DOM ILI STAN

najvea dvojba
MILJENJA STUDENATA PODIJELJENA
OKO MJESTA STANOVANJA, TO JE
BOLJE, ALI MNOGIMA I JEFTINIJE...
SPREMANJE ISPITA
Poseban prilog
studenata
FPMZ-a
Mostur roj 2
truvunj 20I4.
Gdje se moe uiti?
MOSTAR
odredite
br. 1 u regiji za
studiranje
STUDENTI IZ HRVATSKE
IVA MANDI
Umjetnica s
prosjekom 5,0
MLADA IROKOBRIJEANKA GOVORI O SVOM
USPJEHU, PRIMJER JE KAKO SE TRUD ISPLATI
Studentica
Lana svoj
nakit prodaje
u 11 zemalja
svijeta
SVAKI
DIO DANA
ISKORISTIM.
UIM
I RADIM
Sveuilite u Mostaru
daje ogroman doprinos
opstojnosti Hrvata u BiH
INTERVJU ELJKO JOVANOVI MINISTAR
ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA RH
Odbor za provedbu smo-
tre Sveuilita u Mostaru
i ove je godine u suradnji
sa nadlenimupanijskim
ministarstvimanapodru-
ju Livna, Viteza, Oraja,
Ljubukog i Mostara, or-
ganizirao predstavljanje
fakukteta maturantima,
srednjokolcima kao i
ostalimzainteresiranima.
Mostarzadnjapostaja
- Cilj ovog programa jest
upoznati, predstaviti Sve-
uilite buduim studen-
tima sa svojom ponudom
studijskog programa,
uvjeta koje trebaju ispu-
niti znanjima i kompeten-
cijama koja e stei. Dati
ima neophodne informa-
cije koje immogu pomoi
u odabiru ivotnog po-
ziva, kazao je pomonik
rektorice, profesor Vojo
Viekruna. Sveuilite se
ove godine predstavilo u
prostorijamasrednjestru-
kovne kole Silvije Stra-
himir Kranjevi u Livnu,
srednjokolskomcentruu
Vitezu, srednjoj koli fra
Martin Nedi u Oraju,
te u ljubukoj gimnaziji.
Kaozadnjapostaja, ostaje
amfiteatar graevinskoga
fakulteta u Mostaru i to
danas. Leci, knjige kao i
ostali materijal sa svim
sadrajem koji sveuilite
nudi odnastavnogprogra-
ma, uvjetaupisa, objanje-
njima vezana uz bolonjski
proces, pa do mogunosti
koritenja studentskog
doma i ukljuivanja u ak-
cije studentskog zbora,
ove e godine tandovski
biti predstavljeni i na mo-
starskom sajmu. Ondje
e se sa svojomponudom
i akcijama predstaviti i
studentski centar, te su-
organizator smotre-stu-
dentski zbor.
Ponudai uHrvatskoj
Osim unutar pet upani-
ja osnivaa Sveuilita u
Mostaru, upoznavanje sa
ponudomfakulteta vri se
i na podruju Hrvatske, u
susjednom nam Metkovi-
u, Ploama, Makarskoj,
Vrgorcu i Imotskom. to
se reakcija maturanata ti-
e, profesor Vojo Viekru-
na navodi ne moemo
suditi efekte, ovo je jedna
od aktivnosti koje Sveui-
lite mora praviti. Imamo
jako dobru ponudu, odli-
nu organizaciju i sve to
im moemo poruiti jest
- studirajte ili ne studiraj-
te, ali uvijek izaberite ovu
prvu opciju! (Tea Bai)
Svjedoci smo sve veega
broja studenata iz Republi-
ke Hrvatske koji su tijekom
posljednjih godina svoje
visokokolsko obrazovanje
iz mnogih razloga odluili
potraiti izvan granica svo-
je domovine. Iako su mo-
gli odabrati i neke sasvim
druge gradove ili zemlje,
Mostar, koji je za neke u
poetku trebao biti samo
privremena odskona da-
ska, postao je mjesto u ko-
jemsuimotvorena vrata za
kreiranje akademske bu-
dunosti.
Mnogepredrasude
Petra Podrug iz Splita, stu-
dentica njemakoga i en-
gleskoga jezika, jedna je od
mnogobrojnih studenata iz
Republike Hrvatske. Prije
upisa na mostarsko Sveu-
ilite susrela se s mnogim
predrasudama,
kako o fakultetu,
tako i o Mostaru.
Poznavala sam
neke ljude, koji su
se prebacivali iz
Splita u Mostar,
navodei kako je u
Mostaru lake za-
vriti fakultet.
Govorili su mi
kako mostarske
diplome nee biti
priznate, a nekolicina njih
misli kako imam dobre
ocjene samo zato to studi-
ramu Mostaru. S ovakvim
stereotipima suoio se i
Franko Batinovi student
Medicinskoga fakulteta iz
Metkovia: Mnogi su me s
podsmijehom pitali to u
uMostaru, ali oduvijek sam
govorio da mjesto studira-
nja ne ini dobrog lijenika,
ve trud, koji moji profesori
i ja ulaemo u moje obrazo-
vanje. na visokoj razini. Da
je Mostar za njih od prvoga
dana najbolji izbor, studen-
ti iz Hrvatske na mnogim
primjerima svakodnevno
se uvjeravaju u to. O kva-
liteti studija, profesorima
Smotra Sveuilita
Pomo buduim studentima
u odabiru ivotnogpoziva
SLUBENO POELI BESPLATNI
TEAJEVI STUDENTSKOGA ZBORA
PUT PREMA USPJEHU ZA MNOGE POINJE UPRAVO NA MOSTARSKOM SVEUILITU
Najbolje kamate daje
ulaganje u znanje
STUDENTI I Z RH:
Mostar jedno od vodeih
odredita za studij u regiji
Impresum
VEERNJI LISTBIH
glavni urednik: JozoPavkovi
urednici priloga:
ValentinaRupi
zamjenicaglavnogurednika
VeernjeglistaBiH
ml. asist. MiroslavVasilj
Filozofski fakultet Mostar
Tekstovi i fotograje:
MarijaPuelja, Ivana
uturi, GloriaKrito, Tea
Bai, ZoranMateljak, ana
Pehar, TomislavBago, Marija
Brajkovi, PetraJaki, Petra
Mami, EnaFrani, Dario
Tomi, IlijaSnigoZori, Ivan
Kraljevi, Kiti Iveta, Maja
Ere, MarijaPuelja, Mila
Herceg, NelaCarek, Tihomir
Marelja, EditaJozi, Toni
Raspudi
Inforubrika: IrenaMrnjavac
Karikatura: AnjaMerdan
Lektorice: JelenaLuburi i
DraganaPetrovi
Grad i Sveuilite, odno-
sno mjesto studiranja ne
ine strunjaka. Svaka
pobjeda poinje u glavi.
Strunjak se moe biti i u
Mostaru i u Zagrebu.
FOTOBROJA
ANJAMERDAN STRUNJAKSEMOEBITI
IUZAGREBUIUMOSTARU
BLIC
VIJESTI...
Suradnjas
BanjaLukom
MOSTIUMUN2014.
KonferencijauBeogradu
PosjetBeu
lanovi Hrvatskoga
studentskogpolitolokog
forumanedavnosubili
udvodnevnoj posjeti
BanjaLuci. Osnovnasvrha
ovogaputovanjabilojeje
upoznavanjes najvanijim
institucijamauRS-ute
poboljanjekontaktas
banjalukimstudentimai
politolozima. Izaslanstvo
HSPF-atako jeposjetila
najvanijeinstitucijeu
RS-uteosimnjihi Fakultet
politikihnauka, nevladinu
organizacijuPerpetuum
Mobiletebanjaluku
biskupiju.
Studenti njemakogajezika
i knjievnosti Filozofskog
fakultetauMostaru
organizirali sustruno
studijskoputovanjeu
Be. Naovomputovanju
sudjelovalojenukupno
25studenataFilozofskog
fakulteta. Zavrijeme
boravkauBeustudenti su
posjetili nekeodnajveih
znamenitosti ovoga
gradakaotosudvorac
Schnbrunni Belvedere,
teBekudravnuoperu,
Austrijski parlamet, Zgradu
bekesececijei ostalo.
Posebnotrebaistaknuti
i posjet zgradi bekog
Sveuilitagdjesustudenti
upoznati
sapovijeuoveustanove
temogunostimai
studijskimoblastimakoje
ovopoznatosveuilitenudi.
Utijekujenajveastudentska
konferencijauBiH, tzv.
MOSTIMUN. Projekt jeto
koji ve estugodinu
zaredomorganiziraju
zajednostudenti Univerziteta
i Sveuilita. Ovegodine
ugostili su120mladihljudi iz
dvadesetakdravasvijeta.,
koji esepet danadruiti
i raditi uMostaru. Inae
MOSTIMUNjekonferencija
simulacijeradaUN-a,
tonijepet njegovihvijea.
Na20. Empirijskim
istraivanjimaiz psihologije,
odranimnedavnou
Beogradu, tonijena
Filozofskomfakultetu
UniverzitetauBeogradu,
, sudjelovali sui studenti
psihologijeSveuilita
uMostaru. Studentice
AnitaKnezovi i Marijana
Lonar sunaskupu
izloilei svoj radnatemu:
Povezanost anksioznosti i
predmenstrualnogsindroma.
Brojnapoznataimena
proizalasuupravosa
SveuilitauMostaru. Jedan
odnjihjei Davor Pavi
izSplita, koji jezavrio
novinarstvoteupisao
doktorat naFilozofskom
fakultetu, a trenutnoradi
kaosavjetnikuSplitsko-
dalmatinskoj upaniji. Na
pitanjetogajeponukalo
naodlazakuMostar, kae:
IakosamzavrioPravni
fakultet, baviosamse
novinarstvom. Imaosam
vlastitutelevizijskuemisijukoja
se, izmeuostalog, emitirala
i nanekolikotv postajauBiH
tesamsehtiousavriti. U
obzir samuzeoSveuiliteu
Zagrebui Mostaru, detaljnose
raspitaoteodabraoMostar.
Moramistaknuti kakonisam
nimalozaalio, dapae!
Potaknuti prologodinjim
odlinim odazivom i ove
godine, Studentski zbor po-
krenuojebesplatneteajeve
stranih jezika: engleskoga,
njemakogai francuskoga, a
poredjezikatusuukljueni i
teajevi samoobranei plesa.
Koliko su zapravo ovi tea-
jevi pun pogodak, potvru-
ju i izjave samih studenata,
koji zanjihimajusamorijei
hvale.
Studenti potiustudente
Ovo je odlina prilika za
uenje osnova njemakog
jezika- izjavila je Ivona Bo-
i, jedna od polaznica te-
aja. Nadamse kako e mi
u budunosti koristiti ovo
iskustvo dodala je entu-
zijastino, naglaavajui
kako u tomu veliku ulogu
imaju odlini predavai.
Samozaengleski i njemaki
jezik prijavilo se preko 900
studenata koji su podijelje-
ni u grupe. Ove godine po
prvi put poinju dva nova
teaja - teaj francuskoga
jezika te teaj samoobrane.
Sva predavanja odravaju
se na Filozofskom, Prav-
nom i Graevinskom fa-
kultetu. Pozitivne reakcije
na ove teajeve dolaze i od
predavaa.Postoji nekavr-
sta pozitivne treme, ali ona
brzo nestane, im ponem
raditi sa studentima-re-
kla namje Asja Martinovi,
predavaica engleskoga
jezika. Ona istie kako su
teajevi korisno iskustvo i
za same predavae, koji su
studenti zavrnih godina,
jer je to ujedno i dio kolske
prakse.
