenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izu-
zetno itak; injenica da se autora ili prepisivaa pjesme pokualo locirati u
Erdelju; injenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema oitije veze sa
Alen Kalajdija 264
mjestom nastanka i autorom; injenica da je naslov pjesme dat na turskom
jeziku; injenica da je pjesma pisana u poprilinoj mjeri konzistentnim pra-
vopisom; injenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezike konstrukcije
i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni; injenica da s
obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja
u kongruenciji sa drugim morfolokim oblicima. S tim u vezi vrijedi zapaziti
jo nekoliko fakata koji se tiu dosadanjeg istraivanja i analize ove pjesme.
Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadre minimalan broj historiograf-
skih podataka, do danas su meu najznaajnijim istraivaima bili Smail Bali
(1973), Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Hukovi (1987; 1997).
Muhamed Hukovi (1997, 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske ele-
mente u pjesmi, dok je Bali (1973, 130) ustanovio da je pisac ...neki Maar
njemakog porijekla, koji je bio preao na islam. Bali ne navodi preciznije
otkuda dolazi do ovoga zakljuka, ali se iz nastavka njegova tumaenja moe
razumjeti da je do njega doao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o
i a, to je protumaio oitim utjecajem maarske fonetike. Ono to u ovome
tumaenju ima osnova jeste najprije injenica da je mogue da prepisiva nije
bio Slaven
15
i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i)
trkisi, tj. Hrvatska turija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije preao
na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. To se posebno uklapa u
historiografski kontekst budui da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj
medmui, za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisiva nije Turin.
U prilog mogunosti neslavenskog porijekla prepisivaa moglo bi upuivati
to to autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne biljei kon-
gruenciju: [ovo svit; izilo dua] te pie morfoloki oblik negiranoga glagola
htjeti za 3. lice mnoine: [niemo], te da je njezin openiti naslov napisan na
turskom jeziku Hirvat(i) trkisi.
Zakljuak
Na osnovu sprovedene lingvistiko-filoloke i historiografske analize
pjesme Hirvat(i) trkisi (Hrvatska turija) mogu se izvesti odreeni zaklju-
ci.
15 U datome sluaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se slui
nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim, bez obzira na njegovo etniko
porijeklo.
1. Pjesma je nesumnjivo najstariji sauvani tekst bosanske alhamijado
knjievnosti, za to je uoeno da je zapisana u posljednjoj etvrtini XVI
st.; pokuaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zakljuka
da se biljeenje pjesme odnosi na 997. godinu po Hidri, to odgovara
1588./1589. godini.
2. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifinih jezikih osobina
koje se posmatraju kao produkt interferencije razliitih narjeja kajkav-
skog i tokavskog, odnosno kao posljedica knjievnojezike koine predstan-
dardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj razliitih dijalekatskih
tokavskih osobina zapadne i june provenijencije; u skladu s time ukazano
je na konkretne primjere koji potvruju prisustvo kultiviranoga izraza koji
nastoji minimizirati i neutralizirati specifine lokalne i dijalekatske osobine
u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji e odgovarati jezi-
kim potrebama na irem srednjojunoslavenskom prostoru.
3. Na osnovu analize sadraja pojedinih leksema zakljueno je da
se osnovno znaenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao
ponuda braka i pronja djevojke.
4. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja, od kojih
je najznaajnije pitanje smjetanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne
zbirke u kojoj je ova pjesma pronaena, u Erdelj. U radu je apostrofirana
problematinost takvog stava, te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pje-
sme i same zbirke treba traiti na prostoru dananjeg maarskog prostora,
koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva na to je jo prvi skre-
nuo panju Friedrich von Kraelitz.
5. Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod
pseudonimom Mehmed Erdeljac takoer je upitan, kako zbog odbacivanja
neosnovanosti mjesta nastanka zbirke, tako i zbog mistifikacija u vezi sa
autorstvom cjelokupne zbirke, pa i same pjesme. Jednostavno kazano, autor
je pjesme nepoznat, ali mu je poznato ime Mehmed, ali kako se ne zna da
li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisiva pjesme, ovo pitanje i
dalje ostaje otvoreno. Pored toga, ovaj problem dodatno se uslonjava ako
se prihvati miljenje da je u pitanju zabiljeena pjesma koja je otpjevana u
odreenoj prilici, usljed ega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga
Mehmeda kao zapisivaa ove pjesme i cjelokupne medmue u kojoj je pje-
sma sauvana.
Alen Kalajdija 266
PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme
Chirvat trkisi
Ah nevista dua moja
Daj mi se da obveselim
Doklam ne izilo dua
Daj mi se da poveselim
Kad te vidi oi moje
Veseli se sire moje
Ja sam tvoje ti si moje
Ovo svit je kako nou bit
Nikamo dugo mi iv bit
Ne bud svagde tako sirdit
Ne mori me, prosim tebe
Izgubil sam ja sam sebe
Ob den ob nok molim tebe
Iz sire ja tebe ljubim
Hok li bit, jot da te girlim
Od alost ne znam to inim
Gizdava si, gizdav budi,
to ko istom zdrav mi budi
Ovu pesmu Mehmed zagudi
(Transkripcija Friedricha von Kraelitza, 1911, 613614)
Hirvat trkisi
(Hrvatska turija)
Ah nevista dua moja
Dajmise da obveselim
Doklem ne izilo dua
Dajmise da poveselim
Kad te vidi, oi moje,
Veselise sirce moje
Jasam tvoje tisi moje
Ovo svitje kakono cvit
Niemo dugomi ivibit
Nebud svagde tako sirdit
Nemorime prosim tebe
Izgubilsam ja sam sebe
Obden obno molim tebe

Iz sirca ja tebe jubim
Holi bit jot da te girlim
Od alosti neznam to inim
Gizdavasi gizdav budi
to u istom zdravmi budi
Ovu pesmu Mehmed zgodi
(Doslovna transliteracija: A. K.)
Alen Kalajdija 268
Hirvat trkisi
(Hrvatska turija)
Ah nevista, dua moja
Doklem ne izilo dua
Kad te vidi, oi moje,
Veseli se sirce moje
Ja sam tvoje, ti si moje
Ovo svit je kako no cvit
Niemo dugo mi ivi bit
Ne bud svagde tako sirdit
Ne mori me, prosim tebe
Izgubil sam ja sam sebe
Obden obno molim tebe
Iz sirca ja tebe jubim
Ho li bit jot da te girlim
Od alosti ne znam to inim
Gizdava si, gizdav budi
to u istom, zdrav mi budi
Ovu pesmu Mehmed zgodi
(Djelimino prilagoena transliteracija: A. K.)
BIBLIOGRAFIJA
Izvor:
Nametak, Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado knjievnost,
Svjetlost, Sarajevo (faksimil rukopisa 6. str.)
Kraelitz, von Friedrich (1911): Kleine Mitteilungen, Archiv fr
slavische Philologie, band XXXII, Berlin
Literatura:
1. Bali, Smail (1973), Kultura Bonjaka - Muslimanska kompone-
neta, Wien
2. ini, Slavoljub; Teodosijevi, Mirjana; Tanaskovi, Darko
(1997): Trkce-sirpca szlk, Ataturk kltr, Dil ve Tarih
Yksek Krm, Trk Dil Krm, Ankara
3. HER (2004) Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi liber,
Zagreb
4. Hukovi, Muhamed (1986): Alhamijado knjievnost i njeni
stvaraoci, Biblioteka Kulturno naslijee Bosne i Hecegovine,
Svjetlost, Sarajevo
5. Hukovi, Muhamed (1997): Zbornik alhamijado knjievno-
sti, Bonjaka knjievnost u 100 knjiga, knj. 11, Preporod,
Sarajevo
6. Ihsanolu, Ekmeludin (2004): Historija Osmanske drave i civi-
lizacije, Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu
7. Imamovi, Mustafa (1996): Historija Bonjaka, Preporod,
Sarajevo
8. Kemura, Sejfudin orovi, Vladimir (1912): Das
Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII.,
XVIII. und XIX. Jahrhundert, Zur Kunde der Balkanhalbinsel,
II, Quellen und Forschungen, Sarajevo
9. Kraelitz, von Friedrich (1911): Kleine Mitteilungen, Archiv
fr slavische Philologie, band XXXII, Berlin
10. Kuna, Herta (1971): Jezik bosanske knjievnosti XVII i
XVIII vijeka u svjetlosti knjievnikog manira, Zbornik za
filologiju, knj. XIV/1, Novi Sad
Alen Kalajdija 270
11. Kuna, Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska knjievnost,
Forum Bosna, 45/08, Sarajevo; urednici: Josip Raos, Jagoda
Juri-Kapell i Elma Haimbegovi
12. Kuna, Herta (1972): tokavski u funkciji literarnog i standar-
dnog jezika na kajkavskoj jezikoj teritoriji, Knjievni jezik
1-2, Sarajevo, 1972.
13. Mala enciklopedija Prosveta. Opta enciklopedija (1959),
Izdavako preduzee Prosveta, Beograd
14. Meedovi, Avdo (2007): enidba Smailagi Meha, Almanah,
Podgorica; prireiva: Zlatan olakovi
15. Mogu, Milan (1993): Povijest hrvatskoga knjievnog jezika,
Globus, Zagreb
16. Nametak, Abdurahman (1981), Hrestomatija alhamijado knji-
evnost, Svjetlost, Sarajevo
17. Sueska, Avdo (1998): Historijski korijeni genocida, Bonjaci
i islam, Visoki saudijski komitet, Sarajevo
18. Tuna, Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski renik, Jasen
19. Vrani, Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissima-
rum Europae linguarum; Reprint izdanje: (1992), Novi liber,
Zagreb
20. ivot, djelo i vrijeme Dervi-pae Bajezidagia (2005): Nauni
skup u Mostaru 10. i 11. oktobra 2003; Bonjaka zajednica
kulture Preporod, Mostar
21. www.wikipedia.org - 24. 11. 2008.
Kljune rijei: alhamijado pjesma, koine, predstandardni idiom, Erdelj,
diktus, imenovanje, datacija i lokalizacija pjesme
Summary
The elements of literarylinguistic koine in the oldest Alhamiado poem
Hirvat turkisi (1588/1589)
In this work we will explain the principle of the functioning of lit-
erary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms, as it was literary
-linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature. Based on analysis of
the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the
origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon
of Alhamiado literature. Apart from that, in the article some problems are
revealed in connection with existing explanation of origin of the author and
his name than place, time and origination of the name of poem and to that
paleographic, philological-linguistic and brief literary-semantic explana-
tions of poem are added.
Munir Muji
METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI
Poslije Jakobsonove teorije o dvije kljune osi u jeziku: selekcijske i
kombinacijske, pri emu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska
metonimiji,
1
metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasinim retori-
kama, i openito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo. Meto-
nimija je prikazana jednim od dva pola jezika, konstitutivnim elementom je-
zika, koji se ne moe zaobii. No, pogledamo li u povijest metonimije, vidjet
emo da se ona ni izbliza ne moe smatrati dostojnim takmacem metafori.
Slinost je cijelo vrijeme drala u sjeni susjednost, metafora je privlaila da-
leko vie panje nego metonimija. Na kraju, to je diktirano prirodom jezika
koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije.
Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-maz al-mur-
sal. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela to prethode al-
Qazwnjevu (u. 1338) djelu Talh al-Mift. Da ne bude zabune, metoni-
mija je bila uoena, odnosi koji je karakteriziraju su analizirani, ali u okviru
razmatranja karaktera tropa uope, to e rei da ju se nije imenovalo zaseb-
nim terminom. Smatra se da je Ab Ubayda (u. 824.) prvi meu arapskim
autorima koji je ukazao na neke karakteristike to odgovaraju metonimiji.
No, ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristi-
ke koje pripadaju zasebnom tropu. Ne moemo ak kazati ni da ih je razumi-
jevao kao karakteristike koje se tiu tropa openito. Radi se o tome da je on
pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike uglav-
nom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kurana a
koji kada su koristili termin al-maz nisu mislili na metaforiko znaenje,
odnosno trop, ve na tumaenje rijei (al-tafsr). Tako, primjerice, kada tu-
mai ajet:
I nebo [kiu] smo im u obilju slali, on kae:
Rije nebo na ovom mjestu znai kia. Kae se: Jo uvijek smo na nebu,
u znaenju: Jo uvijek pada kia, ili: Jo uvijek gazamo po nebu, u znaenju: Jo
uvijek gazamo po pokisloj zemlji...
2
1 Vidi: Roman Jakobson, Lingvistika i poetika, Nolit, Beograd, 1966., str. 195-215. i:
Roman Jakobson, O lingvistikoj tipologiji afazinih oboljenja, u: ur. Leon Kojen,
Metafora gure i znaenja, Beograd, Prosveta, 1986., str. 211-235.
2 Ab Ubayda, Maz al-Quran, al-Qhira, Maktaba al-Han, s.a., tom 1., str. 186.
Munir Muji 274
Metonimijske relacije ak su opisivane kao metafora, koja je pritom
posmatrana kao supstitucija. Ibn Qutayba (u. 889) tumaio je kako Arapi
pozajmljuju odreenu rije i uoptrebljavaju je na mjestu druge rijei zbog
bliskosti koja postoji meu tim rijeima ili zbog toga to jedna od njih ozna-
ava uzrok, a druga posljedicu. Tako za kiu kau nebo, jer kia pada sa neba,
a za bilje kau vlaga, jer ono pomou vlage raste, ili za nekoga kau: On nema
sala, mislei pritom kazati: On nema snage.
3
Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaivjelo u arapskoj
stilistici. Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema
metafori, to je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu razliitost koja postoji
izmeu metafore i metonimije bilo nuno. Metonimija i metafora u arapskoj
stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. Tro-
poloki karakter metonimije, kao i metafore, podrazumijeva da se ona reali-
zira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog znaenja. Relacija koja vlada
izmeu prenesenog i doslovnog u metonimiji moe imati razliit karakter,
uvjet je da se ne radi o slinosti, i to je kljuna razlika izmeu metafore i me-
tonimije. Neki autori nabrojali su ak dvadeset i pet vrsta takvih relacija. Na
ovome mjestu bit e dovoljno da spomenemo odreeni broj njih:
1. uzrok posljedica (al-sababiyya)
Umjesto rijei koja u doslovnom smislu oznaava rezultat, odnosno
posljedicu neke radnje moe se upotrijebiti rije koja oznaava uzrok te rad-
nje:
.
Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne,
Ubrajam se u jednu od njih, a ja ih izbrojati ne mogu.
4

Metonimijski je upotrijebljena rije ruke koja oznaava blagodati, jer
se ruke uzimaju kao uzrok blagodati;
2. posljedica uzrok (al-musabbabiyya)
Umjesto rijei koja oznaava uzrok upotrijebi se rije koja oznaava
posljedicu:
3 Ibn Qutayba, Tawl mukil al-Quran, al-Qhira, Dr al-Turt, 1973., str. 302.
4 Al-Mutanabb, cit. po: Teuk Mufti, Klasina arapska stilistika, Sarajevo, El- Kalem,
1995., str. 96.
Metonimija u arapskoj stilistici 275
.
Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor.
5

Rije zatvor upotrijebljena je metonimijski u znaenju prijestup na
osnovu veze posljedica-uzrok, jer se odlazak u zatvor deava kao posljedica
injenja nekoga prijestupa;
3. dio cjelina (al-uziyya)
Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u zna-
enju cjeline:
.
On ima dvadeset proljea [tj. godina].
Rije proljee upotrijebljena je u prenesenom znaenju, a znai godi-
na.
.
Neprijatelj je poslao svoje oko [tj. pijuna].
Rije oko metaforiki je upotrijebljena u znaenju pijun.
- oslobaanje vrata [tj. oslobaanje roba]
6
;
4. cjelina dio (al-kulliyya)
Rije koja oznaava cjelinu moe biti upotrijebljena tako da u metafo-
rikom smislu oznaava samo odreeni dio koji pripada toj cjelini:
.
Pio sam vodu Tigrisa [tj. Pio sam vode iz Tigrisa].
7

Rije voda ne oznaava svu vodu iz Tigrisa ve dio koji je neko popio;
5. ono to je bilo ono to je uslijedilo poslije (al-mawiyya)
Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umje-
sto rijei koja oznaava sadanje stanje neke stvari upotrijebi rije koja ozna-
ava stanje te stvari u prolosti:
.
Zimi oblaimo vunu a ljeti pamuk.
8

5 Abdul-Raof Hussein, Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis, London, Routledge,
2006., str. 226.
6 Muammad Muaf Haddra, Ilm al-bayn, Bayrt, Dr al-ulm al-arabiyya,
1989., str. 60.
7 Abdul-Raof, op. cit., str. 227.
8 Isto, str. 229.
Munir Muji 276
Rijei vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za
oznaavnje odjee od vune i pamuka;
6. ono to e biti ono to je bilo (al-mustaqbaliyya)
Rije koja oznaava budue stanje neke stvari moe se na osnovu me-
tonimijske zamjene upotrijebiti umjesto rijei koja oznaava stvar onakvom
kakva je u trenutnom stanju:
Usnio sam kako cijedim vino.

9
Rije vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za rije groe.
Vino se, poznato je, ne cijedi, ve se cijedi groe da bi se od njega napravilo
vino;
7. mjesto ono to se u njemu nalazi (al-maalliyya)
esta upotreba metonimije ogleda se u tome da se rije to oznaava
mjesto upotrijebi kao zamjena za rije koja oznaava ono to se nalazi u tome
mjestu:
.
Sud je osudio zloinca na doivotnu robiju.
.
Popij au ili dvije i odmah e ugasiti e;
10

8. sredstvo rezultat (al-liyya)
Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umje-
sto rijei koja u doslovnom smislu oznaava neku radnju upotrijebi rije koja
oznaava sredstvo kojim se ta radnja vri:
.

I uini da potonji po istini spominju me.
11
Umjesto rijei spomen upotrijebljena je rije jezik koja oznaava sred-
stvo spominjanja.
Termin za oznaavanje metonimije koji se poslije al-Qazwnija ustalio
u arapskoj stilistici jeste al-maz al-mursal (dosl. odrijeeni trop, razaslani
trop)
12
a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju slinosti iz-
9 Kuran: 12: 36.
10 Mufti, op. cit., str. 97.
11 Kuran: 26: 84.
12 Al-Qazwn, al- f ulm al-bala, Bayrt, Dr al-Fikr al-Arab, Bejrut, 2000.
str. 209.
meu metaforikog i doslovnog znaenja, kakva vlada u metafori, ve je ra-
zaslata prema razliitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji.
Eliminiranje relacije slinosti izmeu doslovnog i gurativnog znae-
nja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumi-
jeva poivaju na stvarnoj, odnosno logikoj povezanosti meu pojmovima.
Ta injenica eksplicitnije je naglaena kod latinskih autora. Tako Ciceron za
metonimiju, za koju upotrebljava termin denominatio, kae da se sastoji u
zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom rijeju ije aktualno zna-
enje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim znaenjem, i to u partikularnom
smislu, a ne da stoje u poredbenom odnosu.
13
Umjesto susjednosti ili kontigviteta izmeu pojmova koje objedinju-
je metonimija, klasini arapski autori opaaju asocijativnost (al-mulbasa).
Tako emo nai da al-Qazwn metonimiju denira na sljedei nain:
.
Metonimija se ogleda u tome da veza izmeu znaenja u kojem je rije
upotrijebljena i njenog konvencionalnog znaenja poiva na asocijativnosti, a
ne na slinosti.
14
Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu su-
sjednosti, ve kao semantiko preruavanje ,kako bi bio doslovniji prijevod
termina al-mulbasa. Praktino bi to izgledalo ovako: rije groe uzela je
ruho rijei vino, te je reeno: cijedim vino, umjesto cijedim groe. Noviji
arapski autori, kada govore o odnosu izmeu doslovnog i prenesenog znae-
nja u metonimiji, pored spomenutog termina al-mulbasa koriste i termin
al-muwara (susjednost, kontigvitet).
Kontekstualna veza koja pomae pri razumijevanju metonimije, za ra-
zliku od one to usmjerava razumijevanje metafore, po svome je karakteru
restriktivna (al-qarna al-mnia), ona zapreava put doslovnom znaenju.
Uglavnom je rije o bliskom, ekspliciranom kontekstu koji delegitimira do-
slovno razumijevanje znaenja. To je generalna karakteristika tropa, tako da
se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. Do razlaza dolazi
kada se u obzir uzme relacija (al-alqa) izmeu doslovnog i prenesenog zna-
enja rijei. U metafori je to, kako smo ve kazali, slinost a u metonimi-
ji neka od brojnih moguih stvarnih relacija. Objedinjujui termin koji se
13 Heinrich Lausberg, Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study, Leiden, Brill,
1998., str. 256-257.
14 al-Hab al-Qazwn, Al- f ulm al-bala, Bayrt, Dr al-Fikr al-Arab, 2000.,
str. 209.
Munir Muji 278
koristi za sve relacije jeste korigirajua relacija (al-alqa al-muaia). Od
korigirajue relacije koja prati metonimiju oekuje se prije svega da odvrati
od traganja za slinou izmeu metonimijski upotrijebljene rijei i onoga na
ta se ta rije odnosi. Na taj nain metonimija se osigurava da ju se ne shvati
kao metaforu.
Al-Qazwn doputa da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski, ek-
splicirani kontekst koji e ukazivati da se radi o prenesenom znaenju, to
je i razumljivo jer je tropoloki karakter metonimije mnogo uoljiviji nego
tropoloki karakter metafore, budui da poiva na stvarnom odnosu. Nije
bez razloga to to se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop
15
,
u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne rijei drugom.
U sluaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst, upotrijebljena meto-
nimija mora sadravati signal (al- ira) koji upuuje na pojam nadreen
metonimijski upotrijebljenoj rijei (mawl lah)
16
, pri emu treba imati na
umu da taj nadreeni pojam po pravilu nije ekspliciran. Odnos nadreeni
pojam - metonimijski upotrijebljena rije nije nita drugo nego pokuaj da se,
kazano terminima savremene jezike znanosti, metonimija prikae kao sin-
tagmatska konstrukcija, ustvari kombinacija tipa upravna rije modikator,
pri emu je upravna rije neeksplicirana.
17
Semantiki signal koji usmjerava
razumijevanje metonimije u eljenom pravcu obino je neka rije koja se na-
lazi u neposrednom kontekstu. Predstavit emo ovo sljedeim primjerom:
. - Zimi oblaimo vunu.
. - Popij au ili dvije
neeksplicirana upravna rije eksplicirani modifikator eksplicirani, bliski kontekst
ono to se od vune pravi vuna oblaiti
ono to se nalazi u ai aa ili dvije piti
15 Gledano iz logikosemantike perspektive, nije temeljni trop metafora, nego meto-
nimija... ( Josip Uarevi, Tropi i jezik, u:, Tropi i gure, ur. iva Beni i Dunja
Falievac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb, 1995., str. 108.)
16 al-Qazwn, al-, str. 209. Termin al-mawl teko da emo sresti izvan ovoga
konteksta.
17 Ovakav pristup u tumaenju metonimije moemo nai u: Beatrice Warren, An
Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory,
www. Metaphoric.de/07/warren.pdf
Sinegdoha kao podvrsta metonimije
Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop. Ne
postoji ni termin koji oznaava sinegohu, ali kada se govori o metonimiji
uoavaju se odnosi koji su karakteristini za sinegdohu: upotreba rijei koja
oznaava dio u znaenju cjeline i obrnuto.
18
Primjere za tu vrstu odnosa na-
veli smo naprijed. Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativ-
ni odnosi
19
, to je vrlo dobro odabran termin, ali kao i svaki drugi termin ne
odslikava u potpunosti ono za ta se upotrebljava. Naime, odnose cjelina - dio
i dio - cjelina, kada se tiu metonimije, odnosno sinegdohe, ne moemo uzi-
mati samo kao odnose koji poivaju iskljuivo na kategoriji kvantitativnosti.
Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio - cjelina i cjelina - dio
onda bi to praktino znailo da svaki dio nekoga entiteta moe u prenese-
nom smislu odslikavati cjelinu. Ako uzmemo za primjer reenicu: Neprijatelj
je poslao svog pijuna, u kojoj je u prenesenom smislu rije oko upotrijebljena
u znaenju pijun, onda bi to znailo da je bilo mogue upotrijebiti i bilo
koju drugu rije koja znai neki organ, te recimo kazati: Neprijatelj je poslao
svoj vrat ili svoju glavu i sl. Jasno je da neto takvo ne bi bilo uope smisleno,
a kamoli gurativno.
Prilikom upotrebe dijela u znaenju cjeline rije koja oznaava neki
dio mora dodatno specicirati znaenje rijei koja znai cjelinu.
20
Kada se
za osmatraa u izvidnici upotrijebi rije oko, ona dodatno specicira znaenje
rijei osmatra, jer se osmatra prilikom uhoenja slui okom, koje u tome
ni jedan organ ne moe zamijeniti, niti neko moe biti u izvidnici ako nema
oi, tako da se oko pojavljuje kao da je rije o samoj osobi.
21

