Drakulic-Razvoj Pozara I Sirenje Dima-1

Miodrag Drakuli: Razvoj poara i irenje dima u graevinama, SKOPJE 2013.
1
Razvoj poara i irenje dima
u graevinama
Doc.dr.sc. Miodrag Drakuli, dipl.ing.stroj.
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Skopje, 2013.
Miodrag Drakuli
UVODNE NAPOMENE
Uvod
Karakteristika termodinamike poarnog procesa je njegova
dinaminost, tj. izrazita ovisnost o vremenu. Radi se u pravilu
o nestacionarnim procesima nastanka i razvoja poara, te
prateeg razvoja dima.
Lokacija poara
Obzirom na lokaciju tj. prostor u kojem nastaje poar
razlikujemo:
Poare otvorenih prostora (engl. opened space fires)
Poare u zatvorenim* prostorima (engl. enclosure fires)
(*) u pravilu se podrazumijeva da zatvoreni prostor ima otvor za dovod zraka!
2
TIPOVI PLAMENA U PROCESIMA IZGARANJA
Za proces razvoja poara i odreivanje koliine
generiranog dima potrebno je poznavanje kinetike
procesa izgaranja. U vezi s time razlikujemo dva
osnovna tipa plamena, koji imaju bitno razliitu
kinetiku izgaranja:
a) Difuzijsko - konvekcijski plamen
Karakteristian je za procese izgaranja u prirodi, gdje
se zrak potreban za odravanje procesa izgaranja
dovodi u reakcijsku zonu plamena kombiniranim
djelovanjem konvekcijskog strujanja zraka i dima
na makro razini i difuzijom zraka u zonu plamena na
molekularnoj razini.
Ovaj tip plamena je u osnovi svih poara koje izuavamo
u podruju poarnog inenjerstva!
3
TIPOVI PLAMENA U PROCESIMA IZGARANJA
b) Predmjeajui plamen
Karakteristian je za brojne procese izgaranja u
tehnici, npr. u termotehnikim ureajima
(kotlovski plamenici), gdje se mjeanje zraka i
goriva odvija pod strogo kontroliranim uvjetima i
bitno pospjeuje razliitim sredstvima
(turbulatori, komore za mjeanje i sl.), s ciljem
to efikasnijeg izgaranja goriva i proizvodnje
topline.
Na slici desno je predmjeajui plamen
Bunsenovog plamenika, s visokim udjelom zraka
kao oksidanta.
Ovaj tip plamena je rezultat kontroliranog procesa
izgaranja i nije od znaaja za izuavanje poara!
4
RAZVOJ I FAZE POARA
Razvoj poara u zatvorenim prostorima
Slika 1 Razvoj poara u zatvorenom prostoru, izraen preko temperature dima
B
a
c
k
d
r
a
f
t
5
RAZVOJ I FAZE POARA
Karakteristine toke razvoja poara (vidi Sliku 2)
(a) ZAPALJENE ( =0; poar se razvija u jednom od moguih pravaca,
ovisno o geometriji prostora, okolnim povrinama, tipu i koliini goriva,
ventilaciji i dr.);
(b) INICIJALNA FAZA RAZVOJA (tzv. pre-flashover faza, odnosno
faza prije rasplamsavanja poara. U ovoj fazi je razvoj poara obino
kontroliran samo gorivom, tzv. fuel controlled fire, obzirom da
najee ima dovoljno kisika za izgaranje. U ovoj fazi poara primarni
cilj interesa je zatita osoba unutar graevine);
(c) RASPLAMSAVANJE, tj. FLASHOVER (brzi tranzijentni period
razvoja poara do stanja potpuno razvijenog poara. Trenutak
rasplamsavanja je bitna odrednica u podjeli razvoja poara na pre-
flashover fazu i post-flashover fazu. Trenutak rasplamsavanja
nije jednoznano odreen, ali se procjenjuje da nastaje kod temp.
unutar prostora od 500 do 600C );
6
RAZVOJ I FAZE POARA
(d) POTPUNO RAZVIJENI POAR (karakterizira injenica da je
kompletni gorivi materijal unutar prostora involviran u poaru i da plamen
u cijelosti ispunjava prostor. Sinonim je za post-flashover fazu. U ovoj
fazi poar je obino kontroliran uvjetima provjetravanja, tzv.
ventilation-controlled fire, zbog ograniene dobave kisika. Primarni
cilj interesa je strukturna stabilnost objekta zbog temperatura od 700 do
1200C i zatita vatrogasaca);
(e) SPONTANO GAENJE (potronjom goriva poar se postepeno,
spontano gasi i umiruje, a temperatura plinova opada na 20% T
max.
