JU ''SREDNJA KOLA'' KONJIC ELEKTROTEHNIKA KOLA KONJIC

KOLSKA GODINA 2011/12

MATURSKI RAD
Nastavni predmet: Elektroenergetska postrojenja Tema: MJERNI TRANSFORMATORI

Mentor: Arnel Padalovi, dipl.ing.el.

Kandidat: Halil Bakalovi IV E.T. Konjic, maj 2012

Maturski Rad

Mjerni transformatori

SADRAJ

UVOD 1. MJERNI TRANSFORMATORI 2. STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI 2.1 Svrha i princip rada strujnih mjernih transformatora 2.2 Karakteristike strujnog mjernog transformatora 2.3 Konstruktivne izvedbe strujnih mjernih transformatora 2.4 Obiljeavanje i nain uzemljenja krajeva namotaja strujnih mjernih transformatora 2.5 Strujni mjerni transformatori za istosmjernu struju 3. NAPONSKI MJERNI TRANSFORMATORI 3.1 Svrha i princip rada naponskih mjernih transformatora 3.2 Karakteristike naponskih mjernih transformatora 3.3 Konstruktivne izvedbe strujnih mjernih transformatora 3.4 Obiljeavanje krajeva naponskog mjernog transformatora 3.5 Kapacitivni mjerni transformatori 4. ZAKLJUAK 5. LITERATURA

2 3 4 4 7 10 12 12 13 13 14 16 18 18 19 20

Maturski Rad

Mjerni transformatori

UVOD
U ovom maturskom radu obrazloiemo temu vezanu za mjerne transformatore kao dio postrojenja, i sa njima se upoznati malo vie nego to smo to dosada radili. Mjerni transformatori imaju veliku primjenu u postrojenjima, pored pruanja dobre sigurnosti osoblja u postrojenjima, mjerni transformatori se koriste za sniavanje visokih vrijednosti struja, koje bi nam poveali presjeke vodia i sile izmeu vodia, i napona, ija bi velika vrijednost zahtijevala veliku izolaciju i dimenzije instrumenata i releja to bi znatno poskupile izradu transformatora, koje obini mjerni instrumenti (voltmetar, ampermetar, vatmetar, razni releji) ne bi mogli mjeriti. Mjerni transformatori se mogu koristiti kod mjerenja i kod zatite postrojenja. Mjerne transformatore za mjerenje u postrojenju moemo da podjelimo na strujne mjerne transformatore (one koji sniavaju visoku struju) i naponske mjerne transformatore (koji sniavaju visoki napon). Zbog neeljenih posljednica koje smo pomenuli, mjerni transformatori za mjerenje sniavaju (transformiu) struje i napone na standardne vrijednosti: Struje do 5 A (strujni mjerni transformatori) i Napone do 110 V(naponski mjerni transformatori).

Prvi mjerni transformator koji emo obraivati jeste strujni mjerni transformator. Strujni mjerni transformatori se mogu koristiti za transformaciju struja visokonaponskih vodova i velikih struja nisokonaponskih vodova. Prema tome strujne mjerne transformatore moemo podijeliti na strujne mjerne transformatore za niski napon i strujne mjerne transformatore za visoki napon. Takoer emo govoriti i o strujnim mjernim transformatorima za istosmjernu struju, i njihovom nainu mjerenja. Govoriemo takoe i o naponskim mjernim transformatorima koje moemo da podjelimo prema konstrukciji na suhe, uljne i malouljne, i prema izolaciji na: jednopolno izolirane, dvopolno izolirane i trofazne naponske mjerne transformatore. Takoer imamo i kondenzatorske ( kapacitivne) naponske mjerne transformatore. Mjerni transformatori se sastoje od jezgre koja je od feromagnetnog materijala, i namotaja koji su najee od bakra (Cu). Mjerni transformatori se izrauju sa dva osnovna namotaja: primar i sekundar.
2

Maturski Rad

Mjerni transformatori

1. MJERNI TRANSFORMATORI
Ureaji za mjerenje i zatitu u visokonaponskim postrojenjima ne prikljuuju se direktno na vodove visokog napona. Ako bi ih prikljuili direktno na vodove visokog napona oni bi bili mnogo vei i skuplji, zbog velikog napona izolacija bi bila vea, i velikih struja gdje bi presjek vodia bio vei. Da bi se izbjeglo direktno prikljuenje instrumenta i releja na visokonaponske vodove, upotrebljavaju se mjerni transformatori koji visoke napone i struje transformiu na vrijednosti koje omoguavaju upotrebu instrumenata i releja normalnih dimenzija. Time se postiu sljedee osnovne prednosti:
-

mjerene struje i napona razliitih nazivnih vrijednosti, transformiraju se uvijek na iste nazivne vrijednosti (redovito uz struje od 1 A ili 5 A i napone 100 V). pomou mjernih transformatora mjerni se instrumenti i ureaji izoliraju od visokih napona u mjernom krugu, tako da rukovanje njima postaje bezopasno, a njihova se konstrukcija pojednostavljuje jer ih ne treba izolirati za visoki napon.

