SAOBRAAJNI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
PREDMET: LOGISTIKA U DRUMSKOM TRANSPORTU TEMA: LOGISTIKI SUSTAVI

MENTOR: Prof.dr. Ibrahim Jusufrani

STUDENT: Mladen Stojanovi BR. INDEXA: PDS-S-06/12

Travnik, veljaa 2014.god.

SADRAJ: UVOD....................................................................................................................3 1. LOGISTIKA I RAZVOJ LOGISTIKE............................................................4 1.1. Pojam i definicija logistike........................................................................4 1.2. Razvoj i podjela logistike.........................................................................5 2. SUSTAV I SUSTAVNO MILJENJE............................................................7 2.1. Pojam sustava............................................................................................7 2.2. Podjela sustava..........................................................................................8 3. LOGISTIKI SUSTAVI................................................................................11 3.1. Funkcionalni logistiki sustavi................................................................11 3.2. Ciljevi funkcioniranja logistikog sustava..............................................13 3.3. Struktura materijalnih i informacijskih tokova u logistikom sustavu....1 7 3.4. peditersko-logistiki sustav...................................................................19 ZAKLJUAK......................................................................................................24 LITERATURA....................................................................................................25

UVOD
Tehnoloke promjene u svijetu zahtjevaju inovacije i unapreenje poslovne strategije svih poduzea i kompanija. Prednost imaju ona poduzea i kompanije ije je poslovanje zasnovano na brzom informiranju. U trino orjentiranoj privredi, gdje postoji snana konkurencija, trai se ekonominija i kvalitetnija proizvodnja, kao i kvalitetna usluga isporuke, pri emu informacija ima presudnu ulogu. Prava informacija, u pravo vrijeme i na pravom mjestu prua mogunosti pravovremenog i adekvatnog reagiranja na stroge zahtjeve trita, kako u proizvodnji, tako i u trgovini. Informacije o proizvodu nisu neophodne samo potroau, neophodne su u svimkarikama logistikog lanca, od proizvodnje do distribucije krajnjem korisniku. Proizvoau se postavlja zahtjev za upravljanjem i praenjem procesa proizvodnje, za upravljanjem i praenjem zaliha kako bi se osigurao neometan proces proizvodnje. U distribuciji se postavlja zahtjev za kvalitetnom uslugom isporuke (pouzdanost isporuke, spremnost za isporuku, vrijeme isporuke i dr.).Primjenom suvremenih informacijskih tehnologija neophodno je osigurati informacije o proizvodu du cijelog logistikog lanca. Sedamdesetih godina prologa vijeka uoene su znaajne tehnoloke rezerve u procesima transporta, skladitenja, pakiranja i drugim procesima iji je osnovni cilj realizacija tokova robe u svim fazama od pripreme proizvodnje do konane potronje proizvedenih dobara. Promatrani procesi imaju veliki znaaj i sa aspekta trokova i sa aspekta angairanog rada. Iz navedenih razloga promoviran je princip globalnog i jedinstvenog sniavanja svih trokova povezanih s kretanjem robe (od faze nabavke sirovina do faze isporuke krajnjem korisniku) i poveanja profita. Ovako definirane faze pokrivaju se terminom logistika.

1. LOGISTIKA I RAZVOJ LOGISTIKE 1.1. Pojam i definicija logistike

Logistika se definira kao multidisciplinarna oblast koja obuhvaa sve aktivnosti koje omoguavaju oblikovanje, planiranje, usmjeravanje, projektiranje, upravljanje i kontrolu u svim procesima kretanja robe, energije i informacija kroz razliite sustave.1 To je sustav aktivnosti koji omoguava oblikovanje, projektiranje, usmjeravanje, voenje i reguliranje protoka robe, energije i informacija unutar sustava i izmeu sustava. Logistika je, u biti, jedan ureeni sustav, sastavljen od itavog niza logikih i meusobno povezanih podsustava. Elemente sustava logistike treba pratiti i prouavati s vie aspektafunkcionalnog, ekonomskog, trinog i sl. Pojam logistike je vieznaan, interdisciplinaran, a javlja se u mnogim znanostima. Tako ga se moe susresti u matematici gdje oznaava vjetinu raunanja pomou slova, u filozofiji gdje se definira kao vjetina stvaranja zakljuaka, vojsci gdje je dio strategije koja se tie sredstava za pokretanje vojske.2 Obuhvaa kako transport, prenoite i opskrbu trupa, tako i transport, skladitenje i uvanje vojnikih dobara. Ove, poprilino razliite interpretacije pojma logistika jo jednom ilustriraju problematiku oko konciznog i jasnog odreenja prema njemu. Etimolokom analizom pojma logistika uvia se takoer raznovrsnost interpretacija. Podrijetlo izraza logistika vee se uz grke rijei logistikos to znai vjet, iskusan u raunanju, procjeni, lego to znai zamisliv, odnosno logik to znai logiki mislei. Pojam logistika vezuje se i uz francusku rije loger to znai stanovati, noiti po vedrim nebom, smjestiti se, ukonaiti se, odnosno nastaniti se.