Teajevi uirokomBrijegu
Mostar nije jedini grad u
kojemu se odravaju ova-
kvi teajevi. Naime, ove
godine odravaju se tea-
jevi engleskoga i njema-
koga jezika u irokomBri-
jegu u sklopu Akademije
likovnih umjetnosti, koja
je sastavni dio Sveuilita
u Mostaru.
Budui da su ovi teajevi
dobro prihvaeni u Mo-
staru, odluili smo taj isti
odravati i na irokomBri-
jegu na Akademiji likovnih
umjetnosti, prvenstveno
jer je veliki broj studenata
upravo iz irokog Brijega i
na taj nain pokuali smo
imizii u susret. rekao je
Vedran Bioki, predsjed-
nik Studentskoga zbora
Sveuilita u Mostaru.
PIE: ZVONIMIRBAGO
PIE: KITI IVETA
Nemogunost
upisa na studije
u Hrvatskoj
nije jedini razlog
za dolazak
u Mostar
i kolegama imaju samo ri-
jei hvale. Izbor je stvar-
no velik, svakodnevno se
otvaraju nove katedre na
Filozofskom fakultetu. O
profesorima imam najbolje
miljenje, svi su srdani i
izlaze u susret to god za-
treba. Trae veliko znanje,
ali zato ga znaju i pruiti te
ono najvanije, poteni su!
rekla nam je Petra. Cijene
smjetaja vrlo su pogodne.
Razmjetaj studenata po-
djednak je i u domovima i
u privatnim stanovima, a
iskustva su u veini slua-
jeva vrlo pozitivna. Cijene
stanova s godinama sve su
skuplje, no ipak su pristu-
panije cijene i hrane i ivo-
ta nego u Hrvatskoj. Nisu
neki veliki iznosi u pitanju,
ali malo po malo i skupi se
znaajna razlika, rekao
namjeLeonBatanizZagre-
ba, student Graevinskoga
fakulteta. Da je Mostar po-
stao jedno od vodeih stu-
dentskih odredita u regiji,
koji pruamnogomoguno-
sti, svjedoe nami studenti
iz Republike Hrvatske. Sve
je vie studenata iz Slavo-
nije koji dolaze upravo u
Mostar. Jedna od njih je i
Jelena okevi, iz upa-
nje, studentica Fizike kul-
ture.Mostar doista prua
sve to je jednomstudentu
potrebno. Kino, kazalite
kao i moguno-
sti izvankolskih
aktivnosti po
pri stupani m
cijenama sva-
kodnevno su
nam omogue-
ne i to je razlog
zbog ega sve vi-
e studenata iz
Slavonije dolazi
studirati u ovaj
grad.
Najvei problem
Najvei problems kojimse
hrvatski studenti na Sveu-
ilitu nose, nemogunost
je besplatnoga studiranja.
Unato tomu to su mnogi
od njih na prijemnimispiti-
ma imali najbolje rezultate,
brisani sus popisastudena-
taosloboenihplaanja, jer
su strani dravljani. Mnogi-
ma od njih se to ne svia,
najvie iz tog razloga, jer
Hrvatska Vlada djelomi-
no financira Sveuilite u
Mostaru. Jedan od takvih
primjera je i Dario Krei,
student Pravnogafakulteta
iz Dubrovnika. Kada sam
se iao upisati na fakultet,
dentske menze trebale biti
jednake za sve pa i za stu-
dente iz Hrvatske, to nije
tako. To je posebno izra-
eno u menzi Studentskog
centra.
Bogati sadraji
Zbog veih cijena ja, kao i
veina studenata iz Hrvat-
ske ne koristimo menzu,
a najvie novca ovdje tro-
im upravo na hra-
nu. Meutim,
moda to i
nije toli-
ko lo-
e ,
37
19
17
13 11
5
4
2
211
Graevinski
fakultet
Strojarski
fakultet
Farmaceutski
fakultet
Akademija
likovnih
umjetnosti
Filozofski
fakultet
Ekonomski
fakultet
Agronomski
fakultet
Pravni
fakultet
Fakultet
zdravstvenih
studija
225
FPMOZ
Studenti
izHrvatske
Studenata iz
Metkovia
Studenata iz
Splita
Studenata iz
Imotskog
6.01 % 5.53 %
4,23%
MOSTARNAM
NUDIZNANJE,
KULTURUIZABAVU
UISTOVRIJEME
FRANKO
BATINOVI
Ovojeodlinaprilikazauenje
osnovanjemakogajezika
IVONA BOI
553
brucoa
Dalmatinci najbrojniji
malo mi je zasmetalo to s
prosjekom5.0nisammogao
konkurirati za upis bez pla-
anja, jer samstrani drav-
ljanin.
Razumijem situaciju, ali s
druge strane, u Republici
Hrvatskoj, svi imaju pravo
na besplatno kolovanje
ukoliko to svojimocjenama
zaslue. Drugi problem s
kojim se studenti iz Hrvat-
ske susreu su vee
cijene u men-
zama. Ia-
ko bi
stu-
jer se tako uimo kuhati
kroz smijeh rekla nam je
Petra. Da Mostar nudi i
vrlo dobre mogunosti za
ispunjenje slobodnoga vre-
mena, potvrdili su nam svi
studenti. Noni ivot vrlo
je dobar i svi mogu pronai
neto za sebe! rekao nam
jeLeon. Iakosustudenti jo
u tijeku svoga obrazovanja,
ve moraju razmiljati o
svojoj daljnoj budunosti.
Mnogima je elja vratiti se
u Hrvatsku ili otii u neke
druge europske metropole,
tepoeti raditi usvojoj stru-
ci. No, uvijek postoje i oni
koji Mostar vide kao grad
u kojem bi htjeli ostvariti
svoje profesionalne poten-
cijale. Nakon zavrenoga
studija imam elju ostati
ivjeti ovdje. Mostar je izu-
zetan grad koji ima duu,
zakljuio je Dario.
Mnogeuspjeneljude
dalojeSveuilite
LEON BATAN DARIO KREI
Zagreb Dubrovnik
FRANKO BATINOVI PETRA PODRUG
Metkovi
Split
Upisani
nasvim
fakultetima
Socijalni rad - poziv,
a ne zanimanje
UDRUGAZAMFISOBILJEILA
MJESECSOCIJALNOGARADA
BLIC
VIJESTI...
Kreevopostaje
novapodrunica
Sveuilita
IvanLovrenovi
biogostpredava
Dani otvorenih
vrata
Duhovnikokorizmenomvremenu A.G.MatonaFilozofskomfakultetu
Poetkomidueakademske
godine, uKreevubi s radom
trebaopoeti dislocirani
studij glazbeneumjetnosti
Fakultetaprirodoslovno-
matematikihi odgojnih
znanosti Sveuilitau
Mostaru. Napetoj sjednici
UpravnogavijeaSveuilita
uMostaru, kojajeodrana
upravouKreevu,
prisustvovaojei naelnik
oveopine, RadojeVidovi,
kaoi mr. FranoMartinevi,
inicijator otvaranja
spomenutogastudija.
Usklopukolegija
Interkulturalno
razumijevanje profesora
Mile Lasia, na studiju
politologije, prologa
je tjedna odranoprvo
gostujue predavanje
odstrane poznatoga
bosanskohercegovakoga
knjievnika, publiciste,
enciklopediste, Ivana
Lovrenovia. Prvi gost
predava zainteresirao
je brojne studente
Filozofskoga fakulteta
Sveuilita uMostaru.
Profesor Lasi je
napomenuokakosu
ovakva predavanja tipina
samoza doktorske studije
ali da se onodluiona
slinupraksuupravozbog
senzibiliteta tema koje
obrauje na kolegiju, te da je
dosuradnje s gospodinom
Lovrenoviem, dolouz
podrkuvodstva fakulteta,
odnosnodekana Tomia.
Dani otvorenihvrata
studijaglazbeneumjetnosti
Fakultetaprirodoslovno-
matematikihi odgojnih
znanosti Sveuilitau
Mostaru, koji susveano
otvoreni prolesubote, jo
uvijek traju. Takosuve za
svezainteresiranestudente
odraneglazbeneradionice
violine, flaute, solfeggiai
teorijeglazbekaoi radionica
solopjevanja.
Korizmenovrijemeukojemu
seve dobranonalazimoi ako
gazaistatakoivimo, donosi
una ivot netonovo, tenam
dajejednunovukvalitetu
ivljenja. Rijei suovodon
Mladenautala, studentskoga
duhovnika, sazadnjeg
predavanja, kojimjepribliio
i predstaviopravi smisao
korizmei korizmenihodricanja.
Predavanjejeodranou
amfiteatruGraevinskog
fakulteta, 25. oujka2014.
Udrugastudenatapravnog
fakulteta, ELSAMostar,
organizira simulaciju suenja
kojaeseodrati sredinom
travnjanaPravnomfakultetu
UniverzitetaDemal Bijedi
uMostaru. Sudjelovati mogu
svi studenti Pravnihfakulteta
uMostaru. Studenti e
raspravljati i odluivati osluaju
ukojemuse optueni tereti za
kaznenodjeloTekakaznena
djelaprotivsigurnosti javnog
prometa(l.336.st.4. uvezi sa
l.332.st.3. Kaznenogzakona
FBiH). Ovojeidealnaprilika
zasvestudente, posebnoza
Studenti politologijei povijesti
umjetnosti usklopukolegija
Interkulturalnorazumijevanje
posjetili suSabornucrkvu
i Vladikindvor uMostaru. U
Vladikinomdvoruukojemse
nalazi i konzulat Republike
Srbije, doekaoihje akoni
predsjednik SPKDProsvjeta,
BranislavRajkovi.
Rajkovijegovorioopoloaju
Srba-pravoslavacau dolini
Neretve, Mostarukao
kulturnomsreditui
prednostimaivljenjau
heterogenoj sredini.
Upovodu100. godinjice
smrti knjievnikaA. G. Matoa
naFilozofskomfakultetu
SveuilitauMostaru, u
organizaciji Drutvahrvatskih
knjievnikaHerceg-Bosne
i spomenutogafakulteta,
odranajetribinapodnazivom
A. G. Mato - 1914. - 2014. - sto
godinaposlije. Natribini su
sudjelovali prof. dr. AntunLui
i IvanSivri, predsjednikDHK
H-B, telanovi Dramskeskupine
Filozofskogafakulteta.
INTERVJU ELJKO JOVANOVI MINISTAR
ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA RH
Sveuilite u Mostaru
daje ogroman doprinos
opstojnosti Hrvata u BiH
Ministar znanosti, obra-
zovanja i sporta Vlade Re-
publike Hrvatske, eljko
Jovanovi prigodom prvo-
ga slubenoga posjeta Sve-
uilitu u Mostaru obeao
je nastavak pomoi jedinoj
bh. javnoj visokokolskoj
ustanovi u kojoj se nastava
odvija na hrvatskomu jezi-
ku. U razgovoru za na list
govorio je detaljnije o nai-
nuna koji e se ta pomo iz
Hrvatske odvijati.
-Kakostezadovol]al radom
sveulllsta u Mostaru l ka-
kvl suvasl do]movl7
Izuzetno sam zadovoljan
Sveuilitem u Mostaru.
