UNICEF Djeca S Teskocama

STANJE DJECE U SVIJETU 2013.
SAETAK
Djeca s tekoama u razvoju
zajedno za djecu
STANJE DJECE U SVIJETU 2013. DJECA S TEKOAMA U RAZVOJU
SAETAK
Kljune preporuke
Posveenost meunarodne zajednice izgradnji drutava u kojima je inkluzija djece s tekoama u razvoju vie prihvaena rezultirala je unapreenjem poloaja djece s tekoama u razvoju i njihovih obitelji, ali prevelik broj djece i dalje se suoava s preprekama za sudjelovanje u graanskim, drutvenim i kulturnim poslovima svojih zajednica. Da bi se ispunilo obeanje jednakosti ostvarene kroz inkluziju, bit e potrebno sljedee:
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ratificirati i provesti Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Konvenciju o pravima djeteta. Boriti se protiv diskriminacije i unaprijediti svijest o tekoama u razvoju kod ire javnosti, donositelja odluka i onih koji pruaju osnovne usluge djeci i adolescentima u podrujima kao to su zdravstvo, obrazovanje i zatita. Ukloniti prepreke za inkluziju tako da svako okruenje djece kao to su kole, zdravstvene ustanove, javni promet itd. omoguuju pristup i potiu sudjelovanje djece s tekoama u razvoju uz njihove vrnjake. Okonati institucionalizaciju djece s tekoama u razvoju, poevi s moratorijem na novi prijem u institucije koje treba biti praeno promicanjem brige o djeci s tekoama u razvoju i njihove rehabilitacije u obitelji, kao i veom podrkom takvom pristupu. Pruiti podrku obiteljima tako da mogu podnijeti uveane trokove ivota i izgubljene mogunosti zarade koja je posljedica brige o djeci s tekoama u razvoju. Napraviti iskorak od minimalnih standarda ukljuivanjem djece i mladih s tekoama u razvoju i njihovih obitelji u evaluaciju podrke i usluga osmiljenih za zadovoljavanje njihovih potreba. Koordinirati usluge u svim sektorima i rjeavati cijeli spektar izazova s kojima se suoavaju djeca i mladi s tekoama u razvoju i njihove obitelji. Ukljuiti djecu i mlade s tekoama u razvoju u donoenje odluka koje ih se tiu, ne samo kao korisnike, ve i kao sudionike promjene. Promicati izradu koordiniranog plana globalnog istraivanja o tekoama u razvoju kako bi se generirali pouzdani i usporedivi podaci potrebni za usmjeravanje planiranja i raspodjele sredstava te za jasnije pozicioniranje djece s tekoama u razvojnim strategijama i planovima.
Krajnji dokaz svih globalnih i nacionalnih napora bit e lokalnog karaktera, a test e biti uiva li svako dijete s tekoama u razvoju svoja prava, ukljuujui pristup uslugama, podrci i mogunostima, jednako kao druga djeca, ak i u najudaljenijim okruenjima i najnepovoljnijim okolnostima.
ii
STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju
UVOD
Izvjetaji poput ovog obino poinju statistikim podacima s ciljem naglaavanja problema. Djevojice i djeaci kojima je ovo izdanje Stanja djece u svijetu posveeno nisu problem. Svako od njih je prije svega sestra, brat ili prijatelj koji ima omiljeno jelo, pjesmu ili igru; ki ili sin sa snovima i eljom da ih ostvare; dijete s tekoama u razvoju koje ima ista prava kao bilo koja druga djevojica ili djeak. Kada im se prui prilika da se ostvare kao i drugi, djeca s tekoama u razvoju imaju potencijal u voenju ivota koji ih ispunjava i doprinosu socijalnoj, kulturnoj i ekonomskoj vitalnosti svojih zajednica. Ipak, egzistencija i napredovanje moe biti posebno teko kod djece s tekoama u razvoju. Kod njih postoji vei rizik od siromatva nego kod njihovih vrnjaka bez tekoa u razvoju. ak i kada se djeca nalaze u istim nepovoljnim okolnostima, djeca s tekoama u razvoju suoavaju se s dodatnim izazovima kao rezultatom svojih tekoa u razvoju i mnogih prepreka koje drutvo postavlja pred njih. Kod djece koja ive u siromatvu, na primjer, postoji najmanja vjerojatnost da e uivati dobrobiti obrazovanja i zdravstvene zatite, ali kod djece koja ive u siromatvu i imaju neki oblik tekoa u razvoju postoji jo manja vjerojatnost da e ii u lokalnu kolu ili bolnicu. U mnogim zemljama, odgovor na situaciju djece s tekoama u razvoju uglavnom je ogranien na institucionalizaciju, naputanje ili zanemarivanje. Ovakvi odgovori su problem, a oni su ukorijenjeni u negativnim ili paternalistikim pretpostavkama o nesposobnosti, zavisnosti i razlici, koje su pojaane neznanjem. Potrebna je posveenost pravima ove djece i njihovoj budunosti, davanje prioriteta onima koji su u najnepovoljnijem poloaju, kao pitanju jednakosti i u korist svih. Djeca s tekoama u razvoju susreu se s razliitim oblicima iskljuenosti, koji ih pogaaju u razliitoj mjeri, ovisno o faktorima kao to su: tip tekoe koju imaju, mjesta gdje ive i kulture ili sloja kojem pripadaju. Rod je takoer krucijalni faktor: manja je Djecu s tekoama u razvoju esto smatraju inferiornom, a ovo ih ini jo ranjivijom: diskriminacija zasnovana na tekoama u razvoju manifestirala se marginalizacijom od raspodjele resursa do donoenja odluka pa ak i edomorstvom. Iskljuenost je esto posljedica nevidljivosti. Malo je zemalja koje imaju pouzdane informacije o tome koliki broj njihovih stanovnika su djeca s tekoama u razvoju, koje vrste tekoa u razvoju imaju ili kako to utjee na njihove ivote. Djeca iskljuena na ovaj nain nepoznata su za socijalne slube, na koje imaju pravo, pa su stoga iskljuena iz njih. Ovakve deprivacije mogu imati dalekosene efekte ograniavanjem pristupa zaposle nju koje donosi prihod ili sudjelovanju u graanskim vjerojatnost i da e djevojice s tekoama u razvoju dobiti ope ili struno obrazovanje ili nai zaposlenje nego djeaci s tekoama u razvoju ili djevojice bez tekoa u razvoju.
Viktor, 13-godinjak s cerebralnom paralizom, zabavlja se u vodi u Brazilu. Andre Castro/2012
SAETAK
poslovima kasnije u ivotu, na primjer. Pristup i koritenje slubi i tehnologije podrke ipak moe djetetu s tekoama u razvoju omoguiti zauzimanje svojeg mjesta u drutvu i pruanje vlastitog doprinosa. Daleko od toga da je budunost sumorna. Svojom obavezom podravanja Konvencije o pravima djeteta (CRC) i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), vlade irom svijeta preuzele su odgovornost da sva djeca, bez obzira na sposobnost ili tekoe u razvoju, uivaju svoja prava bez bilo kakve diskriminacije. Ove dvije Konvencije svjedoe o rastuem svjetskom pokretu posveenom inkluziji djece s tekoama u razvoju u ivot zajednice. Po njima, djeca s tekoama u razvoju imaju ista prava kao sva druga djeca. Inkluzija je vie od integracije. U kontekstu obrazovanja, na primjer, integracija moe biti pokuaj da se djeca s tekoom jednostavno upiu u redovne kole. Meutim, inkluzija je mogua samo ako su kole projektirane i administrirane tako da sva djeca mogu uiti i igrati se zajedno. Ovo bi podrazumijevalo osiguravanje prilagoavanja kao to je pristup Brailleovu pismu, znakovnom jeziku i prilagoenim nastavnim planovima i programima. Od inkluzije svi imaju koristi. Nastavimo s primjerom obrazovanja rampe i iroka vrata mogu unaprijediti
pristup i sigurnost za svu djecu, nastavnike, roditelje i posjetitelje kole, ne samo za one koji koriste kolica. U naporima da se promoviraju inkluzija i jednakost, djeca s tekoama u razvoju trebaju biti u stanju navesti podrku svojih obitelji, organizacije osoba s tekoama u razvoju, udruenja roditelja i grupa u zajednici. Trebaju biti u stanju raunati na saveznike na svom daljnjem putu. Vlade imaju mo pomoi tako to e uskladiti svoje politike i programe s duhom i odredbama CRPD-a i CRC-a. Meunarodni partneri mogu pruiti pomo koja je usklaena s konvencijama. Korporacije i drugi initelji u privatnom sektoru mogu unaprijediti inkluziju i privui najbolje talente tako to e prilikom zapoljavanja uzeti u obzir razliitost prijavljenih osoba. Mnoge deprivacije koje trpe djeca s tekoama u razvoju potjeu od njihove nevidljivosti i pojaane su njome. Istraivaka zajednica radi na tome da vie djece uini vidljivom kroz unapreenje prikupljanja i analize podataka. To e pomoi da se nadvladaju neznanje i diskriminacija, usmjere sredstva i intervencije i izmjere njihovi efekti. Meutim, donositelji odluka ne trebaju ekati bolje podatke kako bi poeli graditi inkluzivnije infrastrukture i usluge. Sve to je potrebno je da ovi napori ostanu fleksibilni u to veoj mjeri kako bi se mogli prilagoavati kako budu novi podaci izlazili na svjetlost dana.
O brojkama
Prema jednoj iroko koritenoj procjeni, oko 93 milijuna djece ili jedno od 20-ero djece u dobi od 14 godina ili mlae ivi s nekim oblikom umjerene ili tee tekoe u razvoju. Ove procjene na globalnom nivou u biti su spekulativnog karaktera. Zastarjele su, a ova je u upotrebi od 2004. god. i izvedena je iz podatka ija kvaliteta suvie varira, a njene su metode suvie nekonzistentne da bi bili pouzdani. Kako bi se predstavio kontekst i ilustrirala pitanja koja su predmet diskusije, Stanje djece u svijetu 2013. predstavlja rezultate nacionalnih anketa i nezavisnih studija, ali ak i oni se moraju tumaiti s oprezom i ne treba ih meusobno usporeivati jer se definicije tekoa u razvoju razlikuju po mjestima i vremenu, kao i dizajnu, metodologiji i analizi studija.
OSNOVE INKLUZIJE
Konvencija o pravima djeteta (CRC) i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) preispituju pristupe zasnovane na saaljenju koji gledaju na djecu s tekoama u razvoju kao pasivne primatelje skrbi i zatite. Umjesto toga, ove Konvencije zahtijevaju priznavanje svakog djeteta kao punopravnog lana svoje obitelji, zajednice i drutva. To podrazumijeva fokusiranje ne samo na tradicionalne ideje spaavanja djeteta ve i investiranje u uklanjanje fizikih, kulturnih, ekonomskih, komunikacijskih prepreka za kretanje i prepreka u stavovima koje spreavaju ostvarivanje prava djeteta te pravo na aktivno ukljuivanje u donoenje odluka koje utjeu na svakodnevne ivote djece. Podcjenjivanje sposobnosti osoba s tekoama u razvoju glavna je prepreka za njihovu inkluziju i pruanje jednakih mogunosti. Stavovi neuvaavanja postoje u cijelom drutvu od strunih osoba, politiara i drugih donositelja odluka do obitelji, meu vrnjacima i kod samih osoba s tekoama u razvoju, koje u odsustvu dokaza da su cijenjene i podravane esto podcjenjuju vlastite mogunosti. i djecu bez tekoa. Svi imaju koristi od socijalne integracije, a djeca koja su iskusila inkluziju, na primjer u obrazovanju, mogu biti najbolji uitelji drutva za smanjenje nejednakosti i izgradnji inkluzivnog drutva. Inkluzivni mediji takoer trebaju igrati vanu ulogu. Ukljuivanjem iznijansiranih portreta djece i odraslih s tekoama u razvoju mediji mogu poslati pozitivnu poruku da su oni lanovi obitelji i susjedstava, a mogu se susresti s pogrenim tumaenjima i stereotipima koji pojaavaju socijalne predrasude. Slino tome, sudjelovanje u socijalnim aktivnostima pomae da se promoviraju pozitivni stavovi o tekoama u razvoju. Sport je posebno pomogao da se nadvladaju mnoge drutvene predrasude. Inspirativno je gledati dijete kako nadmauje fizike i psiholoke prepreke za sudjelovanje i na taj nain Znaaj ukljuivanja djece s tekoama u razvoju ne moe biti previe naglaen. Predrasude se mogu smanjiti kroz interakcije, kao to su pokazale aktivnosti koje okupljaju djecu s tekoama u razvoju ono moe izazvati potovanje, iako se mora voditi rauna o tome da se djeca s tekoama u razvoju, koja ne ostvaruju takve fizike podvige, ne osjeaju inferiornima u odnosu na onu djecu koja ih ostvaruju.
estogodinji Nemanja (na samom kraju s lijeve strane) sjedi s prijateljima u Novom Sadu, u Srbiji. Njegova osnovna kola bila je prva koja je po zakonu integrirala djecu s tekoama u razvoju s ciljem smanjenja institucionalizacije. UNICEF/HQ2011-1156/Holt
Mijenjanje stavova
ivoti djece s tekoama u razvoju malo ili nimalo e se promijeniti ako se ne promijene stavovi. Neznanje o prirodi i uzrocima nedostatka te nevidljivost same djece, ozbiljno podcjenjivanje njihova potencijala i sposobnosti i druge prepreke za jednake mogunosti i tretman urotili su se kako bi djecu s tekoama u razvoju drali u tiini i marginalizirane. Meutim, ukljuivanje pitanja tekoa u razvoju u politiki i socijalni diskurs omoguuje da se donositelji odluka i pruatelji usluga senzibiliziraju, a tako se i iroj javnosti pokazuje da su tekoe u razvoju dio ljudskog stanja.
SAETAK
Sport je takoer pomogao u kampanjama za smanjenje stigme, a atletiari s tekoama u razvoju esto su meu najpriznatijim predstavnicima osoba s tekoama u razvoju. Iskustva u nizu zemalja pokazuju da pristup sportu i rekreaciji ne samo da nosi direktne koristi za djecu s tekoama u razvoju, ve pomae unaprijediti njihov poloaj u zajednici jer se vidi da oni sudjeluju uz ostalu djecu u aktivnostima koje drutvo cijeni. S obzirom na injenicu da CRPD prepoznaje obitelj kao prirodnu jedinicu drutva, a za dravu predvia ulogu pruanja podrke obitelji, proces ostvarivanja prava djece s tekoama u razvoju poinje s pruanjem podrke njihovim obiteljima i uspostavljanjem kunog okruenja koje pretpostavlja rane intervencije.
zapoljavanja, ivotnih uvjeta, potronje i zdravlja. Vei trokovi zdravstvene zatite nego kod onih kuanstava bez lanova s tekoama u razvoju mogu dodatno smanjiti standard ivota kuanstva. Drave mogu zapoeti uklanjanje poveanog rizika od siromatva djece inicijativama za socijalnu zatitu, kao to su programi socijalnog davanja, za koje se pokazalo da koriste djeci. Sve vei broj zemalja s niskim i srednjim prihodima nadograuju rezultate irih napora i pokrenuli su ciljane inicijative socijalne zatite koje ukljuuju posebna davanja za djecu s tekoama u razvoju. Rutinski monitoring i evaluacija efekata davanja na zdravstvenu, obrazovnu i rekreativnu podrku djeci s tekoama u razvoju bit e od velikog znaaja kako bi ovi programi ostvarili svoje ciljeve. Jo jedan instrument koji vlade mogu koristiti izrada je budeta, koja uzima u obzir osobe s tekoama u razvoju, gdje vlade, kao dio irih inicijativa, postavljaju posebne ciljeve vezane za djecu s tekoama u razvoju i izdvajaju dovoljan dio raspoloivih sredstava za njih. Efektivan pristup uslugama, ukljuujui obrazovanje, zdravstvenu zatitu, habilitaciju, rehabi litaciju i rekreaciju treba osigurati besplatno i na nain koji osigurava najbolju moguu socijalnu integraciju i individualan razvoj djeteta.
Podrka djeci i njihovim obiteljima