Ovo objanjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora
podrazumijeva to da dio koji oznaava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu
analogona cjeline, koji se opet namee zahvaljujui prirodno-logikim od-
nosima. Grupa iz Lijea, koja je kao polazite koristila semantiko razlaga-
nje rijei kao princip na kojem poiva odnos izmeu dijela i cjeline, nazvala
je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema. Pod esencijalnim semovima
18 Mufti, kada nabraja odnose izmeu osnovnog i prenesenog znaenja rijei vezano za
metonimiju, napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto,
te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte. (Vidi: Mufti,
op. cit., str. 96. i 97.)
19 Heinrich Lausberg, op. cit, str. 260.
20 Saad al-Dn al-Taftzn, Muhtaar al-Saad, Bayrt, al-Maktaba al-ariyya, 2003.,
str. 330.
21 Vidi: z Yamt, Ilm aslb al-bayn, Bayrt, Dr al-Ala, 1983., str. 222.
Munir Muji 280
podrazumijevaju se oni semovi koji su nezaobilazni u diskursu i ije bi poti-
skivanje inilo diskurs nemoguim. Da bi razumljivost poruke bila odriva,
moraju biti odrivi esencijalni semovi.
22
Esencijalni sem koji povezuje oko i
izvidnika jeste gledanje, a aktualiziranje esencijalnog sema bez, kojega znae-
nje ne bi bilo odrivo, odvija se posredstvom konteksta.
Da se primjetiti kako dodatno speciciranje koje je karakteristino za
relaciju dio-cjelina (al-alqa al-uziyya) nije karakteristino i za relaciju cje-
lina-dio (al-alqa al-kulliyya). Ova injenica primijeena je u arapskoj stili-
stici, ali je evidentirana samo na nain da se o dodatnom speciciranju govori
jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina. Upravo na ovu injenicu skreu
panju Traugott i Dasher, kada govore o metonimiji kao mehanizmu seman-
tike promjene u jeziku. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u
znaenju cjeline karakteristina kao vrsta semantike promjene po tome to
se esto moe naii na to da rije koja oznaava dio oznaava ujedno i cjelinu
kojoj taj dio pripada, dok obrnut sluaj ne vrijedi. To znai da sinegdoha
nosi sa sobom odreenu vrstu unidirekcionalnosti karakteristinih obiljeja
u relaciji dio-cjelina: dio , po deniciji, sadri odreenu ideju cjeline ali cje-
lina ne ukljuuje predstavu o dijelu.
23
Metonimija metonimije (al-maz an al-maz)
U arapskoj stilistici moe se naii na jedno prilino nezapaeno mje-
sto vezano za tumaenje metonimije, a koje je veoma korisno za tumaenje
karaktera metonimije. Kaemo da je rije o nezapaenom mjestu, odnosno
pitanju, jer su rijetki autori koji se njime bave, vjerovatno zbog toga to su ga
smatrali nedovoljno bitnim. Konano, rije je tumaenju po kojem metoni-
mija ponekada moe poivati ne samo na jednoj relaciji izmeu stvarnog i
prenesenog znaenja ve na dvije ili eventualno, vie relacija koje ukljuuju
isto toliko stvarnih i prenesenih znaenja. Uzmimo za primjer metonimiju u
sljedeem ajetu:
i s neba vam opskrbu dariva.

24
Metonimijski je
upotrijebljena rije opskrba umjesto rijei kia. Ovo tumaenje obino e nam
se initi dovoljnim. Meutim kada tumaimo bilo koji trop, to od nas zahti-
22 J. A Dubois, General Rhetoric, Baltimore, The Johns Hopkins University Press,
1981., str. 104.-103.
23 Elisabeth Closs Traugott, Richard B. Dasher, Regularity in semantic Change,
Cambridge, Cambridge University press, 2002., str. 29.
24 Kuran, 40:13.
jeva da dosegnemo do doslovnog, odnosno stvarnog znaenja (al-aqqa)
to nismo uinili kada kaemo da je umjesto kia upotrijebljeno opskrba, jer
se pritom zaboravlja kako pojanjava Handw veza izmeu kie i opskrbe,
tj. da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz po-
mo kie. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na
stvarno znaenje, ve na drugo preneseno znaenje, odnosno na drugu meto-
nimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog znaenja. Ovu vrstu kompozicijske
metonimije neki su nazvali maz al-martib (stupnjevita metonimija).
25

Mada je tumaenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pa-
susu pomalo nategnuto, pa, moda, motivirano i odreenim izvanlingvisti-
kim razlozima, ono je naglasilo odreene vrlo vane osobine metonimije.
Prije svega, jasnije na povrinu isplivava injenica da je metonimija teleolo-
ki kontrolirani trop
26
, u pravom smislu rijei. Metonimijski upotrijebljena
rije nije statini dogovoreni simbol ili kruti indeksiki znak. Ona je u stanju
pokazati generiki karakter svoje prolosti (kia - usjevi - opskrba). Nadalje,
metonimijske relacije nisu statine, kako se obino tumai prirodna veza iz-
meu pojmova koji tvore metonimiju. Te relacije nuno podrazumijevaju i
dinaminost, a ona se vidi tek onda kada se krene u teleoloki motiviranu po-
tragu za smislom metonimije. Upravo se to najbolje vidi na primjeru metoni-
mije koja je strukturirana kao stupnjevita, odnosno metonimija metonimije.
Metafora vs. metonimija
Uporedno razmatranje metafore i metonimije, ma koje vrste da je, ote-
ano je zbog injenice to je, s obzirom na teoretsko naslijee koje prati svaku
od njih, metonimija u daleko nepovoljnijem poloaju.
Ve smo kazali da je arapska tropologija zarana otila u smjeru suava-
nja. Meu tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimi-
ja. Ova jasna distinkcija izmeu dva glavna tropa odravana je zahvaljujui
neupitnoj razlici izmeu slinosti i susjednosti - barem se to da razaznati kao
najjasnije iz svih denicija i rasprava koje moemo nai. Najee emo tamo
gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici, a onda i o odnosu izmeu meta-
fore i metonimije, naii na to da se kao skoro iskljuiva diferencijacija uzima
to da li upotreba rijei u prenesenom znaenju poiva na slinosti ili na nekoj
drugoj vezi. Pristanemo li bezuvjetno na to, najizvjesniji zakljuak do kojega
25 Vidi: Amad Handw, al-Maz al-mursal f Lisn al-Arab li Ibn al-Manr,
an, al-Turk, 1994., str. 135-139.
26 Vidi: Angus Fletcher, Allegory: The Theory of a Symbolic Mode, Ithaca and London,
Cornell University Press, 1970., str. 85-87.
Munir Muji 282
moemo stii bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva sime-
trina retorika postupka. Paljivijim itanjem, pak, moe se doi do veoma
interesantnih zakljuaka.
Prvo to pada u oi jeste da su metafora i metonimija u arapskoj sti-
listici zadrale status tropa s pravom na ime, pri emu su im neki tropi
pridodati kao podvrste, a neki su svrstani u gure. Neemo pretjerati ako
kaemo da ove injenice pokazuju kako su klasini arapski autori o metafori
i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom irem smislu, koji
bi se okoristimo se novijim pojmovljem mogli opisati kao semantiki,
psiholoki, kognitivni... Za utemeljenost ovoga stava svakako e biti bolje
ako pokuamo na konkretniji nain proanalizirati odnos izmeu metafore
i metonimije.
Same denicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od kljunih ra-
zlika meu njima: metafora je mogua ako meu pojmovima vlada slinost
(al-mubaha) a metonimija ako meu njima vlada asocijativna veza (al-
mulbasa) i prirodna i logika povezanost (al- irib). Slinost se u metafori
proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojanjavanja, odnosno razumijeva-
nja, dok se prirodna i logika povezanost u metonimiji pronalazi - otuda je
karakter metonimije prije svega referencijalni.
Sljedee to se da primijetiti u vezi sa odnosom izmeu metafore i me-
tonimije u arapskoj stilistici tie se samoga objanjavanja mehanizama po
kojima se realizira svaki od ovih tropa. Izgleda da sa metonimijom arapski
autori nisu imali mnogo problema: denirana je posve kratko i jednostavno,
teoretski diskurs o metonimiji vie je nego siromaan; s druge strane, meta-
fora im je zadala priline glavobolje, tako da smo u prilici o metafori itati
mnogo opirnija i intrigantnija teoretska razmatranja. Naravno, to nije jedi-
no sluaj u arapskoj tradiciji. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspi-
rativniji za opisivanje. U polaznim denicijama metafore i metonimije mogu
se, uglavnom, uoiti dva bitna distinktivna obiljeja. Poimo od razlike u
karakteru odnosa koji vlada izmeu prenesenog i doslovnog znaenja rijei:
taj odnos (slinost) u metafori je posve invarijabilan, dok je u metonimiji
rije o razliitim logikim i stvarnim odnosima. Na prvi pogled ini se kako
je metonimija sposobna dovesti dva pojma u vie varijanti odnosa nego to je
sluaj sa metaforom koja poznaje samo odnos slinosti izmeu dva pojma. U
sutini je suprotno: slinost je takva vrsta odnosa iji modaliteti su invarijan-
tni, dok su, za metonimiju karakteristini logini i prirodni odnosi, na kraju
ipak svedivi na odreeni broj.
Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu slinosti mnogo kom-
pliciranije predstaviti, jer metafora kroz slinost nastoji dovesti u vezu dva
oznaena pojma pod jednim oznaiteljem, dok metonimija kroz prirodne i
logike sadraje promjenom oznaitelja imenuje isti oznaeni. Moda i nije
posve sluajno to to metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (al-
maz al-mursal) sadri termin koji oznaava trop (al-maz), dok sa me-
taforom to nije sluaj jer samo se metonimija kako zakljuuje Ricoeur
moe potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna rije na mjestu
druge rijei; u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije... Meta-
fora se, ustvari, razlikuje od metonimije po tome to igra na dva registra: na
registru predikacije i na registru denominacije.
27

Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora neemo nai da govo-
rei o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja kljunu karakte-
ristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbt al-ifa), niti aserciju (al-iddi ),
kao mehanizme kojima su, izmeu ostaloga, nastojali pokazati da metafora
ne poiva na supstituciji niti na predikaciji. Takav postupak nije posebno
obrazloen, ali je posve logian: metonimija da parafraziramo Ricoeura
ne igra na registru predikacije. Ona se ne mui time da se jedan oznaeni
prikae u ruhu drugoga, ona jednostavno zamijeni jedan oznaeni drugim.
Metonimijskom zamjenom oznaitelja oznaenom se ne pririe nita izvana,
ve mu se daje ime neega to mu po logici prirodnih odnosa pripada.
Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja
podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski
upotrijebljenoj rijei, i kazati, primjerice, da je metonimija (aa) u primjeru
Popij au ili dvije, ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prireen
ai.
28
Odgovor je potvrdan. Ali to bi bi bilo suvino, pa na kraju i kontra-
produktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije. Time bi se meto-
nimijski upotrijebljenoj rijei pruila prilika da se opire
29
prihvatiti novo
27 Paul Ricouer, iva metafora, Zagreb, Graki zavod Hrvatske, 1981., op. cit., str.
152.
28 Danas moemo nai ocjene kako klasini pristup prouavanju metonimije poiva
uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratiku upotrebu rijei sa
vanjskim referentom (npr. Bijela kua za predsjednika Sjedinjenih Amerikih Drava)
ili eliptiku upotrebu, kao Pikaso za Pikasova djela. (Vidi: Regularity in Semantic
Change, str. 78.).
29 Nelson Goodman je, kako navodi Ricoeur, kazao da je metafora neobino prida-
vanje, to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani, pa prema tome njezina
upotreba ima svoju prolost, rekosmo neobino pridavanje nekom novom predmetu
koji u poetku prua otpor, a zatim malo pomalo poputa. (op. cit., str. 226.)
Munir Muji 284
znaenje, to indeksiki karakter ovoga tropa ne doputa, za razliku od meta-
fore ijem ikonikom karakteru to odgovara. Za karakter metonimije moe
se kazati da odgovara karakteru indeksikog znaka, onakvog kako ga denira
semiotika. Ustvari, bolje je kazati da je metonimija indeksiki znak par exe-
llance. U dananje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobiajeno,
isto kao to je uobiajeno da se za karakter metafore kae kako je ikoniki.
Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksiki nain odnosa
izmeu oznaitelja i oznaenog bit e nam jasno da je metonimija upravo
tipini indeksiki znak: stvarna povezanost, direktna zika povezanost
nedvosmisleno oznaava ovu ili onu egzistirajuu stvar, ukljuuje aktual-
nu modikaciju.
30
Indeksinost metonimije za posljedicu ima njenu tenju
ka leksikalizaciji. Naime, jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metoni-
mije, to su tzv. ad hoc metonimije, ali istovremeno tei i tome da iznova ak-
tivira iste metonimije (npr. upotreba rijei oko u znaenju pijun, ili aa u
znaenju pie koje ona sadri). Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop
udaljava od semantike promjene i priliava ga metonimijskoj polisemiji.
Kao generalan, ali posve generalan, stav moe se prihvatiti da metonimija
identikuje stvari, odnosno ureuje stare stvari, te da se moe kazati kako
je njena uloga identikacijska, dok metonimija objanjava stvari, metafora
uvodi nove stvari, tako da je uloga metafore signikacijska.
31
Naposljetku, koliko god se trudili izvesti na istac razliku izmeu me-
tafore i metonimije, ostaje vaiti da pored svega metafora i metonimija uvi-
jek stupaju u interakcijske odnose, tako da je Goossens ak skovao i termin
metaphtonomy da njime obiljei neraskidivu povezanost metafore i meto-
nimije.
32
30 Ovo su neke od karakteristika ikonikog znaka koje je uoio Peirce. (Vidi: Daniel
Chandler, Semiotics: The Basics, London, Routledge, 2002., str. 41-43.)
31 Ovakav stav kritikovao je Nunberg, govorei da je, principijelno posmatrano,
neodriv jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identikaciju, kao to ima i
mnogo metonimija koje predstavljaju signikaciju. (Vidi: Nunberg, Transfer of
Meaning, u: ur. J. Pustejiovsky and B. Boguraev, Lexical Semantics: The Problem of
Polisemy, Oxford, Clarendon Press, 1996., str. 131.)
32 Vidi: Traugott, Dasher, op. cit., str. 131.
LITERATURA:
Ab Ubayda, Maz al-Quran, al-Qhira, Maktaba al-Han, s.a., tom 1.
al-Qazwn, al-Hab, al- f ulm al-bala, Bayrt, Dr al-Fikr al-
Arab, 2000.
al-Taftzn, Saad al-Dn, Muhtaar al-Saad, Bayrt, al-Maktaba al-ariyya,
2003.
Chandler, Daniel, Semiotics: The Basics, London, Routledge, 2002.
Dubois, J. A, General Rhetoric, Baltimore, The Johns Hopkins University
Press, 1981.
Fletcher, Angus, Allegory: The Theory of a Symbolic Mode, Ithaca and Lon-
don, Cornell University Press, 1970.
Haddra, Muammad Muaf, Ilm al-bayn, Bayrt, Dr al-ulm al-
arabiyya, 1989.
Handw, Amad, al-Maz al-mursal f Lisn al-Arab li Ibn al-Manr,
an, al-Turk, 1994.
Hussein, Abdul-Raof , Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis, London, Ro-
utledge, 2006.
Ibn Qutayba, Tawl mukil al-Quran, al-Qhira, Dr al-Turt, 1973.
Jakobson, Roman O lingvistikoj tiplogiji afazinih oboljenja, u: ur. Leon
Kojen, Metafora gure i znaenja, Beograd, Prosveta, 1986.
Jakobson, Roman, Lingvistika i poetika, Nolit, Beograd, 1966.
Lausberg, Heinrich, Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study, Le-
iden, Brill, 1998.
Nunberg, Georey, Transfer of Meaning, u: ur. Pustejovsky, J. and Bogu-
raev, B., Lexical Semantics: The Problem of Polisemy, Oxford, Claren-
don Press, 1996.
Ricouer, Paul, iva metafora, Zagreb, Graki zavod Hrvatske, 1981.
Teuk Mufti, Klasina arapska stilistika, Sarajevo, El Kalem, 1995.
Traugott, Elisabeth and Dasher, Closs Richard B., Regularity in semantic
Change, Cambridge, Cambridge University press, 2002,
Uarevi, Josip, Tropi i jezik, u:, Tropi i gure, ur. iva Beni i Dunja Fali-
evac, Zavod za znanost o knjievnosti, Zagreb, 1995.
Warren, Beatrice An Alternative Account of the Interpretation of Referen-
tial Metonymy and Metaphory, www.metaphoric.de/07/warren.pdf
Yamt, z, Ilm aslb al-bayn, Bayrt, Dr al-Sala, 1983.
Munir Muji 286
Kljune rijei: metonimija, asocijativnost, kontigvitet, sinegdoha, me-
tonimija metonimije
Summary
Metonymy in Arabic stylistics
Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense,
which is based on associations. Dealing with metonymy in Arabic stylistics
is very much restricted by its referral character. By discussing the concept of
metonymy Arabic authors derived that metonymy is teleology controlled
trop. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics
relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable, while
synecdoche itself does not separate as trop.
Azra Kantardi
FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA
U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
O prvobitnom knjinom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke
postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha
Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za
svoju medresu u Sarajevu.
1
Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i neko-
liko rukopisa na kojima stoji biljeka Vakuf Gazi Husrev-beg.
2
I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne naine (poari,
poplave, ratovi) i gubila svoj knjini fond.
3
U isto vrijeme Biblioteka se
obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog poet-
ka njenog postojanja do danas.
Sve do 19. stoljea imamo malo pisanih podataka o tome kako se
razvijao knjini fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sauva-
noj inventarskoj knjizi, koju je sainio nekadanji bibliotekar Salih Sidki
Hadihuseinovi Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji
i rubrika o vakifima gdje se moe proitati porijeklo svake knjige koja se u to
vrijeme nalazila u Biblioteci.
4

Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naroito je obogaen
krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljea kada je dolo do premjetanja
mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu
biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene
Kantamirijina i ehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 Kasim Dobraa, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str.
734-735.
2 Dobraa, Katalog, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog, IV, br. 2694,
str. 82; Haso Popara, Katalog, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta Gazi-
Husrev-bega koji se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br.
10.389) na pojedinim marginama takoer ima biljeku Vakuf Gazi Husrev-beg.
3 Poznato je da je Biblioteka naroito opustoena prilikom provale Eugena Savojskog
u Sarajevo 1697. godine kada je uniten veliki dio njenog knjinog fonda.
4 Mahmud Tralji, Hazi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke, Anali GHB, V-VI,
str. 45-54; Fejzulah Hadibajri, O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove bib-
lioteke, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.
Azra Kantardi 288
medrese i umiia medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblio-
teke hadi Halil-ef. iz Graanice i Eli Ibrahim-paine (Fejzija) medrese iz
Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karaoz-begova bibli-
oteka.
5
Dugo vremena se knjini fond Gazi Husrev-begove biblioteke sasto-
jao iskljuivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhiv-
ske grae.
6
tampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju
kasnije jer se i same tamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju
7
.
O tampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u
ve spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su,
osim rukopisa, i ove knjige popisane.
8
Periodine publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u
Biblioteci krajem 19. stoljea.
9
Priliv knjiga na evropskim jezicima naroito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogo-
brojnim vakima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K.
Dobraa, Katalog, I, Uvod; Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arabikim ruko-
pisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz ukri, Prinove rukopisa u GHB, Anali
GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, Vaniji legati u rukopisnom fondu
GHB, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Faji, Biblioteka Abdulah-efendije
Kantamirije, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36.
6 U znaajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove
biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedei radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke:
Ismet Rizvi, Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Anali GHB,
I, str. 75-90; Kasim Dobraa, Vakufname u GHB, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil
Faji, Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci u Sarajevu, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadibajri, O
arhivu GHB, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahi, Rukopisi djela
ejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatida
ar-Drnda, Zbirka sidila GHB, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara,
Idazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke, Anali GHB, XXV-
XXVI, str. 5-44; Azra Gado-Kasumovi, Vasijjetname na osmanskom jeziku,
Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85.
7 Prva tamparija u Otomaskom carstvu bila je tamparija Ibrahima Muteferrike,
osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su meu prvima
tampane u ovoj tampariji.
8 Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod
br. 189.
9 Biblioteka posjeduje komplete prvih listova tampanih u BiH kao i sve znaajnije
bosanskohercegovake listove i asopise prolog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna,
Sarajevski cvijetnik - Guleni Saraj, Bosansko-hercegovake novine, Sarajevski list,
Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 289
je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domai
pisci poinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezi-
cima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i
bibliotekama sve je vie knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima.
Na taj nain knjini fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve razno-
vrsniji i osim rukopisa ukljuuje i tampane knjige na arapskom, turskom i
perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.
10
Kolekcija knjiga na evropskim jezicima
Kolekcija tampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrev-
begove biblioteke sadri monografske publikacije napisane na bosanskom
i drugim evropskim jezicima kao to su: njemaki, engleski, francuski,
ruski, italijanski, maarski i dr. Prvi bibliotekar koji je poeo da katalogizira
grau na evropskim jezicima bio je hadi Mehmed-ef. Handi, zaposlen u
Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.
11