mjerni instrumenti i ureaji mogu biti prostorno mnogo udaljeni od mjerenog strujnog kruga udaljavajui mjerne instrumente i ureaje od mjernog strujnog kruga sprjeava se da na rad instrumenta utjee esto snano magnetsko i elektrino polje mjernog kruga

posebnim izvedbama mjernih transformatora zatiuju se mjerni instrumenti i ureaji od tetnog dinamikog i termikog uinka struja kratkog spoja u mjerenome strujnom krugu

strujni krugovi se galvanski odvajaju

Mjerni se transformatori obino sastoje od jezgre izraene od magnetnog materijala, te od primarnog i sekundarnog namota koji su meusobno odvojeni i izolirani. Primarni se namoti ukljuuju u mjerni krug, a na sekundarne stezaljke se prikljuuju mjerni instrumenti ili zatitni ureaji. Upotrebljavaju se dvije grupe mjernih transformatora a to su:
-

Strujni mjerni transformatori i Naponski mjerni transformatori

Maturski Rad

Mjerni transformatori

2. STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI

2.1 Svrha i princip rada strujnih mjernih transformatora

Strujni mjerni transformator je takva vrsta mjernog transformatora koji se upotrebljava pri mjerenju struja velikih vrijednosti koje bi inae bilo teko mjeriti nekom direktnom metodom kao i za relejnu zatitu. Strujni mjerni transformatori imaju dva osnovna namotaja: primar i sekundar, sa eljeznom jezgrom od limova, to moemo da vidimo na slici 1.

Slika 1. Strujni mjerni tansformator sa namotajima

Primarni namotaj se spaja u seriju sa potroaima pa struja koja protie kroz ovaj namotaj je gotovo neovisna o teretu koji je prikljuen na sekundarnu stranu. Ako bi uporedili rad energetskog transformatora sa SMT1 vidjeli bi da su kod energetskog transformatora U1 (nazivni napon primara) i I0 (struja magnetiziranja) neovisni o impedanci koja je spojena na sekundarnu stranu. Zbog tih razloga slijedi i razliito ponaanje SMT-a u praznom hodu i kratkom spoju na sekundarnim stezaljkama. Kod praznog hoda SMT-a struja koja tee primarnim namotajem jednaka je struji koja magnetie jezgro, jer kroz sekundarni namotaj ne tee struja jer su stezaljke otvorene. Iz ovoga proizilaze sljedee posljedice: Dolazi do poveanja gubitaka u eljezu (dolazi do zagrijavanja jezgre tako da eljezni limovi mogu da promjene svoja magnetna svojstva), takoer dolazi do poveanja napona na sekundarnim stezaljkama koji moe da ugrozi izolaciju, i osoblje. Zbog toga se nikada ne smije ostaviti sekundarni namotaj otvoren.

SMT Strujni mjerni transformator

Maturski Rad

Mjerni transformatori

Kod rada SMT-a u kratkom spoju nee doi do nikakve opasnosti ako se njegove sekundarne stezaljke kratko spoje, jer tada e struja sekundara biti neznatno vea od struje u normalnom pogonu uz prikljuenu impedancu (potroa) na sekundar. Strujni mjerni transformator je zapravo jednofazni transformator sa kratko spojenim sekundarom. Strujni mjerni transformatori transformiu: struju visokonaponskih vodova i velike struje niskonaponskih vodova. Tako da razlikujemo dvije vrste strujnih mjernih transformatora, transformator za niski napon i trasformator za visoki napon. U strujnom mjernom transformatoru sekundarna struja zavisi od primarne struje. Primarni napon je jednak padu napona na primaru, i zavisi o veliini primarne struje i od optereenja koje je prikljueno na sekundar. Ako optereenje na sekundaru poraste to jeste, ako prikljuimo vei broj aparata na sekundar, tada dolazi do porasta primarnog napona i primarne struje magnetiziranja. Poznato je ukoliko struja primara ima stalnu vrijednost, tada ce struja magnetiziranja ovisiti samo o impedanci Z koja je prikljuena na sekundar. Prema tome uz porast sekundarne impedance Z, raste i pad napona, a samim tim i struja magnetiziranja I0. Svoju najveu vrjednost struja magnetiziranja ima kada je sekundarna impedanca beskonano velika, to jest kada je sekundarni namotaj otvoren. Kada je sekundarni namotaj otvoren struja magnetiziranja je jednaka primarnoj struji. Prema tome struja magnetiziranja sa otvorenim sekundarnim namotajem moe porasti za deset ili ak za sto puta od nominalne struje magnetiziranja, zbog toga e se na sekundaru pojaviti visoki naponi opasni po ivot koji e znatno otetiti izolaciju namotaja pa ak i sam namotaj. Iz ove tvrdnje slijedi zlatno pravilo rada sa strujnim mjernim transformatorima koje glasi: Primarno prikljuen strujni mjerni transformator ne smije biti otvoren na sekundarnoj strani, to jest mora mora biti zatvoren, ili preko potroaa ili kratko spojen
2

