FILOZOFIJAPOVIJESTI Filozofija povijesti je razmiljanje osmislupovijesti.Raspravljaseomoraluiupovijestisetrae dubljirazlozizatosenetodogodilo Primjer:KarlMarxinjegovafilozofijapovijesti(konaanciljjekomunizam) Grci filozofija je oslobaanje razuma od mitologije.

gije. Nemaju razraenu filozofiju povijesti, povijestpromatrajucikliki(povijestseponavlja) idovi povijesnom procesu daju cilj (oekivanje Mesije, spasenje) povijest dobiva znaenjeisvrhu Kranskotumaenjepovijesti nemoebitineutralno IsusSpasiteljsvijeta,borbadobraizla kranstvo je povijesna religija jer postoje izvori o Isusovom postojanju (roen u vrijeme cara Augusta,ubijenuvrijemecaraTiberija) komunizamodbijaoprihvatitiIsusakaopovijesnuosobu sv. Augustin brani kranstvo od napada APOLOGETIKA. Kranstvo se optuivalo kao uzrok propadanja Rimskog Carstva. Dramu povijesti podijelio je u 5 inova: STVARANJE (ex nihilo), ISTONI GRIJEH (pad ovjeka i ulazak smrti upovijest,ljudskanaravpostaje krhka i nesavrena), 10 BOJIH ZAPOVIJEDI (zakon), DOLAZAK MESIJE (Otkupljenje)iDRUGIDOLAZAK(krajpovijesti,razdvajanjepravednikaodnepravednika) Kristocentrina povijest Isusovoroenje,djelovanje,smrtiuskrsnuenajvanijisupovijesni dogaaji.CiljpovijestijeDrugidolazak Progresistika povijest povijestnapretka,moralninapredak(ljudipostajuboljiodsvojihpredaka, tehnoloki i moralni napredak idu zajedno u suprotnosti s kranstvom koje tvrdi da je ljudska naravuvijekista) Pozitivistika filozofija povijesti neutralno i objektivno promatranje povijesti (Leopold von Ranke je govorio da je zadaa povijesti prikazati povijest onakvom kakva je ona zapravo bila, bez moralnihsudova) Feministikateorijaborbaspolova,jedanodglavnihkrivacajeKatolikacrkva

Ciklikopoimanjepovijesti poganska,grkakultura filozofijapovijestijejednavrstamoralnepovijesti filozofijapovijestinitaneizostavlja filozofijasebavicjelokupnomstvarnou(Marxtonijeradio) postavljanjepitanjaoovjekupretpostavljapitanjeoovjeku svako filozofsko pitanje o ovjeku sadri metafiziku, ontoloku i dijalektiku problematiku bivstva Grci su na ovjeka gledali kao na dio kozmosa, prirode. Cikliko odvijanje i ivot bili su paradigmaizapovijesni,drutveniivotizbivanje povijest ili vrijemenijeimaloposebanznaajkodGrkakaoigodinjadoba,takoseiljudski dogaajivraajuiponavljaju velikjegrkidoprinosuemancipiranjurazumaodmitologije Platon i Aristotel nisu se bavili filozofijom povijesti, ali su udarili temelje za izgradnju zapadne kulture (Nietzsche kae da je Platon pripremio Europu za kranstvo). Platon i Aristotel posveuju panju moralu i ljudskoj naravi. Najvei doprinos dali su u metafizici traili su vjeneiuniverzalneistine GiovanniBattistaVico(1668.1744.) povijest nije skup sluajnih i kaotinih zbivanja ve je podvrgnuta logici trofaznog ritma razvitka svakognaroda,svakedrave,svakecivilizacije,ijajetemeljnaformulavjenaidealnapovijest Vicovatrofaznostsadriusebisnanoiskazanmomentciklinosti ponavljanje ljudskih stvari prilikom preporoda nacija. To je ponavljanje uvjetovano ljudskom prirodom.Ljudskanaravnavodiljudedaineonotojenuno povijestjedeterminiranaodreenimzakonitostima kranstvoovoneprihvaa OswaldSpengler(1880.1936.) glavno djelo: Propast Zapada iznosi svoju teoriju ciklikog razvoja kultura i pesimistinu viziju budunosti zapadne civilizacije. Prema njemu povijest je skupina biografija nezavisnih kultura koje nalikuju ivim organizmima raaju se, stare i umiru. Zapadna kultura nastala je u srednjem vijeku i