Iako najmlai, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojano
premaio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao
najvie koriteni knjini fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadri
preko 30.000 knjiga tampanih na bosanskom i drugim evropskim jezici-
ma. Tokom vremena dopunjavao se, obogaivao i obnavljao kupovinom,
poklonom, razmjenom i zavjetanjima. Inae, u njemu se prvenstveno,
sakupljaju djela bosanskohercegovakih autora, zatim djela napisana o Bosni
i Hercegovini i njenom stanovnitvu i djela tampana u BiH. Ova djela ine
osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblio-
teke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjinom fondu se
sakupljaju i djela islamskog sadraja uope, zatim djela iz filozofije, religi-
je, ope historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka
ukljuuje razne rjenike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statistike
prirunike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasina djela
svjetske knjievnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-nauna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bonjak, Wissenschaftliche
mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i
dr.
10 Ova podjela knjinog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena
kada je prof. Mehmed Handi bio bibliotekar (1937-1944).
11 Prof. M. Handi je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis tampanih
knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Tralji, Hazi kutubi Gazi
Husrev-begove biblioteke, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.
Azra Kantardi 290
literatura iz svih podruja, lektira za sve razrede osnovne i srednje kole,
diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Poto je najvei
broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki
i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjini
fond sadri i ostale publikacije razliite tematike ukljuujui i one strogo
strune prirode koje, takoer, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. irok
je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjinog fonda jer, u irem
smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i znaajna djela domae i svjetske
batine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje ine djela
bosanskohercegovakih autora i djela o Bosni i Hercegovini.
Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaivao uglavnom putem
poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavjetali Biblioteci.
O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima moemo itati i u knjiga-
ma protokola GHB.
12
Listajui navedene knjige moemo zapaziti koliko su
ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko
knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo
vakifa i bilo bi nemogue sve njih nabrojati. Takoer itamo kako su mnogi
nauni radnici kao, npr., Hamdija Kreevljakovi, Alija Bejti, Osman Asaf
Sokolovi, Hazim abanovi, air Sikiri, Muhamed Hadijahi i drugi
redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su
davale i razliite naune ustanove, strane ambasade i dr.
Ve smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se poeo
formirati krajem 19. i poetkom 20. stoljea, tj. dolaskom Austro-Ugarske
u Bosnu i Hercegovinu kada se u veoj mjeri lokalno stanovnitvo obrazuje
i pie na domaem jeziku uz upotrebu latininog pisma. Poetak pisanja
bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira jo iz kraja 16. stoljea
kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom
ili arebicom, tzv. alhamijado literatura
13
. Smatra se da je objavljeno preko
40 naslova ovakvih djela i veinu njih Biblioteka posjeduje.
14
Kolekcija alha-
mijado literature je veoma znaajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi
Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoe-
12 U Biblioteci postoje knjige protokola voene od 1950. godine pa do danas.
13 Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je
Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak,
Muhamed Rudi, Anali GHB, VII-VIII, str. 209.
14 Fatima Omerdi, Bibliograja tampanih djela arapskim pismom bosanskoherce-
govakih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Anali GHB, XXV-XXVI, str.
309-372.
nje o prolim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda,
njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB znaaj-
no je istai vjersku poeziju Muharema Dizdarevia poznatijeg po imenu
Muhamed Rudi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado
zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i
didaktikog sadraja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe knji-
evnosti, odnosno ljubavne lirike koja su tampana i objavljivana kao prilozi
u nekim knjigama i asopisima.
15
O alhamijado knjievnosti napisano je
dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u
Analima GHB.
16
Osim alhamijado literature od posebnog znaaja u kolekciji knjiga na
evropskim jezicima su prve knjige tampane latinicom u BiH, knjige o BiH
iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovakih knjievnika
iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao to smo spo-
menuli, temelj ovog fonda ine djela bosanskohercegovakih autora, djela o
BiH i njenom stanovnitvu i djela ampana u BiH. Hronoloki, i u skladu sa
historijskom i politikom situacijom u BiH, ova graa bi se mogla posmatra-
ti u okviru sljedeih vremenskih perioda:
- period do 1878. godine
- period od 1878. - 1918. godine
- period od 1918. - 1941. - 1945. godine
- period od 1945. - 1992. godine
- period od 1992. godine do danas
U 19. stoljeu nastaje procvat u pogledu tampanja i objavljivanja
knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu tampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg
Kapetanovi Ljubuak, Istono blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja
za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura Vladimir orovi, Serbokroatische Dichtungen
bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912.
16 Aziz Kadribegovi, Neke opaske o naem alhamijado pjesnitvu, Anali GHB, IV, str.
143-154; Alija Nametak, Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis, Anali GHB,
VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, Muhamed Rudi, Anali GHB, VII-
VIII, str. 209-217; Jasna ami, ija je pjesma Ti besposlen nemoj hodat?, Anali
GHB, XI-XII, str. 175-179; J. ami, Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe, Anali
GHB, 201-209; Muhamed Hadijamakovi, Medmua Abdul-Vehaba Karahode
(Karahoda-zade), Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakievi, Haz Seid
Zenunovi i njegov prijevod Kurana, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed
Hukovi, Napori za uvoenje narodnog jezika u poetne vjerske kole muslimana,
Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.
Azra Kantardi 292
latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak pouka o lijepom i runom
ponaanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak kao i vrijed-
nu i, za dananje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodinih publikacija
tampanih u Vilajetskoj tampariji u Sarajevu.
17
U austrougarskom periodu tampano je mnogo knjiga bosanskoher-
cegovakih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka
posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, iji su autori bosanskohercegovaki
muslimani. Meu znaajnija djela ovog perioda moemo izdvojiti knjige:
Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka, Antuna Hangija, Koste Hormana,
Safvet-bega Baagia, Muse azima atia, Edhema Mulabdia i dr.
Iz kasnijih perioda znaajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije
Kreevljakovia, Vladislava Skaria, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze
Hume, Ahmeda Muradbegovia, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr.
Biblioteka posjeduje veinu djela objavljenih u ratnom periodu,
1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovakih autora i djela o
BiH redovno nabavlja.
Najvei broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblio-
teke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka.
Hronoloki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadr-
avale i tampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef.
Kadia i prof. Mehmeda Handia.
18
Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno
ili dobiveno na poklon. Meu ostalima moemo navesti sljedee biblioteke
uglednih bonjakih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovia, Asima Sire,
efket-ef. Kurta, Smaila Balia, kadije Ahmed-ef. Selimovia, Muhameda
Hadijahia, prof. abana Hodia, prof. Demala ehajia, Sinanudina
Sokolovia, Alije Delia, Muje Mirvia, Muhamed-bega umiia i dr. Neke
od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjini fond Gazi Husrev-
begove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje
emo ukratko predstaviti tri najznaajnije privatne biblioteke, od kojih su
dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima
je zajednika crta ta to su najkompletniije u pogledu djela bosanskoherce-
govakih autora i djela o BiH.
17 Zbirka knjiga iz ove tamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci
ukljuuje, uglavnom, udbenike i dravne zakone.
18 Biblioteka Enveri-ef. Kadia je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handia 1944.
godine. Vidi: Dobraa, Katalog , I, Uvod.
Biblioteka Osmana Asafa Sokolovia
Osman A. Sokolovi, drutveni i kulturni radnik, roen je u Sarajevu
1882. godine. kolovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i
Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovakoj i obrtnikoj komori za
BiH. U okviru drutva Hurijet radio je na unapreenju zanatstva u Bosni i
Hercegovini. Objavio je preko 50 radova meu kojima ima dosta prijevoda
sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog drutva Bakije je 1972.
godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz ivota i rada Osmana Asafa
Sokolovia.
19
U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih
radova. Osman A. Sokolovi je decenijama marljivo sakupljao knjige, ruko-
pise, dokumente, periodine publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku
od velikog znaaja za kulturu Bosne i Hercegovine.
Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom
svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.
20
Biblioteka Osmana A. Sokolovia je otkupljivana za Gazi Husrev-
begovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke
otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Meutim Osman
A. Sokolovi je zadrao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopu-
njavao do kraja svog ivota. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke
1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih
dokumenata, periodinih i monografskih publikacija na orijentalnim i
evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je
preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su razliite tema-
tike. Meu njima ima unikata i djela domaih pisaca koji su pisali na arap-
skom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke
O. A. Sokolovia broje preko sedam hiljada tampanih monografskih publi-
kacija. Potujui elju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda
obraene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadraju, ipak
preovladava jedna tematika kojoj je dat najvei znaaj: to su djela musliman-
skih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog
sadraja uope. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je
O. A. Sokolovi objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio-
19 Alija Bejti, Osman Asaf Sokolovi i njegov prinos drutvu i kulturi Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1972.
20 Muhamed Hadijahi, In memoriam: Osman Asaf Sokolovi, Anali GHB, I, str.
139-143.
Azra Kantardi 294
teke.
21
Alhamijado knjievnost zauzima znaajno mjesto u ovoj zbirci. Tu su
i vrijedna, stara tampana djela na evropskim jezicima iji se originali rijetko
mogu nai na drugim mjestima. Drugi dio otkupljene grae (1973. godine)
sastoji se od preostalog knjinog fonda, zatim naunih i prevodilakih rado-
va, zavrenih ili nezavrenih, O. A. Sokolovia sa obilnom dokumentacijom
i ostale kulturno-historijske grae sa dokumentima razliite tematike, koji se
ipak najvie odnose na muslimane BiH.
Biblioteka Muhameda Hadijahia
Dr. Muhamed Hadijahi roen je u Sarajevu 1918. godine. Osnovno
i srednje obrazovanje je zavrio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveuilitu
u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Radio je u Sarajevu, Zagrebu, Mostaru,
Gradacu.
Njegovi prvi radovi objavljivani su u asopisu Novi Behar, koji je
izlazio od 1927. do 1945. godine. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko
stotina lanaka, rasprava i studija.
22
Bio je jedan od inicijatora za pokretanje
Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog asopisa. U
mirovinu je otiao kao nauni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti
BiH. Umro je u Sarajevu 1986. godine
23
.
Biblioteka Muhameda Hadijahia otkupljena je 1969. godine. Sastoji
se od knjiga na evropskim jezicima, periodinih publikacija i kolekcije foto-
grafija. Dio na evropskim jezicima broji preko 4.000 knjiga. To je veoma
bogata zbirka koja je, uglavnom, vezana za nau nacionalnu historiju i kultu-
ru. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teko mogu nai
u drugim bibliotekama BiH pa i regiona
24
. Ova izdanja predstavljaju izvornu
grau za prouavanje nae kulturne i politike historije. Jedan dio grae je
literatura dokumentacionog karaktera: razni izvjetaji, pravila, propisi, pra-
vilnici. Znaajno je spomenuti statistike prirunike o popisu stanovnitva
21 Osman A. Sokolovi, Pregled tampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana
Bosne i Hercegovine od 1878 1948 godine, Sarajevo, 1957.
22 Prilog bibliograji Muhameda Hadijahia, objavljen je u zborniku priloga sa
skupa odranog 22. 6. 1996. u Sarajevu pod nasl. as sjeanja: Muhamed Hadijahi
(1918-1986).
23 Mahmud Tralji, In memoriam dr Muhamed Hadijahi, Anali GHB, XIII-XIV,
str. 251-256.
24 Kao rijetko djelo moemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemakoj kolonizaciji
u Bosni: Moric J. Levy, Das Deutschtum Bosniens in 19. Jahrhundert, Wien, 1936.
202 str. (Neobjavljen tekst)
1880., 1885., 1910., zatim Stenografske biljeke Bosanskohercegovakog
sabora i Narodne skuptine Kraljevine Jugoslavije, izvjetaje nekih kola
(Prva gimnazija) u Sarajevu, razliite enciklopedije, leksikone itd.
Od djela ope i nacionalne historije istiu se djela Jireeka, V.
orovia, Truhelke, Skaria, Kreevljakovia, Vege i drugih. U etnolokoj
zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralatva (rijetke zbirke narodnih
pjesama, Istono blago Kapetanovia Ljubuaka i dr.). Ova zbirka posjeduje
veinu onoga to su bosanski muslimani tampali ili to je o njima napisano.
Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i tampan izvan Bosne
i Hercegovine.
Periodine publikacije ove biblioteke ukljuuju asopise, novine i kalen-
dare, meu kojima se istiu: Glasnik Zemaljskog muzeja, Wissenschaftliche
Mitteilungen, Jugoslovenski istorijski asopis, Godinjak istorijskog dru-
tva BiH, Glasnik Arhiva i drutva arhivista BiH, komplet lista Pravda
(1935-1941), Naa domovina, te kalendari Narodna uzdanica, Gajret, jedna
Salnama iz 1284. god. po Hidri, kalendar Musa azim ati i dr.
Biblioteka Sinanudina Sokolovia
Sinanuddin-ef. Sokolovi roen je 1911. godine u Priboju na Limu.
Poslije zavretka erijatske gimnazije upisao se na erijatsku sudaku kolu,
koju je zavrio 1936. godine. Kao erijatski sudija slubovao u Visokom
i Travniku. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u
preduzeu ik. Godine 1960. postavljen je za profesora u Gazi Husrev-
begovoj medresi. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog
sadraja. Umro je u Sarajevu 1973. godine ostavivi iza sebe veoma bogatu
i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj
biblioteci kao legat, 2002. godine.
25

Ova biblioteka sadri tampane knjige na evropskim i orijentalnim
jezicima, periodine publikacije i etiri rukopisa.
26
Biblioteka je posebno
bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve to je napisano o islamu i
muslimanima uope. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrev-
begovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima, novine i
asopisi dok tampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabiljeeni. Prema
spomenutom spisku, zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti:
25 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovia objavljen je u Glasniku
Vrhovnog Islamskog starjeinstva u SFRJ, god. XXXVI, br. 11-12, str. 568-572.
26 Popara, Katalog..., XVI, br. 9037, 9104, 9313, 9377.
Azra Kantardi 296
Kuran, narodne pjesme muslimana, erijatski akti i knjige, islam, Muhamed,
a.s. i sl., historija, kultura BiH i slino, leksikoni, rjenici itd., te beletristika.
Poseban dio ukljuuje periodiku. U spomenutim oblastima zastupljena su
stara i vrijedna djela kao, npr.: prijevod Kurana iz 1895., Medelle i Ahkjami
erije iz 1906. godine, stara izdanja narodnih pjesama, prve tampane knjige
u BiH itd. Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500
knjiga dok je tampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko
pet stotina.
Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu
znaajna djela. Pojedinci i razliite naune ustanove i biblioteke pokla-
njaju zbirke knjiga i cijele biblioteke. Domai i strani pisci i dalje donose
svoje radove na poklon, pogotovo ako su se sluili fondovima Biblioteke.
Biblioteka tako nastavlja tradiciju zapoetu 1537. godine kada je osnova-
na i ide putem koji je zacrtao njen osniva Gazi Husrev-beg, koji u svojoj
vakufnami istie da su ove knjige namijenjene svim itaocima eljnim znanja
i nauke.
27

Kljune rijei: Gazi Husrev-begova biblioteka, knjini fondovi, evrop-
ski knjini fond, privatne biblioteke, biblioteka Osmana Asafa Sokolovia,
biblioteka Muhameda Hadijahia, biblioteka Sinanudina Sokolovia.
Summary
The Collection of books in European languages
in the Gazi Husrev-beys Library
In this work the collection of books in European languages were
introduced and presented. This book collection originated from the end
of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of
Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina. It consists of monographic
publications on Bosnian and other European languages. The core of this
collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors, works on
Bosnia and Herzegovina and its population. The important collection
within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with
works written in Arabic alphabet in Bosnian language. As is the case of other
27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname uva se u Biblioteci u dokumentima br.
1303.
collections in the Library, this collection has also been extended by acquisi-
tion of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars.
Among such private collections it is important to mention the libraries of
Osman Asaf Sokolovi, Muhamed Hadijahi, Sinanudin Sokolovi and
others. Today this collection is being expanded by purchasing of all publica-
tions relevant to this library.
Azra Kantardi 298
Indira Hadi-Bogdanovi
AL-AZLJEVO TRETIRANJE
ALLHOVIH IMENA U DJELU
AL-MAQAD AL-ASN FI AR
MAN ASM I-LLH AL-USN
On je Allah nema drugog boga osim Njega, Vladar, Presveti, Onaj
Koji je bez nedostatka, Darovatelj sigurnosti, Onaj Koji nad svaim bdije,
Silni, Uzvieni, Gordi, Slavljen neka je Allah (za razliku) od onih koje Nje-
mu smatraju ravnim!
On je Allah, Tvorac, Sazdavatelj iz niega, Oblikovatelj svega, On ima
najljepa imena. Njega hvali ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji, On
je Silni i Mudri.
1
U Kurnu se spominju mnoga Allahova imena (asm) i atributi
(ift), ne samo njih devedeset devet utvrenih tradicionalnim izvorima isla-
ma. Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allhova imena razvi-
ajui njihovu bitnost u odnosu na Boga, Univerzum i ovjeka.
Specina karakteristika ljudskih bia izvire iz njihove sposobnosti da
imenuju stvari, a ta konstanta je posljedica injenice da su i sami stvoreni na
sliku Sveobujmljujueg imena Allh (al-Ism al-mi), koje je izvor svih
ostalih Boijih imena. Kuran znakovito ukazuje na takvu konstantu ljud-
skog bia: I poui On Adema nazivima svih stvari.
2

Razmiljanje o Allhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema.
azl je u Maqadu genijalno spojio savremene rasprave u lozoji religije
sa onim koje se odnose na praktinu (tj. moralnu) dimenziju teologije i reli-
gijskog jezika, na narav mistinog cilja, kao i na logike posljedice nemogu-
nosti spoznavanja Boga kao problema atribucije. Openito, po samoj vrsti
problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose
na raspravu o Imenima, azljev Maqad, vjekovima nakon njegove smrti,
ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematinijom
metodom tretira pitanje Allhovih imena. Tvrdi se da je azljev utjecaj na
tu vrstu djela srazmjeran njegovu opem utjecaju u historiji islamske misli.

1 Kuran, LIX:23-24.
2 Ibid, II:31
Indira Hadi-Bogdanovi 300
O tekstu
Po svemu sudei nema nikakvog razloga sumnjati da je Maqad auten-
tino azljevo djelo. Naprotiv, svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je dje-
lo njegovo. Pojedine doktrine, kao i sam stil, veoma su gazalijevski. Nadalje,
u djelu se vie nego jedanput spominje Iya.
3
Djelo spada meu ona kasna,
po svemu sudei, napisano tokom deset posljednjih godina azljeva ivota,
najvjerovatnije u zadnjih est godina.
tampa teksta
Postoji nekoliko tampanih izdanja Maqada, iako nijedno od njih
nije u znanstveno-kritikoj obradi. Zapravo, sva su izdanja reprodukcije i re-
print jednog istog teksta. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. (1904.), u tampi
Taqaddum Pressa i oznaeno je kao Prvo izdanje. Na kraju ovog teksta, kao
vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa, na kojem je potonje izdanje bilo
zasnovano, naveden je datum etvrtak, 15. abn 872. h. /1467. g. Upisana
je i zabiljeka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala. Meuti
knjiga sadri reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne
manjkavosti. Takoer ni rukopisi ne nose identikacijske biljeke izuzev da-
tuma. Prvi tekst knjige je ponovno tampan u Kairu 1324 h./1906. od strane
Sadah Pressa i oznaen je kao Drugo izdanje. Osim tog, postoji jo jedno
izdanje tampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-Alamiyya,
ije publiciranje nije datirano. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta
iz 1322. i 1324. godine, s tim da je izostavljena biljeka o porijeklu rukopisa.
Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961. godine.
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je tampani primjerak
Maqada pod nazivom Al-Maqad al-asn ar asm Allh al-usn, Hua
al-Islm al-Imm Abu mid al-azl, kog je uredio Badruddn al-alab,
oznaeno kao Prvo izdanje tampano u Egiptu, 1324. h. /1906.
4
3 Vidjeti Hourani G., The chronology of Ghazalis Writings, Journal of the American
Oriental Society, 79, 1959., str. 225-233., o datiranju Iyaa i o tome da je Maqad
Gazalijevo poznije djelo. Takoer vidjeti W.M. Watt, The Authenticity of Works
Attributed to al-azl, Journal of the Royal Asiatic Society, 1952., str. 44.
4 inei jednu knjigu ovaj primjerak Maqada tampan je zajedno sa djelom pod
nazivom Al-Aw al-bahah f ibrz daqiq al-munfariah, ay al-Islm Zakariy
al-Anr al-f, Prvo izdanje, Egipat, 1323. h./1905. fjevo djelo zauzima prve 44
stranice ove knjige.
Al-azljevo tretiranje Allhovih imena u djelu... 301
Za pripremu ovog analitikog rada o Gazalijevom Maqsadu, kog sam
s neizrecivim ushuenjem prevela, koriena su sljedea tampana djela i ru-
kopisi:
5
Ahlwardt, No. 2219
6
(B)
British Museum, No. Or. 7357
7
(L)
Ahlwardt, No. 2220
8
(T)
Yahuda, No. 3093
9
(P1)
Yahuda, No. 2907 (P2)
Yahuda, No. 5470. (P3)
Takoer su koritena i dva nekompletna rukopisa: Garrett, No. 1891,
10