Prema CRPD-u, djeca s tekoama u razvoju i njihove obitelji imaju pravo na adekvatan standard ivota, a imaju pravo i na subvencionirane ili besplatne usluge podrke kao to su: dnevna skrb, privremena skrb i pristup grupama za samopomo. Drutvena zatita djece s tekoama u razvoju i njihovih obitelji posebno je vana zato to su obitelji esto suoene s veim trokovima ivota i proputenim mogunostima za zaradu. Procjene dodatnih trokova brige o osobama s tekoama u razvoju od strane obitelji kreu se od 9 posto prihoda u Vijetnamu do 11 69 posto u Velikoj Britaniji. Uz medicinske i trokove rehabilitacije te druge direktne trokove, obitelji se suoavaju i s oportunitetnim trokovima, s obzirom da roditelji i lanovi obitelji esto odustaju od svog zaposlenja ili ga ograniavaju kako bi brinuli o djeci s tekoama u razvoju. Ispitivanja provedena u 14 zemalja u razvoju otkrila su da kod osoba s tekoama u razvoju postoji vea vjerojatnost da e iskusiti siromatvo nego kod onih bez tekoa u razvoju. Osobe s tekoama u razvoju mogu biti u loijem poloaju u smislu obrazovanja,
Rehabilitacija u zajednici
Programi rehabilitacije u zajednici (CBR) koji nastoje osigurati da osobe s tekoama u razvoju imaju jednak pristup uslugama i mogunostima vezanim za zdravstvo, obrazovanje i osiguravanje sredstava za ivot primjer su osmiljene intervencije koje vode lokalne zajednice uz aktivno sudjelovanje djece i odraslih osoba s tekoama u razvoju. CBR moe biti efikasan u rjeavanju viestrukih deprivacija, poput onih s kojima se suoavaju djeca s tekoama u razvoju koja ive u ruralnim i uroenikim zajednicama. U okviru incijative koja
obuhvaa uroeniku djecu u Uahaki u Meksiku, na primjer, timovi za CBR iz Centra za istraivanja i sveuiline studije socijalne antropologije, u suradnji s UNICEF-om, promovirali su formiranje mrea lokalne podrke meu obiteljima djece s tekoama u razvoju. U vie od tri godine (2007 . 2010.) inicijativa je dovela do veeg prihvaanja djece s tekoama u razvoju u njihovim obiteljima i zajednicama, boljeg pruanja socijalnih usluga, izgradnje rampa za kolica koju je organizirala zajednica kako bi javni prostori bili pristupani, dogovora izmeu dravnih i federalnih bolnica za besplatno pruanje usluga, a 32 nove djece s tekoama u razvoju upisano je u redovne kole. Inkluzivni pristupi razvijaju se oko koncepta pristupanosti s ciljem da se prije kreiraju redovni poslovi za sve nego da se kreiraju paralelni sustavi. Pristupana okolina od vanog je znaaja kako bi djeca s tekoama u razvoju uivala pravo sudjelovanja u zajednici i imala priliku ostvariti svoj puni potencijal. Tako je, na primjer, pristup svim kolama neophodan kako bi djeca s tekoama u razvoju maksimalno iskoristila obrazovanje. Djeca koja se obrazuju uz svoje vrnjake imaju mnogo bolje anse postati produktivni lanovi svojih drutava i integrirati se u ivote svojih zajednica. Ovisno o tipu tekoe, djetetu moe biti potrebno asistivno sredstvo (na primjer proteza) ili usluga (kao to je tuma za znakovni jezik), kako bi u potpunosti funkcioniralo u razliitim aspektima ivota. Meutim, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u mnogim zemljama s niskim prihodima, samo 5 15 posto osoba kojima je potrebna asistivna tehnologija moe je i dobiti. Trokovi takve tehnologije mogu onemoguiti nabavu, posebno kod djece, kojoj je, kako rastu, s vremena na vrijeme potrebno zamijeniti ili prilagoditi asistivna sredstva. Pristup asistivnoj tehnologiji i bilo kojoj drugoj specijaliziranoj podrci, koja je djeci potrebna kako bi bila olakana njihova interakcija i sudjelovanje, treba biti besplatan i dostupan svima.
Univerzalno oblikovanje je pristup koji nastoji kreirati proizvode, strukture i okruenja koja svi mogu koristiti bez obzira na starost, sposobnost ili situaciju i u najveoj moguoj mjeri, bez potrebe za adaptacijom ili specijaliziranim dizajnom. Primjena u stvarnom ivotu podrazumijeva usjeke u rubniku, audioknjige, trake s ikom i niskopodne autobuse. Troak integriranja pristupa u nove zgrade i infrastrukturu moe biti zanemariv, i iznosi manje od 1 posto kapitalne cijene izgradnje. Nasuprot tome, troak adaptacije zavrenih zgrada moe iznositi ak 20 posto prvobitne cijene, stoga je razumno u projekte integrirati faktore koji se tiu pristupanosti u ranim fazama projektiranja. Pristupanost takoer treba uzeti u obzir i kada se financiraju razvojni projekti.
Vinun, 9, eta sa svojom pomajkom u Kini. UNICEF/China/2010/Liu
SAETAK
SNANA OSNOVA
Inkluzivne zdravstvene i obrazovne usluge igraju kljunu ulogu u izgradnji dobrih temelja na kojima djeca s tekoama u razvoju mogu izgraditi kvalitetne ivote.
Inkluzivno zdravstvo
Po CRC-u i CRPD-u, sva djeca imaju pravo na najvie dostine standarde zdravstva. Djeca s tekoama u razvoju imaju podjednako pravo na punu zatitu, od imunizacije u ranom djetinjstvu do adekvatne prehrane i lijeenja djejih ozljeda i oboljenja, kao i pravo na pouzdane informacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i uslugama tijekom adolescencije i ranog odraslog doba. Od podjednake su vanosti osnovne usluge kao to su voda i higijena (WASH). Cilj inkluzivnog pristupa zdravlju je omoguiti djeci s tekoama uivati ova prava na podjednakoj osnovi kao i svi ostali. To je pitanje socijalne pravde i potovanja osnovnog dostojanstva svih ljudskih bia, kao i investiranje u budunost, kako bi zdrava djeca izrasla u produktivnije proizvoae i roditelje. Imunizacija, izmeu ostalih, najuspjenija i najisplativija intervencija javnog zdravlja, kljuna je komponenta globalnih djelovanja u pravcu smanjenja bolesti i smrti u djetinjstvu. Danas se moe doi do mnogo veeg broja djece, ali djeca s tekoama jo uvijek nemaju koristi od poveane obuhvaenosti imunizacijom. Ukljuivanje ove djece u aktivnosti imunizacije nije samo pitanje etike, ve imperativ za javno zdravlje i jednakost. Univerzalna pokrivenost se ne moe postii ako ova djeca ostaju iskljuena. Dok imunizacija moe sprijeiti neke bolesti koje vode tekoama u razvoju, podjednako je vano imunizirati djecu koja ve imaju tekoe u razvoju. Ako ne dobiju punu imunizaciju, djeca s tekoama e biti pod rizikom da budu usporena u razvoju, dobiju sekundarna stanja koja se mogu izbjei ili umru od bolesti koje se mogu sprijeiti. Prehrana je takoer veoma vana. Nedovoljna ili neuravnoteena prehrana, kojoj nedostaju odreeni vitamini i minerali, moe dojenad i djecu uiniti podlonom obolijevanju od odreenih bolesti ili niza infekcija koje mogu dovesti do fizikih, senzornih ili intelektualnih tekoa u razvoju. Smatra se da kod 250 000 do 500 000 djece svake godine postoji rizik da e imati poremeaje vida zbog nedostatka vitamina A. Ovaj sindrom se moe lako sprijeiti oralnom suplementacijom koja stoji svega nekoliko centi po djetetu. Slino tome, niskobudetne mjere su dostupne u smislu spreavanja tekoa u razvoju koje nastaju kao rezultat nedostataka u prehrani. Ukljuivanje djece s tekoama u aktivnosti koje promoviraju imunizaciju, na primjer, podizanje razine svijesti time to e se prikazivati zajedno s drugom djecom na plakatima i drugim promotivnim materijalima i uspostavljanje kontakata s roditeljima i organizacijama djece s tekoama u razvoju, pomoi e u poveanju imunizacije meu ovom populacijom.
Nastavnik s tekoama sluha poduava djecu s tekoama sluha u Guluu, Uganda. UNICEF/UGDA2012-00108/Sibiloni
Zaostajanje u razvoju u ranom djetinjstvu uzrokovano je slabom prehranom i proljevom, to je indicirano niskim rastom za odreeni uzrast, a to moe rezultirati slabim kognitivnim i obrazovnim uinkom koji moe imati posljedice tijekom itavog ivota. Neuhranjenost majki moe dovesti do niza djejih tekoa u razvoju koje se mogu sprijeiti. Jedan od najeih uzroka tekoa u razvoju u svijetu je anemija, koja pogaa oko 42 posto trudnih ena u zemljama s niskim i srednjim prihodom (vie od polovine pati od anemije uzrokovane nedostatkom eljeza). Ona takoer pogaa vie od polovine djece predkolskog uzrasta u zemljama u razvoju. Neuhranjenost moe biti uzrok tekoa u razvoju, ali moe biti i njihova posljedica. I zaista, kod djece s tekoama u razvoju postoji vei rizik od pothranje nosti. Djeca s tekoama u razvoju su pod poveanim rizikom od pothranjenosti. Fiziki nedostaci povezani sa stanjima kao to su rascjep nepca ili cerebralna paraliza mogu stvarati potekoe pri uzimanju hrane. Odreena oboljenja, kao to je cistina fibroza, mogu sprijeiti apsorpciju hranjivih sastojaka, a za neku dojenad i djecu s tekoama u razvoju mogu biti potrebne specifine dijete ili vei unos kalorija kako bi se odrala zdrava teina.
gubljenje na teini povezano s tekoama u razvoju, a zapravo moe biti povezano s problemima hranjenja. Ope je prihvaena, ali slabo dokumentirana injenica da se irom zemalja u razvoju osobe s tekoama u razvoju rutinski suoavaju sa specifinim potekoama u pristupu sigurnoj vodi za pie i osnovnim sanitarnim uvjetima. Objekti su esto nepristupani, a negdje su novi objekti tako projektirani i napravljeni da ne uzimaju u obzir djecu s tekoama. Iako su niskobudetne i tehniki izvedive intervencije, kao to su toaleti sa stepenicama, veoma dostupne, informacije o njima tek trebaju biti irom rasprostranjene i inkorporirane u WASH politike i prakse. Socijalne barijere takoer oteavaju pristup. Djeca s tekoama u razvoju esto su suoena sa stigmom i diskriminacijom kada koriste kune i javne toalete, na primjer, zbog neosnovanog straha da e se zaraziti. Kada su djeca ili mladi, a posebno djevojice s tekoama u razvoju, prisiljene koristiti druge toalete od onih koje koriste drugi lanovi njihovih domainstava, postoji vei rizik od nezgoda ili fizikog napada, ukljuujui i silovanje. Djeca s tekoama u razvoju moda nee ii u kolu
Ipak, neka djeca s tekoama mogu biti skrivena od inicijativa za promatranje i hranjenje u zajednici. Djeca s tekoama u razvoju koja ne idu u kolu proputaju i kolske programe prehrane. Kombinacija fizikih faktora i stavova moe negativno utjecati na prehranu djece. U nekim drutvima, majke moda nee biti poticane da doje dijete s tekoama u razvoju. Takoer se dogaa da dijete s tekoama u razvoju bude hranjeno manje, da mu se uskrauje hrana ili da mu se daje manje hranjiva hrana nego njegovoj brai i sestrama koja nemaju tekoe. Djeca s nekim tipom fizikih ili intelektualnih tekoa u razvoju mogu takoer imati potekoa s hranjenjem ili im moe biti potrebno dodatno vrijeme i pomo pri hranjenju. Postoji vjerojatnost da se u nekim sluajevima pretpostavlja da je slabo zdravlje i
zbog nedostatka toaleta koji im je pristupaan. Oni esto navode da pokuavaju piti i jesti manje, kako bi smanjili uestalost odlaska u toalet, ime ugroavaju prehranu. Programi za seksualno i reproduktivno zdravlje i HIV/ AIDS program gotovo da u potpunosti zapostavljaju djecu i mlade s tekoama u razvoju, jer se esto vjeruje, to je netono, da su oni seksualno neaktivni, da kod njih ne postoji vjerojatnost upotrebe droga ili alkohola i da je kod njih manji rizik od zloupotrebe nego kod njihovih vrnjaka bez tekoa u razvoju. Mnogi mladi ljudi s tekoama u razvoju ne primaju ak ni osnovne informacije o tome kako se njihova tijela razvijaju i mijenjaju, a zbog toga to su mnogi od njih tihi i posluni, oni su pod poveanim rizikom
SAETAK
od zloupotrebe, a samim time i pod poveanim rizikom od HIV infekcije. Kod osoba s tekoama u razvoju svih uzrasta koje su HIV pozitivne manja je vjerojatnost da e dobiti odgovarajue usluge nego kod njihovih vrnjaka bez tekoa u razvoju jer su objekti i programi rijetko prilagoeni njihovim potrebama, a osoblje zdravstvenih ustanova rijetko je obueno da se bavi djecom i adolescentima s tekoama u razvoju. Djeca se brzo razvijaju tijekom prve tri godine ivota, tako da su rano otkrivanje i intervencije od posebnog znaaja za djecu s tekoama u razvoju. Razvojni skrining je efikasan nain otkrivanja tekoa u razvoju kod djece i on ih moe uputiti na daljnje ocjenjivanje i intervencije, ako je to potrebno, na primjer da se utvrdi nedostatak eljeza, da se propiu antiepileptini lijekovi ili da se osigura rehabilitacija u zajednici, kao i da se lanovima obitelji prue osnovne informacije. Takve su intervencije sve dostupnije zemljama s niskim i srednjim prihodom.
Otkrivanje i lijeenje nedostataka nije odvojeno podruje medicine ve integralni dio javnog zdravlja. Kada kreatori politika i istraivai karakteriziraju ove mjere kao konkurentne u odnosu na promoviranje zdravlja osoba bez tekoa u razvoju, oni samo pojaavaju diskriminaciju i nejednakost. Zdravstvene usluge dostupne djeci s tekoama mogu biti loe kvalitete. Zdravstveni radnici i druge strune osobe koje se bave djecom imaju koristi od obrazovanja o viestrukim pitanjima razvoja djece s tekoama u razvoju, kao i od obuke za pruanje integriranih usluga, uz sudjelovanje ire obitelji kada je to mogue. Uz to, treba pozvati djecu da kau svoje miljenje tako da se objekti i usluge mogu unaprijediti kako bi se zadovoljile njihove potrebe.
Inkluzivno obrazovanje
Djeci s tekoama u razvoju disproporcionalno je uskraeno pravo na obrazovanje, to potkopava njihovu sposobnost da uivaju puno pravo na dravljanstvo i da u potpunosti uivaju i preuzimaju svrsishodnu ulogu u drutvu. Podaci iz ankete
Procijenjene stope zavretka osnovne kole