).
* * *
POVRATNI PLAMENI MLAZOVI (tzv. backdrafts, pojavljuju se kao
najgori mogui ishod u to. C, tj. kada pirolitiki plinovi nastali uslijed
nedostatka kisika stvore sa svjeim zrakom gorivu mjeavinu i bivaju
zapaljeni. Dolazi do eksplozivnog izgaranja i pripadajue ekspanzije
plamenih mlazova kroz otvore prostorije kratkotrajni efekt!).
7
RAZVOJ I FAZE POARA
Idealizirani prikaz razvoja poara
(a)
(b)
(c)
(d) (e)
Slika 2 Karakteristine faze razvoja poara u idealiziranom prikazu na vremenskoj skali
8
PROJEKTNI PRISTUP
Projektirano poarno optereenje
Za inenjersku praksu neophodno je definirati tipski scenarij razvoja
poara s vremenski prepoznatljivim fazama i pripadajuim
iznosima poarnog optereenja. Tipski scenarij mora biti to sliniji
realnoj situaciji razvoja poara u graevini, ali istovremeno opisan
jednostavnim matematikim izrazom pogodnim za inenjerske
aplikacije.
Tipizacija (standardizacija) poarnog optereenja omoguuje
inenjeru da usporeuje efikasnost razliitih projektnih rjeenja pod
utjecajem istovjetnog tipskog poara.
Energija osloboena poarom se iskazuje u jedinici vremena, kao
osloboena toplinska snaga (HRR = Heat Release Rate) u kW ili
MW.
9
PROJEKTNI PRISTUP
Izraz kojim se najee opisuje vremenski razvoj poara, odnosno
poveanje toplinske snage poara kao funkcije vremena, je tzv.
poar s kvadratnomovisnosti o vremenu t :
pri emu je koeficijent rasta u (kW/s
2
). Odreuju se na temelju
provedenih brojnih eksperimenata za razliite artikle (namjetaj,
vozila i sl.) Tablice*!
(*) Npr. za drveni ormar sa stjenkama debljine i mase od 120 kg, koeficijent rasta:
= 0,0469 kW/s
2
.
2
) ( t t Q
10
PROJEKTNI PRISTUP
Tablica 1 Klasifikacija koeficijenata razvoja poara
11
PROJEKTNI PRISTUP
Slika 3 Pojednostavljena krivulja projektiranog poara s karakteristinim fazama
Faza rasta
(PODRUJ E INTERESA)
Faza stagnacije Faza opadanja
12
STANDARDIZIRANE KRIVULJE POARA
Vremensko-temperaturne krivulje poara
(u engl.: Time-Temperature Curve, skraeno TTC)
Prilikom odreivanja vatrootpornosti pojedinih graevnih elemenata
(zidovi, vrata i sl.) ili opreme i instalacija (el. kabeli, protupoarne
zaklopke, ventilatori i sl.) potrebno je poznavati uvjete pod kojima je
definirana predmetna vatrootpornost. Jedan od kljunih parametara
je poznavanje koritene standardizirane vremensko-temperaturne
krivulje kojom se simuliraju uvjeti poara tijekom ispitivanja.
Standardizirana vremensko-temperaturna krivulja poara je funkcija
temperature T = f (t), gdje je za svaku vrijednost vremena (t)
jednoznano definirana temperatura ispitivanja (T) unutar ispitne
komore.
13
Slika 4 Standardizirane vremensko-temperaturne krivulje poara
14
Slika 5 ISO 834 vremensko-temperaturna krivulja poara (detaljan prikaz)
15
IRENJE DIMA UNUTAR GRAEVINE
Generiranje dima
DIM Definicija
Dim su plinoviti produkti izgaranja organskih materijala
u kojima su disperzirane i sitne krute i tekue estice
(Gross, 1967.)
U definiciji dima prema NFPA (1993.) dodan je i termin okolnog
zraka koji se nalazi pomijean s produktima izgaranja i s njima
predstavlja ono to promatra vidi kao dim!
