1. Pojam meunarodnog kaznenog prava.

U najirem smislu MKP moe se opisati kao ukupnost kaznenopravnih normi vezanih za meunarodne odnose. Ta disciplina se moe opisati i kao skup pravila kojima neka drava propisuje kaznena djela s elementom inozemnosti i kaznene sankcije za ta djela, te s druge strane pravila koja su meunarodnog porijekla. Pod MKP om o!uhva"aju se i materijalna pravila doma"eg kaznenog prava koja je neka drava usvojila na temelju o!veza iz meunarodnog prava, i to redovito temeljem ugovora kojih je stranka. Pod MKP om u neto irem smislu podrazumijeva se uzajamna pomo" izmeu represivnih i sud!enih organa drava. U jo irem smislu pod MKP om podrazumijeva se ovlast neposredno po meunarodnom pravu za kanjavanje po doma"im sudovima nekih najteih meunarodnih zlo#ina s kojima odnosna drava u pravilu nema izravne veze. Takoer je to i ono pravo i ona pravila postupka koje izravno primjenjuju tzv. meunarodni kazneni sudovi. 2. Element inozemnosti. $lement inozemnosti ozna#ava #injenicu da je kazneni predmet u jednoj dravi u nekom kontaktu s nekim stranim pravnim poretkom. To se moe o#itovati u u#incima kaznenog djela izvan granica jedne drave, u stranom dravljanstvu !ilo po#initelja djela ili njegove rtve itd. MKP o!uhva"a i neka najtea djela koja je #itava meunarodna zajednica drava priznala meunarodnim zlo#inima, !ilo da osumnji#enim po#initeljima sude nacionalni sudovi drava ili meunarodna sud!ena tijela. 3. Monistiko i dualistiko shvaanje odnosa unutarnjeg i meunarodnog (kaznenog prava. Prema monistikom shva"anju meunarodno i unutarnje pravo su dijelovi jedinstvenog pravnog poretka koji prua i na#ela o rjeavanju suko!a izmeu propisa unutarnjeg prava neke drave i meunarodnog prava. Pristae toga gledita se suko!ljavaju o pitanju da li se meunarodno pravo temelji na unutarnjem ili o!ratno. Pristae primata unutarnjeg prava svode meunarodno pravo na vanjsko dravno pravo. Pristae primata meunarodnog prava dolaze do zajedni#kog zaklju#ka da o!veze drave po meunarodnom pravu imaju prvenstvo nad njezinim unutarnjim propisima, pa #ak i u odnosu na njezin ustav. %ni zastupaju stav da se niti & drava ne moe jednostrano razrijeiti svojih meunarodnih o!veza prostom izmjenom svojih zakona. Prema dualistikom shva"anju meunarodno i unutarnje pravo su ' odvojena, ali ravnopravna i meuso!no neovisna pravna poretka. Ukoliko se u nekoj dravi usvoji zakon koji je suprotan njezinoj meunarodnoj o!vezi, njezini sudovi i drugi unutarnji organi primjenjivat "e samo zakon. (li to ne isklju#uje meunarodnu odgovornost te drave kao su!jekta meunarodnog prava z!og krenja njezine meunarodne o!veze. Ugovorna i druga na#ela se moraju prethodno trans)ormirati u zakone i druge akte, i ona potom o!vezuju dravne organe samo po toj osnovi *metoda trans)ormacije+. (ko ta drava prihvati nadlenost nekoga meunarodnog sud!enog ili ar!itranog tijela da rijei spor u kojemu je ona strana, tada "e meunarodni organ voditi ra#una samo o njezinim meunarodnim o!vezama, a ne i o njezinim unutarnjim propisima *adoptacija+. &

!. "emeljna naela (meunarodnog kaznenog prava# nullum $rimen nulla poena sine praevia lege poenali% aut dedere aut iudi$are% pravo na po&teno suenje% presump$ija nedu'nosti% naelo krivnje% naelo suenja u razumnom roku% pravo na 'al(u% naknada &tete. ,ullum crimen nulla poena sine praevia lege poenali %no je temeljno na#elo kaznenog prava koje se po#esto naziva i na#elom zakonitosti *legaliteta+. Prema tome na#elu kazneno djelo i kazna za njega moraju !iti propisani prije po#injenja nekog djela. -a!ranjuje retroaktivnu primjenu kaznenog zakona, osim ukoliko nakon po#injenja kaznenog djela novi zakon odredi !lau kaznu *le. mitius+. ,pr. Ustav /0 u #lanku 1& *&+, #lanak 2. $uropske konvencije. %dreenja, tj. de)inicije kaznenih djela uvijek se tuma#e restriktivno *in du!io mitius+, a nikada ekstenzivno *nema proirivanja po analogiji+. ,a#elo ne"e !iti prekreno ukoliko statut nekoga meunarodnog kaznenog tri!unala predvidi njegovu nadlenost za kanjavanje nekog meunarodnog zlo#ina koji se otprije trans)ormirao u pozitivno meunarodno pravo, i to #ak i za djela po#injena prije stupanja na snagu samoga tog statuta. (ut dedere aut iudicare *punire+ %vdje se radi o o!vezi koju moe preuzeti drava na #ijem se podru#ju oso!a kojoj se propisuje zlo#in nalazi, da ju ili izru#i drugoj dravi *aut dedere+, ili da ju sama kazni *aut punire+ tj. podvrgne svome kaznenom postupku. Predstavlja !itan dio sustava nadlenosti i suradnje u kaznenim stvarima izmeu drava. 3vrha njezina preuzimanja je da se oso!e odgovorne za oso!ito teke zlo#ine ne iz!jegnu kazni. /edovito se predvia meunarodnim ugovorima, ne postoji prema op"em meunarodnom pravu, a napose ne kao ius cogens. ,a#elo pravi#nog i !rzog suenja *pravo na poteno suenje 4 na#elo suenja u razumnom roku+

/azraen je u velikim konvencijama o zatiti ljudskih prava. ,pr. #lanak &5 *&+ Meunarodnog pakta iz &677. godine., #lanak 7 $uropske konvencije iz &689. To se na#elo moe rezimirati u 1 temeljne skupine prava osumnji#enika ili optuenika : a+pravo na sud koji: udovoljava uvjetima zakonom ustanovljenog neovisnog i nepristranog tijela !+: "e predmet rijeiti pravi#no, jasno i u razumnom roku c+: osigurava postupovna prava oso!e protiv koje se vodi postupak: i+ da se ta oso!a smatra nedunom dok joj se ne dokae krivnja ii+ da !ude o!avijetena o optu!i u najkra"em roku na razumljiv na#in iii+ da ima potre!no vrijeme za pripremanje o!rane iv+ da se !rani sama ili uz pomo" !ranitelja v+ da moe ravnopravno sudjelovati u dokazivanju vi+ da ima pravo na !esplatnog tuma#a Pod ovim na#elom podrazumijeva se pravo optuenika se samo na pravi#no, nego u na suenje !ez nepotre!nog odlaganja. (ko sud ne ustanovi pravomo"nom presudom njegovu '

krivnju u razumnom roku, i pri tome ga dri u produljenom pritvoru, time on sam kri njegovo ljudsko pravo na slo!odu i sigurnost. Presumpcija nedunosti %vo na#elo nalazi se u mnogim dokumentima, npr. to#ka 6. ;rancuske deklaracije, #l.'<. Ustava /0, Meunarodni pakt #l.&5*'+= 3ud!eno se tijelo mora drati presumpcije nedunosti optuenika sve dok se na temelju iznesenih dokaza u tijeku postupka ne uvjeri u suprotno.

,a#elo krivnje *,ulla poena sine culpa+ Temeljno je na#elo kaznenog prava da !i svatko morao kazneno odgovarati samo za svoja vlastita djela *i proputanje+, a ne za ponaanje drugih na koje on nije mogao utjecati. Kazneno pravo u na#elu isklju#uje o!jektivnu kaznenu odgovornost *strict lia!ilit>+ za posljedice nekoga djela u odsutnosti krivnje po#initelja. -a kaznenu odgovornost po#initelja trai se njegova namjera ili nehaj. Pravo na al!u Tu se najprije radi o pravu na o!ra"anje sudu da odlu#i o zakonitosti lienja slo!ode neke oso!e prije njezina kaznenog suenja *#l. '5*1+ Ustava, Meunarodni pakt #l. 6+. (li i oso!a koja je u kaznenom postupku proglaena krivom, mora uvijek imati pravo al!e na presudu *#l. &< Ustava, stavak 8 #lanka &5 Meunarodnog pakta+. ,aknada tete %snova ovog na#ela lei u pravdi i pravi#nosti, te u potivanju prava svakoga na slo!odu i sigurnost koje je odlukom organa neke javne vlasti !ilo prekreno. ,pr. #lanak '8*5+ Ustava. Meunarodne konvencije tu razlikuju ' slu#aja: &+ /adi se najprije o pravu na naknadu u slu#aju nezakonitog lienja slo!ode., '+ %dnosi se napose na potpuno ili djelomi#no izdranu kaznu temeljem kasnije ponitene ili izmijenjene sudske presude. ). Meunarodno kazneno pravo primjenjuje domai i meunarodni sud ,eke institute meunarodnog javnog prava duan je potivati i izravno primjenjivati kazneni sudac u svakoj dravi, #ak ukoliko ta drava nije stranka konvencije koja ta imperativna pravila op"eg meunarodnog prava kodi)icira. To su pravila o kaznenom imunitetu djelatnih glavara strane drave, predsjednika vlade, diplomatskog zastupnika i djelatnih oso!a sa sli#nim poloajem. ?oma"i kazneni sudac duan je potivati i izravno primjenjivati sve ugovorne o!veze svoje zemlje od kada su za nju stupile na snagu, i to sve do njihovih izmjena, zamjene novim ugovorom ili prestanka. Kad god neka od tih konvencija nalae sudski progon i kanjavanje nekog pose!nog zlo#ina, dunost kaznenog suda po#inje tek nakon to se taj zlo#in inkorporira u doma"e kazneno pravo i kad mu zakonodavac propie raspon kazni. 1

*. +zvori meunarodnog kaznenog prava , pose(no lanak 3-(1 .imskog statuta M/0 ,ajautoritativnija ugovorna odred!a koja propisuje te izvore je #lanak 1<*&+ 3tatuta Meunarodnog suda u 0aagu: Sud, kojemu je zadaa da njemu podnesene sporove rjeava po meunarodnom pravu, primjenjuje: a) meunarodne konvencije bilo ope ili posebne, koje ustanovljuju pravila izrijekom priznata od dr ava u sporu! b) meunarodni obiaj kao dokaz ope prakse pri"vaene kao pravo! c) opa naela prava priznata od civilizirani" naroda, d) uz rezervu odredaba lanka #$%&presuda suda obvezna je samo za stranke spora i za sluaj koji je rijeila), sudske rjeidbe i nauavanja najpozvaniji" publicista razliiti" naroda kao pomono sredstvo za utvrivanje pravni" pravila%' @lavni izvor op"eg meunarodnog prava je op"i o!i#aj. %p"a na#ela prava primjenjuju se kao samostalan izvor toga op"eg meunarodnog prava ukoliko se nisu trans)ormirala u op"i o!i#aj, i to naj#e"e putem neke konvencije o kodi)ikaciji. Az na#ela nullum crimen nulla poena sine lege proizlaze sljede"e pretpostavke svakog ispravnog suenja: A+ ,ullum crimen sine lege scripta izvor inkriminacije mora !iti zakon ili statut meunarodnog kaznenog sud!enog tijela. Asklju#uje inkriminaciju izravno i jedino utemeljenu na o!i#ajnom pravu. AA+ ,ullum crimen sine lege certa elementi inkriminacije, tj. o!iljeja kaznenog djela, moraju !iti precizno odreeni normom. To kaznenom sucu za!ranjuje pri!jegavanje analogiji. AAA+ ,ullum crimen sine lege praevia kazneno djelo mora !iti zakonom za!ranjeno u vrijeme njegova po#injenja. -a!rana retroaktivnosti, osim ukoliko je novo pravo !lae za okrivljenika. AB+ ,ulla poena sine lege kazna takoer mora !iti unaprijed predviena pisanom normom. %p"a na#ela prava s jedne strane ta se na#ela uzimaju kao temelj svakoga pravnog odnosa !ez kojih niti & pravni poredak, !ilo unutarnji ili meunarodni, ne !i mogao )unkcionirati. U suprotnom zna#enju, u nedostatku neke primjenljive ugovorne odred!e ili o!i#ajnog pravila, tj. u slu#aju praznina u pozitivnom pravu, podto#ka c+ #lanka 1<*&+ uzima se kao ovlatenje ili poziv sucu da pri!jegne na#elima zajedni#kima unutarnjem pravu drava koje se smatra razvijenijim. ?akle, u prvom zna#enju op"a na#ela prava temelj su svakoga prava, a u drugomu su ona njegov supsidijarni izvor u nedostatku nekog odreenijeg pravila. %na su nastajala u dugotrajnom historijskom razvoju, i to najprije u unutarnjem pravu pojedinih drava. %tpo#etka im je !ila svrha zatita pojedinaca od samovolje drave i od samovolje suca kao dravnog organa *npr. Magna carta li!ertatum stavak 16. na#elo neovisnosti sud!ene vlasti te praksa sudjelovanja porote+. Kontinentalna $uropa ila je putem sustavne kodi)ikacije ljudskih prava i slo!oda * ?eklaracija o pravima #ovjeka i graanina, ;rancuska+. ,akon ?rugog svjetskog rata prijanja pravna na#ela postaju djelom %p"e deklaracije o ljudskim pravima iz &65<. godine. Potvrena su u Meunarodnom paktu o graanskim i politi#kim pravima iz C77. itd. Meunarodni ugovori glavni izvor partikularnog meunarodnog prava. ?oma"i kazneni sudovi koji spadaju u dravne organe o!vezni su primjenjivati one ugovore koji su 5

na snazi za njihovu dravu. Pravna je o!veza svake drave stranke *z!og pravila pacta sunt servanda+ da otkloni smetnje u njezinu unutarnjemu pravu kako !i svi njezini organi mogli u do!roj vjeri izvravati svaki ugovor na snazi za tu dravu. Meunarodna kaznena sud!ena tijela tre!ala !i primjenjivati samo pravo predvieno njihovim statutom. %!i#ajno meunarodno pravo ,astaju ponavljanim vrenjem drava i drugih su!jekata toga prava koja #ini njegov o!jektivni element. Pri tome je odlu#uju"i su!jektivni ili psiholoki element *opinio iuris sive necessitatis+, tj. nastanak uvjerenja ili svijesti u ve"ine drava da je praksa u pitanju o!vezatna, i to z!og postojanja odgovaraju"ega pravnog pravila koje to nalae. ,ajvaniji na#in utjecaja na o!i#ajni proces i na usmjeravanje prakse drava u odreenim o!lastima je pripremanje i usvajanje konvencija o kodi)ikaciji i progresivnom razvoju neke grane meunarodnog prava. 1. 2ezastarivost najte'ih meunarodnih zloina -astara nije ni apsolutno ni univerzalno pravilo u kaznenom pravu svih drava. ?vadeset godina nakon usvajanja Konvencije o genocidu * koja sama ne predvia nezastarivost tog zlo#ina+, %p"a skuptina U, a usvojila je rezolucijom '16& *DDAAA+ od '7. &&. &67<., Konvenciju o nezastarivosti ratnih zlo#ina i zlo#ina protiv #ovje#nosti, nezastarivost se odnosi na progon i na kanjavanje. Bije"e $urope usvojilo je '8.&.&625. $uropsku konvenciju pod istim nazivom. U dravama koje postanu strankama neke od tih konvencija nezastarivost ne nastupa neposredno. %ne su njima preuzele o!vezu na poduzimanje prikladnih zakonodavnih mjera da im pridaju u#inak u njihovu unutarnjem pravnom poretku. -. .asprostranjenost represivne vlasti dr'ave Pod tim se podrazumijeva njeno su!jektivno pravo da odreena ljudska ponaanja kvali)icira kao kriminalna i da za njih propie sankcije. Ta represivna vlast pretpostavlja i o!vezu drave da "e ta za!ranjena ponaanja koja predstavljaju zlo#ine kazneno progoniti. ?rave su u na#elu slo!odne da odreuju svojim zakonima domaaj te represivne vlasti u prostoru. (li su u tome ograni#ene nekim imperativnim normama op"eg meunarodnog prava *njihova svrha je sprije#iti mogu"e suko!e u ostvarivanju teritorijalne suverenosti svake od njih+. ?ravno podru#je je prostor na kojemu drava o!naa svoju suverenu vlast i do #ijih granica ta vlast dopire. Pod teritorijalnom suvereno"u drave moe se podrazumijevati skup nadlenosti koje ona uz pomo" svojih organa vri na svom dravnom podru#ju. 3vaka drava uiva na svom podru#ju puno"u *sveo!uhvatnost+ i isklju#ivost svoje vlasti. Puno"a vlasti zna#i da se na podru#ju svake drave primjenjuju njezin ustavni poredak, njezini zakoni i dugi propisi, i da na tome podru#ju organizira svoju sud!enu, upravu i lokalnu vlast. Asklju#ivost vlasti zna#i da drava na svome podru#ju o!naa vlast uz isklju#enje vlasti svake druge drave. ?rava vri i tzv. personalnu suverenost, ali samo nad svojim vlastitim dravljanima za djela koja ona po#ine u inozemstvu. Az teritorijalne suverenosti proizlazi teritorijalni princip kao temeljen, a iz personalne suverenosti onaj aktivnog personaliteta kao supsidijaran. ?rava stavlja pod udar svoga kaznenoga zakonodavstva samo odreena ponaanja koja su se z!ila izvan njezina teritorija, ali koja stoje u odreenoj relaciji s njom. 3. 4okaliza$ija kaznenog djela , teorije prema kojima se odreuje 8

U irem geogra)skom smislu neko kazneno djelo moe !iti po#injeno u doma"oj dravi, u stranoj dravi ili u prostoru izvan nacionalne jurisdikcije drava. Teorija djelatnosti: kao mjesto izvrenja kaznenog djela uzima ono mjesto na kojem je po#initelj djelovao, poduzeo radnju izvrenja. U prilog usvajanja navode se proceduralni razlozi, kriminalno politi#ki, a lokalizacija kaznenoga djela u mjestu radnje je u skladu s principom legaliteta. %pravdava se i #ito prakti#nim razlozima: njezinom primjenom rjee se pojavljuje ekstradicija po#initelja, a osim toga mjesto djelovanja je o!i#no jedinstveno, dok mjesto nastupanja posljedice to ponekad nije. Teorija posljedice ili uspjeha: isklju#ivo uzima u o!zir mjesto gdje je nastupila posljedica. ,ajvaniji argument u prilog toj teoriji izvodi se iz represivne svrhe kaznenog prava: njegova je svrha zatita drutvenih vrijednosti i stoga je logi#no lokalizirati kazneno djelo ondje gdje se mani)estirala povreda drutvenih do!ara. ,eto sueni o!lik ove teorije je teorija neposrednog cilja, po kojoj se kao mjesto izvrenja kaznenoga djela uzima ono mjesto gdje se ostvaruje ili !i se tre!ao ostvariti cilj koji je po#inio u#inilac. Teorija u!ikviteta ili jedinstva: uzima u o!zir ne samo mjesto djelovanja po#initelja, nego isto tako i mjesto nastupanja posljedice. Po#iva na )ikciji pars pro toto po kojoj je kazneno djelo u cijelosti ostvareno kako u mjestu djelovanja po#initelja, tako i u mjestu nastupanja posljedice, iako je u svakom od tih mjesta dolo samo do djelomi#nog ostvarenja kaznenog djela. /azlikuje se u o!jektivnom i u su!jektivnom smislu. 3amo nekoliko zemalja odreuju mjesto izvrenja samo dovrenog kaznenog djela uzimaju"i u o!zir isklju#ivo o!jektivne elemente, radnju i posljedicu. Be"ina se opredijelila za teoriju u su!jektivnom smislu, tj. za lokalizaciju pokuaja kaznenog djela uzima se u o!zir i umiljaj po#initelja, tako da se mjesto pokuaja odreuje i prema tome gdje je posljedica mogla ili morala nastupiti. 15. "eritorijalni prin$ip Ali le. loci delicti commissi, izravna je emanacija teritorijalne suverenosti svake neovisne drave. 3astoji se u tome da se kazneno zakonodavstvo drave * u smislu materijalnoga kaznenog prava+ primjenjuje na svakoga tko na podru#ju odnosne drave po#ini kazneno djelo predvieno tim zakonodavstvom, i to !ez o!zira na to je li po#initelj dravljanin te drave, dravljanin neke druge drave ili je oso!a !ez dravljanstva. Teritorij drave o!uhva"a njezino kopneno podru#je sa svim rijekama i jezerima u njezinim granicama, potom unutranje morske vode, arhipelake vode arhipelakih drava te teritorijalno more, kao i zra#ni prostor iznad svih tih podru#ja. %vaj princip se opravdava prije svega suverenitetom, nezavisno"u i jednakosti drava. -atim ideja generalne prevencije, tj. da se negativni e)ekt kaznenoga djela moraju osjetiti upravo tamo gdje je pravni red !io poreme"en kaznenim djelom. Kona#no razlog pravednosti i razlog procesne ekonomije. ,aime kazneno djelo se moe najsigurnije utvrditi na mjestu izvrenja s o!zirom na sve dokaze koji se tu mogu najlake i naj!re pri!aviti. Temeljem tog principa drava na #ijem se podru#ju zlo#in dogodio vri prioritetnu kaznenu nadlenost u odnosu na sve druge drave koje se!e mogu smatrati nadlenima. Kad god je neki kazneni zakon u materijalnom smislu teritorijalan, on je teritorijalan i u )ormalnom smislu. Princip nije isklju#iv. 11. .ealni ili za&titni prin$ip