S tekoama Bez tekoa
domainstava iz 13 zemalja s niskim i srednjim prihodom pokazuju da je kod djece s tekoama izmeu 6 i 17 godina ivota znatno manja vjerojatnost da e biti upisani u kolu nego kod njihovih vrnjaka bez tekoa u razvoju. Dok god se djeci s tekoama u razvoju uskrauje
51% 61%
jednak pristup njihovim lokalnim kolama, vlade ne mogu postii Milenijski razvojni cilj ostvarivanja univerzalnog osnovnokolskog obrazovanja (MDG2), a drave potpisnice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom ne mogu ostvariti svoje obaveze u skladu s
S tekoama Bez tekoa
42% 53%
lanom 24. Umjesto da odvaja djecu s tekoama u posebne kole, inkluzivno obrazovanje podrazumijeva osiguravanje dobrih mogunosti za uenje za sve uenike u okviru redovnog kolskog sustava. U idealnom sluaju, ono omoguuje djeci s tekoama
Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, zasnovano na istraivanju iz 51 zemlje
i bez tekoa u razvoju da pohaaju iste satove prilagoene uzrastu u lokalnoj koli, uz dodatnu individualno prilagoenu podrku prema potrebi. Za to je potrebno prilagoavanje fizikog ureenja, kao i novi, djetetu prilagoen nastavni plan i program koji ukljuuje vidljivost razliitosti koje se mogu nai u drutvu i odraava potrebe sve djece. Studije zemalja pokazuju jaku vezu izmeu siromatva i tekoa u razvoju, to je opet povezano sa spolom, zdravljem i zaposlenjem. Djeca s tekoama u razvoju esto su zarobljena u krugu siromatva i iskljuenosti, na primjer, djevojice poinju voditi brigu o svojim sestrama i brai, a ne idu u kolu ili je moda cijela obitelji stigmatizirana, to rezultira time da oni nisu voljni obznaniti da dijete ima tekoe u razvoju ili izvesti dijete u javnost. Obrazovanje onih koji su iskljueni ili marginalizirani dovodi do smanjenja siromatva. Prvi koraci prema inkluziji poduzimaju se kod kue tijekom ranih godina. Ako djeca s tekoama u razvoju ne dobiju ljubav, senzornu stimulaciju, zdravstvenu brigu i socijalnu inkluziju na koju imaju pravo, mogu propustiti vane razvojne toke, a njihov potencijal moe biti nepravedno ogranien, sa znaajnim socijalnim i ekonomskim implikacijama za njih same, njihove obitelji i zajednice u kojima ive.
U koli, stvaranje inkluzivnog i stimulativnog okruenja za uenje kod djece s tekoama u velikoj mjeri ovisi o nastavnicima, tako da je vano da oni jasno razumiju inkluzivno obrazovanje i da budu posveeni uenju sve djece. Meutim, vrlo esto nastavnicima nedostaje odgovarajua priprema i podrka za poduavanje djece s tekoama u razvoju u redovnim kolama i to je jedan od faktora u spomenutoj nespremnosti pedagoga u mnogim zemljama u podravanju inkluzije djece s tekoama u razvoju na njihovim satovima. Sredstva za djecu s tekoama u razvoju obino se izdvajaju za odvojene kole prije nego za inkluzivni redovni sustav obrazovanja. Moe se pokazati skupim, ali i neprimjerenim da, na primjer, u Bugarskoj budet po djetetu obrazovanom u posebnoj koli moe biti i do tri puta vei nego za slino dijete u redovnoj koli. Kada su nastavnici i drugo osoblje obueni za rad s djecom s tekoama u razvoju, onda oni pozitivnije sagledavaju inkluziju djece s tekoama. Najpozitivnije stavove imaju nastavnici koji su imali iskustva s inkluzijom. Pokazalo se da pozitivni stavovi nastavnika smanjuju ogranienja smjetaja uenika s tekoama. Ipak, obuka prije zaposlenja rijetko priprema nas-
Dijete ija su tekoa u razvoju ili zastoj u razvoju rano otkriveni imat e mnogo bolje anse u dostizanju svog punog potencijala. Obrazovanje u ranom djetinjstvu je vano zato to se 80 posto kapaciteta mozga razvije prije tree godine i to razdoblje izmeu roenja i osnovne kole prua mogunosti za prilagoavanje razvojnog obrazovanja potrebama djeteta. Studije sugeriraju da djeca koja su u najnepovoljnijem poloaju imaju najvie izgleda u izvlaenju koristi. Jasno je da uz podrku obitelji i zajednice od najranijih dana ivota djeca s tekoama u razvoju imaju bolju poziciju koja im omoguuje da na najbolji nain iskoriste svoje kolske godine i pripreme se za odraslo doba.
tavnike za inkluzivnu nastavu. Kada obuka postoji, njena kvaliteta varira. Nastavnici s tekoama u razvoju su vrlo rijetki i to predstavlja dodatni izazov za inkluzivno obrazovanje. Odrasli s tekoama u razvoju esto se sreu s velikim preprekama kada ele stei kvalifikacije nastavnika. U Kambodi, na primjer, nastavnici po zakonu ne smiju imati tekoe u razvoju. Partnerstva s civilnim drutvom pruaju poticajne primjere naina za unapreenje obuke i raznovrsnosti nastavnog kadra. U Mozambiku, Ajuda de Desenvolvimento de Povo para Povo, nacionalna nevladina udruga, tijesno surauje s Nacionalnom organizacijom osoba s tekoama u razvoju, poznatoj
SAETAK
kao ADEMO, u obuci nastavnika za rad s djecom s tekoama u razvoju i u obuci nastavnika koji imaju tekoe u razvoju. Inkluzivno obrazovanje zahtijeva fleksibilan pristup organizaciji kole, izradi nastavnog plana i programa i ocjenjivanju uenika. Takva fleksibilnost omoguuje izradu pedagogije koja vie promovira inkluziju i pomie fokus s nastavnika na djecu kako bi se ukljuili razliiti stilovi uenja. Nastavnici esto nemaju adekvatnu pomo u uionici, a trebali bi imati mogunost zatraiti strunu pomo od strunjaka. Na primjer, savjet o upotrebi Brailleova pisma ili poduavanju putem raunala, kada su potrebe njihovih uenika s tekoama u razvoju izvan njihove ekspertize. Takvih strunjaka je malo, osobito u podrujima s niskim prihodom kao to je Subsaharska Afrika. Ovo je prilika za odgovarajuu podrku od strane onih koji pruaju financijsku i tehniku pomo od meunarodne do lokalne razine. Inkluzivnom obrazovanju takoer su potrebni resursi izvan uionice. Roditelji imaju potencijala da doprinesu na mnoge naine, od osiguravanja prijevoza do podizanja razine svijesti i povezivanja sa sektorima zdravstva i socijalne skrbi za dobivanje opreme, podrke i bespovratnih financijskih sredstava. Najmanje koriten resurs u kolama i zajednici svuda u svijetu su djeca. Iako je vanost sudjelovanja djece dobro dokumentirana, ona ipak nemaju svoje mjesto u postojeim strukturama i sustavima obrazovanja. Ukljuivanja djece s tekoama u razvoju u procese odluivanja mogu predstavljati poseban izazov i zbog toga to postoji uvrijeeno miljenje i ponaanje kojima se ona doivljavaju kao pasivne rtve.
i dostupnost osnova. Djeca s tekoama u razvoju mogu i moraju predvoditi i procjenjivati aktivnosti za unapreenje dostupnosti i inkluzije. Na kraju, tko e bolje razumjeti naine i utjecaj iskljuenosti? Kao i u drugim podrujima, za ostvarivanje inkluzivnog obrazovanja bilo bi od pomoi kada bi vlade i roditelji jasno znali tko treba to raditi, kako i kome treba podnositi izvjetaje. Ako se ne ispune preuzete obveze, jedan od problema koji ostaje jest pitanje nadlenosti. U Bangladeu, na primjer, za veinu aspekata obrazovanja djece s tekoama zadueno je Ministarstvo socijalne skrbi, a ne Ministarstvo obrazovanja. Da bi inkluzivno obrazovanje postalo stvarnost, Ministarstvo obrazovanja treba poticati na preuzimanje odgovornosti za svu djecu kolskog uzrasta. Koordinacija s partnerima i drugim akterima moe predstavljati znaajnu podrku u ovom procesu. Iskljuenost uskrauje djeci s tekoama u razvoju koristi koje im obrazovanje prua za cijeli ivot: bolji posao, socijalnu i ekonomsku sigurnost, kao i mogunosti za puno sudjelovanje u drutvu. Nasuprot tome, investiranje u obrazovanje djece s tekoama u razvoju moe doprinijeti njihovoj buduoj efikasnosti kao radne snage. Zaista, potencijalni prihod neke osobe moe se poveati ak i za 10 posto sa svakom dodatnom godinom obrazovanja. Nadalje, osnovne vjetine itanja i pisanja takoer unapreuju zdravlje. Za dijete ija majka zna itati vea je vjerojatnost da e ivjeti due od pet godina, a nie razine obrazovanja kod majki vezane su za vee stope zaostajanja u razvoju meu djecom u urbanim sirotinjskim etvrtima u Keniji, u Kambodi i u romskim naseljima u Srbiji. Obrazovanje je i koristan instrument i pravo. Kako se
U participatornom istraivanju, djeca najee naglaavaju vanost istog okruenja i higijenskih toaleta, stoga su za djecu s tekoama privatnost
navodi u Konvenciji o pravima djeteta, ono promovira razvoj osobnosti, talenata te mentalnih i fizikih sposobnosti djeteta do njegovih punih potencijala.
10
OSNOVE ZATITE
Djeca s tekoama u razvoju meu najugroenijim su lanovima drutva. Za njih e od posebne koristi biti postojanje adekvatnih mjera, koje e omoguiti da se zna njihov broj, koje e ih zatititi od zlostavljanja i koje e garantirati adekvatan pristup pravosuu. U drutvima gdje su stigmatizirana i gdje su njihove obitelji izloene drutvenoj ili ekonomskoj iskljuenosti, mnoga djeca s tekoama u razvoju ne mogu ak ni dobiti osobne dokumente. Sve ovo predstavlja krenje ljudskih prava ove djece i osnovnu prepreku njihovu sudjelovanju u drutvu. To ih moe uiniti trajno nevidljivim i jo ugroenijim pred mnogim oblicima eksploatacije, koja proistjee iz toga to nemaju vlastiti identitet. Drave potpisnice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) jasno su se obvezale na garantiranje djelotvorne pravne zatite djece s tekoama u razvoju. Da bi zakonodavstvo i napori u promjeni diskriminatorne socijalne norme imali osnovno znaenje, potrebno je da se zakoni zaista provode i da djeca s tekoama u razvoju budu obavijetena o svom pravu na zatitu od diskriminacije i o tome kako ostvariti svoja prava. Naelo razumnog smjetaja zahtijeva neophodne i adekvatne adaptacije, tako da djeca s tekoama u razvoju mogu uivati svoja prava na jednakim osnovama s drugima. Gurati djecu s tekoama u razvoju u odvojene sustave bilo bi neprimjereno jer je cilj postizanje jednakosti kroz inkluziju. U zemljama koje su odluile vratiti djecu njihovim Diskriminacija djece s tekoama u razvoju i njihovo iskljuivanje ini ih disproporcionalno osjetljivima na nasilje, zanemarivanje i zlostavljanje. Neki oblici nasilja karakteristini su za djecu s tekoama u razvoju. Ova djeca mogu biti objekt nasilja koje se ini pod platom lijeenja radi promjene ponaanja, ukljuujui elektrokonvulzivne terapije, terapije lijekovima ili elektro-okovima. Djevojice s tekoama u razvoju u mnogim zemljama izloene su prisilnoj sterilizaciji ili abortusima. U mnogim zemljama, djeca s tekoama u razvoju i dalje se smjetaju u institucije. Ovakve ustanove rijetko mogu obiteljima ili zajednici, djeca s tekoama u razvoju posljednja su otputana. To je bio, na primjer, sluaj u Srbiji, iako je spoznaja da su reforme zaobile djecu s tekoama u razvoju u prolom desetljeu od tada dala vjetar u lea ovakvim naporima (vidi sliku, str.12). Obveza drave je tititi prava sve djece, a u domeni njene odgovornosti su i djeca s tekoama u razvoju koja su u kontaktu sa zakonom, bez obzira na to jesu li ta djeca rtve, svjedoci, osumnjieni ili osuenici. U tom smislu treba primijeniti posebne mjere, ako je potrebno. Na primjer, s djecom s tekoama u razvoju moda bi trebalo razgovarati i komunicirati Odvajanje djece od njihovih roditelja predstavlja krenje njihova prava da se o njima brinu roditelji, osim ako nadleno tijelo ne procijeni da je to u djetetovu najboljem interesu. Ako neposredna obitelji nije u mogunosti brinuti o djetetu s tekoama u razvoju, CRPD obvezuje drave potpisnice u osiguravanju alternativne njege u okviru proirene obitelji ili zajednice, na primjer u hraniteljskoj obitelji. pruiti individualnu panju koja je djeci potrebna da se razviju u punom potencijalu. Kvaliteta obrazovne, medicinske i rehabilitacijske njege koja se prua u ovakvim ustanovama obino je nedovoljna ili zbog niskog standarda ili neadekvatne primjene.
Djeai s albinizmom ita Brailleovo pismo u koli u gradu Moi, Ujedinjena Republika Tanzanija. UNICEF/HQ2008-1786/Pirozzi
SAETAK
11
Posljednji koji imaju koristi

