www.epcg.

com

Elektroprivreda
List Elektroprivrede Crne Gore AD Niki
godina XXXIII broj 346 Niki novembar 2013. ISSN 1805136

X vanredna Skuptina akcionara EPCG AD Niki

str. 04

NOVI SAZIV ODBORA DIREKTORA

Otvorene ponude na tenderu za projekat TE Pljevlja II

predsjednik Optine Niki

str. 22

Veselin Grbovi,

IMAMO VIZIJU MODERNOG NIKIA

Obiljeen Dan TE Pljevlja

str. 09

PRIKUPLJENE 32 JEDINICE DRAGOCJENE TENOSTI

VRIJEME JE ZA DRUGI BLOK

list.epcg@epcg.com

Elektroprivreda
PredsJednik Odbora direktora Sran Kovaevi Izvrni direktor Enrico Malerba DIREKCIJA ZA ODNOSE SA JAVNOU IZVRNI RUKOVODILAC Rajko ebek rajko.sebek@epcg.com Rukovodilac Sektora za internu komunikaciJu Mitar Vukovi mitar.vuckovic@epcg.com Glavni i odgovorni urednik Miodrag Vukovi miodrag.vukovic@epcg.com RedakciJa: Olivera Vulanovi olivera.vulanovic@epcg.com Biljana Mitrovi biljana.mitrovic@epcg.com Marko Buri marko.buric@epcg.com KompJuterska obrada: Ivana Ili

SADRAJ
NOVI SAZIV ODBORA DIREKTORA...................... 04
Otvorene ponude pristigle na tender za izgradnju II bloka TE Pljevlja Aktuelnosti: X vanredna Skuptina akcionara EPCG AD Niki

DEVET PONUDA ZA BLOK II................................... 05 VRIJEME JE ZA DRUGI BLOK................................... 06-10

Termoelektrana Pljevlja 31. godinu poslije

PRIKUPLJENE 32 JEDINICE DRAGOCJENE TENOSTI.......................................................................... 10

Obiljeen Dan TE Pljevlja

VEA SIGURNOST, DODATNA MOTIVACIJA.. 12-13

Ugovor o radu na neodreeno vrijeme, poetkom oktobra, potpisalo jo 88 zaposlenih

ITAV NIZ NOVIH RJEENJA.................................. 14

Usvojeni novi Kriterijumi za dodjelu novane pomoi zaposlenima Pozitivan trend naplate u primorskim optinama Obuke o odnosima sa kupcima u FC Distribucija

ZAOSTALI DUG MANJI 1,4 MILIONA EURA..... 15 PUT DO ZADOVOLJNIJEG KUPCA...................... 16-17 OPTIMISTINO, ALI SA OPREZOM U NOVU ZIMU...................................................................... 20
ED Berane ED Cetinje

NOVA BROJILA SMANJILA GUBITKE................. 21 ANALIZA OPRAVDANOSTI PREVOENJA VODA RIJEKE ZETE U AKUMULACIJU KRUPAC I POVEZIVANJE AKUMULACIJA KRUPAC I SLANO (I)...................................................................... 22-23 IMAMO VIZIJU MODERNOG NIKIA................ 24
Intervju: Veselin Grbovi, predsjednik Optine Niki

STRUNI OSVRT:Momir Grbovi, dipl.el.ing, sa grupom autora

Adresa redakcije: Ulica Vuka Karadia 2 Niki Telefoni: 040/204-223, 214-252 Fax: 040/214-252 E - mail: list.epcg@epcg.com Web site: www.epcg.com Izdava: Elektroprivreda Crne Gore AD Niki Tira: 1800

PUTENA U RAD NAJVEA OFFSHORE FARMA VJETRENJAA NA SVIJETU.................... 28

Iz svijeta energetike

SA SVIH MERIDIJANA.................................................. 30
Zasjedala IV redovna Skuptina Sindikalne organizacije zaposlenih EPCG

RADOEVI NOVI PREDSJEDNIK SKUPTINE SOZ-a......................................................... 30

26

IZGRADNJA DRUGOG BLOKA TEPLJEVLJAAPSOLUTNI PRIORITET

Slobodan Dakovi

16

PUT DO ZADOVOLJNIJEG KUPCA

Obuke o odnosima sa kupcima u FC Distribucija

18

MORAMO POPRAVITI ODNOS I KOMUNIKACIJU SA KUPCIMA

Zoran ukanovi

Karakteristike terena sliva rijeke Lim.................... 32-33

Monografija Resursi povrinskih voda Crne Gore, mr Slavko Hrvaevi (X)

IVOTNA PRIA: Radoslav Lutovac, inkasant u ED Berane

PORODICA I KOLEGE ULIVAJU MI DODATNU SNAGU........................................................ 34

ELEKTRIAR, PLANINAR, RIBOLOVAC I PELAR......................................................................... 35

MLADE SNAGE: Radosav Glavianin, elektriar u Slubi mjerenja ED Podgorica

40

FUDBAL I ELEKTROTEHNIKA SU MOJ IZBOR

Jovana Mrki, reprezentativka Crne Gore u fudbalu

POSEBNI USLOVI RADA ZAHTIJEVAJU REDOVNE PERIODINE PREGLEDE..................... 36

SAVJETI LJEKARA: Dr Vjera Bojovi, specijalista medicine rada i lan ljekarske komisije EPCG

KOMENTAR AHOVSKE PARTIJE........................... 36 SVJETSKI BESTSELER................................................... 41

Preporuka Gradske knjiare

NAGRADNA IGRA.......................................................... 42 SKANDINAVKA................................................................ 43

38

GRAD SRDANIH LJUDI

PUTOPISNA REPORTAA: Ohrid

Aktuelnosti: X vanredna Skuptina akcionara EPCG AD Niki

Novembar 2013.

NOVI SAZIV

ODBORA DIREKTORA

a X vanrednoj Skuptini akcionara EPCG AD Niki, izabran je novi saziv Odbora direktora. Imenovani su: Sran Kovaevi, dipl.el.ing, Miodrag anovi, dipl. el.ing, Miodrag Radonji, dipl.ecc, Nikola Martinovi, dipl. pravnik, Mr Mauro Miglio, Emilia Rio, dipl. pravnik i Luca Angelo Allievi, dipl. pravnik. Prethodno su razrijeeni lanovi prolog saziva Odbora direktora Elektroprivrede. Umjesto dosadanjeg lana Odbora direktora EPCG i doskoranjeg pomonika ministra finansija za trezor, Borisa

Bukovia, Skuptina akcionara izabrala je Miodraga Radonjia, v.d. generalnog direktora Direktorata za dravni trezor. Sa italijanske strane dr Renata Ravanellia zamijenio je Luca Angelo Allievi, generalni savjetnik u A2A grupi. Takoe, nakon Skuptine odrana je i konstitutivna sjednica Odbora direktora, u novom sazivu, na kojoj je za predsjednika reizabran Sran Kovaevi. Marko BURI

PREDSTAVLJAMO Luca Angelo Allievi, dipl. pravnik

Luca Angelo Allievi roen je u Milanu, 19. avgusta 1958. godine. Diplomu pravnog fakulteta stekao je na Dravnom univerzitetu u Milanu 1983. godine. U periodu od 1984. do 1989. godine radio je u Nacionalnom udruenju proizvoaa, gdje je od 1988-e bio zaduen za lijalu u Milanu. Nakon toga do 1993. godine zaposlen je bio u 3M Group u Italiji tri godine, a potom obavljao funkciju direktora pravnih i korporativnih poslova u OTIS Group. U periodu od 1998. do 2000. godine generalni je savjetnik i sekretar Drutva Polimeri Europa, a do 2003-e bio je zaposlen u rmi AutogriIJ Group, kao generalni savjetnik i sekretar Drutva. Kao rukovodilac Grupe za pravne poslove u kompaniji RAS Group (Allianz Group) radio je od 2003. do 2008. godine, gdje je od 2005-e bio i ef za odnose sa javnou. Za generalnog savjetnika u A2A grupi imenovan je 2008. godine.

PREDSTAVLJAMO Miodrag Radonji, dipl.ecc.

Miodrag Radonji roen je na Cetinju, 28. oktobra 1968. godine, gdje je zavrio osnovnu kolu i gimnaziju. Ekonomski fakultet upisao je u Sarajevu (Univerzitet Bosne i Hercegovine) i diplomirao 1994. godine u Podgorici, na Univerzitetu Crne Gore. U periodu od 1994. do 1997. godine obavljao je poslove nezavisnog raunovoe u kompaniji Holding E.I. Obod DD Refrigerators. Nakon toga, od 1997. do 2000. godine u preduzeu MERCUR Co. bio je naelnik IT odsjeka. Od 2000. do 2005. radio je u EUROMARKET banci, gdje je obavljao poslove naelnika odsjeka za raunovodstvo i nansijsku kontrolu, potom naelnika odsjeka za maloprodaju, a od oktobra 2003. do decembra 2005. godine bio je izvrni direktor ove banke. U periodu od januara 2006. do marta 2008. godine bio je rukovodilac sektora za poslove sa stanovnitvom u Hypo Alpe Adria banci. U narednom trogodinjem periodu, od 2008. do 2011. godine, obavljao je poslove izvrnog direktora za nansije u Podgorikoj banci. Od 2011. do maja 2013. bio je izvrni direktor za podrku poslovanju u Hypo Alpe Adria banci. Za v.d. generalnog direktora Direktorata za dravni trezor imenovan je juna 2013. godine.

DEVET PONUDA ZA BLOK II

Pored etiri ponuaa iz Evrope, eke koda Praha, konzorcijuma iz Poljske kojeg ine PolMot, Alstom i Foster Wheeler, konzorcijuma iz Slovake u ijem sastavu su Istroenergo Group IEG Slovakia i SES Tlmace, kao i Rosatoma iz Rusije, ponudu je dostavilo i pet kineskih kompanija: China Machinery Engineering Corporation, China Gezouba Group International Engineering Company, TBEL Shenyang Transformer Group, Powerchina Hubei Electric Power Survey i China Nationaly Electric Engineering.
onude pristigle na tender, javno su otvorene u prisustvu nog novca za realizaciju projekta ili da uz finansiranje projekta u Tima EPCG za sprovoenje tendera, predstavnika Rudnika odreenom procentu, bude partner Elektroprivredi u uspjenoj uglja i Ministarstva ekonomije, kao i predstavnika kompani- gradnji TE Pljevlja II, poetoj prije vie od tri decenije. ja i konzorcijuma koje su zainteresovane za realizaciju tog projek- -Nadamo se da e u trenutku potpisivanja Ugovora odabrani inta od stratekog znaaja za Crnu Goru. Na prvi pogled, Kinezi su vestitor biti i na finansijski partner, kazao je Kastelano. u prednosti. Nude najnie cijene gradnje termoelektrane, izmeu Put do izbora pravog ponuaa, meutim, nee biti nimalo lak. 210 miliona i 310 miliona eura. Od Evropljana, koda Praha po- Kako bi se realizovali svi koraci nije potrebna samo odluka Odbonudila je 329,5 miliona eura za blok snage 250 MW, dok je poljs- ra direktora EPCG, ve i Vlada mora odobriti prijedlog utvrenog ki konzorcijum predao ponudu teku 520 miliona eura za blok od partnerstva, kao i glavni akcionari EPCG. Prije ulaska u posao nacrt meudravnog sporazuma Crne Gore i zemlje izabrane kom300 MW. Tenderom je zahtijevana izgradnja termo-energetskog izvora in- panije bie ponuen Parlamentu na usvajanje. U meuvremenu stalisane snage izmeu 220 do 300 MW, koji e se graditi na lokaci- radie se na stvaranju odreenih preduslova, kao to je donoenje ji TE Pljevlja I, gdje je ve uporedo sa izgradnjom prvog bloka, posebnog zakona kojim e se definisati i ubrzati izgradnja tog enizgraeno i 30 odsto infrastrukture potrebne za drugi termo blok. ergetskog objekta te objedinjavanje Rudnika uglja i TermoelekKojoj e od respektabilnih energetskih kompanija posao biti trane, ime bi se osiguralo dugorono snabdijevanje potroaa povjeren, bie poznato nakon procjene dostavljenih ponuda i to u elektinom energijom i obezbijedio kontinuitet proizvodnje. Biljana MITROVI nekoliko segmenata. Presudni e biti tehniki i ekonomsko-finan- sijski parametri, te spremnost ponuaa na zajedniko ulaganje sa EPCG. Osnova za sve ponude je maksimalna iskorienost kapaciteta, uz najbolja i najsavremenija tehnika rjeenja, kao i potovanje najviih standarda u oblasti zatite ivotne sredine. Predvien je i veoma dobar stepen elektrine efikasnosti od 38 odsto, kao i toplifikacija Pljevalja, kao jedan od vanih preduslova za zdraviju ivotnu sredinu u tom gradu. Predsjednik tenderske komisije i direktor Direkcije za poslovni i tehniki razvoj EPCG, Roberto Kastelano, istakao je da e Ugovoru o izgradnji objekta sa odabranim ponuaem pethoditi potpisivanje Ugovora o izradi detaljnog projekta u kojem e se detaljno razraditi svi tehniki parametri. Kastelano oekuje da e kratku listu sa najpovoljnijim ponudama Komisija sainiti u narednih 30 do 45 dana. -Jedan od najvanijih elemenata tokom analize ponuda bie da li kompanija trai dravnu garanciju, istakao je Kastelano poruivi da Elektroprivreda nee potpisati obavezujui Sa otvaranja ponuda u Ministarstvu ekonomije ugovor o gradnji dok ne bude potpuno sigurna u tehniki kvalitet ponude. Plan je da se drugi blok realizuje kroz meudravni ugovor, uz obavezu za pobjednika na tenderu da obezbijedi kredit od 75 do 85 odsto ukupno potreb-

Presudni e biti tehniki i ekonomsko-nansijski parametri, te spremnost ponuaa na zajedniko ulaganje sa EPCG. Osnova za sve ponude je maksimalna iskorienost kapaciteta, uz najbolja i najsavremenija tehnika rjeenja, kao i potovanje najviih standarda u oblasti zatite ivotne sredine.
5

Novembar 2013.

POVODI: Otvorene ponude pristigle na tender za izgradnju II bloka TE Pljevlja

povodi: TERMOELEKTRANA PLJEVLJA 31. GODINU POSLIJE

Novembar 2013.