Temeljem tog principa drave si prisvajaju pravo inkriminirati odreena ponaanja po#injena protiv njihovih ivotnih interesa i sigurnosti u inozemstvu, i to !ez o!zira na dravljanstvo po#initelja. ,jime mogu !iti o!uhva"ena kaznena djela protiv javnih interesa i sigurnosti drave, napadi na njezine diplomatske i konzularne agente u inozemstvu, krivotvorenje njezine nacionalne monete, vrijednosnica, dravnog pe#ata i sl. Priznat je kao iznimka od teritorijalnog principa uzetog kao primarnog. %pravdava se pravom drave na samozatitu od napadaja izvana na njezine vitalne interese. ?rava "e mo"i realizirati svoju represivnu vlast u punoj mjeri samo ako po#initelja ima u rukama. %n isklju#uje uvjet identiteta norme i primjenu pravila ne !is in idem. Po#initelja se moe u zemlji suditi za neko kazneno djelo o!uhva"eno tim principom i onda kad to djelo uop"e nije predvieno kao kazneno djelo po zakonu zemlje u kojoj je izvreno i mada je u#inilac za to djelo eventualno osuen u inozemstvu i kaznu izdrao, ili je tamo pravomo"no oslo!oen. 12. Prin$ip aktivnog personaliteta ili na$ionalni prin$ip ,eposredan je odraz personalnog suvereniteta drave nad njenim graanima za djela koja oni po#ine u inozemstvu. Uvijek ga valja uzeti kao supsidijaran teritorijalnom principu. U na#elu dolazi u o!zir kanjavanje kaznenog djela doma"eg graanina po#injenog u drugoj dravi ukoliko je on tamo iz!jegao pravdi i nije !io tamo osuen temeljem teritorijalnog principa. /azlozi za opravdanje: loe ponaanje dravljana u stranoj dravi teti ugledu drave #iji su dravljaniE princip je izraz solidarnosti prema dravi u kojoj je kazneno djelo izvrenoE ovaj princip omogu"uje da oni kod ku"e ne nau azil za kaznena djela izvrena u inozemstvuE olakava resocijalizaciju koja se naj!olje moe ostvariti u sredini kojoj osueni pripada i gdje redovito ivi. Mogu"nost kanjavanja u inozemstvu tre!a u doma"em zakonu unaprijed predvidjeti. Aako ga ne uvjetuju sve drave, de lege )erenda, identitet norme tre!alo !i uvijek predvidjeti jer !i !ila o#ita nepravda kanjavati doma"eg dravljanina za djelo koje on po#ini u stranoj dravi ako ono tamo nije kanjivo *a i o!ratno+. 13. Prin$ip pasivnog personaliteta Princip uzima svoga graanina kao rtvu kaznenog djela po#injenog u inozemstvu. Temeljem toga principa drava prisvaja pravo da sudi po#initelju kaznenih djela upravljenih protiv njezinih graanina u inozemstvu, !ilo da je taj po#initelj stranac ili oso!a !ez dravljanstva. Ukoliko se osumnji#enik nae u toj dravi *od kuda je rtva+ on !i mogao !iti uhi"en i osuen. Taj princip se eli opravdati zatitom koju drava nastoji osigurati svojim graanima u inozemstvu od kaznenih djela izvrenih na njihovu tetu. 1!. Prin$ip zastupnike sud(enosti /adi se o delegaciji kaznene sud!enosti jedne drave drugoj. Uvjet za primjenu tog principa jest da drava na #ijem se podru#ju kazneno djelo dogodilo zatrai od druge drave kazneni progon po#initelja, umjesto da trai njegovu ekstradiciju. ?rugim rije#ima, ta se drava odri#e vlastitog kaznenog progona temeljenoga na teritorijalnom principu pod uvjetom da ga druga drava preuzme. ?o primjene tog principa moe u praksi do"i ukoliko je on izri#ito predvien u doma"em zakonodavstvu ili, rjee, primjenom nekoga meunarodnog ugovora. 3ud drave koja je od druge preuzela nadlenost presuuje kazneno djelo u pitanju primjenjuju"i svoje pravo, ali "e voditi ra#una i o identitetu norme, te vrstama sankcija. 1). Prin$ip univerzaliteta 2

Ali U!i te invenero, i!i te judica!o. Temeljem ovog principa drava prisvaja nadlenost da sudi nekoj oso!i !ez o!zira na njeno dravljanstvo, i to za djela koja je po#inila !ilo gdje u inozemstvu, pa #ak ako rtva zlo#ina nije njezin dravljanin. %grani#uju"i uvjet u njegovoj primjeni tre!ao !i !iti da je oso!a u pitanju uhi"ena u toj, a ne u nekoj drugoj, dravi i da je podvrgnuta njenom pravosuu. ?rugi je op"i uvjet da je djelo u pitanju predvieno u kaznenom zakonu te drave. U tome, kao i u svim drugim slu#ajevima, sudac primjenjuje zakon svoje zemlje. 3vrha principa univerzaliteta osiguranje je nadlenosti F!ez pukotinaG za suenje za neke najtee meunarodne zlo#ine, ali ne za !ilo koje kazneno djelo. Taj se princip zasniva na solidarnosti drava u !or!i protiv tih zlo#ina, kako po#initelji najteih djela ne !i iz!jegli zasluenoj kazni, !ilo stoga to je pravosue prema njima u njihovoj zemlji nemo"no, ili ono uslijed oruanog suko!a ili iz drugih razloga uop"e ili ispravno ne djeluje. U tim se slu#ajevima drava sa svojim sudovima supstituira meunarodnoj zajednici i moe se smatrati da djeluje u njezino ime. Uz zlo#in piratstva, danas se moe smatrati da je temeljem op"eg meunarodnog prava principom univerzaliteta o!uhva"eno kanjavanje genocida. ?e lege )erenda, u provoenju principa univerzaliteta ne !i tre!ao !iti nuan identitet norme u odnosu na zakonodavstvo drave u kojoj je djelo po#injeno. (li je neophodno da normu u pitanju predvia zakonodavstvo drave u kojoj se sudi, kao i da postoji njezin identitet s pravilom op"eg meunarodnog prava ili s nekom konvencijom koja to djelo kvali)icira kao meunarodni zlo#in. 1*. Meunarodni zloini (zloini prema opem meunarodnom pravu% crimina iuris gentium) P/$M( %PH$M MP u ,jihova najvanija odlika je to nastaju u o!i#ajnom procesu u kojem presudnu ulogu imaju konvencije o kodi)ikaciji odnosne grane meunarodnog prava. Uz to, jedino po#injenje nekih od meunarodnih zlo#ina moe angairati, uz oso!nu kaznenu odgovornost njihovih po#initelja, i neposrednu odgovornost drave po meunarodnom pravu. (ko drava nije neposredni po#initelj nekoga meunarodnog zlo#ina, njoj se moe pripisati odgovornost za propust, tj. z!og toga to ga nije sprije#ila. ?a !i neki meunarodni zlo#in u op"em meunarodnom pravu nastao, mora !iti ispunjeno vie uvjeta: a+ mora se raditi o op"oj o!i#ajnoj normi koja kao pravilo pozitivnoga meunarodnog prava o!vezuje sve drave i sve ostale su!jekte toga prava u svijetu. Ukoliko nekoj vanoj konvenciji koja je kodi)icirala humanitarno pravo nije pristupila vana skupina #lanica, napose & ili vie stalnih #lanica Bije"a sigurnosti U, a, Fteka krenjaG de)inirana u njoj nisu dio op"eg meunarodnog prava. !+ takva pravila moraju u isto vrijeme !iti i imperativne norme op"eg meunarodnog prava *ius cogens+ kako ih de)inira #lanak 81. Ie#ke konvencije o pravu meunarodnih ugovora iz &676. godine. ,e smije se, dakle, raditi o op"im o!i#ajnim pravilima koja spadaju u ius dispositivum, od kojih drave mogu odstupati u svojim uzajamnim ugovornim i drugim odnosima. c+ ali, iako svi meunarodni zlo#ini #ine ius cogens, sve imperativne norme toga zna#aja nisu meunarodni zlo#ini. Mora se, dakle, raditi o povredi takve o!veze koja je s jedne strane !itna za interese meunarodne zajednice u cjelini, i da je takoer #itava ta zajednica priznala takvu povredu meunarodnim zlo#inom, a ne o!i#nim meunarodnim kaznenim djelom. d+ kada se radi o oso!noj kaznenoj odgovornosti po#initelja pojedinaca, dalji je zahtjev da je takav meunarodni zlo#in sa svim gornjim sastojcima povjeren u nadlenost nekoga doma"eg ili meunarodnog kaznenog sudita. <

?anas se moe sa sigurno"u re"i da prema pozitivnom meunarodnom pravu, u meunarodne zlo#ine spadaju: piratstvo na otvorenom moru, ropstvo i trgovina ro!ljem, agresija te zlo#ini koji su u nadlenosti stalnoga Meunarodnog kaznenog suda, tj. genocid, zlo#ini protiv #ovje#nosti i ratni zlo#ini. -a zlo#ine prema op"em meunarodnom pravu nikada nije postojao neki meunarodni kazneni sud koji !i utvrivao kaznenu odgovornost i izricao kaznene sankcije protiv drava. ( i glede njihove meunarodno pravne odgovornosti takoer ne postoji neki meunarodni sud s o!vezatnom nadleno"u koji !i ju utvrivao za sve drave. ?o suenja te vrste moe do"i pred Meunarodnim sudom ili meudravnom ar!itraom jedino ukoliko odnosne drave pristanu na tu nadlenost. Meunarodni sud je istakao da postoje o!veze neke drave prema meunarodnoj zajednici u njezinoj cjelini koje se ti#u svih drava, i da sve druge drave imaju pravni interes da se odnosna pravila potuju. To su o!veze erga omnes. U njih se sigurno u!raja proglaenje nekoga djela meunarodnim zlo#inom i mjere u njegovoj prevenciji i represiji. %!veza na inkriminaciju u doma"em zakonodavstvu nije nametnuta op"im meunarodnim pravom, ali moe !iti predviena konvencijama koje te zlo#ine kodi)iciraju, i to kao ugovorna o!veza za njihove drave stanke. Te konvencije propisuju u razli#itom o!ujmu o!veze njihovih stranaka na ukazivanje uzajamne kaznenopravne pomo"i u istrazi, na o!vezu aut dedere aut punire, ili na propisivanje njihove univerzalne nadlenosti za kanjavanje tih zlo#ina kada su se z!ili izvan dravnog podru#ja. -na#ajke *nekih od+ meunarodnih zlo#ina: ?vostruka narav *ve"ine+, svi oni prema MP u povla#e kaznenu odgovornost pojedinaca njihovih po#initelja, ali po#injenje nekih od njih povla#i i meunarodnopravnu odgovornost drave Meunarodni zlo#ini kojima se kre temeljna ljudska prava apsolutno su za!ranjeni kao mjere represalija u slu#aju po#injenja istih zlo#ina od druge strane, !ilo u miru ili oruanom suko!u. ,ezastarivost J ugovorna o!veza samo drava stranaka Konvencije o nezastarivosti iz &67<. godine. %p"e MP name"e svim dravama o!vezu da ne kre temeljne norme koje za!ranjuju meunarodne zlo#ine, kao o!vezu erga omnes. ?$KALT( AU/A3 @$,TAUM Tu spadaju !rojna kaznena djela koja su drave predvidjele u svojim kaznenim zakonima izvravaju"i time o!veze iz ugovora kojih su postale stranke. Ta meunarodna kaznena djela razlikuju se od meunarodnih zlo#ina prije svega po teini posljedica njihova krenja. Krenje nekoga ugovora koji se odnosi na neko meunarodno kazneno djelo koje ne predstavlja meunarodni zlo#in izazvat "e legitimne reakcije ostalih njegovih stranaka. %ne mogu taj ugovor privremeno suspendirati u odnosu na nju. Ugovori te vrste ustvari sadre ' vrste odred!i. %dred!e koje de)iniraju kazneno djelo u pitanju J Flegislativne naraviG. %stale stranke takvoga ugovora po#esto se ne"e mnogo !rinuti o tome je li drava to#no predvidjela odnosno kazneno djelo u svome zakonu i primjenjuje li ga dosljedno u praksi. (li ugovorne odred!e o uzajamnoj suradnji FkontraktualneG su naravi. Ukoliko neka stranka ne izvrava svoje o!veze te vrste u odnosu na druge stranke, ona moe o#ekivati recipro#no ponaanje s njihove strane. 11. 6eno$id (lanak *. .imskog statuta M/0 6

U naem K- u #lanak &87. Prvo odreenje pojma genocida dano je u #lanku AA Konvencije o sprje#avanju i kanjavanju zlo#ina genocida iz &65<. godine, u kojemu se kao radnja genocida predvia 8 o!lika: &+ u!ojstvo #lanova skupine, '+ nanoenje teke tjelesne ozljede ili teke duevne patnje, 1+ podvrgavanje uvjetima ivota usmjerenim na unitenje skupine, 5+ nametanje mjera sprje#avanja raanja i 8+ prisilno premjetanje djece iz jedne skupine u drugu. Propisuje se kanjavanje za genocid , zavjeru usmjerenju po#injenju, izravno i javno poticanje na po#injenje, pokuaj i suu#esnitvo u genocidu. Meunarodni izvori genocidu su jo i Konvencija o nezastarijevanju ratnih zlo#ina i zlo#ina protiv #ovje#nosti, #lanak 7 3tatuta MK3 i Meunarodna konvencija o sprje#avanju )inanciranja terorizma. Prema konkretnom o!jektu kojemu smjera moe !iti nacionalni ili etni#ki genocid ili etnocid ako je taj o!jekt nacionalna ili etni#ka skupina. % rasnom se radi ako je radnja usmjerena na odreenu rasnu skupinu, ili na vie takvih skupina, odnosno na sve druge rasne skupine osim jedne. Bjerski je usmjeren na pripadnike odreene vjerske skupine ili vie takvih skupina. -a pojmovno odreenje skupine prema stajalitima ad hoc tri!unala odlu#uju"e je kako njene pripadnike su!jektivno doivljava po#initelj. Po#initelj moe !iti svaka oso!a. Pojedini o!lici radnje odreuju nuna svojstva po#initelja. 3adraji radnje iz zakonskog opisa mogu se podijeliti u ' skupine: zapovijed i po#injenje. /adnja genocida odnosi se na *K-/0+: u!ijanje, nanoenje tekih tjelesnih ozljeda ili teko naruavanje tjelesnog ili duevnog zdravljaE prisilno raseljavanjeE stavljanje u takve ivotne uvjete koji !i doveli do potpunog ili djelomi#nog istre!ljenja skupineE mjere kojima se sprje#ava raanje izmeu pripadnika skupine i mjere kojima se vri prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu. @enocid se sastoji u zapovijedi da se u opisanom cilju izvre u zakonskom opisu navedene radnje ili u po#injenju opisanih radnji. Mogu"e ga je po#initi u vrijeme rata, ali i u vrijeme mira. Mogu" je i prema samo jednoj oso!i, ali kod toga mora postojati su!jektivni element, tj. svijest i volja da se to #ini u ve" opisanom cilju, s namjerom potpunog ili djelomi#nog unitenja skupine. %!lik radnje u!ijanja izjedna#en je s prouzrokovanjem smrti, ne samo u odnosu na pojedine izri#ito predviene radnje, nego i u odnosu na radnje koje prema namjeri po#initelja dovode do te posljedice. U teko naruavanje tjelesnog i duevnog zdravlja, prema stajalitima ad hoc Tri!unala, uklju#uje seksualno zlostavljanje, prijetnje smr"u tijekom ispitivanja, mu#enje, prisilu na upora!u opojnih droga. -ahtijeva se trajnost. U genocid ulazi prisilno raseljavanje samo ako se radi o raseljavanju s pose!nom namjerom propisanom ovim #lankom *nije isto to i Fetni#ko #i"enjeG kojemu je cilj preseljenje skupine, ne unitenje+. %!lik radnje koji se sastoji u stavljanju u takve ivotne uvjete koji !i doveli do potpunog ili djelomi#nog istre!ljenja skupine o!uhva"a svako postupanje koje je usmjereno navedenom cilju i s o!zirom na konkretne okolnosti o!jektivno prikladno. Mjere kojima se sprje#ava raanje izmeu pripadnika skupine ozna#ava se kao !ioloki genocid, a mogu se sastojati ne samo u prisilnom djelovanju, nego u konkretnim administrativnim za!ranama. Preseljenje djece u drugu skupinu je radnja usmjerena na unitenje identiteta pripadnika skupine. ;ormalno dovrenje djela ovisi o tome o kojoj je vrsti radnje rije#. U primjeru zapovijedi djelo je dovreno njenim izdavanjem, u drugom slu#aju, poduzimanjem neke od radnji kojima se ostvaruje sadraj predvien u zakonskom opisu. @enocid je namjerni delikt, zahtijeva se specijalna namjera *dolus coloratus+, mora uklju#iti svijest i volju koja !itno o!iljeuje djelo. Pose!ni sadraj namjere je htijenje postizanja to#no odreenog cilja: potpunog ili djelomi#nog unitenja nacionalne, etni#ke, rasne ili vjerske skupine. @enocid postoji i ako je s ciljem uniten manji !roj oso!a na &9

odreenom geogra)skom podru#ju, ali i onda ako je uniten zna#ajan dio skupine to !itno utje#e na cijelu skupinu.

1-. 7loin protiv ovjenosti (lanak 1. .imskog statuta M/0 Mlanak 2. 3tatuta predvia &8 o!lika djela *npr. u!ojstvo, istre!ljenje, poro!ljavanje, protjerivanje ili prisilno premjetanje stanovnitvaE mu#enje, silovanje, seksualno ropstvo, prisilna prostitucijaNtrudno"aNsterilizacijaE progon !ilo koje skupine na temelju politi#ke, rasne, nacionalne, etni#ke ili druge osnove=+. %ruani suko! nije element zlo#ina protiv #ovje#nosti. Predvien je iroki ili sustavni napad J ne kumulativno ispunjeno, ve" alternativno. To tre!a !iti masovna u#estala akcija velikih razmjera provedena oz!iljno sa mnogo rtava. %vdje napad nije ograni#en samo na akte neprijateljstva nego se moe sastojati u zlostavljanju, dranju u zato#enitvu itd. -lo#ini moraju !iti po#injeni na diskriminativnoj osnovi, a osnove su predviene alternativno. Moe !iti samo unutar oruanog suko!a, ne i za vrijeme mira. Ortva zlo#ina mora !iti civilno pu#anstvo, no nije isklju#en zlo#in ni kada je jedna vojska mnogo nadmo"nija od druge o sustavno #ini zlo#ine. ,apad mora !iti usmjeren: a+protiv odredive skupine koju kao takvu prepoznaju po#initelji djela, !+ da su zlo#ini organizirani i sustavni te c+ da imaju odreenu teinu. -lo#in protiv #ovje#nosti su i etni#ko #i"enje, te istre!ljenje koje ima genocidne namjere. Trai se namjera da se #ini kazneno djelo te znanje o irem kontekstu u kojem je kazneno djelo po#injeno, ne zahtjeva se da po#initelj podrava poredak koji napada civilno stanovnitvo. U K- u je odreeno da radnja mora !iti: a+ krenje pravila meunarodnog prava, !+ poduzeta u sklopu irokog ili sustavnog napada, c+ protiv civilnog stanovnitva. Ama ' kategorije radnji J nared!a za po#injenje odreenih radnji i samo po#injenje radnji. -a postojanje kaznenog djela ne zahtijeva se po#initeljevo znanje o krenju odreene norme meunarodnog prava, ali mora znati da se radi o irokom i sustavnom napadu usmjerenom protiv civilnog pu#anstva. %!lik krivnje je izravna namjera koja po#iva na svijesti o naravi i ciljevima napada, te sadraju radnji, uz pojedine o!like se zahtijeva postojanje odreenog cilja. Kanjava se pripremanje zlo#ina protiv #ovje#nosti i naknadna pomo" po#initelju. 13. .atni zloin (lanak -. .imskog statuta M/0 U MP u su op"enito nasilne radnje koje povreuju temeljne vrijednosti ljudskog !i"a, po#injeni od strane ve"eg !roja ljudi koji mogu ali na moraju pripadati dravnom aparatu. Bezani su uz pojam ratnog prava *hako i enevsko+, tj. pravila koje drave moraju potovati u primjeni sile u cilju ograni#avanja patnji uzrokovanih oruanim suko!ima, odnosno u cilju uspostavljanja minimalnih na#ela #ovje#nosti i oso!nog dostojanstva koja u mirnodopsko vrijeme tvore ste#evinu op"e svijesti. U #l. < /3MK3 o!jedinjeni su svi ratni zlo#ini u meunarodnom i unutarnjem *drava moe na rok od 2 godina od pristupanja 3tatutu, odgoditi primjenu 3tatuta u odnosu na ratne zlo#ine po#injene na njenom podru#ju ili od njenih dravljana+ suko!u. Meunarodni zna#aj suko!a ocjenjuje se od slu#aja do slu#aja. Prema presudi MK3 a: Foruani suko! postoji kad god se meu dravama pri!jegava oruanoj sili ili trajnijem oruanom nasilju=izmeu organa vlade i organiziranih oruanih skupina ili izmeu takvih skupina unutar drave=G /atni zlo#ini su predvieni u 3tatutu kao teka krenja Oenevskih konvencija, te krenja zakona i o!i#aja rata. MK3 je nadlean za ratne zlo#ine pose!no kada su po#injeni kao dio plana ili politike ili kao dio masovnog #injenja takvih kaznenih djela. &&