Nakon svega vienoga, ste-
kao sam dojam kako se na
ovom Sveuilitu kvalitet-
no radi. Posebno me veseli
inovativnost, koja je prika-
zana otvaranjem Istrai-
vakoga centra na Filozof-
skom fakultetu i pokreta-
njem Studentskoga lista u
Veernjemlistu. Tojedokaz
kako na ovom Sveuilitu
postoji mnogokreativnosti,
poduzetnitva i znanja, a to
je ujedno i glavni preduvjet
kako bi Sveuilite moglo
biti konkurentno. Naa je
elja formirati istraivaka
sveuilita, kako bi studen-
ti kroz istraivanja uili i
razvijali svoje znanstvene
kompetencije.
- Nastavl]a ll se stratesko
partaerstvoVladeRrvatske
l sveulllsta uMostaru7
Apsolutno da. To sam po-
tvrdio i u razgovoru s el-
nim ljudima mostarskoga
Sveuilita. Nastavit emo
pomagati. Uvidjeli smo ka-
ko Sveuilite u Mostaru
na elu s prof. dr. Ljerkom
Ostoji ima jasnu viziju ra-
zvoja ove obrazovne insti-
tucije, koja e omoguiti i
to da sa ovoga Sveuilita
ne izlaze samo obrazovani
i kvalitetni strunjaci, nego
i bolji ljudi, koji e dopri-
nijeti razvoju novih radnih
mjesta i boljemu ivotu u
naoj regiji.
- Na ko]l aala e se reallzl-
ratl ta vasa pomo7
Postoji nekoliko oblika su-
radnje Ministarstva zna-
nosti, obrazovanja i sporta
Hrvatske i Sveuilita u
Mostaru. Ta suradnja od-
vija se kroz sufinanciranje
postdiplomskihstudijastu-
denata s mostarskoga Sve-
uilitakoji odlazenastudij
uRepublikuHrvatsku, sufi-
nanciranje dolazaka profe-
sora iz Republike Hrvatske
na Sveuilite u Mostaru te
sudjelovanjemuinfrastruk-
turnimprojektima i projek-
timaunaprjeenjastudent-
skoga standarda.
No, tu bih izdvojio i zajed-
niko sudjelovanje svih hr-
vatskih sveuilita pa i mo-
starskoga, u razliitimpro-
jektima europskih fondova,
ime se otvara mogunost
povlaenja sredstava iz EU,
koji eomoguiti mobilnost
studenata i profesora i ra-
zvoj znanstvenih projeka-
ta, koji se odvijaju na naim
Sveuilitima.
- 0lede rusevne zgrade 9ve-
uilisne knjiznice, koliko
su istinite najave izgradnje
,kampusa 2"7
Poznato je kako je kampus
zamiljen u dvije faze. Pro-
jekti postoje, ali potrebno
je osigurati sredstva. Mi, iz
Vlade Hrvatske, u skladu s
naim mogunostima, ne-
emo dati samo moralnu,
nego i financijsku podrku,
kako bi kampus u drugoj
fazi zaivio.
- Kollko sveulllste u Mo-
staru zaal za opsto]aost
hrvatskoga aaroda u0lR7
Bez Sveuilita u Mostaru
opstojnost hrvatskoga na-
roda u BiHbila bi minimal-
na. Hrvatsko Sveuilite u
Mostaru daje ogroman do-
prinos ne samo opstojno-
sti hrvatskoga naroda, ve
i opstojnosti cijele Bosne
i Hercegovine. Zbog toga
mislim kako je Sveuilite
u Mostaru od stratekoga
interesa, ne samo za BiH,
nego i za Hrvatsku.
RAZGOVARAO:
IVANKRALJEVI
SVEUILITEU
MOSTARUNAELUS
PROF.DR.LJERKOM
OSTOJIIMAJASNU
VIZIJURAZVOJA
OVEOBRAZOVNE
INSTITUCIJE
OBRAZOVANJE POTREBNO ISPUNITI
ZAHTJEVE MODERNE EUROPE
stva. izjavila je prodeka-
nica za nastavu doc. dr. sc.
Vajdana Tomi te dodala
kako prema preporukama
i standardima Svjetske
zdravstvene organizacije i
Europske zajednice, uklju-
ujui veliki napredakperi-
natalnemedicine,dolazimo
do novih dijagnostikih i
terapijskih postupaka, na
svimrazinama perinatalne
zatite potrebne strune i
visoko obrazovane prima-
lje. Naime, od svih zdrav-
stvenih djelatnika primalje
su jedine koje nemaju mo-
gunosti da nastave kolo-
vanje u struci.
Obrazovanje imje na sred-
njokolskoj razini i ne is-
punjava zahtjeve moderne
Europe. Pokretanjem stu-
dija iji je nastavni plan i
program uraen u skladu
s EU Direktivama veliki
je korak za napredak ove
struke. - U tijeku je evalu-
acija studijskog programa
za pokretanje preddiplom-
skoga studija primaljstva
na Fakultetu zdravstvenih
studija Sveuilita u Mo-
staru. Ako prijedlog bude
prihvaen od strane Sena-
ta Sveuilita prvi studenti
studij bi zapoeli ukolskoj
2014/2015..
rimateljskanjega
Nakon zavrenoga studi-
ja budue primalje biti e
kompetentne da pruaju
skrb tijekomtrudnoe, po-
roaja i babinja, da utvrde
potrebe za primateljskom
njegom, te da definiraju
probleme, ciljeve i iznesu
evaluaciju.
Biti e osposobljene da
pruaju strunu pomo pri
poroenju tj. da vode fizi-
oloki poroaj u bolnici, te
da planiraju i provode pri-
mateljsku njegu novoro-
enadi i nedonoadi tije-
komboravka u rodilitu.
Organizirat e provoenje
primateljske njege na gine-
koloko poroajnim odje-
lima te provoditi individu-
alnu i grupnu edukaciju
trudnica i babinjaa prema
utvrenimpotrebama. Ta-
koer bit e odgovorne za
trajnu edukaciju primalja i
drugog osoblja.
Udruga studenata soci-
jalnoga rada Filozofskoga
fakulteta Sveuilita u Mo-
staru obiljeila je oujak
kao Mjesec socijalnoga
rada. Razliitim aktivno-
stima i predavanjima eljeli
su podsjetiti na predanost
socijalnih radnika i njiho-
vo stalno zalaganje, kako
za dobrobit pojedinca ta-
ko i za cijelo drutvo, jer
njihova djelatnost omogu-
uje razvoj ivotne sredine
u kojoj djeluju. Osim to
doprinose drutvu i oni su
spremniji za ivotno zani-
manje. Osnove rada u gru-
pi, organizacijske vjetine i
brojni ostvareni kontakti,
samo su dio onoga to mi
je ova Udruga pruila kroz
sve ove godine aktivnoga
djelovanjauistoj, istaknuo
je Slaven Prce, predsjednik
Udruge.
odizanjesvijesti
Jedna od prvih aktivnosti
bila je humanitarna akcija
za Puku kuhinju u Mosta-
ru, za koju su prikupili vee
koliine hrane te barem na
kratko pomogli svim ljudi-
ma kojima je takva pomo
potrebna, jer ni grad niti
drava oito nemaju sluha
za njih.
Kroz mjesec oujak, udru-
ga Zamfis organizirala je
tri tribine u sklopu kojih
su bile i posjete odreenim
institucijama, a sve u cilju
osvjeivanja kako stude-
nata socijalnoga rada, tako
i svihgraanaovanoj ulozi
socijalnoga radnika u svim
segmentima drutva i dra-
ve openito.Tribinama su
obuhvatili temusocijalnoga
rada u zdravstvu i kolstvu
te socijalne i ekonomske
krize - rjeenja socijalnoga
radagdjesuupozorili naniz
nepravilnosti i paradoksa,
koji mogu funkcionirati sa-
mo u Bosni i Hercegovini.
U sklopu tribina studenti
su posjetili Psihijatrijski
odjel SKB, Centar za men-
talnozdravlje, Domzastare
i nemone te Kazneno -po-
pravni dom poluotvoreno-
ga tipa.
Aktivnosti udruge
Neki od ciljeva same udru-
ge, promoviranje su soci-
jalne promjene, rjeava-
nje problema u ljudskim
odnosima te osnaivanje
i oslobaanje ljudi od pre-
drasuda. Mladi, budui so-
cijalni radnici, fokusirani su
na preventivno djelovanje
kako bi unaprijedili svoju
zajednicu, to pokazuje niz
aktivnosti, kao to su re-
dovneposjeteDomuzasta-
re i nemone, humanitarne
akcije, suradnja s ostalim
udrugama.
Takoer sudjeluju i na re-
gionalnim kongresima, a
jedan od njih je u travnju u
Ljubljani gdje e predstav-
ljati kako Sveuilite tako i
BiH. Sve ovo, dokaz je kako
postoje studenti, koji ve u
studentskim danima gaze
svojim buduim stazama,
to potvruje i primjer He-
lene Mikuli, bive pred-
sjednice udruge Zamfis,
koja sad djeluje pri udruzi
fra Mladen Hrka. Udru-
ga ZAMFIS na neki nain
imala je ulogu u samom
poetnom povezivanju s
Humanitarnom udrugom
Fra Mladen Hrka. To,
kao i sva ostala poznanstva
i kontakti, daju prostora za
svaki oblik aktivizma, kao
i na usmjeravanje i kanali-
ziranje podruja u kojima
moemo vie pronai sami
sebe, istie Helena.
PIE:MAJAERE
PIE:MARIJAPUELJA
Gdje se moe uiti?
Volimuiti uokruenjui tome
najvie motivira. Uimuprostorijama
Studentskogacentra, gdje se esto
skupe studenti istihusmjerenjapasi
moemoi meusobnopomagati
Volimimati potpuni mir i prostor na
koji samse naviknuo. Tadase mogu
najbolje koncentrirati i posvetiti
uenju. ivimudomugdje uvijek
moguizabrati takvuitaonicu.
ivimustanui ne volimbiti okruen
s mnogoljudi koji netorade jer mi to
naruavakoncentraciju. Najbolje
uimkadasampotpunosam.
ivimudomui volimimati svoj
prostor zauenje. Odgovarami tiina
i najbolje radimkadasamusobi, ali
dragomi je toimamvie izbora.
RUICAPENDE
studenticaprve godine matematike
i zike, Fakultet prirodoslovno-
matematikihi odgojnihznanosti
MARIOGRGI
student prve godine razredne
nastave, Fakultet prirodoslovno-
matematikihi odgojnihznanosti
MARIOJURKOVI
student prve godine zike
kulture, Fakultet prirodoslovno-
matematikihi odgojnihznanosti
KATICAJEZERI
studenticaprve godine matematike
i zike, Fakultet prirodoslovno-
matematikihi odgojnihznanosti
Ruica Pende jedna je od
mnogobrojnih studenata
koji gradMostar ineivljim.
Brucoica je na Fakultetu
prirodnoslovno-matema-
tikih i odgojnih znanosti.
Upisala je eljene smjerove,
matematiku i fiziku. Jedno
od pitanja koje si zasigurno
postavljastudirajui ovaj za-
htjevanfakultetjegdjemoe
neometano uiti? Za nju, ali
i velikbroj studenta koji stu-
dirajuuMostarujeovojedan
od izazova s kojimse suoa-
vajutijekomstudiranja.
Idealnomjestozauenje
Nekimstudentimajeidealno
mjesto za uenje kuni pro-
znati sonimtoknjinicamo-
e ponuditi, a oni susvakako
jedna od naih ciljnih skupi-
na, kazala namje ravnatelji-
ca knjinice Julija Pavlovi.