VRIJEME JE

ZA DRUGI BLOK

TE Pljevlja prve kilovat sate elektrine energije crnogorskom elektroenergetskom sistemu isporuila je 22.oktobra 1982.godine, kada je i putena u probni rad. Na njenoj izgradnji od oktobra 1975. godine radilo je oko 160 izvoaa iz Crne Gore i tadanje Jugoslavije, meu kojima je bilo 30 najpoznatijih i najreferentnijih preduzea iz oblasti elektrogradnje u SFRJ. Prvi blok termoelektrane, instalisane snage 210 MW, pri programiranom radu od 6000 asova godinje, proizvodio je do 1200 GWh elektrine energije. Nakon rekonstrukcije 2009, godinja proizvodnja prvog bloka poveana je na 1400 GWh. Termoelektrana je kotala oko etiri milijarde tadanjih dinara. No, iako je njena izgradnja predstavljala veliko nansijsko optereenje, njen znaaj za Crnu Goru i crnogorsku privredu bio je ogroman. Samo injenica da je TE Pljevlja u hidroloki nepovoljnim 1984. i 1985.godini , dnevno podmirivala 60 odsto potronje u Crnoj Gori, dovoljno ide u prilog toj injenici. Rekordna proizvodnja godina bila je, takoe suna 2011, kada je proizvedeno oko 1440 GWh elektrine energije. Uporedo sa izgradnjom prve faze graena je i cjelokupna infrastruktura za dva bloka termoelektrane, jer je ve tada planirana izgradnja i drugog bloka, insalisane snage 210 MW i godinjom proizvodnjom od oko 1300 GWh. U svakom sluaju, krajem sedamdesetih godina prologa vijeka bila je to najvea i najznaajnija investicija u Crnoj Gori. Nakon 31. godine planiranja i najava drugi blok TE Pljevlja konano e biti prvi novi proizvodni izvor koji se gradi u Crnoj Gori u vrijeme nasuno potrebne elektrine energije i veoma izraenog decita, kada se ogroman novac odliva iz Crne Gore za kupovinu elektrine energije.

DRUGI BLOK TE-NOVI PROIZVODNI IZVOR

Izgradnjom TE Pljevlja II, Crna Gora e dobiti novi proizvodni izvor instalisane snage izmeu 220-300 MW, koji e elektroenergetskom sistemu godinje isporuivati oko 1400 GWh elektrine energije. -Bie to moderna elektrana koja e zadovoljavati najstroije ekoloke standarde i biti znatno efikasnija od postojeeg bloka, to obeava profitabilnost i odrivost na buduem otvorenom tritu u zemlji, ali i u inostranstvu, navjavljuje izvrni rukovodilac za poslovni i tehniki razvoj EPCG, Roberto Kastelano.

Sa druge strane, ulaskom drugog bloka TE u elektroenergetski sistem, to treba oekivati do 2018.godine - oko tri godine od potpisivanja ugovora, ne samo da e se pokriti izraeni deficit, nego i stvoriti pretpostavke za izvoz odreenog vika energije iz sistema. Uz to, izgradnja drugog bloka posebno dobija na znaaju ako se zna da se svi isplativi, odnosno kvalitetni hidro projekti nalaze na granicama sa susjedima ili se radi o projektima na granici isplativosti. Ministar ekonomije u Vladi Crne Gore, Vladimir Kavari, stoga podsjea da e se izgradnjom Bloka II TE Pljevlja ostvariti strateki cilj u energetici, odnosno obezbijediti elektroenergetska nezavisnost drave, eliminisati aktuelni deficit elektrine ener-

gije, poboljati sigurnost snabdijevanja kupaca kao stabilnost i odrivost elektro-energetskog sistema Crne Gore. Izgradnjom II Bloka TE, posmatrano iz ugla Elektroprivrede Crne Gore, obezbijedie se optimalni odnos izmeu termo i hidroenergetskih izvora u sistemu. Taj odnos u energiji iznosie : termo 62 odsto - hidro 38 odsto, u snazi: termo 38 odsto - hidro 62 odsto, to je idealno sa stanovita upravljanja elektroenergetskim sistemom. Rukovodilac Sektora za upravljanje energijom, Momir Grbovi, navodi da e se, u tom sluaju, proizvodnja unutar sistema kombinovati u zavisnosti od sezone i kretanja cijena elektrine energije na tritu. -Izgradnjom II Bloka, EPCG e raspolagati sa vie od 400 MW snage iz termo izvora i oko 660 MW snage iz hidroenergetskih izvora, to ini vie od 1000 MW ukupno raspoloive snage u sistemu. U tom sluaju, Crna Gora e imati znaajne vikove energije koja e se moi, po veoma povoljnim uslovima, plasirati na trite. Naime, postojei i novoizgraeni blok TE Pljevlja godinje e proizvoditi skoro tri milijarde KWh elektrine energije, a crnogorske hidroelektrane oko 1,7 milijardi KWh. Primjera radi, potronja (bez KAPa) u Crnoj Gori, ove godine, iznosila je 2,7 milijardi KWh elektrine energije, podsjea Grbovi. I direktor TE Pljevlja, Luka Jovanovi, vjeruje da e izgradnja drugog bloka Elektroprivredu, neminovno, dovesti u znatno bolju poziciju na tritu elektrine energije. -Izgradnjom drugog bloka, bie instalisan jedan novi i savremen objekat koji sa sobom nosi zamajac privrednog razvoja crnogorskog drutva i koji, posmatran u paru sa postojeim blokom, donosi visok stepen pouzdanosti itavog energetskog subjekta i niz kombinacija u nastupu EPCG na tritu elektrine energije, istie Jovanovi. injenica je, takoe, da e novi blok sauvati postojea i otvoriti nova radna mjesta za domae kadrove tokom izgradnje, ali i kasnije nakon putanja u rad. Isto tako, izgradnjom novog termo-energetskog izvora bie omoguen normalan rad pljevaljskog energetskog kompleksa u kojem je zaposleno 1000 radnika koji bi, u suprotnom, ostali bez posla, a da ne govorimo o ekonomsko- finansijskim komplikacijama koji bi nastali u tom sluaju. Inae, po novim direktivama EU, termoelektrane u regionu od 2018. do 2025. godine moi e da rade jo 20 hiljada sati, tako da e izgradnjom Bloka II i radom Bloka I, u reimu rezerve, Crna Gora imati prednost u odnosu na zemlje regiona ime moe postati lider po izvozu energije i stabilnosti sistema.

KAVARI: Izgradnjom Bloka II TE Pljevlja ostvarie se strateki cilj u energetici, odnosno obezbijediti elektroenergetska nezavisnost drave, eliminisati aktuelni decit elektrine energije, poboljati sigurnost snabdijevanja kupaca kao stabilnost i odrivost elektro-energetskog sistema Crne Gore.
-Uraeno je mnogo projekata, elaborata, studija, ali smo posebno ponosni na Prijedlog dinamike eksploatacije uglja za potrebe TE Pljevlja I i II, sa planom aktivnosti, naglaava Gospi. U RUP-u, takoe, skreu panju na potrebu obnavljanja i osavremenjavanja rudarske opreme i mehanizacije. Zbog toga e, kae Gospi, u narednom periodu, poveanje proizvodnih kapaciteta neminovno za sobom povlaiti i potrebu investiranja u pojedine lokalitete sa kojih se ugalj eksploatie i u transportnu mehanizaciju, to e dovesti do optimizacije trokova proizvodnje, koji su, zbog sloenih prirodnih uslova u Pljevljima, relativno visoki. -Rudnik uglja sada dominantno proizvodi u vrlo nepovoljnim uslovima, kako po pitanju dubine zalijeganja ugljenog sloja, tako i sloene kombinovane tehnologije eksploatacije koja obuhvata buenje, miniranje, utovar, transport, drobljenje. Ono to je moda interesantno i to treba imati u vidu, jeste da mi osim to proizvodimo ugalj, isti utovaramo i transportujemo komercijalnim kamionima do deponije TE Pljevlja, istie Gospi. Predsjednik OD RUP-a najavljuje da e se, u narednom periodu, stvoriti i uslovi za homogenizaciju ugljeva sa vie lokaliteta, od faze utovara do najvanije faze na deponiji termoelektrane, to e doprinijeti stabilnosti energetske sirovine i kvalitu uglja.

REZERVE UGLJA

Pljevaljsko podruje veoma je znaajno sa aspetka ukupnog energetskog potencijala Crne Gore. Na osnovu istraivanja i detaljnih analiza svih leita procjenjuje se da su ukupne eksploatacione rezerve u pljevaljskom podruju oko 70 miliona tona, to sa rezervama u tri leita (Otilovii, Mataruge i Bakrenjae), za koja Rudnik nema koncesije, od oko 12 miliona tona i maokim basenom, ukupno iznosi 184,5 miliona tona eksploatacionih rezervi uglja. Valorizacija tog izvora, u najveoj mjeri, zavisi od strategije izgradnje proizvodnih jedinica u elektro-energetskom sistemu. Vaan preduslov za izgradnju drugog bloka jeste kvalitetno Predsjednik OD RUP-a, Zoran Gospi, sa druge strane, naglaava rjeavanje pitanja odlaganja pepela i ljake kao nus produkata rada da sva struna i nauna pamet u Rudniku uglja garantuje da u termoelektrane. Lokacija za novu deponiju planirana je na prostoru pljevaljskom ugljenom podruju postoje rezerve i kvalitet uglja koji zadovoljavaju rad prvog bloka TE Pljevlja, kao i rad u paru, bloka I i II, kako je to predvieno i studijom. Gospi podsjea da se u Pljevljima vie od 60 godina ugalj eksploatisao sa razliitih lokaliteta i da u RUP-u imaju jasan plan koja leita, odnosno lokalitete ukljuuju, zavisno od potreba za ugljem koje se definiu energetskim bilansom. Pri tome, kae Gospi, treba imati u vidu da se u geolokoj nauci posebno potenciraju bilansne rezerve, a to su rezerve koje se postojeom tehnikom i tehnologijom mogu uspjeno eksploatisati i ija je eksploatacija ekonomski opravdana.

NOVA DEPONIJA PEPELA I LJAKE

GRBOVI: Izgradnjom II Bloka TE, obezbijedie se optimalni odnos izmeu termo i hidroenergetskih izvora u sistemu, a proizvodnja unutar sistema e se kombinovati u zavisnosti od sezone i kretanja cijena elektrine energije na tritu.

Novembar 2013.

JOVANOVI: Izgradnjom drugog bloka, bie instalisan jedan novi i savremen objekat koji sa sobom nosi zamajac privrednog razvoja crnogorskog drutva i koji, posmatran u paru sa postojeim blokom, donosi visok stepen pouzdanosti itavog energetskog subjekta i niz kombinacija u nastupu EPCG na tritu elektrine energije.
pljevaljskog naselja umani. eka se da pljevaljski lokalni parlament usvoji detaljni urbanistiki plan tog podruja optine. Izvrni rukovodilac Direkcije za poslovni i tehniki razvoj EPCG, Roberto Kastelano, navodi da je zavren osnovni dizajn nove deponije i njenog transportnog sistema. -Ali da bi se nastavilo sa njenim usvajanjem (naknadna revizija i tender za finalni dizajn i izgradnju), neki administrativni procesi moraju da se nastave. Naime, za izdavanje urbanistiko-tehnikih uslova, potrebno je da se prethodno finalizuje i odobri Detaljni urbanistiki plan. U ovom trenutku dravni organi rade na tim dokumentima, kae Kastelano. U EPCG i TE Pljevlja, u medjuvremenu, realizuju se neophodne investicije koje e omoguiti nastavak odlaganja otpadnog materijala na postojeoj deponiji Maljevac u sigurnim ekolokim uslovima.

Novembar 2013.

estica iz dimnih gasova pri radu termoelektrane, Elektroprivreda je kao drutveno odgovorna kompanija potvrdila vrstu rijeenost da sve svoje kapacitete i budue investicije usaglasi sa strogim zahtjevima EU u pogledu uticaja na ivotnu sredinu.

EKOLOKI STANDARDI
Tradicionalni izvori energije, kao to je termopotencijal, posljednjih godina, uslovno reeno, bili su na crnoj listi energetskih izvora, dok se prioritet davao obnovljivim izvorima energije. Ipak, nakon poznatih dogaaja u Japanu, razvijene zemlje se ponovo okreu tradicionalnim izvorima energije, pa je prema rijeima ministra Kavaria, i Crna Gora tu prepoznala ansu da aktuelizuje projekte poput izgradnje drugog bloka TE Pljevlja. Ono to je sigurno, novi blok TE Pljevlja u potpunosti e ispunjavati najzahtjevnije i do sada usvojene uslove u oblasti zatite okoline prema normama EU iz direktive 2010-75 i zakonima Crne Gore. Neto elektrina efikasnost Bloka II ne moe biti manja od 38%, dok je projektom predviena i obavezna toplifikacija Pljevalja, zbog ega e se znatno smanjiti zagaivanja vazduha iz individualnih loita koja su najvei zagadjiva centralnog dijela grada. Roberto Kastelano podsjea da je u tehnikim zahtevima koje je EPCG uputila potencijalnim partnerima, ispunjavanje buducih strogih evropskih standarda za emisiju tetnih materija postavljeno kao osnovni uslov. To znai da e novo proizvodno postrojenje usvojiti sve najbolje tehnike za smanjenje zagadjenja u okviru utvrdjenih granica. -Osim toga, poto je projektnim zadatkom zahtijevana i dostupnost toplotne energije za daljinsko grijanje grada Pljevalja, izgradnja novog proizvodnog postrojenja e stvoriti uslove za realizaciju mnogo istijeg sistema grijanja u tom gradu. Podsjeam da studije pokazuju da je veoma velik dio zagadjenja u Pljevljima izazvan od strane zastarjelih sistema grijanja koji se trenutno koriste, podsjea Kastelano. Osim toga, ulaganjem u projekte zastite ivotne sredine, kao to je 10 miliona vrijedan projekat zamjene elektrofilterskog postrojenja 2008. godine, ime je skoro deset puta smanjena emisija vrstih

SPAJANJE ENERGETSKIH KAPACITETA

Povezivanjem Rudnika uglja sa EPCG ili Termoelektranom Pljevlja, po miljenju mnogih strunjaka, izbjegao bi se rizik od isporuke i cijene uglja u budunosti i stvorili preduslovi za nalaenje stratekog partnera koji e i vlasniki ui u Projekat, to bi bilo najbolje rjeenje. U sluaju da odmah ne dodje do spajanja, isplativost investicije i realizacija projekta zavisie i od cijene uglja. Trenutnu cijenu uglja je, naime, potrebno smanjiti, jer u suprotnom energija iz TE Pljevlja ne bi bila konkurentna, dok bi, sa druge strane, konkuretnost RUP-a na slobodnom tristu bila dovedena u pitanje. Komparativna iskustva iz okruenja govore da su gotovo svi rudnici uglja u regionu integrisani u rudarsko-energetske komplekse tipa rudnik-elektrana. Rudnici, dakle, posluju u sastavu termoelektrana ili kao dio mjeovite korporacije. U ovakvim organizacionim formama uglavnom posluje veina kompanija u jugoistonoj Evropi. U regionu to su: Gacko, Ugljevik, Kolubara... Na tom principu posluju i neke od najveih evropskih kompanija poput ekog EZ-a i njemakog RWE-a. Iako istie da je od njegovog mnogo vanije miljenje eksperata iz te oblasti, ministar Vladimir Kavari, ipak, skree panju da svi rudnici razvojne planove baziraju na razvoju termoenergetskih objekata te da se stoga, u posljednjem periodu, razmatra i analizira mogunost objedinjavanja TE Pljevlja i RUP-a, kao jedne tehnoloke cjeline. -Spajanje pljevaljskih energetskih subjekata je i uslov za izgradnju drugog bloka, jer se time stvaraju pretpostavke za razvoj i investiranje u nove kapacitete, bilo samostalno ili u okviru zajednikih ulaganja sa ino partnerima. Smatram da i sa aspekta trine logike te dvije kompanije bi trebalo da budu jedna tehnoloka cjelina zbog budueg poslovanja u uslovima slobodnog trita to bi moglo dovesti u pitanje trinu konkuretnost RUP-a, jer se samo male koliine uglja mogu plasirati na slobodno trite, ukoliko nije prioritentno za termoeektrane, dok je elektrina energija mnogo traenija i vrednija roba na tritu, istie Kavari.

