Stevan Dedijer i Osijek

U nedjelju, 13. lipnja 2004. godine u Dubrovniku umro je profesor Stevan Dedijer, ovjek koji je ivio i radio irom svijeta, a izabrao je Hrvatsku za svoju domovinu poetkom 1990-ih godina, i Dubrovnik za svoj grad. ivot svakog ovjeka bogat je dogaajima, ali je malo ljudi iji ivot je tako kljuno bio povezan s dogaajima koji su bili vani za svijet, kao to je to ivot Dedijera. Uvijek je bio korak ispred: kada je iskakao kao padobranac legendarne amerike 101. padobranske jedinice u Arnhemu u Nizozemskoj, kada je prihvatio poziv Titove vlade da sudjeluje u izgradnji Jugoslavije, kada je napustio Jugoslaviju zbog neslaganja sa staljinistikom uskogrudnou, kada je poetkom 1990-ih odluio ivjeti u Dubrovniku izraavajui svoje protivljenje Miloevievoj ekspanzionistikoj politici, kada je usred rata 1991. godine pokrenuo projekt Budunost Republike Hrvatske, kada je iskustvo vojnog obavjetajca pretoio u Business Intelligence. Stevan Dedijer roen je 25. lipnja 1911. godine u Sarajevu, kolovao se u Rimu i SAD: diplomirao je teorijsku fiziku na prestinom amerikom sveuilitu Princeton, ali se vei dio svog ivota bavio problemima humanistikih znanosti. Radio je kao nuklearni fiziar u institutima Vina u Beogradu, Ruer Bokovi u Zagrebu, u Tait Institutu u Edinburghu. Dobio je poasni doktorat Sveuilita u Lundu u vedskoj, gdje je predavo studentima dvadesetak godina kolegije o vojnom intelligence-u i nacionalnoj sigurnosti. U Lundu je i pokrenuo kolegij iz Business Intelligence-a, zbog ega je i dobio naziv oca business intelligencea u svijetu. Bio je novinar i konzultant UN, UNESCO-a, mnogih vlada, ali iznad svega bio je ovjek koji nije proputao propitivati umnost politikih odluka i odnos pojedinca i sistema. Profesorica Slavica Singer sa Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku bila je veza profesora Dedijera s Osijekom. Kako je dolo do Vaeg poznanstva s Dedijerom? Sredinom 1980-ih godina poeli su se u svijetu pojavljivati tekstovi o Business Intelligence-u, a Stevan Dedijer je uvijek bio spomenut kao otac, guru, pokreta takvog razmiljanja. Napisala sam mu pismo s pitanjem o tome kako bi mi na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

mogli pokrenuti takav kolegij, jer mi se inilo da je to ba ono pravo: rasutost informacija svagdje oko nas, (ne)sposobnost njihovog prepoznavanja i koritenja, problem inteligentnog ponaanja svih, od pojedinaca do vlada, od poduzea do sveuilita. Odgovor je doao odmah u obliku velikog paketa s hrpom knjiga i lanaka o Business Intelligence-u, ali najvrednija je bila reenica: Pozovite me, doi u. Prilikom svoje prve posjete 1987. godine donio je knjigu The Intelligent Corporation koja je te godine u vedskoj bila izdana njemu u ast. Ta knjiga i taj posjet bili su polazite za neto sasvim novo u mom ivotu, ali i za programe koje smo uvodili na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Jo 1990. godine pokrenuli smo kolegij Business Intelligence, prvi i jedini u tadanjoj Jugoslaviji. Kada smo 2000. godine pokrenuli poslijediplomski studij PODUZETNITVO, taj predmet je nastavio svoj ivot u novom kontekstu. Profesor Dedijer bio je tri puta gost naeg poslijediplomskog studija i uvijek je bio mlai i od najmlaih studenata po znatielji i po broju pitanja o tome to su nai problemi, kako ih rjeavamo i zato ih ne rjeavamo. Sjeanje na njega njegovat emo kroz osposobljavanje svih nas za propitivanje i traenje uvijek neeg boljeg. Dedijer je dolazio u Osijek i izvan svog angamana na Vaem poslijediplomskom studiju. to je bio povod tim dolascima? Profesor Dedijer je 1992. godine razgovarao sa elnicima osjekih vlasti i odgovornima u obrani grada o tome kako se pripremati za razdoblje poslije rata. Koristio je svoja poznanstva za irenje istine o tome to se ovdje dogaa, uvijek na svoj direktan nain, izborom rijei koje nisu ostavljale prostor za razliite interpretacije i koje su bile razumljive svima. Profesorica Singer kae: Stevan Dedijer sebe je zvao quizistom i nije prihvaao mediokritetstvo. Bio je kozmopolit i Srbin sa dna kace koji nikada nije robovao stereotipima, tatini i glupostima. Koliko je Stevan Dedijer bio ovjek vizije govori i injenica da je krajem 1991. godine, u jeku najjae agresije na Hrvatsku, pokrenuo projekt Budunost Republike Hrvatske, ugovorivi s Vladom rad na projektu za 1 hrvatski dinar (tadanji). Projekt je vodio kao javnu tribinu kroz kolumnu u Vjesniku, koju je otvorio tekstom Klju je u pameti. Nizom usporedbi s iskustvima promjena koje su zahvatile svijet, upozoravao je Hrvatsku da bez hrabrog sueljavanja sa kapacitetom svoje umne moi, nee moi otvoriti put Hrvatskoj ka viem drutvu, inteligentnoj Hrvatskoj. Stevan Dedijer je imao tu hrabrost sueljavanja s promjenama mi emo je uiti i njegovati dalje.