Dim, zbog kombiniranog efekta smanjenja vidljivosti i
toksinosti, predstavlja uzrok za vie od 50%svih fatalnih ishoda
u poarima!
(izvor: USA i UK, prema drugim izvorima i znatno vie, do 70% !).
16
irenje dima (1)
Na irenje dima, kao svojevrsnog fluida, utjeu sile koje se
manifestiraju kao gradijenti tlaka u neposrednom okoliu mjesta
poara.
Spomenute sile, koje kreiraju gradijente tlaka, su slijedee:
Uzgonske sile uvjetovane izravnim djelovanjem poara na vrue
produkte izgaranja lokalni utjecaj unutar prostora.
Uzgonske sile uvjetovane razlikom temperatura unutar i izvan graevine
makro utjecaj.
Djelovanje vanjskih vjetrova u neposrednoj blizini graevine raspored
tlakova na fasadi.
Djelovanje sustava (klimatizacije) i mehanike ventilacije unutar
graevine.
17
irenje dima (2)
Lokalni utjecaj unutar prostora
U pravilu, irenje dima se promatra u
zatvorenim prostorima koji imaju
otvor prema vanjskom prostoru.
Tlane razlike unutar i izvan prostora,
tj. gradijenti tlaka (p) utjeu na
distribuciju dima unutar prostora.
Faze irenja dima A, B i C povezane
su sa pre-flashover fazom razvoja
poara.
Faza irenja dima D povezana je sa
potpuno razvijenim poarom.
Izmeu faze C i D dolo je do
pojaveflashovera.
FLASHOVER!
18
irenje dima (3)
Makro utjecaj
T
i
T
i
T
0
T
0
Slika 6 Efekt dimnjaka u visokim graevinama
ZIMA
LJ ETO
gH p
i

0
H
19
Pojava ekstremnih
gradijenata tlaka u
uvjetima poara!!!
irenje dima (4)
Utjecaj vjetra
U sluaju djelovanja vjetra, na fasadi objekta se uspostavlja tlak
prema izrazu:
gdje je:
C
W
= koeficijent oblika graevine (+0,8 do -0,8)
v = brzina nastrujavanja vjetra (m/s)
0
= gustoa vanjskog zraka (kg/m
3
)
Ovaj gradijent tlaka moe biti dominantan u odnosu na druge!
2
2
0
v
C p
W w

20
irenje dima (5)
Utjecaj sustava ventilacije (pozitivan primjer!)
NADTLANA VENTILACIJ A
Slika 7 Sustav nadtlane ventilacije stubita za evakuaciju stanara
(npr. prema Austrijskoj smjernici TRVB S 112 - Postrojenja sa tlanom ventilacijom)
21
Lokalni efekti irenja dima u zatvorenom prostoru
STRATIFIKACIJA
(vremenski ograniena pojava uzgonskog kretanja dima uz strop prostorije!)
U nekim objektima je postizanje i odravanje efekta stratifikacije u poetnoj
fazi poara od presudnog znaaja za uspjenost evakuacije putnika
cestovni tuneli!
DIM
DIM
u
Z0
0 m/s
SIGURNA ZONA
EVAKUACIJE
OKOLNI ZRAK
u
D u
D
Slika 8 Stratifikacija dima i simetrina raspodjela u inicijalnoj fazi poara
22
Stratifikaciju dima u tunelu
Slika 9 Stratifikacija dima u tunelu Sv. Rok (poarni test 16.12.2003, izvor BI )
u
Z
u
z
< 1,5 m/s
23
STRATIFIKACIJA + LOKALNI ODSIS
(u funkciji kontrole dima!)
Slika 10 Utjecaj stropnih ventilacijskih otvora na razdiobu i irenje dima
(a) podtlak; (b) nadtlak zbog lokalnog djelovanja vjetra
- p
+p
24
OGRANIAVANJE STRATIFIKACIJSKOG IRENJA DIMA I TOPLINE
POMOU DIMNIH ZAVJESA
Slika 11 Automatske dimne zavjese (gravitacijske i s pogonom)
25
Primjeri ugradnje dimnih zavjesa
(Uloga: spreavanje irenja dima i ugroavanje evakuacijskih putova! Odreene
tehnike smjernice ograniavaju veliinu dimnih sektora, to je mogue ostvariti
pravilnim postavljanjem dimnih zavjesa.)