U K- u se mogu podijeliti u 1 skupine J a+ ratni zlo#ini protiv civilnog pu#anstva J moe samo ako se kre pravila MP a *normativni sastojak+ te ako je po#injen za vrijeme rata, oruanog suko!a ili okupacije * vremensko i predmetno o!iljeje+. Po#initelj moe !iti svaka oso!a. Ama ' o!lika J nared!a i po#injenje radni. Mora postojati namjera. 3amostalni o!lik djela je nared!a ili po#injenje napada na pose!no zna#ajne o!jekte i napad koji ima posljedice za prirodni okoli. Tre"i o!lik je nared!a izvrenje preseljenja svojega civilnog pu#anstva od strane okupatora na okupirana podru#ja *vezano uz postupanje okupacijske vlasti+. Udruivanje radi #injenja predmetnog djela je takoer kanjivo. Po#initelj koji po#ini djelo i pravodo!no otkrije grupu #ime sprije#i po#injenje djela predvia se smanjena kazna. Mlan skupine koji ju otkrije prije po#injenja djela o!avezno se tre!a oslo!oditi. Kanjava se i pripremanje i naknadna pomo" po#initelju. !+ protiv ranjenika i !olesnika J o!uhva"ena su ' o!lika: nareenje i po#injenje. /adnja je usmjerena izravno ili posredno protiv oso!e ranjenika i !olesnika. Udruivanje za #injenje je takoer kanjivo. Po#initelj koji po#ini djelo i pravodo!no otkrije grupu #ime sprije#i po#injenje djela predvia se smanjena kazna. Mlan skupine koji ju otkrije prije po#injenja djela o!avezno se tre!a oslo!oditi. Kanjava se i pripremanje i naknadna pomo" po#initelju. c+ te protiv ratnih zaro!ljenika J Takoer ' o!lika: zapovijed i po#injenje. /adnja se odnosi na 1 sadrajne cjeline: &+ napad na nepovredivost ivota, tijela i oso!e ratnog zaro!ljenika, '+ prisila na slu!u u neprijateljskim oruanim snagama i 1+ uskrata prava na pravedno i nepristrano suenje. ?jelo se moe po#initi od trenutka kad je oso!a stekla svojstvo ratnog zaro!ljenika, pa sve do njenog kona#nog oslo!oenja ili repatrijacije. Udruivanje za #injenje je takoer kanjivo. Po#initelj koji po#ini djelo i pravodo!no otkrije grupu #ime sprije#i po#injenje djela predvia se smanjena kazna. Mlan skupine koji ju otkrije prije po#injenja djela o!avezno se tre!a oslo!oditi. Kanjava se i pripremanje i naknadna pomo" po#initelju. 25. 7loin agresije (gresija se uzima kao meunarodno kazneno djelo jo od Oenevskog protokola iz &6'2. o mirnom rjeavanju meunarodnih sporova, takoer u Iriand Kelloggovom paktu iz &6'<. itd. ?e)inicija prema ?odatku /ezoluciji %p"e skuptine U, a: Fupora!a oruane sile od strane neke drave protiv suverenosti, teritorijalne cjelovitosti ili politi#ke nezavisnosti neke druge drave ili upora!a oruane sile koja je na !ilo koji na#in nespojiva s Poveljom U,.G U K- u: tu se spominje agresivni rat. ,i njega niti zlo#ina agresije nema kao delictum sui generis meunarodnog kaznenog prava. /adnja po#injenja se sastoji u izdavanju zapovijedi za poduzimanje radnji kojima se ostvaruje agresija, zavreno je kada su poduzete radnje. Ti akti izraavaju nasilno uspostavljanje vlasti nad stranom dravom. 21. Piratstvo (151 8294:0 Piratstvo #ini svaki nezakoniti #in nasilja, zadravanja ili !ilo kakve plja#ke izvrene u oso!ne svrhe od posade ili putnika privatnog !roda ili privatnog zrakoplova koji je usmjeren na otvorenom moru na protiv drugog !roda ili zrakoplova ili protiv oso!a ili do!ara na njima, ili protiv !roda ili zrakoplova, ako po#initelj zna za #injenice koje tom !rodu ili zrakoplovu daju zna#enje piratskog !roda ili zrakoplova, te kona#no svaki #in kojemu je svrha poticanje ili namjerno olakavanje nekoga od opisanih djela. Kao piratski !rod ili zrakoplov smatra se onaj kojega su oso!e u #ijoj se vlasti nalazi namijenile upora!i za piratstvo, kao i onaj !rod ili zrakoplov koji je upora!ljen za akt piratstva dokle god je on u vlasti pirata. Irod ili zrakoplov koji je postao piratski zadrava dravnu pripadnost, osim ako druk#ije ne odreuje &'

zakonodavstvo drave koja je podijelila dravnu pripadnost. Podvrgnuto je univerzalnom na#elu dravne kaznene vlasti i sud!enosti. 3vaka drava moe na otvorenome moru ili na !ilo kojem drugom mjestu koje ne potpada pod vlast niti & drave uzaptiti *samo jasno ozna#eni !rodoviNzrakoplovi u vladinoj slu!i+ piratski !rod ili zrakoplov ili !rod ili zrakoplov koji je otet djelom piratstva i pod vla"u pirata, uhititi oso!e i privremeno oduzeti predmete. 3vaka ga drava moe podvrgnuti suenju. /azlika izmeu piratstva i gusarstva je u njihovoj pravnoj prirodi. Piratstvo je uvije kazneno djelo J gusarstvo je povijesna ustanova meunarodnog prava mora vezana uz oruane suko!e, moe prerasti u piratstvo ako se postupa suprotno pravilima izvoenja gusarskih operacija te ako su ispunjeni ostali uvjeti neophodni za postojanje piratstva. U K- u je odreeno kao morsko i zra#no raz!ojnitvo. /adnja je po#injena kao nasilje ili kakva druga prisila. Po#injeni na moru ili na mjestu koje ne potpada pod vlast ni & drave. Po#initelj moe !iti #lan posade !roda ili zrakoplova, ili putnik na !rodu ili zrakoplovu koji nije javni !rod ili zrakoplov. Iitno je da je radnja po#injena s namjerom da po#initelj se!i ili drugome pri!avi korist ili da drugome prouzro#i tetu. Pokuaj je takoer kanjiv. 22. Prijevoz ro(lja (33 8294:0 %dreuje se da svaka drava mora poduzeti sve radnje kako !i sprije#ila i kaznila prijevoz ro!lja na !rodovima pod njezinom zastavom te kako !i sprije#ila upotre!u svoje zastave za po#injenje ovog djela. 3vaki ro! koji se nae na tom !rodu, ipso )acto postaje slo!odan. U K- u je trgovanje ljudima i ropstvo. Kao temeljni o!lici kaznenog djela alternativo su odreeni J stavljanje drugog u ropski odnos ili odnos sli#an ropskom, dranje u takvom odnosuE kupnja, prodaja, predaja drugome, posredovanje u tim radnjama, poticanje drugoga da proda svoju slo!odu ili slo!odu oso!e koju uzdrava ili o kojoj se !rine. %!uhva"eno je alternativno J upora!a sile, prijevara, otmica, zloupora!a poloaja !espomo"nosti ili ovlasti odnosno vr!ovanje na drugi na#in. %!lik krivnje koji se predvia je namjera. Kao tei o!lik djela predvia se kupnja, prodaja, predaja drugoj oso!i, posredovanje u kupnji, prodaji ili predaji djeteta ili maloljetne oso!e radi posvojenja, transplantacije organa, iskoritavanja maloljetni#kog rada ili u druge nedozvoljene svrhe. ,ajtei o!lik je ako je sve ovo gore navedeno po#injeno u sastavu grupe ili zlo#ina#ke organizacije ili u odnosu na ve"i !roj oso!a ili je prouzro#ena smrt & ili vie oso!a. Pristanak rtve nema zna#enja za krivnju po#initelja. 23. Prekid i o&teenje podmorskih ka(lova i $jevovoda (113 i 11! 8294:0 Pedno je od najstarijih meunarodnih kaznenih djela. Po#initelj moe !iti svaka oso!a. /adnja se konkretno sastoji u unitenju, ote"enju, prekidu, preusmjerenju ili onesposo!ljenju ispravnosti podmorskog ka!ela ili cjevovoda. Mora se raditi o podvodnom ureaju koji povezuje ' ili vie drava, odnosno neku dravu i podru#ja na polovima. Postojanje izravne ili neizravne namjere. ?rugi osnovni o!lik kaznenog djela razlikuje se prema o!jektu radnje. %vdje su to prate"i o!jekti, plovila, naprave ili druga oprema koja se koristi za postavljanje, popravak ili odravanje podmorskih ka!ela i cjevovoda. Postojanje izravne ili neizravne namjere. Po#initelj svih gore navedenih djela odgovara i za nehaj. 2!. "ransna$ionalna kaznena djela# (Palermo /onven$ija 82 o suz(ijanju transna$ionalnog organiziranog kriminaliteta , osnovni pojmovi lanak 2.1
&

%vo je moj prijevod, nisam nigdje nala slu!eni.

&1

%rganizirana kriminalna skupina zna#i strukturiranu skupinu od tri ili vie oso!a, koja postoji za odreeno razdo!lje vremena i djeluje sa ciljem po#injenja jednog ili vie kaznenih djela ili prekraja, koji su tako de)inirani ovom Konvencijom, sa ciljem da izravno ili neizravno, dou do )inancijske ili druge materijalne koristi. %z!iljno *ili teko+ kazneno djelo za koje se moe izre"i maksimalna *doivotna+ kazna zatvora ili kazna zatvora u trajanju od 5 godine ili vie. %rganizirana skupina je skupina ljudi koja nije slu#ajno )ormirana za neposredno po#injenje kaznenog djela, te ne tre!a imati to#no odreene uloge svojih #lanova kao ni kontinuirano #lanstvo u skupini ili razvijenu strukturu. Amovina zna#i svakakve stvari, tjelesne ili netjelesne, pokretnine ili nekretnine, opipljive ili neopipljive, te pravni dokumenti koji dokazuju vlasnitvo nad tim stvarima. ?o!it od kriminala je svaka imovina koja je nastala ili je do!ivena, !ilo izravno ili neizravno, po#injenjem kaznenoga djela. -amrzavanje ili pljenid!a zna#i trenutna za!rana prijenosa, pretvor!e, raspolaganja ili micanja imovine ili trenuta#no pretpostavljanje pritvora *Q+ ili kontrole imovine na temelju nared!e donesene od strane suda ili drugog nadlenog tijela. -apljena, koja ukoliko je mogu"e uklju#uje i oduzimanje prava, zna#i trajno oduzimanje imovine prema nared!i suda ili drugog nadlenog tijela. Azre#eni prekraj *Q+ je !ilo koji prekraj #iji rezultat je postupanje koje moe postati prekraj *kazneno djelo+ koje je kao takvo de)inirano Konvencijom. Kontrolirana dostava zna#i na#in kojim se omogu"ava da protuzakonita ili sumnjiva poiljka izae iz, ili proe kroz teritorij jedne ili vie drava, za znanjem i pod nadzorom njihovih mjerodavnih tijela, sa pogledom na istragu prijestupa i identi)ikaciju oso!a uklju#enih u po#injenje prekraja *kd+. /egionalne organizacije za ekonomsku integraciju su organizacije koje "e osnovati drave neke regije, kojima "e drave prenijeti nadlenost u stvarima koje su ureene Konvencijom te koja je ujedno propisno odreena nadlenom, u skladu sa vlastitim pravilima o potpisivanju, rati)ikaciji i ostalim propisima. 2). Meunarodni terorizam Terorizam je smiljena upora!a nezakonitoga nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usaivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastraivanja vlasti ili drutva kako !i se postigli ciljevi koji su op"enito politi#ki, vjerski ili ideoloki. ,ema jedinstvene de)inicije, svako nacionalno zakonodavstvo ima terorizam odreen kao kazneno djelo. %no to je zajedni#ko svim odred!ama je da se terorizam uzima kao svojstveni ratni zlo#in u do!a mira po#injen od strukture koja nije drava. U K- u: Prvi o!lik odreen je radnjama kaznenog djela: z!rojna inkriminacija koja dio zakonskih o!iljeja preuzima iz na!rojenih kaznenih djela dodaju"i pose!na zakonska o!iljeja meunarodnog terorizma. ?rugi, samostalni, alternativni o!lik se sastoji u: a+ u#incima *izazivaju opasnost za ljude ili imovinu prouzro#enjem eksplozije ili poara, ili poduzimanjem op"eopasne radnje ili upora!e op"eopasnog sredstva, !+ izvrenju otmice neke oso!e ili c+ po#injenju nekog drugog nasilja koje moe oz!iljno nakoditi stranoj dravi ili meunarodnoj organizaciji. 3astojak inozemnosti razgrani#uje predmetnu odred!u od kaznenog djela protudravnog terorizma. %!uhva"ene moraju !iti svijest i volju po#initelja J po#initelj mora postupati s namjerom da nakodi stranoj dravi ili meunarodnoj organizaciji. Kvali)icirani o!lik djela je u!ojstvo neke oso!e. Udruivanje radi po#injenja predmetnog djela je kanjivo, kao i njegovo pripremanje i naknadno pomaganje po#initelju djela. &5

2*. 2ezakonit promet drogom , /onven$ija 82 protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstan$ija 13--. Klju#no zna#enje za suz!ijanje zloupora!e droga u suvremenim prilikama ima meunarodna suradnja, a u tom sklopu meunarodni pravni izvori. /ije# je u multilateralnim i !ilateralnim sporazumima. Tri su meunarodna izvora koje svakako tre!a spomenuti: Pedinstvena konvencija o opojnim drogama iz &67&., Konvencija o psihotropnim tvarima iz &62&. te Konvencija protiv nezakonitog prometa opojnim drogama iz &6<<. *zadnja je najvaniji izvor J na prijedlog latinoameri#kih zemalja+. Konvencija predvia 5 o!lika sadraja koji se predviaju za unoenje u nacionalno zakonodavstvo: a+ nezakonit promet opojnim drogama ili psihotropnim tvarima u uem smislu, !+ nezakonit promet opojnim drogama ili psihotropnim tvarima u irem smislu, c+ odreena nezakonita raspolaganja s opojnim drogama ili psihotropnim tvarima radi oso!ne potronje, d+ postupanja izvedena iz nezakonitog prometa opojnom drogom ili psihotropnom tvari. Konvencija ne sadri opis nezakonitog prometa drogom ili psihotropnim tvarima kao delictum sui generis meunarodnog prava J ona utvruje sadraj postupanja kojima se o!avlja aktivnost te o!vezuje drave da ih inkriminiraju u nacionalnim propisima prema vlastitim zakonskim modelima. U K- u: %snovni i najlaki o!lik kaznenog djela zloupora!e opojnih droga je neovlateno posjedovanje *dranje u posjedu, )akti#noj vlasti tvari ili pripravka koje nema valjane pravne osnove+ tvari ili pripravaka koji su proglaeni opojnim drogama. 3vrha z!og koje se posjeduje nije vana. Po#initelj moe !iti svaka oso!a i za po#injenje djela nije odlu#no je li po#initelj ovisnik, kod njega mora postojati svijest da se radi o pripravku ili tvari koji su propisom proglaeni opojnom drogom. 3amo uzimanje droge nije posjedovanje u smislu zakona, ako ranije nije !ilo u posjedu. Kao posjedovanje se uzimaju radnje trenutnog skrivanja u prostoru u kojem se nalazi po#initelj, kratkotrajno odvajanje od opojne droge. %!lici radnje koji su kanjivi: neovlatena proizvodnja, prerada, prodaja, kupnja, nuenje i sl. J cilj im je da stave u promet pripravak ili tvari proglaene opojnom drogom. Predviena je stroa odgovornost za slu#aj zajedni#kog djelovanja *udruiti se moraju najmanje ' oso!e J svako povezano i zajedni#ko djelovanje+. ?rugi tei o!lik je organiziranje mree *#vr"a povezanost J ovako odgovara samo onaj koji je organizirao to+ preprodavatelja i posrednika. Pripremne radnje, pomaganje i sl. je takoer kanjivo. Kao o!jekti radnje dolaze oprema, materijal i tvari *sirovine+ za koje po#initelj zna da su namijenjene za proizvodnju opojne droge. Tei o!lik je i ako je po#injeno prema djetetu, malodo!noj oso!i, duevno !olesnoj ili privremeno duevno poreme"enoj oso!i, nedovoljno duevno razvijenoj oso!i ili prema vie oso!a ili je prouzro#ilo oso!ito teke posljedice *u smislu zdravlja i sl., ne osiromaenja i sl.+. Moe se oslo!oditi odgovornosti onaj koji je pridonio otkrivanju djela, pa i po#initelj koji je to isto u#inio J to mora !iti dragovoljno. 21. Pranje nov$a , /onven$ija ;E o pranju% traganju% privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenog kaznenim djelom Konvencija smjera da se nacionalnim mjerama i, pose!no, meunarodnom suradnjom, osiguraju mjere oduzimanja sredstava, nezakonitog prihoda ili imovine #ija vrijednost odgovara takvom nezakonitom prihodu koji je ostvaren kaznenim djelom. U smislu &8

Konvencije Fnezakonit prihodG je !ilo kakva imovinska korist pri!avljena kaznenim djelom. FAmovinaG je !ilo koja vrsta imovine *stvari, pravo, pokretnina, nekretnina, pravni akti, dokumenti=+. F3redstvoG podrazumijeva svaki o!jekt koriten ili namjenjen za koritenje, na !ilo koji na#in, u cijelosti ili djelomi#no, pri izvrenju & ili vie kaznenih djela. F%duzimanjeG ozna#uje kaznu ili mjeru *odreenu od strane suda nakon provoenja sud!enog postupka+ koje je posljedica kona#no liavanje imovine. F@lavno kazneno djeloG ozna#uje svako kazneno djelo kojeg je posljedica nastajanje nezakonitog prihoda. ,a dravnoj razini svaka drava tre!a prihvatiti zakonodavne i druge mjere na temelju kojih se moe izvriti oduzimanje sredstava i nezakonitog prihoda ili imovine vrijednosti koje odgovara takvom nezakonitom prihodu. ?jela moraju !iti po#injena umiljajem J navedena su to#no djela koja se tre!aju sankcionirati. U K- u: naziv u zakonu je prikrivanje protuzakonito do!ivenog novca. %dnosi se na prikrivanje pravog izvora novca, odnosno predmeta ili prava priskr!ljena novcem za koji se zna da je pri!avljen kaznenim djelom. 3adraj te radnje odnosi se na !ankarsko, nov#arsko ili drugo gospodarsko poslovanje. /adnja tre!a !iti po#injena s ciljem prikrivanja. Kazneno djelo se odnosi na novac. %!lik krivnje je namjera, utemeljena je na svijesti o tome da je novac pri!avljen kaznenim djelom i da se djelo poduzima u cilju prikrivanja te okolnosti. ?rugi osnovni o!lik se sastoji u pri!avljanu *se!i ili drugome+, posjedovanju ili stavljanju u promet novca, predmeta ili prava iako je u trenutku pri!avljanja znao za njihovo podrijetlo. Kvali)icirani o!lik je u svojstvu #lana grupe ili zlo#ina#ke organizacije. Ilai o!lik je ako po#initelj postupa s nehajem glede spoznaje o protuzakonitosti radnje u kaznenog djela kojim je novac pri!avljen. ,ovac i predmeti radnje kaznenog djela se oduzimaju, a prava utvruju nitavim. ;akultativna osnova oslo!oenja od kazne postoji ako je po#initelj djela svojevoljno pridonio otkrivanju djela. 2-. /orup$ija , /aznenopravna konven$ija ;E o suz(ijanju korup$ije Prema Konvenciji o!veza drava je poduzimanje mjera koje olakavaju prikupljanje dokaza o spomenutim kaznenim djelima, a pose!no identi)iciranje, pronalaenje, zamrzavanje i zapljenu proizvoda i do!iti ste#enih korupcijom, ili vlasnitva #ija vrijednost odgovara takvoj do!iti, te druge mjere kojima sudovi i druga tijela izdaju nalog prema kojem se mogu podnijeti ili zaplijeniti !ankovne, )inancijske ili trgovinske !iljeke. ?rave !ez odgode o!rauju zahtjeve drugih vlasti koje su, sukladno njihovim zakonima, odgovorne za voenje istrage i postupka. Pravna pomo" moe se od!iti ako zemlja potpisnica kojoj je zahtjev podnijet smatra da !i njegovo izvravanje naruilo njene temeljne interese, dravni suverenitet, dravnu sigurnost ili javni red. ?rave imenuju sredinje tijelo, koje ima klju#nu ulogu, ili nekoliko takvih tijela koja su odgovorna za meudravnu suradnju. ,alae inkriminiranje: aktivno podmi"ivanje tuzemnih dravnih slu!enika kada !ilo koja oso!a namjerno, izravno ili neizravno o!e"a, nudi ili daje !ilo kakvu nepripadaju"u korist !ilo kojem njenom dravnom slu!eniku, namijenjenu njemu, njoj ili nekom drugom ne !i li ta oso!a djelovala ili se suzdrala od djelovanja tijekom o!naanja svoje dunosti. Pasivno podmi"ivanje smatra se #inom kad njen dravni slu!enik namjerno, izravno ili neizravno, trai ili primi !ilo koju nepripadaju"u korist namijenjenu njemu, njoj ili nekom drugom, ili kad prihvati ponudu ili o!e"anje za takvu korist ne !i li djelovao ili se suzdravao od djelovanja tijekom o!naanja svoje dunosti. U K- u: podijeljeno u ' #lanka J primanje mita u gospodarskom poslovanju i davanje mita u gospodarskom poslovanju. Podmi"ivanje je sporazumijevanje, dogovaranje, izrijekom preutno ili konkludentnim #inom u kojeg ulazi #inid!a i protu#inid!a. Uzajamnost se ogleda u razmjeni protupravne radnje ili o!e"anja odgovorne oso!e da "e se postupiti u skladu s &7

dogovorom i odreene koristi za takvu uslugu. -ahtijevanje ili primanje mita i o!e"anja mita tre!a se odnositi na sklapanje posla ili pruanja usluga kojom se pogoduje drugome, uz dopunski uvjet da !i takvim ponaanjem odgovorne oso!e onome koga zastupa !ila prouzrokovana teta. Po#initelj ovoga djela moe djelovati preko posrednika, koji u konkretnom slu#aju moe !iti pomaga#. Mito je povezano s o!avljanjem radnje odgovorne oso!e. Iitno je postojanje svijesti o vezi izmeu radnje i mita, i to sa o!je strane. ?jelo je dovreno ve" zahtijevanjem mita, primanjem mita ili o!e"anjem, nije nuno da se izvri protu#inid!a. 23. .aunalni kriminalitet , /onven$ija ;E o ki(ernetikom kriminalu Mjere predviene u Konvenciji se odnose na kaznena djela utvrena taksativno u Konvenciji, zatim druga kaznena djela po#injena pomo"u ra#unalnog sustava te prikupljanje dokaza o kaznenom djelu u elektroni#kom o!liku pri #emu su u granicama Konvencije mogu"e rezerve glede odreenih kaznenih djela *npr. u odnosu na zatvorene ra#unalne sustave+. Mjere moraju voditi ra#una o zatiti ljudskih prava. ?rava se o!vezuje zatitit i sa#uvati cjelovitost podataka sve dok je o nuno, a najvie 69 dana, kako !i nadlenim tijelima !ilo omogu"eno da zahtijevaju njihovo otkrivanje. 3ve drave moraju usvojiti zakonske i druge mjere potre!ne kako !i se unutarnjim zakonodavstvom kaznenopravno sankcionirao namjerni #in neovlatenog postupanja cjelini dijelu ra#unalnog sustava. Asto i za neovlateno presretanje nejavnih prijenosa ra#unalnih podataka prema ra#unalnom sustavu, iz njega ili unutar njega, po#injen tehni#kim sredstvom. -atim, #in neovlatenog ote"ivanja, !risanja, kvarenja, mijenjanja ili #injenja neupora!ljivima ra#unalnih podataka=.itd. ...... Takoer vezano je i za kaznena djela vezana uz dje#ju pornogra)iju, kaznena djela vezana uz povredu autorskih i srodnih prava. Kanjivo je i pomaganje ili poticanje na po#injenje. Takoer postoji i odgovornost pravne drave. Konvencija zamjenjuje dvostrane ugovore *to se ti#e meunarodne suradnje+, vrijedi pravilo aut iudicare, aut dedere, uzajamna pomo" nastoji se pojednostaviti i u#initi djelotvornijom. 35. "rgovina ljudima ("<= U K- u je trgovanje ljudima i ropstvo. Kao temeljni o!lici kaznenog djela alternativo su odreeni J stavljanje drugog u ropski odnos ili odnos sli#an ropskom, dranje u takvom odnosuE kupnja, prodaja, predaja drugome, posredovanje u tim radnjama, poticanje drugoga da proda svoju slo!odu ili slo!odu oso!e koju uzdrava ili o kojoj se !rine. %!uhva"eno je alternativno J upora!a sile, prijevara, otmica, zloupora!a poloaja !espomo"nosti ili ovlasti odnosno vr!ovanje na drugi na#in. %!lik krivnje koji se predvia je namjera. Kao tei o!lik djela predvia se kupnja, prodaja, predaja drugoj oso!i, posredovanje u kupnji, prodaji ili predaji djeteta ili maloljetne oso!e radi posvojenja, transplantacije organa, iskoritavanja maloljetni#kog rada ili u druge nedozvoljene svrhe. ,ajtei o!lik je ako je sve ovo gore navedeno po#injeno u sastavu grupe ili zlo#ina#ke organizacije ili u odnosu na ve"i !roj oso!a ili je prouzro#ena smrt & ili vie oso!a. Pristanak rtve nema zna#enja za krivnju po#initelja. 31. :stala transna$ionalna djela# djeja pornogra>ija% raunalno piratstvo itd. ?je#ja pornogra)ija na ra#unalnom sustavu ili mrei J radnja kd a o!uhva"a vie raznovrsnih o!lika. 3astoji se u koritenju ra#unalnog sustava ili mree radi nuenja, distri!ucije, pri!avljanja za se!e ili drugoga ili posjedovanje na ra#unalnom sustavu ili na &2

medijima za pohranu ra#unalnih podataka posjeduje pornogra)ske sadraje koji prikazuju djecu ili maloljetnike u seksualno eksplicitnom ponaanju ili koji su )okusirani na njihove spolne organe. Konvencija o ki!erneti#kom kriminalu de)inira dje#ju pornogra)iju kao pornogra)ski materijal koji prikazuje maloljetnike *mlai od &< godina+ kako sudjeluju u seksualno eksplicitnom ponaanju, oso!u koja sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponaanju, stvarne slike koje predstavljaju maloljetnika kako sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponaanju. Kao lake djelo inkriminirano je : tko djetetu, posredstvom ra#unalnog sustava ili mree ili medija za pohranu ra#unalnih podataka u#ini pristupa#nim slike, audiovizualne sadraje ili druge predmete pornogra)skog sadraja.