CASTELLANO: Novi blok TE Pljevlja u potpunosti e ispunjavati najzahtjevnije i do sada usvojene uslove u oblasti zatite okoline prema normama EU iz direktive 2010-75 i zakonima Crne Gore. Neto energetska ekasnost Bloka II ne moe biti manja od 38%, dok je projektom predviena i obavezna toplotna stanica za obezbjeenje toplotne energije za daljinsko grijanje Pljevalja, zbog ega e se znatno smanjiti zagaivanja vazduha iz individualnih loita koja su najvei zagadjiva centralnog dijela grada.

Predsjednik OD Rudnika uglja Pljevlja, Zoran Gospi, navodi da odgovor na ovo pitanje treba da daju akcionari, odnosno vlasnici RUPa. -Mi koji ivimo i radimo u Pljevljima osjeamo posebno puls lokalne zajednice i graana ovog grada i realno oekujemo da sve projekcije makro organizacije i izgradnje II bloka utiu u pozitivnom smislu na kvalitet ivota Pljevljaka, kako po pitanju ekologije, tako i zapoljavanja, a zato ne rei i ravnomjernog regionalnog razvoja. U Rudniku uglja vrsto vjerujemo da, uz sve probleme koji su eksternog i internog karaktera, dajemo snaan doprinos razvoju energetskog sektora ili kako mi to u Pljevljima kaemo dajemo doprinos razvoju industrijskog i energetskog centra - Pljevalja, a time i Crne Gore, zakljuio je Gospi

GOSPI: Mi koji ivimo i radimo u Pljevljima osjeamo posebno puls lokalne zajednice i graana ovog grada i realno oekujemo da sve projekcije makro organizacije i izgradnje II bloka utiu u pozitivnom smislu na kvalitet ivota Pljevljaka, kako po pitanju ekologije, tako i zapoljavanja, a zato ne rei i ravnomjernog regionalnog razvoja.

PROIZVODNA CIJENA ENERGIJE IZ NOVOG BLOKA

Prosjeni troak za proizvodnju elektrine energije, zajedno sa trokovima finansiranja, iz Bloka II iznosie izmeu 40 /MWh i 42 / MWh. Cijena elektrine energije iz postojeeg bloka TE, trenutno je neznatno ispod 50 eura po MWh. Momir Grbovi podsjea da je nabavna cijena band energije na Balkanskom poluostrvu, trenutno, oko 45 /MWh te da treba oekivati da e do izgradnje II Bloka TE, odnosno u naredne tri etiri godine, trina cijena energije dostii 50 /MWh. Sa druge strane, izgradnjom podmorskog kabla, cijena elektrine energije e porasti minimum za dodatnih 5 /MWh, s obzirom da se razlika u cijeni energije u regionu i sredinjoj Italiji kree i do 20 / MWh, procjenjuje Grbovi. Inae, od poetka 2015. godine treba da profunkcionie otvoreno trite elektrine energije u Crnoj Gori, kada e cijena zavisiti od ponude i potranje.

TOPLIFIKACIJA PLJEVALJA
Analize Agencija za zatitu ivotne sredine i CETI-a, posljednjih godina, potvrdjuju da individualna loita u Pljevljima prestavljaju glavni uzrok zagaivanja vazduha, a ne TE Pljevlja, kako se ranije spekulisalo. Naime, istraivanja pokazuju da zagadjenje postoji samo u zimskom period, dok grad u ljetnjem periodu nema problema sa vazduhom iako i tada termoelektrana punim kapacitetom. Stoga e se, prema rijeima Roberta Kastelana, izgradnjom Drugog bloka i toplifikacijom grada rijeiti svi preostali ekoloki ciljevi i zaustaviti negativni uticaj individulanih i gradskih kotlarnica na kvalitet vazduha u gradu.

GRADSKE KOTLARNICE GLAVNI PROBLEM

Iz izvjetaja Centra za ekotoksikoloka ispitivanja Crne Gore (tabela 1. i tabela 2.) jasno se vidi da tokom januara, kada su u funkciji gradske kotlarnice i indivindualna loita, dnevna srednja vrijednost emisije prakastih estica u centru Pljevalja ( 115.04 g/m3) u ogromnom procentu prevazilazi vrijednosti propisane evropskih standardima ( 50 g/m3). Isto tako, tokom avgusta, kada su gradske kotlarnice i indivindualna loiita van funkcije, dnevna srednja vrijednost prakastih estica (31.37 g/m3), znatno je ispod propisanih u EU. Vano je istai i to da je CETI mjerenja sproveo u vrijeme maksimalne proizvodnje TE Pljevlja. U Pljevljima postoji oko 40 gradskih kotlarnica i oko pet hiljada individualnih loita za proizvodnju toplotne energije u kojima se koristi ugalj. Uvoenjem sistema centralne toplifikacije grada, koliina uglja koji se sagorijeva u kotlarnicama bi se znaajno smanjila, a time i negativan uticaj na ivotnu sredinu, odnosno poboljala bi se vrlo kompleksna ekoloka situacija u gradu. Rjeenje ovog problema od velikog je znaaja za cijelu dravu, a naroito je vano za graane Pljevalja, podsjea Kastelano uz napomenu da se zajednika proizvodnja elektrine i toplotne energije (kogeneracija), po direktivama EU ubraja pod obnovljive izvore energije. Moe se,dakle, zakljuiti da toplifikacija Pljevalja ima podjednako visoke efekte: ekoloke, u smislu poboljanja stanja ivotne sredine u gradu i ire, i ekonomske, u smislu uteda primarne energije i poboljanja efikasnosti TE Pljevlja.

CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOKA ISPITIVANJA CRNE GORE D.O.O. IZVJETAJ O ISPITIVANJU BR, 00-15-1101/12 Tabela 1. Statika obrada rezultata mjerenja PM10 estica

D.O.O CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOKA ISPITIVANJA CRNE GORE IZVJETAJ O ISPITIVANJU BR, 00-15-279/8 Tabela 2. Statika obrada rezultata mjerenja PM10 estica

Broj 24 asovnih mjerenja Procenat validnih 24 asovnih mjerenja Minimalna 24 asovna vrijednost (g/m3) Maksimalna 24 asovna vrijednost (g/m3) Srednja vrijednost 24 asovnih vremena usrednjavanja (g/m3) Madian 24 asovnih vremena usrednjavanja (g/m3) Broj prekoraenja 24 asovne GV Broj prekoraenja 24 asovne TV

21 100 26.52 321.35 115.04 87.54 25

Broj 24 asovnih mjerenja Procenat validnih 24 asovnih mjerenja Minimalna 24 asovna vrijednost (g/m3) Maksimalna 24 asovna vrijednost (g/m3) Srednja vrijednost 24 asovnih vremena usrednjavanja (g/m3) Madian 24 asovnih vremena usrednjavanja (g/m3) Broj prekoraenja 24 asovne GV Broj prekoraenja 24 asovne TV

26 83.87 11.72 69.14 31.37 30.91 1 0

Novembar 2013.

DRUGI BLOK I PODMORSKI KABAL

Elektroenergetskim bilansom za 2013.godinu, pedvieno je da potronja elektrine energije u Crnoj Gori bude 3.620 GWh, gdje je udio KAP-a 736 GWh (84 MWsnage). Istovremeno, planirana je proizvodnja 3.470 GWh elektrine energije. Iz navedenog proizlazi da EES Crne Gore, godinje u prosjeku ima manjak od 150 GWh energije ili 4%. Realizacijom projekta TEP-II , uz zajedniku proizvodnju oba bloka, pojavio bi se znaajan viak elektrine energije. Procjenjuje se da e, nakon realizacije projekta TEP-II, ukupna proizvodnja elektrine energije u Crnoj Gori biti 4.800 GWh, to je u odnosu na 2013. godinu poveanje od 1.400 GWh iz TE Pljevlja II. Obim potronje procjenjuje se na oko 3.700 GWh, to znai da e se ostvarivati ukupan viak elektrine energije od 1.100 GWh. To predstavlja jako dobru polaznu poziciju za vrijeme i nakon ugradnje podvodnog kabla izmedju Italije i Crne Gore. Mitar Vukovi

10
Sa druenja dobrovoljnih davalaca Humanost jaa od straha: Rada Kovaevi

Novembar 2013.

Obiljeen Dan TE Pljevlja

PRIKUPLJENE 32 JEDINICE DRAGOCJENE TENOSTI K

lub DDK Elektroprivrede Crne Gore organizovao je jo jednu uspjenu Akciju dobrovoljnog doniranja krvi, ovoga puta u ast Dana TE Pljevlja. Akciji koja je organizovana u saradnji sa Kabinetom za transfuziju krvi Pljevlja odazvala su se 34 dobrovoljna davaoca, a prikupljene su 32 jedinice ivotne tenosti. Ovo je druga godina za redom od kada Klub DDK Elektroprivrede Crne Gore daje svoj doprinos u obiljeavanju roendana termoelektrane, a namjera je da ova Akcija preraste u tradicionalnu. Ratko Puonji, koordinator podrunice KDDK EPCG u Pljevljima, zadovoljan je tokom Akcije i odzivom dobrovoljnih davalaca. Meu humanistima bilo je i pripadnica ljepeg pola. Rada Kovaevi (TE Pljevlja), kae da je elja da pomogne drugima bila jaa od prvobitnog straha od darivanja krvi. - Svi oni koji se plae trebalo bi samo da pokuaju, jer je prvi put najtee, poruila je Rada ljudima koji su u mogunosti, a iz raznih predrasuda, ne uestvuju u dobrovoljnom darivanju krvi. Pored lanova Kluba DDK iz pljevaljske podrunice (TE Pljevlja, ED Pljevlja i OJ Snabdijevanje), krv je dao i jedan broj humanista iz RUP-a, a uspjenosti Akcije i ove godine, u znaajnoj mjeri, doprinijeli su i dobrovoljni davaoci krvi - lanovi naeg Kluba iz Direkcije Drutva u Nikiu, HE Peruica i ED Niki. Marko BURI

Akcija opravdala oekivanja: Ratko Puonji

Novembar 2013.

AKTUELNOSTI: Ugovor o radu na neodreeno vrijeme, poetkom oktobra,

potpisalo jo 88 zaposlenih

12
Zoran Ostoji i Beir Kajevi na sveanosti

Novembar 2013.

VEA SIGURNOST, DODATNA MOTIVACIJA

Zakljuivanjem Ugovora o radu na neodreeno vrijeme, nastavljena je realizacija Sporazuma izmeu menadmenta i veinskog, reprezentativnog Sindikata u EPCG, potpisanog poetkom septembra 2012. Do kraja godine u stalni radni odnos bie prevedeno jo desetak radnika.

Postali ste dio jedne od najveih rmi u CG: Sran Kovaevi

rostor za prijem u stalni radni odnos 88 zaposlenih otvorio se realizacijom programa dobrovoljnog odlaska iz kompanije uz isplatu otpremnine, koji je samo tokom ove godine iskoristilo 73-je radnika. Na skromnoj sveanosti organizovanoj povodom potpisivanja Ugovora na neodreeno vrijeme, predsjednik Odbora direktora EPCG, Sran Kovaevi, potpisnicima je estitao rjeavanje jednog od najvanijih pitanja u ivotu, podsjetivi ih da su sada dio jedne od najveih firmi u Crnoj Gori. - Znate da rad u Elektroprivredi, pored niza benefita, nosi i veliku odgovornost, zato vas molim da nastavite sa rezultatima, onako kako ste i poeli, jer su vas upravo ti rezultati kvalifikovali da budete danas ovdje sa nama. Prema mojim informacijima do kraja godine Ugovor o radu na neodreeno vrijeme trebalo bi da potpie jo desetak vaih kolega, istakao je Kovaevi.

Veoma vaan dan za EPCG: Enriko Malerba

Potovaemo Kolektivni ugovor: Ranko Vojinovi

Izvrni direktor, Enriko Malerba, kazao je da je prevoenje vee grupe radnika u stalni radni odnos veoma vaan dan za EPCG i da predstavlja realizaciju jako bitnog projekta koji za osnovni cilj ima poboljanje starosne strukture zaposlenih u naoj kompaniji. - To je prilika koju vam je kompanija dala, na osnovu vaih aktivnosti i rezultata koje ste ostvarili. Preostaje da vam uputim iskrene estitke i da vam kaem da se od sada od vas oekuje jo vie, naglasio je Malerba. Zaposlenima koji su potpisali Ugovor o radu na neodreeno vrijeme obratio se i vd direktora Glavne direkcije za ljudske resurse i opte usluge, Ranko Vojinovi, pojasnivi da je od 299 zaposlenih na odreeno vrijeme, Ugovor o stalnom radnom angamanu potpisan sa 88 radnika koji su ostvarili najbolje rezultate u dosadanjem radu u EPCG. - elim vam puno uspjeha, da budete i dalje lojalni ovoj kompaniji, a mi emo, kao i do sada, izvravati sve obaveze saglasno vaeem Kolektivnim ugovorom, kazao je Vojinovi. Potpisivanje Ugovora na neodreeno vrijeme jo jedna je potvrda kvalitetnog partnerskog odnosa poslovodstva i menadmenta EPCG sa sindikatom kompanije, pa su potpisnike Ugovora o radu na neodreeno vrijeme pozdravili i predsjednik SOZ-a, veinskogreprezentativnog sindikata, Zoran Ostoji, i Beir Kajevi, predsjednik Sindikalne organizacije EPCG AD Niki. Predsjednik SOZ-a, estitao je zaposlenima rjeavanje egzistencijalnog pitanja uz oekivanje da e uskoro i ostale kolege, angaovane na odreeno, biti prevedene u stalni radni odnos. - Molim Poslovodstvo da sa svoje strane uradi sve to moe i da ostalim kolegama obezbijedi ugovore na neodreeno vrijeme, poruio je Ostoji. Prvi ovjek Sindikalne organizacije EPCG, koja jo nije obezbijedila reprezentativnost, pohvalio je poslovodstvo kompanije to se brine o zaposlenima u tekim ekonomskim vremenima, a potpisnike pozvao da opravdaju ukazano povjerenje i da doprinesu uspjenom radu nae kompanije. Od septembra prole godine blizu 200 radnika u EPCG zasnovalo je stalni radni odnos. Istovremeno, mogunost sporazumnog odlaska iz kompanije uz isplatu otpremnine do sada je iskoristilo ukupno 445 zaposlenih. M. BURI / M. VUKOVI

KOVAEVI: Prema mojim informacijima do kraja godine Ugovor o radu na neodreeno vrijeme trebalo bi da potpie jo desetak zaposlenih. MALERBA: Preostaje da vam uputim iskrene estitke i da vam kaem da se od sada od vas oekuje jo vie.