Tijekom reforme sustava socijalne skrbi u Srbiji, djeca s tekoama otputana su iz institucija sporije nego djeca bez tekoa.
37%
na adekvatnom jeziku, bilo da se radi o pisanom ili usmenom govoru. Policijski slubenici, socijalni radnici, pravnici, suci i druge relevantne strune osobe mogu se obuavati u radu s djecom s tekoama u razvoju. Sistematska i kontinuirana obuka svih strunih osoba ukljuenih u procese maloljetnikog pravosua od kljunog je znaaja, kao to je i
100% 91% 79%
smanjenje
100% 83%
smanjenje
63%
donoenje propisa i protokola koji potiu podjednak tretman djece s tekoama u razvoju. Takoer je vrlo vano da postoje i alternativna rjeenja u odnosu na formalne pravosudne postupke, koja
63% 49% 37%
moraju uzeti u obzir stupanj individualnih potencijala djece s tekoama u razvoju. Djecu s tekoama u razvoju ne treba smjetati u redovne ustanove za pritvor maloljetnika. Umjesto toga, toj djeci treba osigurati odgovarajui tretman s ciljem rasvjetljavanja okolnosti koje su navele to dijete na poinjenje kaznenog djela. Takvo postupanje treba se provesti u odgovarajuim ustanovama s obuenim osobljem, gdje se u punoj mjeri potuju ljudska prava i pravna zatita.
2000
2005
2008
2011
2000
2005
2008
2011
Djeca i mladi s tekoama u institucijama (0 26 godina)
Djeca i mladi bez tekoa u institucijama (0 26 godina)
Izvor: Republiki zavod za socijalnu zatitu, Srbija. Veliina uzorka: Djeca i mladi (0 26 godina) s tekoama: 2020 djece i mladih 2000. godine, 1280 djece i mladih 2011. godine. Djeca i mladi (0 26 godina) bez tekoa: 1534 djece i mladih 2000. godine, 574 djece i mladih 2011. godine.
Nasilje nad djecom s tekoama u razvoju