32. Povijesni razvoj tijela meunarodne kaznene sud(enosti Prvi za!iljeeni slu#aj ne#ega nalik na meunarodno suenje z!io se u $uropi u DB. stolje"u. ;rancuska, (ustrija, vicarski kantoni i gradovi @ornje /ajne optuili su Peter a von 0agen!ach a, guvernera i suca @ornjeg (lzas a i Ireisgau a, da je oplja#kao i masakrirao stanovnike grada Iresachi pod (ustrijom. Iio je optuen za zlo#ine protiv prirodnog prava i gaenja Iojih i ljudskih zakona. ,astojanja pojedinaca u &<&8. godini da se sudi )rancuskom caru ,apoleonu A. nisu imali nikakvog odjeka. Bersajski mirni ugovor iz &6&6. s po!ijeenom ,jema#kom optuen je Rilhelm AA. 0ohenzholern z!og vrhunskog zlo#ina protiv meunarodnog morala i svetosti ugovora. Tom odred!om !ilo je predvieno ustanovljavanje pose!nog tri!unala od 8 sudaca koji je tre!ao suditi Rilhelm u AA. u koji !i svaka sila imenovala & #lana. ,jegova odgovornost !ila je vie moralne nego pravne naravi. Ugovorom je ,jema#koj !ila nametnuta o!veza da savezni#kim zemljama izru#i oso!e okrivljene za djela suprotna zakonima i o!i#ajima rata. ,jima se tre!alo suditi pred vojnim sudovima po!jedni#kih drava. (li te odred!e nisu !ile primijenjene. Azmeu s svjetska rata o pitanjima meunarodnoga kaznenoga prava u nastajanju raspravljalo se u krilu Meunarodnog drutva za kazneno pravo, Anternational KaS (ssociation i Anterparlamentarne unije. Prijedlozi su se kretali izmeu ustanovljenja kaznenog odjela pri 3talnom sudu meunarodne pravde u 0aagu *koji je djelovao od &6''.+, i osnivanja pose!noga meunarodnog kaznenog sudita, no smatrali su se preuranjenima. Masovni i teki zlo#ini po#injeni u '. svjetskom ratu doveli su do odlu#uju"eg o!rata. &65'. godine, sporazumom potpisanim u pala#i 3t. Pames u Kondonu, savezni#ke sile ustanovile su Komisiju Ujedinjenih nacija za ratne zlo#ine. %na je u#inila liste ratnih zlo#inaca iz Atalije i ,jema#ke. ,amjera kanjavanja njema#kih ratnih zlo#inaca !ila je izraena u Moskovskoj deklaraciji UK a, U3( a i 333/ a, od 19.&9.&651. godine. Potom su na kon)erencijama Fvelike trojiceG, u Teheranu *'<. studenoga J &. prosinca &651.+, na Palti *5. J &&. velja#e+ i u Potsdamu *&2. srpnja J '. kolovoza &658.+, usuglaeni stavovi o suenju glavnim njema#kim zlo#incima. 33. Meunarodni vojni tri(unal u 2?rn(ergu Kondonskim sporazumom od <. kolovoza &658., kojemu je !io pridodat 3tatut Meunarodnog vojnog tri!unala, ustanovljena su glavna na#ela meunarodnoga kanjavanja Fglavnih ratnih zlo#inacaG iz nacisti#ke njema#ke. &<

Metiri glavne savezni#ke sile *3(?, 333/, UK, ;/(+ imenovale su po & #lana Tri!unala i & njegovog zamjenika. Predsjednik je !io !ritanski sudac Kord KaSrence. Tuiteljstvo je !ilo sastavljeno o po & tuitelja iz svake od tih zemalja. 3tatutom su )ormirane 1 skupine zlo#ina za koje je taj Tri!unal !io nadlean: a+ -lo#ini protiv mira planiranje, pripremanje, poticanje ili poduzimanje agresivnog rata ili rata poduzetog krenjem meunarodnih ugovora, sporazuma ili jamstava, ili sudjelovanje u zajedni#kom planu ili uroti za izvoenje !ilo #ega to je naprijed re#eno. !+ /atni zlo#ini krenje zakona i o!i#aja rata. Uklju#uju, ali se na njih ne ograni#uju: u!ojstvo, zlostavljanje ili deportaciju na ro!ovski rad ili u !ilo koju drugu svrhu civilnoga pu#anstva okupiranoga podru#ja ili na okupiranom podru#ju, u!ojstvo ili zlostavljanje ratnih zaro!ljenika ili oso!a na moru, u!ijanje talaca, plja#kanje javne ili privatne imovine, o!ijesno razaranje gradova, mjesta ili sela, ili vojnom potre!om neopravdano pustoenje. c+ -lo#ini protiv #ovje#nosti u!ojstvo, istre!ljenje, poro!ljavanje, deportacija i ostala ne#ovje#na djela po#injena prema !ilo kojem civilnom pu#anstvu prije rata ili za vrijeme rata, ili progoni z!og politi#kih, rasnih ili vjerskih razloga po#injeni u izvrenju nekoga zlo#ina koji spada pod sud!enost Tri!unala ili u vezi s njim, !ez o!zira na to predstavlja li to krenje doma"ega prava zemlje u kojoj je po#injeno. @lede zlo#ina protiv #ovje#nosti odlu#eno je da nadlenost Tri!unala !ude akcesorne naravi, i to ukoliko su oni !ili po#injeni u izvrenju zlo#ina agresije ili ratnih zlo#ina. -asjedao je u ,jema#koj, u ,Trn!ergu u razdo!lju od '9. studenog &658. i 19. kolovoza &657. 3vi optuenici uivali su jamstva pravi#nog suenja. %ptunica im je unaprijed uru#ena i imali su dovoljno vremena za pripremu. Amali su pravo imenovati odvjetnika po slo!odnom iz!oru. U tijeku suenja mogli su sami ili putem odvjetnika iznositi dokaze u svoju o!ranu i u unakrsnom ispitivanju postavljati pitanja svakom svjedoku optu!e. Tim Tri!unalom nisu se priznavali nikakvi imuniteti okrivljenika. Iilo je predvieno da #injenica to je okrivljenik radio po nareenju svoje vlade ili svoga pretpostavljenoga ne"e ga oslo!oditi od odgovornosti, ali se mogla smatrati razlogom za u!laavanje kazne ukoliko Tri!unal nae da to zahtijeva pravda. Tri!unal je !io ovlaten voditi postupak protiv optuenika u njihovoj odsutnosti. 3tatut nije predviao al!eni postupak na izre#ene presude, ali je Kontrolna komisija za ,jema#ku imala pravo smanjenja ili izmjene kazne. %ptuenici su imali pravo osporavati zlo#ina#ki karakter skupine ili organizacije kojoj su pripadali. -lo#ina#ki karakter, koji se ustanovi presudom, imao se u svim kasnijim slu#ajevima smatrati dokazanim i nepo!itnim. Presuda je izre#ena &. listopada &657. godine. Azre#ene su kazne: kazna na smrt vjeanjem *&'+, doivotni zatvor *1+, vremenske kazne od '9, &8 i &9 godina *5+. Trojica su !ila oslo!oena optu!i. 3!. Meunarodni vojni tri(unal za @aleki istok u "okiju %dluka o kanjavanju japanske agresije usvojena je &. prosinca &651. godine na Kon)erenciji u Kairu, na kojoj su sudjelovali ameri#ki predsjednik /oosevelt, kineski predsjednik Lhang Kai 3hek i !ritanski prvi ministar Lhurchill. Tokijski tri!unal ustanovljen je Pose!nim proglasom *izvrnom zapovijedi+ vrhovnoga komandanta savezni#kih snaga generala ?ouglasa Mac(rthura &6. sije#nja &657. godine, koji je imenovao sve njegove #lanove. 3astojao se od po & suca iz (ustralije, Kanade, Kine, ,ovog -elanda, UK, 3(?, 333/, ;ilipina, Andije, ;rancuske i ,izozemske. Predsjednik je !io australski suda Rilliam Re!!. Povelja ne predvia nadlenost Tokijskog tri!unala da neku skupinu ili organizaciju proglasi zlo#ina#kom. (li su pojedinci mogli !iti optueni za zlo#ine koje su po#inili !ilo u &6

svoje ime ili kao #lanovi organizacija. Poveljom je !ila predviena nadlenost Tri!unala za iste 1 skupine zlo#ina kao i u ,Trn!ergu. /azlika je u tome to se u ovom 3tatutu zlo#in protiv mira de)inirao da se moe poduzeti uz o!javu ili !ez njeE kod zlo#ina protiv #ovje#nosti nisu !ili spomenuti progoni iz vjerskih razloga Tri!unal je sudio za djela iz razdo!lja od &. sije#nja &6'<. do '. rujna &658. godine. %ptunica je sadravala navode o pripremanju i izvrenju osvaja#kog plana od strane optuenika, zasnovanoga na provoenju programa u!ojstava, medicinskih eksperimenata nad zaro!ljenicima i civilima, prisilnog rada u neljudskim uvjetima, plja#ke javne i privatne imovine, o!ijenog razaranja gradova i sela izvan vojne potre!e, te na op"enit na#in o u!ojstvima, silovanjima i masovnim okrutnostima po#injenim na osvojenim podru#jima. %ptuenicima u Tokiju sudilo se uglavnom za zlo#ine protiv mira. Presudom od &5. studenoga &65<. godine 2 optuenika !ilo je osueno na smrt vjeanjem, ostali su do!ili vremenske kazne *od 2 godina do doivotnog+. ,itko nije !io oslo!oen. 3). Meunarodni kazneni tri(unal za (iv&u Augoslaviju Azgon civila iz njihovih domova i sl. osuivali su se u rezolucijama Bije"a sigurnosti U,, po#evi od one 28' od &8. svi!nja &66'. godine. /ezolucijom <'2 *&661+, od '8. svi!nja &661. Bije"e sigurnosti ustanovilo je sud!eno tijelo, skra"eni naziv kojega je FMeunarodni kazneni tri!unal za !ivu PugoslavijuG. Taj Tri!unal je &. koji nije osnovan sporazumom #ak niti po!jedni#kih drava nakon rata, nego rezolucijom na temelju glave BAA. Povelje U,. Time i njegov 3tatut pravno o!vezuje sve drave #lanice U,. Po#eo je djelovati &<. studenog &661. u svome sjeditu u 0aagu. 3uce !ira %p"a skuptina U, sa liste koju predlae Bije"e sigurnostiE !iraju se na 5 godine s mogu"no"u ponovnog iz!ora. Tri!unal se sastoji od vije"a od po 1 #lana koja presuuju u prvom stupnju te od Prizivnog vije"a od 8 sudaca. (adle nost ratione materiae : za kanjavanje oso!a odgovornih za teka krenja meunarodnoga humanitarnog prava po#injena na podru#ju !ive Pugoslavije od po#etka &66&. godine. Meunarodni zlo#ini glede kojih je on nadlean proizlaze iz op"eg o!i#ajnog prava. Tri!unal je nadlean za kanjavanje 5 skupina meunarodnih zlo#ina: a+ Teka krenja Oenevskih konvencija iz &656. namjerno u!ojstvo, mu#enje i neljudsko postupanje, uklju#uju"i !ioloko eksperimentiranje, namjerno nanoenje teke patnje ili oz!iljne ozljede tijela ili zdravlja, opseno unitavanje i oduzimanje imovine koje nije uvjetovano vojnom potre!om, a poduzeto je protupravno i samovoljno, prisiljavanje ratnih zaro!ljenika i civila na sluenje u neprijateljskim snagama, namjerno uskra"ivanje ratnim zaro!ljenicima ili civilima prava na pravi#an i nepristran sudski postupak, nezakonitu deportaciju ili premjetanje civila ili njihovo nezakonito zato#enje, uzimanje civila kao talaca. !+ Krenja zakona i o!i#aja rata *o!uhva"ana u Pravilniku pridodanom uz 5. haaku konvenciju iz &692. godine o zakonima i o!i#ajima rata na kopnu, iako ne sva+ ne ograni#uje se na, iako o!uhva"a: upotre!u otrovnog ili drugog oruja #ijim se koritenjem nanosi nepotre!na patnja, samovoljno unitavanje gradova i sela ili pustoenje koje nije opravdano vojnom potre!om, napad ili !om!ardiranje !ilo kojim sredstvima ne!ranjenih gradova, sela, o!jekata ili zgrada osvajanje, unitavanje ili namjerno ote"enje ustanova namijenjenih vjeri, do!rotvornim svrhama, odgoju, umjetnosti i znanosti, historijskih spomenika, umjetnina i znanstvenih djela, te plja#kanje javne i privatne imovine. c+ @enocid kao radnja genocida predvia 8 o!lika: &+ u!ojstvo #lanova skupine, '+ nanoenje teke tjelesne ozljede ili teke duevne patnje, 1+ podvrgavanje uvjetima ivota '9

usmjerenim na unitenje skupine, 5+ nametanje mjera sprje#avanja raanja i 8+ prisilno premjetanje djece iz jedne skupine u drugu. Propisuje se kanjavanje za genocid , zavjeru usmjerenju po#injenju, izravno i javno poticanje na po#injenje, pokuaj i suu#esnitvo u genocidu. d+ -lo#ini protiv #ovje#nosti usmjereni prema civilnom stanovnitvu: u!ojstvo, istrje!ljenje, poro!ljavanje, protjerivanje, zato#enje, mu#enje, silovanje, proganjanje na politi#koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, te ostali neljudski postupci. (adle nost ratione loci: za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava po#injena na podru#ju !ive Pugoslavije, uklju#uju"i njezino kopno, zra#ni prostor i teritorijalne vode. (adle nost ratione temporis: za gornja djela po#injena od &. sije#nja &66&. godine. ,ije navedeno kada ta vremenska nadlenost prestaje i kada !i taj ad hoc Tri!unal tre!ao okon#ati svoje djelatnosti. % tome "e kona#nu odluku donijeti Bije"e sigurnosti U,. /ezolucijom Bije"a sigurnosti &891 od '<. kolovoza '991. postavljena je Fzavrna strategijaG u radu Tri!unala. 3ve istrage tre!aju !iti dovrene do konca '995., svi prvostupanjski postupci do konca '99<, te sve odluke o al!ama do konca '9&9., kada !i Tri!unal tre!ao prestati s radom. (adle nost ratione personae: sudi samo )izi#kim oso!ama, !ez o!zira na dravljanstvo i stalni !oravak. )sobna odgovornost poinitelja: ne #ini se nikakva razlika izmeu planiranja, nareivanja i samog izvrenja kaznenog djela s jedne strane u odnosu na poticanje, pomaganje i suu#esnitvo u njegovom izvrenju na druge. ,eposredni izvritelj zlo#ina po zapovijedi je u o#ito povoljnijem poloaju od njegova nadreenoga. -apovjednik se ne moe oslo!oditi odgovornosti, niti mu se moe u!laiti kazna, ako je znao ili je imao razloga da zna da "e podreeni po#initi takvo djelo ili ga je po#inio, a nadreeni je propustio poduzeti neophodne i razumne mjere za sprje#avanje takvoga djela ili za kanjavanje po#initelja. )bveza na suradnju: Bije"e sigurnosti je nametnulo dravama kao pravnu o!vezu prvenstvo Tri!unala u odnosu na njihove nacionalne sudove, uklju#uju"i tu i jurisdikciju glede ekstradicije okrivljenih oso!a. Potvruje se i na#elo ne !is in idem, ali strogo jednostrano. ,iti jedna oso!a ne moe !iti suena za isto djelo pred doma"im sudom ako je ve" suena pred Tri!unalom. (li oso!a kojoj je ve" sueno pred doma"im sudom moe ponovno !iti suena pred Tri!unalom: a+ ako je djelo za koje je suena okvali)icirano o!i#nim kaznenim djelomE !+ako postupak pred doma"im sudom nije !io nepristran i neovisan, ako je !io usmjeren na zatitu optuenika od meunarodne kaznene odgovornosti, ili ako slu#aj nije !io propisno voen. Tri!unal moe odlu#iti da ustupi neki predmet nacionalnom sudu neke drave kada smatra da "e postupak pred njime !iti nepristran i neovisan. %n nema vlastitu policiju koja !i na podru#ju drava mogla nekoga uhititi i izvesti na suenje na temelju uhid!enoga naloga koga je on izdao, u tome se mora oslanjati na suradnju i pomo" drava. Postupak za u"idbeni nalog: ,akon to tuitelj pri!avi dovoljno dokaza da je neki osumnji#enik po#inio zlo#in koji spada u nadlenost Tri!unala, sa#init "e optunicu koju provjerava za to pose!no odreen sudac pojedinac prvostupanjskoga vije"a. ,akon to prou#i priloene dokumente, taj "e sudac sasluati tuitelja. Moe prihvatiti ili od!aciti svaku to#ku optunice, ali i optunicu u cjelini. Ukoliko optunicu makar djelomi#no prihvati, taj sudac potpisuje uhid!eni nalog koji nosi pe#at Tri!unala. ?rava kojoj je uhid!eni nalog naslovljen duna je optuenika uhititi, i s Tajnikom Tri!unala ugovoriti njegov transport, tj. predaju Tri!unalu u 0aag. Te odred!e imaju prvenstvo nad svim nacionalnim i meunarodnim propisima o ekstradiciji. Predaja okrivljenika Tri!unalu temeljem uhid!enog naloga koga je on izdao uop"e se ne smatra izru#enjem. U slu#aju neuspjeha izvrenja uhid!enog naloga tuitelj podnosi prvostupanjskom vije"u Tri!unala optunicu o kojoj se vodi javna rasprava, '&