Anketa sa potpisnicima Ugovora o radu na neodreeno vrijeme

Nakon strunog osposobljavanja

ZADOVOLJNI, A I SVJESNI ODGOVORNOSTI

ANGAOVANI PO UGOVORU O RADU DO KRAJA GODINE

Visokokolcima, koji su prethodnih devet mjeseci sticali praktina iskustva u naoj kompaniji, sredinom oktobra, uruena su Uvjerenja o zavrenom strunom osposobljavanju. Njihov dalji angaman regulisan je Ugovorom o radu na odreeno vrijeme do 27. decembra 2013. Oni su sa lanovima menadmenta EPCG, na zajednikom sastanku, podijelili utiske o radu u jednoj od najveih firmi u Crnoj Gori. Staisti su istakli odlinu saradnju sa mentorima, ocijenivi da e im devetomjeseno iskustvo iz EPCG biti od velike koristi u daljem radu. Takoe, predloili su da sljedea grupa visokokolaca to prije dobije konkretne zadatake, a pojedini smatraju da bi trebalo da se budui staisti upoznaju sa radom u svim djelovima EPCG. Prisutni lanovi menadmenta, uzeli su u obzir prijedloge visokokolaca, a v.d. direktora Glavne direkcije za ljudske resurse, Ranko Vojinovi, zvanino je najavio i u novi krug projekta Struno osposobljavanje u EPCG. Staite koji su uspjeno zavrili pripravniki sta u naoj kompaniji, pozdravio je i direktor Glavne finansijske direkcije, Flavio Bianko, i poelio im puno uspjeha u daljem radu. Nova grupa visokokolaca, struno osposobljavanje poee ve u januaru naredne godine. Kao i prethodnoj grupi, stuno osposobljavanje raunae se kao radno iskustvo, ali bez upisa radnog staa, s obzirom da e drava visokokolcima plaati samo zdravstveno, a ne i penzijsko invalidsko osiguranje. Pri tome, imae, kao i do sada, mjesenu nadoknadu u iznosu od 50 odsto prosjene zarade u dravi.

Ivana ljuki, inenjer u ED Podgorica: Velika mi je ast i zadovoljstvo to sam u jednoj od najveih kompanija u Crnoj Gori, Elektroprivredi, potpisala Ugovor o radu na neodreeno vrijeme. Taj Ugovor mi donosi veliku sigurnost, ali i obavezu da svojim trudom i zalaganjem opravdam ukazano Ivana ljuki povjerenje. Krsto Zori, kontrolor u ED Herceg Novi: Srean sam to sam potpisao Ugovor o radu na neodreeno vrijeme, jer sam na taj nain rijeio egzistencijalno pitanje. Trudiu se da u budunosti na najbolji nain doprinesem ostvarivanju to boljih rezultata nae kompanije. Bojan ordan, inenjer u HE Peruica: Biti dio ozbiljnog i Krsto Zori uspjenog kolektiva je veliko zadovoljstvo, ali ujedno i velika obaveza i odgovornost. Potpisivanje ugovora na neodreeno vrijeme daje dodatni motiv i stvara obavezu daljeg dokazivanja kako bi se na pravi nain, po ugledu na starije i iskusnije kolege, odgovorilo na poslovne izazove koji sa tehnikim i tehnolokim razvojem postaju sve sloeniji.
Bojan ordan

Sa sastanka visokokolaca i menadmenta EPCG

Novembar 2013.

Usvojeni novi Kriterijumi za dodjelu novane pomoi zaposlenima

14

Novembar 2013.

ITAV NIZ NOVIH RJEENJA

Menadment EPCG i reprezentativna Sindikalna organizacija zaposlenih (SOZ) usvojili su, poetkom oktobra, novi tekst Kriterijuma za dodjelu novane pomoi zaposlenima za sluajeve propisane Kolektivnim ugovorom. Pravo na novanu pomo, shodno lanu 51. Kolektivnog ugovora, moe se ostvariti u sluaju due ili tee bolesti, zdravstvene rehabilitacije, kao i lijeenja zaposlenog ili lana njegove ue porodice, nabavke lijekova, otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda u domainstvu zaposlenog te smrti zaposlenog ili smrti lana njegove ue porodice.
nese zahtjev za pokrivanje nerefundiranih trokova, a najvie do 40 obraunskih vrijednosti koeficijenta u neto iznosu. Zaposleni ili lan njegove ue porodice koji je obolio od tee bolesti u smislu lana 3. novousvojenih Kriterijuma, ima pravo na jednokratnu novanu pomo za pokrivanje trokova lijeenja u visini 60 % nerefundiranih trokova, a najvie do 40 obraunskih vrijednosti koeficijenta u neto iznosu. Ukoliko je zaposleni od strane Fonda za zdravstveno osiguranje upuen na lijeenje ili operativni zahvat izvan Crne Gore ima pravo na jednokratnu novanu pomo u visini pet obraunskih vrijednosti koeficijenta u neto iznosu.Ove vidove pomoi zaposleni moe ostvariti jedan put u toku kalendarske godine. to se tie ostvarivanja prava na pomo u sluaju due bolesti, a za ije ostvarivanje treba da se ispuni prethodni uslov da je zaposleni privremeno sprijeen za rad usljed bolesti u trajanju preko tri mjeseca neprekidno, predmetnim aktom je utvreno da za svaki mjesec sprijeenosti za rad zaposlenom pripada pomo u visini od 0,5 obraunskih koeficijenata u neto iznosu, a ne vie od 20 obraunskih vrijednosti koeficijenta. Navedeno pravo na pomo u sluaju due bolesti ostvaruje se nakon okonanja bolovanja, odnosno privremene sprijeenosti za rad, a uz Zahtjev za dodjelu pomoi po ovom osnovu, zaposleni je duan da dostavi i nalaz i miljenje ljekarske komisije o privremenoj sprijeenosti za rad. loga nadlenom organu za dodjelu novane pomoi, ukoliko su se za to ispunili uslovi. Pored izvjetaja ljekara specijaliste o upuivanju na banjsko lijeenje, uputa Fonda za zdravstveno osiguranje sa odobrenjem za rehabilitaciju i potvrde o refundiranom iznosu trokova banjskog lijeenja, ukoliko Fond refundira dio trokova, zaposleni treba da dostavi original fakture za usluge banjskog lijeenja. To znai da se ova vrsta pomoi zaposlenom, za razliku od ranijeg rjeenja, sada dodjeljuje nakon to je korienje te vrste lijeenja, odnosno rehabilitacije okonano, a shodno stvarno nastalim trokovima prilikom korienja te vrste zdravstvene usluge. Zahtjev za dodjelu novane pomoi, sa potrebnom dokumentacijom, zaposleni podnosi sindikalnom povjereniku lokalne sindikalne podrunice. Nakon toga, sindikalni povjerenik zahtjev sa prateom dokumentacijom prosljeuje na dalji postupak nadlenoj komisiji, koja je, inae, formirana odmah nakon usvajanja Kriterijuma. Sindikalnim povjerenicima ve su dostavljeni obrasci Zahtjeva za dodjelu novane pomoi za svaki poseban sluaj utvren Kriterijumima. U predmetnim obrascima, taksativno je navedena propisana dokumentacija koju je zaposleni, uz zahtjev za dodjelu pomoi, obavezan da dostavi. Ovdje je od posebne vanosti uloga sindikalnih povjerenika u primjeni procedure za dodjelu novane pomoi. Jer, ukoliko oni na samom startu kvalitetno odrade posao, odnosno provjere potpunost i vjerodostojnost dostaljene dokumentacije, a to bi, imajui u vidu dosadanju dobru komunikaciju i praksu, trebao biti sluaj, kasnije e se izbjei situacije u kojima e zaposleni u roku od 15 dana morati dopuniti nepotpunu dokumentaciju, a to bi prestavljalo nepotrebni gubitak dragocjenog vremena. Autor je Predrag KRIVOKAPI, izvrni rukovodilac Direkcije za ljudske resurse

svojenim Kriterijumima je, u skladu sa lanom 51. Kolektivnog ugovora koji propisuje gornju granicu, odnosno visinu do koje se zaposlenom moe dodijeliti pomo za pojedini sluaj, propisana procedura i uslovi za dodjelu novane pomoi. Novousvojeni Kriterijumi, nude niz novina u odnosu na dosadanji tekst Kriterijuma iz 2005.godine. Ovdje bih posebno istakao novine u pogledu ostvarivanja prava na zdravstvenu rehabilitaciju (banjsko lijeenje) i pomoi za sluaj nabavke lijekova za zaposlenog ili lana njegove ue porodice, kao i due i tee bolesti, kao jednih od, do sada, najee korienih vidova pomoi za sluajeve propisane Kolektivnim ugovorom. Novousvojenim Kriterijumima propisano je da, u sluaju zdravstvene rehabilitacije u nekoj od Banja, zaposleni ima pravo na novanu pomo u visini do 20 obraunskih vrijednosti koeficijenta u neto iznosu. Ukoliko banjsko lijeenje bude koristio preko Fonda za zdravstveno osiguranje, zaposlenom e se nadoknaditi 60 % nerefundiranog iznosa trokova lijeenja, dok e se, u sluaju da se lijeenje ne koristi preko pomenutog Fonda, zaposlenom pokriti 60 % trokova banjskog lijeenja. Pravo na pokrivanje trokova banjskog lijeenja, prema novousvojenim Kriterijumima, zaposleni e moi ostvariti samo jednom u dvije godine i to za najdue 21vni tretman, osim u sluaju da je zdravstvena rehabilitacija propisana usljed povrede na radu, kada zaposleni ostvaruje pravo na 100% nerefundiranih trokova banjskog lijeenja jednom u toku kalendarske godine. Takoe, jednom u pet godina, moe se ostvariti i pravo na novanu pomo po osnovu banjskog lijeenja lana ue porodice, ali u vrijednosti 50% iznosa previenog za zaposlenog. Za nabavku lijekova za sebe ili lana svoje ue porodice zaposleni moe da pod-

PROCEDURA I POTREBNA DOKUMENTACIJA

Sami postupak i procedura za dodjelu novane pomoi, koje sprovodi nadlena Komisija, precizno su i jasno ureeni, poev od prijema Zahtjeva, provjere potpunosti i vjerodostojnosti dostavljene dokumentacije, pa do dostavljanja obrazloenog prijed-

ISPLATA POMOI UZ OKTOBARSKU ZARADU?

S obzirom da je prije donoenja novih Kriterijuma, pristigao znatan broj Zahtjeva zaposlenih za dodjelu novane pomoi, shodno lanu 30. Kriterijuma, oni e se rjeavati po odredbama novousvojenog akta. Oekuje se da e nadlena komisija uspjeti da vei dio pristiglih Zahtjeva obradi do kraja oktobra. U onim sluajevima gdje se budu stekli uslovi, bie donijeta odluka o dodjeli novane pomoi koje bi trebalo da budu isplaene uz oktobarsku zaradu.

ZAOSTALI DUG MANJI 1,4 MILIONA EURA

Vei dio registrovanih kupaca na crnogorskom primorju izmirio dugovanja. Za osam mjeseci u Herceg Novom naplata skoro stoprocentna. Kupci sa odobravanjem gledaju na uvoenje novih servisa.
ie od ezdeset hiljada kupaca, od ukupno njih 136.000 na crnogorskom primorju, zakljuno sa avgustom, izmirili su sve obaveze za utroenu elektrinu energiju. Zahvaljujui akciji Podijelimo teret, kao i ostalim aktivnostima FC Snabdijevanje, na jugu je, tokom ljetnje turistike sezone, zabiljeen pozitivan trend, pa opravdano oekuju da e naplata do kraja godine biti vea nego prethodne, kao i da e porasti broj kupaca koji uredno izmiruju raun, bez prethodnog dugovanja. Inae, najbolji rezultati za osam mjeseci ove godine zabiljeeni su u Herceg Novom koji je, zapravo, ostvario skoro stoprocentnu naplatu. Slijede ga Bar, Budva i ostali primorski gradovi.

ma. Opet prednjai Herceg Novi, gdje je zakljueno 248 ugovora, a zbog velikog interesovanja, akcija je nastavljena i u oktobru istie Smolovi. Da rezimiramo, od poetka godine, u primorskoj regiji sklopljeno je preko dvije i po hiljade ugovora o plaanju rauna za utroenu elektrinu energiju, a prethodni dug je smanjen za vie od milion i etiri stotine hiljada eura. Kompletirane su i baze podataka i ostvareni lini kontakti, vani zbog budunosti koja sa sobom nosi borbu za trite i kupce.

I oko 50 hiljada nerezidenata, popularno nazvanih vikendai, pozdravili su uvoenje novih servisa (flajeri, elektronska pota, sms...), Ne skrivajui zadovoljstvo zbog dobrih rezultata, rukovodilac re- posredstvom kojih sada, blagovremeno mogu dobiti informacije o gionalnog centra, sa sjeditem u Baru, Nikola Smolovi, objanjava visini rauna. da u pozadini stoji veliko zalaganje zaposlenih, naroito kroz akcije FC Snabdijevanje koje redovnim platiama donose velike povo- - Da bismo bili uspjeni, insistiramo na slobodi i kreativnosti u radu. Svako od zaposlenih moe da se iskae i da linim idejama da doljnosti. prinos na polju naplate. Takve inicijative favorizujemo, svaka se - Kompanija se trudi da razvije partnerski odnos sa kupcima koji su to razmatra, ocjenjuje, a zatim se prati njihova realizacija napominprihvatili kao pozitivan stav, tako da svakog mjeseca biljeimo rast je Smolovi. broja urednih korisnika naih usluga. Osim toga, zadovoljavajui je i odziv kupaca koji imaju zaostala dugovanja. Kampanja Podijelimo Poveanju stepena naplate doprinijela su i nova elektronska brojila, teret bila je veoma uspjena pa je, u okviru nje, u ovom regionu, kojih je u primorskoj regiji, od maja do avgusta, instalirano 1628, od 866 kupaca potpisalo Protokol o plaanju elektrine energije u rata- ega najvie u Budvi, 678, a najmanje u Baru, 73. Tamo gdje su izostali oekivani rezultati pozitivne kampanje, pribjegava se neselektivnom iskljuenju neodgovornih kupaca. - Bilo je primjera da su graani ve tokom ugradnje novog brojila odlazili da potpiu protokole o plaanju shvatajui da su vremena u kojima energija nije bila tretirana kao roba, koja ima svoju cijenu, zakljuio je Smolovi. Olivera VULANOVI

OJ Snabdijevanje Herceg Novi

PRINCIPIJELAN STAV SA KUPCIMA

Nikola Smolovi

Foto arhiva lista Elektroprivreda

Kontinuiranim radom na promjeni svijesti kupaca koji polako prihvataju neminovnost da je elektrina energija roba, i to garantovanog kvaliteta, koja se mora platiti kao to se to radi sa mlijekom ili hljebom koje niko ne poklanja, mogu se tumaiti dobri rezultati u naplati elektrine energije od poetka godine u Herceg Novom, miljenja je efica lokalne jedinice Snabdijevanja, Lidija Zurovac. Ona, takoe, istie i izvanredne rezultate ostvarene u kampanji Podijelimo teret. Odnos sa kupcima je otvoren, kae naa sagovornica, pa prua, bilo alterskim radnicima bilo fild agentima na terenu brojne mogunosti za dogovor i naplatu zaostalih dugovanja, na obostrano zadovoljstvo, bez sudskog epiloga. Osim toga, dobre poslovne rezultate, Zurovac tumai injenicom da OJ Snabdijevanje Herceg Novi djeluje kao jedinstven tim. Nema stroge podjele posla ve se sve obaveze doivljavaju kao zajednike, a meusobni odnosi su korektni i mimo radnog mjesta. U komunikaciji sa kupcima imaju jedinstven i principijelan stav, a svi napori su usmjereni ka poboljanju i unapreenju tih odnosa koji su, oigledno, rezultirali uspjehom u naplati potraivanja.