Vjerojatnost da e djeca s tekoama u razvoju biti rtve nasilja tri do etiri puta je vea nego kod drugih. Istraivaki timovi na Sveuilitu John Moores u Liverpoolu i Svjetska zdravstvena organizacija proveli su prva sustavna istraivanja, ukljuujui i metaanalize postojeih studija o nasilju nad djecom s tekoama u razvoju. Ovaj pregled obuhvaa 17 studija, koje su raene u zemljama s visokim prihodom, u nedostatku visokokvalitetnih studija iz zemalja s niskim ili srednjim prihodom. Procjene rizika ukazivale su na to da su djeca s tekoama u razvoju bila pod znaajno veim rizikom da budu rtve nasilja nego njihovi vrnjaci bez tekoa u razvoju: 3,7 puta je bila vea vjerojatnost pojave kombiniranih mjera nasilja, 3,6 puta vjerojatnost pojave fizikog nasilja i 2,9 puta vjerojatnost pojave seksualnog nasilja. Djeca s mentalnim ili intelektualnim tekoama imala su 4,6 puta veu ansu da budu rtve seksualnog nasilja nego njihovi vrnjaci bez tekoa u razvoju. Zato su djeca s tekoama u razvoju pod mnogo veim rizikom od nasilja nego djeca bez tekoa? Postoji nekoliko objanjenja. Prvo, briga o djetetu s tekoama u razvoju predstavlja veliki teret za one koji se brinu o djetetu to poveava rizik od zlostavljanja. Drugo, znaajan broj djece s tekoama u razvoju i dalje se smjeta u ustanove to je najvei faktor rizika za seksualno i fiziko zlostavljanje. I na kraju, djeca s tekoama u komunikaciji mogu biti posebno ugroena kada je zlostavljanje u pitanju jer prepreke u komunikaciji mogu sprijeiti otkrivanje zlostavljanja. Sva djeca s tekoama trebaju se promatrati kao grupa visokog rizika kod koje je od kljune vanosti identificiranje nasilja. Ona mogu imati koristi od intervencija, kao to su kuni posjeti i pomaganje roditeljima u stjecanju roditeljskih vjetina, koje su se pokazale efikasnim u spreavanju nasilja ili ublaavanju posljedica meu djecom bez tekoa.
12
HUMANITARNI ODGOVOR
Humanitarne krize, poput onih koje nastaju kao rezultat ratova ili prirodnih katastrofa, predstavljaju poseban rizik za djecu s tekoama u razvoju. Inkluzivni humanitarni odgovor je hitno potreban i izvediv. Oruani sukobi su glavni uzroci tekoa u razvoju kod djece, a na njih utjeu direktno i indirektno. Djeca zadobivaju fizike ozljede od napada, artiljerijske vatre i eksplozije nagaznih mina i nakon to se zavri oruani sukob. Takoer, imaju psiholoke posljedice koje nastaju zbog zadobivenih ozljeda ili zato to su svjedoila traumatinim dogaajima. Indirektni utjecaj ukljuuje nefunkcioniranje zdravstvenih slubi, to za posljedicu ima nelijeenje mnogih bolesti, neizvjesnost po pitanju hrane, to dovodi do neuhranjenosti. Takoer se dogaa da djeca budu odvojena od svojih obitelji, svojih domova ili svojih kola, ponekad i godinama. Do slinih posljedica moe doi i uslijed prirodnih katastrofa, koje e se posebno one uvjetovane klimatskim promjenama koje su sve ee i sve intenzivnije - u budunosti nepovoljno odraziti na sve vei broj djece i odraslih osoba, posebno u opasnim regijama kao to su niske priobalne zone. Djeca s tekoama u razvoju suoavaju se s posebnim izazovima u takvim izvanrednim situacijama. Dogaa se da djeca s tekoama u razvoju budu iskljuena ili da moda ne mogu pristupiti redovnim uslugama podrke ili programima podrke, kao to su zdravstvene usluge ili distribucija hrane, zbog fizikih prepreka kod nepristupanih zgrada ili zbog negativnih stavova. Takoer se dogaa da djeca s tekoama u razvoju budu zaboravljena prilikom definiranja ciljnih usluga ili da budu zaboravljena u sustavima ranog upozoravanja koji esto ne uzimaju u obzir komunikaciju i mobilnost djece s tekoama u razvoju. Ovaj pristup zahtijeva holistike i inkluzivne Inkluzivna humanitarna akcija koja ukljuuje osobe s tekoama u razvoju utemeljena je na: programe, a ne samo izolirane projekte i politike koje se tiu tekoa u razvoju. pristupu zasnovanom na pravima iz Konvencije o pravima djeteta (CRC) i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD). lanak 11 CRPD-a posebno poziva nadlene na preuzimanje svih neophodnih mjera kako bi se osigurala zatita i sigurnost osoba s tekoama u razvoju u situacijama humanitarne krize inkluzivnom pristupu, koji prepoznaje da djeca s tekoama u razvoju, pored svojih specifinih potreba uzrokovanih njihovim tekoama u razvoju, imaju iste potrebe kao i druga djeca, i poklanja panju socijalnim preprekama, fizikim i drugim, koje onemoguuju djeci s tekoama u razvoju sudjelovanje u redovnim programima osiguravanju dostupnosti i univerzalnog plana infrastrukture i informacija promoviranju nezavisnog ivota i maksimalnog sudjelovanja u svim aspektima ivota djece s tekoama u razvoju integriranju svijesti o uzrastu, spolu i razliitosti s posebnim osvrtom na diskriminaciju s kojom se susreu djevojice i ene s tekoama.
Videj, 12 godina, koji je preivio eksploziju nagazne mine i postao edukator za rizike od mina u ri Lanci. UNICEF/Sri Lanka/2012/Tuladar
SAETAK
13
Kljune intervencije ukljuuju sljedee: unaprijediti podatke i procjene s ciljem stvaranja baze podataka za posebne potrebe i prioritete djece s tekoama u razvoju uiniti redovne humanitarne usluge dostupnima djeci s tekoama u razvoju i ukljuiti ih u planiranje i kreiranje istih kreirati specijalizirane usluge za djecu s tekoama u razvoju i osigurati provoenje oporavka i reintegracije u okruenjima koja potiu dobrobit, zdravlje, samopotovanje i dostojanstvo uspostavljati mjere spreavanja povreda i zloupotrebe te promoviranje pristupanosti uspostavljati partnerstvo sa zajednicom, regionalnim i nacionalnim akterima, ukljuujui
organizacije osoba s tekoama u razvoju kako bi se stalo na put diskriminatornom ponaanju, percepcijama i promovirala jednakost promicati sudjelovanje djece s tekoama u razvoju u dogovoru s njima i stvarati prilike da se njihov glas uje. Strane u sukobu imaju obvezu tititi djecu od uinka oruanog nasilja i osigurati pristup odgovarajuoj zdravstvenoj i psihosocijalnoj njezi kako bi pomogli njihov oporavak i reintegraciju. Odbor za prava djece preporuio je da drave potpisnice CRC-a eksplicitno stave naglasak na djecu s tekoama u razvoju i da se obveu, u najirem smislu, da se djeca ne smiju regrutirati u oruane snage.
Rizik, fleksibilnost i inkluzivna humanitarna akcija

Djeca s tekoama i njihove obitelji suoavaju se sa specifinim izazovima u humanitarnim krizama. Dogaa se da se moraju suoiti s novim preprekama u okolini, kao to su sruene rampe, oteena ili izgubljena pomagala i gubitak usluga, na primjer, prevoditelja znakovnog jezika ili patronanih sestara. Ako umru lanovi obitelji, moe se dogoditi da ne ostane nitko tko zna kako se brinuti o djetetu s fizikim tekoama ili tko moe komunicirati s djetetom sa senzornim tekoama. Ako su obitelji prisiljene pobjei, dogaa se da za sobom ostave djecu koja ne mogu hodati, krhkog su zdravlja ili se dogaa da ostavljaju za sobom djecu s tekoama u razvoju jer se boje da nee dobiti azil u drugoj zemlji ako je jedan od njihovih lanova obitelji osoba s tekoama u razvoju. Dogaa se i da struno osoblje napusti ustanove i domove ostavljajui djecu za koju su zadueni bez ikakve skrbi. Djeca s tekoama u razvoju, posebno ona s tekoama u uenju, takoer mogu biti prisiljena sudjelovati u borbama, biti kuhari ili nosai zato to ih smatraju manje vrijednima ili se vjeruje da e se manje opirati od djece bez tekoa u razvoju. Dogaa se da programi namijenjeni reintegraciji djece koja su bivi borci ne odgovaraju potrebama djece s tekoama pa ona ostaju marginalizirana i iskljuena, esto su prisiljena na prosjaenje, kao to je to sluaj u Liberiji i Sierra Leoneu. Djeci s tekoama u razvoju treba dati priliku da sudjeluju u planiranju i implementaciji smanjenja rizika od katastrofe i strategijama izgradnje mira, kao i u odgovoru na katastrofu i u procesima oporavka. Ovo se ve poelo ostvarivati, kao to to pokazuju aktivnosti u Pakistanu i na Haitiju. Tekoe u razvoju takoer su postale sastavni dio ovakvih smjernica kroz Humanitarnu povelju i Minimum standarda u humanitarnom odgovoru u okviru Sfer projekta. Ovi iskoraci trebaju se proiriti i na podruja kao to su prehrana i zatita djece, a djeca s tekoama u razvoju trebaju biti ukljuena u humanitarni odgovor kako bi se rezultati mogli analizirati i unapreivati.
14
Eksplozivni ostaci rata

Eksplozivni ostaci rata (EOR) i protupjeadijske nagazne mine imaju razarajui utjecaj na djecu i predstavljaju faktor koji u ogromnoj mjeri doprinosi izazivanju tekoa u razvoju kod djece. Instrumenti kao to je Sporazum o zabrani koritenja mina iz 1997 . godine pomogli su u smanjenju ukupnog broja rtava koje su smrtno stradale od nagaznih mina ili su zadobile ozljede, ali postotak djece u ukupnom broju civilnih rtava je porastao. Od 2005. godine djeca su godinje inila oko 20 30 posto svih civilnih rtava i bilo je najmanje 1000 djece civilnih rtava svake godine od kako se poelo s praenjem 1999. godine. Djeca su 2010. inila 55 posto svih civilnih rtava, to ih ini civilnom grupom za koju su nagazne mine i EOR najsmrtonosniji. U nekim zemljama svijeta koje su najvie pogoene minama, kao to su Afganistan i Kamboda, postotak civilnih rtava meu djecom je ak i vei (pogledajte sliku). Od 2008. djeaci ine najveu pojedinanu grupu civilnih rtava, oko 50 posto svih civilnih rtava. Te godine oni su predstavljali 73 posto djece civilnih rtava. U kontaminiranim zemljama mnogo su vee anse da djeaci naiu na mine ili EOR nego djevojice, zato to se oni mnogo vie bave aktivnostima izvan kue, kao to su uvanje stoke, prikupljanje drva
(nastavak na str. 16)
Djeca civilne rtve u zemljama koje su teko pogoene minama i ostacima eksploziva rata, 2011.god.*
Postotak djece meu civilnim rtvama (19992011)
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Afganistan Kamboda Kolumbija
* Tri drave potpisnice Sporazuma o zabrani koritenja nagaznih mina s najveom godinjom stopom civilnih rtava Izvor: Praenje nagaznih mina i kasetne municije.
SAETAK
15
Eksplozivni ostaci rata