(G) iz Princetona, i mikrolm iz Michigena
11
(M). Od est glavnih gore na-
vedenih rukopisa B i L su bili oslonci u veini sluajeva, dok je B odabran
kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji naeni rukopisi. B je zavren
u etvrtak, 16. redepa 570. h. /1174., tj. ezdeset pet lunarnih godina na-
kon azljeve smrti 505. h./ 1111. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno
pred kraj al-hia, ili devedeset godina nakon smrti njegova autora.
Na kraju rukopisa T, kao datum prijepisa zabiljeen je rabi al-awwal
551. h./1156., to pretpostavlja da je prepisan etrdeset est godina nakon
azljeve smrti. Meutim Ahlwardt naglaava injenicu da postoji manja
nepodudarnost meu rukopisima: onog u kojem je obiljeeno ime prepisi-
vaa i onog koji je datiran. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glav-
ni tekst pripada kasnijem periodu, vjerovatno oko 700 h./1300. U svakom
sluaju, rukopis T se pokazao kao veoma koristan primjerak. Vjerovatno je
to najitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji
najmanji broj manjkavosti.
5 Vidi: Ab mid al-Ghazl, Al-Maqad al-asn f shar man asm Allh al-usn,
Arabic Text, Edited with Introduction by Fadlou A. Shehadi, Dar el-Machreq,
Beyrouth, 1982. Fadlou A. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maqada je glavni izvor
naeg teksta kao i prijevoda djela, jer se upravo on posvetio istraivanju rukopisa
Maqada i njihovom prezentiranju.
6 Universittsbibliothek Thbingen, Depot der cherm. Preuss. Staatsbibliothek; navede-
no kod Ahlwardta, vol. 8, str. 501
7 Ellis and Edwards, A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum, str.
9
8 Ahlwardt, loc. cit.
9 Dr. Mach Rudolph, A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton, as yet
unpublished
10 The Garrett Collection, str. 562
11 A. H. Worrell, Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen, No. 247.
B i L su, takoer, itljivi rukopisi. U B se nalazi manje greaka negoli
u L rukopisu, iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom.
U L rukopisnom primjerku evidentirano je vie manjkavosti, ak relativno
ozbiljnijih, meutim ne toliko problematinih da bi se tekst rukopisa sma-
trao nepotpunim. Pored injenice da je B rukopis smatran najstarijim, to je
istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela.
Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda, premda
nijedan od njih ne sadri datum prepisivanja. P1 je vjerovatno prepisan u
10 st. H. (15. st.), dok se ini da je P2 prepisan u 11. st. H. (16. st.). P3 je
najkasnije nastao meu rukopisima iz grupe P, vjerovatno oko 11. i 12. st.
H. (16. ili 17. st.). Iako je taj rukopis najneitljiviji, ipak, predstavlja najkom-
pletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak.
Naslov
Kada je rije o naslovu Maqada pojavljuje se nesklad u naslovima
meu rukopisima i tampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tek-
stovima ili studijama o njemu.
Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima rijei najuzvieniji
(al-asn) i krajnji (al-aqs) u kontekstu naslova. U veini rukopisa nekih dru-
gih azljevih djela, u kojima se spominje Maqad, evidentno je preferiranje
termina al-aq.
12
I u samom tekstu reenog djela, u treoj alineji uvodne
stranice, azl istie da je tumaenje Allhovih imena izuzetno teak zada-
tak koji je, unato tome, njegov ,,krajnji cilj (al-maqad al-aq): Razbori-
tog dva razloga spaavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog. Prvi:
tema je sama po sebi vrlo poeljna, ali teko dosezljiva i neizvjesno spoznatlji-
va. Locirana je na najviem stupnju konanih pitanja i krajnjih namisli pred
kojim srca zastaju nepomina a recepcije umova splahnu ostavi bez ishodi-
nih naela usljed beskonanosti teme kao takve. Otkud ljudskim moima
smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokuaju shvatiti
Boije atribute? Da li su ikada osjetila vida imia mogla podnijeti svijetlost
Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allhovih imena i atributa
skoro bi u cijelosti proturjeilo ranijim iskustvima umnih znalaca...
Pregled rukopisa i tampanih izdanja spomenutih u naem radu te
rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena, ukazuje na eu
12 aliba i Ayydi u svom izdanju Munqia (str. 107.), kao i Aff u svom izdanju
Mikta (str. 56), upotrebljavaju rije al-asn, meutim oni u fusnotama ukazuju da
je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq. Njihova promjena naziva
rukovoena je frekventnijim naslovom djela Al-Maqad al-asn.
upotrebu termina al-asn. Svakako, to se tie samog znaenja u naslovu spo-
menutih termina oba su adekvatna, sinonimi po vrsti i znaenju, budui da je
razvianje predmetnog pitanja najuzvieniji i konani cilj.
ini se zanimljivom i upotreba estice f u kontekstu nekih varijanti
naslova djela, dok je u nekim estica izostavljena. Sam azl je u prednje
spominjanoj treoj alineji uvodne stranice Maqada upotrijebio konstruk-
ciju Al-Maqad al-aq ari... apostrorajui injenicu da je njegov pri-
marni cilj tumaenje pitanja.
13
Taj cilj moe biti i krajnja nakana kojom se
zakljuuje tumaenje svakog imena pojedinano, ,,naputak (hidaya), koji je
vodi vjerniku posredovanjem znaenja Boijih imena. Za naslov Maqada u
naem radu prihvaena je puna varijanta naslova Al-Maqad al-asn f ari
man asm Allh al-usn, jer je najeksplicitnija.
ta je konani cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s
Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U
azljevim medijacijama to nisu alternativne forme. Konani cilj ljudskog
bia je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i
imanentnim Nalijem.
Istovjetan naslov je koriten zarad upuivanja na neto drukiji cilj.
Naime, Aziz ibn Muammad Nasaf,
14
koji pie o traganju za Bogom na su-
jskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu, takoer je svoje djelo
nazvao al-Maqad al-Aqa (Krajnji cilj), to predstavlja krajnje stanite tra-
13 Iz naslova primjerka Maqada, koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci, a koji
glasi Al-Maqad al-asn ar asm Allh al-usn, uoavamo izostanak rijei f i
man, a umjesto al-aq upotrebljena je rije al-asn. Meutim ono to je bitno jeste
injenica da je sadraj djela istovjetan rukopisima i ostalim tampanim primjercima
koje smo naveli.
14 O Nasafju praktino nita nije poznato izuzev natuknica autora djela Malis
al-uq (Sastajanje zaljubljenih), koje citira Charles Rieu, a preuzimali ih neki
kasniji pisci. Spominje se da je ivio u Buhari, da je iz nje izbjegao usljed invazije
Dingis-Kana na grad. Umro je u Abarkuhu, smjetenom izmeu Istahra i Jezda,
meutim ne moe se sa sigurnou tvrditi koje godine. Godina njegove smrti moe
biti bilo koja izmeu 1281. i 1300. godine. Napisao je nekoliko veoma poznatih djela
o suzmu, ukljuujui djelo Kaf al-haqiq, saetak djela Namuddn Kubrovog
uenika Saduddna Hummuija. Nasaf citira Hummuija u svom djelu Al-Maqad
al-aq, gdje mu se obraa kao onome koji vie nije meu ivima. Budui da je
Hummui preminuo 650/1253., mogue je da je reeno djelo napisano negdje
izmeu 1253-1263. Vidi: N. Hanif, Biographical encyclopaedia of Sus, Central Asia
And Middle East, New Delhi, Sarup, 2002., str. 507 , ISBN 81-7625-266-2.2002., str.
294-332.
ganja suje. Prijepis al-awrizmjevog
15
prijevoda ovog djela na perzijski
jezik nastao 873. h. godine, nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13.
Katalog rukopisa, broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004. godine,
str. 546-7. Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental My-
sticism, koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882.).
16
On je 1867. go-
dine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafjevom
Maqadu, to je, zapravo, verzija paljivo odabranih odlomaka iz originala.
Poglavlja
Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog azljevog djela sadre tri
glavne cjeline (dijelove), ili funn, premda su evidentna odreena mimoila-
enja oko podcjelina.
Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantiko-logikih relacija
imenovanja ili oznaavanja. Striktno je analitiki koncipirana, a njezino prvo
poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan znaaj i za savremene
lozofske provenijencije.
Druga cjelina, koja je i najobimnija, ini bit djela i sadri razlaganje o
znaenju svakog od devedeset devet imena kao i razjanjenje etiko-religijske
svrhe rasprave. Nakon tumaenja svakog boanskog imena ponaosob, azl
nudi ,,naputak o imenu i objanjava ideju ,,udio ovjeka u svakom imenu.
Ta cjelina, zapravo, predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim
se krajnji cilj ostvaruje. Na zavretku tog centralnog dijela knjige azl se
nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena, ne tradicionalnim vrelima usta-
novljenim brojem, to je tema tree cjeline, zatim pitanjem nepodvojene i
bezuvjetne jedinosne jednote Boga. U kontekstu rasprave problemi nastaju
pri postavljanju pitanja:
a) kako se, u skladu sa uenjem Ahl al-Sunna, imena i atributi svode na
jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i
b) kako se, sukladno lozofskim i mutezilijskim interpretacijama,
imena i atributi reduciraju na jednu Bit?
15 Muammad bin Ms Ab afar al-awrizm (u. 845/1441.), perzijski matematiar,
astronom i geograf. Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitb al-mutaar f isb al-abr
wa al-muqbala, ili Al-abr, iz ega je derivirana rije algebra, a samo djelo predstavlja
osnovu iz koje se razvila moderna algebra.
16 Edward Henry Palmer, Oriental Mysticism, Cambridge, 1867.
Na samom poetku Maqada, na mjestu gdje azl daje sinopsis, u
svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fal) ini dio tree cjeline. Slje-
deim dijagramom bie objanjeno kako je dolo do prometanja poglavlja:
Druga cjelina ( fann) Trea cjelina ( fann)
fal 1 fal 1
fal 2 fal 2
fal 3
( fal 3)
Trea cjelina zahvata teoloka i lozofska pitanja. Prvo poglavlje tree
cjeline sadri raspravu o ustanovljenosti boanskih imena i njihovu svoenju
na devdeset devet Vjerozako-nom (erijat). U Drugom poglavlju se razma-
traju odlike svoenja imena na specian broj, a potom slijedi prometnuto
tree poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivo-
sti normiranja Allhovih imena vjerskom Tradicijom Vjerozakonom, ili da
njihov broj moe biti proiren na osnovu razumskih kriterija.
Predmeti rasprave
Svrha Maqada fokusirana je na tumaenje Allhovih lijepih imena,
iji je broj, sukladno hadisima, zaokruen na devedeset devet. Jedan vjernik
je zatraio od azlja da mu objasni boanska imena, a kao odgovor na nje-
gov zahtjev nastalo je ovo djelo. Meutim, iako je poetni zadatak njegova
tumaenja teoloko-gnostiki, ipak je krajnji cilj njegova napora etiko-re-
ligijski.
Kroz hadise je protkana veza izmeu teolokog tumaenja i cilja vje-
rovanja. O tome svjedoi sadraj hadisa koji prenosi Ab Hurayra, neka je
Allh zadovoljan njim, a koji glasi: ,,Allhov poslanik, Allh ga blagoslovio
i spasio, kazao je: ,Svemogui i Svevinji Allh ima devedeset i devet imena,
stotinu manje jedno; zaista je On jedan i voli nepar,
17
a onaj ko ih potpuno
17 Rijei jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene rijeju witr, to u prijevodu
znai jedini, jedan; sam, neparan.
shvati,
18
ui e u Dennet.
19
Meutim mnogi islamski znalci, koji su se bavili
pitanjem Imena i Atributa, nisu se ograniavali na brojnost iz predanja Ab
Hurayre, ve su ukljuivali i ona koja su spomenuta u Kurnu. Prvi mislilac
koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaq,
20
a vjerovat-
no je on i zabiljeio najiru grupu Boijih imena. Svakako da je i azl bio
svjestan ireg broja Imena spomenutih u Kurnu, te je tom pitanju posvetio
tekst u prvom poglavlju tree cjeline Maqada, koji glasi: tavie, postoje
imena spomenuta u Kurnu koja nisu izreena ni jednim od dva zbirna spo-
mena (kuransko zbirno spominjanje i hadiska predaja Ab Hurayre), poput
imena Prijatelj (al-Mawl), Zatitnik (al-Nar), Pobjednik (al-lib), Bli-
ski (al-Qarb), Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nir). Takoer posto-
je i sloenice imena, kao to je navedeno u rijeima Najuzvienijeg: Svjedok
zasluenoj kazni, Primatelj pokajanja, Oprostitelj grijeha, Preobrazitelj noi u
dan, Darovatelj ivota iz smrti i Preobraavatelj ivota u smrt. Osim toga, u
18 Za prijevod glagola a odabran je termin potpuno shvatiti, dok glagol ima sljedea
znaenja: nabrojati, prebrojati, moi, znati, zapamtiti, shvatiti, popisati. U prijevodi-
ma ovog hadisa na na jezik najee moemo susresti rije nabrojati, meutim elei
napraviti distinkciju izmeu nabrajanja i razumijevanja, ovdje je preovladao smisao
koji upuuje na pamenje, dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamenje i razumi-
jevanje. U pogledu znaaja specinosti u sluaju ovog glagola u navedenom hadisu,
potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja, a ne osvrtati se iskljuivo na njegov
znaaj kvantitativnosti, na to nam svekoliko ukazuje injenica o numerikim vrijed-
nostima harfova arapskog pisma, a i sam Qurn ukazuje na znaaj broja koji kroz
Plemenitu Knjigu pulsira ovla istiui naznake o viedimenzionalnim vrijednostima
u naim spoznajama.
19 Muslim, ikr, 6.
20 Abu Bakr Amad ibn Husayn al-Bayhaq, takoer poznat kao Imam al-Bayhaq,
roen je 384. H. (994.) u malom gradu usruird u blizini Bayhaqa, orsn. Za
vrijeme svog ivota postao je poznati uenjak hadisa kao i ajske kole kha. Njegovo
puno ime je Abu Bakr Amad Ibn al-usayn Ibn Al Ibn Ms al-usruird.
Al-Bayhaqjev uitelj kha je, meu ostalima, bio Abu al-Fat Nsir ibn al-usayn
ibn Muammad al-Niabr. Hadisku nauku je uio kod akima al-Niabrja i
bio njegov najistaknutiji uenik. Al-Bayhaq je umro 1066. godine. Naziv njegova
djela o kojem je gore rije je: Kitb al-asm wa al-ift, izdava Furqn al-Qurn
al-Azzmyya, Kairo, 1939. godina. Meu njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan
al-kubr (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaq), Maarifa al-sunnan wa
al-ar, Bayn atai man ataa ala al- (Objanjenje greke onih koji su greku
pripisali al-), Al-Mabt (djelo o jevom zakonu), Al-Itiqad al mahab
al-salaf ahl al-sunna wa al-amaa, Dalil al-nubuwwa (Znaci poslanstva), uab
al-iman (Ogranci vjere), Al-Daawat al-kabr (Velika knjiga o dovama), Al-Zuhd
al-kabr (Velika knjiga o odricanjima).
Kurnu se istiu mnogobrojna djela koja se veu za Svevineg Boga i o Nje-
mu je reeno: On otklanja zlo (XXVII:62), On osnauje istinu (XXXIV:48),
Uinit e da se oni razlikuju (XXXII:25) iDali smo naredbu sinovima Izraela
(XVII:4). Stoga ako je doputeno izvoenje imena iz djelovanja, onda bi se
mogla izvesti i Njegova sljedea imena: Otklonitelj zla, Osnaitelj istine, Od-
likovatelj i Odreivatelj. tavie, takva imena u Kurnu su mnogobrojna na
to emo se kasnije osvrnuti.
Slijedei trag azljeve misli u Maqadu nailazimo na preplitanja te-
ologije i religijskog iskustva. Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i
teologije u islamu. Krajnja enja u suzmu je qurb - blizina Svevinjemu, a
put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem razliitih vrlina koje e ovjeka
uiniti nalijem Njegovim. azl je raspravljao o toj temi i u drugim svojim
djelima, a naroito u etvrtoj knjizi Iya. U samom Maqadu, akcenat na
religijsko-etikom aspektu javlja se u dvije forme: u ,,napomeni, i ,,naputku
koje prate tumaenje svakog pojedinanog Imena, kao i u etvrtom poglavlju
prve cjeline. Uvodna reenica ovog poglavlja glasi: Tumaenje kako se pot-
punost i srea ovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savrenstva
Svevinjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukraava znaenjima Njegovih
svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su ovjeku pojmljivi.
Iako je azl u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primje-
njivost teologije u religijskom iskustvu, nain na koji je odabrao to initi u
Maqadu predstavlja jedinstven pristup. Gledano s aspekta teologije Imena
kao takva ne predstavljaju teoloki dokumenat u smislu odreenog teksta ili
kreda. Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima, imenima i
atributima, kojima Svevinji Bog moe biti zazivan u spomenu Njega (ha-
disi o Najljepim Allhovim Imenima). Kada je rije o razmatranju odnosa
izmeu ope teologije i religijskog iskustva, azl tom promiljanju nije pri-
stupio odmah. Smjetanjem tih predanja u ravan opeg teolokog diskursa,
azl je svoju duhovnu recepciju poetno morao usredsrijediti na skupinu
Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu. To predstavlja tumaenje (ar),
koje ini prvu karakteristiku azljeva tretiranja Imena. Boanska imena i
atributi su svojom reprezentativnou i obujmljivou pruila ansu teologiji
da se metodoloki iskae. Nakon ara svakog Imena, uslijedilo je razvia-
nje relacija izmeu ope teologije i religijskog iskustva. Tu moemo podvui
paralelu izmeu Maqada i Iya u kojoj azl takoer prezentira metod
kojim teologija moe biti vodi kroz religijsku ortopraksu, meutim Iy
se odnosi na opu i osnovnu islamsku teologiju, u principu aarijsku. Ni u
Maqadu teologija u svojoj biti nije drukija, ona je ista opa i osnovna te-
ologija, ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena
Svevinjeg Gospodara.
Sam konceptualni obzir brige Svevinjeg Boga o Njegovim biima
predmet je ope teoloke misli, dok u ovom sluaju azljev umski pro-
miljaj raste kroz prizmu bljetavila skupa boanskih imena i svojstava. To
osebujno mnotvo pronjenih puteva o kojima je ljudsko bie potanko oba-
vijeteno, pouzdan su smjerokaz ovjeku kako da se odnosi prema ivotu
i pronalazi sebi olakice u brojnim ivotnim iskuenjima, kako da se brine
o svojim blinjima, o sebi, drugima i svom okruenju, ukazuju mu kako se
uspjeno suoavati sa ukupnim ivotnim manifestacijama, a zapravo sve
vrijeme uzimajui u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. Tako taj mnogoliki
okvir pravaca, tih devedeset devet puteva, zaokruuju prvi kurs kog azl
zahvata u svom Maqadu.
Druga karakteristika azljeva tretiranja Imena reektira se u dimen-
ziji njegova ,,izbavljenja Boanskih imena i svojstava iz tradicionalnog mo-
litvenog ina, smjetajui ih tako u iri religijsko-sujski sadrajni okvir.
21
Ta
injenica, naravno, jo jednom potvruje azljevu predanost stajalitu da
nijedan vid religijskog ivota ne biva potpunim bez iste duhovne dimenzi-
je.
Prethodno smo ve kazali da je krajnji cilj teolokog tumaenja Bo-
anskih imena i atributa iskustveni, ali mogue ga je osloviti i kao teoloko-
teorijski diskurs predmetnog pitanja. Iako se teoloki sadraj Maqada bitno
ne razlikuje od teolokog diskursa u ostalim azljevim djelima, uputno je
ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. Naime, azljevom
tumaenju Imena prethodi logiko-semantika rasprava o imenima i imeno-
vanju koja predstavlja logiki uvod u sredinji plan Maqada. azl pribje-
gava logikoj konceptualizaciji imena i imenovanja u elji da itaocu ukae na
21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Quayrja (u. 1074.) i njegove knjige o
Imenima Al-Tabr f al-takr (uredio Ibrhm Basyn, Kairo, 1968.). Treba
napomenuti da je Quajr bio dobar prijatelj al-uwaynja, al-azljevog uitelja.
Iako Quayrjeva knjiga ne sadri mnogo od teoloke i lozofske sostikacije ili
sistematinog karaktera azljeve rasprave, njen akcenat na voenju vjernika kroz
ivot jeste evidentan. Fadlou A. Shedadi, za razliku od Allarda, nalazi da je ovaj
element mnogo manje istaknut kod Bayhaqja (vidi: Allard, Michel, Le problem des
attributs divins, Bejrut, 1965., str. 359). U svakom sluaju, za azlja nije bitno
samo dati potrebniku ono za im traga stoga to je Bog nazvan Darovateljem, ve je
bitno to to stjecanjem razuenih dimenzija boanskih imena i svojstava ovjek-salik
ispunjava mistiki cilj metazikog sjedinjenja s Bogom.
semantiku i logiku povezanost pitanja imena, imenovanog i imenovanja,
smatrajui da se primjerenije moe posvetiti pojanjavanju imena nakon to
razjasni relacije imenovanja.
22

azljevu logiko-semantiku raspravu je mogue prikazati kroz slje-
dea pitanja:
ta je ime?, -
23
koja je njegova veza sa onim to ono imenuje?, -
ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet:
koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se ime- -
nuje?,
kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? -
azl je reena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle po-
nuditi kao odgovori na postavljena pitanja, i navodi: Mnogi mislioci upu-
stili su se u rasprave o znaenju imena i imenovanog kreui se u razliitim
pravcima i, unutar njih, veina skupina se udaljila od istine. Meu njima su
se izdvojili oni:
a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim to ime ne
predstavlja in imenovanja;
24