Novembar 2013.

U FOKUSU: Pozitivan trend naplate u primorskim optinama

15

16

Novembar 2013.

Obuke o odnosima sa kupcima u FC Distribucija

ZADOVOLJNIJEG KUPCA
Zaposleni iz svih lokalnih distribucija, sastali su se 12. oktobra u Podgorici na jednodnevnoj obuci na temu odnosi sa kupcima, a u okviru realizacije projekta Unapreenje korisnikog servisa.
rilikom uspostavljanja projekta, identifikovani su svi djelovi kompanije koji imaju direktan odnos sa kupcima, a jedna od tih grupa su i zaposleni koji rade na poslovima izdavanja elektro energetskih saglasnosti. Naime, kupac sliku o naoj Kompaniji stvara na osnovu kontakta sa zaposlenima: na alteru, u kancelariji, na terenu, kroz Centar za kontakt sa kupcima i sl. Kupac ne zna npr. izvrnog direktora ili tehnikog direktora, ali zna alterskog radnika, poznaje zaposlenog koji treba da mu izda neko rjeenje, vidi zaposlenog u timu za odravanje kad izvodi radove, ili doe u kuu da mu proita stanje ili iskljui struju. Zbog toga je jako bitno da sve dodirne take EPCG sa kupcima komuniciraju na adekvatan nain, jer na osnovu njihovog ponaanja i komunikacije formira se miljenje kupca o EPCG. Obuka je protekla u prijatnoj i radnoj atmosferi, a o njenom znaaju najbolje svjedoe utisci zaposlenih.

PUT DO

Smatram da je organizovanje ove vrste obuke korisno za sve zaposlene u EPCG, koji svakodnevno imaju kontakte sa potroaima, pa tako i za mene. Iako smo i u prethodnom periodu komunikaciju sa potroaima odravali na jako visokom i korektnom nivou, projekat obuke Unapreenje korisnikog servisa e dati jo jedan dodatni podstrek za unapreenje komunikacije sa potroaima na obostrano zadovoljstvo. Ova obuka za mene je predstavljala jedno novo iskustvo i nosim veoma pozitivne utiske sa obuke. ovjek se ui dok je iv, tako sam i ja stekao nova saznanja koja u primijeniti u svom buduem radu. Obzirom da sam poznavao jako malo kolega iz drugih optina, ovaj vid obuke je omoguio da se kolegama koji rade na istim poslovima upoznam, razmijenimo kontakte i iskustva, to e svakako doprinijeti napreenju usluge koje servisiramo unutar nae kompanije. Kako smo svi mi zaposleni ( koji smo u direktnoj komunikaciji sa potroaima) ambasadori nae kompanije kod potroaa, izgradnja i odravanje dobrih odnosa sa potroaima je jedna od bitnih kopi na unapreenju meusobnog povjerenja, koje uz profesionalnost i vrijedan rad nas zaposlenih doprinosi visokom kvalitetu usluge.

Etijen Agi, dipl.el.ing., ED Roaje

Duanka Samardi, ED Herceg Novi

Etijen Agi

Nakon obuke sam se zadovoljna vratila u Herceg-Novi. Koliko god mislim da imam korektan odnos sa strankama, uvijek se postavim onako kako bih voljela da se neko ponaa prema meni da sam ja stranka, mislim da se to uvijek moe unaprijediti i da sam neto novo nauila na tu temu. Dobar odnos sa naim korisnicima smatram veoma bitnim jer radei dugo godina ovaj posao primjeujem da i kad stranka ne zavri svoj posao, ako joj se ljubazno objasni zato je to tako, ona zadovoljna izae iz kancelarije. Mislim da je svaka obuka korisna i uvijek u odvojiti vrijeme za takav vid obrazovanja.

Violeta Kneevi, strukovni inenjer elektroteh. i raunarstva, ED Bijelo Polje

Duanka Samardi

Obuka je bila korisna, ali mislim da je korisnija neiskusnijim kadrovima. Mada, iako se drim one Ne uini drugom ono to ne bi elio da on uini tebi nijesam znala ta sve korisnike moe da nervira. Nijesam poznavala veinu kolega iz drugih optina i mislim da su korisna uvijek bila druenja ove vrste, zbog razmjene iskustava i identifikovanja istovjetnih problema. Odravanje dobrih odnosa sa korisnicima je veoma bitno, ali za to je potrebna i volja sa druge strane. Miljenja sam da je korisnik jedino zadovoljan kada oposli posao, kako je on to zamislio, a mi radimo na mjestima gdje je to veinom drugaije od njegovih zamisli. Naime, da je sve definisano kao u ureenim sistemima(mislim na razraena podruja optina), korisnik bi bio zadovoljan, ovako moete se vi truditi, ali ostaje konstatacija da on zbog kanjenja saglasnosti za prikljuenje, ne zavrava posao.

Violeta Kneevi

Smatram da je ova obuka za nas viestruko korisna iz nekoliko razloga. Prvo, znanja o kontaktima sa potroaima, koja su nam jednim dijelom bila poznata iz naeg radnog iskustva, proirena su, nadograena , uoptena i sistematizovana. Dakle, ta naa iskustva su dobila na kvalitetu i bar dijelimino postala sistematizovano znanje. Smatram da se organizovanjem ove vrste obuke moe Branislav Brnjada unaprijediti pristup potroaima pa bi ih trebalo biti vie. Drugo, nauio sam nove postupke to za unapreenje organizacije posla kao i za psiholoki pristup potroaima koji ih ini zadovoljnim bez ikakvih dodatnih materijalnih trokova, to bi se popularno reklo Nije teko biti fin. Posebno sam zahvalan na organizovanju rasprave na temu novinsklih lanaka na temu poslova i greaka EPCG u odnosu na potroaa iz dnevnih novina. Korisna je razmjena miljenja i utvrivanje zajednikih stavova o takvim problemima. Kontakt sa potroaima, i dobrim i loim je kljuan za uspjeh firme. Treba shvatiti da u kontaktu sa potroaima ne treba dolivati ulje na vatru, treba uvijek zadrati prisebnost i izbrojati do deset.

Branislav Brnjada, Mr. sci., ED Bar

Ivana Nedovi

Ivana Nedovi, pripravnik, ED Podgorica

Organizovanje svih vrsta obuka koje doprinose poboljanju kvaliteta rada, pa i ova obuka kojoj sam prisustvovala, svakako je veoma korisna. Naravno, smatram da je poeljno da se ee organizuju. Na obuci smo uli dosta korisnih savjeta kako se moe unaprijediti odnos sa kupcima. Naalost, neki od njih se ne mogu iz objektivnih razloga jo uvijek primijeniti. Meutim, nauili smo da sa nekim sitnicama moemo uiniti da se kod kupca pobolja povjerenje u na rad. S obzirom na to da naa kompanija u velikoj mjeri zavisi od potroaa, odravanje dobrih odnosa sa njima je po mom miljenju veoma znaajno.

Mato Brguljan

Mato Brguljan, ED Tivat

Na prvi poziv sam bio skeptian s obzirom na godine ivota i radnog staa u ED Tivat. udno mi je bilo da svi moramo da putujemo u Podgoricu, u subotu. Meutim, nosim pozitivan utisak sa obuke, to sam lino rekao i profesoru. Naime, radi se o odlinom profesoru, jer je uspio da nas sve maksimalno ukljui u ivu raspravu , a upravo iz raznih iskustava smo dosta nauili. Na kraju smo i preko organizatora uputili rukovodstvu EPCG nae sugestije vezano za izazove u naem poslu pogotovo po osnovu aktuelne procedure o prikljuenju na elektro mreu.

Novembar 2013.

17

INTERVJU: Zoran ukanovi, v.d. direktora FC Distribucija

18

Novembar 2013.

MORAMO POPRAVITI ODNOS

I KOMUNIKACIJU SA KUPCIMA
O tome u kakvom je stanju distributivna mrea i koliko spremno doekujemo predstojeu zimu, investicijama, uvoenju modernih tehnologija u distributivni sistem, kao i planovima za naredni period u ovom broju naeg lista razgovaramo sa Zoranom ukanoviem, glavnim operativnim direktorom Elektroprivrede Crne Gore i v.d. direktora FC Distribucija.
S obzirom na neprijatna iskustva s kraja prethodne i poetka ove godine, u kakvom su stanju i da li su distributivna mrea i objekti spremni za predstojeu zimu?
mjeseca, a tada nam za tu godinu stubovi gotovo da ne trebaju. To je previe administracije za ovu djelatnost koja Distribuciji i te kako oteava rad nego u samu mreu. Ali, u narednom investicionom ciklusu, nakon 2014. godine, sredstva e se, uglavnom, usmjeravati u distributivnu mreu.

Nijesmo zadovoljni stanjem distributivne mree koja je, u prosjeku, dosta stara i amortizovana i koja u pojedinim djelovima Crne Gore, posebno u seoskim i planinskim predjelima, ne moe u potpunosti da obezbijedi kvalitetan servis kakav treba da imaju nai kupci. To je posljedica dugogodinjeg investicionog posta, pa iako se posljednjih nekoliko godina intenzivno ulae u Distribuciju, nemogue je u kratkom periodu nadoknaditi sve ono to je proputano godinama. S druge strane, i sama razuenost potronje i konfiguracija terena u Crnoj Gori dodatno oteavaju obezbjeivanje kvalitetnog snabdijevanja i zahtijevaju znatno vii nivo investiranja. Havarije od prole zime i pad vie od pet hiljada stubova, bez obzira na objektivne okolnosti koje su do toga dovele, opominju koliko je neophodno i vano investiciono odravanje. Moraju se poveati ulaganja u distributivnu mreu i podii nivo i kvalitet investicija, iako su ove godine aktivnosti na sanaciji i pripremi mree i postrojenja za rad u zimskom periodu bile znatno intenzivnije nego prethodnih godina. Akcenat je stavljen na sjeverne krajeve Crne Gore: abljak, avnik, Mojkovac, Berane i Niki, gdje je obim teta bio najvei. Ugraen je veliki broj novih stubova, izvreno zatezanje niskonaponskih linija, uraene popravke na srednjenaponskoj mrei. Nadamo se da e se to odraziti na sistem kad ga vremenske neprilike stave na probu. Moram, meutim, istai i to da smo i ove godine jedva uspjeli da obezbijedimo stubove poetkom jula, iako treba da ih imamo na lageru ve sredinom aprila, da bismo mogli da izvodimo radove na terenu bar pola godine. Naravno da nijesmo zadovoljni takvom dinamikom nabavki, jer sa sistemom javnih nabavki mrea nije u naim rukama. Kvalitet ponude se prije cijeni po tome je li ponua prikupio sve papire i je li ih peatirao, je li pravilno upakovao ponudu, nego kakav je kvalitet i cijena robe. Ponuai jedni drugima pregledaju dokumentaciju i ale se na nepravilnosti, Dravna komisija zbog tih nepravilnosti obara tender, a mi ostajemo bez stubova. Za drugi ponovo treba tri

Rekli ste da su, posljednjih godina, intezivirane investicije u distributivni sistem. Kakvi su efekti tih ulaganja?

Kojim investicijama e se dati prioritet u narednoj godini?

U 2014. godini FC Distribucija e nastaviti sa investicijama koje e dugorono obezbijediti kvalitetnije napajanje. Predviena su ulaganja u iznosu od 25 miliona eura, koje je odobrila i Regulatorna agencija za energetiku. Distributivna mrea pojaae se sa jo tri kapitalna objekta. U planu je izgradnja TS 35/10 kV Popovii u Baru i Klinci kod Tivta, nadamo se i zapoinjanju radova na izgradnji TS Pristan u Ulcinju. Planiran je, takoe, i itav niz projekata u sekundarnoj mrei koja je posebno ugroena. Na je cilj da permanentno podiemo nivo investicija, ali on, osim raspoloivih finansijskih sredstava i organizaciono-kadrovskih mogunosti Elektroprivrede, i kad ga odobri Agencija i dalje zavisi od optinskih prostornih planova koji treba da predvide energetske objekte, jer je to jedan od preduslova za investiranje u distributivnu mreu.

U distributivnu mreu, u posljednje tri godine, investirana su znatna finansijska sredstva. Poseban investicioni zamah imali smo prole godine kada je ukupan iznos investicija dostigao 24 miliona eura. Uvedeno je u sistem vie novih objekata naponskog nivoa 35 kV. Nije suvino podsjetiti da su u pogonu nove trafostanice 35/10 kV u Budvi, Danilovgradu i Herceg Novom, a do kraja godine pustie se pod napon TS Breza u Kolainu i TS Bistrica u Nikiu koja je izgraena ranije, ali e tek ove godine biti uzemljena neutralna taka i TS biti uklapljena u mreu. Nakon ega e se taj izuzetno znaajan objekat primarne distributivne mree konano pustiti u rad. Ako je suditi prema dosadanjim rezultatima, bie ostvaren i Plan investicija za ovu godinu, teak 22 miliona eura. Podsjetimo da Strategija razvoja energetike do 2025. godine predvia investiranje u distributivnu mreu u iznosu od 400 miliona eura. Za sada se uklapamo u te planove, iako su u posljednje dvije godine neto znaajnija ulaganja u modernizaciju sistema mjerenja

Gubici elektrine energije na distributivnoj mrei i dalje su jedan od ozbiljnih izazova.

Gubici elektrine energije na distributivnoj mrei su najea tema i konstantni prioritet u FC Distribucija. Razlog je svima dobro poznat-previsok nivo gubitaka koje ne pokriva regulatorno dozvoljeni prihod. To nanosi veliku tetu Elektroprivredi i Distribuciji. Naime, uprkos tome to je ove godine zaustavljen trend rasta gubitaka iz prole i to imamo smanjenje od blizu dva odsto, i dalje gubimo veliki novac. Ambiciozan plan od tri i po odsto u ovoj godini, nee biti ostvaren, ali emo nastojati da gubitke svedeno na ispod 18 odsto, to je 2,5 odsto manje u odnosu na prolu godinu i bolje i od 2011. To nije lo rezultat, jer je u pitanju neto to nije lako rjeiv problem. Pored tehnikih gubitaka koji su prouzrokovani strukturom mree potronje, znaajno uee u ukupnim gubicima imaju neredovno mjerenje i greke u oitavanju potronje koje idu na nau tetu, te iroko rasprostranjena kraa elektrine energije. Stoga su gubici posao kojim emo se baviti i u narednih nekoliko godina, bar dok se po tim parametrima ne uklopimo u planove. Razliite su mjere koje e se primjenjivati, ali je sigurno najefikasnije oruje u borbi sa gubicima implementacija daljinskog oitavanja potronje sa svim aktivnostima koje prate ugradnju savremenog mjernog sistema, to je u ovom trenutku prvi prioritet u Distribuciji.