Kao

posljedica ovog pravila je injenica da se u sekundarni krug strujnog mjernog transformatora nikada ne ugrauju osigurai, jer kada bi oni pregorili tada bi strujni krug ostao otvoren. Struje primara (I1) i sekundara (I2) su u obrnuto proporcijonalnom odnosu sa namotajima primara (N1) i sekundara (N2).

( 1 .)

Zlatno pravilo za strujni mjerni transformator, udbenik RASKLOPNA I RAZVODNA postrojenja za 3 i 4 razred srednje elektrotehnike kole, autor Rajko Misita dipl.ing.prof.

Maturski Rad

Mjerni transformatori

Slika 2. Strujni trafo tipa AGU3 420 kV u postrojenju u Maarskoj

Slika 3. Visokonaponski strujni mjerni transformator za napone do 110 kV

AGU Visokonaponski strujni transformator tipa AGU je inverzni tip strujnog transformatora, koji ima kao glavnu izolaciju izolacioni papir impregniran transformatorskim uljem u vakuumu.

Maturski Rad

Mjerni transformatori

2.2 Karakteristike strujnog mjernog transformatora

Pri odabiru strujnih mjernih transformatora moramo pored nazivnog napona i nazivne frekvencije mree poznavati i sljedee karakteristike:
-

Prenosni odnos (kn) ; Nazivna primarna struja Nazivna sekundarna struja ( Klase tanosti; Nazivna snaga (Sn); Strujni viekratnik ili faktor sigurnosti (n); Termika granina struja (Iter); Dinamika granina struja (Idin); ); );

Prenosni odnos transformacije kn je definisan kao odnos nazivne primarne struje I1n i nazivne sekundarne struje I2n:

kn =

( 2. )

Nominalna vrijednost primarne struje zavisi od mjesta primjene strujnog mjernog transformatora i moe da ima vrijednost od 1A do par hiljada ampera. Strujni mjerni transformatori se izrauju za sljedee nazivne primarne struje: 5A, 10A, 15A, 20A, 25A, 30A, 40A, 50A, 60A, 75A i decimalni umnoci navedenih. Proizvode se i visokonaponski strujni mjerni transformatori ija je vrijednost naznaene primarne struje manja od 5A i to radi odvajanja visokog napona od mjernih ureaja. Sekundarna nazivna struja je uvijek 5A, bez obzira na vrjednost primarne struje. Poseban sluaj je da sekundarna struja moe imati vrijednost 1A samo kada se strujni mjerni transformator i ureaji (mjerni i zatitni) nalaze na velikoj udaljenosti (naprimjer kod elektrana). Klasa tanosti je odreena strujnom grekom koja i kod najkvalitetnijih SMT mora postojati i uvijek se odnosi za nazivnu struju. Greke kod strujnih mjernih transformatora se dijele na strujne i ugaone (kutne). Kod strujnih mjernih transformatora razlikujemo pet klasa tanosti a one su: 0,1 ; 0,2 ; 0,5 ; 1 ; 3 ; 5 (%). Pored strujne greke definiemo i ugaonu (kutnu) greku. Kutna greka je pozitivna ako sekundarna struja prednjai primarnoj struji. Kutna greka se mjeri u lunim minutama i za klase tanosti iznosi: za 0,1 kutna greka je 5 lunih minuta, za 0,2 kutna greka je 10

Maturski Rad

Mjerni transformatori

lunih minuta, za 0,5 kutna greka je 30 lunih minuta i za 1,0 kutna greka je 60 lunih minuta. Za klase tanosti 3 i 5 ugaona greka nije definisana. Nazivna snaga je prividna snaga izraena u VA (voltamperima) koju transformator alje u sekundarni krug. Nazivna snaga je data izrazom Sn = I22 Zn (VA) , gdje je Zn () nazivna sekundarna impedanca. S obzirom da je elektromotorna sila indukovana u sekundarnom namotaju jednaka:

E = 4,44 N a B
Gdje je :
-

( 3.)