Slika 12a Dimne zavjese s lokalima u nizu
Slika 12b Dimne zavjese s lokalima u atriju
26
ODVOENJE DIMA I TOPLINE IZ GRAEVINA
Spomenuta problematika spada u ue podruje
zatite od poara graevina, koje se definira kao
odvoenje dima i topline iz graevina.
Pojavljuje se u inozemnoj literaturi kao akronim:
RWA - Rauch und Wrme Abzugsanlagen (njem.)
SHEVS (SHEV) Smoke and Heat Exhaust Ventilation
Systems (engl.)
27
Osnovni ciljevi tehnikih sustava za odvoenje dima i topline (u
daljnjoj prezentaciji sustava za odimljavanje) su da:
osiguraju pravovremenu i efikasnu odvodnju dima iz objekta
ugroenog poarom, s ciljem da se pristupni putovi kao i putovi
za evakuacije odre slobodnim od dima. Time se osiguravaju
uvjeti za sigurnu evakuaciju korisnika i za uspjenu intervenciju
vatrogasaca dok je poar jo u ranoj fazi
se konstruktivni elementi graevine rasterete od izravnog
toplinskog utjecaja dima prilikom njegovovog irenja objektom
(izraen efekt tzv. stratifikacije dima zbog termikog uzgona!).
se prolongira, odnosno sprijei potpuno nekontrolirano
rasplamsavanje poara (tzv. flashover)
se smanje oteenja uslijed agresivnog djelovanja raznih
komponenti u dimnim plinovima
1
Temeljna podjela sustava za odimljavanje:
a) sustavi prirodnog odimljavanja
(Gradijent tlaka, tj. pokretaka sila potrebna za odimljavanje
ostvarena je tzv. termikim uzgonom, zbog razlike u gustoi vrueg
dima i okolnog hladnijeg zraka.)
b) sustavi prisilnog (mehanikog) odimljavanja
(Gradijent tlaka, tj. pokretaka sila potrebna za odimljavanje
ostvarena je radom mehanike ventilacije).
Prvi izbor projektanta je sustav prirodnog odimljavanja. Meutim
radi se o sustavu koji je vrlo osjetljiv na poremeajne faktore
(vjetar, preveliku brzina dostrujavanja svjeeg zraka, arhitektonske
prepreke i sl.)
2
TEHNIKA REGULATIVA NFPA 92B
Prostor velikog volumena
Nepregraeni prostor, uglavnom u visini
dvije ili vie etaa, u kojemu se dim nastao
poarom, unutar samog prostora ili njemu
otvorenih komunikacijskih prostora, moe
nesmetano kretati i akumulirati.
ATRIJ
NATKRIVENI MALL SPORTSKA DVORANA
3
PROSTORI VELIKOG VOLUMENA NATKRIVENI MALL
Slika 13 Unutarnji prostor mall-a sa
etnicama pravokutnog oblika
Slika 14 Unutarnji prostor mall-a s ovalnim etnicama
4
PROSTORI VELIKOG VOLUMENA SPORTSKA DVORANA
Slika 15 Pogled izvana na sportsku
dvoranu STOICE (Ljubljana)
Slika 16 Pogled na krov Spaladium Arene u Splitu u izgradnji
5
DIMNO-PLAMENI MODELI
DIMNO - PLAMENI MODELI
NFPA 92B razlikuje 3 dimno-plamena modela:
a) aksijalno-simetrini model (eng. axisymmetric plume)
b) balkonsko-razlijevajui model (eng. balcony-spill plume)
c) prozorski model (eng. window jet plume)
Svaki od navedenih dimno-plamenih modela ima karakteristino
podruje primjene, a temeljna znaajka koja ih karakterizira su razliite
masene produkcije dima. Upravo zbog velikih razlika u generiranju
dima, potrebno je s posebnom panjom odabrati ispravni dimno-plameni
model za odreenu situaciju. Time se izravno utjee na pravilno
dimenzioniranje i efiksnost sustava odimljavanja, jer se radi o razlikama
od preko 50% za iste geometrijske parametre prostora!