Slika 1. Logistika mrea

1 2

G. Radivojevi; M.Milju: Logistiki kontroling i performanse, Beograd 2007., Str: 4. Klai, B.: Logistika, Rijenik stranih rijei, Nakladni zavod matice Hrvatske, Zagreb, 1983., str. 814

1.2. Razvoj i podjela logistike

Nasuprot opem uvjerenju da je pojam logisitka novojeg datuma, povijesni izvori ga prvi put spominju u 17. stoljeu i to u vojnom smislu. Naime god. 1670. spominje ga Ludwig XIV. u vojnim dokumentima u znaenju opskrbljivanju vojnikih trupa potrebnim materijalima i transportnom podrkom. U 19. stoljeu vojni smisao pojma u potpunosti je definiran kao znanost o pozadinskoj vojnikoj slubi, tj. transportu i opskrbi.3 Izraz se toliko uvrijeio u vojnikoj praksi, da i danas kod mnogih izaziva komutacije s vojskom, premda ve poetkom 20. stoljea dobija civilno znaenje. Za razliku od vojne logistike, gdje se ciljevi postavljaju na osnovi politiko-vojnih kriterija, u civilnom podruju vrijede tehnoloki, ekonomski i socijalni kriteriji. Danas je teko izdvojiti neku civilnu aktivnost gdje se sa sigurnou moe rei da nije povezana s pojmom logistike. Ulazei kao pojam u mnoge sfere ljudskih aktivnosti, logistika se istovremeno razvijala iz prvobitne iskljuive aktivnosti u dananju afirimiranu znanost. Njeno intenzivnije znanstveno prouavanje sve je vie povezivalo logistiku s ekonomijom i ekonomskim znanostima gdje je zauzela iznimno vano mjesto. Gotovo svaka vrsta logistike, osim zajednikih znanja (spoznaja) ima svoju logistiku znanost, tako bi se moglo rei da postoji znanost proizvodne logistike, znanost trgovinske logistike, znanost prometne logistike, znanost osiguravateljske logistike. Kompletnost logistike kao znanosti uvjetovala je razliite podjele. Suvremena teorija logistike danas ju dijeli na etiri glavna podruja: 1.) Gospodarsko-sektorska logistika - izuava logistiku u kontekstu gospodarskih aktivnosti, na regionalnoj, nacionalnoj, meunarodnoj i svjetskoj osnovi. U ovom kontekstu ona istrauje njihove specifine osobine: rast, razvoj, promjene, vanost i ulogu. Prema podjeli gospodarskih sektora i gospodarskosektorska logistika se dijeli na primarnu, sekundarnu, tercijarnu, kvartarnu i kvintarnu logistiku. 2.) Nacionalna i meunarodna logistika - Nacionalna logistika izuava logistiku unutar sustava odnosno granica odreene drave, te obuhvaa skup logistikih aktivnosti znanja i zakonitosti steenih na tom nivou. Meunarodna logistika sastavljena je od skupa nacionalnih logistika koje funkcioniraju na globalnom nivou (globalna logistika). 3.) Mega-makro-mikro-meta logistika - Mega-logistika predstavlja najvei skup logistikih aktivnosti i znanja, zakonitosti i teorija koje se odnose na logistike procese vremenski i prostorne veoma velike. Makrologistika izuava logistike fenomene nacionalnog gospodarstva (primjerice robni promet neke drave), kao i razne vrste poput proizvodne, trgovinske ili prometne logistike. Objedinjuje meta logistiki i mikro logistiki sustav koji predstavlja jedan podsustav gospodarstva jedne zemlje. Mikrologistika je ui pojam od makrologistike i odnosi se na logistiku nekog privatnog ili javnog poduzea. Djeluje u pravnim granicama poduzea i ima zadatak osigurati da svaki dio poduzea bude na
3

Zelenika, R., Jakomin, L., Lipinik, M.: Logistiki menadment, Rijeka 2000. Str.356.

vrijeme i uz minimalne trokove opskrbljen potrebnim predmetima rada i informacijama. Poslovna logistika je dio mikrologistike. Metalogistika se nalazi izmeu mikro i makrologistike i izuava sustave koji prelaze okvire poduzea, odnosno kooperativne odnose vie sudionika. Karakteristina je po kooperativnim odnosima izmeu poduzea koja sudjeluju u premjetanju dobara. Ne obuhvaa cijeli promet robe u jednom nacionalnom gospodarstvu, niti promet samo jednog poduzea, ve promet niza poduzea koja rade u jednom marketinkom kanalu. U suvremenoj logistici sve se vie pozornosti poklanja upravo metalogistici. 4.) Funkcionalno granska logistika - obuhvaa sve razliite vrste granskih logistika poput trgovinske, prometne, pediterske, skladine, zdravstvene, socijalne, kulturoloke, stambene, vojne, itd. Inpute logistikog sustava predstavljaju ulaganja u logistike procese, a outpute logistiki uinci logistike usluge. 5.) Specijalistike logistike - obuhvaaju specifine logistike znanosti poput ekonomske, pravne, tehnike teknoloke i marketing logistike.4 Prema iznesenom je vidljivo da je logistiku mogue klasificirati s obzirom na razliite kriterije, te se njezinom klasifikacijom dolazi do podsustava logistike.

Slika 2. Logisitke aktivnosti

Zelenika R., Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2005.