(nastavak sa str. 15)
i hrane ili sakupljanje starog eljeza. Mnogo je vea vjerojatnost da e djeaci dirati eksplozivne naprave na koje nailaze nego djevojice. Za djecu je generalno mnogo vea mogunost da e doi u kontakt s eksplozivnim napravama nego to to moe biti sluaj s odraslima. esto i ne znajui to je to, prilaze im iz radoznalosti ili zato to grekom pomisle da su to igrake. Detaljno isplanirana edukacija o riziku stoga je posebno vana za djecu. Kod vie od jedne treine svih preivjelih potrebna je amputacija, a postotak je vei kod djece, zbog njihove manje visine. Fizika rehabilitacija djece je kompleksnija od rehabilitacije odraslih preivjelih. Njihove kosti rastu bre od mekih tkiva i dogaa se da im je potrebno nekoliko ponovnih amputacija. Takoer su im potrebne nove proteze, koje e pratiti njihov rast. Psiholoke posljedice preivjelih EOR-a ili eksplozije nagazne mine obino su pogubne za razvoj djeteta. One ukljuuju osjeaj krivice, gubitak samopotovanja, fobije i strahove, poremeaj sna i nesposobnost govora. Ako se ne lijee, kod te se djece moe razviti dugoroni mentalni poremeaj. Potrebe drutvene i ekonomske reintegracije djece koja su preivjela takoer su znaajno drugaije u odnosu na potrebe odraslih. U mnogim zemljama preivjela djeca prisiljena su prekinuti obrazovanje zbog toga to je potrebno dugo vremena da se oporave i rehabilitacija predstavlja financijski teret za obitelj. Ta djeca moda ne mogu fiziki hodati do kole ili nemaju alternativni prijevoz, moda im uionice nisu dostupne, a nastavnici moda nisu obueni na odgovaranje njihovim potrebama. Pristup slobodnom obrazovanju za djecu s tekoama koje nastaju kao posljedica povrede od nagazne mine ili EOR-a neophodan je da bi se potaknuo osjeaj normalnosti u njihovim ivotima i kako bi se reintegrirali s vrnjakom grupom, to bi im omoguilo puno sudjelovanje u drutvu. Svega nekoliko programa pomoi rtvama pokriva specifina pitanja koja se tiu uzrasta i spola. Istraivanje iz 2009. godine, koje je obuhvatilo vie od 1600 preivjelih iz 25 pogoenih zemalja, koje je proveo Handicap International, pokazalo je da gotovo dvije treine ispitanika smatra da usluge za djecu nisu nikad ili gotovo nikad prilagoene njihovim posebnim potrebama ili uzrastu. Kako djeca ine jedan rastui postotak ukupnog broja civilnih rtava od EOR-a i nagaznih mina, od kljune je vanosti da se provode posebne politike i programske preporuke za pomo rtvama koje bi zadovoljile potrebe djece preivjelih. One trebaju ukljuivati mjere razdvajanja podataka o civilnim rtvama po goditu i spolu, obuku zdravstvenih i strunih osoba u obrazovanju kako bi mogli sagledati potrebe djece preivjelih, kao i poticanje pomoi rtvama, to je na kraju krajeva kljuni stup odgovora na utjecaj EOR-a gdje bi postojale posebne smjernice koje bi se odnosile na djecu.
16
PROCJENA TEKOA U RAZVOJU KOD DJECE

Drutvo ne moe biti jednako ako sva djeca nisu ukljuena, a djeca s tekoama u razvoju ne mogu biti ukljuena ako ih prikupljanje podataka i prava analiza ne uine vidljivima. Procjena djetetovih tekoa u razvoju predstavlja jedinstveni skup izazova. Zato to se djeca razvijaju i ue obavljanju razliitih zadataka razliitom brzinom, moe biti teko procijeniti njihovo funkcioniranje i razlikovati znaajna ogranienja od varijacija u normalnom razvoju. Razliita priroda i ozbiljnost tekoa u razvoju, zajedno s potrebom primjenjivanja definicija i mjera prema odreenom uzrastu, jo vie kompliciraju postupke prikupljanja podataka. Uz to, nekvalitetni podaci o tekoama u razvoju kod djece u nekim sluajevima dolaze od ogranienog razumijevanja toga to su to tekoe u razvoju kod djece, a u drugim sluajevima od stigme ili nedovoljnog ulaganja u unapreenje mjerenja. Nedostatak dokaza koji su rezultat takvih potekoa usporava razvoj dobrih politika i pruanje vitalnih usluga. I dok postoji opi dogovor da definicije tekoa u razvoju trebaju uzeti u obzir medicinska i drutvena odreenja, procjena tekoa u razvoju je i dalje dominantno medicinsko pitanje fokusirano na posebne fizike i mentalne tekoe u razvoju. Jedan od okvira za promatranje zdravlja i tekoa u razvoju u okviru ireg konteksta drutvenih prepreka jest i Meunarodna klasifikacija funkcioniranja, tekoa u razvoju i zdravlja (ICF), koju je izradila Svjetska zdravstvena organizacija. Ova klasifikacija promatra tekoe u razvoju na dva glavna naina: kao pitanje strukture i funkcija tijela i kao pitanje aktivnosti i sudjelovanja osobe. Tekoa u razvoju, kako je definirana po ICF-u, predstavlja obian dio ljudskog postojanja i svaka osoba ju moe iskusiti do odreenog stupnja. Definicija ICF-a takoer prepoznaje da se funkcioniranje i tekoe u razvoju dogaaju u istom kontekstu, stoga je sasvim Podatke treba tumaiti u kontekstu. Procjene o uestalosti tekoa u razvoju u funkciji su i sluaja i preivljavanja. Tamo gdje su stope mortaliteta visoke, prijavljena uestalost tekoa u razvoju je niska, a niska prijavljena uestalost tekoa u razvoju moe biti posljedica niskih stopa preivljavanja male djece s tekoama u razvoju ili moe odraavati nemogunost prebrojavanja djece s tekoama u razumljivo da se procjenjuju ne samo tjelesni ve drutveni i faktori ivotne sredine. I dok je ICF primarno kreiran za tekoe u razvoju odraslih osoba, klasifikacija koja je iz nje izrasla, tj. Meunarodna klasifikacija funkcioniranja, tekoa u razvoju i zdravlja djece i mladih (ICF-CY) ide korak naprijed u inkorporiranju socijalne dimenzije obuhvaanjem ne samo tekoa u razvoju, ve i njenih efekata na funkcioniranje djece i sudjelovanje u njihovoj ivotnoj sredini. Klasifikacija pokriva etiri glavna podruja: tjelesnu strukturu (npr. organe, udove), funkcije tijela (sluanje, pamenje), ogranienja obavljanja odreenih radnji (npr. hodanje, odijevanje) i reakcije na sudjelovanje (npr. igranje s onima koji se brinu o djetetu ili s drugom djecom te obavljanje jednostavnih radnji).
Zdravstveni radnik procjenjuje djeaka u Atfaluna drutvu za djecu s tekoama sluha, Drava Palestina. Organizacija nudi obrazovanje i strunu obuku, besplatnu zdravstvenu zatitu, psiho-socijalne usuge i pronalaenje zaposlenja. UNICEF/HQ2008-0159/Davey
SAETAK
17
razvoju koja ive u institucijama, koju su obitelji sakrile ili ive i rade na ulici. Kultura takoer igra vrlo znaajnu ulogu. Tumaenje onoga ta se smatra normalnim funkcioniranjem razlikuje se od konteksta do konteksta i utjee na ishod mjerenja. Odreena oekivana postignua ne variraju samo meu djecom ve se razlikuju od kulture do kulture jer se djeca mogu poticati u eksperimentiranju s novim aktivnostima na razliitim razinama razvoja, stoga je vano procijeniti djecu u odnosu na referentne vrijednosti koje odgovaraju lokalnim okolnostima i shvaanjima. Zbog toga se naini procjenjivanja koji su razvijeni u zemljama s visokim stupnjem prihoda, kao to
je Wellerova skala inteligencije za djecu, ne mogu primijeniti neselektivno u drugim zemljama i zajednicama. Okviri referentnosti esto mogu varirati i moe se dogoditi da metode ispitivanja ne uspiju u potpunosti obuhvatiti lokalne obiaje, kulturoloko shvaanje, jezike ili izraze. Velika je vjerojatnost da e posebni ciljevi prikupljanja podataka utjecati na definiciju onoga to ini tekoe u razvoju , na pitanja koja se postavljaju i rezultirajue brojke. Na primjer, kriteriji koji se koriste u definiranju podobnosti za tekoe u razvoju imaju veu ansu biti restriktivniji nego kriteriji za istraivanje koje se provodi kako bi se identificirale sve osobe s funkcionalnim ogranienjima, to rezultira nevjerojatno razliitim brojkama.
Lekcije
Od 1995. god. UNICEF podrava zemlje koje prate napredak u kljunim podrujima ivota djece i ena putem istraivanja viestrukih pokazatelja stanja i poloaja djece i ena (MICS). Od 2000. do 2001. god. neka od ovih istraivanja ukljuila su module koji su kreirani s ciljem da se procjenjuju tekoe u razvoju i ove informacije se sada koriste u izradi unaprijeenih naina mjerenja. Standardni modul za procjenu tekoa u razvoju, koji je ukljuen u MICS istraivanja provedena izmeu 2000. i 2010. godine, jest Procjena kroz deset pitanja (TQ), a izraen je kao dio Meunarodne pilot studije o teini tekoa u razvoju kod djece iz 1984. godine. TQ proces poinje razgovorom s primarnim skrbnicima djece starosti 2 9 godina ivota, od kojih se trai da daju osobnu procjenu fizikog i mentalnog razvoja i funkcioniranja djeteta pod njihovom skrbi. Odgovori su ili pozitivni ili negativni i nema prostora za nijanse. Valjanost pristupa Deset pitanja u velikoj se mjeri ispituje, ali rezultati se moraju paljivo tumaiti. TQ je instrument za procjenu i zahtijeva postojanje daljnje medicinske i razvojne procjene kako bi se dobile pouzdane procjene o broju djece u danoj populaciji koja imaju tekoe u razvoju. Nekoliko zemalja je imalo sredstava ili kapaciteta za provedbu klinike procjene na vioj razini i za ocjenu rezultata, ali su njihove daljnje aktivnosti obustavljene zbog nedostatka standardizirane metodologije za provoenje procjene. Primjenom Procjene kroz deset pitanja tijekom 2005. 2006. godine MICS je doao do irokog spektra rezultata u raznim zemljama koje su sudjelovale. Postotak djece koja su se pokazala pozitivna u smislu postojanja tekoa u razvoju bila su u rasponu od 3 posto u Uzbekistanu do 48 posto u Centralnoj Afrikoj Republici. Nije bilo jasno odraava li ova varijacija prave razlike meu populacijama koje su uzete kao uzorak ili su u pitanju bili dodatni faktori. Na primjer, prijavljena niska stopa u Uzbekistanu moda je znaila, izmeu ostalog, da velik broj djece s tekoama u razvoju koja ive u institucijama nisu predmet ankete kuanstava.
18
Kod mnoge djece su identificirane tekoe u razvoju onda kada dou u kontakt s obrazovnim ili zdravstvenim sustavom. Meutim, u zemljama i zajednicama s niskim prihodima, kolsko i kliniko osoblje moda ne moe rutinski prepoznati ili registrirati prisustvo djece s tekoama u razvoju. Nedovoljne informacije o djeci s tekoama u razvoju, koje su rezultat takvog stanja, u zemljama s niskom stopom prihoda doprinijele su pogrenom shvaanju da tekoe u razvoju ne ulaze u globalne prioritete. Instrumenti prikupljanja opih podataka, kao to su popis ili anketa kuanstva, esto ne
iskau broj djece s tekoama u razvoju, pogotovo ako ta istraivanja ne postave konkretna pitanja o takvoj djeci. Ciljane ankete kuanstava, koje su to uinile, dale su tonije rezultate od onih koje su postavljale pitanja o tekoama u razvoju uopeno, bez upuivanja na djecu. Vei broj pitanja i detaljnija pitanja o toj temi prikazuju i vee stope uestalosti. Da bi se tono izvjetavalo o tekoama u razvoju kod djece, izbor pitanja mora se prilagoditi djetetovom uzrastu, kako bi se pokazale razvojne faze i razvojni potencijali djeteta. Imajui u vidu
Od pregleda do procjene
Strunjaci za procjenjivanje tekoa u razvoju kod djece slau se da aktivnosti procjene moraju biti dubinske. Iskustva iz Kambode, Butana i Bive Jugoslavenske Republike Makedonije znaajan su primjer za procjenu tekoa u razvoju kod djece i prilagoavanje metodologije lokalnom kontekstu. Oni takoer svjedoe o transformativnoj moi prikupljanja podataka. Sastav glavnog tima za procjenu i vrstu instrumenata, koja se koriste prema lokalnim kapacitetima, prilagoeni su lokalnim kapacitetima. U vrijeme provoenja ovog ispitivanja i Kamboda i Butan su se sretali s nedostatkom kvalificiranih procjenjivaa. U Kambodi, ova se situacija nadvladala tako to su zaposlili mobilni tim za procjenu, a vodei strunjak za sluh bio je doveden iz inozemstva, dok je u Butanu naglasak stavljen na obuku strunih osoba srednje razine. Procjena je pokazala da instrumenti, kao to su upitnici i testovi, trebaju procjenjivati na lokalnom nivou i moraju odgovarati odreenoj kulturi. Jeziku treba pokloniti posebnu panju, kao na primjer, pronalaenju jezinih ekvivalenata za pojmove impairment (oteenje) i disability (tekoa u razvoju). S procjenom se otvara i potencijal za direktnu intervenciju. U Kambodi, za neku djecu koja su procijenjena kao pozitivna na oteenje sluha, utvreno je da imaju infekciju uha ili ep od une smole. Kada su jednom utvrena, njihova stanja su lako tretirana i ozbiljnije sekundarne infekcije i dua oteenja bili su sprijeeni. Procjena takoer moe pomoi podizanju razine svijesti i potaknuti promjenu, ak i kad su procesi prikupljanja i analiziranja podataka jo uvijek u tijeku. Kada su klinike procjene u Butanu pokazale veu pojavu blagih kognitivnih tekoa meu djecom iz siromanijih domainstava i kod onih ije su majke bile manje obrazovane, Vlada je odluila fokusirati se na rani razvoj djeteta i usluge brige o djeci u ruralnim krajevima gdje su nie razine obrazovanja i prihoda. Strategija za intervenciju u ime djece koja su identificirana da imaju tekoe u razvoju trebaju se ujediniti u procjeni od najranijih faza planiranja. Takva strategija treba ukljuiti mapiranje raspoloivih usluga, razvoj protokola upuivanja i pripremu informativnih materijala za obitelji o tome kako prilagoditi djecu okruenju, s ciljem unapreenja funkcioniranja i sudjelovanja u ivotu obitelji i zajednice.
SAETAK
19
kompleksnost procesa tijekom prve dvije godine ivota, moe biti teko razlikovati tekoe u razvoju od odstupanja u normalnom razvoju bez specijaliziranih instrumenata ili procjena. Mnogi instrumenti prikupljanja podataka zasnovani su samo na odgovorima roditelja koji moda nemaju znanja o odreenim pokazateljima koji se koriste za procjenu djece na razliitim razinama razvoja. Roditelji nekada prijavljuju tekoe koje proizilaze iz privremenih stanja, kao to su infekcije uha, a moe se dogoditi da previde odreene znakove ili oklijevaju u prijavi sluaja zbog nedostatka prihvaanja ili stigme koja se javlja uz tekoe u njihovoj kulturi.
djece s tekoama u razvoju u zajednici, kada se kombiniraju s relevantnim socioekonomskim indikatorima, pomau u donoenju osnovane odluke o tome kako izdvajati resurse, eliminirati prepreke, kreirati i osigurati usluge i procjene takve intervencije. Na primjer, podaci se mogu koristiti u oznaavanju utjeu li prihod, spol ili status manjine na pristup obrazovanju, imunizaciji ili suplementaciji prehrane za djecu s tekoama. Redovno praenje omoguuje procjenjivanje ispunjavaju li svoj cilj inicijative kreirane za pomaganje djeci. Postoji jasna potreba u usklaivanju procjene
Napori pri izmjeri tekoa kod djece predstavljaju priliku u povezivanju procjena i strategije intervencije. Iako je rana intervencija od kljune vanosti, obino su skueni kapaciteti i resursi za daljnju procjenu, kao i podrka djeci koja su procijenjena kao pozitivna za tekoe u razvoju. Podaci koji obuhvaaju vrstu i ozbiljnost tekoa kod djece, kao i prepreke u funkcioniranju i sudjelovanju
tekoa kod djece kako bi se dolo do procjena koje su pouzdane, valjane i meunarodno usporedive. Meutim, trenutno fragmentirano stanje prikupljanja podataka o tekoama u razvoju kod djece ne smije biti izgovor za izostajanje bitnog djelovanja u odnosu na inkluziju. Kako se novi podaci i analize pojavljuju, oni e biti prilika u predstavljanju mogunosti usvajanja postojeih i planiranih programa za djecu s tekoama u razvoju i njihove obitelji.
Putem napretka
UNICEF , s washingtonskom grupom za prikupljanje podataka o tekoama u razvoju (Washington Group on Disability Statistics) i raznim drugim akterima koji se bave prikupljanjem podataka nastoji unaprijediti metodologiju i doi do usporedivih podataka na nacionalnoj razini i promovirati ujednaavanje podataka o funkcioniranju djeteta s tekoama u razvoju na meunarodnoj razini. Instrumenti za procjenu razvoja obuhvaaju djecu u dobi od 2 do 17 godina i procjenjuju govor i jezik, sluh, vid, uenje (kognitivni i intelektualni razvoj), mobilnost i motorike vjetine, emocije i ponaanje. Pored ovih, instrument procjene takoer obuhvaa aspekte djetetove sposobnosti sudjelovanja u raznim aktivnostima i drutvenim interakcijama. Takoer, standardizirana je cjelokupna metodologija zbog jo dublje procjene tekoa u razvoju kod djece, s protokolima za prikupljanje podataka i instrumentima procjene, kao i okvirima za analizu nalaza. Kako se moe dogoditi da nema dovoljno strunjaka za odreena podruja, izraen je skup alata koji e omoguiti nastavnicima, radnicima u zajednici i drugim strunim osobama u administraciji nove metodologije. Omoguit e jaanje lokalnih mogunosti za identificiranje te procjenu djece s tekoama u razvoju koja su pod rizikom socijalne iskljuenosti i smanjenog sudjelovanja.
20
PLAN AKCIJE
Kako drave u svijetu neprekidno potvruju svoju posveenost izgradnji inkluzivnijeg drutva, situacija mnoge djece s tekoama u razvoju i njihovih obitelji se popravila. Ali, napredak varira od zemlje do zemlje i unutar samih zemalja te se mnogo djece s tekoama u razvoju i dalje suo ava s preprekama prilikom ukljuivanja u graanske, drutvene i kulturoloke tokove svojih zajednica. Realizacija obeanja o jednakosti kroz inkluziju zahtijevat e djelovanje razliitih aktera u razliitim podrujima.
Ratifikacija i implementacija konvencija