6
Aksijalno-simetrini model (eng. axisymmetric plume)
Karakteristian je za nastanak poara i irenje dima u velikim, slobodnim
prostorima (atriji, sportske dvorane i sl.), u kojima nema opstrukcija u
uzgonskom kretanju dima. U sluaju da nema znaajnijeg bonog
strujanja, dimni stup je aksijalno, tj. osno simetrian.
Generiranje dima prema ovom modelu rauna se sukladno amerikim
smjernicama NFPA 92B prema izrazu:
gdje je:
m = maseni protok dima, (kg/s)
Q
C
= konvektivno osloboena toplina, (kW)
z = visina nezadimljenog prostora, od poda do donjeg ruba dimnog sloja, (m)
z
1
= visina plamena, odnosno limitirana visina stropa (m)
z > z
1
m = 0.032 Q
C
3/5
z
z z
1
7
Slika 17 Aksijalno-simetrini dimno-plameni model
(prikaz geometrijskih veliina)
8
Balkonsko-razlijevajui model (eng. balcony-spill plume)
Karakteristian je za nastanak poara i irenje dima u prostorima u kojima
dim prilikom svoje propagacije i prije uzgonskog kretanja prelazi preko
ruba balkona (etnice), te pri tome smanjuje svoju debljinu i znatno
poveava irinu dimnog stupa (npr. trgovaki centri sa sredinjim
odimljavanjem).
Generiranje dima prema ovom modelu rauna se sukladno spomenutim
amerikim smjernicama NFPA 92B prema izrazu:
gdje je:
m = maseni protok dima, (kg/s)
Q = ukupno osloboena toplina, (kW)
W = irina dimnog stupa na rubu balkona/etnice (m)
Z
b
= visina od balkona do donjeg ruba dimnog rezervoara, (m)
H = visina od poda etae na kojoj je izbio poar do balkona, (m)
9
Slika 18 Balkonsko-razlijevajui dimno-plameni model
(prikaz geometrijskih veliina)
10
Imamo dvije mogunosti odreivanja irine dimnog plata (W):
a) bez dimnih zavjesa
Gdje je:
W - irina dimne perjanice kod prelaska preko ruba balkona (m)
w - irina otvora u zidu prostora nastanka poara (m)
b - udaljenost od otvora u zidu do ruba balkona (m)
b) sa dimnim zavjesama
W = w + b
W = razmak izmeu dimnih zavjesa
11
Prozorski model (eng. window (jet) plume)
Karakteristian je za nastanak poara i irenje dima u prostorima u
kojima dim prilikom svoje propagacije izlazi kroz otvore na fasadi
(najee prozore i staklene elemente fasade koji otpadaju prikom
poara) i uzgonski se kree uz fasadu prema gornjim katovima. Pri pri
tome ugroava prostorije na viim etaama zbog visoke temperature
dima i mogue infiltracije dima u poarom nezahvaeni prostor.
Prozorski dimno-plameni model najee je vezan uz post-fleshover
poare, tako da nije mjerodavan za dimenzioniranje opreme za
odimljavanje!
Numeriko odreivanje masenog protoka dima prema ovom modelu je
znatno sloenije od preostala dva spomenuta modela.
12
Slika 19 Prozorski dimno-plameni model
13
MODELIRANJE
Prikaz nakon 6 min.
od zapaljenja
REALNI POAR
Model 1:1
Slika 20 Prikaz irenja dimnih plinova uz fasadu
Usporedba realnog poara (LIJ EVO) i numerikog modeliranja (DESNO)
1
USPOREDBA KARAKTERISTINIH MODELA
USPOREDBA MASENOG PROTOKA DIMA NASTALOG U POARU
TRGOVAKOG PROSTORA GRAEVINE MALL-A PREMA:
Balkonsko-razlijevajuem modelu Aksijalno-simetrinom modelu
Slika 21 Usporedba dimno-plamenih modela na primjeru poara u trgovini
2
DIMENZIONIRANJE ODSISNIH KAPACITETA
Poar u trgovini: balkonsko-razlijevajui dimno-plameni model
3
DIMENZIONIRANJE ODSISNIH KAPACITETA
Poar u trgovini: aksijalno-simetrini dimno-plameni model
4
Mehaniko odimljavanje atrija (1)
m
max
maksimalni maseni protok, kg/s
T
S
temperatura dima, K
T
o
temperatura okoline, K
d debljina dimnog sloja, m
faktor poloaja odsisa (2,0 2,8)
C konstanta 3,13
mm
max
Slika 22a Prikaz mehan. odimljavanja atrija s
propisanom koliinom odsisanog dima
MEHANIKO ODIMLJAVANJE
PLUGHOLING EFEKT
5
Mehaniko odimljavanje atrija (2)
Efekt zaepljenja odsisnog
otvora zrakom uslijed
prekomjernog odsisavanja,
tzv. plugholing.