2. SUSTAV I SUSTAVNO MILJENJE 2.1. Pojam sustava

Sustav je mogue definirati kao skup elementa i odnosa meu njima u odreenom prostoru koji su povezani u jednu funkcionalnu i logiku cjelinu.5 Prema tome, sustav predstavlja organizirani skup elemenata (ljudi, strojeva, procesa...) koji djeluju radi ispunjavanja postavljenog cilja. Sustav je cjelina koja se ne moe rastaviti na svoje dijelove a da se pri tome ne izgube njena osnovna svojstva. Isto tako, objanjavajui pojedine dijelove (elemente sustava), moemo na osnovu njihovih uzajamnih utjecaja, djelovanja i odnosa u okviru funkcionlne cjeline shvatiti kompletan sustav. Sustavnim se pristupom istrauju pojave i rjeavaju problemi u njihovoj cjelokupnosti i sloenosti, obuhvaajui sve bitne veze i odnose izmeu dijelova sustava i izmeu sust ava i okoline. Pojave i problemi razmatraju s vie gledita strunjaci razliitih znanstvenih podruja. Sustavni pristup ne oznaava spajanje samo dosad odvojenih predmeta znanstvenog prouavanja, nego i razdvojenih podruja ljudskih aktivnosti. Sustav je sreena cjelina koju ine njegovi elementi povezani na odreeni nain, a njihovim meusobnim djelovanjem postiu se odreeni ciljevi funkcioniranja sustava. Da bismo opisali neki sustav, potrebno je poblie odrediti: - koji elementi pripadaju sustavu, - koje veze postoje izmeu elemenata unutar sustava i izmeu elemenata sustava i okoline i - kakvo je ponaanje (funkcioniranje) sustava Realni sustav sainjen je od elemenata koji su dio konkretnog realnog objekta, koji se opisuje kao sustav (mehaniki, fiziki, bioloki, drutveni). Pomiu proizvoda i elemenata potrebnih za proizvodnju tih proizvoda, realni sustavi realni sustavi komuniciraju s okolinom. Okolina predstavlja onaj dio cjeline koji nije obuhvaen sustavom. Svrha djelovanja svakog realnog sustava jest produkcija odreenog dobra. Gotovo svaki sustav je istovremeno podsustav veeg sustava, koji nazivamo nadsustavom promatranog sustava.

www.fpz.unizg.hr/ztos/iszp/a2.pdf

2.2. Podjela sustava

Sustav je openito skup elemenata i podsutava koji su meusobno povezani i djeluju jedan na drugi element ili podsustav. Sustav se moe sainiti iz po volji odabranog broja elemenata ili podsustava, tako da je broj ostvarivih sustava vrlo velik, ali i broj ostvarivih veza izmeu elemenata ili podsustava koji eksponencijalno raste s brojem elemenata ili podsustava. Svi realni sustavi, bez obzira na broj elemetata, imaju zajedniko svojstvo da svaki ima svoj ulaz i izlaz. Izlaz iz sustava ovisi o: - svojstvu ulaznog signala ili informacije, - svojstvima elemenata sustava, - meusobnom vremenskom pomaku ulaznih veliina, - vremenski promjenljivim stanjima sustava. Tako se moe odrediti djelovanje prethodnih signala ili informacija, kao i onih koji upravo djeluju, na odziv sustava na ulaznu pobudu. Prema odnosu ostvarenih veza izmeu elemenata sustavi se mogu podijeliti na: - nulti sustav - nepotpuni sustav i - potpuni sustav Nulti sustav sadri elemente kod kojih ne postoje veze izmeu njih. Takav sustav nema meudjelovanja, a prikazan je slikom 3.

Slika 3. Nulti sustav Nepotpuni sustav sadri elemente koji nisu svi meusobno povezani, ali postoje veze meu pojedinim elementima sustava. U takvom sustavu nema meusobnog neposrednog djelovanja svakog elementa sa svakim, kako je to prikazano slikom 4. Svaki element nepotpunog sustava mora imati barem jednu vezu s drugim elementima sustava.

Slika 4. Nepotpuni sustav

8

Potpuni sustavi sadre elemente koji su svi meusobno povezani, tako da postoji veza svakog elementa sa svakim elementom sustava. U takvim sustavima postoji neposredno meudjelovanje svakog elementa sa svakim, kako je to prikazano slikom 5.

Slika 5. Potpuni sustav Glede naina povezivanja elemenata, sustav moe poprimiti razliite oblike. Sustav tada moe biti: linijski, prstenasti, mreasti, potpuno mreasti, kotani, hijerarhijski i centralizirani. Osnovni oblici sustava prikazani su slikom 6.

Slika 6. Osnovni oblici sustava Svaki od ovih oblika imati e drukija svojstva, pri emu su mogue kombinacije izmeu njih, koje e za posljedicu imati razliita svojstva. Svaki sutav moe se ocijeniti temeljem razliitih kriterija kao to su: operativnost, optimalnost, ekonominost, postojanost, pouzdanost, redundantnost (zalihnost), veliina, perifernost, centralizacija i upravljivost. Prema izvedbi, svaki od osnovnih oblika sustava moe se nainiti kao kruti ili kao elastini. Kruti sustav e za odreenu ulaznu veliinu dati uvijek istu prethodno odreenu izlaznu veliinu. Ovi sustavi se jo nazivaju i odreeni ili determinirani. Takvi su sustavi toni, ali ne mogu uiti, optimizirati svoj rad, prilagoavati se, sami se podeavati, niti poveavati koliinu poetne informacije koja je u njega ugraena. Prednost ovih sustava je u tome to e se za odreeni ulaz pouzdano znati kakav e biti izlaz.