N - broj namotaja sekundara

- naznaena frekvencija (Hz)

a - presjek jezgra B magnetna indukcija u jezgru

dobijamo da je snaga koja se prenosi na sekundar jednaka:

S = 4,44 N a B I2 (VA)
Gdje je: I2 - struja sekundara

( 4.)

Klasa tanosti strujnog mjernog transformatora uvijek se odnose na nazivnu snagu strujnog mjernog transformatora. Ukoliko na sekundarne stezaljke strujnog mjernog transformatora prikljuimo vee ili manje optereenje od nazivnog promjenuti e se i greka SMT-a. Zato je za tanost rada strujnog mjernog transformatora veoma vano da bude optereen nazivnom snagom. Snagu strujnog mjernog transformatora odreuju instrumenti i releji koji su spojeni na sekundarnu stranu. Nazivne snage strujnih mjernih transforormatora su standardizirane i date su u sljedeoj tabeli:
Tabela 1. Tabela nazivnih snaga strujnih mjernih transformatora

Nazivna snaga S (VA) Nazivna impedanca Z () kod 5A kod 1A 0,2 5 0,4 10 0,6 15 1,2 30 1,8 45 2,4 60 3,6 90 4,8 7,2 120 1804 5 10 15 30 45 60 90 120 180

Tabela br.2.9.3. Nazivne snage strujnih transformatora, udbenik RASKLOPNA I RAZVODNA postrojenja za 3 i 4 razred srednje elektrotehnike kole, autor Rajko Misita dipl.ing.prof.

Maturski Rad

Mjerni transformatori

Strujni viekratnik ili faktor sigurnosti (n) je jedan od vanih parametara strujnog mjernog transformatora. Ako bi poveavali primarnu struju uz konstantnu impedancu na sekundaru, tada dolo do porasta i pogreka SMT-a. On je viekratnik nazivne primarne struje, kod koje uz nazivnu impedancu, strujna greka iznosi 10%. Ako na primjeru tabele na strujnom mjernom transformatoru proitamo sljedee podatke: S=90 (VA) ; 400/5 (A) ; kl.1 ; n=10 tada nam strujni viekratnik n=10 opisuje tanost strujnog mjernog transformatora. To pokazuje da e strujni mjerni transformator kod desetorostruke vece primarne struje, to jest 400 10 = 4000A, raditi sa grekom od 10%.5 Treba napomenuti da se ovaj faktor odreuje za nominalno optereen strujni mjerni transformator. Ukoliko na sekundarnu stranu nije prikljuena nazivna impedanca , ve novi strujni viekratnik e iznositi: n1 n

Za zatitne releje veoma je vaan rad u podruju velikih struja, pa se zbog toga od SMT-a zahtijeva to pouzdanija transformacija u podruju visokih struja. Zbog toga se releji spajaju na SMT-e sa velikim faktorom sigurnosti (n>10). Termika granina struja Iter (kA) koja je navedena na natpisnoj ploici je efektivna vrijednost primarne struje koju strujni mjerni transformator moze podnijeti bez osteenja i zagrijavanja, za vrijeme od 1sekunde. Ona se moe izraziti izrazom: Iter = (60 do 120) In1.
( 5.)

Iz izraza vidimo da je termika granina struja od 60 do 120 puta vea od nazivne primarne struje. Ukoliko kratak spoj traje t sekundi tada je struja data izrazom:
( 6.)

Dinamamika granina struja Idin (kA) je najvea vrijednost primarne struje, koju strujni mjerni transformator moe po0dnijeti bez oteenja od dinamikih sila. Dinamika granina struja je data izrazom: Idin = ( 200 do 250 ) In1, dok za mjesto prikljuka SMT-a mora vrijediti sljedea relacija:

Strujni mjerni transformator je termiki i dinamiki dobro odabran ako mu je termika granina struja vea od struje kratkog spoja, i ako mu je dinamika granina struja vea od udarne struje kratkog spoja.
5

Primjer iz udbenika Rasklopna i razvodna postrojenja za 3 i 4 razred srednje elektrotehnike kole, autor Rajko Misita dipl.ing.prof.

