Prenatalni razvoj ovjeka

Spermij oplouje jajnu stanicu. Embrij u 7. tjednu trudnoe. Prenatalni razvoj ovjeka je razvoj ovjeka od zaea do roenja. Tijekom 9 mjeseci (ako se ne dogodi privremeni porod) od stanice jedva vidljive mikroskopom postepeno se dogaa razvoj sve do novoroeneta teine oko 3 kg i duine oko 50 cm. Sve do modernog doba, ljudski razvoj u prvih 9 mjeseci bio je nepoznanica. Tek napretkom znanosti i tehnologije dolo se do saznanja o razvoju, izgledu i ponaanju ljudskih bia u prvim mjesecima ivota.

Ljudski plod u 8. tjednu trudnoe. Do zaea dolazi spajanjem spermija i jajne stanice. Nastaje oploeno jajace koje ima 46 kromosoma, 23 od oca i 23 od majke. Ta stanica sadri sloen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje koe itd. Na DNK zapisane su sve potrebne genetske informacije. Njih ima jako puno, toliko koliko bi stalo u pet setova Enciklopedije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto skupili svi genetski podaci s DNA 5 milijardi ljudi na Zemlji, oni bili veliine dvije tablete. [1]

Razvoj ljudskog embrija

Prvi mjesec
Prva stanica se ve prvog dana dijeli na vie stanica. Od 3.- 4. dana embrij putuje jajovodima do maternice, gdje se usauje u unutranjoj stijenki oko 7. do 10. dana nakon zaea i poinje se hraniti. Od 10. do 14. dana embrij svojim hranjenjem i izluivanjem hormona sprijeava mjesenicu. ivani sustav, mozak i lena modina oblikuju se 20. dan. Dan kasnije srce poinje kucati. [2] Nakon etiri tjedana mogu se raspoznati noge, ruke, oi i ui. Miii i kraljenica su oblikovani. Nakon navrenih mjesec dana srce pumpa sve vee koliine krvi. Dolazi do odvajanja majine krvi od krvi embrija u posteljici, istovremeno se proputaju kisik i hrana. U usporedbi s prvom stanicom, embrij je 10 000 puta vei i dalje raste.

Drugi mjesec

Ljudski plod u 9. tjednu trudnoe. Poinje proizvodnja pigmenta oiju 35 dan. Na ruci se mogu vidjeti svi prsti. Oko 40. dana pojavlju se modani valovi. U estom tjednu obino majka saznaje za trudnou. Mozak nadzire rad organa i miia, a jetra proizvodi krvne stanice. [3] Embrij je veliine 10-12 mm. Pupanom vrpcom dolazi krv s kiskom i hranjivim tvarima do embrija, a odlazi upotrebljena krv. Srce ima 140-150 otkucaja u minuti U 7. tjednu zatvaraju se oni kapci, da zatite njene oi. Otvorit e se tek u 7. mjesecu. Oblikuju se pretee zubi. U 8. tjednu embrij je postao plod (lat. fetus). Bubrezi i eludac obavljaju funkcije. Usklauje se rad ivanog i miinog sustava. Duina ploda je oko 3 cm. Bezteinski lebdi u plodnoj vodi. Zatien je u njoj od udara i pritisaka.

Razvoj ljudskog ploda

Trei mjesec

Ljudski plod u 10. tjednu nakon izvrenog pobaaja. Ljudski plod u 5. mjesecu trudnoe. U 9. tjednu trudnoe pojavljuju se jedinstveni otisci prstiju, koji ostaju nepromijenjeni do smrti. Plod je u stanju vjebati miie pomiui glavu. Moe sisati prst, otvarati i zatvarati usta. Razvija se dini sustav. Niazmjenino spava i budi se. U slijedeem tjednu, plod moe mrtiti se, gutati i micati onim kapcima. U 11. tjednu dolazi do mokrenja.

etvrti mjesec
Trudnoa se pozna na majci. Plod moe uti majin glas, zvukove i otkucaje majinog srca. Kosti su meke i savitljive. Preko pupane vrpce odvija se kruenje tekuine po 280 litara na dan. Duina ploda je oko 25 cm. Meusobni omjer tjelesnih proporcija slian je kao kod odraslih ljudima, samo je glava proporcionalno vea. [4] Majka poinje osjeati pokrete ploda.

Peti mjesec
Ako se porodi u ovoj dobi ima anse za preivljavanje, zbog napretka znanosti. Moe reagirati na zvukove izvana, tako to e se pomicati.

esti mjesec
Koa je zatiena posebnom mau. Proradile su uljne i znojne lijezde.

Sedmi mjesec

Plod moe koristiti sva etiri osjetila: sluh, vid, opip i okus. Moe prepoznati glas majke.

Osmi mjesec
Beba moe tucati. Koa je sve deblja, radi bolje zatite. Razvijaju se antitijela u tijelu bebe.

Deveti mjesec
Beba je spremna za roenje. Preivjela bi i da se porod dogodio ranije, ali sada je najspremnija. Prosjena beba raa se izmeu 266. i 294. dana od zaea. Organi se i dalje nastavljaju razvijati.

Prenatalni period
Nauka koja se bavi prouavanjem razvia oveka od oploenja do roenja jedinke naziva se humana embriologija. Razvie oveka je kontinuiran (neprekidan) proces koji zapoinje oploenjem jajne elije spermatozoidom pri emu nastaje zigot da bi se zatim izvrio sloen proces transformacije jednoelijskog zigota u vieelijski organizam. Vreme potrebno za razvie oveka od oploenja do poroaja je 266 dana 38 nedelja. Meutim, kako se tano vreme oploenja obino ne zna, za procenu trajanja trudnoe i oekivanog termina poroaja, koristi se datum poslednje menstruacije. Preraunato na taj nain, trudnoa traje dve nedelje due 40 nedelja, odnosno 280 dana (na 266 dana dodato je 14 dana od poslednje menstruacije do oploenja). Prenatalni period se deli na tri faze:

preembrionalnu embrionalnu fetalnu