Kod elestinih sustava za odreeni ulaz nee se dobiti uvijek isti prethodno odreeni izlaz. Zbog svojih znaajki ovakvi sustavi nazivaju se jo i vjerojatni ili stohastiki sustavi. Takvi sustavi nisu uvijek toni, ali mogu uiti, optimizirati svoj rad, prilagoivati se, podeavati, poveavati koliinu poetne informacije koja je u njih ugraena. Kod tih sustava, za odreeni ulaz nikad se ne moe znati kakav e biti izlaz, ve se on moe predvidjeti samo s nekom vjerojatnou, koja je za realne sustave manja od jedan. Upravo kibernetika izuava mogunost izvedbe elestinog oblika sustava koji dopunjuje krute sustave kao njihov komlement.6

www.fpz.unizg.hr/ztos/AUTOM/3autom-sustavi.pdf

10

3. LOGISTIKI SUSTAVI 3.1. Funkcionalni logistiki sustavi

Podruje logistike moe se ralaniti na etiri funkcionalna podsustava: podsustav logistike nabavke, koji obuhvaa sve tokove sirovina, poluproizvoda, pomonih materijala i rezervnih dijelova od dobavljaa do skladita repromaterijala u proizvodnom poduzeu; podsustav logistike proizvodnje, koji obuhvaa sve materijalne tokove koji prolaze (obrauju se, prerauju ili troe) kroz procese proizvodnje; podsustav logistike distribucije, koji obuhvaa sve tokove finalnih proizvoda od skladita finalnih proizvoda do krajnjih korisnika; podsustav logistike snadbijevanja i izvlaenja koji obuhvaa sve tokove otpadnih materijala, povratne tokove proizvoda i prazne ambalae

Slika 7. Podsustavi logistikog sustava Ako se fiziki lanac promatra kao posljedica realizacije niza logistikih osnovnih funkcija (transport, pretovar, skladitenje), onda se moe utvrditi da se saovim fizikim logistikim lancem podudara informacijski lanac, koji odraava pojedinosti fizikog dogaanja tj. fizikih aktivnosti. Pri tome, tokovi informacija se kreu na isti nain kao i robni tokovi. Funkcija informativnih tokova je da realiziraju upravljanje i kontrolu nad robnim tokovima. Po pravilu, kretanje robnih tokova se obavlja jednoznano, dok kretanje informacijskih tokova karakteriziraju mnogobrojne petlje. Informacijski tokovi mogu prolaziti i preko dopunskih podruja koje robni tokovi uope ne dodiruju. U odnosu na funkciju upravljanja informacijskim tokovima, postavlja se neposredan zahtjev prema kome se informacijski tokovi trebaju kretati ispred robnih tokova, i na taj nain
11

omoguiti blagovremeno i neometano odvijanje fizikih procesa i realizaciju fizikog logistikog lanca s optimalnim trokovima. Informacijski tokovi mogu se kretati i paralelno s robnim tokom, pri emu oni tada postaju nositelji podataka o samoj robi, poiljatelju, primatelju ili vlasniku robe.7

Slika 8. Robni i informacijski tokovi logistikog lanca jednog poduzea

G. Radivojevi; M.Milju: Logistiki kontroling i performanse, Beograd 2007., Str: 6.

12

3.2. Ciljevi funkcioniranja logistikog sustava

U uvjetima kada potranja stagnira, a asortiman proizvoda raste, sve je vanije proizvoditi proizvode koji su narueni i isporuivati ih u to kraem vremenu. Potrebno je utjecati na faktore koji utjeu na kupevo donoenje odluke o kupovini: cijenu proizvoda, asortiman i kvalitet robe, prisutnost robe u maloprodajnom objektu, pakiranje i ambalau proizvoda, rok isporuke i dr. Ukratko, kupcu treba ponuditi kvalitetnu robu, odgovarajuu cijenu robe i kvalitetnu uslugu. U ovakvim okolnostima, proizvodne organizacije su primorane na iznalaenje novih mogunosti i pravaca osvajanja nestabilnih trita, pri emu se mogu izdvojiti slijedei pravci: - proizvodnja naruenih proizvoda tj, proizvodnja za poznatog kupca, - isporuivanje proizvoda u zadatim i to kraim rokovima, - smanjenje trokova proizvodnje i isporuke. U reprodukcijskom ciklusu, pored proizvodnih aktivnosti prisutne su i logistike aktivnosti. Logistike aktivnosti imaju za cilj osiguranje protoka materijala, informacija i energije. Adekvatno funkcioniranje proizvodnog sustava u oblastima osiguranja sirovina i poluproizvoda, istraivanja, razvoja i konstrukcije, same proizvodnje i plasmana proizvoda moe se ostvariti samo formiranjem logistikih lanaca, koji bi obuhvatili informacijske i materijalne tokove izmeu pojedinih cjelina. Ranije su proizvodne organizacije bile orijentirane samo na jedan segment, tj.utjecaj cijene je bio prenaglaen u odnosu na plasman materijalnog dobra, jer se klasina ekonomska teorija temeljila na modelu savrenog trita s homogenim uvjetima. Danas, suvremeno trite se moe opisati kroz otriju konkurenciju, skraenje inovacijskog ciklusa, poveanje proizvodne diferencijacije, kompleksnije zahtjeve korisnika i dr. Trite s ovakvim obiljejima postavlja nove zahtjeve u pogledu nie cijene proizvoda, veeg kvaliteta proizvoda, prilagoavanja kvalitativnokvantitativnim zahtjevima korisnika, izraenije potrebe za animacijom trita, bre reakcije na trine promjene. Navedene okolnosti i praksa dokazuju da je cijena samo jedan od moguih oblika djelovanja na trite. Na trite se mora djelovati svim marketing instrumentima. U razvijenim zemljama, distribucija je postala marketing varijabla i njen utjecaj, zajedno s utjecajem servis stupnja (vjerovatnoe zadovoljenja kupaca) se izjednaio s utjecajem cijene. Razvoj sustava proizvodnje inicirao je sniavanje trokova proizvodnje, ali i uvoenje velikog broja novih proizvoda. Porast produktivnosti u proizvodnim procesima je deset puta bila vea u odnosu na produktivnost u logistikim sustavima, to je dovelo do zaostajanja koje ugroava itav proces reprodukcije. Uoeno je i da je sudjelovanje trokova logistike u skoro svim granama privrede dostiglo visok nivo, kao i da ima tendenciju daljeg rasta.