Maturski Rad

Mjerni transformatori

2.3 Konstruktivne izvedbe strujnih mjernih transformatora

Strujni transformatori za niski napon su najee izvedeni sa izolacijom od epoksidne smole (ponekad i od plastike) i to u vidu takozvanog obuhvatnog transformatora. Strujni mjerni transformatori za srednje napone 6, 10, 20 i 35 kV i visoke napone 110 kV i vie, imaju znaajno drugaiji izgled.
Transformatori

za srednje napone se takoe najee rade sa

izolacijom od epoksidne smole, dok se strujni transformatori za visoki napon izrauju izolovani uljem ili to je danas najee gasom SF6 (sumporheksafluorid). Strujni mjerni transformatori se izrauju najee u sljedeim oblicima: suhi, malouljni, tapni, potporni i zamkasti. Suhi strujni mjerni transformatori (slika 4.) izraeni su od porculana. Izrauju se za nazivne napone do 35 kV, zbog svojih malih dimenzija moe se postavljati u bilo kom podruju. Koriste se samo za unutranju montau. Malouljni strujni mjerni transformatori (slika 5.) se izrauju za nazivne napone do 60 kV, postavljaju se okomito tako da oba primarna izvoda prolaze kroz jedan zajedniki izolator (ulje). Za napone do 35 kV izrauju se sa metalnim kotlom dok za napone 60 kV i vie, namotaji i jezgra nalaze se u izolatoru. U novije vrijeme izvode se tako da se namotaji i jezgra nalaze u kotlu na dnu izolatora. tapni strujni mjerni transformator (slika 6.) se koristi i izrauje za samo velike struje, jer se sastoji od jednog navoja(vodia). Najee se koristi kao provodni izolator. Mogu se prespajati samo sekundarno. Izvode se za primarne nazivne struje od 100 A i vie. Normalno se izvode za napone do 35 kV. Potporni uljni strujni mjerni transformatori se izrauju za najvie napone i za vanjsku montau. Veoma su jednostavne konstrukcije i jeftini su. Zamkasti strujni mjerni transformatori (slika 7.) su nastali kao pokuaj da se dobiju dobre osobine tapnog strujnog mjernog transformatora kod malih struja ili gdje je potrebna mogunost prespajanja na primarnoj strani. Ugrauju se tamo gdje je nepovoljna tapna izvedba radi malih primarnih struja. Dinamika granina struja im je ograniena, ali je i dosta velika. Sastoji se od dva provodna izolatora. Ugrauju se u bilo kom poloaju. Izvode se za napone do 35 kV.

10

Maturski Rad

Mjerni transformatori

Slika 4. Suhi strujni mjerni transformator 10 kV

Slika 5. Malouljni strujni mjerni transformator 10 kV

Slika 6 . tapni strujni mjerni transformator 35 (30) kV

Slika 7. Zamkasti strujni mjerni transformatori 10 kV

11

Maturski Rad

Mjerni transformatori

2.4 Obiljeavanje i nain uzemljenja SMT-a

Obiljeavanje krajeva namotaja primara je velikim slovima K i L idui u smjeru energije. Primarne stezaljke strujnih transformatora oznaavaju se velikim slovima K i L a sekundarne stezaljke malim slovima k i l. Dijelove strujnog mjernog transformatora koji nisu pod naponom moramo uzemljiti. Uzemljujemo i jednu stezaljku sekundarnog namotaja (najee stezaljku k). U sluajevima kada imamo dvostrano napajanje, a kako sabirnice u postrojenju smatramo tim izvorom, idui od njih prvo dolazi stezaljka K. Kod niskonaponskih strujnih mjernih transormatora uzemljenje nije potrebno.

2.5 Strujni mjerni transformatori za istosmjernu struju

Za mjerenje velikih istosmjernih struja koriste se transformatori koji podsjeaju na strujne mjerne transformatore za izmjeninu struju. Najei nain mjerenja istosmjerne struje je pomou instrumenta sa zakretnim svitkom i paralelnim otpornikom (shuntom). On nije pogodan za mjerenje vrlo velikih istosmjernih struja, jer tada dolazi do velikih gubitaka u shuntu. SMT za istosmjernu struju prikazan je na slici 6.