HERCEG NOVI: BOLJI NAPON OD ZELENIKE DO KAMENARA

ovoizgraena trafostanica 35/10 kV Baoii putena je u probni rad, pa e graani hercegnovske rivijere ubrzo osjetiti prednosti kvalitetnijeg napajanja elektrinom energijom. Inae, optereenje postojeih trafostanica na tom podruju blizu je nominalnog, a dalekovod 10kV izmeu Kumbora i Bijele godinama je preoptereen, pa e novoizgraena trafostanica stvoriti pretpostavke za rastereenje mree i bolje naponske prilike na podruju od Zelenike do Kamenara.

Jedan od izazova, u narednom periodu, svakako, jeste i izdvajanje FC Distribucija u posebno pravno lice.
Najvei izazov Distribucije u narednom periodu je izdvajanje te cjeline u posebno pravno lice i zaokruivanje organizacije procesa rada u novim uslovima, kao i prilagoavanje rada Operatora distributivnog sistema evropskim propisima. Ukoliko uspjeno savladamo te izazove, eliminisaemo i dravi jednu od moguih prepreka u daljim pregovorima o pristupanju EU. To e biti velika promjena za sve segmente u Distribuciji koja e zahtijevati obnavljanje itavog niza unutranjih procedura, kao i preciziranje odnosa sa EPCG kao matinom kompanijom, iako mislim da se Dustribucija nee potpuno odvojiti kao Prenos. Hrvatska je nala dobar model, ali oni imaju mnogo fleksibilniji Zakon o privrednim drutvima koji im je omoguio da osnuju zavisno drutvo, a da kroz interne ugovore i pravila ispotuju evropsku regulativu. Nadamo se da e biti dovoljno senzibiliteta kad je jedan ovako vaan proces u pitanju i da se nee insistirati na potpunom izdvajanju. To bi bio korak vie u odnosu na Hrvatsku, a oni su u Evropskoj Uniji. Mislim da je realno da se ovaj proces zavri do 2015. godine, kada se i otvara trite elektrinom energijom za sve distributivne potroae. Do tada bi morali biti nezavisni operator distributivnog sistema, jer zbog otvaranja trita se sve ovo i radi.

BAR: OBJEKTI ZA POUZDANIJI NAPON

barskoj Distribuciji u avgustu i septembru realizovan je projekat zamjene dotrajalih 10 kilovoltnih elija u trafostanicama 35/10kV Konar i Ostros i izgraena nova trafostanica 10/0,4kV Aragana. Zavretak i putanje u funkciju ovih objekata znai znatno pouzdanije napajanje za dio potroaa barskog konzuma.

Koliko ste zadovoljni postignutim i gdje vidite prostor za poboljanje i napredak?

Iako su vidljivi veliki pomaci u mnogim segmentima, ima dosta prostora za poboljanje i napredak. Mislim da je izuzetno vano da se to prije usvoji nova organizacija rada Distribucije koja e uvaiti injenicu da je ovo jedinstven operator distributivnog sistema Crne Gore, zbog ega se u svim segmentima moraju primjenjivati jedinstvene interne procedure i pravila. Treba uspostaviti sistem rukovoenja koji e se zasnivati na stalnim kontaktima sa radnicima na terenu i potroaima, kako bi se problemi potpuno otklanjali tamo gdje nastaju i istovremeno obezbijedila kontrola rada i puna informisanost naih zaposlenih o zadacima i akcijama koje sprovodimo. Distribucija nesporno mora znatno popraviti odnos i komunikaciju sa kupcima, i to potpuno usvajajui nove tehnologije i metode ija je implementacija ve poela, kao to su AMM, EBS, biling i drugi informacioni sistemi, ali i modernija sredstva za rad koja tek poinjemo da nabavljamo. Razgovarala: Biljana MITROVI

KOLAIN: TS BREZA PUTENA U PROBNI RAD

ova trafostanica TS 35/10 kV Breza, putena je u probni rad poetkom novembra. Takoe, u toku je i uklapanje 10 kV mree Kolaina u novu trafostanicu. Nova trafostanica donijee veu pouzdanost napajanja potroaa u Kolainu. Podsjeamo, nova Breza ima duplo vei kapacitet od stare, 2x8 MVA naspram 2x4 MVA, koliko je

iznosila snaga trafostanice koja je izgraena prije 40 godina.

Novembar 2013.

19

Dalekovod: ED Berane

20

Novembar 2013.

OPTIMISTINO, ALI SA OPREZOM U NOVU ZIMU

Uraeno dosta na sanaciji posljedica zimunjeg nevremena, ali do kraja godine predstoji jo dosta obaveza. U distributivni sistem, u posljednje dvije godine, na podruju optina Berane, Andrijevica i Plav uloeno blizu pola miliona eura.

adnici ED Berane uspjeli su, proljetos i ljetos, da saniraju najvei dio posljedica vremenske nepogode sa poetka godine koja je izazvala nezapamene havarije na tamonjoj elektrodistributivnoj mrei i objektima. Iza njih su sati i sati danononog rada, a nezaboravljaju ni veliku pomo mjetana limske doline. Njihov uinak sa zadovoljstvom istie i direktor ED, Saa Pei. -Jako velikim zalaganjem zaposlenih u Elektrodistribuciji Berane u periodu od 40 dana

u vremenu havarija isporueno je, podignuto i premontirano ue na blizu 1.200 stubova uz veliku pomo mjetana, navodi Pei. Podsjetimo, u zimunjem nevremenu polomljeno je 1069 stubova, a prekinut je i veliki broj provodnika. Vuksan Mijovi, elektromonter 3 u ekipi za odravanje, objanjava kako je posla bilo dosta, ali da predstoji vaan period u kojem se predvieni zadaci moraju zavriti. U toku ljetnjeg perioda naporno je raeno na sanaciji uoenih nedostataka, kako bi obezbijedili normalno snabdijevanje energijom. - Radimo punim intezitetom kako bi doveli mreu u to bolje stanje. Mislim da smo zavrili oko 80 odsto obaveza, ali predstoji jo dosta posla. Nadamo se da emo trudom i zalaganjem sanirati najvanije posljedice do nove zime, kazao je Mijovi. Posao zaposlenih u ED Berane, bie znatno olakan, Direktor Saa Pei (desno) sa Dejanom ekoviem ako ne bude snijenih papored 35 kV postrojenja u TS Rude davina, posebno ne sa mokrim i tekim snijegom, kao i drugih nepredvienih okolnosti. - Strune ekipe FC Distribucija, u septembru su obavile redovan remont opreme u svih est TS 35/10 kV. Takoe, tamo gdje je bilo potrebno podeena je relejna zatita u ovim objektima tako da smatram da naih 350 km DV 10 kV su na kvalitetan nain pokriveni zatitom. U cilju to bolje

Kree na radni zadatak: Vuksan Mijovi

INVESTICIJE ZA KVALITETNIJE NAPAJANJE

Na teritoriji optine Plav sprovodi se pet od planiranih osam projekata u ED Berane. ef Poslovnice u Plavu, efket Toi, istie kako je najvanija investicija izgradnja nadzemnog i kablovskog voda 10 kV od STS 10/0,4 kV Gropa do STS 10/0,4 kV arkinovia Lakat i NN mree sela Gropa. - Sa tom investicijom postie se velika sigurnost, a trebalo bi da dobijemo mnogo stabilnije i, to je jako vano, dvostruko napajanje na tom podruju, kazao je Toi. On je dodao da su i ostale investicije bitne i da e doprinijeti kvalitetnijem isporuivanju energije kupcima. Pored rada na realizaciji ulaganja u mreu, zaposleni u Poslovnici Plav, uloili su veliki trud u sanaciji posljedica nevremena. - Trenutno radimo na rekonstrukciji DV 35 kV Andrijevica Plav i DV 35 kV Plav Gusinje. Takoe, zamijenjen je veliki broj stubova, a sanirane su i vee havarije na 10 kV i 0,4 kV mrei. Ukoliko ne bude nepredvienih havarija, trebalo bi da bude stabilno napajanje, dodao je Toi.

Poslovnica Plav

pripreme srednjenaponske mree za zimski period formirali smo posebnu ekipu pod vostvom iskusnog poslovoe, Vukomira Radievia, sa iskljuivim zadatkom rekonstrukcije VN dalekovoda na podruju sve tri optine. U toku je rekonstrukcija DV Konjuhe, koji napaja 25 TS, u optini Andrijevica. Namjera nam je da saniramo i DV Murino otcjep Velika kao i najdui plavski DV Meteh, istakao je Pei. Pored rada na saniraju posljedica nevremena, kao i redovnog odravanja, u ED Berane mogu da se pohvale velikim brojem realizovanih, kao i planiranih investicija, koje bi trebalo da rezultiraju kvalitetnijim i stabilnijim napajanjem. ef grupe za investicije i prikljuenja, Almas eki, kae da se trenutno intezivno radi na osam investicija. - To je osam investicija koje su u planu za 2013. U toku ove godine zavrili smo investicije, ija je realizacija poela 2012-e, za est investicija smo dobili upotrebne dozvole, a za dvije emo uskoro dobiti, naveo je eki. Jedna od znaajnijih je investicija u industrijskoj zoni na Rudeu. Kupci sa tog podruja napajaju se energijom sa TS 35/6,3kV, koja nije vlasnitvo EPCG. Investicionim planom predviena je gradnja tri objekta. Poela je realizacija dva projekta, a za trei, odnosno treu partiju investicije, nije bilo zainteresovanih ponuaa po Javnom pozivu, pa e uskoro biti ponovljen. Koliko su ulaganja u distributivni sistem bitna, najbolje svjedoi primjer TS 35/10 kV Rude, jedne od najznaajnijih investicija u Beranama. Uklopniar u pomenutoj trafostanici, Dejan ekovi, tvrdi da je ta investicija opravdala sva oekivanja i da je doprinijela stabilnom i kvalitetnom napajanju svih okolnih sela. Znaajni rezultati u ED Berane postignuti su i ugradnjom AMM brojila. Do sada ih je ugraeno 2.747. Prije poetka ugradnje brojila, gubici su bili 10,19%, a u septembru 2013-e sa ugraenih gotovo 100% brojila gubici su 3,88%. Jo jedna bitna okolnost je to su zaposleni dobili kompletnu linu zatitnu opremu, koja je doprinijela poveanju sigurnosti radnika na odravanju elektrodistributivnih objekata i mrea. - Uz pozitivno rjeavanje statusa ostalih zaposlenih na odreeno vrijeme iz nae ED koji ispunjavaju uslove i rjeavanje dugogodinjeg problema nedostatka vozila, posebno terenskih, uvjeren sam da e zaposleni iz ED Berane, kao to su to i do sada radili, biti jedan od oslonaca uspjenog poslovanja EPCG, zakljuio je Pei. Marko BURI

NOVA BROJILA
O

SMANJILA GUBITKE
Elektroenergetski objekti dobro pripremljeni za poveana optereenja i niske temperature. U trafo reonima gdje je ugraeno oko 90 odsto novih, elektronskih brojila, gubici ispod osam odsto.
bim uradjenih poslova u cetinjskoj Distribuciji, u velikoj mjeri, garancija je da e ove zime kupci biti stabilno i redovno snabdjeveni elektrinom energijom. Direktor, Dragoslav Damjanovi, istie da je ugraeno oko 350 drvenih i 330 betonskih stubova na niskonaponskoj i dalekovodnoj mrei te da je pri kraju i Stabilno napajanje ove zime: rekonstrukcija najstarijeg dalekovoda u Dragoslav Damjanovi konzumu koji napaja hotelsko-turistiki kompleks na Ivanovim koritima. -Intezivno se realizovao plan investicionog odravanja. Izgraene su dvije nove niskonaponske mree na betonskim stubovima i SKS kablovima, jedan visokonaponski kabel i dva NN izvoda iz TS Bajice II. Pripremamo se za izgradnju jo tri objekta, tako da e se plan investicija za ovu godinu, vrijedan oko 300 hiljada eura, u potpunosti ostvariti. Predstoji kabliranje posljednjeg 10 kV vazdunog voda u gradu i ugradnja RMU bloka u srednjenaponskoj mrei, to e znatno popraviti snabdijevanje Bajica,kazao je Damjanovi. Direktor ED Cetinje je zadovoljan i time to se privodi kraju izgradnja 35 kV dalekovoda Cetinje - Rijeka Crnojevia - Podgor. To je objekat od kapitalnog znaaja za Cetinje, jer e se njegovim ulaskom u pogon, krajem godine, stvoriti uslovi, ne samo za sigurno napajanje vodovodnih pumpi u Podgoru, nego i za dvostrano napajanje Rijeke nahije i Crmnice. -Dobroj pogonskoj spremnosti sistema i kontinuitetu isporuke elektrine energije znatno je doprinio i projekat za daljinsko oitavanje potronje, jer su, pripremajui se za njegovu implementaciju, potpuno rekonstruisali 10 od ukupno 12 NN mrea na gradskom podruju, dok je u traforeonima gdje je ugraeno oko 90 odsto novih brojila, procenat gubitaka na mrei sada ispod osam odsto. Ukupno gledano, gubici su u julu bili 10,39 odsto, ak 7,1 odsto manje u odnosu na isti mjesec prole godine. Uz to, sada su sva mjerna mjesta dostupna, pa cetinjski elektrodistributeri lake i jednostavnije realizuju naloge za iskljuenje dunika. Biljana MITROVI

KOLAIN: NOVA NN MREA ZA PLANINICU

lektrodistribucija Kolain je krajem oktobra pustila u rad novu niskonaponsku mreu Planinica, u duini od oko 3,5 km. Time je zaokruena investicija koja je poela da se realizuje prole godine izgradnjom dalekovoda 10 kV MateevoPlaninica sa pripadajuom trafostanicom 10/0.4 kV, a nai kupci u selu Planinica dobili su pouzdano i kvalitetno snabdijevanje el. energijom. Kolainski elektrodistributeri ugradili su i oko 1.000 metara podzemnog 10 kilovoltnog kabla od TS 35/10 kV Manastir Moraa do trafostanice 10/0,4 kV na tom podruju, ime je taj dio kolainskog konzuma dobio samostalno napajanje elektrinom energijom. Naselje Manastir Moraa se, naime, do sada snabdijevalo preko dalekovoda za Prekobre koji prolazi kroz, dijelom nepristupano, ruralno podruje, pa je svaki ispad ovog DV ostavljao bez napajanja domainstva u Morai. Ovom investicijom je obezbijeeno sigurno snabdijevanje kupaca na tom podruju, a znatno su popravljene i naponske prilike.

BERANE: NOVI DALEKOVOD I NN MREA

ovoizgraeni DV 10 kV za prikljunu trafostanicu STS 10/0,4 kV Radmanci II sa pripadajuom niskonaponskom mreom 0,4 kV puten je pod napon krajem oktobra. Kako navode u ED Berane, novi dalekovod smanjie gubitke na mrei i poboljati napajanje na seoskom podruju Radmanaca.