13

Diagram 1. Tendencija kretanja sudjelovanja trokova logistike u ukupnim trokovima

Razlozi poveanja trokova logistike mogu se nai u: neprekidnom poveanju manipulacijske mase u protoku, stalnom poveanju broja proizvoda (kao posljedica razvoja novih tehnologija na svakih pet do osam godina pojavljuje se oko 40 % novih proizvoda), neprekidnom poveanju prevoznog puta robe, poveanju vrijednosti robe u protoku, skraenju vremena isporuke, u zahtjevima za kvalitetnom uslugom isporuke.8 Posljedica navedenih faktora nalazi se u vezivanju sve vee mase kapitala. Grafikon 1. Sudjelovanje trokova logistike u ukupnim trokovima finalne proizvodnje u SAD-u

G. Radivojevi; M.Milju: Logistiki kontroling i performanse, Beograd 2007., Str: 9.

14

Grafikon 2. Sudjelovanje trokova logistike u ukupnim trokovima finalne proizvodnje u Zapadnoj Europi

Promatrano s funkcionalnog stanovita, u logistike trokove mogu se svrstati trokovi transportnog podsustava, podsustava skladita, trokovi podsustava pakiranja, realizacije narudbe i pretovara. U ukupnim trokovima logistike najvie sudjeluju trokovi podsustava transporta, zaliha i skladitenja (oko 80 %), dok je sudjelovanje ostalih podsustava manje (oko 20 %). Potranja za odreenim proizvodom ne zavisi samo od njegovog kvaliteta, cijene, konstrukcije ili dizajna, ve esto i od mogunosti njegovog dostavljanja (datuma isporuke, koliine koja se isporuuje, mjesta isporuke i sl.). Ispunjenje zahtjeva korisnika za kvalitetnom uslugom isporuke tj. za dostavom prave robe, u odgovarajuoj koliini, u pravo vrijeme i na pravom mjestu, a uz odgovarajuu cijenu je mogue samo ako je sustav spreman za isporuku i moe osigurati kratko vrijeme isporuke, pouzdanost i tonost isporuke, minimiziranje greaka u radu i davanje usluga korisnicima (na primjer pomo prilikom sastavljanja narudbe, davanje pouzdanih informacija, brza rjeavanja reklamacija). Kvalitet usluge isporuke podjednako zavisi i od kvaliteta podsustava logistike realizacije narudbe, skladitenja, zaliha, pakiranja, transporta, pretovara, to uvjetuje praenje, upravljanje i kontrolu i procesa i tokova koji se u njima pojavljuju. Boljim kvalitetom usluge isporuke postiu se pozitivniji efekti plasmana robe, ali se i trokovi poveavaju. Uoeno je da i neznatno poveanje kvaliteta moe dosta povisiti trokove. Diagram 2. Veza kvaliteta usluge isporuke i trokova

15

Izmeu kvaliteta usluge i trokova koji se pri tome pojavljuju treba nai odgovarajui optimum tj. adekvatno snadbjeti trite i maksimalno mogue sniziti trokove usluge. Utjecaj trokova, kvaliteta usluge, reakcije na brze promjene na tritu i sl. istiu znaaj logistike i u polju proizvodnje materijalnih dobara i u polju njihovog plasmana. Za efikasno funkcioniranje logistikog sustava neophodno je pratiti i upravljati materijalnim i informacijskim tokovima. U sferi praenja i upravljanja informacijskim tokovima sve je vie prisutno elektronsko prikupljanje i obrada podataka. Jedan od faktora minimizacije ukupnih trokova i podizanja kvaliteta proizvoda i usluga je i racionalizacija u oblasti informacijskih sustava. Naime, racionalizacija u promatranoj oblasti doprinosi poveanju brzine protoka i kvaliteta informacija, uz istovremeno angairanje resursa koji osiguravaju minimizaciju ukupnih trokova. Pravovremeno dobijanje informacije i kvalitet informacija utjee na podizanje kvaliteta usluge s aspekta smanjenja vremena isporuke, tonosti isporuke, eliminacije greaka pri isporuci, i sl. Najvei utjecaj na kvalitet informacija u logistikim sustavima, imaju: informacijske tehnologije, komunikacijske tehnologije, sustavi za identifikaciju stabilnih i mobilnih objekata, suvremeni softverski alati, i organizacijske koncepcije Uvoenje raunarskog sustava u informacijski sustav logistikog lanca omoguava vei stupanj brzine, tonosti i potpunosti operacija, prerade informacija nego to je to mogue realizirati primjenom ljudske radne snage. Moderna tehnologija na podruju informiranja i informatike otvara velike mogunosti za svladavanje prostora i vremena, za rjeavanje problema optimizacije, za upravljanje i kontrolu operativnih logistikih procesa, osigurava veliki obim informacija i dr.