Zato su ova mjesta gdje se
moe uiti prazna? Odgovor
znajustudenti.
Kakopripremiti ispit7
Uz toplije vrijeme koje do-
lazi, studenti vole uiti i na
otvorenom, u parkovima pa
i u svojim omiljenim kafii-
ma, zajedno s kolegama ili
sami. Moda bi ova pria
pa i navika uenja na otvo-
renom vie vrijedila za stu-
dente nekih drugih zemalja.
Za sada moemo primjetiti
Socijalni radniknije
tukakobi korisnicima
osiguravaosamo
naknadenegoi daih
osnai i preventivno
djeluje, rijei sumr.sc.
JanjeMilinkovi, a
misaovodiljaudruzi
itaonice na fakultetima i
Narodnoj knjinici pa sve
do uenja na otvorenom
stor, a za sve ostale koji ne
spadaju u ovu kategoriju po-
stoji jonekolikoopcija. Tosu
knjinice sa itaonicama na
fakultetima, dvije itaonice
u Narodnoj knjinici HN te
prostorije za uenje u stu-
dentskim domovima. Izbor
ipak postoji, studenti se sna-
u. Sjednu u prvu slobodnu
uionicu. Vjerojatno to i nije
njihovo idealno mjesto za
uenje, ali u odgovornom
pripremanju ispita, moda
to postane i najmanje vano.
I jedino to prevlada je volja
za uenjemuz dodatnu mo-
tiviranost zbog rokova koji
se blie. itaonica Narodne
knjinice je esto prazna i za
vrijeme ispita. - Smatramda
su studenti jako malo upo-
brojne studente koji etaju
kroz parkove ili neometa-
no ispijaju kavu. Jedino tu
i tamo kako smo vidjeli koji
stariji gospodin sjedi na klu-
pi i rjeava krialjku. Akada
se netko i pojavi s knjigom,
zaista to bude iznenaenje i
sigurno ne ostaje neprimje-
en. Bilo bi lijepo kada bi
ovakva iznenaenja postala
normalna pojava. No, kako
su namsami studenti kaza-
li u razgovoru sve ovisi od
studija i osobe. Pojedini vole
uiti u guvi, pojedini pak u
miru. Motivaciju trae u ra-
zliitim stvarima. Svima je
ipak najvanije to kvalitet-
nije pripremiti ispit.
onekoji senamjeravajubaviti
odvjetnikomprofesijomda
seupoznajus ovimpravnim
podrujem. Moetepoveati
samopouzdanje, poboljati
vjetinegovora, kritikoga
razmiljanja, prosuivanja
i argumentiranja, kaoi
komunikacijskevjetinei
suradnju.
Simulacijasuenja Posjet Pravoslavnojcrkvi
DOC.DR.SC.VAJDANA
TOMI:SESTRESUS
PUNOENTUZIJAZMA
PRIHVATILEVIJESTO
POKRETANJUSTUDIJA
- Do sada su primalje obav-
ljale posao uz nadzor lije-
nika, meutim obrazova-
njem na veoj razini moi
e samostalno odraivati
svoje poslove. Sestre su na
naemodjelu s puno su en-
tuzijazma prihvatile vijest
o pokretanje studija i elja
nam je da se to vie pola-
znica upie. komentirala
je glavna sestra Odjela za
ginekologiju i porodiljstvo
u Mostaru mr. sc. Olivera
Peri.
rekidskolovanja
Viegodinji prekid konti-
nuitetakolovanjaprimalja
jedan je od razloga pokre-
tanja sveuilinoga preddi-
plomskog studija primalj-
PIE: EDITAJOZI
Pokretanje studija
za primalje
BLIC
VIJESTI...
Sunana
stranadlana
LjepoteHercegovine
Praksaza
graevinare
SEF.info
BoHeMSA-eLc Mostar,
Udruenjastudenata
MedicineuBiHlokalni
komitet Mostar, i oveje
godinenaMeunarodni
danosobas Downovim
sindromomudvorani Bijeli
Brijeg organiziralaprojekt
Sunanastranadlana. Rije
jeozabavno-edukativnom
projektuusmjerenna
obiljeavanjedana
posveenogosobamas
Downsindromom.
Sudjelovaloje60-erodjece
iz udruga: kolazadjecu
s posebnimpotrebama,
UdrugaDown, Srednja
turistiko-ugostiteljska
kolatepreko60
volonteraiz studentskih
organizacija: AIESEC,
ZAMFIS, IAESTE, HSSA, Klub
mladihpedagoga, Mentalist,
tetrenericePKZrinjski.
Udruga IACESLCMostar,
poela je s realizacijom
projekta strune prakse,
koja je, prema rijeima
tajnika udruge, Danijela
Bevande, jedanogroman
korak urjeavanjuproblema
studenata graevine.
Na natjeaj se prijavilo
22 studenata, a ve je
osiguranosedampraksi, i to
uvelikoj graevinskoj tvrtci
Hering. Projekt bi trebao
trajati dosrpnja.
Forumstudenata
Ekonomskoga fakulteta
pokrenuoje portal naziva
SEF.info, namijenjen
prvenstvenostudentima
ekonomskihfakulteta ali
i iremkruguitatelja koji
imajuinteresa za podruje
ekonomije.
Poredlanaka ekonomske
prirode na portaluse
mogunai i lanci sline
prirode koji imaju veze sa
ekonomijom, studentskim
aktivnostima, korisnim
informacijama za studente,
poduzea, organizacije i
slino. Portal je otvorenza
sve dopisnike koji imaju
eljuda zanimljivosti iz
podruja ekonomije.
lanovi udrugeEGEAMostar
organizirali suCultural Tourism
Weekod17. do21. oujkau
sklopukojegasuugostili 17
studenataiz Ljubljane, Zagreba,
BanjaLuke, Beograda, Novog
Sadai Skoplja. Tomprilikom
moglopronai hercegovakoga
pruta, banjalukogadema,
zagrebakogasira, makedonske
rakijeali i beogradskihgrickalica.
MarkoGrabovac, lanEGEA-e
Mostar, odraojei radionicu
podnazivom Opasnosti i
upravljanje
rizicimanaturistikim
destinacijama.
studenti geografije, turizmai
zatiteokoliaimali supriliku
predstaviti i zajednos gostima
obii sveznaajneturistike
destinacijeHercegovine.
Izmeuostalogaorganizatori
supripremili i Kulturnuveer
gdjesu, zajednouz goste,
prezentirali tipineproizvodeiz
svojedrave. Natandovimase
MILJENJA STUDENATA PODIJELJENA OKO MJESTA
STANOVANJA, TO JE BOLJE ALI MNOGIMA I JEFTINIJE...
MLADIARHEOLOZI ELJELIPOTAKNUTIJAVNOST ILJUDEDAVIDEKOLIKOJEPOVJESNOZEMLJABOGATA
DOM ILI STAN
najvea dvojba
Najvei adut
stanovanja u
domu cijena je od
145 KM. Stanovi
su mnogo
komforniji, ali
cijena najma
kree se i
do 600 KM
Mladairokobrijeanka
venakonprve
godinenagraenaje
Rektorovomnagradom
zapromicanje
studentskoga
stvaralatva
PIE: TIHOMIRMARELJA
Kao studenti, svakodnev-
no se susreemo s temama
studentskoga ivota u Mo-
staru, klasificirajui ga pre-
manjegovimprednostimai
nedostacima.
Jedna od njih svakako je i
odnos ivota u iznajmlje-
nomstanu ili studentskom
domu.
ivot ustudentskomdomu
neusporediv je s onime u
stanu, poglavito s financij-
ske strane rekao nam je
Danijel alaga, koji i sam
ivi u domu Studentsko-
ga centra Mostar, dodavi
kako za samo 145 KMmje-
seno ima osiguran smje-
taj i hranu. S ovim slae
se i veina stanara doma
s kojima smo imali priliku
razgovarati.
Ako je pak izbor ili prinuda
ivot u stanu, tada se cije-
na ivota diu daleko iznad
ve navedene.
Miljenjapodijeljena
Nai sugovornici, Stipe e-
lan i Ante Magi, koji inae
ive u stanu, imaju oprena
miljenja.
Stipe je zadovoljancijenom
stana i ostalih trokova u
stanuimamsvoj mir i cijena
mi ne predstavlja problem.
S druge strane, Ante kae
kako je cijena ivota previ-
soka Mostar kao student-
ski grad mora biti mnogo
susretljiviji prema studen-
tima. Ipak, neki studenti
koji i ispunjavaju uvjete za
dom, radijebirajustanzbog
komfora, naravno ako si to
mogu priutiti.
Smjetaj nedovoljan
Prosjeni mjeseni troak
studenta koji ivi u iznaj-
mljenom stanu iznosi 400
500 KM, to obuhvaa
stanarinu, reije, hranu te
ostale trokove. 145 KMsu
mjeseni izdatci stanara
SCM-a u to je ukljueno
- smjetaj, hrana, reije, in-
ternet te prikljuak kabel-
ske televizije. 200 - 250 KM
plaaju stanari Student ci-
tyja, paseuz trokovereija
i prehrane mjeseni troko-
vi diu do razine najma pri-
vatnih stanova. 200 KM za
jednosobne garsonjiere pa
do 800 KMvelike stanove.
Cijena najma ovisi i o blizi-
ni fakultetui opremljenosti.
Sveuilite u Mostaru tre-
nutno broji oko 16 000 stu-
denata.
Samo ove godine, upisano
je gotovo 3 000 novihstude-
nata, tako da je 550 mjesta
u SCMdaleko od dovoljno-
ga.
Ostalim studentima ne
preostaje nita drugo nego
potraiti stan kao alterna-
tivu.
Osimnavedenih, tuje i Stu-
dent city kao trea opcija s
330 mjesta. Studeni koji
stanuju u Student cityju
nemaju nekih prigovora na
uvjete ivota.
Ako pogledamo konane
mjesene izdatke lako bi-
smo ih mogli usporediti s
onima u privatnim stano-
vima.
Navedene opcije stanova-
nja imaju svoje prednosti
i nedostatke, ali konaan
izbor svakako ovisi o mo-
gunostimai eljamasamih
studenata.
AKOJE IZBORILI
PRINUDAIVOTUSTANU,
TADASECIJENAIVOTA
DIUDALEKOIZNAD
VENAVEDENE
145 KM 250 KM
200 KM
800 KM
500 KM
Mjeseni izdatci
stanara SCM-a
Mjeseni izdatci
stanari Student cityja
Mjeseni izdatci
kod iznajmljivanja stana
UKLJUENO:
tzjtif1j, lt1s1, tti|jt,
internet te prikljuak
kabelske televizije
ftftritrrttti|j1
|;ttlt1stzjtttfs|
ftritrr|!|ir!rt1t|st
s1jz1;t|r1fs|ltf1srr1
UKLJUENO:
tf1s1t|s1, tti|j1,
lt1s1 ft rtf1||
ftritrr|
Za jednosobne
garsonjiere
ft||t| tf1srr|, rr|tsr
o blizini fakultetu
16000 3000 550
STUDENATASVEUILITA
UMOSTARU
NOVIHSTUDENATA
OVEGODINE
MJESTAUSTUDENTSKOM
CENTRUMOSTAR
Pokrenuli prvi arheoloki portal u BiH
PIE: MARIJAPUELJA
Gotovo je nemogue nai
posao u struci i elja namje
prekoArcheona nastaviti
se baviti arheologijom.