upravo propada. Taj nestanak ne mora biti posljedica neke katastrofe, nego jednostavnog gubitka pokretakesnagedolazinovakultura. zadatak je povjesniara da pie biografije svjetskih kultura kaosamodostatnezatvorenecjeline(to nisujersuotvoreneutjecajimaizvana) SV.AUGUSTIN najvanijiranokranskifilozofiteolog,dobroupoznatspoganstvom biografHenryChadwicknapisaojezanjegadajebionajitanijaosobatadanjegcarstva Ispovijestimodanajpoznatijaautobiografijaupovijesti razoaraosesusretomsvodeimmanihejcemFaustomrekaojedajeobinibrbljavac AugustinjebioAPOLOGETbavioseintelektualnimradomzaobranuvjere,kranstva 410.vizigotskikraljAlarikpljakaRimpoganikrivekrane filozofijajezajednikotlonakojemsemogususrestivjernikinevjernik Augustin nastoji integrirati elemente klasine filozofije u novu kransku sintezu,filozofijaslui vjeri skladanodnosfidesetratio objavljenaistinaifilozofskaistina(onakojuspoznajemonaravnimputem) njegovadjelaupuenasuinakraneinapogane govori o Platonu kao o filozofu koji bi bio kranin da je ivio u kranska vremena. Platona upoznajeprekoCiceronovihdjela Neoplatonizamistoicizam(naravnizakon)djelujunaAugustina O dravi Bojoj De civitate Dei najvanije apologetsko djelo. Nastaje kao odgovornakritikeupuenekranima.Zapravojerijeoteologijipovijesti dvasugrada:ZEMALJSKIljubavpremasebidopreziraBoga NEBESKIljubavpremaBogudoprezirasebe zemaljskigradslaviseusebisamome,anebeskiuGospodinu AugustinsmatradajeBogsudionikpovijesti,glavniprotagonist Providnost Boja vodi povijest i objanjava je posrednitvom Krista, ustanovljenjem Crkve i darommilosti

 5 inova u kojima se odvija drama povijesti: STVARANJE, PAD, ZAKON, OTKUPLJENJE i DRUGIDOLAZAK povijest je borba dobra i zla, ili dvije ljubavi, ljubav prema sebi i prema Bogu, koje grade dva gradazemaljskiinebeski.Sadasupomijeani,aPosljednjisudeihrazdvojiti Linearnapovijestimapoetakicilj(suprotnostjeciklinapovijest) poganskimfilozofimanedostajalajedoktrinaoIstonomgrijehu,klasinafilozofijanijeuspjela Kakopostiipravedanporedakiskladnakongrijeha?Dravapostajenunost Kranstvodajeodgovornapitanjeoporijekluzla AugustinrazotkrivaporokeRimljana Daseodrediznaajnekognaroda,dovoljnojepogledatitojepredmetnjegoveljubavi Stari Rimljani nisu bili pravedni i njihov grad nije bio pravi grad jerpredmetnjihoveljubavinije bilakrepost.Isusjesapozornicepovijestimaknuostarepoganskeuzore Ako su Rimljani bili spremni trpjetitolikozazemaljskenagrade,kolikobitekkranitrebalibiti spremni trpjeti za vjenu nagradu. Augustin Rimljanima priznaje neke kreposti, ali sve je usmjerenonazemaljskestvari Kranstvoseirirtvomipatnjom,anemaem AugustinsesuoavasgraanskomteologijomRima urenesansidolazidoizvlaenjaduhapoganskogRima Odvajanjevjereodrazuma tijekom srednjeg vijeka postignut je skladan odnos izmeu vjere i razuma skolastika filozofija predstavlja najuzvieniju formu ovesinteze,asv.TomaAkvinskinajveijeautoritet ovogfilozofskogsmjera.UspiojeintegriratiAristotelaukranskopoimanjestvarnosti Racionalnaspoznajazamjenjujevjeru.Racionalizamudaproglaavanemoguim Nominalizam tvrdi da ope ideje nemaju nikakverealnosti,niobjektivne,nisubjektivne.Bitak ilibivstvonemajuanalognikaraktertesenemoeizrazitirijeima Skepticizam oznaava stav koji negiramogunostspoznajeistine.Svesedovodiupitanje.Taj