m>m
max
Slika 23b Prikaz mehan. odimljavanja atrija s
prekomjernom koliinom odsisanog dima
Mehniko odimljavanj e prema
ostvarenoj razdiobi dima
treba biti to slinije razdiobi
dima u uvjetima prirodnog
odimljavanja!
MEHANIKO ODIMLJAVANJE
PLUGHOLING EFEKT
6
CASE STUDY
NOVI TERMINAL ZRANE LUKE ZAGREB Upravljanje dimom
Temeljni ciljevi Studije su slijedei:
odrediti postupkom numerikog modeliranja koliko je
vremena potrebno da se zrani prostor zgrade Terminala
ispuni dimom, uz uvjet da se donja granica dima prilikom
njegovog irenja objektom ne sputa ispod gornje granice
projektom deklarirane bezdimne zone, unutar koje se moe
obaviti sigurna evakuacija putnika. Ovu provjeru potrebno je
obaviti u poarnom scenariju koji generira najveu koliinu
dima, za unaprijed definiranu poarnu snagu.
odrediti maksimalne temperature, odnosno odrediti
temperaturno polje sa priblino stacionarnim
vrijednostima, u kojem se nalaze elini tapni nosai u
uvjetima poara, uz pretpostavku da nisu u zoni neposrednog
djelovanja plamena (plameno-dimnog stupa).
7
CASE STUDY
3D MODEL
Slika 24.a 3-D model Novog Putnikog Terminala ZLZ pogled SI
(generirano u SolidWorksu, stl.file)
8
CASE STUDY
3D MODEL
Slika 24.b 3-D model Novog Putnikog Terminala ZLZ pogled J I
9
CASE STUDY
3D MODEL
Slika 24.c 3-D model Novog Putnikog Terminala ZLZ pogled odozdo
10
CASE STUDY
KARAKTERISTINI POARNI SCENARIJI
Slika 25. Prikaz karakteristinih poarnih scenarija s naznaenom granicom dima
11
CASE STUDY
NUMERIKA MREA
Slika 25. Prikaz numerike mree modela Terminala
(nestrukturirana, poliedarske elije)
12
CASE STUDY
NUMERIKA MREA
Slika 26. Scenarij 1: Numerika mrea modela
(tlocrt neposredno ispod krova u zoni interesa za irenje dima)
Broj kontrolnih
volumena (elija):
Scenarij 1: 500.000
Scenarij 2: 700.000
13
CASE STUDY
NUMERIKA MREA
Slika 27. Scenarij 2: Numerika mrea modela - IZOMETRIJ A
(neposredno pokraj stupa, veza betonskog stupa sa tapnim nosaima)
14
CASE STUDY
REZULTATI Rasprostiranje dimnog plina pod stropom Terminala, Scenarij 1
T =4000 sec.
LEGENDA
0,1% CO
2
0,3% CO
2
15
CASE STUDY
REZULTATI Punjenje dimnog bazen tijekom vremena, Scenarij 1
T =4000 sec.
+17,50
T =1000 sec.
LEGENDA
0,1% CO
2
0,3% CO
2
16
CASE STUDY
REZULTATI Prikaz temperaturnog polja, Scenarij 2
T = 600 sec.
17
CASE STUDY
REZULTATI Prikaz maksimalnih temperatura dima u zoni krovita, Scenarij 2
18
CASE STUDY
REZULTATI 3D prikaz irenja dima, proizvoljno vrijeme, Scenarij 1
19
RAZVOJ POARA I IRENJE DIMA U GRAEVINAMA
ZAHVALJUJEM NA PANJI!
miodrag.drakulic@ctp-projekt.hr
20

Drakulic-Razvoj Pozara I Sirenje Dima-1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Drakulic-Razvoj Pozara I Sirenje Dima-1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Miodrag Drakuli: Razvoj poara i irenje dima u graevinama, SKOPJE 2013.

You might also like