Nadamo se da emo u
budunosti pokrenuti
nekol i ko arheol oki h
istraivanja i kroz razne
aktivnosti, stvaranjembaze
podatakai pisanjemlanaka
uputiti naproblemeskojima
se arheologija suoava,
istiumladi arheolozi.
Archeon projekt
od viestruke
vanosti
|r1s1 |tti
ft!t1s1 lrf|i
t1jr tj!1s!i|f
...student arheologije
...magistrica arheologije
...magistar arheologije
...prvostupnica i apsolvent
1ttr f1t|i|f
elei informirati javnost i
potaknuti ljudedaseosvrnu
okosebei videkolikojepovi-
jesnobogataBiHosnovini je
razlogzbogegasumladi ar-
heolozi samoinicijativno po-
krenuli prvi arheoloki portal
BiH, Archeon. Nakon samo
par mjeseci rada ve imaju
dopisnike iz itave BiH, a
kontaktirali su ih i kolege iz
Hrvatske, Slovenije, Srbije,
Australije i SAD-a kojima
se svidjela njihova ideja i s
kojima ve imaju dogovo-
rene razne oblike suradnje.
Dogovorili su i suradnju sa
dr. DanijelomDinom, pro-
fesorom koji trenutno radi
u Australiji, a dolazi iz BiH.
U organizaciji Archeona, u
svibnju u Mostaru, odrat
e se predavanje svimljubi-
teljimaarheologije. Cilj imje
osnovati i udruguprekokoje
bi pokuali spasiti ugroene
spomenike. Trenutno su u
potrazi za potporom kako
bi i to stvorili. Na taj nain
dobili bi priliku spasiti lo-
kalitete za koje se gotovo
nitko ne brine i pretvoriti ih
u turistike senzacije. Vrlo
malo novaca daje se za ou-
vanje i zatitu kulturne ba-
tine i malo je ljudi upueno
u vanost zatite kulturno-
povijesnih spomenika. Mi
danasmoramoshvatiti kako
imamo odgovornost prema
batini koju smo naslijedili,
te da ju moramo ostaviti na-
rednim generacijama. Kao
arheolozi, nismomogli ostati
po strani i jednostavno gle-
dati kakoneki vani kulturni
spomenici prednaimoima
propadaju. Lokaliteti poput
apljinske uprije iz 16. sto-
ljea, rimskoga vojnog logo-
ra iz Ljubukog ili cimske
bazilike kao da su osueni
na propast. Paradoks je to
se konstantno trae neka
senzacionalna otkria a za-
boravljaju na ona koja ve
postoje, istaknulajeVedrana
Tuti, urednica portala.
Mlada, talentirana, uspje-
na... rijei su koje opisuju
Ivu Mandi iz irokog Bri-
jega, studenticu Akademije
likovnih umjetnosti iroki
Brijeg, iza koje su studijska
putovanja, likovne kolonije,
te brojni radovi i nagrade.
Iva je primjer uspjeha, a u
njenom indeksu same pe-
tice. Trud i vrijeme koje je
uloila u svoje obrazovanje
isplatio joj se ve na prvoj
godini Akademije.
Radnadiplomskom
- Nakon zavrene prve godi-
ne nagraenasamRektoro-
vomnagradomza promica-
nje studentskoga stvarala-
tva, izvrsnost u studiranju i
likovno ostvarenje. Nakon
toga dobivam poziv od An-
tuna Borisa valjeka za su-
djelovanjenastudijskimko-
IVA u indeksu ima 5,0
PIE: MARIJABRAJKOVI
l o -
ni j a-
ma. An-
tun Boris
valjek uveni
jehrvatski umjetnik,
odlikovan Redom Danice
hrvatske s likomMarka Ma-
rulia 1996. kae nam Iva.
Kao najbolja studentica
zavrava drugu, treu i e-
tvrtu godinu, ali Akademi-
ja omoguava samo jednu
Rektorovunagradutijekom
kolovanja.
Teorijski dio pete godine
zavrava sa prosjekom 5,0
i ostaje joj jo raditi na di-
plomskimradovima i zavr-
nom pismenom radu. Cijeli
put ove mlade irokobrije-
anke do akademije za pri-
mjer je mnogima. Iva je na-
konOsnovnekolezavrene
sodlinimuspjehomupisala
Opugimnazijufra Domini-
ka Mandia. Oslobaanje
polaganja mature bila joj je
nagrada za odlian uspjeh
u srednjoj koli. Iako su je
privlaili jezici, knjievnost,
psihologija na kraju se od-
luila za likovnu umjetnost
koja je uvijek bila dio nje.
Upravo poziv prof. valjeka
potaknuo ju je da se opredi-
jeli za slikarstvo. Pod profe-
sorovim vodstvom , uz jo
dva studenta, sudjelovala
je uizradi njegove slike Pri-
kazanje u hramu (Majka
Hrvatica), koja je izloena
u Crkvi sv. Franje u aplji-
ni. Uz sliku, Iva se moe po-
hvaliti i s dvije ilustracije za
knjigu poezije Andrije Stoji-
a, te drugomnagradomza
radirokobriki muenici.

Iva je i primjer kako je mo-
gue spojiti ugodno s kori-
snim. Posjetivi Stuttgart i
Frankfurt uNjemakoj, Am-
sterdam i Rotterdam u Ni-
zozemskoj, brojna mjesta u
Hrvatskoj i BiHusavravala
je svoje umjetnike vjetine.
Putovanja je iskoristila i za
upoznavanje ljudi i kultura.
Sudjeluje u nizu studijskih
kolonijanapodrujuHerce-
govine, meunarodnoj ko-
loniji Land art u Slavoniji,
osnivakoj koloniji fra Mir-
koosi uBuhovu, dvjema
IVAJEJOJEDAN
PRIMJERKAKOJE
MOGUESPOJITI
UGODNOSKORISNIM
IVA MANDI
STUDENTICA
PETE GODINE
AKADEMIJE
LIKOVNIH
UMJETNOSTI
U IROKOM
BRIJEGU
meunarodnimeko-koloni-
je, kao i eko-etno kolonija-
ma. Uz brojne obveze ova
mlada umjetnica pronalazi
vremena i za sudjelovanje u
humanitarnim projektima,
akcijama koje ukljuuju da-
rivanje slika, volontiranje u
udruzi Narcis. Sudjeluje
u radionici izrade boinih
ukrasa za humanitarno-za-
bavnu akciju Ukraavanje
boinoga bora na Trgu i-
rokobrijekih rtava i dru-
gim humanitarnim sadra-
jima.
Pripremaizlobu
Do sada je sudjelovala u
brojnimskupnimizlobama
i projektima pod vodstvom
profesora i asistenata Aka-
demije, veoma se veseli i sa-
mostalnoj izlobi.
Ponosna je na prihvaanje
njenogrjeenjazalogoUdru-
gestudenataALUiroki Bri-
jeg. Nada se kako e joj rad
i nagrade pomoi u profesi-
onalnoj umjetnikoj karijeri
ali i pri zapoljavanju. O bu-
dunosti ne razmilja puno,
kako i sama kae Trenutno
pripremama prvu samostal-
nuizlobukoja ide po planu,
atrebalabi biti najesen. Sad
radimna ilustracijama zbir-
kepjesamaDrageBlaevia,
sve ostalo kako Bog da.
BLIC
VIJESTI...
Vanost
komunikacije
Uorganizaciji Klubamladih
pedagogaFakulteta
prirodoslovno-matematikih
i odgojnihznanosti i Centra
zadramski odgoj Mostar,
odranajeTiE(Theatre
ineducation) radionica
podnazivomVanost
komunikacije.
Naglasakradionicestavljen
jenacjelokupnuvanost
komunikacijeusvakodnevici
i njenimsvimaspektima,
vrstamai smjerovimau
kojimasepojavljuje, istiui
vanost kvalitetneinterakcije
upedagokomprocesu.
Svi sudionici sudobili
potvrdukojimsepotvruje
dasusudjelovali uradionici,
testekli novaznanja.
Certifikatizasvjetlijubudunost
Meunarodne
razmjene
Ljetniteaj
njemakogjezika
Budui dasuprijaveza
najvei projekt studentske
razmjene, Erasmus mundus,
zavrenepoetkomveljae,
studenti sadaimajupriliku
pokuati ostvariti razmjenu
uljetnomrazdoblju. Tako
slineljetnekole, programe
i edukacijenudeprimjerice:
SveuiliteLaSapienza
uRimuteFirenza, kaoi
Maribor uSloveniji. Prijaviti
semogui nateaj njemakog
jezikauBavarskoj kaoi na
konferenciju Europskog
ForumaAlpach, kojaje
jednaodnajuglednijih
europskihinterdisciplinarnih
konferencija.
Diplomatskaakademija
uBeui oveegodine
organizirati ljetni teaj
njemakogajezikai
austrijskekulturei civilizacije.
Teaj eseodrati u
razdobljuod4. do29.
kolovoza2014.
godinenaDiplomatskoj
akademiji uBeu, arokza
prijavuje1. srpnja2014.
godine.
Dvadeset tri studentice
sa Sveuilita u Mostaru
i Univerziteta Demal
Bijedi u Mostaru, dobili
su certifikate o zavrenom
programu Klinike medijskoga
prava. Pored same dodjele
novinarstvu u BiHi medijskoj
pismenisti. Dosadanja
iskustva pokazala sukako
je nekimstudentima, ova
diploma bila
jeziak na vagi, koji je
presudio da ba oni budu
izabrani za posao.rekla je
dekanica Pravnoga fakulteta,
prof.dr.sc. Vesna Kazazi.
certifikata polaznici klinike
su prezentirali svoje zavrne
radove u obliku simulacije
suenja.Znaaj klinike
medijskoga prava posebno je
vaan zbog davanja podrke
nezavisnomistraivakom
Budi eko frend emisija je
Agronomskoga i prehram-
beno-tehnolokoga fakul-
teta Sveuilita u Mostaru
u suradnji s radio postajom
Herceg Bosne. Emitira se
svake druge srijede od 9:30
do 10 sati u sklopu Mostar-
ske panorame na frekvenci-
ji 107,5 MHz. Uprvoj emisiji
Luka Bjeli, predsjednik
podrunice Studentskoga
zbora i Perica Kapetano-
vi, predsjednik Udruge
studenata Agronomskoga
i prehrambeno-tehnolo-
koga fakulteta, javnosti su
predstavili aktivnosti koje
se provode u sklopu nji-
hovih udruenja. Nije mi
neobino biti u medijima
jer smo ve sudjelovali u
televizijskim emisijama s
temama o poljoprivredi.,
kae Luka na upit kako se
snaao u eteru. Gost dru-
ge emisije bio je prof. dr.sc
Ivan Ostoji, koji je govorio
o prevencijskomkupanju
vinovelozei sadnji voakau
proljetnomrazdoblju, kao i
proizvodnji maslinovoga
ulja o kojoj e detaljnije
biti govora u predstojeim
emisijama. Emisijom eli-
mo to vie ljudi pribliiti
poljoprivredi te ih upoznati
s promotivnimdanima koji
su vezani za poljoprivredu
i ekologiju, kao to su Dan
voda ili Dan planeta Zemlje
i slino., kae dekanica
Agronomskoga i prehram-
beno-tehnolokoga fakul-
teta, doc.dr.sc Danijela Pe-
trovi. Teme e veinom
obraivati djelatnici naega
fakulteta, no s vremena na
vrijeme i studenti e dobiti
prilikuzaeter., nadodalaje
dekanica. Reakcije na emi-
siju su, kako kae dekanica
Petrovi, i vie nego pozi-
tivne, zbog samoga naziva
emisije Budi eko frend pa
do tema s kojima planiraju
upoznati javnost. Osimna-
vedene emisije, na Radiju
Herceg Bosne srijedom od
16:10 sati moete poslua-
ti i emisiju s komentarima
aktualnih politikih zbiva-
nja Pokaz kojuvode i ure-
uju lanovi Hrvatskoga
studentskoga politolokog
foruma.