S poetkom 2013. godine, 127 zemalja i Europska unija ratificirale su CRPD, a 193 zemalja ratificiralo je CRC pokazujui na taj nain posveenost svim svojim graanima. Ratifikacija sama po sebi nee biti dovoljna. Proces primjene ove obveze u praksi zahtijeva ne samo snanu primjenu, ve i rigorozno praenje, odgovornost i prilagodbu. Ovaj proces e zahtijevati angairanje nacionalnih vlada, lokalnih vlasti, poslodavaca, organizacija osoba s tekoama i udruenja roditelja. Meunarodne organizacije i donatori mogu svoju pomo uskladiti s ovim meunarodnim instrumentima.
Ngajen, koji ima autizam, pohaa nastavu koja je posebno prilagoena njegovim potrebama u Da Nang inkluzivnom obrazovnom resursnom centru u Vijetnamu. Takvi centri uspostavljeni su za pomo djeci u pripremi za prijem u redovne inkluzivne kole. UNICEF/Viet Nam/2012/Bisin
One takoer trebaju osigurati informacije djeci i njihovim obiteljima o tome kako sprijeiti eksploataciju, nasilje i zlostavljanje te kako izvjetavati o njima. U tom cilju, meunarodne agencije, vlade i zajednice koje su njihovi partneri, mogu poveati napore da svi dravni slubenici i rukovoditelji na svim razinama dublje razumiju prava, potencijale i izazove s kojima se susreu djeca s tekoama u razvoju. Organizacije roditelja mogu igrati kljunu ulogu i trebale bi se osnaiti tako da djeca s tekoama u razvoju budu cijenjena, potovana i podravana od strane svojih obitelji i zajednica. Diskriminacija po osnovi tekoa u razvoju oblik je ugnjetavanja. Uspostavljanje jasnijeg zakonskog prava na zatitu od diskriminacije od kljunog je znaaja za smanjenje ugroenosti djece s tekoama u razvoju. Kada ne postoji zakon koji zabranjuje diskriminaciju po osnovi tekoe u razvoju, organizacije osoba s tekoama u razvoju i organizacije civilnog drutva kao cjelina nastavit e imati vanu ulogu u vrenju pritiska za usvajanje takvih zakona.
Borba protiv diskriminacije

Diskriminacija predstavlja osnovu mnogih izazova s kojima se susreu djeca s tekoama u razvoju i njihove obitelji. Naela jednakih prava i nediskriminacija trebaju se reflektirati kroz zakon i politike te trebaju biti dopunjena nastojanjima u poveanju razine svijesti o tekoama u razvoju meu opom javnou, poevi od onih koji pruaju osnovne usluge za djecu u podrujima kao to su zdravstvo, obrazovanje i zatita. Drave potpisnice CRPD-a i Ujedinjenih naroda i njihove agencije obvezali su se na provoenje kampanja za podizanje razine svijesti.
SAETAK
21
Ukloniti prepreke inkluziji