22 Bilo je uobiajeno, i prije i nakon azlja, davati tumaenja znaenja Imena
objanjavajui njihovo znaenje u jeziku (f al-lua), to nalazimo i u njegovim
djelima. Takoer nije neuobiajeno, prije tumaenja samih Imena, osvrnuti se na
jednu ili vie teza o odnosu imena, imenovanog i imenovanja. Kao primjer posluie
nam djelo Ab Bakra al-Bqillnya (950-1013.) Kitb al-tamhd, uredio R.
McCarrthy, str. 225-236. Narav sistematinog karaktera rasprave, kakvu je primijenio
azl, moemo nai i kod Faruddina Rzja (u. 1209.), koji u svom djelu ar asm
Allh al-usna, prati iste tri sistematski povezane podcjeline azljeva Maqada.
Takoer u kasnije nastalom djelu Muammad Taq al-Dn al-Ifahnja (u. 1914.),
pod nazivom Kif al-Asm, dato je neto krae tretiranje pitanja logike imena i
imenovanja, to zapravo ne predstavlja nita drugo do izbor doslovno prenesenih
odlomaka iz azljeva Maqada.
23 Arapska rije ism, poput latinske nomen, u zavisnosti od konteksta, moe biti
prevedena sintaksiki kao imenica ili semantiki kao ime. U najveem broju sluajeva
mi emo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica, to je u skladu sa njenom
logiko-semantikom funkcijom imenovanja. Time emo proizvesti vezu izmeu
imena (al-ism) - imenovanog (al-musamm) - imenovanja (al-tasmiya), dok to ne
bismo mogli postii upotrebljavajui rije imenica.
24 Ovo stanovite je zauzimao al-Aar elei izbjei mogunost tvrdnje da ukoliko ime
nije isto to i imenovano moglo bi se rei da je stvoreno. azl istie stav da Imena
kao rijei ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova znaenja jesu, a neko bi potom
mogao ustvrditi da je Bog stvorivi ovjeka u njega usadio eho ovih imena.
b) koji tvrde da ime nije isto to i imenovano, ali iskazuje znaenje
imenovanja,
25
i
c) koji su se armirali u oblasti dijalektike lozoje i kelama
26
tvrd-
njom da ime moe biti istovjetno imenovanom kao kad kaemo za Boga da
je Bitak i Bie, te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom, kao u
primjeru nae konstatacije: Bog je, doista, Stvaratelj (al-liq) i Sveodra-
vatelj (al-Razzq), koja ukazuje na in stvaranja (alq) i odravanje u egzi-
stenciji (rizq), a ta dva pridjevka jesu neto drugo a ne On. Njima se pririe i
teza kojom se tvrdi da ime nije isto to i imenovano a niti je neto drugovjetno
njemu, kao kada kaemo Znalac (al-Alm) i Moni (al-Qdir); ta dva pojma
upuuju na znanje (ilm) i mo (qudra), doim za Boija svojstva se ne kae
da su istovjetna Njemu a niti da su neto suprotno Njemu.
Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj, dok trea
teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa izmeu imena, imenovanog i
imenovanja. Za dvije postavke tree teze (ime je istovjetno imenovanom i ime
nije isto to i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u odreenim slu-
ajevima mogu biti ispravne, ali ne u svim sluajevima. Takoer je jasan i za-
kljuak tree tvrdnje kojom se upozorava na sluajeve u kojima nisu ispravne
niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto to i imenovano a niti je neto drugo).
Da bi ukazao na injenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budui da
svaka, barem djelomino, sadri sutinske razlike, azljeva analiza logikog
sukusa ovog pitanja praena je problematiziranjem nekih teoloko-lozoj-
skih pitanja u pogledu odnosa imena, imenovanog i imenovanja, posebice
odnosa imena i imenovanog, dok odnos sa ime-novanjem, kao sporednim
aspektom, samo povremeno uvodi u raspravu.
azl objanjava: Postoji analogija obrasca ime, imenovanje i ime-
novano sa obrascem kretnja, pokretanje, pokreta i pokrenuto. To su etiri
meusobno oprena naziva koji upuuju na razliita znaenja (pojamnine).
Kretnja upuuje na prijenos s mjesta na mjesto, dok se pokretanje odnosi
na izvoenje ina kretanja, pokreta, pak, ukazuje na vrioca kretnje, dok
pokrenuto upuuje na objekt koji trpi kretnju, premda je kretnja kao takva
produkt initelja radnje, za razliku od pokrenutog koji upuuje samo na
prostor u kojem se kretnja odvija, a ne i na vrioca radnje.
25 Ovaj stav su branili mutezilije da bi omoguili izjavu da su Imena, kao i Kurn, stvo-
rena a ne vjena.
26 Prema azlju, ove tvrdnje su branili odreeni mutekelimuni.
Ime kao rije je lingvistiki entitet.
27
azl istie da ime nije to i ime-
novano ukoliko oboje predstavljaju lingvistiki entitet. Kao takvo ono postoji
u jeziku, a kao njegova oprenost pojavljuje se pojamnina ili njegovo znaenje
koje egzistira u umu, a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svi-
jetu. To predstavlja ontoloku klasikaciju u vidu tri razliita obzira: nebo
iznad, koje natkriljuje, nebo kao rije koja se moe zapisati ili izgovoriti, i
nebo kao pojamnina. Sa tog gledita, ime je drugovjetnije od dvije stvari:
konceptualne pojamnine i stvarnog objekta.
U Maqadu je kazano: Bitak u formama ostvarenih realiteta pred-
stavlja temeljno zbiljsko bivanje, dok je postojanje u umu iskustveno jer ini
forme apstraktnih bia i, naposljetku, bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim
kategorijama demonstrativnog znakovlja. U odnosu na ontoloku klasika-
ciju, azl kae: ...cilj svega toga je shvatiti da se ime, <naziv> svodi na rije
koja je pozicionirana na trei stepen. U toj hijerarhiji, koja kree od osnovne
kategorije stvarnog i objektivnog, rije je smjetena na trei nivo.
Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno znaenje, gdje je ozna-
avanje (dallat) u funkciji uspostave odnosa izmeu, npr., neba kao rijei i
samog egzistirajueg neba (al-madllu alayhi) kao konkretiziranog realiteta.
Putem rijei se ukazuje na znaenje i ve se tu jasno oituje azljeva kon-
ceptualistika teorija znaenja prema kojoj se za rije moe rei da imenuje ili
simbolizira njezinu pojamninu u umu na nain predodbe njezine objektivne
stvarnosti. Iz reenog moe se izvesti zakljuak: da je pojamnina <znaenje>
istovjetno imenovanom, znaenje neba je ono to je tim nazivom imenovano,
dakle moe se tvrditi da je ime jednako imenovanom. Jer ako se iz imena ne
shvataa njim imenovano, onda se ne moe rei da oznaenom ime pripada.
Ime ili imenica (ism) nebo u znaenju rijei nebo zapravo oznaava stvarno
nebo. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvistike entitete od kojih se
jedno moe odnositi na drugo, imenica se moe odnositi na nebo, dok se za
27 Ovakvim konceptom deniranja azl razrauje iroko polje klasikacije unutar
lingvistikih entiteta. On to ini tako to rije pomjera po vertikali smjetajui je
na razliite nivoe pojanjavanjem kako su rijei prvobitno postavljene da bi neto
oznaavale, nakon ega su imenice, glagoli i estice pozicionirani da ukazuju na vrste
rijei, jer nakon takvog pozicioniranja, takoer, i rijei postaju egzistentne individue
a njihove forme bivaju pojamnine u razumu, ime zasluuju da se na njih ukae
jezikim pojmovljem. Dakle, prvi nivo u jeziku jeste sama rije koja je egzistentni
individualitet, drugi nivo je karakterizacija rijei kojom postaje rod: imenica, glagol,
pridjev, a moe se ii i dalje pa da se imenica pozicionira na trei ili etvrti nivo, tako
da se imena dijele na vrste, na neodreena ili odreena, i dalje gradacijom nivoa imena
ili klasiciranjem na neki drugi nain.
imenicu ne moe rei da je nebo, odnosno nebo kao konkretizirana indivi-
duacija se ne moe odnositi na imenicu kao jeziki entitet, to ini sutinu
odnosa dviju reenih kategorija, tj. njihovu relaciju koja nije reeksivna.
Unutar lingvistike hijerarhije imenica, koja oznaava zbiljske, nelin-
gvistike realitete, uz glagole <za razliku od estica> (urf)
28
, koje oznaava-
ju relacije koje, kako kae azl ,,same po sebi nemaju znaenje oznaavaju
ono to nije ,,odnosno, ,,ve to samo po sebi posjeduje znaenje. Meutim
glagol se razlikuje od imenice po tome to ,,oznaava vrijeme trajanja tog zna-
enja. Imenica je liena svake vremenske odrednice.
Dalje, azljeva ontoloka klasikacija bitka u Maqadu usmjerava
ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena, koje ne samo da
se pozicionira u ravan vlastitog imena ve mu se pridodaju i druge prirone
funkcije: A kako i ne bi bili jezikim nazivljem ostvareni egzistenti meu-
sobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elemen-
ti koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako, primjerice, ovjeka, s aspekta
ostvarenog konkretiziranog bitka, speciziraju pridjevci kao to su: spava -
budan, iv - mrtav, stoji kree se - sjedi, i tsl., dok ga s aspekta njegova bitka
u umu speciziraju pridjevci poput: subjekat - predikat, opi - konkretan,
univerzalan - individualan, propozicija <sastavni element suda> itd. I, na-
pokon, bitak ovjeka u jezikom pojmovlju odlikuju predikacije kao to su:
Arap, Perzijanac, Turin, zatim pojam od vie ili manje slovnih elemenata
ili, pak, pridjevci: imenica, glagol ili estica i sl. Bitak u jezikom pojmovlju
dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regio-
nalne slojevitosti jezikog iskustva. to se, pak, tie bitka u formama ostvare-
nih realiteta (bia) u pojavnom svijetu, i bitka u imaginativnim kategorijama
uma, njih ne speciziraju predikacije: vremenita divergentnost niti razliita
kulturna slojevitost jezikog iskustva.
azljevo tumaenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvo-
jaku ulogu iji je primarni smisao u funkciji iskazivanja znaenja. Takoer je
prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili neeg>
upotrijebi navlastito ime ili prezime ili, pak, nadimak. azl u tom smislu
kae: Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje ve datog imena, kao kada
neko doziva neku osobu imenom Zejde!
28 azl je upotrijebio rije ,,estica (arf), koja ima isto znaenje kao i rije ,,slovo,
ime se sugerira injenica da su estice dijelovi reenica kao to su slova dijelovi rijei.
Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama rijei
(imenice, glagoli, pridjevi).
azl, potom, ukazuje na sredinju poziciju i logiku evaluaciju tvrd-
nje ,,on jeste on (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjet-
nosti, tj. u drugosti ,,X je drugovjetno Y (huwa ayruhu), gdje se i smisao
negacije posvjedouje u armaciji. azl reene postavke pojanjava rjei-
ma: To pitanje nee biti shvaeno bez prethodnog spoznanja pojamnina
,,istost/jestost i ,,drugost. Na iskaz: ,,on jeste on (huwa huwa) primje-
njiv je u tri modusa. Prvi modus prijemiv je egzemplarnom obrascu: ,,vino
(amr) jeste vino (iqr), ili ,,lav (lay) jeste lav (asad). Drugi modus izraen
je propozicijom: ,,britka sablja (rim) jeste sablja (sayf ), ili ,,sablja od in-
dijskog elika (muhannad) jeste sablja (sayf ). Trei modus, pak, ispoljen je
tvrdnjom izricatelja: ,,snijeg je bijel hladan, tako da pridjevci bijelo i hladno
oznaavaju istovjetnu pojamninu, tj. bijelo je isto to i hladno.
U prvom modusu odnosa kao u navoenom primjeru: ,,lav (lay) jeste
lav (asad), prisutna je jednakost imena i oznaenog i jedina prisutna razli-
ka oituje se u formi dviju rijei. Takve rijeiimena nazivaju se sinonimi
(mutardifat). U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula ,,je
iskazuje istovjetnost identiteta.
U drugom modusu odnosa azl upotrebljava rije sayf koja uglav-
nom oznaava pojamninu sablje. rim je naziv za istu vrstu predmeta koji,
ipak, posjeduje specinu odliku pojamnine i doslovce znai ,,britka sablja.
Ukazao je i na jo jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je na-
pravljena i podrujem u kojem se izrauje, a kako je to Indija, onda je nazvana
sablja muhannad. Time se ono to je openitije (sayf ) identicira s onim to
je specinije (rim, muhannad). Priroci rim i muhannad oznaavaju sa-
blju (sayf ), ali ne i obrnuto. Prirocima oznaene pojamnine sablje jesu sablja
sa posebnim odlikama. Takve rijei su nazvane ,,tuicama (mutadilt)
<prodor pojedinih rijei iz jezika u jezik kao jeziko meuproimanje>, bu-
dui da znaenje jednog izraza ,,ulazi u smisao drugog tj. openitije zna-
enje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama. U reenom
primjeru odnosa primjenjiv je koncept oznaavanja kroz saopavanje ope-
nitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda. Interpoliranje (tadul ) rijei
sayf u znaenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije
jezika.
Trei modus odnosa azl iskazuje obrascem ,,snijeg je bijel i hladan,
tako da pridjevci bijel i hladan upuuju na istovjetno znaenje, tj. bijelo je
istostoznano hladnom. U primjeru je naziv ,,snijeg kao zasebita pojamni-
na opisan pridjevcima bijel i hladan. Znaenje rijei <pridjeva> ,,bijel razli-
kuje se od znaenja pridjeva ,,hladan i oba izraavaju razliitu odliku jednog
podmeta. To to povezuje ,,bijelo i hladno jeste injenica da oba priroka
pripadaju istoj supstanci <sutastvu>. Stoga se moe kazati ,,bijelo je hlad-
no, ali samo u sluaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta, tj. da je
podmetni realitet, kao lokus u kom se sjedinjuju prirone oznake, opisan kao
bijel i kao hladan. Moglo bi se rei da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki
obrazac odnosa. Tvrdnji da se iskazom ,,snijeg je bijel i ,,snijeg je hladan
eli izraziti identitet izmeu snijega i bjeline te snijega i hladnoe, odnosno
izmeu podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom
da se tu zapravo radi o odnosu priroka, a ne o identitetu podmeta. Prirona
kopula ,,je samo se dotie lokusa i nije u funkciji identiciranja s podme-
tom. Dakle, priroci ,,bijelo i ,,hladno ne iskazuju identitet na nain kakav
je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija ,,lav (lay) jeste lav (asad).
Podmet poput snijega moe posjedovati vie odlika, a iz tih odlika
izvode se vrste odnosa. Veoma je bitno razgraniiti dva aspekta priricanja:
odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos meu
samim svojstvima. Prilikom razmatranja treeg modusa predikacije u pri-
mjeru snijega, azl odbacuje mogunost povezanosti <odnosa> imena,
imenovanja i imenovanog. Meutim modus predikacije kojom se ukazuje
da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju, prihva-
en je u sluaju odnosa Svevinjeg Boga i Njegovih imena i atributa. Kada je
rije o drugom aspektu predikacije, tj. o odnosu meu samim svojstvima, u
toj ravni problematiziraju se neka teoloka pitanja, kao, npr. da li su Boija
imena identina s Njim ili ne, a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa
izmeu priroka i podmeta. Ostala pitanja poput: izvoenje, sinonimnosti,
dvoznanosti i reduciranja broja atributa, situiraju se na razinu odnosa pre-
dikata jednih s drugima.
Nakon to je ponudio tri modusa interpretacije ,,huwa huwa, azl
se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena, imenova-
nja i imenovanog. Njegova rasprava se moe sumirati u sljedeem obrascu:
Znaenja koja ,,ime, ,,imenovanje i ,,imenovano posjeduju, razlii- a.
ta su jedna od drugih. Za razliku od prvog sluaja, primjera ,,lava, rijei nisu
sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta, tj. jedinstvo biti bitka.
Pojam, npr. ,,nebo, nije istovjetan nebu, imenovanom realitetu zbog b.
toga to postoji ontoloka razlika izmeu lingvistikog i nelingvistikog
identiteta <tostva>, a niti se moe govoriti o istovjetnosti odnosa izmeu
tri pojamnine, kakav je sluaj u drugom primjeru ,,sablje. Premda su sva tri
naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <pri-
rone> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci rim i muhannad po od-
likama jesu sablja (sayf ).
I kako je ve reeno o treem modusu, odnos imena, imenovanja c.
i imenovanog nije odnos vie predikata imena i imenovanja sa imenova-
nim.
Da ime moe biti drugovjetnije od imenovanog za azlja je prihvat-
ljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistiki entitet, budui da je drugovjet-
nije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo oznaiti, tj. od konceptual-
nog znaenja i stvarnog podmeta.
A da li ime, s obzirom na njegovo znaenje, moe biti drugovjetno ime-
novanom? Mutekelimi smatraju da moe, to je teza koja je po njima odriva
kroz sljedea dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su boanska imena izvede-
na iz atributa, primjerice ,,znalac iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva
je, npr., imenica ovjek. Nazvati ovjeka znalcem znai pripisati mu znanje.
U tom sluaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,ovjeka koji
se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu sutinu. Ako se izvedena
imena ne odnose na sutinu bia, onda je njihov smisao neupitno drukiji od
onog koji pripada biu, a ime nije u jednakosti sa imenovanim.
Drugo stajalite koje su, prema azlju, slijedili mutekelimuni u po-
gledu teze ,,da ime moe biti drugovjetnije od imenovanog, sadrano je u
njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava
29
<iste biti>
- substantiae koje azl smatra besmislenim budui da se odnosni atributi
mogu pridjevati ili porei u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji
takoer pruaju informaciju.
Za tree gledite da ,,ime moe biti neistovjetno imenovanom a niti
drugovjetnije njemu, azl nudi primjer pridjevka ,,znalac i imenice ,,o-
29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu
povjest lozoje u razliitim lozojskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija
podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvou kakva je, npr., boja, teina neega to
ipak ostaje ono to jeste i ako njegova perceptivna kakvoa bude izmijenjena) koji
moe i ne mora pripadati odreenom podmetu, a koji nema utjecaja na sutinu
podmeta kao takvog. Mutezilije su tvrdili da je nitavilo stvar (ay), bit (t) i pozi-
tivna stvar (bit). Prema njihovom uenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari
koje e stvoriti, i samo to Boije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajui svijet,
Bog je tim bitima (awt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog
svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Frb i Ibn Sn, dok je za earije i Ibn Ruda
bitak uvijek bivstvo, supstancija. Tarik Haveri, Srednjovjekovno losojsko naziv-
lje..., str. 69-70.
vjek. Razlika se ustanovljava injenicom da ,,znalac i ,,ovjek upuuju na
drugovjetnija znaenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost
meu pojamninama uprisutnjuje injenicom da je odreeni oznaeni znal-
cem, takoer oznaen i ovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u
reenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost s jed-
nog obzira, i drugovjetnost s drugog obzira. Takoer, postoje i modusi u
kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost.
Ranije smo se ve dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos izme-
u priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos meu samim prirocima. Prvi
aspekt osigurava logiki obzir unutar kojeg Boija jednoa moe odoljeti ra-
znovrsnosti atributa. Meutim ovaj historijski <teloko-lozofski> problem
nije u centru razvianja Maqada. azl se vie usredsredio na aspekt odnosa
meu atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje reena pro-
miljanja postavke ,,huwa huwa upravo se bave odnosom atributa jednih s
drugima: prvi egzemplar odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos
meu tri naziva za sablju, i trei - odnos izmeu pridjevaka bijelo i hladno.
U prvom obrascu rije je o istoj sinonimiji, koju azl odbacuje
budui da nijedno od Boijih imena ne izraava odnos sinonimnosti koji bi,
potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a to je u
izriitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navo-
di zbir od devedeset devet Imena razliitih znaenja (man mutabyint).
Drugi obrazac tretira vrstu odnosa meu mnogim grupama atributa
,,bliskih znaenja (mutaqriban f al-man). Tim pitanjem azl se bavi u
drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objanjenja meusobno bliskih znae-
nja imena Uzvienog Allha, kao to su Velianstveni (al-Am) - Svevinji
(al-all) - Veliki (al-Kabr), potom Stvaratelj (al-liq) - Sazdavatelj (al-
Bri) - Oblikovatelj (al-Muawwir). azljevo tumaenje tog pitanja glasi:
Takoer, On je odredio da rijei kojim se uvodi u molitvu-namaz budu Allh
je najvei (Allhu akbar). ak ni oni koji su obdareni velikom umnou ne
bi umjesto tih rijei upotrijebili srodnu sloenicu Allh je najvelianstveni-
ji (Allhu aam). Sukladno prednje reenom obrascu, Arapi pri upotrebi
ova dva prirona izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabr upotrebljavaju
tamo gdje se ne upotrebljava izraz am. Da su ta dva pridjeva istovjetnih
znaenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kau: ,,taj i taj je
vei <stariji> po godinama, a ne: ,,velianstveniji po godinama. U tom smi-
slu i Svevinji (al-all) se razlikuje od Velikog (al-Kabr) i Velianstvenog
(al-Am), budui da se ,,uzvienost (all) odnosi na svojstvo odlinosti,
to je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvieniji po godinama od tog
i tog, nego e se kazati ,,vei/stariji. Slino tome rei e se ,,Prijestolje (ar)
30

je velianstvenije od ljudskog bia, a ne ,,uzvienije od ljudskog bia. Zbog
toga imena razvrstana po grupama srodnih znaenja poput navedenih, una-
to meusobnoj znaenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna.
Potom, slijedei logiku takvog interpretiranja znaka i oznaenog, po-
trebno je dodatno pojanjenje ve navoenog obrasca sablje. To to tri
imena za sablju ini jednim grupnim obrascem jeste injenica da to nazivlje
izraava imeniku vrstu podmeta, gdje su al-arm i al-muhannad podvrsta
sablje sayf. Na slian nain moemo govoriti o Imenima al-Kabr i al-Am,
kojima se Bog oslovljava odreenim prirocima ,,veliine i ,,velianstvenosti.
Meutim reena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vr-
sta> koje se pririu Bogu. Stoga, odnos izmeu imena Allh i naziva al-Kabr
ne odgovara vrsti odnosa izmeu sayf i al-arm i al-muhannad. Ime Allh
<kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u znaenje pojedi-
nanih imena/atributa al-Kabr i al-Am; ne moe se rei Allh je ime Znal-
ca, Samilosnog, Stvaratelja itd., doim, dopustivo je kazati da su to imena
Allhova. Takoer, ne moe se tvrditi da ta dva imena, al-Kabr i al-Am, u
sebi uosobljuju znaenje glavnog boanskog imena Allh, unato prireenim
posebnostima koja su im svojstvena. Analogija izmeu dva modusa odnosa u
prednje navoenim primjerima bie poblie razjanjena interpretacijom koja
e tek uslijediti, doim se razlika otkriva injenicom da su pojamnine sablje,
iskazane rijeima kojim su oznaene vrste. Dakle, nazivi koji oznaavaju vrste
mogu dati odgovor na pitanje ,,ta je to?. To znai da nazivi mogu biti pro-
ireni odlikama u funkciji opisa njihove sutine. Doim, Allh nema jedno
takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno azljevu navodu: Allh
ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit. To
e rei da Allh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo
znaenja svih ostalih Njegovih imena. Allh je vlastito ime i uistinu najpo-
sebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allh azl jo kae:,,...i sve
to je navedeno o njegovoj etimologiji i deniranju predstavlja in nepromi-
ljenosti i tlapnje. Dakle, ovjeku o tom Imenu nita nije poznato. Imena
Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog obzira <ili: vida> Svog Naela kao
suodnos sa Oitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit
(t) <koji djelomino spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino to-
stvo (mhiyyat al-t). Ime Istina (al-aqq) moe biti shvaeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem (ar) se misli na Boije Prijestolje koje je viedimenzionalni sim-
bol u islamskoj religijskoj misli.
o Nunom Bitku kao najuzvienijem i najskrovitijem obziru imena Allh,
Koji je onkraj svake uzronosti, dok Presveti (al-Qudds) oslovljava Svetost
Allha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. ak ni imena koja se odnose
na Njegovu Bit nisu ope deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, ve
obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. oznaava posvemanjim navlastitim od-
likama Svoju Bit. Za sva Boija imena, osim imena Allh, moe se kazati da
oznaavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama.
Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput
al-Kabr i al- Am, za njihova znaenja se moe kazati da se prelamaju <pre-
klapaju>, stoga to im je zajedniko oznaavanje Boga kroz Njegovu odliku
,,Velianstvenosti, odnosno to su dva znaenja kojima Bog kao Velianstvo
moe biti oslovljen.
Prednjim razvianjima mogue je prikljuiti i jedan oblik semantike
klasikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa.
Taj oblik je iskazan jezikom konstrukcijom ,,al-ism al-mutarak, koja upu-
uje na ,,rijei sa dva ili vie znaenja ili, pak, u doslovnom znaenju na arap-
skom jeziku ,,na dva ili vie znaenja koja dijele jedan naziv.
Prvi oblik takvog imenskog modusa sadran je u Aristotelovoj katego-
riji dvoznanog. U kontekstu boanskih imena i atributa taj modus je prisu-
tan u imenu al-Mumin, s dvoznanom oznakom: ,,onaj koji vjeruje i ,,Onaj
koji prua sigurnost. Kao to smo ve zamijetili, azl se opredjeljuje za
stav da svakom Boijem imenu mora pripadati samo jedno znaenje, to nas
podsjea na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno
znaenje kojim se otklanja sinonimija. Meu znaenjima imena al-mumin,
kojim se oslovljava Svevinji Bog, ispravno je prihvatiti znaenje ,,Darovatelj
sigurnosti.
Drugi smisao modusa al-ism al-mutarak privodi nas u jedan veoma
poseban kontekst. Veina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, isto-
vremeno su rijei koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko bie. Ali, ako ni-
ta nije kao Svevinji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i ovjeka ne bi mogla
dopustiti i istovjetnost znaenja. I dalje se moe govoriti o jednoj rijei koju
dijele dva znaenja, meutim ne u kontekstu dvovalentnosti.
Pojam ,,Znalac, prijemiv u odnosu na Boga po formi i znaenju, jeste
rije koja se odnosi i na ovjeka. Ali zarad Boije jednotne jedinosti azl
tvrdi da, budui da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati znaenje
31