STUDENTIAGRONOMSKOGAFAKULTETAILANOVI HSPFaDOBILIPRILIKUUPOZNATIIRUJAVNOSTSAKTIVNOSTIMA
Nove emisije Budi eko frend i Pokaz
PIE: ILIJASNIGOZORI
ANKETA OTKRIVA STAVOVE
Vea mobilnost studenata,
bolji uvjeti studiranja, vie
prakse, konkurentnost na
domaem i europskom tr-
itu rada, najavljivani su
uinci Bolonjskoga proce-
sa. Deset godina od poet-
ka provedbe vrlo je malo
uinaka ostvareno. Istraili
smo provedbu bolonjskoga
procesa na Sveuiliima tu
u Mostaru, Sarajevu, Za-
grebu, Splitu i Dubrovniku.
Studenti su zadovoljni s
mogunou studiranja i
usavravanja na nov nain,
ali apeliraju da bolonja po-
stoji teoretski. Ne provodi
se u cijelosti kako navode.
Na svakom sveuilitu se
provodi se na poseban na-
in. Degradacijestudiranja
samo je jedna od zamjerki
studenata.
Iako to podrazumijeva,
Bolonja nije donijela bo-
lje knjinice, laboratorije,
kompjuterizaciju... Studen-
te sa Sveuilita uMostaru,
Sarajevu, Zagrebu, Splitu i
Dubrovniku anketirali smo
o zastupljenosti bolonje na
njihovimsveuilitima.
1. Bio samna Sveuilitu Dubrovink,
RH
2. Provodi
3. Zadovoljan sam. Manje studentske
grupe (do 15 studenata) pomau u
komunikaciji s profesorima. Profesori
imaju mogunost individualnoga rada
sa studentima. Zadovoljan sami
koliinompraktinoga rada
1. Ekonomski fakultet u Sarajevu, BiH
2. Provodi
3. Nisamzadovoljna.
Mislimda Bolonjski proces ima
prednosti ali vie nedostataka. Svaki
fakultet ima svoju Bolonju, na nekim
predmetima jo uvijek postoje usmeni
ispiti. Ima previe teorije, a premalo
prmjera iz prakse.
1.Bio samna Pravnomfakultetu u
Splitu, Republika Hrvatska
2.Provodi
3.Nisamzadovoljan Bolonjom. Bio bi
zadovoljniji kada nauka na fakultetu
ne bi bila previespecijalizirana
na struku. to vie znanja imami
raznovrsnijeg, smatramse kompletni-
jomosobom.
1. Ekonomski fakultet, Split,
Republika Hrvatska
2. Provodi se Bolonjski proces
3. Zadovoljna sam prvo zbog toga
sto je puno lake upisati eljeni
fakultet, manje prisustvo na
predavanjima daje se sloboda za
vlastito usavravanje i vie vremena
za pripremu ispita.
IvanBandur [Dubrovnik]
NinaMarini [Sarajevo]
Josip Ujdur [Split]
JelenaVukovi [Split]
1.Univerzitet Sarajevo, Fakultet
politikih nauka Sarajevo, BiH
2.Da, u odreenoj mjeri.
3. S obziromna to da na Univerzitetu
Sarajevo, svaki profesor Bolonju
tumai na svoj nain, nisamba zado-
voljan provedbomna momfakultetu.
Nedostaje edukacija nastavnoga
kadra.
Maid elilovi [Sarajevo]
1. Zagrebako sveuilite, Hrvatska
2. Da
3. Ne, nisamzadovoljna provedbom.
Zato to provoenje nije konzistentno
i jednako kod svih profesora, postoje
profesori koji smatraju da se ne
trebaju zamarati i prilagoavati
novim
metodama predavanja.
LucijaVladimir [ Zagreb]
1.Fakultet politickih znanosti, Zagreb,
Repbulika Hrvatska
2.Da,provodi
3.Pa i nisambas zadovoljna
provedbom, mislimda ima mnogo
promaaja. U nekimprilikama prev-
elik je teret na
studentu. Ponekad umjesto da se ide
u susret studentima,otezavamimse.
KatarinaMihalj [Zagreb]
1. Ekonomski fakultet u Sarajevu, BiH
2. Da
3. Da i ne. Da jer je olakano
polaganje ispita u vidu parcijala. S
druge strane
mislima da i Ne jer svaki profesor
ima pravo da odredi bodovni raspon
za ocjenu svog predmeta i ima pravo
uvoenja usmenog ispita).
GoranGade[Sarajevo]
1. Sveuilite uMostaru, Filozofski
fakultet, Mostar, BiH
2. Ne provodi se, samose priaoBolonji
3.Nisamzadovoljanjer se Bolonjane
provodi. Kodnas jo postoje preda-
vanjas katedre, gdje profesor doe
i dri predavanje naodreenutemu
bez ukljuivanjastudentai njegove
rasprave otoj temi.
MarinMaleta[Mostar]
1. Fakultetprirodno-matematickih i
odgojnih znanosti, Mostar, BiH.
2. Bolonja se provodi na naem
fakultetu, ali ne u potpunosti
3. Djelomino samzadovoljna proved-
bom, neki od problema su viednevna
predavanja kod gostujuih profesora,
to je pomalo naporno.
AnaAntunovi [Mostar]
STUDENTIIZORAJABORAVILIU
POSJETISVEUILITUUMOSTARU
Upoznali
fakultete,
kolege,
kampus...
TO KAU
STUDENTI
O BOLONJI?
Potrebno je kroz suradnju poraditi
vie na pravima onih studenata koji
studiraju na dislociranim nastavama
- Zadovoljstvo namje biti u
Mostaru na naem mati-
nomSveuilitu. Nadamse
kako emo kroz razgovore
pokrenuti neke projekte,
koji bi se u skorije vrijeme
trebali realizirati. Mi smo
ovdje doli na poziv Stu-
dentskoga zbora. elimo
prenijeti njihov rad, njihove
projekte i s njima u surad-
nji poraditi vie na pravima
studenta koji studiraju na
dislociranim nastavama.
izjaviojepredstavnikstude-
nata, Anto Gregurevi. Oni
jo 50 njegovih kolega s dis-
locirane nastave u Oraju,
bili su u posjetu Mostaru.
Zahvaljujui Studentskom
zboru organizirano je pu-
tovanje i studenti iz Oraja
prvi put su vidjeli kampus i
prostorijeSveuilitauMo-
staru. Posjetili su svoje ma-
tinefakultete: Ekonomski,
Filozofski, Pravni i Fakultet
prirodoslovno matemati-
kih i odgojnih znanosti.
Pomonik rektorice dr. sc.
Ljerke Ostoji za nastavu i
studente, dr. sc. Vojo Vie-
kruna istaknuo je: Nadam
sedaese aktivnosti koje je
zapoeo Studentski zbor u
Oraju, i realizirati. Matej
ivkovi, student 3. godine
ekonomskogafakulteta, re-
kao je kako razmilja o pre-
mjetajuna studij uMostar
te da mu se posebno svia
cijena taksija. U samo dva
dana, po njegovimrijeima,
zavolio je grad na Neretvi.
Veliko oduevljenje dijeli i
njegova kolegica Danijela
Luki, studentica4. godine
socijalnoga rada. Rekla je
kakojoj sesvidioitavpro-
gramposjete te je istaknu-
la kako je nauila mnogo
korisnih stvari. Osim Sve-
uilita, studenti su imali
prilike vidjeti i Stari grad i
drugi kampus na Rodou.
Posljednji dan putovanja
proveli su u Meugorju.
NADAMOSEKAKOEMO
POKRENUTINEKEPROJEKTE,
KOJIBISEUSKORIJEVRIJEME
TREBALIREALIZIRATI
BLIC
VIJESTI...
Budui
farmaceuti
navjebama
uZagrebu
Studenti treegodine
Farmaceutskogafakulteta
SveuilitauMostaru
prologsumjesecaposjetili
Farmaceutsko biokemijski
fakultet Sveuilitau
Zagrebu, kakobi utjedan
danaodradili obvezni dio
akademskenastave, vjebe
iz kolegijaFarmaceutika
II. Naime, vjebeiz ovoga
kolegija(koji sebavi
oblikovanjemi aplikacijom
lijekova) zahtijevajupomno
rukovanjespecijaliziranom
aparaturomnedostupnom
nanaimprostorima, stoga
jestudentskoputovanje
jedini nainkakobi sevjebe
izvrile, astudenti adekvatno
educirali.Studenti subili
smjeteni uprostorijama
Hrvatskogainstituta
zaistraivanjemozga,
aMedicinski fakultet u
Zagrebuiziaoimjeususret
i stogasumogli veerati u
studentskoj menzi fakulteta,
aposjetili sui Zavodza
farmakognozijukoji je
osnovan1896. god. kaoprvi
nasvijetu.
Postavili smosljedea pitanja: 1. Vae Sveuilite,
2. Provodi li se Bolonja, 3. Jeste li zadovoljni provedbom?
BOLONJANIJEDONIJELABOLJE
KNJINICE,LABORATORIJE,
KOMPJUTERIZACIJU,ITD
Koji e studenti krajem
lipnja ili srpnja ove go-
dine osvojiti nagradu za
svoje poslovne ideje od 48
000$? Ove godine se prija-
vilo preko 600 studenata za
sudjelovanje na projektu
Studentsko poduzetni-
tvo-Imam ideju pod po-
kroviteljstvom Amerike
agencije za meunarodni
razvoj(USAID).
Sudionici projekta
Projekt se provodi u Mo-
staru, Sarajevu i Banjaluci
te oni studenti koji osvoje
prva etiri mjesta osvajaju
nagradu od 4 000$ u sva-
kom gradu. Tu su i utjene
nagrade koje su osigurali
partneri ovoga projekta za
studente ija ideja bude
zauzimala peto i esto mje-
sto. Budui da se bavim
dugogodinjim fotografi-
ranjem, odluio sam nai
neke parametre kako bih
unaprijedio svoju uslugu.
Rekao je Dino Joldi, pro-
logodinji pobjednik pro-
jekta Imam ideju. Njegova
ideja s kojomje pobijedio u
ovomprojektuu2013. godi-
ni je bila zamiljena u vidu
zranoga snimanja s letjeli-
coms kojomse upravlja sa
zemlje gdje se nalazi bazna
stanica. Snimanje se vri
pomou kamere gdje uivo
vidimo sliku onoga to le-
tjelica vidi u tom trenutku
uzraku. Idejajezamiljena
za pruanje usluga turisti-
kim agencijama, hotelima
i na raznim manifestacija-
ma. dodao je Dino, tvrdei
kako je u ivotu uvijek tra-
io nain da samsebe una-
prijedi te da su mu treninzi
modula na ovom projektu
pomogli stei iskustva ka-
ko uspjeno realizirati prve
korake u ostvarenju vlasti-
toga poslovanja. Sudionici
su se prijavljivali na projekt
s prijedlogomteme s timda
se konana poslovna tema
mogla promijeniti u sluaju
potrebe. Prijaviti se moglo
individualno ili kao tim.