N R

SA NJIMA DOLAZI POMO

pjeh ravan otklanjanju kvara. Gazili smo snijeg do pojasa, kretali se sporo, oteano. Do nekih zaselaka uspjeli smo se probiti tek nakon mjesec ili vie, prisjeaju se ovi vrijedni ljudi. Danilu Crvenici i Miodragu Mudrei, No, i ljeti se oni suoavaju sa velikim povjereno je odravanje elektroenergetskih objekata u Katunskoj nahiji. Od- iskuenjima, posebno tokom sunog perioda kada prijete poari. Spretnost i govoran i naporan posao s obzirom da obuenost su im veliki saveznici u poslu na tom podruju ima preko est hiljada stubova i 50-tak trafostanica, a teren, ug- koji, ipak vole, a tekoe koje nosi ne smatraju preprekom da ga savjesno obavljaju. lavnom, krevit i nepristupaan. -Iako teak, izgleda da nam je monter-Teko je uvijek, jer nas je dvojica, a posla dosta. Ali nadljudski napor, kakav smo ul- ski posao u srcu i da je to formula nae agali prole zime, kada je palo 180 stubo- izdrljivosti, istiu Danilo i Miodrag. Inae, posao montera, tradicija je u porova, ne moe se ni sa im uporediti. Nai dicama Crvenica i Mudrea. Miodragov mjesto havarije na tako dugim vodovima, na nepristupanom terenu, bio je us- otac cio radni vijek proveo je kao monter u ED Cetinje. Danilu je stric radio isti posao. Osim napornog rada, Danilo i Miodrag pamte i lijepe trenutke. Dosta borave na istom vazduhu i u netaknutoj prirodi. Vezali su se i za te ljude, koji im se uvijek raduju, jer znaju da sa njima dolazi i pomo. Neopisivo lijep osjeaj je, kau, kad im zimi obezbijede napajanje da nijesu odsjeeni od svijeta. A usput im i donesu namirnice, ljekove, priteknu u pomo kad god zatreba, jer Monterski posao u srcu: Danilo Crvenica na terenu koji pokrivaju uglavnom su (lijevo) i Miodrag Mudrea (desno) staraka domainstva.

MOJKOVAC: ZAVREN REMONT DV SLATINA

emont dalekovoda 10 kV Slatina zavren je u oktobru. U ED Mojkovac oekuju da, nakon remonta dalekovoda dugog oko 37 km, snabdijevanje potroaa bude kvalitetnije. U Mojkovcu je puten pod napon i novi dalekovod u Jakoviima, kao i pripadajua trafostanica TS 35/0.4 kV Jakovii 3.

Novembar 2013.

Dalekovod: ED Cetinje

21

STRUNI OSVRT:Momir Grbovi, dipl.el.ing, sa grupom autora

22

Novembar 2013.

ANALIZA OPRAVDANOSTI PREVOENJA VODA RIJEKE ZETE U AKUMULACIJU KRUPAC I POVEZIVANJE AKUMULACIJA KRUPAC I SLANO (I)
Beograd, kojom je bio dat koncept tehnikog rjeenja prevoenja dijela voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac i Slano. Na bazi dogovora EPCG i Optine Niki tokom 2009. godine uraena je i Studija uticaja prevoenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano na izvorite Poklonci (zahvat za vodosnabdijevanje grada). Poetkom 2012-e OC Upravljanje energijom je dobilo zadatak od strane menadmenta kompanije, da uradi ekonomsku i energetsku analizu isplativosti prevoenja voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano. Realizacija ovog Projekta, koji prvenstveno ima energetski i ekonomski znaaj, mogao bi unaprijediti ekoloke odlike, poboljanje kvaliteta vode i poboljanje reima malih voda. Kako je rije o vrlo znaajnom obnovljivom resursu, namee se irok interes da se potencijal voda iskoristi na najoptimalniji nain u to skorije vrijeme. Ovim analizama je pokuano da se na praktinim primjerima i realnim situacijama, prikau mogunosti hidrosistema ZetaKrupac-Slano kroz energetsko-ekonomsku analizu. Shodno navedenom uraen je eleborat Analiza opravdanosti prevoenja voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac i povezivanje akumulacija Krupac i Slano, koji bi nadogradio ve postojei hidropotencijal HE Peruica. Energetski dio analize razmatra situacije i planirane reime rada HE Peruica koje zavise od snage dotoka, tehnikog ogranienja snage HE Peruica i propusne moi predvienog sistema za prevod kojima bi se povezali rijeka Zeta i akumulacije Krupac i Slano. Radi dobijanja to tanijih rezultata, koriena je baza podataka dnevnog stanja akumulacija Krupac, Slano i retenzije Vrtac, kao i podaci o dnevnom stanju dotoka na rijeci Zeti za viegodinji vremenski period (1969-2011). Svi podaci su obraeni kroz dvije varijante i to sa prvom u kojem je sistem za prevod propusne moi Q=60 m3/s odnosno P=250 MW i drugom u kojem je sistem za prevod propusne moi Q=26 m3/s odnosno P=110 MW. Tokom izrade ove studije raunalo se sa tehnikim ogranienjem HE Peruica od 285 MW koje je tada bilo na snazi. U meuvremenu je studija koju je sproveo institut za vodoprivredu Jaroslav erni pokazala da je mogue upravljati HE Peruica sa njenom instalisanom snagom (307 MW). Ovo je naroito znaajno jer bi rezultati analize bili zasigurno bolji, jer bi se kalkulisalo sa snagom 307 MW umjesto 285 MW. U ekonomskom dijelu analize izvrena je valorizacija dobijenih energetskih efekata korienjem prosjenih mjesenih cijena elektrine energije (day ahead) sa EEX berze u periodu 2007-2011. godine. U skladu sa planiranim reimom rada, koji se realizuje preko nonog (00-08h) uvoenja voda Zete u akumulacije, i dnevnog korienja iste (08-20h), interesantne su bile cijene peak (08-20h) i off peak (00-08h) energije na tritu elektrine energije. Takoe su opisane mogunosti korienja sistema Zeta - Krupac - Slano kako kroz energetske tako i ekonomske efekte za periode 01.04.-13.05. i 01.10.-12.11.2012. god. Ovi primjeri pokazuju karakteristine sluajeve porasta dotoka na rijeci Zeti tokom proljenih i jesenjih kinih perioda. Prikazane su mogunosti izmjene reima rada HE Peruica u toku 24h tj. korienje mogunosti prevoenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije kako bi se to bolje valorizovao hidropotencijal rijeke Zete. Napravljeno je poreenje ostvarene proizvodnje HE Peruica i mogue proizvodnje po novom reimu rada tj. kada bi imali sistem Zeta-Krupac-Slano. Osim energetskih prikazani su i ekonomski efekti. Za ekonomsku analizu na navedenom primjeru korieni su podaci o cijenama sa HUPX berze, koja je u tom periodu bila relevantna za trite CG. Prikazano je da bi u novonastaloj situaciji, dinamika punjenja/pranjenja akumulacija HE Peruica bila fleksibilnija. Novim reimom korienja akumulacija Peruice poveala bi se sigurnost u rezervama energije i snage (stanje akumulacija) tokom sunih mjeseci to do sada nije bio sluaj.

Specifinost elektroenergetike je da postoji stalno variranje potronje elektrine energije i snage tokom godina, godine, sezona, mjeseca, dana pa i asa, a shodno ovome i proizvodnja mora biti u stalnoj korelaciji sa potronjom. Na poveanje potronje elektrine energije utie vie faktora, od kojih su najznaajniji: poveanje broja stanovnika (prirataj), poveanje ivotnog standarda, poveanje porasta primjene elektrine energije u drugim djelatnostima, porast potreba stanovnitva za elektrinom energijom. Zbog nemogunosti da se elektrina energija akumulira u potrebnoj koliini i uskladiti pod ekonomski prihvatljivim uslovima za kasnije korienje, ona se, da bi se izbjegli gubici, mora proizvoditi samo onda kada to zahtijevaju potroai. Nemogunost skladitenja elektrine energije dovodi do toga da pojedina elektrana nije u stanju, bez velikih ekonomskih gubitaka, kontinuirano snabdijevati potroae kvalitetnom elektrinom energijom. Da bi se zadovoljile rastue potrebe za elektrinom energijom neophodno je stalno praenje ovih promjena i blagovremeno planiranje i izgradnja novih, revitalizacija i mogua nadogradnja postojeih izvora elektrine energije. Od kvalitetnog i preciznog predvianja potronje elektrine energije, odnosno prognoze, umnogome zavise veliina i dinamika izgradnje novih i nadogradnje postojeih objekata u sistemu, kao i niz znaajnih zadataka operativnog planiranja, kao to su: angaovanje agregata, izrada planova remonata, koordinacija rada hidro i termo jedinica i ekonomski dispeing. Usled variranja cijena elektrine energije na tritu kao i specifinost EES-a Crne Gore (proizvodnja i potronja), analizirano je postojee stanje i mogunost unapreenja proizvodnih kapaciteta. Kao to je poznato HE Peruica ima sedam agregata instalisane snage 307 MW, moguu godinju proizvodnju oko 1300 GWh, plansku godinju proizvodnju 932 GWh. S obzirom na nain korienja vode HE Peruica nije klasini primjer protone hidroelektrane, ve kombinacija protone i akumulacione hidroelektrane, usled postojanja akumulacija Krupac i Slano, ija voda se koristi za proizvodnju elektrine energije. Uee u godinjoj proizvodnji iz akumulacija iznosi oko 22%, dok je uee dotoka rijeke Zete oko 78%. Izgradnjom hidro-energetskog kompleksa Gornja Zeta pokuano je da se uhvate vode rijeke Zete, tj. da se njen hidropotencijal to bolje iskoristi. Od samog putanja u rad HE Peruica poelo je sa razmatranjem poboljanja energetskog potencijala Gornje Zete. U tom cilju do 1968. godine su izraene studije i projekat spajanja akumulacija Slano i Krupac kao i prevoenje dijela voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac. Tokom 2000-e pokrenuto je ponovno razmatranje ove problematike u EPCG, a 2002-e je uraena i projektna dokumentacija od strane Energoprojekta-Hidroinenjering,

Tokom analize posebno su razmatrane situacije koje zavise od snage dotoka, tehnikog ogranienja HE Peruica i propusne moi sistema za prevod, koje su dalje definisale dodatne stepenice. Ovdje su posmatrane mogunosti deponovanja i korienja energije iz akumulacija u sluaju prevoenja, koje su definisale radne reime Peruice. Uvaavajui energetske analize na koji su primjenjena stanja akumulacija i dotoka od 1969. do 2011. godine dolo se do godinjih podataka za dati niz od 43 godine koji se razlikuju od godine do godine. U daljoj analizi korien je godinji prosjek za navedeni niz godina kao mnogo relevantniji podatak. Noni vikovi energije bi se skretali u akumulacije umjesto dosadanjeg deponovanja u EPS po lanu 18. i na taj nain bi se izbjeglo umanjivanje te energije za 53% odnosno za koeficijent deponovanja u sluaju povlaenja iste u dnevnom periodu. Jedan od radnih reima HEPeruica je dat na grafiku.

EPCG: REKLOZERI U MOJKOVCU I NIKIU

U
W1 - energija koja je skrenuta iz Zete u akumulaciju u periodu (00-08 h) W2 - skrenuta energija koja izlazi iz akumulacija u periodu (08-20 h) Detaljnom analizom stanja akumulacija, mogue pojave retenzije Vrtac kao i stanja dotoka u zavisnosti od energetske analize kretanja vode dolo se do energije koja se moe poravnati na: dnevnom, nedeljnom i nivo-u 2-3 nedjelje. Nakon dobijenih energetskih rezultata dolo se do zakljuka da je mogue upravljati energijom cca 176,692 MWh na godinjem nivou. Za ekonomsku valorizaciju dobijenih energetskih efekata koriene su prosjene mjesene cijene dobijene sa EEX berze (day ahead) u periodu 2007-2011. godine pojedinano, koje daju loije efekte nego HUPX berza, na koji se prevashodno oslanja trite u CG. Na grafiku je dato kretanje cijena band-a (baseload (0024h)), pik-a (peak (08-20h)) i of pik-a (off peak (00- 08h)) u vremenskom razdoblju 2002-2011. godine, kao i mogui trend rasta cijena u narednom periodu.

ED Mojkovac na DV 10 kV Slatina ugraen je reklozer sa pripadajuim rastavljaima (sekcioneri). Taj, poseban vid zatite, prvi put se primjenjuje u Crnoj Gori, a u toku je ugradnja jednog i na dalekovodu Lipova ravan u Nikiu. Reklozer (prekida) radi zajedno sa sekcionerima (rastavljaima) koji omoguavaju da se elektrina energija gasi selektivno, samo na pojedinim dionicama. Zahvaljujui ovom ureaju smanjuje se vrijeme trajanja beznaponskog stanja, a njihova sposobnost da registruju i lociraju kvar donijee distributerima velike olakice prilikom intervencija na dalekovodima koji se nalaze u planinskim i nepristupanim krajevima. U Mojkovcu je reklozer puten u rad, dok e u Nikiu profunkcionisati sredinom novembra.

EPCG: NOVA BROJILA PO PLANU

Nakon tretiranja energetskih efekata sa cijenama sa EEX berze dolo se da je ekonomski efekat u rasponu od 2,264,413.34 do 2,903,711.67 . U sprovedenoj analizi nisu razmatrani efekti dopune akumulacija vikendima i praznicima to iznosi oko 110120 dana u toku jedne kalendarske godine, kao i smanjena mogunost pojave retenzije Vrtac pri dotocima kojima se moe upravljati, kojima se sa unaprijed pripremljenim akumulacijama izbjegava njegova pojava. Izgradnjom sistema bi se poveala proizvodnja HE Peruica, dobilo bi se na kvalitetu elektrine energije, a koje dodatno pojaavaju kako energetske tako i ekonomske efekte u pozitivnom smislu. Ekonomski efekat za navedene dane (vikendi i praznici) iznosi cca 1,500,000.00. Pozitivni energetski efekat prevoenja se ogledaju preko poveanja udjela prosjene godinje proizvodnje iz akumulacija u odnosu na ukupnu godinju proizvodnju Peruice sa 22% na 45% i smanjenja broja dana mogue pojave retenzije Vrtac to dovodi i do manjih gubitaka vode. Mogunost upravljanja veom snagom dotoka umjesto dosadanjih 67 m/s (285 MW), to predstavlja znaajno poveanje i ostavlja veliki prostor za to bolje operativno upravljanje radom HE Peruica. Nastavie se

okviru realizacije stratekog projekta Unapreenje sistema mjerenja u distributivnom sistemu Crne Gore, u maju, junu, julu i avgustu ove godine nova brojila na daljinsko oitavanje dobilo je oko 30 hiljada kupaca. Tokom pomenuta etiri mjeseca najvie brojila instalirano je u centralnom regionu (Podgorica,Niki,Cetinje) oko 20 hiljada, na podruju sjevernih elektrodistribucija vie od osam hiljada, dok je na Crnogorskom primorju novo brojilo instalirano na oko 1,6 hiljada mjernih mjesta. Prema informacijama iz Sektora za mjerenje FC Distribucija za devet mjeseci ove godine, instalirano je oko 65 hiljada novih elektronskih brojila, dok e tokom posljednja tri ovogodinja mjeseca biti ugraeno jo oko 9,5 hiljada brojila. Time e se, uglavnom, ispotovati dinamika ugradnje denisana planom za 2013.godinu.