pokretnastaojejouantici,alijeiposljedicanominalizma Znanstveno djelovanje vie nije usmjereno prema Bogu, nego prema ovjeku. Antropocentrinipoglednasvijetzamijeniojeteocentrini razumseemancipiraodvjereiteologije epistemologija (to moemo znati?) dobiva na vanosti, a metafizika (to je bitak?) pada u drugiplan kriterijpostajekorisnostznanjakaosredstvodasezavladaprirodom(FrancisBacon) potragazaistinomradiistinevienijeglavnamotivacija Renesansa otkriva antike vrijednosti. Budi se zanimanje za Platonovu i neoplatonovu filozofiju (Firenca). Dolazi nova politika filozofija Niccole Machiavellija odvajanje etike odpolitikeciljopravdavasredstvo.Politikanijenunomoralna Duh vremena postaje sve vie svjetovni. Vie se slavi ovjeka, a manje Boga. ivot se ne doivljava kao hod prema vjenosti negokaoumijeekojetrebausavriti.Znanostnamutome pomaepoinjejaatiindividualizam Protestantska reformacija u16.st.unosirazdorizmeuvjereirazuma.MartinLutherkaeda Evanelje nije za ovaj svijet! Bog potpuno nadilazi ljudski razum tako da postane nedokuiv. Samo nas Njegovo milosre moe spasiti. ovjek ne moe uiniti nita da se spasi. Luther negiraljudskuslobodutetvrdidaovjeknemoebitipravedanidobarzbogistonoggrijeha protestanti odbacuju svece, a katolici vjeruju da ovjek moe biti i pravedan i grean u isto vrijeme Simul iustus et pecator. Protestanti apsolutiziraju ulogu vjere fideizam. Vjeruju u predestinaciju ve je unaprijed odreeno tko e se spasiti, bez obzira na nain ivota (kalvinizam) odbacivanje crkvenog uiteljstva dovodi do jaanja subjektivizma. Religioznost seviebazira naemocijama.Odbacujusesakramenti dolazidovjerskihratovaitraisenovaosnovazaureenjedrutva

Teorijaonapretku moralninapredakljudisvremenompostajuboljiipametniji teorijaonapretkusazrijevaupunomsmislutijekom18.st.uvrijemeprosvjetiteljstva Filozofi i pisci toga vremena usmjereni su prema budunosti. U vrijeme renesanse uzdizali su vrijednostantikogsvijeta francuski pisac Condorcet osuuje sve institucije koje su nastale u prolosti te uzdie isti razumkaoideal Auguste Comte pokuava razviti znanstvenu osnovu za teoriju o napretku. Dakle, vie nije dovoljno slijepo vjerovanje da ovjeanstvo ide naprijed, nego to treba i dokazati. Comte zakon drutvenog progresa ustanovljuje u svoja poznata tri stupnja za koje dri kako treba primijeniti i tri razliite metode razmiljanja. To su: TEOLOKO (teolozi su autoritet u drutvu), METAFIZIKO (filozofija ima istaknutu ulogu, odvajanje vjere od razuma) i POZITIVNO(modernaznanost,bavisestvarniminjenicama) nastaje i nova povijesna kola u Njemakoj koja e kasnije imati Rankea i Mommsenakao glavneautoritete Hegel postavlja dravu kao glavni subjekt povijesti, to je dovelo do toga da je nacionalna drava i dalje u centru promatranja povjesniara. Nacionalna drava postaje glavni uzrok ili izvorjedinstva,anekultura.Tojeposljedicaprotestantskereformacije Zagovornici teorije o napretku tvrde da materijalni i moralni napredak nuno idu zajedno. Znanstvenaotkriaitehnologijetakoineivotboljim Prvi svjetski rat na dramatian nain razbija ovu percepciju stvarnosti. Europska civilizacija doivljavaslomivelikutragediju Je li mogue teoriju o napretku uskladiti s kranskom naukomoistonomgrijehu?NIJE,zato tojeljudskanaravuvijekista,bezobziraukojemvremenuivimo.