Prijavili smo se na ovaj
projekt kako bi se upoznali
s osnovama poduzetnitva
i novim idejama.-istaknuli
su D. Kuli i S. elan, stu-
denti fakulteta Zdravstve-
nih studija Mostar, koji su
se ove godine na projekt
Studentskoga poduzetni-
tva prijavili kao tim.Veliki
odaziv mladih pokazuje da
su spremni uiti kako bi
mogli sutra sami egzistirati
u drutvu.-rekao je Maldi-
no Stojki, koji je ve drugu
godinu za redomkoordina-
tor projekta za gradMostar
te istie kako su iskustva s
ovimprogramompozitivna
kako za njega, tako i za su-
dionike u ovom programu.
Kao koordinator stekao
sam sposobnost organizi-
ranja, voenja administra-
cijskih poslova, dok su su-
dionici u ovom programu
stekli nova znanja, poznan-
stva i na razne upite dobili
odgovore i savjete.-dodao
je Maldino. Inae, ovo je
trea godina ovoga projek-
ta i po ugovoru bi trebala
biti posljednja. Uz Maldina
Stojkia koji je koordinator
za grad Mostar, tu su jo i
Amar Nurkovi-koordina-
tor za Sarajevo i Anabe-
la Brki-koordinatorica
za Banjaluku. Najbolje
i nagraene poslovne
ideje bit e predstavlje-
ne naPoslovnomforumu
mladih koji e se odrati
u rujnu ove godine. Ovaj
projekt pod motom Tvoj
uspjeh poinje tvojom ide-
jom provodi Centar za
istraivanja i studije GEAu
suradnji sa Univerzitetom
Sarajevo, Univerzitetom
Banjaluka i Sveuilitem
Mostar. Predavali su nam
predavai koji su s profe-
sionalne strane i aktivnim
pristupom objasnili to je
sve potrebno za osnivanje
funkcionalnoga i konkret-
nog poslovnog projekta-
rekao je Tihomir Marelja,
student Novinarstva na
Sveuilitu Mostar, jedan
od prologodinjih sudioni-
ka ovog projekta.
IMAM IDEJU - KAKO IZ UIONICA
RAVNO U PODUZETNITVO
PIE: ANAPEHAR
PRILIKA ZA KREATIVNE STUDENTE DA OD IDEJE NAPRAVE USPJEAN POSLOVNI PLAN
SuradniciprojektasuUniverzitet
Sarajevo,UniverzitetBanjaluka
iSveuiliteMostar
Imamideju
projekt,
prvi trening
modul 2014.
Sveanosti su prisustvovali
i pravni savjetnik Mehmed
Halilovi,SueFolger
direktorica Internewsa u BiH,
koja jeujedno i organizator
Klinike medijskoga prava,
teprof.dr.sc.Anita Durakovi,
dekanica Pravnoga fakulteta
Univerziteta Demal Bijedi
u Mostaru.
MaldinoStojki
NAJBOLJEINAGRAENE
POSLOVNEIDEJE
BITEPREDSTAVLJENE
NAPOSLOVNOM
FORUMUMLADIH
BLIC
VIJESTI...
I uvojarni se
ui opovijesti
Pronali vrijednanalazita,trajeistraivanje Mjerenjetlaka
Zastupnici u
Europskom
parlamentu
govorili oBiHi
integracijama
U sklopu22. obljetnice
Hrvatskogavijeaobrane
i 9. obljetnice1. pjeake
(gardijske) pukovnijeOS
BiH, studenti Sveuilitau
Mostaruposjetili suvojarnu
StanislavBajaKraljevi
uRodou. Posebnosubili
zainteresirani studenti
politologijei povijesti, koji su
osimobilaskaove, ubivoj
dravi najveevojarne,
imali prilikuvidjeti i razne
fotografijeteuti predavanja
natemuDomovinskogarata.
Zastupnici Europskoga
parlamenta, naelus Doris
Pack, organizirali sunedavno
uzgradi DelegacijeEuropske
unijeuSarajevu, raspravu
natemuBudunost BiHu
kontekstuEUintegracija.
Oko50studenataiz cijele
Bosnei Hercegovine
debatiralojeostanjuu
zemlji, posebicenakon
zadnjihprosvjeda.
StudenteSveuilitau
Mostaru, meukojimasu
bili s Pravnogafakulteta
MartinaMartinovi, Matilda
Markota, AndrejaPeri, Ana
Soldo, s Fakultetastrojarstva
i raunarstvaMarioJuri,
tes Filozofskogfakulteta
JosipZelenika, Kristijan
Musa, GrgoMandi, Bruno
Boki i MarkoSubai,
predvodilajeprorektorica
zaMeunarodnusuradnju
SveuilitauMostaru
prof. dr. sc. IzabelaDanki.
NalokalitetuCrkvina-
emalovinauRivinamakod
Stocazapoelajeetvrta
kampanjaarheolokoga
istraivanja. Nalokalitetuse
odvijaterenskanastavaza
studenteOdjelazaarheologiju
Udruenjestudenata
zdravstvenihstudija, HSSAte
predstavnici Studentskoga
zboraFakultetazdravstvenih
studijaprologasutjednana
svimfakultetima
(osimMedicinskoga)
studentimamjerili eer i tlak.
kasnoantikomlokalitetugdje
sutijekomgodinapronaeni
vrijedni nalazi.
Takosuve prvegodine
pronaeni raskonoukraeni
ulomci crkvenoganamjetaja.
Ostatci crkvenisuutvreni,
meutim pronaenaje
krstionicakojaukazujena
postojanjekasnoantikecrkve.
SveuilitauMostaru. Voditelj
iskopavanjajeprof. dr. sc.
BrunislavMarijanovii doc.
dr. sc. DarioVujevi, alokalitet
nadzirui Ninauljak, ml.
asist. teTinoTomas, asist., sa
SveuilitauMostaru. Radi seo
Taekwondo sam poeo
trenirati prije 12 godina, sa-
svim sluajno, na nagovor
prijatelja koji su trenirali.
Odradio samjedantrening,
svidjelo mi se i razvila se
strast koja jo traje. Pria
namDamir unji, lan Ta-
ekwondo kluba Cro Star
i student tree godine Fa-
kulteta Strojar-
stva i Raunar-
stva, iza kojeg
je niz brojnih
medalja, kako
iz regije,tako i iz
svjeta.
Karijera
Damir tenira u
taekwondo klu-
bu Cro Star, koji
je ujedno i prvi
takav u Herce-
govini. U 12 go-
dina postojanja
klub biljei od-
line rezultate
pocjeloj Europi. Svojimsjaj-
nim nastupima zabiljeio
je puno nastupa s klubom
kao i s reprezentacijom, od
kojih posebno eli izdvojiti
Svjetsko prvenstvo u Tur-
skoj, Balkansko prvenstvo
u Rumunjskoj, te nastupi
na German Openu. to
se tie sportskih planova
prvenstveno da me zdrav-
lje poslui kako bih mogao
nastaviti s pripremama za
nadolazee turnire Pored
natjecanja Damir radi u
klubu kao trener. Sudac je
prve klase, te eli nastaviti
s napredovanjem i u tom
polju.
Studentskeobveze
Ostalo je jo nekoliko ispi-
ta i nadamse skoromzavr-
etku ove tri godine. Prije
svega, ovaj sjajni sporta
eli zavriti preddiplomski
studij Mehatronike, kako
mi mogao nastaviti s di-
plomskimstudijem. Kad se
blie turniri, osloboen je
nekih predavanja i vjebi.
Rekao je kako su profesori
puni razumjevanja kad je u
pitanju njegova karijera.
TAEKWONDO BORAC I
STUDENT MEHATRONIKE
DAMIR UNJI:
viestruko
nagraivan
po svijetu
PIE: DARIOTOMI
Najvei uspjesi
Dravna prvenstva u juniorskoj i seniorskoj
konkurenciji Damiru su donjela zlatne
medalje. Tu je i srebro sa Balkanskog
prvenstva, kao i medalje s najjaih Aklasa
turnira. Nisu izostale brojne medalje s
meunarodnih prvenstava Njemake,
eke, Hrvatske, Slovenije i Srbije.
Odlini nastupi na Svjetskomjuniorskom
prvenstvu u Turskoj, kao i viestruki izbori
za najboljeg sportaa Mostara.
Iza imena Heart.it krije se
dvadeset petogodinjastu-
dentica Pravnoga fakulte-
ta Sveuilita u Mostaru,
koja je svoju ljubav prema
nakitupretvorilauozbiljan
posao te je zbog velike po-
tranje za njenim nakitom
ovoga mjeseca zaposlila i
prvu radnicu.
Idejai realizacija
Izradom nakita Lana se
poinje baviti 2012. godi-
ne, a ideja
joj se, kako kae,
razvila pregledavajui
modne blogove, izvje-
a s tjedana mode.
Gledajui nakit na in-
ternetu naila sam na
upeatljive ogrlice te sam
pomislila kako bih mogla
pokuati i ja takvo to
napraviti, rekla nam
je Lana i dodala
kako je na taj
nain, sasvim
neoekivano
i s minimal-
nim kapitalom,
nastao Heart.
i t - projekt na koji je
danas veoma ponosna.
Na pitanje odakle spoj iz-
meu kreativnosti, mode
i prava, Lana govori ka-
ko joj je pravo uvijek bilo
izuzetno zanimljivo te da
ga gotovo nikad nije sma-
trala samo hrpom
zakona, definicija
i debelih knjiga.
Smatram kako
bi dijelovi mnogih
predmeta s prav-
noga fakulteta tre-
bali biti i dio opega
znanja uope.
Razvilasuradnju
Uvijek dobro doe
injenica biti upo-
znat sa svojim pra-
vima, na primjer
kao zaposlenik na
radnom mjestu,
komentira Lana i
objanjavanakoji nainmi-
sli spojiti svoje dvije ljuba-
vi. Do sada, Heart.it otiao
je u 11 zemalja svijeta, me-
u kojima su, osim Bosne
i Hercegovine, i Hrvatska,
Slovenija, Srbija, Austrija,
Njemaka, VelikaBritanija,
Poljska pa ak i UAE.
Budui da mi je internet
jo uvijek primarna plat-
forma na kojoj se predstav-
ljam, veina ogrlica svoju
vlasnicu pronae upravo
online naruivanjem, go-
vori Lana te dodaje kako
joj je dragotoje razvilasu-
radnjui s nekolikotrgovina
u kojima se moe isproba-
ti i kupiti nakit s njezinim
potpisom.
Budui da se opseg posla
brzo razvio, a izrada samo
jedne ogrlice traje poneko-
liko sati, u jednom trenut-
ku morala sam odustati
od zaprimanja narudbi,
prisjea se Lana trenutka
kada je shvatila da joj je
potrebna pomo kako bi
mogla ispuniti sve zahtjeve
kupaca. Trenutnosmodvi-
je koje radimo, a nadamse
kako u u budunosti moi
ponuditi posao i drugima,
naravno, ovisno o mojim
mogunostima i opsegu
posla, dodaje Lana.
Na upit o daljnim planovi-
ma, ova mlada studentica
odgovara kako joj je tre-
nutno najvanije stjecanje
diplome naPravnomfakul-
tetu, ali ne namjerava odu-
stati niti odmode i dizajna.
Uz naporan rad i dobru
organizaciju namjeravam
uskladiti svoje dvije stra-
sti. Bilo bi lijepo kad bismo
mogli poveati proizvodnju
i proiriti trite , rekla
nam je Lana i otkrila elje
koje namjeravapretvoriti u
stvarnost.