Slika 6. Strujni mjerni transformator istosmjerne struje a) shematski prikaz; b) primarna struja I1, izmjenina sekundarna struja I2~, istosmjerna sekundarna struja I2=

12

Maturski Rad

Mjerni transformatori

3. NAPONSKI MJERNI TRANSFORMATORI

3.1 Svrha i princip rada naponskih mjernih transformatora

Svrha naponskih mjernih transformatora je ta da visoki napon spuste (snie) na vrijednost napona koja je podesena za prikljuak mjernih instrumenata i releja. Time se takoer postie sigurniji rad osoblja. U odnosu na strujne mjerne transformatore, naponski mjerni transformatori su ustvari normalni energetski transformatori koji rade u praznom hodu, pa prema tome odnos napona(primara i sekundara) je jednak odnosu namotaja. Osnovna razlika u odnosu na energetski transformator je ta to je slabo optereen zbog toga to bi naponska pogreka bila manja. Koristi se kada je potrebno izmjeriti visoke napone koje bi bilo teko izmjeriti direktnom metodom, to jest ako bi takvi ureaji i postojali, oni bi bili veoma velikih dimenzija i bili bi skupi. Naponski mjerni transformatori su napravljeni da imaju tako taan prenosni odnos da precizno snize napon, tako da se moe mjeriti na bezbjednom naponu (tipino 100 V). Izraeni su tako da prestavljaju zanemarivo malo optereenje naponu koji mjerimo. S obzirom na troilo koje se prikljuuje na njihovu sekundarnu stranu upotrebljavaju se naponski mjerni transformatori za mjerenje i naponski mjerni transformatori za zatitu. Od naponskih mjernih transformatora za mjerenje zahtijeva se velika tanost ali samo na uskom naponskom podruju. Kod naponskih mjernih transformatora za zatitu se zahtjeva, da ona bude odrana na mnogo irem naponskom podruju. Naponske i fazne pogreka induktivnog naponskog transformatora nastaju zbog padova napona koje pobuuju primarna i sekundarna struja u njegovim djelatnim induktivnim otporima. Padovi napona kod naponskih mjernih transformatorima bit e manji okoliko je manje optereenje transformatora, odnosno ukoliko se transformator priblii stanju praznog hoda. Namotaji mjernih transformatora najee su od bakarne ice izvuene od elektrolitskog bakra kome je istoa najmanje 99,9%. Bakarne ice okruglog presjeka su izolovane lakom na bazi sintetikih smola.

13

Maturski Rad

Mjerni transformatori

3.2 Karakteristike naponskih mjernih transformatora

Pri odabiru naponskih mjernih transformatora moramo znati sljedee karakteristike:
-

Prenosni odnos transformacije (kn); Nazivnu snagu (Sn); Klasu tanosti.

Prenosni odnos transformacije naponskih mjernih transformatora (kn) je definisan kao meusobni omjer njegovog nazivnog primarnog napona U1n i njegovog nazivnog sekundarnog napona U2n (izraz 7.). Dobije se iz izraza:

kn =

( 7.)

Primarni nazivni napon je jednak nazivnom linijskom naponu (naprimjer 110 kV), ako je rije o dvopolno izoliranim NMT6-om odnosno nazivni primarni napon je jednak nazivnom faznom naponu (naprimjer

kV), ako se radi o jednopolno izoliranim NMT-om. Meutim u

odnosu na primarni napon, sekundarni napon je uvijek vrijednosti 100 V u prvom sluaju, odnosno

u drugom sluaju, bez obzira na veliinu primarnog napona. Kod starijih

naponskih mjernih transformatora za velika postrojenja napon na sekundaru je iznosio 110 V, ali danane izvedbe NMT-a za velika postrojenja izrauju se sa naponom sekundara koji iznosi 200 V. Nazivna snaga naponskog mjernog transformatora je ona snaga kojom se transformator moe trajno opteretiti, a da transformator ne pree zadanu klasu tanosti. Potrebno je voditi rauna i o graninoj snazi naponskog transformatora u pogledu dozvoljenog zagrijavanja. Nazivna snaga naponskog mjernog transformatora je prividna snaga koja se izraava u VA (voltamperima). Potrebna nazivna snaga naponskog mjernog transformatora se odreuje na osnovu snage instrumenata, releja i ureaja koji e biti prikljueni na naponski mjerni transformator. Nazivne snage naponskih mjernih transformatora su standardizirane i one iznose : 5, 10, 15, 30, 45, 60, 90, 120, 150, 180, 240, 300, 450, 600, 900 i 1200 VA.