ali !ez sudjelovanja o!rane odsutnog optuenika. ,akon sasluanja svjedoka i izvoenja dokaza o tome da je optuenik zaista po#inio zlo#ine koji mu se stavljaju na teret, Bije"e izdaje meunarodni uhid!eni nalog koji se prosljeuje svim dravama. U slu#aju nesuradnje neke drave glede uhi"enja i predaje optuenika, Predsjednik Tri!unala o tome o!avjetava Bije"e sigurnosti U,. *u ba i obrana: Tuiteljstvo ima glavnu ulogu u prikupljanju svih in)ormacija i u podizanju optunice, prethodni istrani postupak je u cjelini njihov. Uloga Tri!unala tu se svodi na potvrdu optunice od suca pojedinca koja moe !iti )ormalnost i na njegovu izdavanju uhid!enog naloga u ime Tri!unala. 3uci sve do podizanja optunice nemaju nikakvu kontrolu nad istragom. A prije potvrde optunice Tuitelj ima pravo zahtijevati od neke drave da privremeno uhiti osumnji#enika i prikupi )izi#ke dokaze. %sumnji#enik i optuenik imaju pravo da se !rane sami ili uz pomo" !ranitelja. Amaju pravo na utnju, uz upozorenje da svaki njihov iskaz koji !ude za!iljeen moe !iti koriten kao dokaz. ,e mogu !iti ispitivani !ez nazo#nosti !ranitelja, osim ako ga se do!rovoljno odreknu. U postupku pred prvostupanjskim vije"em optuenik moe sam ili putem svoga !ranitelja unakrsno ispitivati svjedoke optu!e. 3lu!eni jezici Tri!unala su engleski i )rancuski, ali osumnji#enici, optuenici, rtve i svi svjedoci imaju se pravo koristiti svojim jezikom. 3va ispitivanja u prethodnom postupku i u #itavom tijeku suenja snimaju se na audio ili video trakama. ,jihovi se zapisi prepisuju #im to !ude mogu"e. Propisane su pose!ne mjere za zatitu rtava zlo#ina i svjedoka kako !i se iz!jeglo njihovo zlostavljanje ili zastraivanje. Adentitet zati"enih oso!a dri se u tajnosti, a neovlateno otkrivanje u tisku ili na drugi na#in zaprije"eno je kaznama. Ortva se ne moe sama pojaviti kao tuitelj, niti se moe pridruiti Tuitelju. Prije rasprave pred prvostupanjskim vije"em tuitelj i !ranitelj duni su jedan drugome dostaviti sve materijale kojim raspolau. Iranitelj ima pravo uvida u svaku knjigu, )otogra)iju ili predmet u posjedu tuitelja, osim o!avijesti koje !i mogle prejudicirati tijek !udu"e ili teku"e istrage. (li ukoliko koristi to pravo, i !ranitelj je duan staviti na uvid tuitelju sve takve predmete u svom posjedu. %ni jedan drugome priop"uju spiskove svjedoka koje namjeravaju pozvati. ,a glavnoj raspravi pred prvostupanjskim vije"em svaka strana moe dati uvodnu rije#, time da o!rana ima pravo odlu#iti da ju dade nakon to tuitelj izvede sve svoje dokaze. ,akon to se izvedu svi dokazi, tuitelj moe zapo#eti s izlaganjem svoje zavrne rije#i, a o!rana moe na njega odgovoriti. Tuitelj moe, ako to eli po!ijati navode toga odgovora, a o!rana moe na to dati svoju repliku. ,akon to o!je strane zavre izved!u dokaza, predsjednik vije"a o!javljuje okon#anje rasprave, a prvostupanjsko se vije"e povla#i na tajno vije"anje u kojem suci odlu#uju o presudi ve"inom glasova ili jednoglasno. Presuda se #ita javno i u nazo#nosti optuenika. Mora !iti o!razloena, a svaki sudac joj ima pravo pridodati svoje pose!no ili odvojeno miljenje. %ptuenik kojega vije"e oslo!odi krivnje odmah se puta na slo!odu. U slu#aju da ga vije"e proglasi krivim po nekim ili svim to#kama optunice moe mu se izre"i samo vremenska, a ne smrtna kazna. Pri odreivanju uvjeta zato#enja prvostupanjsko vije"e "e uzeti u o!zir op"u praksu odreivanja zatvorske kazne na sudovima !ive Pugoslavije. Uz zatvorsku kaznu, sud!eno vije"e moe narediti povrat zakonitim vlasnicima svake imovine i prihoda ste#enih kriminalnim radnjama i sredstvima prisile. ,a temelju kaznene odgovornosti utvrene presudom, rtve mogu pokrenuti postupak naknade tete pred nadlenim nacionalnim sudovima. Protiv izre#ene prvostupanjske presude svaka strana moe najaviti al!u u roku od 19 dana od njezina donoenja. Oal!eni se postupak vodi pred Prizivnim vije"em Tri!unala koje se sastoji od 8 sudaca. 3vi se suci rotiraju na poloajima #lanova nekog od prvostupanjskih vije"a i Prizivnog vije"a. U prethodnom pismenom postupku podnosilac o!razlae svoju al!u, a suprotna strana na nju daje repliku. 3vaka strana moe zatraiti izvoenje novih ''

dokaza koji joj nisu !ili dostupni na suenju. Potom se pred Prizivnim vije"em zakazuje javna rasprava na koju se ne mora pozvati osuenika. %!razloena presuda prizivnog vije"a kona#na je i stupa na snagu odmah. (li se tom presudom moe na temelju prava odlu#iti o novom suenju optuenika pred prvostupanjskim vije"em. %suenik izdrava kaznu zatvora na koju je osuen u dravi koju odredi Tri!unal s popisa drava koje su na to dale pristanak. Pomilovanje ili zamjena kazne mogu"i su ako drava u kojoj optuenik izdrava kaznu utvrdi da je on za to ispunio uvjete i o tome o!avijesti Tri!unal. ,a temelju takvog prijedloga, o pomilovanju odlu#uje predsjednik Tri!unala u konsultacijama sa sucima. A nakon izricanja presude Prizivnog vije"a mogu"e je zatraiti reviziju postupka, ukoliko se otkrije nova #injenica koja strani koja podnosi taj zahtjev nije u tijeku suenja !ila poznata. -ahtjev za reviziju razmatra sud!eno vije"e koje je donijelo kona#nu presudu. (ko ve"ina sudaca tako odlu#i, predmet se vra"a na ponovno suenja prvostupanjskom vije"u. 3*. Meunarodni kazneni tri(unal za .uandu %snovan je rezolucijom Bije"a sigurnosti 688 *&665+, od <. studenog &665. ,adlean je za kanjavanje oso!a odgovornih za genocid i za druga teka krenja meunarodnog humanitarnog prava po#injenih na podru#ju /uande, kao i od njezinih graana na podru#ju susjednih drava u tijeku &665. godine. 3 o!zirom da se tu radilo o unutarnjem suko!u s ogromnim !rojem civilnih rtava, Tri!unal nije nadlean za kanjavanje tekih krenja Oenevskih konvencija iz &656., ali ni za krenje zakona i o!i#aja rata. ,adlean je za kanjavanje triju skupina meunarodni zlo#ina, i to: a+ genocid !+ ratne zlo#ine protiv #ovje#nosti c+ za krenja #lanka 1 zajedni#kog Oenevskim konvencijama i ?opunskog protokola AA *tu je izri#ito navedena ugovorna o!veza te zemlje primjenjiva na nemeunarodne oruane suko!e+. U #lanku 5. 3tatuta navodi se da "e krenja o!uhva"ati, ali se na njih ne"e ograni#iti, sljede"a djela: a+ napade na ivot, zdravlje te )izi#ku ili mentalnu do!ro!it oso!a, napose u!ojstvo kao i okrutno postupanje poput mu#enja, saka"enja ili !ilo kojeg o!lika tjelesnog kanjavanjaE !+ kolektivno kanjavanjeE c+ uzimanje talacaE d+ #ine terorizmaE e+ nasilje nad oso!nim dostojanstvom, napose ne#ovje#no ili poniavaju"e postupanje, silovanje, prisilno prostituiranje i !ilo koji o!lik ne#asnih napadaE )+plja#kuE g+ izvrenje kazni ili smaknu"a !ez prethodne presude izre#ene po redovito ustanovljenom sudu uz sva sudska jamstva, priznata od civiliziranim naroda kao neophodnaE h+ prijetnje izvrenja !ilo kojega od gornjih akata. Predvieno je da "e #lanovi Prizivnog vije"a Tri!unala za !ivu Pugoslaviju sluiti i kao #lanovi Prizivnog vije"a tog Tri!unala. U po#etku je Tuitelj Tri!unala za !ivu Pugoslaviju takoer sluio i kao Tuitelj Tri!unala za /uandu, ali je imao svog zamjenika zaduenog samo za poslove u teritorijalnoj nadlenosti Tri!unala za /uandu, te odgovaraju"e oso!lje Tuiteljstva, %d rujna '991. god. Bije"e sigurnosti imenovalo je pose!nog Tuitelja za Tri!unal za /uandu. 3ve drugo jednako je kao i za Tri!unal za !ivu Pugoslaviju. '1

31. Meunarodni kazneni sud# odnos M/0 i 82Ba U ostvarenju zamisli o MK3 u najve"a je poteko"a to Bije"e sigurnosti U, nema nadlenosti da ustanovi stalno kazneno sud!eno tijelo, i to rezolucijom koja !i pravno o!vezivala sve drave #lanice U,. %no moe donositi takve rezolucije jedino u konkretnim slu#ajevima prijetnje miru, naruenja mira ili akata agresije u nekom dijelu svijeta. 3toga je jedini na#in ustanovljenja 3uda !io usvajanje odgovaraju"eg ugovora. &2. srpnja &66<. god. potpisan je /imski statut Meunarodnog kaznenog suda sa sjeditem u 0aagu. -a 3tatut je glasovala &'& drava, 2 protiv *3(?, Kina, Azrael, 3irija, Arak, Ki!ija, 3udan+, a '& drava se suzdrala od glasovanja. 3tatut je stupio na snagu &. srpnja '99'. god. nakon to ga je rati)iciralo 79 drava. (li i nakon to se sud ustanovio i nakon to po#ne djelovati, on jo nema univerzalnu sud!enost. Aza!rano je prvih &< sudaca i Tuitelj. 3ud ima meunarodnu pravu oso!nost koja mu je nuna za o!avljanje njegovih )unkcija i izvrenje njegovih ciljeva. Predvieno je da 3ud stupi u odnos s U, om na temelju sporazuma kojega potvruje 3kuptina drava stranaka njegova 3tatuta. MK3 je zase!an su!jekt meunarodnog prava. 3-. "ijela M/0 Skuptina dr ava stranaka Statuta kao pose!an organ 3uda, koji #ini po & zastupnik svake od tih drava. ?rave koje su ga potpisale, ali ga nisu rati)icirale, kao i potpisnice -avrnog akta, mogu na skuptini !iti zastupljene s promatra#ima. %sim dunosti nadzora nad Predsjednitvom, *u iteljstvom i *ajnitvom Suda u administrativnim poslovima te usvajanja njegova prora#una, ona vri neke druge vane nadlenosti. U postupku tajnoga glasovanja ona !ira sve suce, Tuitelja i njegove zamjenike., te odlu#uje o pove"anju !roja sudaca od sadanjih &<. 3ama 3kuptina usvaja 'N1 ve"inom Pravila o postupku i dokazima, kao i %!iljeja kaznenih djela koja 3udu pomau u tuma#enju i primjeni de)inicija meunarodnih zlo#ina koji su mu stavljeni u nadlenost. 3uci usvajaju apsolutnom ve"inom glasova samo Poslovnik 3uda koji mora !iti u skladu s /imskim statutom i s Pravilima o postupku i dokazima. U okviru 3kuptine djeluje Ured *Iiro+ kojega #ine predsjednik, ' potpredsjednika i &< #lanova. 3ud danas !roji &< sudaca. 3vaka drava #lanica moe predloiti po & kandidata za taj iz!or. Uz op"e uvjete za o!naanje suda#kih dunosti *visoki moralni karakter, nepristranost i oso!ni integritet+, svaki kandidat za iz!or u taj 3ud mora alternativno imati priznatu stru#nost na podru#ju kaznenoga materijalnog prava i kaznenog postupka, te potre!no iskustvo kao sudac, tuitelj ili odvjetnik, ili svako drugo sli#no iskustvoE ili imati priznatu stru#nost na relevantnim podru#jima meunarodnog prava kao to je meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava, te veliko iskustvo u pravni#koj pro)esiji koje je relevantno za sud!eno djelovanje 3uda. Pri iz!iru sudaca prema ovim kategorijama tre!a posti"i omjer 6:8. Pri iz!oru se jo uzimaju u o!zir zastupljenost u 3udu glavnih pravnih sustava svijeta, pravi#na geogra)ska zastupljenost sudaca te pravi#na zastupljenost enskih i mukih sudaca. %sim pri &. i '. iz!oru suci se !iraju na rok od 6 godina i ne mogu na istu dunost !iti ponovno iza!rani. 3vi iza!rani suci !iraju izmeu se!e predsjednika suda na rok od 1 godine. 3vaki od njih moe na tu dunost !iti !iran na jo & mandat. &< sudaca se potom rasporeuje u 1 odjela: Predraspravni * iz sastava, prema potre!i, nastaju predraspravna vije"a od po 1 suca, ili se imenuje sudac pojedinac+, Prvostupanjski *za svaki predmet prvostupanjsko vije"e od 1 suca+ i Oal!eni odjel * 8 ih je unutar odjela, isklju#ivo u tom odjelu i #ine Prizivno vije"e 3uda+. '5

U istom postupku 3kuptina drava stranaka 3tatuta !ira u tajnom glasovanju Tuitelja, na isti mandat kao i suce, te njegove zamjenike s liste kandidata koju on predlae. Tuitelj je na #elu ureda Tuiteljstva koji djeluje neovisno, kao zase!no tijelo 3uda. 3lu!eni jezici su: kineski, arapski, engleski, )rancuski, ruski i panjolski. /adni jezici su engleski i )rancuski. 33. 2adle'nost M/0# ratione materie% lo$i% personae &. +atione materiae &stvarna nadle nost): pod tim se podrazumijeva u prvom redu pravo koje taj 3ud primjenjuje. %grani#ena je na najtea kaznena djela, zna#ajna za #itavu meunarodnu zajednicu. ( to su: genocid *de)inicija je ista kao i u Konvenciji iz &65<. god.+, zlo#ini protiv #ovje#nosti *samostalna skupina meunarodnih zlo#ina, njihovo izvrenje u sklopu drugih zlo#ina predvienih /imskim statutom J uklopljeni zlo#in apartheida, te prisilno nestajanje oso!a J u sklopu irokog ili sustavnog napada usmjerenog protiv nekog civilnog pu#anstva uz saznanje da napad ima ta o!iljeja+ , ratni zlo#ini *pose!ice kada su po#injeni kao dio plana ili politike ili kao dio masovnog po#injenja takvih kaznenih djela teka krenja Oenevskih konvencija, druga teka krenja zakona i o!i#aja primjenljivih u meunarodnom oruanom suko!u, zlo#ini po#injeni u nemeunarodnim oruanim suko!ima+ te zlo#in agresije *nije jo de)iniran+. 3tatut sprje#ava suce da se igraju zakonodavca i da u njihovoj praksi sami izmiljaju nova ili proiruju domaaj ve" de)iniranih kaznenih djela koja su 3udu povjerena u nadlenost. '. +atione loci: moe svoje dunosti i ovlasti na teritoriju svake drave stranke te, na temelju pose!nog sporazuma, i na teritoriju neke tre"e drave. Tu valja razlikovati ' situacije: a+ pokretanje postupka od neke dr ave stranke Statuta ili *u itelja proprio motu: 3ud tada nije nadlean za djela koja su se z!ila na teritoriju neke tre"e drave koja nije stranka 3tatuta. A neka tre"a drava koja nije stranka 3tatuta moe prihvatiti istu nadlenost 3uda temeljem jednostrane izjave koju podnese njegovu Tajnitvu. !+ pokretanje postupka od ,ijea sigurnosti -(: moe se raditi o zlo#inu koji se dogodio !ilo gdje u svijetu. 1. +atione personae: ,ije mu povjereno da neku skupinu ili organizaciju proglasi zlo#ina#kom. 3vatko tko po#ini zlo#in iz nadlenosti 3uda oso!no je kazneno odgovoran i podloan kanjavanju sukladno 3tatutu. ,ije nadlean oso!ama koje su u vrijeme po#injenja kaznenog djela !ile mlae od &< godina. 3ud nema prvenstvo u odnosu na nacionalne kaznene sudove drava, nadlenost je komplementarna. 3u "e odlu#iti da nema mjestu pokretanju i voenju postupka, tj. da je slu#aj u pitanju nedopustiv, ako je slu#aj ve" pod istragom ili kaznenim progonom u dravi #ija su tijela za njega nadlena, ili su nadlena tijela te drave odlu#ila da nema mjesta progonu. 3ud utvruje da li drava u pitanju ne eli ili nije u stanju propisno provesti istragu ili progon oso!e. Takoer utvruje da li je u pokrenutom postupku dolo do neopravdanog odugovla#enja, ili postupak nije voen neovisno i nepristranom, ili proturje#i tenji da se okrivljena oso!a privede pravdi. Utvrdi se !ilo to od navedenog, 3ud "e takav slu#aj proglasiti u odnosu na se!e dopustivim i preuzet "e nadlenost za voenje postupka. 3va ograni#enja predviena 3tatutom ne primjenjuju se ukoliko Bije"e sigurnosti uputi Tuitelju slu#aj u kojemu smatra da je po#injen neki zlo#in iz nadlenosti tog 3uda. Takoer kad se pokrene postupak, Bije"e moe zatraiti prekid istrage ili kaznenog progona na rok od &' mjeseci. -ahtjevi se mogu o!navljati.

'8

!5. :so(na kaznena odgovornost u 0tatutu M/0 3tatut je odredio i skup op"ih na#ela prava iz te o!lasti. ,pr. nullum crimen sine lege, na#elo neretroaktivnosti, nulla poena sine lege *4 le. mitius+. ,a#elo zakonitosti u kaznenom postupku o!uhva"a, izmeu ostaloga, pravilo: Factus non )acit reum, nisi mens sit reaG *po#injeno djelo ne #ini krivca ako svijest nije skrivljena+. ?akle, samo po#injenje nekoga za!ranjenog djela *actus reus+ ne #ini njegova izvritelja kazneno odgovornim. To djelo mora !iti po#injeno uz odreenu svijest *mens rea+. !1. /rivnja. 0tvarna i pravna za(luda u 0tatutu M/0 .%/rivnja J po#initelj je kazneno odgovoran samo ako je ostvareno pose!no o!iljeje kaznenoga djela u nadlenosti suda, uz: namjeru i saznanje. Podrazumijeva se da po#initelj mora imati i namjeru i saznanje u vrijeme po#injenja kaznenog djela. a+ ,amjera o!uhva"a: i+ u odnosu na ponaanje J htijenje po#initelja da se u tome ponaanju angairaE ii+ u odnosu na posljedicu J htijenje po#initelja da svojim ponaanjem tu posljedicu prouzro#i, ili je svjestan toga da "e ona nastupiti u redovitom tijeku dogaaja. !+ 3aznanje o!uhva"a: spoznaju oso!e da postoji neka okolnost, ili da "e nastupiti posljedica iz te okolnosti u redovitom tijeku dogaaja. -ahtjevi neizravno uklju#uju tzv. o!jektivnu kaznenu odgovornost. .%.%0zravna namjera prvog stupnja : po#initelj poznaje sva !itna o!iljeja *materijalne elemente+ kaznenoga djela u pitanju *!i"e djela+ i eli posti"i za!ranjeni rezultat. Boljni element je ovdje prevladavaju"i. .%1% 0zravna namjera drugog stupnja : po#initelju nije stalo da ostvari materijalna o!iljeja kaznenog djela, ali zna da se ona ne"e mo"i iz!je"i. 3poznajni element ovdje prevladava nad voljnim. .%2% (eizravna namjera : spoznajni element ovdje je prisutan u svijesti o mogu"nosti po#injenja zlo#ina. Boljni se element sastoji u po#initeljevu pristajanju na zlo#in, iako ga on moda intimno ne odo!rava. .%3% Svjesni ne"aj : spoznajni element je jo uvijek prisutan, ali nedostaje namjera. Po#initelj zna da moe po#initi zlo#in, ali lakoumno smatra da se on ne"e dogoditi, ili da "e ga on mo"i sprije#iti. /adi se u vjerovanju u povoljan ishod. 3ud o tome odlu#uje u slu#ajevima o kojima !ude raspravljao. .%#% (esvjesni ne"aj : namjera nedostaje. 3poznajni element nije prisutan, ali je hipoteti#an J morao !i znati ili je !io duan znati. Tu !i se radilo o povredi dune panje, tj. one koja se zahtijeva od svakoga svjesnog #ovjeka koji se pridrava odreenih standarda ponaanja. ?rave potpisnice izri#ito od!acile taj o!lik krivnje, 3ud ga ne"e smjeti primijeniti. Krivnja po#initelja mogla !i se u na#elu isklju#iti uslijed stvarne zablude, a prema nekim unutarnjim kaznenim sustavima i pravne zablude. Prema /imskom statutu *#l. 1'.+ J za!luda o #injenici osnova je za isklju#enje kaznene odgovornosti samo ako isklju#uje krivnjuE za!luda o pravu glede toga je li odreeno ponaanje zlo#in u nadlenosti 3uda nije osnova za isklju#enje kaznene odgovornosti, ipak za!luda u pravu moe !iti osnova za isklju#enje kaznene odgovornosti ako za to djelo isklju#uje krivnju ili se tako predvia u #lanku 11. 3tatutaE u nekim slu#ajevima moda "e !iti osnova za !lau kaznu. Krivnja po#initelja mogla !i !iti isklju#ena kada je on postupao pokoravaju"i se zapovijedi njegove Blade ili nadreenoga, ako nije znao da je ta zapovijed nezakonita, a ona nije !ila o#ito '7

nezakonita, uz daljnji uvjet da se nije radilo o genocidu ili o nekom zlo#inu protiv #ovje#nosti. *#l. 11.+ !2. :(li$i poinjenja i sudjelovanja u kaznenom djelu% poku&aj i odustajanje u 0tatutu M/0 Poinjenje kaznenog djela 3vatko odgovoran je podloan kanjavanju za djelo iz nadlenosti suda ako takvo kazneno djelo po#ini sam, zajedno s drugom oso!om, ili putem druge oso!e !ez o!zira da li je ta druga oso!a sama kazneno odgovorna. a+ Po#initelj pojedinac: pojedinac !ez sudjelovanja ili pomo"i drugih oso!a. Tada je za to djelo on sam odgovoran ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti o!iljeja toga djela koje je on po#inio, i njegove krivnje. (ko je po#initelj djelovao kao pojedinac, ali su ga pri tome druge oso!e poticale ili su mu pomagale, tada on sam mora zadovoljiti sve uvjete odgovornosti pojedina#noga po#initelja koje postavlja 3tatut. !+ 3upo#initelji: neko kazneno djelo moe istovremeno izvriti vie oso!a. Uz to, u izvrenju nekoga zlo#ina moe sudjelovati vie oso!a uz podjelu zadataka, ali sa zajedni#kom nakanom. Meu njima samo je & neposredni izvritelj tog djela, ali su svi zajedno supo#initelji. 3udjelovanje supo#initelja mora !iti !itno. Mim oso!a u pitanju sama ispuni sva o!iljeja kaznenoga djela uz svoju namjeru i saznanje, ona time prestaje !iti poticatelj ili pomagatelj i postaje supo#initelj. c+ Posredno po#injenje putem druge oso!e: taj o!lik pretpostavlja dominaciju posrednoga po#initelja koji predstavlja FmozakG *mastermind+ kaznenoga djela u pitanju, nad izvriteljem toga djela koji ovome slui samo kao instrument u njegovu po#injenju. Posredni po#initelj mora ispunjavati sve zahtjeve *o!iljeja kaznenog djela uz krivnju+ koje postavlja 3tatut glede po#injenja toga djela. Posredni po#initelj je kazneno odgovoran ukoliko izvritelj kao njegov instrument nije odgovoran. (li posredni po#initelj ostaje kazneno odgovoran i kada odgovornost izvritelja nije isklju#ena, kada ovaj !ez prigovora izvrava sve njegove zapovijedi jer mu je u vojnoj hijerarhijskoj strukturi ili organiziranoj zlo#ina#koj skupini koja je nalik ma)iji, pod#injen. Uvjet je da posredni po#initelj ima dovoljno jaku kontrolu nad izvriteljem. )blici sudjelovanja u kaznenom djelu drugog poinitelja &suuesnitvo) a+ Poticanje: tko naredi, nagovori ili potakne po#injenje takvog kaznenog djela koje je stvarno po#injeno ili pokuano. ?a !i se radilo o odgovornosti poticatelja, glavno djelo mora !iti zaista po#injeno ili makar pokuano. Tu nastaje akcesorna odgovornost poticatelja u odnosu na glavni zlo#in. Aznimka od toga je poticanje na genocid koje se smatra samostalnim kaznenim djelom, #ak ako sam genocid nije !io po#injen ili pokuan. Poticanje na izvrenje zlo#ina !ilo !i ja#i o!lik od nagovaranja na njega. %ni se naj#e"e z!ivaju u odnosima izmeu jednakih su!jekata. ,aprotiv, nareivanje kaznenog djela pretpostavlja poloaj nadreenoga u odnosu na podreenoga. U takvoj situaciji krivnja nadreenoga je ve"a od one po#initelja i ona po#iva na ' osnovama. 3 & strane nadreeni kri svoju dunost da sprje#ava izvrenje kaznenoga djela, a s '. on aktivno zloupotre!ljuje svoju vlast nareuju"i pot#injenom da po#ini zlo#in. U sva 1 spomenuta o!lika poticatelj mora s vlastitom namjerom i saznanjem ostvariti svoj utjecaj na po#initelja zlo#ina. Poticatelj nije kazneno odgovoran za po#injenje zlo#ina koje ide preko njegove vlastite namjere. '2

