Dekompozicija BDP-a i meunarodne usporedbe Gotovo svi makroekonomski pokazatelji mijenjaju se zbog okova uzrokovanih globalnom financijskom krizom

koja se prelila i na javni sektor ozbiljno ugroavajui njegovu fiskalnu odrivost. Cilj je rada procijeniti kretanje primarnog proraunskog salda i odrivost javnog duga u kriznom i postkriznom razdoblju od 2011. do 2015. Za procjenu kretanja primarnog proraunskog deficita koristit e se iskustva zemalja lanica EU, a za kretanja javnog duga obaviti dekompozicija na osnovne tokove koji doprinose njegovoj promjeni. Glavna testirana hipoteza je da u razdoblju do 2015. udio javnog duga u BDP-u ne prelazi granicu od 60% propisanu kriterijima iz Maastrichta, to se u konanici ne moe ni prihvatiti ni odbaciti pa zakljuujemo da postoji opasnost od rasta javnog duga preko granice odrivosti.

Kljune rijei: Javni dug, fiskalna odrivost, deficit, primarni deficit, prilagodba toka duga, hrvatsko gospodarstvo Financijska kriza, o kojoj se jo uvijek mnogo pria i ije posljedice jo uvijek ne jenjavaju,zapoela je na tritu hipotekarnih kredita u Sjedinjenim Amerikim Dravama u drugoj polovini 2007. Ve poetkom 2008. veina europskih zemalja poela je osjeati prelijevanje krize, a u Hrvatskoj se u tom razdoblju kriza osjeala tek uglavnom na dionikim tritima, koja su po uzoru na svjetska trita biljeila znaajne gubitke. Da globalna financijska kriza zaista nije zaobila Hrvatsku postali smo konano svjesni tek kraj em studenog 2008., kad su novinske naslovnice bile preplavljene zloslutnim naslovima U banani smo!. U kriznim razdobljima neminovno dolazi do ozbiljne destabilizacije javnih financija pa ukoliko se pojedina zemlja suoavala s deficitima i prije poetka krize, gotovo je sigurno da nee moi zadrati razinu deficita ispod granice od 3% BDP-a, propisane kriterijem iz Maastrichta. Gotovo istovremeno i svi ostali pokazatelji koji imaju utjecaj na rast javnog duga biljee negativne trendove, stvarajui dodatan pritisak na razinu zaduenosti drave. Stoga veina zemalja u kriznim razdobljima biljei i drastian rast udjela javnog duga u BDP-u, esto premaujui granicu njegove odrivosti. Upravo je testiranje odrivosti javnog duga glavni cilj ovog rada, pri emu dug smatramo odrivim ukoliko njegov udio u BDP-u ne prelazi 60%. Radi se o maastrichtskom kriteriju

konvergencije koji bi Hrvatska morala zadovoljiti ukoliko u budunosti eli postati punopravnom lanicom Ekonomske i monetarne unije (EMU). Glavna hipoteza testirana u ovom radu jest da udio javnog duga u BDP-u do 2015. ostaje ispod granice od 60%, ime ga, prema tom kriteriju, moemo smatrati odrivim. Pritom se nameu logina pitanja poput ovih: koje sve varijable utjeu na kretanje javnog duga, na koji je nain aktualna financijska kriza utjecala na kretanje tih varijabli i to oekuje.