Slika 9. Utjecaj kvaliteta informacije na kvalitet usluge isporuke i rad sustava

16

3.3. Struktura materijalnih i informacijskih tokova u logistikom sustavu

Logistike sustave karakterizira viedimenzionalnost i prisustvo velikog broja razliitih elemenata, materijalnih i logistikih tokova. Razliitost ovih tokova je analogna razliitosti logistikih sustava - u odnosu na vrstu robe koja se pojavljuje u njima (drvo, nafta, graevinski materijali, itarice, roba iroke potronje i dr.), u odnosu na privrednu granu kojoj pripadaju (trgovaki, industrijski i dr.), prometnu granu ili vrstu tovarnih jedinica. U logistikom lancu, informacijski tokovi mogu biti nositelji sljedeih podataka: svojstava robe (naroito je bitno kod opasnih tvari), propisa o isporuci (ugovaranje termina), zahtjeva koji su vezani za nositelje transporta, zakonskih propisa, vremena isporuke i dr. Logistika distribucije i plasmana proizvoda ima zadatak da organizira takav sustav distribucije koji e maksimalno uskladiti ponudu i potranju proizvoda i usluga izmeu proizvodnje, trgovine i krajnjeg korisnika. Prodaja, plasman i distribucija proizvoda realizira se odreenim kanalima i lancima distribucije. Kanal distribucije predstavlja ureen skup entiteta iji su atributi: prostor, vrijeme, koliina, kapacitet, trokovi, kvalitet, tehnologija, organizacija, informatika. Prema stupnju trgovine, kanali i lanci distribucije mogu se podijeliti na: - direktne kanale (proizvoapotroa), - indirektne kanale (proizvoatrgovina na veliko potroa), - proizvoatrgovina na velikotrgovina na malopotroa, - proizvoaposredniktrgovina na velikotrgovina na malopotroa. Promatrano s aspekta asortimana, kanali distribucije se mogu svrstati u: - kanale s potpunim (kompletnim) asortimanom, - kanale s djeliminim asortimanom Strukturni elementi distributivnog kanala su: - mikrologistiki sustavi, u okviru kojih se nalaze proizvodna, trgovaka, usluna poduzea, - metalogistiki sustavi, u okviru kojih se nalaze transportna, pediterska, skladina pretovarna poduzea, - makrologistiki sustavi, u okviru kojih se nalaze transportna i prometna infrastruktura sa svojim sredstvima, opremom i vezama. Lanci distribucije predstavljaju vezu izmeu proizvoaa i potroaa s posrednikom ili bez njega, i u sklopu distribucije proizvoda stvaraju osnovne preduvjete za dostavu tj. prodaju proizvoda na tritu. Posrednici su najee trgovciveletrgovina ili maloprodaja. Sudionici u lancu distribucije su proizvoai, distributeri, posrednici i korisnici.

17

Slika 10. Sudionici u lancima distribucije Maloprodajne sustave karakterizira razliitost materijalnih trokova, kao i visok nivo financijskih sredstava koji lei u njima, to predstavlja znaajan faktor koji utjee na funkcioniranje ovih sustava. S logistikog aspekta, u ovim sustavima treba osigurati: - sinhronizaciju i povezivanje materijalnih i informacijskih tokova, pri emu je najpovoljnije da informacijski tokovi prethode materijalnim tokovima, - vremensku sinhronizaciju tokova du logistikog lanca, u cilju breg protoka materijala i eliminaciju zastoja, - dostavu prave robe, u pravo vrijeme, u pravoj koliini i na pravom mjestu uz odgovarajuu cijenu, - primjenu suvremenih komunikacijskih sredstava i informatike tehnologije koja se integrira u jedinstven sustav i osigurava povezivanje svih sudionika u logistikom lancu i dr.

18

3.4. peditersko-logistiki sustav

Rije pedicija potjee od latinske rijei expedire, odnosno expeditio, to doslovno znai odrijeiti, urediti, dok se u praksi prevodi kao otpremiti, otposlati. Prof. Dr. Ante Turina definira pediciju kao specijaliziranu privrednu djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u vezi. pediciju obavlja pediter, a to je privrednik, pravna ili fizika osoba koja se iskljuivo i obrtimice bavi organizacijom otpreme robe svojih komitenata pomou vozara i drugim poslovima koji su s tim u vezi. pediterska logistika kao znanost je skup interdisciplinarnih znanja koja izuavaju zakonitosti brojnih aktivnosti partnera logistikih lanaca i dr potencijala te funkcionalno povezuje sve spoznaje koje su u funkciji svladavanja prostornih i vremenskih udaljenosti brzim transformacijama materijalnih dobara, stvari,.. i u optimalne, jedinstvene logistike procese od toke isporuke do toke primitka, a da se pritom maksimalno zadovolje zahtjevi i potrebe aktivnih sudionika u logistikim lancima. pediterska logistika prisutna je u brojnim vrstama specijalistikih logistika, kao npr. proizvodnoj logistici, trgovinskoj logistici, prometnoj logistici, skladinoj logistici, distribucijskoj logistici, osiguravateljskoj logistici, menadment logistici, marketing logistici, informacijskoj logistici... To zapravo znai da, aktivnosti pediterske logistike direktno i veoma intenzivno participiraju u gransko-sektorskim logistikama: primarnoj, sekundarnoj, tercijarnoj, kvartarnoj i kvintarnoj logistici. pediterski logistiki operator je registrirana i ovlatena pravna ili fizika osoba koja u pravilu u svoje ime i za svoj raun obavlja ili organizira obavljanje brojnih logistikih aktivnosti u vezi s manipuliranjem, prijevozom, prijenosom, distribucijom sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, od toke isporuke preko toke razdiobe do toke primitaka i koja pri tome uz minimalno uloene resurse maksimalno zadovoljava zahtjeve trita. Temeljna misija pediterske logistike i peditersko logistikog sustava je da logistikim znanjima i aktivnostima prui uspjenu podrku svim aktivnim subjektima u procesima proizvodnje logistikih proizvoda u primarnim, sekundarnim, tercijarnim, kvintarnim i kvartarnim logistikim sustavima. Neprijeporno je da pojam pediterske logistike, kao aktivnosti, osim aktivnosti klasine pedicije i klasinoga peditera (a to su svi temeljni, odnosno osnovni i specijalni pediterski poslovi), obuhvaa i odreene logistike aktivnosti, primjerice: specifine uslune djelatnosti u proizvodnji, preradi, doradi, obradi, odravanju sredstava za rad, pakiranju, signiranju, slaganju, vaganju, mjerenju tereta, ukrcaja (utovara), iskrcaja (istovara), prekrcaja (pretovara), tramakanja, skladitenja predmeta prometovanja, paletiziranje robe (tj. formiranje paleta), zatim punjenja i pranjenja kontejnera i prijevoznih sredstava,
19