!+ Pomaganje: 3vatko je odgovoran i podloan kanjavanju za kazneno djelo iz nadlenosti suda ako u cilju olakanja po#injenja takvog djela pomae, podupire ili na drugi na#in doprinese u njegovu po#injenju ili pokuaju, uklju#uju"i i stavljanje na raspolaganje po#initelju sredstava za po#injenje djela. Pri pomaganju i podupiranju nastaje akcesorna odgovornost u odnosu na glavni zlo#in. Pomagatelj i podupiratelj moraju imati speci)i#nu namjeru, tj. elju da taj zlo#in zaista !ude izvren. Kod pomaganja mora postojati dvostruka namjera, ona glede namjernoga po#injenja glavnoga djela od strane po#initelja, i ona u pomagatelja. c+ 3uu#esnitvo u grupnom zlo#inu: svatko je odgovoran i podloan kanjavanju za kazneno djelo iz nadlenosti suda ako na !ilo koji drugi na#in doprinosi po#injenju ili pokuaju takvog kaznenog djela od strane skupine oso!a koja djeluje sa zajedni#kom nakanom, takav doprinos mora !iti namjeran. %!jektivni zahtjevi: akcesorno je i zahtijeva !ilo izvrenje glavnog kaznenog djela ili makar njegov pokuaj. 3udionik mora djelovati u skupini oso!a koja djeluje sa zajedni#kom nakanom, ta skupina ne moe !iti manja od 1 oso!e. ?oprinos mora !iti pruen na !ilo koji drugi na#in razli#it od na#ina za pomaganje i poticanje. 3u!jektivni zahtjevi: doprinos mora !iti namjeranE u#injen u cilju promicanja kanjive djelatnosti ili kanjive nakane skupine koji uklju#uje po#injenje nekog kaznenoga djela u nadlenosti 3udaE u#injen uz saznanje o namjeri skupine da po#ini to kazneno djelo. d+ Poticanje na genocid: izravno i javno poticanje drugih da po#ine genocid predvieno je kao samostalno kazneno djelo, #ak ukoliko i ne doe do njegova ostvarenja ili pokuaja. Azravno poticanje drugoga da po#ini taj zlo#in napose zna#i nagovaranje drugih oso!a da poduzmu neposrednu zlo#ina#ku akciju s tim ciljem. Pavno poticanje zna#i o!ra"anje javnosti na javnim mjestima ili u javnim medijima s tom zlo#ina#kom porukom. -a krivnju po#initelja dovoljna je njegova op"a namjera uz saznanje. Po#initelj mora imati dvostruku namjeru J mora !iti svjestan toga i eljeti da njegove javne izjave i nastupi imaju neposredan u#inak za druge oso!eE takoer mora !iti svjestan i eljeti da oso!e koje on poti#e postupaju u izvrenju tog zlo#ina s namjerom da se u cijelosti ili djelomi#no uniti neka nacionalna, etni#ka, rasna ili vjerska skupina. Pokuaj i odustajanje od kaznenog djela Predvia se da je svatko odgovoran i podloan kanjavanju za kazneno djelo iz nadlenosti suda ako poku&a takvo kazneno djelo zapo#injanjem njegove radnje izvravanjem nekog njezinog !itnog djela ali se kazneno djelo ne dogodi uslijed okolnosti neovisnih od njegove namjere. Prema latinskoj izreci Fcogitare, agere, sed non per)icereG, pokuaj se razlikuje od pripremanja i planiranja, ali i od dovrenja kaznenog djela u pitanju, i to u 1 elementima: a+ po#initelj mora imati namjeru da po#ini taj zlo#in *mens rea+ !+ on je otpo#eo s izvrenjem nekog !itnog dijela njegove radnje *actus reus+ c+ ali je zlo#in ostao nedovren uslijed okolnosti neovisnih od njegove namjere. Ukoliko on to kazneno djelo ne dovri s vlastitom namjerom, moe se raditi o njegovu odustajanju. Mini se da se u tim okolnostima po#initelj tre!a kazniti jednako kao da je zlo#in u pitanju dovrio. ,o, sukladno 3tatutu, ne podlijee kanjavanju oso!a koja odustane od pokuaja dovrenja kaznenog djela, ili na drugi na#in sprije#i njegovo dovrenje, ako je u cijelosti i dragovoljno odustala od kanjive namjere. Uvjet za odustajanje je konkretna )izi#ka mogu"nost dovrenja kaznenoga djela u pitanju. ?vije su alternativne mogu"nosti odustajanja: a+ po#initelj sam odustane od pokuaja dovrenja zlo#ina. '<

!+ po#initelj na drugi na#in sprije#i dovrenje toga zlo#ina. Aako ne podlijee kanjavanju, onaj koji je odustao podlijee kanjavanju za sve popratne zlo#ine koje je u pokuaju glavnoga zlo#ina i pri njegovu odustajanju dovrio. !3. :snove za iskljuenje kaznene odgovornosti u 0tatutu M/0 3tatut predvia 5 osnove isklju#enja kaznene odgovornosti po#initelja nekog djela: .) 4uevna bolest ili smetnja: nitko ne"e !iti kazneno odgovoran ako je u vrijeme svoga ponaanja !olovao od duevne !olesti ili smetnje uslijed koje nije !io sposo!an rasuivati o nezakonitosti ili naravi svoga ponaanja ili upravljati svojim ponaanjem sukladno zahtjevima zakona. /adi se o dugotrajnom stanju duevne !olesti ili smetnje. 1) Stanje privremene duevne poremeenosti uslijed opijenosti: po#initelj je !io u stanju privremene duevne poreme"enosti izazvane opijeno"u uslijed koje nije !io sposo!an rasuivati o nezakonitosti ili naravi svoga ponaanja ili upravljati svojim ponaanjem sukladno zahtjevima zakona, osim ako se u takvo stanje sam dragovoljno doveo u okolnostima u kojima je zna ili je zanemario dunost znanja da se uslijed opijenosti moe ponaati na na#in koji predstavlja kazneno djelo iz nadlenosti 3uda. %vdje se radi o normalnoj i punoljetnoj, a ne o poreme"enoj oso!i ili maloljetniku, koja zna da uivanje alkohola ili droge moe unititi njezinu sposo!nost rasuivanja i kontrole ponaanja. ?akle, kaznena odgovornost takve oso!e moe !iti isklju#ena ukoliko ju je netko drugi doveo u to stanje !ilo prijetnjom sile, prijevarom ili na sli#an na#in. 2) Samoobrana ili nu na obrana: Po#initelj je raz!orito postupao kako !i se!e ili drugu oso!u, a u slu#ajevima ratnih zlo#ina i imovine koja je egzistencijalno nuna za nj ili za drugu oso!u odnosno koja je nuna za izvravanje vojnog zadatka, o!ranio od neposredne i nezakonite upora!e sile *!ilo )izi#ka prisila ili psiholoka prijetnja silom+ na na#in koji je razmjeran stupnju opasnosti za nj, za drugu oso!u ili zati"enu imovinu. %kolnost da je po#initelj u #asu po#injenja djela nastupao u o!ram!enoj operaciji oruanih snaga, sama za se!e ne predstavlja osnovu isklju#enja kaznene odgovornosti. Mora djelovati !ona )ide i u uvjerenju da je njegovo pri!jegavanje samoo!rani legitimno. 3) Prisila i krajnja nu da: po#initelj je po#inio djelo iz nadlenosti suda *dakle, ina#e je to djelo nedoputeno+ pod prisilom uzrokovanom njemu ili drugome neposrednom prijetnjom smrti ili produene ili teke tjelesne ozljede i ako je pri iz!jegavanju posljedica te prijetnje postupao u nudi i raz!orito, pod uvjetom da pri iz!jegavanju posljedica te prijetnje nije imao namjeru po#initi tetu ve"u od one koju je nastojao iz!je"i. Takva prijetnja moe dolaziti od drugih oso!a ili drugih okolnosti izvan njegove kontrole *krajnja nuda+. U na#elu prisila isklju#uje slo!odu odlu#ivanja po#initelja, dok je stanje krajnje nude zasnovano na iz!oru izmeu mogu"ih zala u prilog manjeg zla. i+ prijetnja smr"u ili ozljedom moe postojati i izvan neposredne i nezakonite upotre!e sile koja prua osnovu za samoo!ranu, moe !iti produljena ili neposredna, usmjerena na po#initelja djela ili na !ilo koju drugu oso!u ii+ reakcija na prijetnju mora !iti nuna i razumna. Mora !iti djelotvorna kako !i se to je mogu"e vie ograni#ila teta iz prijetnje u pitanju i, to je naj!itnije, da se ne po#ini teta ve"a od one koju je po#initelj nastojao iz!je"i. iii+ po#initelj mora imati saznanje da djeluje pod pritiskom. 3ud sam *po svojoj diskreciji+ odlu#uje o primjenljivosti tih osnova u predmetu o kojem raspravlja. 3ud moe razmotriti i neku drugu osnovu isklju#enja kaznene odgovornosti osim gore navedenih, ako se ona moe izvesti iz primjenjivog prava, a da nisu u neskladu sa 3tatutom, meunarodnim pravom i meunarodno priznatim normama i standardima. ,pr. '6

pristanak rtve, imuniteti aktivnih diplomata, vojna potre!a u oruanom suko!u, zakonite represalije te tu UuoUue argument. !!. Prethodni postupak u 0tatutu M/0 3amostalna uloga Tuitelja svodi se jedino na prethodno prikupljanje in)ormacija i dokaza. ,jegova je dunost da pri tome prikuplja dokaze kako na teret okrivljenika, tako i one koji mu idu u prilog. Tuitelj moe pokrenuti istragu ako neku FsituacijuG pred njega iznese: Bije"e sigurnosti U, kad djeluje temeljem glave BAA Povelje U, neka drava stranka 3tatuta proprio motu *po vlastitoj inicijativi+ on sam *potre!no mu je ovlatenje Predraspravnog vije"a 3uda+ J rtvi zlo#ina ne pripada isto pravo, ali Tuitelj moe za svoju istragu koristiti in)ormacije koje mu ona prui. Mora prosuditi utemeljenost o!avijesti koje prikuplja putem daljnjih o!avijesti koje prikuplja od drava, tijela U,, meuvladinih i nevladinih organizacija te drugih pouzdanih izvora. ,akon o!avljenog posla on moe zatraiti od Predraspravnog vije"a ovlatenje za istinsku istragu ili moe ocijeniti da nema osnove za pokretanje istrage *podlono je sudskoj kontroli, o tome o!avjetava onoga tko mu je predloio i Predraspravno vije"e+. Predraspravno vije"e odo!rava po#etak istrage ako zaklju#i da za nju postoji osnova i da je predmet nadlenosti 3uda, to samo ako je pokretanje proprio motu. ,a temelju te svoje odluke Predraspravno vije"e moe ovlastiti Tuitelja na poduzimanje pose!nih istranih radnji na podru#ju drava stranaka. %no, ili sudac pojedinac ovlaten od toga vije"a, izdaje uhid!ene naloge ili nared!e pojedincima da se pojave pred 3udom, te osigurava zatitu i privatnost rtava zlo#ina i svjedoka. ,akon to je nalog izvren, Predraspravno vije"e se !rine da se u istrazi potuju sva prava osumnji#enika, a moe odlu#iti da se on privremeno pusti na slo!odu. Prije istinskog postupka pred prvostupanjskim vije"em, Predraspravno vije"e odrava kontradiktornu raspravu o potvrdi optunice i o dokazima koje mu Tuitelj predo#i. U toj raspravi, osim Tuitelja, ravnopravno sudjeluje osumnji#enik sa svojim !raniteljem. Tek na koncu te rasprave Bije"e moe potvrditi sve ili neke podignute optu!e i predati optuenu oso!u prvostupanjskom vije"u na daljnji postupak. %no moe ne potvrditi te optu!e, ili moe odloiti tu raspravu kako !i Tuitelj prikupio nove dokaze ili izmijenio optunicu. Ukoliko Tuitelj kasnije zatrai proirenje to#aka optunice ili njihovu zamjenu teima, o njima se vodi nova rasprava. !). 6lavni stadij u 0tatutu M/0 /asprava pred prvostupanjskim vije"em u pravilu je javna i mora se voditi u prisutnosti optuenika, ne predvia se suenje i izricanje kazne u odsutnosti optuenika. Privilegira se oso!no svjedo#enje rtava i drugih svjedoka. 3vjedoci, kao optu!e tako i o!rane, podvrgavaju se unakrsnom ispitivanju suprotne strane. 3uenje ima odlike akuzatornog postupka. 3uci slo!odno ocjenjuju dokaze iznesene u tijeku postupka, duni su detaljno o!razloiti presudu koju donesu. ,jihova odluka ne smije prekora#iti #injenice i okolnosti opisane u optu!ama i izmjenama optu!i. 3ud smije utemeljiti svoju odluku samo na dokazima izvedenim i raspravljenim pred njim na suenju. ,a temelju tih dokaza suci moraju ustanoviti krivnju optuenika izvan raz!orite sumnje. Predvia se mogu"nost rasprave uz isklju#enje javnosti, kao i o#uvanje anonimnosti svjedoka. Brste kazni koje sud moe izre"i oso!i: 19

 Kaznu zatvora na odreeno vrijeme koja ne moe !iti dulja od 19 godina Kaznu doivotnog zatvora kada je ona opravdana iznimnom teinom zlo#ina i oso!nim okolnostima osuenika ,ov#anu kaznu sukladno kriterijima %duzimanje imovinske koristi pri!avljene kaznenim djelom, koje ne smije nakoditi pravima tre"ih oso!a ste#enih !ona )ide !*. +zvr&enje presuda M/0 A Tuitelj i osuenik imaju pravo al!e na osuuju"u presudu ili presudu o kazni koju razmatra Prizivno vije"e 3uda. U postupku povodom al!e Prizivno vije"e ima sve ovlasti Prvostupanjskog vije"a. (ko Prizivno vije"e utvrdi da je postupak protiv kojeg je podnesena al!a proveden nepravi#no na na#in da je utjecao na pravilnost odluke ili odluke o kazni, ili da je na odluku ili na izre#enu kaznu !itno utjecala stvarna ili pravna za!luda ili postupovna povreda, ono moe ukinuti ili preina#iti odluku ili odluku o kazniE ili naloiti novo suenje pred drugim /aspravnim vije"em. U tome cilju moe neko #injeni#no pitanje vratiti Prvostupanjskom vije"u koje je o njemu odlu#ivalo da se o njemu izjasni i da ga o tome izvijesti, ili moe samo izvesti dokaze kako !i to pitanje rijeilo. (ko je protiv odluke ili odluke o kazni al!u podnio samo optuenik, ili Tuitelj u njegovo ime, ta se odluka ne moe preina#iti na njegovu tetu. (ko u povodu al!e protiv izre#ene presude Prizivno vije"e utvrdi da je ta kazna nerazmjerna sa zlo#inom, ono moe tu presudu izmijeniti. %suenik izdrava kaznu zatvora u dravi koju odredi 3ud s popisa onih koje su izrazile spremnost da takve oso!e prime. 3ud moe u svako do!a odlu#iti da osuenika premjesti u zatvor neke druge drave, od njega to moe zatraiti i osuenik. 3amo 3ud * ne predsjednik + ima pravo odlu#iti o u!laavanju kazne osuenika, a odluku o tome donosi nakon to ga saslua. % tome 3ud moe odlu#ivati tek nakon to osuenik izdri 'N1 kazne ili '8 godina kazne doivotnog zatvora. %suenik, a nakon njegove smrti #lanovi njegove najue o!itelji, imaju pravo zatraiti reviziju kona#ne osuuju"e presude i to: ako se otkriju novi dokazi, ili ako se naknadno otkrije da su vani dokazi !ili krivotvoreni, ili to su & ili vie sudaca koji su sudjelovali u donoenju osuuju"e presude po#inili teku povredu pravila suda#ke dunosti. !1. Mje&oviti meunarodni kazneni sudovi Mjeoviti meunarodni kazneni sudovi predstavljaju tzv. tre"u generaciju kaznenih sudova, te su rezultat potre!e da se odgovornost kanjavanja po#initelja najteih zlo#ina podijeli izmeu drave u kojoj su zlo#ini po#injeni i meunarodne zajednice. /adi se o sudovima koje !i prema njihovim o!iljejima mogli postaviti izmeu nacionalnih i meunarodnih sudova. ,aime, ustanovljavaju se odlukama meunarodne zajednice kojima naj#e"e prethodi suglasnost drave na #ijem se podru#ju sudovi )ormiraju. Mogu !iti odvojeni od U, a, mogu !iti rezultat sporazuma nekoliko drava, a mogu"e je i da Bije"e sigurnosti uspostavi mjeoviti meunarodni kazneni sud u dravi gdje su zlo#ini po#injeni, a !ez sporazuma s nacionalnim vlastima. 3uci su kako stranci tako i doma"i dravljani, a nadleni su za suenja z!og tekih krenja meunarodnog *pose!ice humanitarnog prava+, te prava o ljudskim pravima. Prilikom suenja ovi sudovi primjenjuju kako meunarodno tako i doma"e pravo. %vi se sudovi u literaturi jo nazivaju u internacionalizirani doma"i sudovi ili sudovi hi!ridi. ,eki od mjeovitih meunarodnih kaznenih sudova su: onaj uspostavljen za Asto#ni Timor, na Kosovu, takoer u IA0, zatim u Kam!odi= 1&