31 Na mnogim drugim mjestima se moe nai ovaj azljev stav. Npr., vidi Fadlou
Shehadi, Ghazalis Unique Unknowable God, str. 18
apsolutnog intenziteta. Znaaj upotrebe jedne rijei u dva konteksta potvr-
uje se u injeci da ovjeku omoguava shvaanje rijei upotrijebljene u izri-
canju Boanske apsolutnosti analogijom njezina znaenja u kontekstu ljud-
ske relativnosti. Ipak, znaenja dviju rijei u primjeru: Bog Znalac i ovjek
znalac nisu istovjetna, ve se prelamaju, budui da su Bog i ovjek sutinski
dva razliita identiteta. Boije znanje je apsolutno i savreno sukladno Nje-
govoj Samobitnosti. Semantika rijei doivljava preobraaj kojim se iskazuje
sveukupnost boanskog savrenstva. Jedna rije sa dvije razliite denotacije,
ljudskom i Boanskom, odnosno u dva razliita konteksta. Na drugoj strani,
rije ,,Svemilosni (ar-Ramn), iskljuivo se odnosi na Boga i konceptuali-
zira plan savrenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoi Svoj ramet.
U kontekstu svekolikih razvianja pitanja Boanskih imena izdvajala
su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugo-
trajnih rasprava izmeu mutezilija i lozofa s jedne, i meu samim teolozima
s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa izmeu Boijih svojstava i samog
Boga. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim naelo Boije jednoe
(tawhd) razgrauje brojnou Boijih svojstava koja mu se pririu? Ukratko,
mutezilije i lozo odbijaju ideju o metazikom obziru svojstava i njiho-
vu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logiku razliitost od Njega ili
jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu
metaziki drugovjetnijih svojstava, budui da bi to predstavljalo usposta-
vu ,,antropomorfne strukture u Boansku Narav. Za azlja i ortodoksne
teologe to predstavlja nain pronalaenja logikog modusa kojim, ne samo
da bi se ouvala Boija jednoa ve bi se ouvalo i tradicionalno islamsko
vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aar
u djelima Ibnat i Maqlt, kao i azl u Tahfutu, a u manjoj mjeri i u
Iqtidu, bespotedno su kritizirali pokuaje anihilacije svojstava u Boijoj
Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logiki modus kao osnov je inio Bit
i priroke koji o Njoj mogu biti reeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan
neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od
Boga iz perspektive njihove neidentinosti sa Njegovom Biti, dok se u isto
vrijeme moe rei da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivo-
sti ikom/iem drugom osim Njemu. Ukratko, azljeva teloka vizija kom-
binira apofatian i katafatian pristup.
32

Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logikoj perspektivi
svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove znaenja atributa i na-
32 Katafatina teologija je pozitivna teologija koja opisuje ta Bog jeste za razliku od
apofatike teologije koja je negativna i opisuje ta Bog nije.
rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukci-
onisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono to On uje, na znanje o
ujnom itd. Mnotvo je razliitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atri-
buta znanje. Potom je uslijedio plan svoenja tog svojstva na Bit, to je do-
men prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na
iznalaenje modusa svoenja Boanskih svojstava, dva ili vie njih, na Boiju
Bit, ve odbacivanje svoenja kao takvog, ali bi se sloili sa svojim oponenti-
ma o dopustivosti svoenja vie svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva
znanje.
Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji nain iskazuje
Naelo i Oitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jed-
nom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla (al-Nr), koja ini temeljnu metaforu
za Boiju Bit jer Allh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allhu nru
al-samwti wa al-ari.
33
Imenovati Allha Svjetlom znai imenovati Ga
Biem, kako to lijepo kae Qnaw
34
: Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju,
ali ono nije opaeno, na nain kako Bie Zbilje odraava oitovanje i raskri-
vanje, ali Ono nikada nije oitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla nita ne
bi moglo biti shvaeno (idrk) niti spoznato, osjeano niti zamiljeno. Sve
to je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo.
U islamskoj teologiji uobiajena je gradacija Imena na ona koja pripa-
daju Boijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Nje-
gove inidbe - odnosna, to je esto koritena osnova za utvrivanje hijerar-
hije ili gradacije Bitka. Neprilinost u govoru o odlikama Njegovih svojstava
naziena je na dva naina: prvo - realnou Boijih neodnosnih svojstva, tj.
sedam Boanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su dru-
govjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi izmeu
ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne rijei koju ovjek
upotrebljava za oznaavanje prirone odlike, <tj. podmeta>.
35

Meutim teolozi nisu teili ka svoenju atributa i reduciranju njihova
zbira zbog toga to njihov obrazac odnosa izmeu brojnih atributa i jednog
lokusa ne uvjetuje mnotvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili pose-
ban poloaj za sedam Boanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reinte-
griranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kurn, XXIV:35
34 adruddin al-Qnaw (u. 1274.), uenik i pastorak Ibn Arabja, ivio je u Konji u isto
vrijeme kada i Mawln Delluddn Rm.
35 Vidi fusnotu pod br. 35
bila je usredotoena ka utemeljivanju Boije jednoe (tawd), budui da su
sedam reenih svojstava svodili na jedno ,,znanje koje bi konano trebalo
prirei jednoj Biti.
azl nije elio u Maqadu podrobnije tretirati pitanje historijskih
rasprava o mnotvu imena i atributa te o njihovu svoenju na sedam priree-
nih Boijoj Biti ili reduciranju svih na Boiju Bit. On je pitanju multiplicira-
nja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio
teksta drugog i treeg poglavlja druge cjeline. azl se, zapravo, jasno odre-
uje o tome i kae da se rasprava o uenjima mutezilija i lozofa komotno
moe iskljuiti iz Maqada, budui da ne prinosi znaaju ovog djela, zaklju-
kom: Da bi moj stav bio shvaen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena,
zbog toga mi dopustite da uputim na ono to sam o tome napisao u Kitbu
at-tahfut, budui da je <pitanje njihovih uenja> jako daleko od koncepta
ove knjige, a Allh zna najbolje.
Osim dva prednje reena pitanja postoji jo jedan lozofski problem
uoblien u formi upita: Na osnovu ega se mogu priricati odreeni pridjevci
Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim? azl je oprezno
i umski ingeniozno promiljao problem na razini lozoje religijskog jezi-
ka. U toj ravni se vie ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i
atributa, ve izmeu poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u ijem kon-
tekstu se zadrava aktualnim problem odnosa Boanskih atributa i Boga, te
pitanje mogunosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postu-
latu ,,Niko nije kao On!
36
Problem se pokazao posvemanje kompleksnim i
s aspekta slojevitosti promiljanja o moguim odgovorima na pitanje ,,da li je
o Bogu kao jedinoj Zbilji uope mogu ikakav konkretan govor?! Unato
mnotvu razliitih interpretacija, nastajalih unutar viestrukih provenijenci-
ja muslimanskog miljenja, reeni kuranski kredo ,,Laysa ka-milihi ayun
ne prestaje pobuivati mistiku napetost znanja enjivog muslimanskog
genija. Takvom ozbiljnou i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je azl
u Maqadu (etvrto poglavlje prvog dijela): Boanska Zbilja po Svojoj te-
meljnoj naravi je Nunobivajui Bitak, po Sebi opstojei, iz Kojeg se izvijaju
egzistencijalne forme savrenog sklada i udesnog poretka, a ije bivanje je
mogue po Njemu. Teko je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Boan-
skoj Naravi, ieznue stvorenog u Vjenom, slinost jedne naravi sa drugom.
Ako odlike ljudskog moralnog bia kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma
zahvalno, ne uvjetuju prisustvo slinosti izmeu Apsolutne Naravi i relativ-
36 Kurn, XLII:11
ne naravi, tako se ponaaju i oblici: uje, vidi, zna, moe, ivi, djeluje. Pod
tim mnijem da je Boanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allhu,
Uzvienom i Svetom, o Kojoj znanje posjeduje samo On, jer je nemislivo
znanje o odlikama Naravi Boga, tj. Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj
te budui da ne postoji niko/nita slian ili ravan Njemu, po tome je i znanje
o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allha. Sukladno tome je unayd,
37
Allh
mu se smilovao, imao pravo kada je kazao: ,,Allha poznaje samo Allh. To
je razlog zato je samo najasnijem od Svojih bia (Muammedu, a.s.) otkrio
Ime koje bijae zadrao skritim, pa ga potom saopio: Hvali ime Gospodara
svoga Svevinjeg.
38
Zato, tako mi Allha, niko drugi do Allh ne poznaje
Allha, bilo u ovom ili onom svijetu.
azl e rasvijetliti predmetni problem pitanjem - kako je jednovre-
meno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogunosti
i nemogunosti spoznaje Boga? Ako neko kae: znam samo za Boga - bio
bi u pravu, a da je tvrdio: ne poznajem Boga, takoer - bilo bi ispravno. Ipak,
poznato nam je da negacija i armacija jednovremeno ne mogu initi istinu,
jer se istina u biti razlikuje od neistine, te u tom smislu, ako je istina negacija,
tada armacija izrie neistinu i obrnuto. Meutim kada je pristup govoru
razliit, istina je pojmljiva s obje strane. Kako se d zamijetiti iz prednjih ci-
tata, azl nije direktno rasvjetljavao problem naela atribucije kao takve.
Naznake o moguem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi
nalaze se u treoj cjelini u poglavlju pod naslovom: O tumaenju da imena
Uzvienog Allha nisu Boanskim normama ograniena na zbir devedeset
devet, ali, kako e rei azl, na reeni brojani zbir imena ukazuje se tra-
dicionalnim vjerskim izvorima, premda je dopustivo Boga oslovljavati ime-
nima i atributima izvan zbirno spominjanih, uz uvjet da islamska Norma
izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom. Tu se, zacijelo,
hoe kazati da devedeset devet Boanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne
impliciraju u sebi nikakve negativne poricajue kontekste ve, naprotiv, sva-
ko ime je u funkciji slavljenja Njega, kako azl kae: Koje god ime ne
sugerira nedostatak i izraava velianje, prijemivo je i dozvoljeno ga je upo-
trebljavati u oslovljavanju Boga.
37 unayd, (u. 910). Priznaju mu se zasluge za poduavanje mnogih ranosujskih uite-
lja, meu kojima je bio i all. Isticao se svojom ravnoteom i trezvenou. Iako je
priznavao da odgovarajue ,,iezavanje ljudskog ega (fan) moe zahtijevati eksta-
tiko iskustvo, transvijest je ta kojom se potvruje ,,ostajanje (baq) u Bogu. A.M.
Schimmel, str. 57-59, Anawati, G.C.I, Gardet, Louis, Mystique Musulmane (Paris:
Vrin, 1986), str. 34-35.
38 Kurn, LXXXVII:1
O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslov-
ljava Sebe, azl u Maqadu kae: Zabiljeeno je da je Allhov Poslanik,
Allh mu se smilovao i spasio ga, kazao: Kakva god nevolja i tuga zadesi neku
osobu, neka kae: Allhu moj, ja sam Tvoj rob, sin Tvoga roba i sin robinje
Tvoje, moj perin kose je u Tvojim rukama, a Tvoj sud o meni je konaan.
Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi
otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje poduio ili koje si iz Svog znanja o
skrivenom za Sebe odabrao, uini Kurn obnovom srca mog, svjetlom mo-
jih najskrivenijih misli, vodiljom u nedai i raskrili veo moje nevolje! Allh,
Veliki i Slavljeni, otklonie svaku njegovu nevolju i tugu i zamijenie ih sre-
om. Rijei ,,koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao ukazuju da
Imena nisu ograniena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzija-
ma predaja. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova
sujska narav i, poglavito, zaokruuje ukupna historijska teoloko-gnostika
razmatranja Boanskih imena.
Takve reeksije primijeujemo i u azlijevom raskazivanju postulata
o ,,slinosti s Bogom, da li to podrazumijeva identikaciju izmeu Boga i
ovjeka? Naime, u Drugoj cjelini azl istie stav, kojeg takoer zauzima i
u Iyu, Arbanu i Miktu, da ni qurb niti fan, a niti mistiko znanje ra-
skriljeno u tawidu, ne mogu biti obziri jedinstva Bog ovjek niti ostvariti
njihovu supstancijalnu identikaciju.
Susret (itirk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i boanskog On/
stva (lahut), ini srni plan u interpretaciji Boijih lijepih Imena. Ako Sve-
vinji Bog moe biti nazvan utvrenim imenima, a takoer tim imenima i
ovjek moe biti nazvan, ako su imena atributivna, onda je mogue za o-
vjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. Ono
to je u odnosu na Imena ovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt ivota
jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato. Zapravo, to je jedini
nain na koji ovjek moe zazbiljiti Boanska imena u svom ivotu. Potom
je ovjeku nareeno da se suobraava sa tom naravi. A u sluaju Imena, koja
su iskljuivo prijemiva u odnosu na Svevinjeg Boga, kakva su al-aqq, al-
Qudds, al-Ramn, ovjeku se moe pribliiti metaforiki smisao kojim e
ostvariti narav kakvu ta Imena izraavaju. Svakako, qurb je konana tenja. I
tako imena, smjenjujui se iz jedne biti u drugu, iz jednog obzira u drugi i na
horizontu Jednoga, na devedeset devet naina, postaju vodi smjernom vjer-
niku raskazujui mu ta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar
Sebe nazvao. I tako, u mnotvu puteva kojim nas azl usmjerava, hodei
jednim po jednim, njegova rije stie narav posvemanje upute; kao jedna
forma prirunika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati.
IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA
39
I/ Izvori
1. Al-Quran al-Karm, prijevod, Besim Korkut
II/ Primarna bibliograja
1. Al-azl, ab mid Muammad ibn Muammad al-us
(1058-1111.),
Al-Maqad al-asn ar asm Allh al-usn, uredio Badruddn al-
alab, Prvo izdanje, Egipat, 1324. H. (1906.);
2. Al-Maqad al-asn, ar man asm Allh al-usn, Kairo: Taqad-
dum Press, 1322/ 1904.;
3. Al-Maqad al-asn, ar man asm Allh al-usn, Arabic Text,
edited with introduction by Fadlou A. Shehadi, Dar el-Machreq,
Beyrouth, 1982.;
4. Al-Ghazal on the Ninety-Nine Beautiful Names of God, prijevod Da-
vid B. Burrell and Nazih Daher, Islamic Text Society, 1993., ISBN
0946621314;
5. Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maqad al-
asn, ar man Asm Allh al-usn, preveo I priredio: Nakamu-
ra Hardcover, Islamic Text Society, March 1993., Iy ulm al-dn ,
Cairo, 1312/1894.;
6. The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninety-
nine Beautiful Names of God; al-Maqad al-asn, ar man asm
Allh al-usn, Al-Ghazali, prijevod David Burrell and Nazih Daher,
The Islamic Texts Society 1995., ISBN 0946621314;
7. y ulm al-dn, IV toma, Kairo, 1928.