nadalje, fumigaciju, deratizaciju, dezinsekciju, posredovanje (kao prometni i agenti druge vrste), osiguranje, carinjenje, kupoprodaju, distribuciju, marketing, menadment, kalkulacije, financiranje, kontroling, (...), praenje izvravanja odreenih aktivnosti, pravnoekonomsko reguliranje odnosa izmeu brojnih sudionika u logistikim procesima (...).9 Tako sveobuhvatno definirana pediterska logistika participira svojim aktivnostima u brojnim vrstama specijalistikih logistika, kao npr. proizvodnoj logistici, trgovinskoj logistici, prometnoj logistici, skladinoj logistici, distribucijskoj logistici, osiguravateljskoj logistici, menadment logistici, marketing logistici, informacijskoj logistici (...). To, zapravo, znai da aktivnosti pediterske logistike direktno i veoma intenzivno participiraju u gransko-sektorskim logistikama: primarnoj, sekundarnoj, tercijarnoj, kvartarnoj i kvintarnoj logistici. Djelatnosti tercijarnoga sektora i to, prije svega, promet, skladitenje i veze te trgovina potvruju i omoguuju logistici mjesto kljunoga imbenika efikasnosti i efektivnosti poslovnih pothvata diljem svijeta, istodobno potvrujui da pediterske kompanije predstavljaju vrlo znaajne imbenike u nacionalnim gospodarskim sustavima preko kojih se najefikasnije i najefektivnije provodi vanjskotrgovinska aktivnost, odnosno povezuju poslovni pothvati razliitih narodnih gospodarstava. Iz navedenog proizilazi i osnovna gospodarska funkcija meunarodnepedicije, a ta je daje ona - u svojstvu organizatora otpreme, dopreme i provoza robe u meunarodnom robnom prometu dio vanjske trgovine, a istodobno i vii oblik prometa. Zbog toga se, s pravom, vrlo esto istie da bez meunarodne pedicije ne bi mogli optimalno funkcionirati vanjskotrgovinski i meunarodni prometni sustavi, odnosno da bi bez nje dola u pitanje proizvodnja, kao ljudska aktivnost koja stvara potrebna dobra i prua ih za ljudsku uporabu.

Zelenika R., Pupavac D.: Menadment logistikih sistema, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2008.

20

Slika 11. Prikaz logistikog sustava Na slian nain kaoto definiramopeditersku logistiku kao znanost, mogue ju je definirati kao aktivnost. Na dananjem stupnju razvoja znanosti, proizvodnih snaga, proizvodnih i drutvenih odnosa moe se rei da je pediterska logistika, kao aktivnost skup planiranih, koordiniranih, reguliranih i kontroliranih nematerijalnih aktivnosti (tj. funkcija, procesa, mjera, poslova, operacija, radnji...) kojima se u partnerskim odnosima s aktivnim sudionicima logistikih lanaca funkcionalno i djelotvorno povezuju svi djelomini procesi svladavanja prostornih i vremenskih udaljenosti brzih, sigurnih i racionalnih
21

transformacija materijala, dobara, stvari, tvari, poluproizvoda, repromaterijala, ivih ivotinja (...) u optimalne jedinstvene logistike procese, tokove i protoke materijala, dobara, tereta (...) od toke isporuke (u pravilu, u jednoj dravi) do toke primitka (u pravilu, u drugoj dravi), ukljuujui i pripadajue tokove informacija, a da se pritom maksimalno zadovolje zahtjevi i potrebe aktivnih sudionika u logistikim lancima.10 Svako peditersko poduzee, posebno ono koje se eli afirmirati kao logistiki operator ili se ve u toj funkciji afirmiralo, treba definirati svoju logistiku strategiju kao skup dugoronih ciljeva, smjernica, planova, resursa, potencijala, potrebnih za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Primjereno definirana logistika strategija pediterskih logistikih operatora treba, u pravo vrijeme i na pravom mjestu, dati pravi odgovor na sva pitanja. Logistika strategija odreuje logistike funkcije pediterskoga poduzea, da utjee na izbor pediterskih, odnosno logistikih kapaciteta, da odreuje vrste logistikih usluga, da odreuje karike u logistikim lancima, da utjee na izbor tehnologija pomou kojih se omoguuju robni tokovi, da odreuje konfiguraciju logistikih informacijskih sustava, da odreuje organizaciju upravljanja, rukovoenja i rada pediterskoga poduzea, da odreuje mreu vlastitih poslovnih jedinica u tuzemstvu i inozemstvu, da utvruje temeljne profile pediterskih eksperata i svih vrsta menadera. Budui da su pediterska poduzea tranzicijskih drava pod snanim utjecajem procesa globalizacije i gospodarske politike Europske unije, ona trebaju, u determiniranju svojih poslovnih politika, voditi rauna o moguim logistikim strategijama: Nacionalna logistika strategija, meunarodna logistika strategija, europska logistika strategija, tranzitna logistika strategija, prekomorska logistika strategija, partnerska logistika strategija pediterska logistika, logistika je tercijarnog gospodarskog sektora koja kao takva omoguuje odvijanje procesa proizvodnje logistikih proizvoda u svim djelatnostima gospodarskog sustava, primjerice jedne drave. peditersko logistiki sustav ini sustav meusobno povezanih i meusobno utjecajnih podsustava, interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja te specifinih logistikih aktivnosti koji pomou odreenih elemenata proizvodnje u logistikoj odnosno peditersko-logistikoj industriji omoguuju proizvodnju peditersko-logistikih proizvoda. peditersko logistiki sustav je sustav meusobno povezanih i meuutjecajnih podsistema, specifinih znanja i logistikih aktivnosti koji pomou odreenih elemenata proizvodnje u logistikoj odnosno pediterskoj industriji omoguuju proizvodnju peditersko-logistikih proizvoda.
10