PREDSTAVLJAMO STUDENTICU PRAVNOGA FAKULTETA
KOJA IZRADOM NAKITA POSTIE VELIKE USPJEHE
MLADIMOSTARSKIGLAZBENICIISTUDENTIIZBENDASINERGIJA
MIRNASPUEVI: FOTOGRAFIRANJEJEMOJASTRASTILJUBAV
Nastavit emo raditi autorske
pjesme, a ubrzo izlazi i album
Inspiracija se nalazi
svuda oko nas
PIE: NELACAREK
SAVJETSTUDENTIMA
Svaki dio dana maksimalno iskoristim
Onotonas svezasigurnozanimajest kakoi nakoji nain
studenticapravauspijevauskladiti obvezenafakultetute
istovremenograditi karijerudizajnericenakita. Zapravo,
jedina istina je kako nemam
nimaloslobodnogavremena, svaki diodanamaksimalno
iskoristim, tako da samse morala
nauiti dobroj organizaciji, odgovara Lana i na
kraju daje savjet svimstudentima, koji svoje kreativne
ideje ele ispuniti ne zanemarujui fakultetske obveze:
Dobra organizacija i raspodjela vremena, naporan
rad i hrabrost. Oboruajte se strpljenjem, riskirajte i
budite uporni u ostvarivanju svojih elja i ono najvanije
vjerujte u sebe i svoje sposobnosti. Rezultati moda nisu
vidljivi preko noi, ali ne mogu izostati ako ste dovoljno
posveeni.
Glazbenici iz benda Si-
nergija mogu se pohva-
liti kvalitetnim glazbe-
nimradomi uspjenim
studiranjem. Unato
brojnim gaama, koje
imoduzimaju dosta vre-
mena, fakultetske obaveze
ne zapostavljaju.
Zvukvioline
Ideja o stvaranju benda na-
stala je na prvoj godini ra-
unarstva susretom Igora
Solde i Stjepana Raspudi-
a. Bend smo prvenstveno
osnovali radi nastupanja po
manjim lokalima. Tek ka-
snije, odluili smo se za svi-
ranje po svatovima.- rekao
je Raspudi. Ono po emu
je Sinergija jedinstvena i
prepoznatljiva je zvuk vio-
line, koju inae svira Goran
Milievi. Ostavljajui od-
lian dojam na prijanjim
nastupima, Sinergija ubrzo
postaje jedanodnajtraeni-
jih bendova u Hercegovini.
Danas imaju godinu dana
unaprijed rezervirane gae
za svadbe. Bend ima i dvi-
je autorske pjesme; Hajde
javi se i Doza ljubavi. S
pjesmomHajde javi se ,za
koju je tekst i glazbu napi-
sao Franjo Kraljevi, nastu-
pili su na Melodijama Mo-
stara 2012. godine i osvojili
nagradu za najbolji scenski
nastup. Te godine, ujedno,
bili su i pratei bend svim
izvoaima. lanovi benda
iznimno su ponosni na svo-
judrugupje-
smu Doza lju-
bavi koju su samostalno
radili. Gitarist Igor Soldo
napisao je tekst i glazbu.
Ponosninapjesmu
Zaaranmanzasluni sukla-
vijaturisti ZvonimirPejii Jo-
sipVukoja. Pjesmaje postala
lokalni hit u Splitu, apljini i
Vrgorcu te se esto puta po
klubovima. Nastavit
emo raditi svoje
autorske pjesme,
a ubrzo e izai i
na prvi studijski
album.- rekao je
Soldo.
Osimsamostalnih
nastupa, Sinergijaje
ujedno i slubeni bend
hercegovakoga pjevaa
Josipa Ivania s kojim je
nastupala diljemregije, ali i
uinozemstvu. Znalosedo-
goditi da u jednommjese-
cu imamo i po 24 gae, to
samostalno, to sa Ivani-
em- objanjava Raspu-
di. Bend je snimio i spot
sa JosipomIvaniemi po-
znatim splitskim pjevaem
Siniom Vucom za pjesmu
Whiskey, u produkciji No-
ve Tv. Sinergija je esto go-
stovala i na humanitarnim
koncertima, odravanim u
organizaciji Studentskoga
zbora uMostaru. Tri godine
zaredom svirali su na kon-
certu Idemo do kraja za
kraj akademske godine.
Studentica Strojarstva i
raunarstva, Mirna Spue-
vi, dobitnica je prvog mje-
sta za najbolju studensku
fotografiju na umjetnikoj
veeri Filozofskogfakulteta
Mostar.
Ljubavpremafotografiji
Fotografija je nastala dok
sametala parkomZrinjev-
cem.
Nisam mogla da ne zami-
jetim kontrast pred oima,
starca sa pogledom upr-
tog u prazno kako sjedi
na klupi, sam bez ivotne
druice, a iza njega mladi
zaljubljeni par. Mirna kae
da je to jedna pria o ivot-
noj prolaznosti, kako treba
uivati, voljeti i cijeniti ono
to imamo ovdje i sada, jer
vrijeme brzo prolazi, a mi i
ne slutimo to nas eka iza
ugla. Otkrila je da se ljubav
prema fotografiji rodila jo
u kolskimklupama: Tada
sampoeljeladazamrznem
trenutak i prizor kojem u
se uvijek moi vratiti, kao
to su emocije i atmosfe-
ra zadnjeg dana kole, lica
dragihljudi i sl. Fotografi-
ranje je moj nain izraava-
nja, moj hobi i ljubav- ka-
zala je Spuevi.
ivot jepoezija
Uz izlobu fotografija pro-
glaen i pobjedniki literar-
ni rad Gabrijele Rajkovi,
pod nazivom Jo jedna
pjesma o tebi. Ja ih uvi-
jek naslovim tebi budui
da nastanu uvijek nekom,
jer kako kau lako je pisati
pjesme kad ima o kome.
Inspiraciju sam dobila dok
samgledala u prelijepu Ne-
retvu, koja je glavni krivac
zaovestihove. Poezijajedio
mene, tako da je ova nagra-
da najbolje priznanje, kako
se isplati biti ono to jesi.
Gabrijela je pokazala da jo
uvijek postoje due, koje
osjeaju i ive poeziju kroz
svakodnevne trenutke. Or-
ganizator, Studenski zbor,
planira nastaviti s okuplja-
njem ljubitelja umjetnosti
te najavljuju u budunosti
vie ovakvih susreta.
Sinergija je
slubeni bend
hercegovakoga
pjevaa Josipa
Ivania.
Lakojepisati
pjesmekada
imaokome
PIE: GLORIJAKRITO
ZVONIMIR PEJI
vokal, klavijature,
studij: Glazbena
kultura 5. godina
RENATOSOPTA
bas gitara, studij:
Pravo 2. godina
GORAN
MILIEVI
vokal, violina, studij:
FSR- raunarstvo
5. godina
MATEA
IVANKOVI
vokal, studij:
Zdravstveni studij
1. godina
IGOR SOLDO
gitara, studij:
FSR- raunarstvo
3. godina
STJEPAN
RASPUDI
bubnjevi, studij:
FSR- raunarstvo 3.
godina
Studentica Lana
svoj nakit prodaje
u 11 zemalja svijeta
PIE: TONI RASPUDI
Mostovi od
tapia za
sladoled
Udruga studenata graevinarstva -
IACES, Studentski zbor i Graevinski
fakultet, prvi put organiziranatjecanje
u modeliranju mostova za maturante.
Cilj natjecanja probuditi je interes za
graevinu, nauiti projektirati, graditi
i ispitivati nosivost mostova. Na ovom
neobinom projektu radi petnaest
studenata koji su prije poetka natje-
canja izradili probni model od tapia
sladoleda, nosivosti i do 43 kilograma.
(Ivana uturi)
Vratit u se u
Svetu zemlju
Vratit u se u Svetu ze-
mlju, rekao sam tono
pred Uskrs 2000.. I vratio
sam se 2014. na hodoa-
snikom putovanju kojeg
a su organizirali Fakultet
prirodoslovno-matema-
tikih i odgojnih znanosti i
Filozofski fakultet Sveui-
lita u Mostaru. Kreemo
iz Mostara, nastavljamo u
zranoj luci u Zagrebu, a
put nas dalje vodi u Gali-
leju, u grad Nazaret, nau
trodnevnu bazu. Kada
ste u Nazaretu posjetit
ete baziliku Navjetenja,
Marijin izvor, oblinju Ka-
nu, mjesto Isusova djelova-
nja i mjesto gdje je uinio
prvo udo. Tu smo uinili
obnovu branoga zavjeta
na svetoj misi koju su pred-
vodili fra Tomislav Glavnik
i vl. Darko Tomaevi. Po-
sjet Galileji dovodi nas do
Tagbe i Crkve umnaanja
kruha i ribe, crkve Petrova
primata te Kafarnauma za
koju se kae da je drugi Isu-
sov dom. Rastanak s Ga-
lilejom vodi nas do mjesta
Isusova krtenja na rijeci
Jordan. Veina hodoasni-
ka tu je obnovila zavjet kr-
tenja. Bio je to susret kojeg
je teko opisati i rijeima
doarati. Sve to smo pro-
li inilo se kao uvod u sveti
grad Jeruzalem. Susret s
PIE: DR. ZORAN TOMI
STAJATINAMJESTIMAGDJEJEISUS
STAJAO,MOLITIUCRKVIGDJEJE
NASTALAMOLITVAOENA,GROB
PROROKA,SILAZAKUGETSEMANSKI
VRTISUSRETSMASLINAMASTARIM
VIEOD2.000GODINANEOPISIVO
JE INEZABORAVNO.
Jeruzalemom je poseban
i nikoga nije ostavljao rav-
nodunim. Stajati na mje-
stima gdje je Isus stajao,
moliti u crkvi gdje je nastala
molitva Oena, Grob pro-
roka, silazak u Getseman-
ski vrt i susret s maslinama
starim vie od 2.000 godina
neopisivo je i nezaboravno.
Tu se isprepleu osjeaji,
naviru pitanja, odgovori
Vrijeme je preispitati sebe,
svoju vjeru, rijeiti se dile-
ma i nastaviti dalje, vjeru-
jem ojaani u vjeri.
Ulazak u Jeruzalem kroz bi-
lo koja vrata (gradska, Jafi-
na, Damaanska, herodo-
va ili druga) dugo je ieki-
vani trenutak. Nas je odveo
do Siona i Crkve Marijina
uznesenja na nebo, Crkve
Petrova zatajenja, dvorane
Posljednje veere, Kapele
bievanja i Crkve sv. Ane.
Ulazak u prostor Isusova
groba, stajanje na Kalvariji
opija i ostavlja nas nemo-
nim, malim. Ne moete vje-
rovati da ste vi tu i da se na
tom mjestu stvarala naa
vjera kranstvo. Dolazak
u Betlehem takoer je vrlo
emotivan, posebno dola-
skom u baziliku Roenja i
ulaskom u pilju Roenja.
Kupanje u Mrtvom moru
ostat e zapamena kao dva
sata koja ne mogu zasjeniti
ni devet strogih kontrola na
aerodromu, prilikom izla-
ska iz Izraela. Uz pozdrav
sa sjajnim sveenicima fra
Tomislavom Glavnikom i
vl. Darkom Tomaeviem
te izvrsnim domainom
Davorom Ljubiem, jedno-
glasno smo poruili: Vratit
emo se u Svetu zemlju.
REPORTAA DEKANA FILOZOFSKOGA FAKULTETA
S HODOASNIKOGA PUTOVANJA U IZRAELU
KARIKATURA
Anja Merdan