!-. Pojam meunarodne kaznenopravne suradnje Meunarodna kaznenopravna suradnja u uem smislu ukupnost je pravila kojima se ureuje djelatnost tijela kaznenog postupka u poduzimanju radnji na zahtjev tijela strane drave. Azraz je politi#kih odluka drava za meuso!nom suradnjom. Postupanje u okviru meunarodne kaznenopravne suradnje ima za cilj pomo" stranom tijelu kaznenog postupka. U irem smislu, o!uhva"a i pravila o suradnji s tijelima meunarodne sud!enosti. U suvremenom smislu pro)iliranje meunarodne kaznenopravne suradnje po#elo je u srednjem vijeku, pose!no radovima glosatora i postglosatora, a istinski temelji pojavili su se u radovima 0uga @rotiusa. !3. :(li$i meunarodne kaznenopravne suradnje# mala meunarodnopravna pomo% prijenos postupka% priznanje strane presude% prijenos izvr&enja i nadzora ,ajvaniji o!lici meunarodne kaznenopravne suradnje su J mala kaznenopravna pomo", prijenos kaznenog postupka, priznanje i izvrenje strane kaznene presude, prijenos nadzora nad uvjetno osuenim i uvjetno otputenim oso!ama, zatita rtava i ostali. Pose!an o!lik meunarodne kaznenopravne suradnje je ekstradicija ili izru#enje. /azlikuju se akti suradnje tijekom kaznenog postupka, drugi vezani uz vaenje stranih kaznenih presuda i kona#no ekstradicija. To dovodi do podijele na primarnu i sekundarnu meunarodnu kaznenopravnu suradnju. Primarna se ostvaruje prije donoenja odluke u kaznenom predmetu. U nju ulaze ' kategorije odreda!a J &. koju tvore tradicionalni o!lici primarne meudravne kazneno pravne suradnje *mala meunarodna kaznenopravna pomo", prijenos kaznenog postupka i izru#enje radi suenja+ i '. koju #ine meunarodne i nacionalne implementacijske odred!e *o!lici suradnje nakon okon#anja postupka J izru#enje radi izvrenja kaznene sankcije, izvrenje strane kaznene presude te izvrenje nadzora nad uvjetno osuenim ili uvjetno otputenim oso!ama+. 56ala meunarodnopravna pomo5 U uem, tradicionalnom smislu, to je meunarodnim i unutarnjim pravilima ureen o!lik meunarodne kaznenopravne suradnje u poduzimanju radnji kaznenoga postupka na temelju mol!e inozemnog tijela prije i tijekom kaznenog postupka do njegova okon#anja. Pedan on najstarijih i najvanijih o!lika meunarodne kaznenopravne suradnje. U irem, suvremenom smislu, u nju se uklju#uje i nadzor nad uvjetno osuenim i oso!ama na uvjetnom otpustu. Tradicionalno o!uhva"a dostavu isprava, spisa, predmeta i izvrenje odreene radnje. ?ostava o!uhva"a pozive i druge radnje poput izvoda iz evidencija, registara i !aza podataka, priop"enja itd. Pose!no je zna#ajna dostava predmeta nositelja dokaza. Ti se predmeti na#elno, nakon upora!e vra"aju zamoljenoj dravi. -ahtjev za izvrenjem radnje odnosi se prije svega na postupovne radnje *ispitivanje ili sasluanje, o#evid, prepoznavanje, vjeta#enje+, ali takoer i na neke druge radnje, poput o!avijesti o pravima sudionika postupka, predaja predmeta, predo#avanje itd. A-B%/A: %!last male meunarodne kaznenopravne suradnje ureena je mnogostranim i dvostranim meunarodnim ugovorima, te unutarnjim propisima. ,ajzna#ajniji mnogostrani izvor je $uropska konvencija o uzajamnoj sudskoj pomo"i u kaznenim stvarima, zatim Konvencija o pranju, traganju, privremenom oduzimanju predmeta nastalih kaznenim djelom. Ama i pojedina#nih odred!i unutar drugih konvencija koje se odnose na nju. Meunarodni ugovor nije apsolutni uvjet za meunarodnu kaznenopravnu suradnju, ona moe !iti 1'

utemeljena na uzajamnosti *reciprocitetu+, koja moe !iti )akti#ka ili utemeljena na sporazumu koji nije ugovor *npr. deklaracijom, jednostranom izjavom+. 3 druge strane, postojanje ugovora jo ne jam#i da "e pravna pomo" !iti pruena u konkretnom slu#aju. ,(M$K(: %d uvjeta identiteta norme se danas kod ovog o!lika polako odustaje. Taj uvjet se u odnosu na /0 postavlja samo u odnosu na radnje koje zna#e zahvat u temeljna prava *npr. pretraga i oduzimanje predmeta+. /eciprocitet danas sve vie ustupa mjesto diskrecijskoj ocjeni zamoljene drave. -natan !roj dvostranih ugovora je predvia. Uz nju vrijedi na#elo locus regit actum J postupovne radnje izvrene od nadlenih tijela strane drave, odnosno dostavljeni dokazni materijal, pri!avljen u skladu s propisima te drave, imaju )ormalnopravnu vanost i u /0, !ez o!zira to ti propisi u potpunosti ne odgovaraju propisima drave kojoj je ustupljen spis radi suenja. Pitanje doputenosti postupovne radnje ocjenjuje se u prvome redu na temelju odreda!a pose!nog meunarodnog sporazuma. (ko njega nema, to pitanje valja rjeavati s polazitem da su pravno valjane radnje koje su provele vlasti strane drave prema njenim propisima, osim ako nisu suprotne Ustavom utvrenom javnom poretku ili odred!ama doma"eg kaznenog prava. Mala meunarodna kaznena pomo" ovisi o pozitivnim i negativnim pretpostavkama. Prve su uvjeti koji se moraju ispuniti za poduzimanje radnje. Postojanje negativnih uvjeta ili smetnji je !itno takoer, one mogu !iti pravne i )akti#ke naravi. 3metnje )akti#ne naravi su Uuaestio )acti, a pravne naravi su one vezane uz oso!u po#initeljaE vrstu kaznenog djelaE javni poredak zamoljene drave te postupovne razloge. $uropska konvencija predvia 5 skupna o!lika pruanja pomo"i: &+ sudske zamolnice, '+ dostavu sudskih postupovnih akata i spisa, 1+ pristupanje sudu svjedoka, vjetaka i okrivljenika te 5+ dostavu podataka iz sudskih spisa. -amoljena drava moe od!iti pruanje pomo"i ukoliko se zamol!a odnosi na djelo koje zamoljena drava smatra politi#kim djelom, ili djelo povezano s politi#kim ili )iskalnim kaznenim djelom, zatim ako zamoljena drava smatra da !i ispunjavanje zamol!e dovelo naruavanja suvereniteta, sigurnosti, javnog poretka i drugih !itnih interesa te zemlje. 5Prijenos kaznenog postupka5 Pose!an o!lik meunarodne kaznenopravne suradnje, kojim drava za kazneno djelo po#injeno u njenom podru#ju *iznimno i za neko drugo kazneno djelo+ prenosi kazneni postupak na drugu dravu. 0rvatsko kazneno materijalno zakonodavstvo tu ustanovu ozna#uje kao ustupanje kaznenog postupka. Ustanova se sastoji od ' komponente J ustupanja i preuzimanja kaznenog postupka. Kod prijenosa kaznenog postupka drava prenosi drugoj dravi svoju sud!enost, jurisdikciju koju ostvaruje kaznenim postupkom. ?o prijenosa kaznenog postupka dolazi kad drava kojoj se prenosi kazneni postupak i sama ima izvornu, originarnu osnovu postupanja. To su predmeti u kojima se postupa na temelju realnog, personalnog ili univerzalnog na#ela. ?ruga situacija je u predmetima u kojima drava kojima drava kojoj je prenesen kazneni postupak nema izvornu, originarnu osnovu za kazneni postupak. To je stvarno delegiranje. Bezan je uz pravila prostornog vaenja kaznenog zakona. ?rava u kojoj je po#injeno kazneno djelo, prijenosom kaznenog postupka na drugu dravu, isklju#uje vlastitom voljom primjenu teritorijalnog na#ela. Prema kriteriju o!veznosti ugovori se razlikuju s o!zirom na to predviaju li prijenos kao )akultativan ili o!ligatoran. Kod jedne vrste ugovora radi se samo o o!vezi o!avjetavanja drave o kaznenom djelu koje je po#inio njen dravljanin u podru#ju drave koja podnosi o!avijest. ?rugi se odnose na postupanje drave #iji je dravljanin po#inio kazneno djelo u podru#ju druge drave, a izru#enje je isklju#eno z!og njegova povratka u domicilnu dravu. Tre"a skupina su ugovori koji prijenos kaznenog postupka ureuju kao glavni sadraj. (ko nema identiteta norme, nije mogu"e pokrenuti postupak u drugoj dravi. Kao jedan od uvjeta predvia se i reciprocitet. Po vrijede 11

na#ela J ne !is in idem, litispendentio. ,ajvaniji izvori J $uropska konvencija o suz!ijanju cestovnih prometnih prijestupa, $. k. o trans)eru kaznenog postupka te $. k. o izru#enju. 5Priznanje strane presude5 ?vije op"e pretpostavke za ovo su identitet norme i pravomo"nost presude. U pravnom smislu pretpostavlja postojanje odluke drave priznanja, njeno prihva"anje ili preutno realiziranje njena sadraja. Time odluka do!iva zna#enje izvrnog naslova odnosno, kad se njen utjecaj odraava negativno, postaje procesna smetnja u dravi izvrenja. Prvorazredna je vanost pozitivnih i negativnih u#inaka. Pozitivni su vezani uz izvrnost presude J ona to stje#e na osnovi odluke doma"eg tijela. %dluka o priznanju donosi se u pose!nom postupku. U nekim sustavima priznanje i izvrnost strana odluka stje#e egzekvaturom, tj. )ormalnom odlukom tijela drave priznanja kojom odluka strane drave postaje osnova izvrenja. Kod priznanja preuzima se djelomi#no ili u cjelini sadraj odluke drave izricanja. Prva pozitivna pretpostavka je meunarodni ugovor, moe !iti ugovor koji se odnosi na unaprijed neodreene predmete ili ugovor koji je sklopljen za odreeni kazneni predmet. ?aljnji je odrediti vrstu presude ili sankcije na koju se odnosi. Kao negativne pretpostavke ili smetnje za priznanje strane kaznene presude dolaze prije svega smetnje priznanju i izvrenju koje za kaznenu presudu predvia unutarnje pravo ili meunarodni ugovor *npr. zastara, amnestija, pomilovanje i sl.+. Azvor J $uropska konvencija o meunarodnoj vanosti kaznenih presuda J sankcija se ne smije izvriti od strane druge drave ugovorne stranke prema njezinom pravu, osim ako djelo za koje je izre#ena sankcija, nisu kanjivi prema njenom pravu ako su po#injeni u njenom podru#ju. Uvjeti *& ili vie mora !iti ispunjen+ kada jedna drava moe od druge traiti izvrenje sankcija: &+ ako je osuena oso!a dravljanin s redovitim !oravitem u drugoj dravi, '+ ako se izvrenjem u drugoj dravi vjerojatno moe posti"i socijalna reha!ilitacija osuene oso!e, 1+ ako, u slu#aju sankcije koja uklju#uje lienje slo!ode, ta sankcija moe !iti izvrena slijede"i izvrenje sankcije koja uklju#uje lienje slo!ode koje je u tijeku kod druge drave. 5+ ako je druga drava, drava porijekla osuene oso!e i ako izjavi da preuzima odgovornost za izvrenje sankcije te 8+ ako postoji sporazum da drava moliteljica sama ne moe izvriti sankciju !ez provoenja postupka izru#enja, a druga drava to moe u#initi. Moe se od!iti samo u slu#ajevima koji su to#no odreeni Konvencijom. Predvia na#elo specijalnosti J oso!a koja je liena slo!ode u dravi moliteljici i predaje se zamoljenoj dravi u vrhu izvrenja, ne smije !iti progonjena, osuena ili uhi"ena za drugo djelo po#injeno prije izru#enja *s tim da postoje ' iznimke+. Azvrenje se provodi prema pravu zamoljene drave i samo je ona nadlena donositi odgovaraju"e odluke, poput uvjetnog otpusta. 5Prijenos izvrenja5 U uem smislu o!uhva"a mjere kojima drava izvrenja, sporazumno s dravom izricanja odluke, prema svojim propisima preuzima izvrenje kazne ili druge mjere izre#ene odlukom drave izricanja. %!lik je sekundarne suradnje, post iudicium, nakon pravomo"nog okon#anja kaznenog postupka, u procesu realizacije kaznenopravnog zahtjeva. ?olazi do naknadne primjene normi materijalnog i postupovnog kaznenog zakonodavstva druge drave putem usuglaavanja strane odluke s doma"im pravom. A-B%/A J $uropska konvencija o trans)eru osuenih oso!a J tj. ureuje prijenos procesa izvrenja kazne lienja slo!ode iz drave u kojoj je kazna izre#ena *drava donoenja presude+ u dravu u kojoj osuena oso!a moe ili tre!a !iti trans)erirana radi izdravanja kazne *drava izvrenja+. %suena oso!a moe !iti trans)erirana ako je: a+ dravljanin drave izvrenja, !+ presuda pravomo"na, c+kazna koju tre!a izvriti u trajanju od najmanje 7 mjeseci, d+ ako postoji suglasnost osuene oso!e ili njenog zakonskog zastupnika, e+ djelo na 15

kojem se temelji presuda kazneno djelo i prema zakonu drave izvrenja i )+ ako se drava donoenja presude i izvrenja suglase s trans)erom. Preuzimanje osuene oso!e od strane drave izvrenja ima za posljedicu prekid izvrenja kazne u dravi donoenja presude, a drava donoenja presude ne moe nastaviti s izvrenjem kazne ako drava izvrenja smatra da je osuena oso!a u potpunosti izdrala kaznu. Prije nego se izvri trans)er osuene oso!e drava izvrenja "e na mol!u izvijestiti dravu donoenja presude ho"e li odmah nastaviti s izvrenjem kazne ili promijeniti kaznu u sudskom ili upravnom postupku na na#in da se izre#ena kazna zamijeni kaznom propisanom za isto kazneno djelo zakonom drave izvrenja. Kazna se izvrava prema zakonu drave izvrenja i samo su tijela te drave nadlena za donoenje odgovaraju"ih presuda. 5Prijenos nadzora5 =nad uvjetno osuenim ili uvjetno otputenim oso!ama. 3astoji se iz priznanja i izvrenja strane kaznene odluke suda kojom je izre#ena uvjetna sankcija i u njenim okvirima nadzor, u odreenom vremenskom razdo!lju provjere *kunje+ i odluke o uvjetnom otpustu s izdravanjem kazne, takoer uz odreeno vrijeme nadzora radi provjere *kunje+. ,adzor se provodi prema pravu drave u kojoj se o!avlja, a sastoji se u odreivanju mjera koje u tu svrhu predvia njeno pravo. -a opoziv je nadlena drava izricanja. A-B%/A J $uropska konvencija o nadzoru uvjetno osuenih ili uvjetno otputenih oso!a J ,adzor se moe provesti u 1 o!lika: a+ samo nadzorom u uem smisluE !+ nadzorom i *ako je potre!no+ izvrenjem sankcije te c+ preuzimanjem u dravi nadzora izvrenja presude u cijelosti. -amoljena drava "e o!vezno od!iti preuzimanje nadzora: a+ ako !i nadzorom !ili ugroeni suverenitet, sigurnost, osnove zakonskog sustava ili drugi !itni interesi, !+ res iudicata, c+ako zamoljena drava djelo smatra politi#kim djelom ili djelom povezanim s politi#kim djelom ili #istim vojnim kaznenim djelom, d+ako osuda ne moe !iti izvrena z!og proteka vremena u jednoj od drava te e+ako je po#initelj amnestiran ili pomilovan u jednoj od drava. -amoljena drava moe od!iti nadzor ako: a+ nadleno tijelo zamoljene drave odlu#i da ne"e postupati po zahtjevu ili odlu#i prekinuti zapo#et nadzor, !+ je djelo za koje se trai nadzor predmet postupanja u zamoljenoj dravi, c+ ako se radi o presudi in a!sentia, d+ako zamoljena drava ocijeni da je presuda u neskladu s vladaju"im na#elima primjene njenog kaznenog prava, pose!no s o!zirom na pitanje moe li po#initelj s o!zirom na do! !iti osuen u zamoljenoj dravi. -a!ranjeno je trans)ormatio in peius tj. da usklaivanje ne moe dovesti do teeg poloaja oso!e. )5. +zruenje (ekstradi$ija Azru#enje *ekstradicija+ jest predaja stranca ili oso!e !ez dravljanstva *iznimno i vlastitog dravljanina ako to predvia doma"i zakon+, stranoj dravi da !i im se tamo sudilo za kazneno djelo, ili da !i tamo izdrali kaznu ili drugu kaznenopravnu sankciju na koju su osueni, odnosno predaja odreenih predmeta kojima je kazneno djelo po#injeno ili na kojima je po#injeno. 3 o!zirom na svrhu, izru#enje radi suenja primarni je, a izru#enje radi izvrenja presude sekundarni o!lik meunarodne kaznenopravne suradnje. Prema vremenu, izdavanje moe !iti privremeno ili kona#no, u ovisnosti o tome je li uvjetovano samo odreenom svrhom ili nema tog uvjeta. Azru#enje oso!e moe imati i druk#iji sadraj, kao to je prijevoz preko dravnog podru#ja radi predaje *tzv. tranzitna ekstradicija+. Uklju#uje i slu#ajeve akcesorne ekstradicije i reekstradicije. (kcesorna je u slu#aju kad zamoljena drava prihva"enjem naknadne mol!e prihvati da se protiv izru#ene oso!e vodi postupak i za kazneno djelo koje nije !ilo predmet prvotne mol!e. /eekstradicija zna#i izru#enje oso!e od 18

strane prvo!itne drave moliteljice, a uz pristanak prvotne zamoljene, tre"oj dravi, novoj moliteljici, radi suenja i ili izdravanja kazne. Postupak izru#enja se danas u pored!enom pravu ureuje kao isklju#ivo sudski *snana tendencija u $U+, isklju#ivo administrativni i mjeovito sudsko J administrativni postupak. Azru#enje je ureeno prema nekoliko op"eprihva"enih na#ela koja se konkretno razrauju u meunarodnim i unutarnjim izvorima. To su: na#elo identiteta norme, specijalnosti i reciprocitet. Pose!no zna#enje ima na#elo ekstradi!iliteta, prema kojemu se izru#uje samo za tea kaznena djela koja se u skladu s tim ozna#avaju kao ekstradi!ilna kaznena djela. Kaznena djela koja se podlijeu izru#enju odreuju se ili enumeracijom *tako da se na!roje kaznena djela za koja se moe izru#iti+ ili generalnom klauzulom *tako da se odredi op"i kriterij za koja "e se kaznena djela izru#ivati, uz dopunski kriterij eliminacije odreenih vrsta ili pojedinih kaznenih djela+. ,a#elo specijalnosti je zna#ajno z!og ograni#enja J &+ predana oso!a ne moe !iti progonjena za drugo, prije predaje po#injeno djelo, '+ prema njoj se ne moe izvriti kazna za drugo, prije izru#enja po#injeno djelo, 1+ prema toj oso!i se ne moe primijeniti tea kazna od one za koju je osuena, 5+ne smije se predati tre"oj dravi radi kaznenog progona za djelo po#injeno prije doputene predaje. Mogu postojati i smetnje izru#enju, koje mogu !iti relativne i apsolutne. (ko postoji apsolutna, izru#enje se uvijek od!ija, ako postoji relativna, preputeno je ocjeni zamoljene drave ho"e li odo!riti izru#enje ili ne. Prema sadraju su vezane uz kazneno djelo, po#initelja, postupak i sankciju. Primjerice su tu politi#ka kaznena djela, ako se smatra sa se izru#enje trai u svrhu progona ili kanjavanja oso!e z!og vjere, rase i sl.E litispendentio, ne !is in idem. A-B%/A J $uropska konvencija o izru#enju J plus ' dopunska protokola na nju. Azru#enje provodi prema svojim propisima drava koja izru#uje *zamoljena drava+, osim ako Konvencija ne predvia druk#ije. Kao pozitivne uvjete izru#enja predvia J a+identitet norme i !+ da su ta djela kanjiva ili da je sigurnosna mjera predviena s najmanje godinom dana lienja slo!ode ili stroom kaznom. Azru#enje je na#elno isklju#eno za politi#ka *politi#ki zna#aj procjenjuje zamoljena drava+, vojna i )iskalna kaznena djela. Azru#enja nema i onda ako postoji vjerojatnost u postupku da je zahtjev podnesen radi progona na osnovi vjere, rase i sl. kao i onda ako je vjerojatno da neki od tih razloga mogu utjecati na poloaj oso!e u postupku. -a kaznena djela vezana uz poreze, pristoj!e, carine i devize izru#enje "e se provesti samo u slu#aju da kazneno djelo odgovara kaznenom djelu iste prirode prema zakonu zamoljene drave. (ko zamoljena drava ne izru#i vlastitog dravljanina, predat "e, na zahtjev drave moliteljice, slu#aj vlastitim djelima radi voenja postupka, uz o!avijest dravi moliteljici o postupanju s njenim zahtjevom *aut iudicare aut dedere+. -amoljena drava moe od!iti izru#enje kad se radi o kaznenom djelu koje je prema njenim zakonima po#injeno u cijelosti ili djelomi#no na njenom teritoriju ili na mjestu koje se smatra njenim teritorijem. Kitispendentio je takoer razlog za od!ijanje izru#enja, isto tako i ne !is in idem. Pose!ni uvjeti vrijede za slu#ajeve izru#enja ako je dravi moliteljici za kazneno djelo predviena smrtna kazna, a zakon zamoljene drave ne predvia ili se u njoj ne izvrava ta kazna. U tom slu#aju izru#enje se moe izvriti samo ako drava moliteljica prui jamstvo koje zamoljena drava ocijeni dovoljnim da se ta kazna ne"e izvriti. Postupak izvrenja pokre"e drava moliteljica zahtjevom uz koji moraju !iti priloeni izvornici ili ovjereni prijepisi optunice ili presude koji su izvrni, odnosno nalog za uhi"enje izdan prema propisima drave moliteljiceE to precizniji opis djela, tekst zakonskih odreda!a i prijepis zakonskih propisa i to to#niji opis oso!e koja se trai zajedno sa podacima koji omogu"avaju njezinu identi)ikaciju i utvrivanje dravljanstva. Predviena je i odgoda izru#enja i uvjetno izru#enje. -amoljena drava moe odgoditi predaju traene oso!e kako !i protiv nje provela postupak, a u slu#aju da je oso!a ve" 17

osuena, kako !i ta oso!a mogla izdrati kaznu za kazneno djelo razli#ito od onoga za koje se izru#enje trai. ,o, umjesto da odgodi izru#enje, zamoljena drava moe u dogovoru s dravom moliteljicom oso!u privremeno predati uz uvjete koje dogovore o!je stranke. -amoljena drava "e na zahtjev drave moliteljice zaplijeniti i izru#iti imovinu: a+ koja je potre!na kao dokaz i !+ koja je ste#ena kao rezultat po#injenja kaznenog djela, a koja se u trenutku uhi"enja zatekne u posjedu oso!e koja se trai ili koja se naknadno pronae. Amovina se predaje i onda ako se izru#enje ne moe provesti z!og smrti ili !ijega traene oso!e, a zamoljena drava moe privremeno zadrati ili predati imovinu ako njena tijela vode kazneni postupak uz uvjet da joj se imovina vrati. U /0 J hrvatski dravljanin ne moe !iti izru#en radi kaznenog progona ili izvrenja kazne zatvora stranoj dravi, niti kao osuenik moe !iti premjeten iz /0 u stranu dravu radi izdravanja kazne zatvora. 3tranac moe !iti izru#en drugoj dravi radi kaznenog progona ili izvrenja sankcije koja uklju#uje oduzimanje slo!ode ako je ta drava zatraila izru#enje, ili je na zahtjev odnosno uz suglasnost /0 preuzela kazneni progon ili izvrenje kaznene presude *identitet norme+. Azru#enje radi voenja kaznenoga postupka moe se odo!riti samo za kaznena djela koja su prema doma"em pravu kanjiva kaznom zatvora ili sigurnosnom mjerom s lienjem slo!ode na najdue razdo!lje od !arem & godine ili primjenom stroe kazne. %d!ijanje izru#enja "e se izvriti ako: &+ je oso!a #ije se izru#enje trai dravljanin /0E '+ je djelo z!og kojeg se trai izru#enje po#injeno na podru#ju /0, protiv nje ili njezina dravljaninaE 1+ djelo z!og kojeg se trai izru#enje nije kazneno djelo i po doma"em i po zakonu drave u kojoj je po#injeno, 5+ je po doma"em zakonu nastupila zastara kaznenog gonjenja ili zastara izvrenja kazne prije nego to je strani dravljanin pritvoren ili kao okrivljenik ispitanE 8+ je stranac #ije se izvrenje trai z!og istog djela od doma"eg suda ve" osuen, ili ako je za isto djelo od doma"eg suda pravomo"no oslo!oen, ili ako je u /0 pokrenut postupakE 7+ nije utvrena istovjetnost oso!e #ije se izru#enje traiE 2+ nema dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je stranac #ije se izru#enje trai po#inio odreeno kazneno djelo ili da postoji pravomo"na presuda. -amol!u za izru#enje, odnosno zamol!u za privremeno uhi"enje u svrhu izru#enje Ministarstvo pravosua dostavlja nadlenom sudu na #ijem podru#ju !oravi ili na #ijem se podru#ju zatekne oso!a #ije se izru#enje trai. )1. ;a'nija naela meunarodne kaznenopravne suradnje# identitet norme% re$ipro$itet% spe$ijalnost% ekstradi(ilnost (aelo identiteta norme Tim se na#elom izraava zahtjev da je djelo koje je povod zahtjeva za suradnju kazneno djelo u o!a sustava kaznenog prava: dravi moliteljici i zamoljenoj dravi. Pojam kaznenog djela u podru#ju meunarodne kaznenopravne suradnje uzima se najprije kao podudarnost !itnih o!iljeja zakonskih opisa, uz daljnje ispunjenje uvjeta da ne postoje razlozi isklju#enja postojanja kaznenog djela, krivnje ili kanjivosti. +eciprocitet ili uzajamnost To je jamstvo jedne drave drugoj da "e u istovjetnim ili !arem pri!lino sli#nim okolnostima postupiti na jednak na#in. Pavlja se kao uvjet u slu#ajevima izvanugovornih o!lika suradnje koji su ureeni nacionalnim pravom. -na#ajno za izru#enje. (aelo specijalnosti Azraava tematsku vezanost postupanja na odreeno kazneno djelo. ?rava moliteljica moe postupati samo za kazneno djelo za koje ima odo!renje zamoljene drave. U odnosu na druga kaznena djela, oso!a odlukom zamoljene drave stje#e imunitet od kaznenog progona u dravi moliteljici. 12