Maqad u Katalozima rukopisa:
1. W. Ahlwardt, Verzeichniss der Arabischen Handschriften der
Kniglichen Bibliothek zu Berlin, Berlin, 1899., (vol. 8);
2. C. Brockelmann, Geschichte der Arabischen Litteratur, Leiden, 1937.,
(Supplementband I);
39 U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije. Navedeni sistem je tako-
er slijeen u prilogu koji slijedi, meutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi
djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele, ti nazivi su ostav-
ljeni kao takvi bez intervencija. to se tie podataka o literaturi koja se odnosi na
razmatranu tematiku, ukljuivani su svi raspoloivi podaci do kojih smo mogli doi.
3. H. Derenbourg, Les manuscriptes arabes de l Escurial, Paris, 1884.,
(vol. I);
4. Ellis and Edwards, A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the
British Museum, London, 1912.;
5. Faris Hiti and Abd al-Malik, The Garrett Collection, Princeton
University Press, 1938.;
6. Mach Rudolph, A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at
Princeton, as yet unpublished;
7. A.H. Worrell, Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the
University of Michigan;
8. Ann Arbor, 1925. (Typescript).
Sekundarna referentna literatura
1. Allard Michel, Le problem des attributs divins, Beyrouth, 1965.;
2. Farouk Mitha, Al-Ghazali and the Ismailis, A Debate on Reason and
Authority in Medieval Islam, I. B. Tauris, 2002., 160 str.;
3. M. Campanini, Al-Ghazzali, in S.H. Nasr and O. Leaman (eds) Hi-
story of Islamic Philosophy, London: Routledge, 1996. ch. 19, 258-74.;
4. Abd al-Allh ibn li ibn Abd al-Azz al-un, Asm Allh al-usn
/ talf Abd al-Allh ibn li ibn Abd al-Azz al-unal-Riy: Dr
al-Waan, 1417/1997.;
5. Kojiro Nakamura, Imam Ghazalis Cosmology Reconsidered with Spe-
cial Reference to the Concept of Jabarut, Studia Islamica, No. 80,
1994., p. 29-46;6. LazarusYafeh H., Studies in al-Ghazali, Jerusalem:
The Magnes Press, 1975.;
7. O. Leaman, An Introduction to Medieval Islamic Philosophy, Cambrid-
ge: Cambridge University Press, 1985.;
8. Ghazali and the Asharites, Asian Philosophy, 6 (1) (1996.): 17-27;
9. D. B. Macdonald, The Life of al-Ghazzali, with Especial Reference to
His Religious Experiences and Opinions, Journal of the American Ori-
ental Society 20, 1899., 71-132;
10. Numan, Abdullh, An analytical study of the theological debate on
the Muslim concept of God and his attributes from asan al-Bar to
Ab mid al-azl, University of Melbou-rne, Thesis (M.A.),
1993/1994., 160 str.;
11. Fadlou Shehadi, Ghazalis Unique Unknowable God: A Philosophical
Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazalis View of
God as Utterly Unique and Unknowable, Leiden: Brill, 1964.;
12. M. Sherif, Ghazalis Theory of Virtue, Albany, NY: State University of
New York Press, 1975.;
13. W. Montgomery Watt, The Faith and Practice of al-Ghazl (al-
Munqidh min al-Dall),Ed. W. Montgomery Watt, London: George
Allen and Unwin, 1953.;
14. Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali, Edinburgh: Edinburgh
University Press, 1963.;
15. The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghzal, Journal of the
Royal Asiatic Society, 1952., pp. 24-25;
16. M. Bouyges, Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazl, Beyrouth,
1959.;
17. Melkie Selma, Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Be-
autiful Names of Allah, M.A. Thesis submitted to the Faculty of the
Kennedy School of Missions, Hartford Seminary Foundation, May,
1943.;
18. G. F. Hourani, The Chronology of Ghazalis Writings, Journal of the
American Oriental Society, 79, 1959., pp. 225-33;
19. L. Gardet, Al-asm al-usn, Encyclopedia of Islam, New edition,
Brill-Luzac, 1960., pp. 714-717.
III/ Sekundarna bibliograja
1. Ab Al al-abars (1093-1153.), Mama al-bayn f tafsr al-Qurn,
Mabaat Sayd (Sidon, Libanon): Mabaat al-Irfn, 6 tom., ISBN:
1333-56/1914-37;
2. Kom: MaktabAyat Allh Uzm al-Mara al-Naaf, 5 tom.,
1403/1982.;
3. Beirut: 1415/1995., 30 tom. u 6;
4. Beirut: 1380/1961., uvod Musin al-Amn al-usayn al-mil, 30
tom. u 6;
5. Ab Manr Abd al-Qhir al-Badd (u. ca. 429/1037.),Tafsr asmi
Allh al-usn, London: Brit. Lib. Or. 7547.;
6. Al-Farq bayn al-rq, uredio: Muammad Muyi al-Din Abd al-
amid, Kairo Bayrt: Dr al-Kutub al-Ilmiyya;
7. Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-rq), Vol. II , uz napome-
ne sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S. Halkin, Tel Aviv,
1935., Modern cloth., XVIII, 259 str.;
8. Muslim Schisms and Sects, Abd al-Qhir Ibn ahir Ab Manr al-
Badd, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep.
1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod
nazivom: Usul al-dn, ukljuuje materijal o Allahu i Njegovim atri-
butima;
9. Amad ibn Al al-Bn (Muy al-Dn) (u. 622/1225.), Vidi: Broc-
kelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije
proao ureivake procese;
10. Kitb ams al-marif, Beirut: Maktabat al-aqyya (576 str.+16 in-
dex), 4 toma;
11. ar ism Allh al-aam f al-run wa yalayyhi kitb al-lamaat
f fawid al-runyya aat al-samaat, Cairo: al-Maktabat al-
Mamdiyya al-Tijriyya bil-Azhar, 1358/1939., 119 + index ;
12. Al-Arab, ay al-Akbar Muy al-Dn, Ab Abdullh Muammad
ibn Al ibn Muammad ibn al-Arab al-Him al- (1165-1240.),
Al-Futt al-Makkiyya, Beirut: Dr adir n.d., 1968, i Cairo Ed.
1911.), IV toma;
13. Kaf al-man an sirrasma Allh al-usn, ed. and introd. Pablo Be-
neito and asan al-Mamd, al-Lubnn, Muassassat al-Urwat al-
Wuq, 1429. (2008.), 200 str.;
14. Al-Aar, ab al-asan Al ibn Isml (874-936.), Maqlt al-
islmyyn, Kairo, 1950-1954.;
15. Al-Ibnah an Ul al-dynah, Kairo, 1929.;
16. Allard, Michel, Le problme des attributs divins dans la doctrine dAl-
Asari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique
1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Trs bonne condition ex. non
coup. (Thse pour le Doctorat s Lettres prsente la Facult des
Lettres et Sciences Humaines de lUniversit de Paris);
17. Bah al-Dn Muammad ibn Izz al-Dn usayn ibn Abd al-amad,
(1547-1621.), Dar rumz-i ism aam, Jawahiri, 93-99, prijevod Step-
hen N. Lambden, 2006.;
18. Al-Bqilln, abu Bakr (950-1013.), Kitb al-tamhd, uredio R.
McCarrthy;
19. Al-Bayhaq, abu Bakr Amad ibn al-usayn (994-1066.), Kitb al-
asm wa al-ift / lil-Bayhaq, Bayrt: Dr al-Kutub al-Ilmiyya, 1984.
i 2001., 664 str.;
20. Kairo: Furqn al-Qurn al-Azzmyya, 1939.;
21. Kairo: Dar al-Hadi, 2002.;
22. afar al-diq (u. 148/765.), Al-Tafsr al-sf lil-Qurn ind al-diq,
Beirut: Dr al-Andalus, 1979., 272 str.;
23. Kmil al-tafsr al-sf al-irfni lil-Qurn, uredio Dr. Ali Za`ur, Pa-
riz: Dar al-Bouraq, 272 str.;
24. Kitb al-taqsm tabir al-ulm (Tafsr al-nafsi al-asadi wal-sf al-
alaqi lil-ulm wal-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. Ali Zaur. Pa-
ris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.;
25. Nwyia, Paul, Le Tafsr mystique attibu a Ga`far Sadiq, Melanges del-
Universitie Saint-Joseph, 1967.;
26. Recherches (Universit Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de
lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dr el-Machreq, 1970., i vol.
43:4, Beirut, 1968.;
27. all al-Dn Abd al-Ramn al-Suy (u. 911/1505.), Al-Durr al-
muntaim f al-ism al-aam, Rukopis u biblioteci al-ahiriyya u Da-
masku koji se sastoji iz 831 stranice;
28. Al-Durr al-munaam f al-ism al-aam, (Rasail al-Suyuti No.
17), uredio Sad Muam-mad al-Lim, Beirut: lam al-Kitab,
1417/1996.;
29. ai Hd Sabzavr (ca. 1797-1872.), ar al-asm al-usn, Kom:
Bi-Nafaqat Maktabat Barat, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa,
Raab 1281. (1864.);
30. Ibn al-awzi, Abd al-Ramn ibn Ali ibn Muammad Ab Fara
(1126-1200.),
The Attributes of God (Daf Shubah al-Tashbih bi-Aka al-Tanzih),
introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and ap-
pendices by Abdullah bin Hamid Ali, original Notes by Imam Zahid
al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.;
31. Al-Muntaam f arq al-umam wa al-muluk, uredili Muammad
and Mutaf Abd al-Qdir A , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub al-
Ilmiyya, 1315/1995., 6934 str.;
32. Uredio Suhayl Zakkr, XX toma u 13, Beirut, 1995.;
33. Nuzhat al-ayun al-nawzir f ilm al-wuh wa al-nazir, uredio
Muammad Abd al-Karm Kim al-R, Beirut, 1404/1984.;
34. Zid al-masir fum al-tafsr, uvod Muammad Zuhayr al-w, 8
tom., Damask, 1384-5/1964-5., biljeke: Amad ams al-Dn, 8 tom.,
Beirut 1414/1994.;
35. Zd al-masr ilm al-tafsr, Beirut (1384/1964.).;
36. Funn al-afnan al-aaib ulm al-Qurn, uredio Rad Abd al-
Ramn al-Ubayd, Bagdad 1408/1988.;
37. Ibn Aullh (1259-1309.), Trait sur le nom Allah, les Deux Ocans,
Paris, 1981., prijevod M. Gloton;
38. Nwyia, Paul, Ibn Ata Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la con-
frrie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam prcdes dune
introduction sur le sousme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique,
Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.;
39. Ibn Barran (u. 536/1121.), ar al-asm al-usn, Ms. Paris, Bib.
Nat. Arabe 2642;
40. ar al-asm al-usn, Comentario Sobre Los Nombres Mas Be-
llos De Dios Ibn Bar-rajan, Abd al-Salm ibn Abd al-Ramn ibn
Muammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN
13: 9788400079765;
41. Al-Ibl, ab Bakr Muammad ibn Abd-Allh ibn al-Arab al-Mar
(1076-1148.),
Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qa (sudija) u rodnoj Se-
vilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio uenik
al-azlja. Vidi: J. Robson III:707; McAulie, 2006., str. 194-196.;
42. Al-Amad al-aq, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Ra-
batu i Istanbulu;
43. Al-Kulayn, ab afar Muammad ibn Yaqb (u. 329/941.), Al-
Uul min al Kf, (vol. 1-2)., uredio Ali Akbar al-ar. Beirut: Dr
al Aw, 1405/1985.;
44. Al-Fur min al Kf,(vol. 3-7), uredio Ali Akbar al-ar, Beirut:
Dr al Aw, 1405/1985.;
45. Muammad al-Bqir (u. 57/676.) i Dafar al-diq (u. 148/765.),
Dua al-simt, Tradi- cionalno prenoena preko imama Muammad
al-Bqira (u. 57/676.) i afar al-diqa (u. 148/765.), Stephen Lamb-
den, prijevod i uvod;
46. Muammad Taq al-Dn al-Ifahn (u. 1914.), Kif al-asmI;
47. Al-Nas, Amad ibn uayb ibn Al ibn Snn Ab Abd al-Ramn
(ca. 829-915.), Kitb al-Nut: al-asm wa-al-ift, uredio Abd al-Azz
ibn Ibrhm al-ahwn, al-Riy: Maktaba al-Ubaykn, 1419/1998.;
48. Al-Qsim ibn Ibrhm (785-860.), Kitb al-Mustarid f al-tawd;
49. Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the
Qurn in the theo-logy of al-Qsim ibn Ibrhm: Kitb al-Mustarshid.
New York: E. J. Brill, 1996.;
50. Al-Quayr, Abd al-Karm ibn Hawzin (986-1074.), al-Tabr f
l-takr, uredio Ibrhm Basyn, Kairo, 1968.;
51. ar al-Quayr lil-asma Allh al-usna, uredio im Ibrhm al-
Kayl, Beirut: Dar al-Kutub al-Ilmiyya, 2006., 280 str.;
52. Al-Rz, Far al-Dn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dn
al-Rz, vol. 2:751-5, Tafsr maft al-ayb (Tafsr al-kabr), Kairo,
1286/1869.;
53. Al-Tafsr al-kabr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872.
54. Al-Tafsr al-kabir, Beirut: Dr al-iya al-tura al-arabi, III izd., 32
toma u 16;
55. Akm al-basmalat wa m yataallaq bih min al-akm wa al-man
wa-itilaf al-ulam, Bulaq, Kairo: Maktabt al-Qurn, 1988.;
56. Lawmi al-bayyint, uredio Badr al-Dn al-alab, Kairo, 1905.;
57. ar asma Allh al-usn (lil-Rz: wa-huwa al-kitb al-musamm
lawmi al-bayyint ar asma Allh tal wa al-ift), uredio Sad,
aha Abd al-Raf, Kairo: Maktabt al-Kulliyyt al-Azhariyya, 1999.;
58. Trait sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma,
Paris: Devy, 1986.;
59. Ra al-dn Al ibn Ms ibn ws al-asn al-ill (u.
664/1226.),Muha al-duawt wa manha al-Abadt, uredio ay
usayn al-Alami, Beirut: Muassasat al-Alam, 1414/1993., 480 str.;
60. Sayyid Kim al-usayn al-Rat (u. 1259/1843.), arh dua al-simt
wa ad al-qadr; Sayyid Kim al-usayn al-Rat (u.1259/1843.)
napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko
300 stranica) u otomanskoj Ku (dananji Irak) 15. abana 1238.
(27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mull
Alija Asara Nprja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona
sadri opsean komentar o konceptu Najuzvienijeg Imena (al-Ism al-
Aam);
61. Al-abaran, ab al-Qsim Sulaymn ibn Ayyub ibn Muayyir Lam
(873-971.), Kitb al-Du, uredio i dao uvod Mustafa Abd al-Qdir
Aa, Beirut: Dar al-Kutub al-Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.;
62. Al-abar, ab afar Muammad ibn arr (838-923.), mi al-
bayn f tawl al-Qurn, 15 vols. Beirut: Dr al-Fikr, 1988., 12 vols.
Beirut: Dr al-Kutub al-Ilmyah, 1992., Dr al-Iy al-Tur al-Arab,
Beirut, Lebanon, 2001.;
63. Tumaenje Qurna od Ab afar Muammad b. arr al-abarja;
skraeni prijevod mi al-bayn f tawl al-Qurn, sa uvodom i na-
pomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London;
New York: Oxford University Press, 1987.;
64. Taq al-Dn Amad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitb al-asm wa
al-ift, ure-dio Muaf Abd al-Qdir A, Beirut: Dr al-Kutub al-
Ilmyah, 1408/1988.;
65. Al-Rislat al-tadmuryat f taqq al-ibt li-asm Allh wa iftuh wa-
bayn aqqat al-am bayna al-ar wa al-qada , Kairo: Qa Muib al-
Dn al-ab, 1405/1984., 68 str.;
66. Risalat al-fatw al-amawyah al-kubr wa yaliha al-risalat al-Ma-
dinat tahqiq al-maaz wa al-aqiqat ifat Allah taala; taiiha
bi-qadr al-imkan wa taliq awaiyaha Muammad Abd al-Razaq
amzah, Kairo: Mabaat al-Madan,ca. 1967.;
67. Taqrb al-Tadmurya: taqq al-ibt lil-asm wa al-ift wa-aqqat
al-jam bayna al-qadar wa al-ar, uredio Muammad ibn li ibn
Uaymn; itan bi al-kitb wa-arraya adahu Sayyid ibn Abbs
ibn Al al-alm, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.;
68. Al-ur, ab Bakr Muammad ibn Walid al-Andalus (1059-1126.),
Al-Du al-mr wa dbah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr,
1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., esto poglavlje ovog dje-
la, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: F marifat ism Allh
al-aam (O spoznaji najuzvienijeg Allahovog Imena).
IV/ Moderna djela i studije
1. Abd Allh ibn li ibn Abd al-Azz al-usn, Asm Allh al-usn,
al-Riy: Dr al-Waan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstav-
ljena kao odbrana magistarskog rada. Ukljuuje bibliografske referen-
ce (str. 365-399) i indeks.;
2. Allard Michel, Le problme des attributs divins dans la doctrine dAl-
AsAri et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique
1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Trs bonne condition ex. non
coup. Thse pour le Doctorat s Lettres prsente la Facult des
Lettres et Sciences Humaines de lUniversit de Paris.;
3. Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh Uni-
versity Press, 1989.;
4. Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press,
1975.;
5. Asqar Umar Sulaymn, Asm Allh wa iftah f mutaqad ahl al-
sunnat wa al-amah, Jordan: Dr al-Nafis lil-Nashr wa al-Tawz,
1418/1997.;
6. Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Saraje-
vo, Rejhan, 2007.;
7. Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exgse lexicographique et
thologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.;
8. Arknov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str.
244-245(2)
9. Pregled Roger Deladrirea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam.
Exgse lexicogra-phique et thologique, in Revue de lhistoire des reli-
gions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004.
10. Muammad Abd al-Azz, Al-Du bil ism al-aam, Dar al-`Ulum,
2006., 112 str.;
11. Muammad Sli Al-Uaymin, Al-Qawid al-muthl ift Allh
wa asm al-usn, Saudijska Arabija, 1404/1984.;
12. Qarb Allh, Usta Dr. asan al-ay al-Fti, Al-Ism al-Aam lil-
Mawl, Beirut: Dar al-il, II izdanje 2002., 112 str.;
13. Tarik Haveri, Srednjovjekovno losojsko nazivlje u arapskom jeziku,
El-Kalem, Sarajevo, 1991.;
14. Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs
correspondants en pigraphie sud-smitique, Louvain 1955., u Le Muse-
on 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;
Kljune rijei: Al-Gazali, lijepa Boija imena, svojstva, korpus 99 ime-
na, maqsad, interpretiranje, znaenja.
Summary
Al-Gazalis treatment of Allahs name in work of
Al-Maqad al-asn fi ar man asmi-llh al-usn
The question of Allahs beautiful names was equally presented in
theological and philosophical debates, especially of those of gnostical
perception-cognition. Gazalis work Al-Maqad al-asn fi ar man
asmi-llh al-usn, moved a number of classical thinkers towards dealing
with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his
work. The works were commenting, critically examined or contested by
Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number
of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers,
relied on Gazalis interpretation of certain topics in question or they use it as
methodological direction and guideline towards dealing with such sensi-
tive abstract problems.
Gazali, known as merciless criticizer of Farabis and Avicenas works
and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about
which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or
methodology of perception which he has criticized, in order to make closer
to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allahs beautiful names.
That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu
Hamid Al-Gazalis work.
GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU.
KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH
RUKOPISA. Svezak esnaesti. Obradio Haso Popara. Al-Furqan,
Fondacija za islamsko naslijee Rijaset Islamske zajednice u Bosni
i Hercegovini, London Sarajevo, 1429/2008., XXXI + 784 + 13
faksimila + 12 strana arapskih prijevoda.
Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i
bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno
se privodi kraju. Po ustaljenoj dinamici - godina i katalog ili dva ve deset
godina zaredom, pred itaoce i naunu javnost izlazi po jedan novi svezak
Kataloga, a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak
1998., Zejnil Faji 1999., Mustafa Jahi 1999., Haso Popara - Zejnil Faji
2000., Mustafa Jahi 2000., Haso Popara 2001., Osman Lavi, 2002., Zejnil
Faji 2003., Mustafa Jahi 2003., Haso Popara 2004., Osman Lavi 2005.,
Osman Lavi 200?. i posljednji, esnaesti svezak, Haso Popara 2008.
U ovom svesku obraena su 542 rukopisna kodeksa, od broja 8840 do
broja 9381, u kojima su sadrana 954 djela iz gramatike, stilistike, metrike,
leksikografije i knjievnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu),
ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu). Po
dosadanjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u
ovom svesku, unutar disciplina, djela su razvrstana po jezicima, pa su tako
prvo obraeni rukopisi na arapskom, a potom na turskom, perzijskom i
bosanskom jeziku.
Katalokoj obradi rukopisa prethode: Uvodna rije direktora
Fondacije; Predgovor direktora Biblioteke; Uvod autora kataloga
dati dvojeziki (bosanski/engleski); Izvori i literatura i primijenjena
Transkripcija, dok je arapski prijevod uvodnik dat na kraju sveska.
U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obraeni su kodeksi
pod rednim brojevima 8840-8979; iz stilistike (strane 219-240) pod rednim
brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima
9005-9008.
Bogatu, raznovrsnu i zanimljivu grupu ine rukopisi iz leksikografije
obraeni na stranama 251-340, pod rednim brojevima 9009-9089, meu
Ocjene i prikazi 336
kojima su arapsko-arapski, arapsko-turski, arapsko-tursko-bosanski, arap-
sko-perzijski, arapsko-perzijsko-turski, arapsko-bosanski, perzijsko-turski,
perzijsko-bosanski, tursko-bosanski, tursko-bosansko-arapski i bosansko-
tursko-bosanski rjenici od kojih je najstariji kodeks sa etiri arapsko-per-
zijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hiddetu 608. hidretske, odnosno
u maju 1212. godine. Mada skoro polovinu ine arapsko-turski rjenici,
njih je ak 38, nau posebnu panju privukli su rjenici u kojima je jedan
od jezika bosanski. Meu takvima istiu se dva prijepisa popularnog Potur
ahidije Maqbul-i arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18. i 19. stoljea,
te dva manja anonimna tursko-bosanska rjenika (redni broj 9084 i 9085)
takoer iz 18. stoljea.
U knjievnost kojoj je autor kataloga pridruio i epistolografska djela
(munaat) svrstani su kodeksi obraeni na stranama 341-699, pod rednim
brojevima 9090-9381. Meu njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda
Handia na poznato djelo Hasana Kafije Pruaka Usul al-hikam fi
nizam al-alam, napisan u Kairu 1346/1927. godine na arapskom jeziku.
Knjievnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obraeni na stranama
683-699, pod rednim brojevima 9373-9381. i mada se radi o mlaim prije-
pisima anonimnih radova i poema Muhameda Rudije i ovi rukopisi imaju
odreenu kulturoloku i historijsku vrijednost.
Indeksi: (originalnih) naslova (str. 701-727), naslova u transkripciji
(str. 729-742), autora (str. 743-758), prepisivaa (str. 759-763), bivih vla-
snika i vakifa (str. 765-769) i mjesta (str. 771-775), signaturni (str. 777-780)
i kataloki indeks (str.781-784) olakavaju pronalaenje traenih djela, li-
nosti, pojmova i institucija.
Pri obradi rukopisa autor se sluio, za Gazi Husrev-begovu biblioteku
u Sarajevu ve tradicionalnom, prije vie decenija usvojenom metodom i
iskustvima autora slinih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i
svijetu. Zahvaljujui tome, Katalog je uraen prema uobiajenim standar-
dima, struno i sa puno korisnih detalja. To je naroito vidljivo kod obrade
rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova, kod
nekompletnih rukopisa kojima nedostaju poetak i kraj, pri uspjenom
odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom vie desetina kaligrafa, jer je
svaki obraeni kodeks (esto i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero
i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh, taliq,
rika), kod navonja likovnih ukrasa, u prepoznavanju materijala i odreiva-
nju porijekla papira te kod deifriranja marginalnih zabiljeaka.
Obraeni rukopisi sadre djela autora sa irokog prostora islamskoga
svijeta (irazi, Akbarabadi, Davlatabadi, Azhari, Kufi, Andalusi, Qurtubi)
nastalih u viestoljetnom razdoblju. Kao prepisivai susreu se osobe iz
raznih mjesta koje su ivjele u razliitim vremenima od trinaestog do poet-
ka dvadesetog stoljea (Nesuh u nahiji Kladanj, Ibrahim, kadija u Visokom,
Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci, Alija u Jildirim Bajezidovoj
medresi, Dervi Mustafa u Roznamedijinom hanikahu). Kao bivi vla-
snici opisanih rukopisa susreu se brojne institucije i pojedninci (damije,
medrese, tekije, Ahmed iz Tripolisa, Alija iz Varcara, Ishak, kadija u Egiptu,
Dafer iz Travnika, hadi Halil iz Bagdada), a to opet daje sliku teritorijalne
rasprostranjenosti knjige, bogatstva knjinog fonda pojedinih kolekcija i
drutvene pripadnosti vlasnika (softe, imami, muderisi, ejhovi, muftije,
kadije, dizdari, kapetani, valije).
Posebno raduje i poseban znaaj ima identifikacija autora medmua
(ejha Ahmeda Gore, mula Mustafe Biogradlije, mula Numana Foaka,
Mustafe evkije Uianina, Abdulah-efendije Maglajlia, Salih-efendije i dr.)
i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naih prostora (Adnija, Ali-
dedea, Hasana Kafije, Nesuha Duvnjaka, Aga-dedea, Sabita, ejh-Juje, Safije,
Isbeije, Ilhamije, Zikrije). Tome treba dodati jedini do sada poznati primje-
rak putopisa na had hadi Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. godine i
komentar na popularnu kasidu Munferidu koji je u srijedu, zadnji dan
mjeseca safera 1058/1648. godine na turskom jeziku napisao Abdussamed
Ibrahim b. Muhamed Pruak, koji nam je od prije poznat kao prevodilac na
turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28. godine sainjenog u Banjoj
Luci. To su jedina dva do sada pronaena djela ovoga Pruaka koji je jedno
vrijeme sluio kao muftija u Budimu.
Vrijedno je istai, takoer, da se autor Kataloga osvrtao i na marginal-
ne i druge biljeke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama,
ljudima i institucijama.
Zbog svega navedenog, autoru esnaestog sveska Kataloga arapskih,
turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, hafizu Hasi Popari, treba odati pri-
znanje za uloeni trud i umijee u istraivakom radu i na ostvarenim rezul-
tatima, a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju.
Ovim novim sveskom Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosan-
skih rukopisa, koji je pripremio hafiz Haso Popara, Gazi Husrev-begova
biblioteka u Sarajevu, po esnaesti put, izlazi pred domau i svjetsku javnost
sa jo jednim znaajnim djelom koje e posebno obradovati onaj dio istrai-
vaa povijesti, pismenosti, znanosti, knjievnosti, umjetnosti i kulture uope
koji se bave islamom i onim to o njemu batini Bosna i Hercegovina, na
arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.
Ismet Buatli
LJUBOVIEVO AFIRMIRANJE KLASINE BOSANSKE
NAUNE SLAVE
Amir Ljubovi, The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic, izd.
Brill, Leiden and Boston, 2008. (252 pages)
1. Amir Ljubovi autor naune strogoe i jasnoe
Amira Ljubovia, dugogodinjeg profesora Filozofskog fakulteta
Univerziteta u Sarajevu, specijalistu za predmete i podruja orijentalno-
islamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju, nije potrebno
predstavljati ni bosanskohercegovakoj ni naoj balkanskoj ili junoevrop-
skoj naunoj javnosti. Ljubovi se i prije odbrane svoje doktorske disertacije
iz filozofskih nauka (1988. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu), koja
je bila posveena djelima bosanskih muslimanskih autora iz podruja logike
na arapskom jeziku, afirmirao kao strogo profiliran istraiva s podruja
kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijea orijentalno-islamske
civilizacije kod nas. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubovi je i
formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraiva nae rukopisne
batine s podruja filozofije, logike, semantike, poetike i sl.
U naoj naunoj javnosti Amir Ljubovi je zaslueno (i s pokriem
u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslunijih bosanskohercegova-
kih naunika za naunu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija
Pruaka (um. 1615. u Pruscu), Muhameda Muse Allameka (um. 1636.
u Carigradu), Mustafe Ejubovia (um. 1707. u Mostaru), Muhameda
ajnianina (um. 1792. u Sarajevu) te mnogih drugih bonjakih autora
koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim, logikim, gramatikim, sin-
taksikim, semantikim disciplinama.
U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovia potrebno je ukazati na
vanu injenicu koja obiljeava njihova autora. Profesor dr. Amir Ljubovi
je istraiva koji je strogo usredsreen na svoj predmet. Akribinost, preci-
znost i metodoloka strogoa jesu opa obiljeja njegovih knjiga i studija.
2. Brillovo izdanje Ljubovieve disertacije
Kao to ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovia, isto vrijedi i
za Brill, izdavaa Ljubovieva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in
Arabic. Brill, holandski izdava sa sjeditem u Leidenu, u Evropi je ve deset-
ljeima najafirmiraniji izdava mnogobrojnih djela o islamu, muslimanima,
islamskom istoku, islamskim naukovnim podrujima i disciplinama.
I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistika djela
ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim strani-
cama ili poglavljima poriu civilizacijske i kulturne vrijednosti islama, ovdje
treba kazati da ve odavno to nije sluaj. Brill je svojom izdavakom politi-
kom sve vie okrenut i prema autentinom muslimanskom diskursu o isla-
mu. I sama pojava Ljubovieva djela The Works in Logic by Bosniac Authors
in Arabic svjedoi da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalistikog
tretiranja islama i njegova naslijea.
Formalni sadraj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in
Arabic ureen je i opremljen po najstroijim metodolokim propozicijama
velikih izdavaa. Djelo poinje sa Transcription Table (tabela transckripcije)
i List of Abbreviations (popisom skraenica), a potom se daje Introduction
(Uvod).
Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige:
Development of Arabic Logic by the 16th Century I. (str. 9) (Razvoj arap-
ske logike do XVI stoljea),
Bosniac Authors and Their Works II. (str. 25) (Bonjaki autori i njihovi
radovi iz logike),
Characteristics of Works in the Field of Logic Issues in the Field of Lo- III.
gic (str. 57) (Karakteristike spisa/radova iz podruja logike),
Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe IV. (str.
143) (Usporedba bonjakih logiara sa zapadno-evropskim logiari-
ma),
Logic in the Classical System of Islamic Sciences V. (str. 169) (Logika u
klasinom sistemu islamskih nauka).
Potom od stranice 193 247 slijedi:
Conclusion - (Zakljuak),
Glossary of Logical Terminology - (Rjenik logikih termina),
Index of Personal Names - (Indeks osobnih imena),
Index of English Logical Terms - (Indeks logikih termina na engle-
skom),
Index of Arabic Logical Terms - (Indeks logikih termina na arap-
skom).
3. Hvale vrijedno predstavljanje nae klasine logike i lozofske
batine
Kad listamo i itamo Ljubovievo djelo The Works in Logic by Bosniac
Authors in Arabic pokuavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih ita-
telja i istraivaa koji e ovu izvanrednu knjigu itati u ovom Brillovom
izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovieva djela najvanije i
pretpostavljamo da e ih i drugi znatieljni itatelji takoer otkriti.
Prvo, najuoljivije to e itatelji i istraivai nai na stranicama djela
The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je injenica da profesor
Ljubovi dokumentirano pokazuje vievjekovno bosanskohercegovako
muslimansko nasljedovanje i izuavanje logike iz, poglavito, grke i arapske
tradicije izuavanja logike.
Tu su veliki i vani razlozi koji svjedoe da je Ljubovi objavljivanjem
ovog djela na engleskom ponudio nesvakidanje vrijedno afirmiranje nae
kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestiniji svjetski jezik, onaj
nezaobilazni nauni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga
iskustva.
Profesor Ljubovi je objavljivanjem djela The Works in Logic by
Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono to je struno filozofsko
i logiko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izuio i
konsultirao, ve je na najbolji nain pokazao da je Bosna (i Hercegovina)
odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama
islamske klasine epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne
Grke, Perzije itd.
Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in
Arabic profesor dr. Amir Ljubovi je na sustavan nain ponudio pregledan
enciklopedijski prirunik klasine arapske logike terminologije sa adekvat-
nim i opeprihvaenim standardnim i nauno akceptiranim prijevodom na
engleski jezik.
Na ovom mjestu vano je preporuiti ovo Ljubovievo djelo svima
nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozof-
skih, teolokih i logikih tema i sadraja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili
naune discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene termi-
nologije. To pokazuje i Ljubovieva knjiga The Works in Logic by Bosniac
Authors in Arabic.
. . .
Ima lijepih stvari u ovoj naoj tmurnoj i umaloj bosanskoj stvarnosti.
Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih dogaaja, jeste ovo djelo prof. Dr.
Amira Ljubovia.
Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic
u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubovi je podigao ugled i naih
islamskih i naih orijentalistikih studija. Na tome mu treba odati priznanje
i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstai i sve druge da se
predstave na svjetskim jezicima.
Enes Kari
PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007.,
Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajui uspjean rad, Orijentalni institut je protekle godine
izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) ime je za korak blie
znaajnom jubileju 60. broju ovog godinjaka.
Ono to se ve na samom poetku namee kao prvi dojam i to skree
pozornost, jeste internacionalni karakter asopisa. On nije samo formalan
nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom,
to znai da u njemu sarauju i autori izvan nae regije. U eri ope globali-
zacije to i nije neka novina ili iznenaenje. No, mora se priznati da je to za
jedan asopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak neto na
to treba skrenuti panju. Potvrda je to da je POF kao asopis i dalje poznat
i priznat, uprkos svim nedaama to su ga pratile. Mnogi asopisi tog ranga
izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su znaajni
za bosanskohercegovaku nauku. Ja u navesti dva vrlo vana: GDI, GZM
(i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je
veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti asopisi postigli u naoj
historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena injenica potvrda je
da se POF jo uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu
predstavlja presti, i nadasve to je priznanje samom asopisu. Naravno, elim
podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom,
njemakom, ruskom, francuskom, turskom. To znai da on samo nastavlja
svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven asopis na naim, ali i
u regionalnim prostorima. On je profiliran kao asopis koji se bavi pitanjima
kulturne batine i povijesti naih krajeva u razdoblju osmanske vladavine.
To donekle determinira njegovu sadrajnu koncepciju koja je postala tradi-
cionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i elim ukazati na to da se i
novi broj bavi sljedeim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i knjievno-
u), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnou, 4. kulturnom
(arhitektonskom) batinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge
sadraje asopisa, uvjetovane razliitim dogaajima ili pojavom publikacija
POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog
ovaj broj ima jo: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvjetaje sa
skupova i kongresa i, naravno, prikaze.
Praksa je da sjeanja na istaknute linosti u oblasti kojom se asopis bavi
donosi na prvim stranicama. Ovaj put nae itatelje upoznajemo sa ivotom
i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Beira Dake, poznatog irani-
ste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda dralovia,
dugogodinjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akade-
mije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom
fakultetu Zagrebakog sveuilita. Ove priloge donose profesori Namir
Karahalilovi i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit emo u dva
bloka, knjievno-jeziki i historijski.
Radove iz oblasti jezika i knjievnosti potpisuju univerzitetski pro-
fesori: dr. Ekrem auevi, ,,Upitne reenice u turskom jeziku, dr. Kerima
Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Baeskije, dr. Sabina
Baki, ,,Pragmalingvistiki aspekt nekih osmanskih dokumenata. Ovi autori,
kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, razli-
ite mogunosti prouavanja odreenih pitanja. Oni otvaraju one probleme
kojima se ranije nije poklanjala panja i na taj nain popunjavaju znanstvene
praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog
jezika. Sama tematska arolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga
jezika, dinaminost razvitka, ali i drutvene i povijesne tokove, kao i samo
drutvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se slui
Baeskija bilo jezika osmanske diplomatike grae, kako autori zakljuuju,
zorno pokazuje da je i kroz jezik mogue prepoznavati drutvene slojeve,
odnosno pripadnost pojedinim drutvenim slojevima osmanskog drutva.
Dva su rada iz oblasti knjievnosti, jedan knjievno-historijske drugi
knjievne naravi. Dr. Adnan Kadri u svome radu Ka narativnoj skici
djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega
Hercegovia irija uvodi u ,,svijet bosanskog autora i potomka bosanske
plemike porodice Kosaa, sina Ahmed-pae Hercegovia i unuka Stjepana
Kosae. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po enskoj liniji. Kadri
daje temeljne informacije o obiljejima irijeva jezika i stila, fabuli ovoga
djela posveenoga njegovom dajdi Selimu I.
U naslovu Kruenje ae od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca
dr. Namir Karahalilovi tretira pitanje irenja motiva iz jedne u druge knji-
evne tradicije kao i mogunosti znaenjskih transpozicija toga motiva.
Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpi-
suju: Hatida ar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel
Kiel, Alma Omanovi-Veladi, Tihomira Mri.
U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti
islamske umjetnosti, dva iz kulturne batine.
Vremenski okvir koji pokrivaju teme, takoer je veoma irok, i on u
potpunosti, istina sa razliitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno
osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje
injenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji
se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se rei da ovaj
put oni dominiraju. Prvo je vano zbog injenice da je taj period (19. stolje-
e) barem kada se tie osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se
odreena pitanja iz 19. stoljea aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske
grae, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatraa,
nego i iznutra. Samo je tako mogue doi do cjelovitog suda o pojedinim
dogaajima i procesima.
Vrijeme ne doputa elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga emo
na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade
Jajca 1464. godine, koji s grkog izvornika preko francuskog dospijava i
na nae jeziko podneblje u prijevodu Tihomire Mri iz Zagreba, i drugi
rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-paina damija u Maglaju, datum izgradanje i
karakteristike iz pera Machiela Kiela.
Jedan dio svakodnevnog ivota Sarajeva odslikava nam Alma
Omanovi-Veladi u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice poetkom 19.
stoljea (brani ugovori 1800.-1810. godine). On je vrijedan panje ne samo
po svojoj tematskoj sutini nego i po tome to je raen na temelju volumino-
znog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadieva hronika) pisanog
na osmanskoturskom jeziku.
,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foi od 1865. do 1874. godine rad
je Hatide ar-Drnda, rad je raen na prvorazrednom historijskom izvoru,
sidilu foanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljea. Takvih izvora,
naalost, do danas je sauvan veoma mali broj. Vaan je i stoga to se odnosi
upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doivjela u svojoj povijesti
nezapamenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufi-
ma, o ijem nekadanjem postojanju danas spoznaje moemo stjecati samo
na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i peat protiv zaborava
tih vakufa.
elim skrenuti posebnu panju na rad Mehmeda Demiryureka, pod
naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi,
nekoj vrsti pritube ili albe Bonjaka upuenoj sadriazamu 1875., dakle
posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Rije je o dokumentu, ponu-
enom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku,
transkribiranoj latininoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima
samog izvornika. Prva zanimljivost na koju elim ukazati jeste da se origi-
nalan tekst ovoga dokumenta uva u grkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u
Biblioteci rukopisa na turskom jeziku.
Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o
problemima u zemljoradnji, tekim uvjetima privreivanja, nametima, sto-
arstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji uma, gradovima i njihovoj
zaputenosti, nenamjenskom troenju gradskih prihoda, nepotivanju propi-
sa koji se odnose na ureenje gradova, zamjenskim porezima na nekadanje
timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, potekoama
proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluenja vojske za nemuslimane,
potrebe njegovog prilagoavanja platenim mogunostima i sudstvu. Nema
skoro ni jedan segment drutvenog ivota koji ovim nije obuhvaen.
elim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje
preko 300 osoba, naglaava lojalnost dravi, ali isto tako da se eli ukazati na
realnost, probleme s kojima se stanovnitvo susree, potrebu otklanjanja sla-
bosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije nita drugo nego dijagnoza
slabosti sistema, korumpiranos inovnika. I to, naravno, kao to se iz samog
teksta predstavke vidi, nije prva, to upuuje na ignorantski odnos dravnog
vrha prema zahtjevima.
Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko drutvo klasno
drutvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da te-
koe dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom
drutvenom sloju pripadaju. To namee potrebu da se napuste predrasude
u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij odreivanja polo-
aja, odnosno osnovni uzrok podreenog poloaja, izvor diskrimina-cije,
eksploatacije i sl. Naprosto, nije mogue generalizirati i stavljati znak jed-
nakosti, raja obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogatai privilegirani, tj.
muslimani. Paradoks je u tome to su barem u Bosni veinu rajinskog sloja
inili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglaavala spomenuta formula.
Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogaali i jedne i
druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromanijim nemuslimanima,
pokazuje briga o njima.
Ovakva pitanja nunim nameu potrebu veeg poklanjanja panje
izuavanju pojedinih dogaaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno
burnog 19. stoljea, koje u naoj historiografiji osmanske provenijencije
mora dobiti vie prostora.
Aladin Husi
T.C. Babakanlk Devlet Genel Mdrl Osmanl Ariv
Daire Bakanl, Gkkubbe Altnda Birlikte Yaamak - belgelerin
diliyle osmanl hogrs (ivjeti zajedno pod istim nebeskim svo-
dom osmanska tolerancija dokazana dokumentima), Ankara, 2006.
ISNB: 975-19-3842-2
Tim strunjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom
jeziku koji djeluje u okviru Dravnog arhiva Republike Turske izdao je djelo
Gkkubbe Altnda Birlikte Yaamak - belgelerin diliyle osmanl hogrs
(ivjeti zajedno pod istim nebeskim svodom osmanska tolerancija
dokazana dokumentima). Djelo je izdato u Ankari 2006. godine. Sadri
fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila
sposobna da pravedno i tolerantno upravlja drutvom koje je ivjelo na tri
razliita kontinenta, odnosno drutvom sa razliitim vjerskim, nacionalnim,
mezhebskim i kulturnim identitetom.
Voa ovog opsenog projekta je direktor Dravnog arhiva Republike
Turske doc. dr. Yusuf Sarnay. Djelo sadri 367 stranica. Dokumenti su podi-
jeljeni u etiri cjeline, i to: prvi dio pod nazivom Tolerancija, koji sadri 35
dokumenata, drugi dio pod nazivom Azilanti, koji sadri 28 dokumenata,
trei dio, koji se odnosi na zemlje Zapada i sadri 17 dokumenata, te etvrti
dio pod nazivom Islamske zemlje, koji sadri 10 dokumenata.
Radi opsenosti i vanosti ovog projekta, djelo je ureeno tako da je
data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku, potom njegova transkrip-
cija, a nakon toga izloen je smisao i sadraj teksta na turskom i engleskom
jeziku.
Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vla-
dao 1444. i povukao se sa prijestolja iste godine, vladao drugi put od
1451.-1481.) kojom se 28.05.1463. godine Franjevcima u Bosni osigurava
i garantira, pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere, sloboda linosti,
nepovredivost imetka i ivota te slobodno kretanje i udruivanje. U knjizi je
dat faksimil kopije Ahdname, a prepisiva je datum prepisa muharrem 883.
(4.4.1478.) spojio sa tekstom dokumenta to moe stvoriti greku. to se
tie datuma nastanka Ahdname, prepisiva je napisao samo 28. maj, ali nije
napisao godinu.
1
Budui da se prvi dokumenat odnosi na nae prostore, sa
oduevljenjem smo prili ovom djelu. Meutim izdavau moemo zamjeriti
to nije dao faksimil originala, koji nije teko nai.
Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa podruja Tuzle
u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedidu (vladao 1839.-1861.)
zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjeanja.
Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadri dio o toleranciji
odnosi se na Bosnu.
U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje
se sultanu Abdulmedidu (vladao 1839.-1861.) to je dopustio izgradnju 9
crkvi u Bosni. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest doekali sa suzama
radosnicama, te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i
manastrima skoro nestale, ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana
Abdulmedida.
Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske
tolerancije, navest emo primjer koliko se vodilo rauna da se ne ini nita
to je na tetu podanika Osmanskog carstva. Sultan Sulejman Velianstveni
(vladao 27. april 1520.- 6. septembar 1566.) izdao je ferman (naredbu) u
mjesecu abanu 967. (maju 1560.) da se od stanovnika Smedreva ne uzima
vei porez od onoga koliko je zakonom propisano.
Jo jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomo sultana
Abdulhamida II (vladao 1876-1909.) jermenskoj patrijarhiji.
U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku
dravu, te je i nazvan Azilanti. Dvojici lanova srbijanskog senata koji nisu
mogli izdrati ponaanje Knjaza Miloa (vladao od 1815.-1839.) prema
njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo, kao i mjesena plaa. Edmiju
Stanojeviu i Aleksandru Nadoviu
2
odreena je mjesena plaa od 2500
groa, a 500 groa osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su doli kasnije.
Nareeno je da se na dostojanstven nain doeka Muhamed-han kojeg
je iranska drava protjerala u Tabriz, te je on zatraio utoite u Osmanskom
carstvu.
Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han, koji je
dobivao mjesenu plau od 5000 groa na toj poziciji, zatraio je osmansko
dravljanstvo. Poto ga je drava ocijenila kao uspjenog diplomatu, dodije-
ljena mu je plaa od 6000 groa i in drugog stepena.
1 BOA, Dvel-i Ecnebiye Defteri, 14/2_1-.
2 Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedi.
U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovnitva
sa imenima Jevreja koji su protjerani iz panije i Portugala, a koji su se nasta-
nili u Edirnama.
Budui da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost izmeu
Turske i Jermenije zbog optubi da je Osmanska drava poinila genocid nad
Jermenima, te da je ovo djelo izalo upravo u to vrijeme, pismo predstavnika
Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda
predstavlja nesumnjivo vaan dokument u ovom djelu. U pismu se navodi:
Mi, pripadnici Jermena, svjedoci smo sultanove dobrote prema nama, kao i
prema drugim sultanovim podanicima. Izmeu pripadnika islama i Jermena
su oduvijek postojali prijateljski odnosi. Unato rijeima pojedinih buntov-
nika, mi neemo uzmicati od slube Osmanskoj vlasti. Ustvari, za nas je ast
da budemo dravljani Osmanske drave.
Posebnu panju privlai trei dio knjige koji govori o odnosu
Osmanske drave sa Zapadnim zemljama. U ovom dijelu se nalaze pisma
osmanskih sultana upuena vladarima Zapadnih zemalja. U jednom od tih
pisama sultan Sulejman Velianstveni izraava svoje zadovoljstvo vladaru
Francuske zbog poboljanja odnosa izmeu Francuske i Engleske. U ovom
dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Velianstvenog (vladao 27. april
1520.-6. septembar 1566.) upueno francuskom kralju Franji II (vladao
1559.-1560.) na molbu kraljeve majke da im prui pomo. Sultan navodi da
e im pruiti pomo pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema
njemu kao to su to bili njihovi preci.
U ovom dijelu navodi se jo jedan zanimljiv dokument o pomoi
stradalnicima od poara u Americi. Ferman je izdao sultan Abdulahamid
II (vladao 1876.-1909.), a pomo je iznosila 300 lira. Amriki izaslanik se
zahvalio na ovoj pomoi u ime svoje zemlje, a ovu vijest su prenijele sve
amerike novine.
Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i ugled-
nika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566.-1574.)
za materijalnu pomo u vrijeme velike gladi i oskudice. Oni navode da su se
za pomo obraali i drugim zemljama, ali da je ovaj humani gest osmanskog
sultana primjer za sve evropske zemlje.
U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom
posebno mjesto zauzima kopija sporazuma izmeu Irana i Osmanske drave
o meusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadija, zarobljenika, trgovine i
mezheba. U sporazumu koji je zakljuen izmeu Abdulbaki-hana, izasla-
nika iranskog aha Nadira Bahadira, iranskih poslanika Mirze Ebulkasima
i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-paom
3
i ejhu-l-islamom
Sejjidom Mustafa-efendijom
4
koji je zakljuen 4. novembra 1736. godine
navodi se: Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz dravne blagajne
za one koji idu na had i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na
putu od Bagdada do Damaska da odravaju sigurnost puta. Neka se zabrani
kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakice onim
robovima koji se ele vratiti u svoju domovinu. Neka se oslobode turski
zarobljenici u Iranu. Neka iransko stanovnitvo slijedi put Ehli-sunneta.
Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze
radi hada, trgovine i turizma. Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove
nonje. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije drave ne uzima
nita vie osim carine koja je zakonom odreena.
Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji, pravednosti i humano-
sti osmanske vlasti, preporuuje se svim istraivaima historije. Pored toga,
vrijedno je spomenuti da moe biti od koristi svima onima koji ue itati
osmanske dokumente, jer je pored kopije originala navedena i transkripcija.
Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban znaaj, jer
ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik. Jedina zamjerka izdavau
ovog vrijednog djela je to to je u veini sluajeva koristio faksimile prepisa
koje je posjedovao u svom arhivu, iako je mogao prikazati faksimile barem
nekih poznatih originala, jer u prepisima uvijek postoji mogunost da nasta-
nu greke.
Samira Osmanbegovi-Baki
3 Yeen Mehmed-paa je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu
19.7.1737-22.3.1739.
4 ejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dunosti u vrijeme
sultana Mahmuda I u periodu 13.4.1736-4.3.1745
S A D R A J
Haso Popara:
TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUKOM
MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROIU
- Prilog historiji Banje Luke 1738-1740. . ..................................................... 5
Three unpublished documents about Banjalukas Mutesellim
and Muhaz Ali-bey Groi -contribution to the history
of Banja Luka 1738-1740. . ........................................................................... 36
Aladin Husi:
TEANJSKI VAKUFI
- s posebnim osvrtom na novane vakufe - ................................................ 41
Waqf of the town of Teanj
- With special emphasize on money based waqf - ........................................ 64
Nusret Kujrakovi:
VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAEVIA ........................... 65
Waqf of Husein Kapetan Gradaevi .......................................................... 90
Azra Gado-Kasumovi:
REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU
GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE ............................................. 99
Regesta of vasijjetnama in the Archive
of Gazi Husrev-beys Library .......................................................................142
Osman Lavi:
RUKOPISI KARAOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE
U MOSTARU ...............................................................................................143
Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar ................................159
Kerima Filan:
SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU ......163
Sus and kadizadelis in Ottoman Sarajevo ...............................................185
Adnan Kadri:
VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAA HERCEGOVI
U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM
JEZIKU (Prilog knjievnoj historiograji) ..............................................187
The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegovi in poeticized
chronicle on Ottoman language (Contribution to the
historiography of the literature) ....................................................................204
Mustafa Jahi:
MEDMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE
IZ SARAJEVA ..............................................................................................205
Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo .....................222
Ahmed Mehmedovi:
HADI HAFIZ MUHAMMED BAQI DINO-ZADE
- sarajevski kadija, vakif, kaligraf i bibliol ...............................................225
Hadji hafiz Muhammed Baqi Dino-zade - a qadi of Sarajevo,
vakif, calligrapher and bibliophile- ............................................................236
Nusret Kujrakovi:
DOKUMENTI O GRADAAKOM MUFTIJI
hadi hazu Ahmed-ef. Mulaibrahimoviu (Svircu) .............................239
Documents about mufti of Gradaac hajji haz
Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac) .........................................................248
Alen Kalajdija:
ELEMENTI KNJIEVNOJEZIKE KOINE U NAJSTARIJOJ
ALHAMIJADO PJESMI HIRVAT TRKISI (1588/1589.).........249
The elements of literarylinguistic koine in the oldest
Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ........................................271
Munir Muji:
METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI .......................................273
Metonymy in Arabic stylistics .....................................................................286
Azra Kantardi:
FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA
U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI .....................................287
The Collection of books in European languages
in the Gazi Husrev-beys Library ................................................................296
Indira Hadi-Bogdanovi:
AL-AZLJEVO TRETIRANJE ALLHOVIH IMENA
U DJELU AL-MAQAD AL-ASN FI AR MAN
ASM I-LLH AL-USN...................................................................299
Al-Gazalis treatment of Allahs name in work of Al-Maqad
al-asn ar man asmi-llh al-usn ...............................................334
Ocjene i prikazi
GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. KATALOG
ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA
Svezak esnaesti. Obradio Haso Popara. Al-Furqan, Fondacija za islam-
sko naslijee Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, London
Sarajevo, 1429/2008., XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arap-
skih prijevoda. (Ismet Buatli) ......................................................................
LJUBOVIEVO AFIRMIRANJE KLASINE
BOSANSKE NAUNE SLAVE
Amir Ljubovi, The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic,
izd. Brill, Leiden and Boston, 2008., 252 str. (Enes Kari) .................
PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni
intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318. (Aladin Husi) .....................
T.C. Babakanlk Devlet Genel Mdrl Osmanl Ariv Daire
Bakanl, Gkkubbe Altnda Birlikte Yaamak - belgelerin diliyle
osmanl hogrs (ivjeti zajedno pod istim nebeskim svodom
osmanska tolerancija dokazana dokumentima), Ankara, 2006., ISNB:
975-19-3842-2 (Samira Osmanbegovi-Baki) ..........................................
335
339
343
349