Zelenika R.: Meunarodna pedicija, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1996.

22

peditersko-logistiki sustav, podsustav je tercijarnog i gospodarsko-logistikog sustava, i prema svojim znaajkama ini najvaniji podsustav opega logistikog sustava. Specijalistike logistike koje ga sainjavaju mogu se okarakterizirati kao relativno autonomne, jer se njihova znanja isprepliu i nadopunjuju. U tercijarno-logistikim sustavima proizvodi se logistiko tercijarno znanje i logistike tercijarne aktivnosti. Na osnovi navedenih spoznaja peditersko logistiki sistem moe se opisati kao sistem meusobno povezanih i meuutjecajnih podsistema s pripadajuim elementima, koji pomou logistikeinfrastrukture, logistike suprastrukture, predmeta logistike proizvodnje, logistikoga intelektualnoga kapitala, informacijskih tehnologija, financijskoga potencijala, te drugih potencijala i resursa, u visokosofisticiranoj logistikoj industriji, omoguuju uspjenu, uinkovitu i racionalnu proizvodnju tercijarnih logistikih proizvoda. Tercijarnologistiki sistem obuhvaa podsistema trgovinske, transportne, prometne, manipulacijske, skladine, distribucijske, pediterske, agencijske, kurirske, hotelijerske, ugostiteljske, turistike i ostale logistike sisteme. Navedene specijalistike logistike meusobno se isprepliu i ovisna su jedna od druge, razvoj jedne znatno utjee na budui pravac razvoja ostalih logistika, to proizlazi iz visoke razine komplementarnosti tercijarnih djelatnosti. Primjerice, razvoj strategija djelovanja trgovakih lanaca odreuje i razvoj prometnih pravaca i transportnih usluga koje e omoguiti pristupanost proizvedenim dobrima i uslugama.

23

ZAKLJUAK
Posljednjih godina sve vie dolazi do izraaja vanost logistike strategije pri nastupu poduzea na tritu. Zbog sve vee konkurencije i pritiska okoline, poduzea vie nemaju luksuz odnoenja prema tritu na tradicionalan nain, ve su primorana odgovarati na poveane i esto promjenjive zahtjeve kupaca. Nedostatno razvijeni logistiki sustavi nerazvijenih drava i drava istone Europe bit e jedan od najveih problema s kojim e se suoiti strani investitori, potvrujui tako tezu po kojoj je optimizacija transporting i logistikog sustava istodobno i optimizacija narodnog gospodarstva, odnosno poslovanja svih aktivnih sudionika gospodarskog sustava. Premda politika situacija, pravne i zakonodavne regulative esto predstavljaju najveu prepreku za ulazak na inozemna trita, pokazalo se da imbenici koji se odnose na infrastrukturu logistikog sustava mogu predstavljati jednako teke zapreke za efikasno odvijanje proizvodnje. Globalizacija e tako u prvom redu dovesti do znatnih ulaganja u logistike sustave slabije razvijenih drava kako bi oni bili u stanju ispuniti svoju zadau glede povezivanja inozemnih poslovnih pothvata s domaim logistikim tvrtkama. Zbog svega toga razvoj i diferencijacija logistikih sustava predstavlja uvjet bez koga bi bilo neozbiljno i razmiljati, a kamoli planirati razvoj zemalja u tranziciji. Da bi pojedine zemlje, a to ukljuuje i nau, mogle ravnopravno participirati na suvremenom europskom tritu bitno je da logistike sustave razviju do maksimuma, jer bi u protivnom, ne ispunjavanje ovog uvjeta moglo stvarati mnogo problema u daljnjem napretku.

24

LITERATURA

1. Ibrahim Jusufrani, Mirsad Kulovi: Logistika u saobraaju i pedicija, Travnik, 2011. 2. G. Radivojevi; M.Milju: Logistiki kontroling i performanse, Beograd 2007. 3. Klai, B.: Logistika, Rijenik stranih rijei, Nakladni zavod matice Hrvatske, Zagreb, 1983. 4. Zelenika, R., Jakomin, L., Lipinik, M.: Logistiki menadment, Rijeka 2000. 5. Zelenika R., Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2005. 6. Zelenika R., Pupavac D.: Menadment logistikih sistema, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2008. 7. Zelenika R.: Meunarodna pedicija, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1996. 8. www.fpz.unizg.hr/ztos/iszp/a2.pdf 9. www.fpz.unizg.hr/ztos/AUTOM/3autom-sustavi.pdf

25