NMT- Naponski mjerni transformator

14

Maturski Rad

Mjerni transformatori

Prikljueni instrumenti, releji imaju svoj prividni otpor koji nazivamo nazivna impedanca. Kada bi nazivnu snagu oznaili sa (VA), a nazivni sekundarni napon sa () (V), tada bi
( 8.)

nazivna impedanca bila data izrazom : Z =

Klasa tanosti naponskih mjernih transformatora je u direktnoj vezi sa naponskom i ugaonom grekom. S obzirom na dozvoljene naponske greke, naponske transformatore mozemo svrstati u pet klasa tanosti, a one su: 0,1 ; 0,2 ; 0,5 ; 1 ; 3 (%). Prema tome, naponski mjerni transformatori su svrstani u iste klase tanosti kao i strujni mjerni transformatori, pa se zbog toga mjerni instrumenti i releji, koji imaju i strujnu i naponsku granu (brojila na primjer), moraju da se spoje na sekundarne stezaljke strujnog i naponskog mjernog transformatora istih klasa tanosti. Pored naponske greke i kod naponskog mjernog transformatora definiemo i kutnu (ugaonu) greku. Za neke klase tanosti kutne greke iznose: za 0,1 kutna greka iznosi 5; za 0,2 kutna greka iznosi 10; za 0.5 kutna greka iznosi 20; za 1 kutna greka iznosi 40. Za klasu tanosti 3 nije definisana kutna greka. Klasa tanosti je jednaka maksimalnoj dozvoljeno naponskoj greki kada je primarni napon u granicama od 0,8 U1n do 1,2 U1n.

Slika 7. Naponski trafo tipa VPU7 420 kV u postrojenju u Maarskoj

VPU Visokonaponski transformator tipa VPU je induktivni NMT sa otvorenom magnetnom jezgrom, i kao glavnu izolaciju koristi izolacioni papir impregniran transformatorskim uljem u visokom vakuumu.

15

Maturski Rad

Mjerni transformatori

3.3 Konstruktivne izvedbe naponskih mjernih transformatora

Razlikujemo tri osnovna tipa naponskih mjernih transformatora a oni su:
-

jednopolno izolirani (slika 8); dvopolno izolirani (slika 9); trofazni naponski mjerni transformatori (slika 10).

Jednopolno izolirani NMT ima samo jedan visokonaponski prikljuak (izolator) i jedan niskonaponski prikljuak, dok je drugi kraj niskonaponskog i visokonaponskog namota spojen sa metalnim kuitem i uzemljen. Jednopolno izolirani NMT prikazan je na slici 8.

Slika 8. Malouljni jednopolno izolirani NMT

Dvopolno izolirani NMT ima dva visokonaponska prikljuka (izolatora) i dva niskonaponska prikljuka. Jedan takav dvopolno izolirani NMT prikazan je na slici 9.

Slika 9. Malouljni dvopolno izolirani NMT

16

Maturski Rad

Mjerni transformatori

Oba tipa NMT-a mogu se upotrijebiti za mjerenje u trofaznom sustavu i to spajanjem u slog naponskih transformatora. Da bi se ostvario slog naponskih mjernih transformatora, potrebna su dva dvopolno izoliranaNMT-a ili tri jednopolno izoliranaNMT-a. U prvom sluaju mogu se mjeriti samo linijski naponi, dok se u drugom sluaju mogu mjeriti i linijski i fazni naponi. Naponski mjerne transformatore po konstrukciji dijelimo na:
-

Suhe Malouljne Uljne

Suhi naponski mjerni transformatori se koriste za napone do 10 kV, a za vee napone, do 35 kV, se koriste uljni i malouljni, jednopolno ili dvopolno izolirani, NMT-i. Prednost u upotrebi imaju malouljni NMT-i radi manje opasnosti od zapaljenja ili eksplozije. Malouljni NMT je prikazan na slici 8. Za napone 110 i 220 kV koriste se iskljuivo uljni jednopolno izolirani. Za izgradnju NMT-a napona 110 i 220 kV najvie trokova otpada na izolator.

Slika 10. Trofazni naponski mjerni transformator

17

Maturski Rad

Mjerni transformatori

4.4 Obiljeavanje krajeva naponskog mjernog transformatora

Krajeve (stezaljke) dvopolno izoliranih jednofaznih NMT-a na primarnoj strani oznaavamo sa U i V (velika slova), a na sekundarnoj strani sa u i v (mala slova). Stezaljke jednopolno izoliranih NMT-a na primarnoj strani obiljeavamo sa U i X (velika slova), a na sekundarnoj sa u i x (mala slova) , tako da su stezaljke X i x uzemljeni. Trofazna NMT-e obiljeavamo na primarnoj strani sa U, V, W (velika slova), a sekundarnu stranu sa u, v, w (mala slova). Stezaljka v je najee uzemljena zbog pojave kratkog spoja.

4.5 Kapacitivni naponski mjerni transformatori

Za mjerenje visokih napona, umjesto induktivnih transformatora, vrlo esto se koriste kapacitivni naponski mjerni transformatori. Shema spoja jednog takvog kapacitivnog naponskog mjernog transformatora prikazana je na slici 11. Za napone 110 kV i nie, jeftiniji su indukcioni naponski mjerni transformatori, ali za napone iznad 110 kV koriste se iskljucivo kapacitivni naponski mjerni transformatori.