Okruenje svakog djeteta - kole, zdravstvene ustanove, javni prijevoz, igralita i ostalo - mogu se izgraditi da omogue pristup i sudjelovanje djece s tekoama u razvoju rame uz rame s vrnjacima. Kada su djeca u interakciji jedna s drugom i kada se razumiju na razini sposobnosti, onda su svi na dobitku. Univerzalni koncept koji promovira ideju da svi proizvodi, zgrade, programi i usluge trebaju biti takvi
da ih mogu koristiti na najveem moguem stupnju svi ljudi, bez obzira na njihovu sposobnost, godine ili status, trebaju se primjenjivati za izgradnju javne i privatne infrastrukture, izradu inkluzivnih kolskih programa, strunih programa obuke i zakona za zatitu djece, politika i usluga. Vlade imaju odluujuu ulogu u uvoenju i implementaciji zakonodavnih, administrativnih i obrazovnih mjera za zatitu djece s tekoama
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol: potpisan i ratificiran
155
POTPISALO JE KONVENCIJU*
Afganistan Albanija Alir Andora Angola Antigva i Barbuda Argentina Armenija Australija Austrija Azerbajdan Bahami Bahrein Banglade Barbados Bjelorusija Belgija Belize Benin Butan
ZEMALJA
128
RATIFICIRALO JE KONVENCIJU*
ZEMALJA
91
POTPISALA JE PROTOKOL
ZEMLJA
76
RATIFICIRALO JE PROTOKOL
Kostarika Obala Bjelokosti Hrvatska Kuba Cipar eka Republika Demokratska Narodna Republika Koreja Demokratska Republika Kongo Danska Dibuti Dominika Dominikanska Republika Ekvador Egipat El Salvador Ekvatorijalna Gvineja Eritreja Estonija
ZEMALJA
27
ZEMALJA
JO NIJE POTPISALO
Etiopija Fidi Finska Francuska Gabon Gambija Gruzija Njemaka Gana Grka Grenada Gvatemala Gvineja Gvineja Bisau Gvajana Haiti Honduras Maarska Island Indija
Bolivija (vienacionalna drava) Bosna i Hercegovina Bocvana Brazil Brunej Darussalam Bugarska Burkina Faso Burundi Kamboda Kamerun Kanada Cape Verde Centralna Afrika Republika ad ile Kina Kolumbija Comoros Kongo Kukovo Otoje
*Ukljuuje Europsku uniju Izvor: UN Enable; Zbirka sporazuma Ujedinjenih naroda (UN Treaty Collection). Za informacije o koritenim terminima, vidi str. 25.
22
u razvoju od svih oblika eksploatacije, nasilja i zlostavljanja u svim situacijama. Neprihvatljivo je stvaranje odvojenih sustava za djecu s tekoama u razvoju. Cilj moraju biti mehanizmi inkluzivne zatite djeteta na visokoj razini koji odgovaraju i pristupani su svoj djeci. Jedan takav mehanizam je registracija roenja kao osnovni mehanizam zatite. Aktivnosti registracije djece s tekoama, to ih ini vidljivim, zasluuje prioritet.
Kraj institucionalizacije
Ustanove su slaba zamjena za odrastanje i ivot u obitelji ak i kada su dobro voene. Neposredne mjere u smanjenju prevelikog oslanjanja na institucije mogle bi ukljuiti moratorij na nove prijeme. Ovo bi trebalo biti praeno promoviranjem brige u obitelji i rehabilitacije u zajednici koje bi trebalo vie podravati. Time to e usluge, kole i sustavi zdravstva postati dostupni i odgovorit e potrebama
potpisala Konvenciju
Indonezija Iran (Islamska Republika) Irak Irska Izrael Italija Jamajka Japan Jordan Kazahstan Kenija Kiribati Kuvajt Kirgistan Narodna Demokratska Republika Laos Letonija Libanon Lesoto Liberija Libija Lihtentajn Litva Luksemburg Madagaskar Malavi Malezija Maldivi Mali Malta Maralsko Otoje Mauritanija
ratificirala Konvenciju
potpisala Protokol
ratificirala Protokol
nije potpisala
Mauricijus Meksiko Mikronezija (federalna drava) Monako Mongolija Crna Gora Maroko Mozambik Myanmar Namibija Nauru Nepal Nizozemska Novi Zeland Nikaragva Niger Nigerija Niue Norveka Oman Pakistan Palau Panama Papua Nova Gvineja Paragvaj Peru Filipini Poljska Portugal Katar Republika Koreja Republika Moldavija
Rumunjska Rusija Ruanda Saint Kitts and Nevis Santa Lucia Saint Vincent and the Grenadines Samoa San Marino Sao Tome i Principe Saudijska Arabija Senegal Srbija Sejeli Siera Leone Singapur Slovaka Slovenija Solomonsko Otoje Somalija Juna Afrika Juni Sudan panjolska ri Lanka Sudan Surinam Swaziland vedska vicarska Sirija Tadikistan Tajland
Biva Jugoslavenska Republika Makedonija Timor-Leste Togo Tonga Trinidad i Tobago Tunis Turska Turkmenistan Tuvalu Uganda Ukrajina Ujedinjeni Arapski Emirati Velika Britanija Ujedinjena Republika Tanzanija Sjedinjene Amerike Drave Urugvaj Uzbekistan Vanuatu Venecuela (Bolivarska Republika) Vijetnam Jemen Zambija Zimbabve
SAETAK
23
djece s tekoama i njihovim obiteljima smanjit e se, prije svega, pritisak da se djeca smjetaju u institucije.
mnogo fleksibilnija kada treba zadovoljiti posebne potrebe djece s tekoama u razvoju i potrebe njihovih obitelji. Postojei programi osiguravanja novane pomoi mogu se prilagoditi tako da obitelji djece s tekoama u razvoju ne budu nenamjerno izostavljene ili da se ne dogaa da im bude ponuena neodgovarajua pomo.
Podrka obiteljima
Postojanje osobe s tekoom u razvoju u obitelji esto se povezuje s viim trokovima ivota i gubitkom prilika za zaradu, to moe poveati rizik od siromatva ili neprekidnog ivota u siromatvu. Djeci s tekoama u razvoju koja ive u siromatvu moe biti posebno teko doi do usluga kao to su rehabilitacija i tehnika pomagala. Socijalne politike trebaju uzeti u obzir novane i vremenske trokove koji prate tekoe u razvoju. Ovi trokovi mogu se neutralizirati socijalnim davanjima, donacijama za prijevoz ili sredstvima za osobnog asistenta ili privremeni odmor za one koji brinu o osobama s tekoama u razvoju. Lake je upravljati gotovinskim davanjima, a uz to su i
Iskorak iz minimalnih standarda

Postojeu podrku i usluge treba stalno procjenjivati da bi se postigla najbolja mogua kvaliteta. Cilj mora biti izlazak izvan minimuma standarda. Panja se mora usmjeriti na pruanje usluga svakom pojedinanom djetetu s tekoama u razvoju, kao i na transformiranje itavih sustava ili drutava. U ovom procesu evaluacije vanost ovog sudjelovanja ne moe se prenaglasiti. Djeca i mladi ljudi s tekoama u razvoju su meu najautoritativnijim izvorima informacija o tome to im treba ili jesu li njihove potrebe zadovoljene.
Koordinirane usluge za podrku djeci

Budui da se utjecaj tekoa u razvoju odraava na sve razine u svim sektorima, usluge trebaju biti koordinirane kako bi se uzeli u obzir svi izazovi s kojima se susreu djeca s tekoama u razvoju i njihove obitelji. Pokazalo se da intervencije u ranom djetinjstvu rezultiraju veim koristima u smislu funkcionalnih kapaciteta i uklanjanja prepreka, a smanjuju i efekt viestrukih prepreka s kojima se suoavaju djeca s tekoama u razvoju. Poboljane sposobnosti imat e vei utjecaj ako su kolski sustavi spremni i sposobni prihvatiti i zadovoljiti njihove obrazovne potrebe, dok e inkluzivni programi od kolovanja do zaposlenja, kao i
Djeca s tekoama u razvoju i bez tekoa sudjeluju na kolskoj proslavi u Bangladeu. UNICEF/BANA2007-00655/Siddique
aktivnosti na polju ekonomije koji imaju cilj promovirati zapoljavanje osoba s tekoama u razvoju, uiniti da stjecanje obrazovanja ima vie smisla.
24
Konvencije, fakultativni protokoli, potpisi i ratifikacije

Konvencija je formalni ugovor izmeu drava lanica. Fakultativni protokol uz konvenciju predstavlja pravni instrument koji ima cilj dopuniti originalni sporazum uspostavljanjem dodatnih prava i obveza. Takav protokol je fakultativni u smislu da drave potpisnice konvencije automatski ne obvezuju njegove odredbe, ve ih moraju nezavisno ratificirati. Stoga, drava moe biti potpisnica konvencije, ali ne i fakultativnih protokola. Proces po kome drava postaje strana u konvenciji sastoji se, u veini sluajeva, od dva koraka: potpisivanja i ratifikacije. Potpisivanjem konvencije drava izraava svoju namjeru u poduzimanju koraka i ispitivanju konvencije i njene usuglaenosti s domaim pravom. Potpis ne stvara pravnu obvezu po osnovi odredaba konvencije; meutim, ona ukazuje na to da e drava postupati u skladu s njom i nee poduzimati korake koji e potkopavati namjeru konvencije. Ratifikacija je konkretni dogaaj gdje drava pristaje pravno se obvezati uvjetima konvencije. Postupak varira u odnosu na pravni sustav svake zemlje. U nekim sluajevima drava e pristupiti konvenciji ili fakultativnom protokolu. U osnovi, pristupanje je kao ratifikacija, a da se prije toga ne mora obaviti potpisivanje.
Za druge informacije i detaljnije definicije ovih ili drugih termina pogledajte <http://treaties.un.org/Pages/Overview.aspx?path=overview/definition/ page1_en.xml>. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom je dostupna na <http://treaties.un.org/doc/Publication/CTC/Ch_IV_15.pdf>. Fakultativni protokol je dostupan na <http://treaties.un.org/doc/Publication/CTC/Ch-15-a.pdf>.
Ukljuivanje djece s tekoama u donoenje odluka

Djeca i mladi s tekoama u razvoju moraju biti u sreditu djelovanja usmjerenog na izgraivanje inkluzivnih drutava, ne samo kao korisnici, ve kao nositelji promjene. Oni su jednako kvalificirani u pruanju informacije o tome zadovoljavaju li se njihove potrebe. Drave potpisnice CRPD-a potvrdile su pravo djece s tekoama u razvoju na slobodno izraavanje svojih stavova o pitanjima koja ih se tiu i obvezale su se konzultirati djecu s tekoama u razvoju kada budu izraivali i implementirali zakone i politike koji ih se tiu. Dakle, donositelji odluka e morati komunicirati na njima prilagoene naine i pomou sredstava koja su lako dostupna i koja mogu koristiti djeca i mladi s tekoama u razvoju. Pravo da se uje njihov glas odnosi se na svu djecu. Dijete koje je sposobno izraziti se je ono dijete za koje je mnogo manja ansa da e biti zlostavljano ili iskoritavano. Sudjelovanje je posebno vano za marginalizirane grupe djece koja ive u institucijama.
Globalno obeanje, lokalni test

Kako bi ispunili obeanja CRPD-u i CRC-u, meu narodne agencije, donatori i njihovi nacionalni i lokalni partneri mogu ukljuiti djecu s tekoama u razvoju u ope i pojedinane ciljeve, i u praenje svih razvojnih programa. Pouzdani i objektivni podaci su vana pomo u planiranju i izdvajanju resursa kako bi djecu s tekoama u razvoju na mnogo jasniji nain ukljuili u plan i program razvoja. Bit e potrebno vrijeme za statistiki posao, ali to e u znaajnoj mjeri meunarodnim donatorima omoguiti promoviranje organiziranog globalnog pristupa istraivanju o tekoama u razvoju. U meuvremenu, programi i budeti mogu se napraviti tako da budu otvoreni za izmjene radi novih informacija. Posljednji dokaz svih globalnih i nacionalnih aktiv nosti bit e lokalne aktivnosti, gdje e se testirati uiva li svako dijete s tekoama u razvoju svoja prava, ukljuujui pristup uslugama, podrku i jednake anse, rame uz rame s drugom djecom, ak i u naj udaljenijim mjestima i najnepovoljnijim okolnostima.
SAETAK
25
Negdje u svijetu jednom djeaku je reeno da se ne moe igrati zato to ne moe hodati, a jednoj djevojici je reeno da ne moe uiti zato to ne vidi. Taj djeak zasluuje priliku da se igra, a svi mi imamo koristi kad i ta djevojica i sva djeca mogu itati, uiti i dati svoj doprinos. Put prema naprijed bit e pun izazova, ali djeca ne prihvaaju nepotrebna ogranienja. Ni mi ih ne bismo trebali prihvatiti.
Anthony Lake izvrni direktor, UNICEF
Naslovna fotografija: Djeca u redu ulaze u uionicu na fotografiji koja je snimljena 2007. godine u Sirijskoj Arapskoj Republici. UNICEF/HQ2007-0745/Noorani Dizajn Prographics, Inc. Fond Ujedinjenih naroda za djecu 3 United Nations Plaza New York, NY 10017 pubdoc@unicef.org www.unicef.org/sowc2013 Fond ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) svibanj 2013. godine
Ako elite proitati ovaj izvjetaj u elektronskom obliku, skenirajte ovaj QR kod ili idite na www.unicef.hr
XX%
Cert no. XXX-XXX-XXX

UNICEF Djeca S Teskocama

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

UNICEF Djeca S Teskocama

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STANJE DJECE U SVIJETU 2013.

Djeca s tekoama u razvoju

STANJE DJECE U SVIJETU 2013. DJECA S TEKOAMA U RAZVOJU

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

Podrka djeci i njihovim obiteljima

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

Vinun, 9, eta sa svojom pomajkom u Kini. UNICEF/China/2010/Liu

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

Procijenjene stope zavretka osnovne kole

S tekoama Bez tekoa

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, zasnovano na istraivanju iz 51 zemlje

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

Posljednji koji imaju koristi

100% 91% 79%

63% 49% 37%

Djeca i mladi s tekoama u institucijama (0 26 godina)

Djeca i mladi bez tekoa u institucijama (0 26 godina)

Nasilje nad djecom s tekoama u razvoju

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

Rizik, fleksibilnost i inkluzivna humanitarna akcija

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

Eksplozivni ostaci rata

Afganistan Kamboda Kolumbija

Eksplozivni ostaci rata

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

PROCJENA TEKOA U RAZVOJU KOD DJECE

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

Ratifikacija i implementacija konvencija

Borba protiv diskriminacije

Ukloniti prepreke inkluziji

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol: potpisan i ratificiran

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

Iskorak iz minimalnih standarda

Koordinirane usluge za podrku djeci

STANJE DJECE U SVIJETU: Djeca s tekoama u razvoju

Konvencije, fakultativni protokoli, potpisi i ratifikacije

Ukljuivanje djece s tekoama u donoenje odluka

Globalno obeanje, lokalni test

Cert no. XXX-XXX-XXX

You might also like