(aelo ekstradibilnosti Azraava stajalite drava o tome da je ekstradicija prikladna samo za tea kaznena djela. )2. Meunarodna kaznenopravna suradnja u okvirima 82 U prvom razdo!lju djelovanja naglasak je !io na donoenju op"ih na#ela koje drave #lanice tre!aju potovati u zakonodavnom osmiljavanju i proved!i vlastitih sustava kaznenog progona i pravosua. Tu su u prvom redu od zna#aja meunarodne konvencije o ljudskim pravima, poput Meunarodnog pakta o graanskim i politi#kim pravima iz &677. te Konvencija protiv mu#enja i drugih okrutnih, neljudskih i poniavaju"ih postupanja ili kanjavanja iz &6<5., s Protokolom iz '99'. Konvencije !itne za kazneno pravo donesene u okviru U, a mogu se prema vrsti kriminaliteta podijeliti: a+ ,ajtei o!lici kaznenih djela protiv #ovje#nosti poput genocida, apartheida ili ropstva *npr. Konvencija o spre#avanju i kanjavanju zlo#ina genocida, ?opunska konvencija o ukidanju ropstva, trgovine ro!ljem i ustanova i prakse sli#nih ro!lju=+ !+ ,edoputena proizvodnja i promet razli#itim vrstama opasnog oruja * npr. Konvencija o za!rani usavravanja, proizvodnje i stvaranja zaliha !iolokog i toksi#nog oruja+ c+ ?jela meunarodnog terorizma *npr. Konvencija o kaznenim djelima i nekim drugim aktivnostima izvrenim u zrakoplovima+ d+ ?jela organiziranog kriminaliteta *najvanija je Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta+ e+ Korupcija * Konvencija U, protiv korupcije+ )+ Kriminalitet na tetu okolia i kulturnih do!ara * npr. Konvencija o mjerama za!rane i sprje#avanja nedoputenog uvoza+ g+ Anstrumenti meunarodne kaznene sud!enosti * statuti tri!unala za e. Pu, /uandu i sl.+ ,aro#ito je vana djelatnost !rojnih specijaliziranih ustanova, ekspertnih tijela koja djeluju unutar njih, te periodi#kih svjetskih i drugih meunarodnih kongresa *npr. 3tandardna minimalna pravila za postupanje s pritvorenicima, 3mjernice za sprje#avanje kriminaliteta itd.+. U, ov ured za opojne droge i kriminalitet, sa sjeditem u Ie#u *U,?%L+, a sa zada"om pruanja potpore dravama #lanicama u !or!i protiv zlopora!e opojnih droga, kriminaliteta i terorizma. Lentar za meunarodno sprje#avanje kriminaliteta od &662. !avi se pitanjima sprje#avanja kriminaliteta, kaznenog pravosua i re)orme kaznenog prava, a od '99'. spojen s U,?%L om i preimenovan u Program za !or!u protiv kriminaliteta Ureda za opojen droge i kriminalitet *U,?%L Lrime programme+. U okviru tog tijela donesen je niz programa !or!e protiv pojedinih o!lika kriminaliteta *npr. %p"i program protiv terorizma N korupcije N trgovine ljudima N transnacionalnog organiziranog kriminaliteta N pranja novca +. U okviru U, a djeluju i uredi koji na regionalnoj razini pridonose ostvarenju ciljeva Programa sprje#avanja i !or!e protiv kriminaliteta. ,ajvaniji su U,AL/A *United ,ations Anterregional Lrime and Pustice /esearch Anstitute+, osnovan &672. sa zada"om pruanja 1<

potpore dravama u istraivanju pojava kriminaliteta, sprje#avanju kriminaliteta i kaznenom pravosuuE te 0$U,A *$uropean Anstitute )or Lrime Prevention and Lontrol, a))iliated Sith the United ,ations+, osnovan sporazumom U, a i Blade /epu!like ;inske &6<&., kojemu je svrha koordinacija djelatnosti ustanova koje na podru#ju $urope sudjeluju u Programu U, a o sprje#avanju kriminaliteta i kaznenom pravosuu.

)3. Meunarodna kaznenopravna suradnja u okvirima ;ijea Europe U uem smislu rije#i europsko kazneno pravo jesu meunarodni regionalni izvori kaznenog prava J a+ izvori Bije"a $urope o kaznenopravnoj suradnji meu europskim *i jo nekim+ dravama u kaznenim predmetima s inozemnim sastojkomE !+ kaznenopravne odred!e Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih slo!oda. Kao izvori kaznenog prava Bije"a $urope pojavljuju se odluke $uropskog suda za ljudska prava. Pomo"ni, posredni izvori kaznenog prava su i pose!ne vrste izvora *preporuke, smjernice, odluke+ tijela Bije"a $urope i u istom smislu teorijski radovi. Takoer su izvori i propisi nacionalnog prava koji ureuju kaznenopravna pitanja s europskim sastojkom. $uropska kaznenopravna meudravna suradnja je ukupnost zajedni#kih nastojanja europskih drava na suz!ijanju pojava kaznenih djela. U uem smislu uklju#uje suradnju tijela kaznenog postupka i postupka izvrenja kaznenih sankcijaE a u irem smislu i meunarodnu policijsku suradnju te ostale djelatnosti. U )ormalnom smislu provodi se najprije posredstvom konvencija i sporazuma. %!a izvora imaju jednaku pravnu snagu, a razlikuju se s o!zirom na to je li za njihovu primjenu neophodna rati)ikacija ili ne. ?aljnji izvor su preporuke koje donosi Komitet ministara Bije"a $urope, a upu"ene su vladama kao smjernice za donoenje nacionalnih propisa. Predmet preporuka jesu pitanja za koja postoje zajedni#ka stajalita, #esto vana za praksu primjene konvencijskih pravila, ali #ija vanost nije takva da !i zahtijevala ureenje konvencijom. /azvoj te#e u )azama, kojih ima 5. Prva >aza *&656. J &686.+ : suradnja se temelji na ' konvencije $uropskoj konvenciji o izru#enju *4 ' protokola na nju+ te na $uropskoj konvenciji o uzajamnoj sudskoj pomo"i u kaznenim stvarima. U tom razdo!lju je donesena i Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih slo!oda *&689.+. @rugo razdo(lje *&679. J &629.+: $uropska konvencija o nadzoru uvjetno osuenih i uvjetno otputenih oso!a, $. k. o suz!ijanju kaznenih djela u cestovnom prometu te $. k. o meunarodnoj vanosti kaznenih presuda. "ree razdo(lje *&62&. J &66'.+: $. k. o trans)eru kaznenog postupka, $. k. o suz!ijanju terorizma, $. k. o nadzoru nad na!avom i dranjem vatrenog oruja, $. k. o trans)eru osuenih oso!a, $. k. o!ete"enju rtava nasilnih kaznenih djela, $. k. o sprje#avanju mu#enja, neljudskog ili poniavaju"eg postupanja ili kanjavanja, K. o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste#enog kaznenim djelom. Cetvrto razdo(lje *&66'. nadalje+: tu je !itan tzv. FOenevski apelG 2 sudaca iz 8 zemalja *I$K, ;/(, AT(, $3P i 3UA+ iz &667. o potre!i ustanovljavanja Fjedinstvenog pravosudnog prostoraG i slo!odi magistrata glede razmjene o!avijesti neophodnih za utvrivanje #injenica u kaznenim postupcima koje se vode u zemljama #lanicamaE zatim K. o kaznenopravnoj zatiti okolia te Kaznenopravna konvencija o korupciji. )!. Meunarodna kaznenopravna suradnja u okvirima Europske 8nije Kazneno pravo $U je pravo u nastajanju. Tu tre!a razlikovati pravo $U i pravo njenih triju zajednica *zajednica za ugljen i #elik &68&., europska ekonomska zajednica &682. i 16

europska zajednica za atomsku energiju &682.+. ,adalje valja razlikovati primarno i sekundarno pravo tih asocijacija. $U primarno su J Ugovor iz Maastrichta o $U, te Ugovori iz (msterdama i ,ice. $U sekundarno J op"a stajalita, okvirne odluke, ostale odluke, konvencije i mjere za njihovu primjenu. U slu#aju suko!a izmeu prava $U i prava zajednica, prednost ima pravo zajednice, no $uropski sud u Ku.em!ourgu moe odlu#iti druk#ije. ,astojanja u okrilju zemalja $U o!iljeena su s ' tendencije: a+ pojednostavljenja i po!oljanja primjene otklanjanjem ograni#enja i proirenjem primjene ranijih konvencija Bije"a $urope i $UE !+ nastojanjem za rati)iciranje konvencija s malo rati)ikacija z!og sloenosti predmeta ureenja ili sadraja o!veza predvienih za dravu. Sc"engenski sporazumi Prvi je prihva"en &5.7.&6<8. izmeu vlada drava Ienelu., 3/ ,jema#ke i /epu!like ;rancuske o postupnom ukidanju nadzora nad zajedni#kim granicama. ?rugim 3chengenskim sporazumom priklju#ile su mu se &669. Atalija, Vpanjolska i Portugal. Kasnije jo @r#ka, (ustrija, ?anska, ;inska, Vvedska. 3porazum iz (msterdama iz &662. uklju#io je odred!e 3chengenskog sporazuma koji se odnose na kaznenopravna pitanja 3porazuma iz Maastrichta. To je F(cUuis de 3chengenG. 3porazumima se ide za uklanjanjem nadzora unutarnjih granica u svrhu po!oljanja slo!odnog kretanja ljudi i do!ara, time dolazi do sigurnosnog de)icita. 3chengenski sporazum nastoji upotpuniti taj de)icit te dotadanje mjere i nadzor zamjenjuje raznovrsnim o!licima policijske i druge kaznenopravne suradnje. -govor iz 6aastric"ta 3tupio je na snagu &661., a njime su drave #lanice uspostavile $U i time ujedno otpo#ele novu etapu u postupku integriranja. Podijeljena je u 1 stupa, u 1. je smjetena suradnja u pravosuu i unutarnjim poslovima *Maastricht+, odnosno suradnja policije i pravosudnih tijela u kaznenim stvarima *(msterdam+. 3uradnja se temelji na meuvladinoj suradnji. -govor iz 7msterdama U krug zemalja $U uvedeni su novi instrumenti meudravne kaznenopravne suradnje *stupio je na snagu &666.+. Tim ugovorom podru#ja ilegalnih migracija, viza, azila i sudske suradnje u graanskim predmetima pre!a#ena su u A. stup, dok je ostatak pod nazivom 3uradnja policije i pravosua u kaznenim stvarima u AAA. stupu. Baan rezultat nastojanja za !olju suradnju je osnivanje novih tijela prije svega $uropskog policijskog ureda, zatim $uropskog o!avjetajnog ureda za droge. 3uradnja o!uhva"a: a+ spre#avanje i suz!ijanje rasizma i svakog drugog o!lika neprijateljstvaE !+ sprje#avanje i suz!ijanje organiziranog i drugog kriminaliteta, oso!ito terorizma, trgovine ljudima i kaznenih djela protiv djece, nezakonite trgovine drogom i orujem, korupcije i prijevara. )). Meunarodna poli$ijska suradnja (+2"E.P:4% E8.:P:4 U suvremenim uvjetima meunarodna policijska suradnja se ostvaruje u ' razli#ita podru#ja: &+ u podru#ju kaznenoga postupka u irem smislu rije#i, odnosno u podru#ju djelatnosti kriminalisti#ke policije i '+ u podru#jima razli#itim od kaznenog postupka. Meunarodna policijska suradnja je meunarodnim i doma"im policijskim propisima ureena suradnja policijskih tijela raznih drava i meunarodnih organizacija. ,jena su o!iljeja da se radi o suradnji koja o!uhva"a radnje koje se poduzimaju povodom vjerojatnosti da je po#injeno *ili iznimno da se priprema+ kazneno djeloE zatim da je njezin sadraj radnja ureena policijskim propisima te da se radnja poduzima na zahtjev policijskog tijela. (ko 59

policija radnje meunarodne pomo"i izvrava prema pravilima kaznenoga postupka ili postupka izvrenja kaznenih sankcija ili postupa po zahtjevu pravosudnog tijela, ne radi se o meunarodnoj policijskoj suradnji, nego o radnji meunarodne kaznenopravne pomo"i koju provodi policija. ,aprotiv, ako policija i u tim slu#ajevima postupa samo prema policijskim propisima *npr. poduzimanje potrage na temelju tjeralice+ i na zahtjev policijskog tijela, radi se o meunarodnoj policijskoj suradnji. 0(*8+P)9 Meunarodna organizacija kriminalisti#ke policije utemeljena je &6'1. godine u Ie#u, s aktivnim sjeditem u K>onu. Utemeljen je i djeluje na ideji potivanja nacionalnog suvereniteta. Tijela su mu %p"a skuptina, Azvrni komitet i @eneralno tajnitvo. %rganizacija nema vlastite policijske snage. %ne su u isklju#ivom djelokrugu nacionalnih policija, koje s meunarodnom organizacijom surauju posredovanjem nacionalnih ureda koji djeluju u svakoj dravi #lanici. 3lu!eni jezici su engleski, )rancuski, panjolski i arapski. A,T$/P%K se !avi: a+ ilegalnom trgovinom drogama, !+ krivotvorenjem i raspa#avanjem krivotvorenog novca i vrijednosnih papira, c+ :umjetni#kih slika i umjetnina, d+ kraama, e+ prijevarama, )+ u!ojstvima, g+ prostitucijom, h+ trgovinom ro!ljem te i+ terorizmom. Liljevi organizacije jesu uspostavljanje i razvijanje opsene meuso!ne policijske suradnje u okvirima nacionalnih propisa te izrada smjernica djelovanja nacionalnih policija. ?jelovanje organizacije ovisi o neprestanoj i aktivnoj suradnji nacionalnih ureda A,T$/P%K a, koji imaju o!vezu sluiti kao sredstvo veze izmeu policijskih tijela na 1 razine J Prva razina je zahtjev da nacionalni ured mora ostvarivati komunikaciju izmeu razli#itih tijela policije koja djeluju u dravi #lanici. ?ruga razina je da isti mora !iti u vezi s tijelima koja u stranim dravama #lanicama vre ulogu nacionalnog ureda A,T$/P%K a. Tre"a razina je da nacionalni ured ostvaruje vezu i slui kao spona izmeu cjelokupne organizacije policije u dravi #lanici i @eneralnog tajnitva A,T$/P%K a. /azmjena in)ormacija ostvaruje se na ' na#ina J na zahtjev ili spontanim in)ormiranjem. An)ormacije se zahtijevaju i dostavljaju uz o!razloenje svrhe prijenosa, a koriste se pod uvjetima odreenim 3porazumom i dodatnim uvjetima koje moe postaviti pruatelj in)ormacije. A,T$/P%K ov sustav meunarodnih o!java predstavlja jedinstven na#in za !rzo i u#inkovito o!avjetavanje policijskih tijela diljem svijeta o podacima od zna#aja za promicanje ciljeva organizacije. Ama ih 2: a. 9rvena , izdaje se radi uhi"enja oso!e u svrhu njezina izru#enja !. Duta , predstavlja zahtjev za pomo" u potrazi za nestalom oso!om ili u identi)ikaciji nepoznate oso!e c. Plava , zahtjev za dodatnim in)ormacijama vezanim uz oso!u koja je osumnji#ena za odreeno kazneno djelo d. 9rna , zahtjev za in)ormacijama o neidenti)iciranome mrtvom tijelu e. 2aranasta , mjera za uz!unu policijskih i drugih javnih tijela i meunarodnih organizacija o potencijalnoj opasnosti od eksplozivnih naprava, drugog oruja ili sredstava koja predstavljaju ve"u opasnost 5&

). 7elena , jedina je koju organizacija daje na vlastitu inicijativu, a sadri upozorenje i kriminalisti#ki !itne podatke o po#initelju kaznenih djela za kojeg postoji vjerojatnost da "e ih ponovno po#initi u drugim zemljama. Tu o!javu mogu"e je alternativno postavljenim uvjetima: a+ da je oso!a osuena za kazneno djelo u najmanje 1 razli#ite drave, !+ osuena je za kazneno djelo u jednoj, a u daljnje ' drave vodi se u policijskim kriminalisti#kim evidencijama kao oso!a koja je !ila predmet kriminalisti#kog istraivanja i vjerojatno je sudionik meunarodnog kriminaliteta, c+ vodi se u policijskim kriminalisti#kim evidencijama u ' drave, ali za odreena teka kaznena djela te d+ vodi se u kriminalisti#kim evidencijama jedne drave, radi vjerojatnog sudjelovanja u tekim kaznenim djelima po#injenim u okviru zlo#ina#ke organizacije koja djeluje na prostoru vie drava g. 82 , o(java , izdaje se za pojedince i skupine za koje je utvrena povezanost s (l Waedom ili !ivim tali!anskim reimom u ()ganistanu 8-+)P)9 Policijska suradnja unutar $- zapo#inje &627. programom T/$BA *Terrorism, /adicalism, $.tremism, Biloence, Anternational+. 3uradnja se odvija na 1 razine J na prvoj razini djeluju 1 stru#ne radne skupine: T/$BA A se !avi pitanjima !or!e protiv terorizma, T/$BA AA se !avi razmjenom iskustava o op"im pitanjima policijske o!uke i opreme, T/$BA AAA se !avi suradnjom na podru#ju !or!e protiv organiziranog kriminaliteta, naro#ito u suz!ijanju nezakonitog prometa opojnim drogama. @rugu razinu #ine periodi#ni sastanci visokih policijskih dunosnika drava #lanica, a treu razinu kon)erencije nadlenih ministara. 3 vremenom se osniva radna skupina za pitanja prekograni#ne kontrole te tzv. T/$BA $uropol skupina, sa zadatkom pripreme osnivanja $uropskog ureda za droge i, kasnije, $uropskog policijskog ureda. Konvencija o primjeni 3chengenskog sporazuma *3chengen AA+ J njome se, izmeu ostalog, ureuje policijska suradnja drava 3chengenskog podru#ja te pravosudna suradnja. %dred!e o policijskoj suradnji predviaju suradnju radi prevencije i otkrivanja kaznenih djela na podru#jima drava potpisnica. Konvencija ovla"uje policijske slu!enike jedne drave potpisnice na nastavak provoenja mjera nadzora nad oso!ama osumnji#enim za ekstradi!ilna kaznena djela i na podru#ju druge drave potpisnice, na temelju prethodnog zahtjeva i odo!renja, odnosno u hitnim slu#ajevima i !ez odo!renja drave na podru#ju koje se nadzor vri, ali uz o!avjetavanje njegovih policijskih tijela. Policijski slu!enici drave potpisnice mogu nastaviti potjeru oso!e osumnji#ene za odreena tea kaznena djela na prostoru druge drave potpisnice, u slu#ajevima hitnog postupanja i !ez postavljanja zahtjeva. Policijska suradnja drava #lanica $U u pitanjima suz!ijanja prometa opojnim drogama unaprijeena je osnivanjem pose!nog ureda, $uropske izvjetajne jedinice za droge *$?U+. ?jelovala je putem koordinatora i njegova zamjenika, administrativnog oso!lja te slu!enika za vezu s ovlatenim nacionalnim policijskim uredima. Amala je zadatak razmjene i analize in)ormacija koje se ti#u !arem ' drave #lanice te pruanja podrke policijskim vlastima i drugim tijelima nadlenim za suz!ijanje nezakonitog prometa opojnim drogama. %d po#etka djelovanja je zamiljen kao prethodnik $uropskog policijskog ureda, te je od &666., kada je $U/%P%K preuzeo njegove poslove, proirio djelatnost na suz!ijanje nezakonitog prometa nuklearnim materijalom, trgovinom ljudima te na aktivnosti organiziranog kriminaliteta i pranja novca. Konvencija o $U/%P%K u iz &668. J -adaci ureda su sljede"i: a. /azmjena podataka izmeu drava #lanica !. Prikupljanje i analiza podataka o odreenim vrstama kaznenih djela 5'

c. %!avjetavanje nacionalnih vlasti o pitanjima od interesa te o uo#enoj povezanosti izmeu kaznenih djela d. Pruanje podrke nacionalnim istragama e. %dravanje nacionalne !aze podataka 3redite Ureda je u ?en 0aagu. /avnatelja Ureda !ira Bije"e ministara $U na razdo!lje od 5 godine. 3vaka drava #lanica osniva odnosno odreuje nacionalni ured ovlaten za provoenje odreenih zada"a, koji ujedno slui kao tijelo veze izmeu $U/%P%K a i nadlenih nacionalnih tijela. 3vaka drava #lanica alje u sjedite $U/%P%K a najmanje & slu!enika za vezu, koji predstavlja nacionalne interese i odgovara nacionalnom uredu. Bije"e ministara $U u &66<. je iniciralo Program ;alcone, sa svrhom )inancijske potpore suradnji i razmjeni in)ormacija izmeu pojedinaca i organizacija angairanih u !or!i protiv organiziranog kriminaliteta. U razdo!lju od '99'. pokrenuti su i programi @rotius Lriminal, 0ipocrates i dr.

51