Slika 11. Shema spoja kondenzatora kod kapacitivnog naponskog mjernog transformatora

18

Maturski Rad

Mjerni transformatori

Po konstrukciji, kapacitivni transformatori su kondenzatori smeteni u provodni izolator i spojeni na red. Nekoliko ovih kondenzatora predstavlja visokonaponsku granu i dio CV, a manji broj kondenzatora predstavlja niskonaponski granu Cn na koju je prikljuen zatitni ureaj ili voltmetar (slika 11.). Uglavnom se za ovakve transformatore koriste elektrostatiki ili cjevni voltmetri zbog veoma velike unutranje impedance. Zbog toga je struja koja protie kroz voltmetar praktino zanemarljiva, pa vai jednaina:

( 9.)

Kako znamo da je efektivna vrijednost kapacitivnosti jednaka rednoj vezi kondenzatora (izraz 10.) :

( 10.)

Tada dobijamo da je :

(11.)

Odnosno, dobijamo da je odnos transformacije jednak :

( 12.)

Odakle slijedi da je odnos transformacije praktino jednak odnosu kapacitivnosti niskonaponskog i visokonaponskog dijela transformatora. Da bi se ograniila potronja prikljuenog ureaja koji se vezuje na transformator, u praksi s e na red sa instrumentovim redom vezuje kalem.

19

Maturski Rad

Mjerni transformatori

4 ZAKLJUAK
U ovom maturskom radu zakljuili smo iz priloenoga da mjerni transformatori imaju veoma vanu ulogu u postrojenju za zatitu i za mjerenje. Kada bi mjerili visoke napone i struje bez mjernih transformatora ti bi instrumenti bili jako velikih dimenzija (glomazni), takoer bi bili skuplji za izradu, a pri tome ne bi omoguili siguran i pouzdan rad s njima. Pored dobre sigurnosti u postrojenju ovi transformatori imaju dugi vijek trajanja. Vidjeli smo da se mjerni transformatori dijele na strujne i naponske mjerne transformatore. Strujni mjerni transformatori sniavaju visoke vrijednosti struje, koje bi nam znatno poskupilo izvedbu instrumenata zbog veeg presjeka vodia, na vrijednosti pogodne za mjerne instrumente kojima mjerimo. Dok naponski mjerni transformatori sniavaju visoke napone na vrijednosti radnog napona za koje su predvieni mjerni instrumenti (kao sto smo vidili, najee se radi o naponu sekundara vrijednosti 100 V). Takoer smo vidjeli da se mjerni transformatori koriste za zatitu, kod zatitnih releja. Dananja postrojenja se ne bih mogla zamisliti bez mjernih transformatora. Mjerni transformatori su jedan od najvanijih dijelova postrojenja bez kojih se nijedno postrojenje ne moe zamisliti.

20

Maturski Rad

Mjerni transformatori

5 LITERATURA
[ ] Rajko Misita dipl.ing.prof. , RASKLOPNA I RAZVODNA POSTROJENJA, svjetlost Sarajevo, 1982 godina.
[ ] INTERNET: http://www.etfos.hr/upload/OBAVIJESTI/obavijesti_strucni/512ELEKTRICNA_POSTROJENJA _C.pdf

https://sites.google.com/site/elektroobrazovanje/maturalni-radovi-2/mjerni-transformatori MATURSKI RAD, Sredna strukovna kola Velika Gorica ELABORAT ZAVRSNOG

RADA, Skolska godina 2001/2002. Kandidat: Draen Greti, Mentor:Veljko Skoili dipl.ing.
http://sh.wikipedia.org/wiki/Strujni_transformator

http://sh.wikipedia.org/wiki/Naponski_transformator

http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zee/nastava/svel/ep/download/ELEKTRICNA%20POSTR OJENJA%208-p.pdf

http://www.koncar-mjt.hr/prikaz.asp?txt_id=2047

http://www.koncar-mjt.hr/prikaz.asp?txt_id=2048

[ ] Slavko Krajar prof.dr.sc., Marko Delimar doc.dr.sc., ELEKTRINA POSTROJENJA, ELEMENTI POSTROJENJA, 2009/2010.

21

Maturski Rad

Mjerni transformatori

Datum predaje __.__._______ godina.

Komisija: Predsjednik ______________________________ Ispitiva_________________________________ lan____________________________________

Komentar:

Datum odbrane __.__._______ godina.

Ocjena ___________ ( __)

22