Anali Gazi Husrevbegove 29-30

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Anali Gazi Husrevbegove 29-30

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Anali Gazi Husrevbegove 29-30

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ANALI

Gazi Husrev-begove biblioteke

Glavni i odgovorni urednik:

), 620; (18) Srebreni pozlaeni

), 7740. Ukupno 39-48: ..................................................... 20.105

), 3.867; (159) Ponovo eljezni okov za noge

), 2.300; (176) Opet

), 3.800; (180) Ponovo mali turkmenski ilim (

), 13.195; (187) Ponovo kahve, 2

), 910; (188) Dvije torbe od tav-

), 1.460; (264) Ponovo dva hambara sa

), 2.400; (272) Bakrena tepsija s asom i

), 300; (274) Ponovo 7 oka

), 84; (275) Pirina 50 oka x 50 (

), 280; Mindera sa iltetima 3

), 1.590; (289) ..... (neit-

.......), 360; (290) Rabljeno janboli ebe

), 1.200; (299) Peninog brana

), 1.080; (300) Misirskog lana /etena/

), 2.628; (301) Ponovo bul-

), 540; (302) Srebrena elenka

), 12.000; (335) Dug

), 12.000; (336) Dug

), 24.000; (341) Dug

), 88.440; (342) Ponovo dug god

), 1.080; (348) Dug kod nefera osmog atik

), 6.240. Ukupno 343-348: .. 59.160

), 2.400; (357) Dug kod hadi Ebu Bekra, sina

), 9.600; (358) Dug

), 2.400; (363) Ponovo dug kod kapetana

), 4.800; (364) Ponovo dug

), 1.440; (365) Dug kod Ibrahima,

), 13.200. Ukupno 360-365: ........ 37.440

), 9.840; (369) Preostali dug za taksit i

), 12.000; (4) Mehr-i muedel tree

), 2.880. Ukupno 7-13: .......... 113.520

), 4.000; (36) Utvreni dug Mehmed-efendiji za vrijed-

), 240; (37) Utvreni

), 620; (42) Utvreni

), 660. Ukupno 39-44: ............ 12.344

), 2.400; (52) Utvreni dug

), 15.000; (54) Ponovo maloljetna robinja-slu-

), 15.000; (55) Od gore spomenutog duga kod mula

): 443.134; (4) Prvoj keri pripada (

) u iznosu od 96.000. (2) Sudskim putem je utvreno da

) u iznosu od 48.000. Ukupno

): 407.134; (4) Prvoj keri pripada ( ):

(R-4053, fol. 1a)

Zavretak (fol. 24b):

Usnio sam kako cijedim vino.

i s neba vam opskrbu dariva.

You might also like