Novembar 2013.

23

INTERVJU: Veselin Grbovi, predsjednik Optine Niki

24

Novembar 2013.

IMAMO VIZIJU

MODERNOG NIKIA
Elektroprivreda Crne Gore, svakako, je najznaajniji privredni subjekat ije se sjedite nalazi u naem gradu, a velike povrine zemljita u Nikiu za potrebe proizvodnje elektrine energije potopljene su i pretvorene u vjetake akumulacije Krupac, Slano i Vrtac. Zasigurno, ovo je jedinstven primjer u irem okruenju da optina sa tolikim hidropotencijalom koji se koristi za proizvodnju elektrine energije nema adekvatnu naknadu za to. Iz tih razloga pokrenuli smo inicijativu za izmjenu zakonske regulative koja definie korienje hidropotencijala u svrhu proizvodnje elektrine energije kako bi optini Niki u finansijskom smislu pripalo ono to je sljeduje po svim principima zdrave logike. Oekujemo poveanje uea Elektroprivrede Crne Gore u finansiranju projekata u naoj optini, a posebno interesantnim smatramo mogue zajedniko ulaganje u rekonstrukciju Trga Slobode koji posjeduje sve predispozicije da bude jedan od najljepih u okruenju.

- Oekujemo poveanje uea Elektroprivrede Crne Gore u nansiranju projekata u naoj optini.- Optina Niki e dati puni doprinos realizaciji projekta prevoenja dijela vode Zete u hidroakumulacioni sistem Peruica. - Kontinuiranim ienjem korita rijeke Zete dajemo, u velikoj mjeri, doprinos ouvanju ivotne sredine, ali i nesmetanom procesu proizvodnje elektrine energije.- Sa Elektroprivredom imamo izuzetnu saradnju. Ovo su u najkraem poruke iz intervjua predsjednika Optine Niki, Veselina Grbovia, za na kompanijski list.

Izuzetna saradnja sa EPCG: Veselin Grbovi

Kada sam u aprilu mjesecu tekue godine preuzeo funkciju predsjednika optine, zajedno sa svojim timom, sagledao sam zateenu situaciju koja je u tom momentu izgledala ni malo obeavajua. Veliki privredni kolektivi posluju u izuzetno tekim uslovima sa znatno smanjenim brojem radnika, brojne su privatizacije koje su se pokazale kao neuspjene, a situacija u optinskom budetu bila je alarmantna. Dugovanja prema zaposlenima, dobavljaima, Vladi Crne Gore, po osnovu poreza i doprinosa, nijesu dozvoljavala rad na bilo kakvim razvojnim projektima. Meutim, punom posveenou i angaovanou novog rukovodnog tima u lokalnoj upravi, uspjeli smo djelimino konsolidovati stanje u optinskim finansijama, a ulaemo znaajne napore i u pravcu ozdravljenja nikike privrede, kao i iznalaenju i ostvarivanju komunikacija sa potencijalnim investitorima koji bi, u dogledno vrijeme, otvaranjem novih manjih preduzea zaposlili odreeni broj naih sugraana. U narednom periodu nastaviemo i sa ulaganjima u infrastrukturu kako bi naem gradu obezbijedili novo, moderno i urbano lice. Lokalna uprava Nikia, u ovom trenutku, realizuje vie projekata znaajnih za na grad od kojih su neki finansirani iz sredstava IPA fondova. U narednom periodu oekujemo da emo povui vie sredstava iz tih fondova imajui u vidu da smo aplicirali sa velikim brojem znaajnih projekata za koje oekujemo pozitivan ishod. Takoe, oekujemo i znaajne investicije iz kapitalnog budeta Vlade Crne Gore od kojih izdvajamo nastavak rekonstrukcije bulevara 13.jul, izgradnju mini obilaznice prema eljezari, nastavak radova na KIC-u 18.septembar, izgradnju centra Tehnopolis, rekonstrukciju dvorca kralja Nikole. Privatni investitori u gradu nastavljaju sa svojim investicijama tako da uskoro oekujemo nastavak radova na objektu kod gradske pijace, poslovno-stambenom objektu preko puta zgrade Optine, poetak radova na izgradnji hipermarketa Lakovi na prostoru preko puta upravne zgrade Boksita, a ubrzo e biti okonani radovi na izradi prostornog plana za lokaciju Krnovo gdje e biti postavljeni vjetrogeneratori. Viziju za vraanje starog sjaja Nikiu svakako imamo, ali oekujemo i podrku svih drutvenih i privrednih subjekata u gradu i dravi.

Zatekli ste prilino teku situaciju kada ste preuzeli funkciju predsjednika Optine, a sa druge strane od Vas i vaeg tima oekuje se da konsolidujete stanje i pokrenete investicije. Kakva je budunost Nikia koji je po mnogo emu bio prepoznatljiv ne samo u Crnoj Gori, nego i ire?

Da li ste upoznati sa projektom prevoenja dijela vode Zete za vrijeme visokog vodostaja u hidroakumulacioni sistem Peruice i kakav je Va stav o tom projektu?

Sa projektom prevoenja dijela voda rijeke Zete u hidroakumulacioni sistem Peruica upoznat sam jo dok sam bio generalni direktor AD Rudnici boksita Niki i istinski sam se zalagao za njegovu realizuju. Iz odreenih razloga do prevoenja voda Zete, u vrijeme visokog vodostaja, u Slano i Krupac nije dolo, ali se nadam da e, u narednom periodu, i ovaj projekat biti uspjeno zavren. Optina Niki e dati puni doprinos u njegovoj realizaciji, bilo kroz proces eksproprijacije zemljita, upoznavanja graana sa vanou tog projekta kao i kroz druge aktivnosti.

Kakvi su planovi nikike lokalne uprave u dijelu rjeavanja tzv. divljih deponija, posebno u rjenim koritima, koje pored ivotne sredine ozbiljno ugroavaju i funkcionisanje HE Peruica ?

Duboko svjesni injenice da postojanje divljih deponija ugroava zdravlje naih sugraana i prirodno okruenje, lokalna uprava Nikia intenzivno ih uklanja. Slaem se da posebnu opasnost predstavljaju deponije u rjenim koritima koje pored ivotne sredine ugroavaju i funkcionisanje hidroelektrane Peruica, pa smo nedavno, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, pokrenuli akciju ienja korita rijeke Zete na potezu od mosta na Duklu do Vukovog mosta. Akcija je bila izuzetno uspjena. Planiramo i ienje korita rijeke Zete i u dijelu od mosta na Duklu do Brezovika ime u velikoj mjeri dajemo doprinos ouvanju ivotne sredine, ali i nesmetanom procesu proizvodnje elektrine energije.

Kako vidite odnose i saradnju sa EPCG u perspektivi?

Lokalna uprava Nikia, u posljednje vrijeme, ima izuzetnu saradnju sa Elektroprivredom Crne Gore, a ja lino sa predsjednikom Odbora direktora, Sranom Kovaeviem, koji ima izuzetan osjeaj za potrebe grada Nikia. I u narednom periodu siguran sam da e naa saradnja biti konstantno dobra, a sve u interesu graana Nikia i Elektroprivrede Crne Gore kao drutveno-odgovornog preduzea. Mitar VUKOVI

U vie navrata ste isticali da je potrebno poveati uee EPCG u nansiranju lokalnog budeta i razvojnih projekata. Gdje vidite prostor za to?

Oekujemo poveanje uea Elektroprivrede Crne Gore u nansiranju projekata u naoj optini, a posebno interesantnim smatramo mogue zajedniko ulaganje u rekonstrukciju Trga Slobode koji posjeduje sve predispozicije da bude jedan od najljepih u okruenju.

ERI: PONUDIEMO BOLJU CIJENU OD KONKURENCIJE

Hrvatska elektroprivreda (HEP) moe biti konkurentna i ponuditi bolju cijenu od konkurencije, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a, Tomislav eri, u akovcu, gdje je obiljeeno 120 godina elektrine energije u tom gradu. Nakon ulaska Hrvatske u EU, HEP se naao pred velikim izazovima koje podrazumijeva pojaana trina konkurencija. -Sigurno da je elektrina energija trina komponenta, a HEP ima dobar portfelj. Cijena elektrine energije zavisie od cijene goriva i koliine padavina, ali bez obzira na to HEP e biti konkurentan, poruio je predsjednik Uprave HEP-a odgovarajui na novinarsko pitanje o cijeni elektrine energije i konkurenciji. /SEEbiz/

Crna Gora: NACRT NOVE SRE PROMOVISAN NA SAJMU ENERGETIKE U BUDVI

Ministarstvo ekonomije predstavilo je ciljeve i sadraje Nacrta strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine, na prvom Sajmu energetike u Budvi od 25. do 29. septembra. Nacrt SRE je dalekosena i ambiciozna strategija koja ima za cilj da osigura stabilnost energetske potronje i potranje u zemlji, kao i da pozicionira Crnu Goru u regionu kao vanog izvoznika energije, stoji u dokumentu. U zemlji je evidentan stalan uzlazni trend u ukupnoj potronji energije od oko 3,74 odsto godinje, a predvia se da e se takav trend nastaviti. Strategija ima tri glavna prioriteta i 20 stratekih opredjeljenja koja se fokusiraju na obezbjeenje energije, razvoj konkurentnog trita energije, i odriv energetski razvoj. Nacrtu strategije detaljnije emo se posvetiti u narednom broju lista Elektroprivreda. Na Sajmu su predstavljena i dva aktuelna projekta iz oblasti energetike: Montesol za pravna lica i Energy Wood. Pomonik ministra ekonomije u Vladi Crne Gore, Miodrag anovi, kazao je da je energetika za nau dravu znaajna, jer u naoj zemlji postoje veliki neiskorieni energetski resursi i potencijali, to predstavlja nau posebnu razvojnu ansu. Zapaeno uee na Sajmu imao je viceguverner italijanske regije Abruco, Alfred Kastiljone, koji je predstavio rad Mogunosti za saradnju regije Abruco i Crne Gore u oblasti energetike.

EBRD: NOVIH 75 MILIONA EURA ZA ENERGETSKU EFIKASNOST

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokree novi finansijski okvir od 75 miliona eura za odrivu energetsku efikasnost na podruju zapadnog Balkana (WeBSEFF II), koji e pomoi bolje korienje i ouvanje energije u regionu. Finansijski okvir u vrijednosti od 75 miliona evra je dizajniran da obezbijedi kreditne linije lokalnim bankama u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu i Srbiji za dalje kreditiranje privatnih i optinskih korisnika investicija u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Program kombinuje neophodno dugorono finansiranje sa tehnikom ekspertizom, to predstavlja dvije kljune komponente koje je esto teko obezbijediti. /elektroenergetika.info/

Srbija: EPS ALJE OPOMENE PRED ISKLJUENJE

EPS Snabdijevanje dostavilo je svim potroaima koji nijesu platili samo jedan raun za elektrinu energiju vei od 5.000 dinara opomenu pred iskljuenje. Potroaima je ostavljen rok od 15 dana da izmire svoja dugovanja. Novo preduzee za isporuku elektrine energije, koje je poelo da radi 1. jula, ne tolerie ni minimalna kanjenja u izmirenju mjesenih obaveza, pa su upozorenja stigla na 70.000 adresa u Srbiji, dok e obavjetenje da moraju da plate potroene kilovate, dobiti ak 150.000 potroaa. Domainstva koja su u prethodna tri mjeseca ostala duna EPS-u vie od 10.000 dinara, kao i kupci koji su prikljueni na visoki i srednji napon, a imaju dug vei od 100.000 dinara dobie uz posljednji raun upozorenja pred obustavu isporuke elektrine energije. /elektroenergetika. info/

USVOJENA REGIONALNA ENERGETSKA STRATEGIJA

Energetska zajednica jugoistone Evrope usvojila je 24. oktobra u Beogradu Regionalnu energetsku strategiju kojom je obuhvaeno 35 projekata ija je vrijednost procijenjena na oko 30 milijardi eura. Meu tim projektima 14 se odnosi na elektroenergetiku. Na ministarskom savjetu Energetske zajednice donijeta je i odluka o produenju primjene ugovora o energetskoj zajednici za deset godina, do 2026. godine. lanice Energetske zajednice jugoistone Evrope su Crna Gora, Albanija, BiH, Makedonija, Moldavija, Ukrajina i Srbija, kao i EU i Kosovo. Kroz Energetsku zajednicu region treba da se uskladi sa propisima EU u oblasti energetike i pripremi za integraciju u evropsko energetsko trite. /energyobserver.com/

Energetska zajednica:

Novembar 2013.

Hrvatska:

25

INTERVJU: Slobodan Dakovi, nekadanji generalni direktor EPCG

26

Novembar 2013.

IZGRADNJA DRUGOG BLOKA TEPLJEVLJAAPSOLUTNI PRIORITET

No, nezavisno od toga, izgradnja drugog bloka TE Pljevlja je apsolutni prioritet, s jedne strane, zbog energetskih resursa Pljevalja i potrebe Crne Gore za energetskom sigurnou iz termo proizvodnje. S druge strane, prvi blok je, uz svu pouzdanost koju ima nakon rekonstrukcije 2001. i 2011. godine, pri kraju svog amortizacionog vijeka. Kad je u pitanju vodni potencijal, sa novim izvorima energije treba biti jako oprezan, rukovodei se sopstvenom svijeu i odgovornou, a ne samo obavezama koje proistiu iz direktiva Evropske Unije. Vodni potencijali Crne Gore su zaista veliki, ali njima treba upravljati krajnje racionalno, vodei rauna o odrivom razvoju, visokim ekolokim standardima i vienamjenskom korienju akumulacija. Imajui u vidu ove kriterijume, kao i kriterijume maksimalne optimizacije vodotoka, akumulacija rijeka i HE Piva, ini mi se da se izgradnja HE Komarnica i HE Kruevo nameu kao budui razvojni prioriteti. Razvoj ostalih alternativnih izvora energije treba prepustiti privatnoj inicijativi, svakako na organizovan nain i uz monitoring drave.

U namjeri da u naem kompanijskom listu predstavimo i stavove ljudi koji su obiljeili odreeno razdoblje u razvoju Elektroprivrede Crne Gore i njihove poglede na dosadanji razvoj, aktuelni trenutak i perspektive crnogorskog energetskog sektora, u ovom broju donosimo intervju sa svojevremeno generalnim direktorom EPCG, Slobodanom Dakoviem.
drutvene odgovornosti EPCG i doba prve vlasnike ili upravljake transformacije jedne energetske kompanije u regionu. Esnafska solidarnost izmedju susjednih energetskih sistema bila je izuzetna, takoe solidarnost i entuzijazam zaposlenih u EPCG, kao i dobri meuljudski odnosi. U takvoj klimi, bilo je relativno uspjeno rjeavanje linog i drutvenog standarda, a podrka Vlade kao osnivaa i vlasnika, kao i lokalnih zajednica i strune i laike javnosti u Crnoj Gori bila je snana i nesumnjiva. Sve ovo davalo je dodatnu snagu menadmentu prilikom upravljanja EPCG koje se odvijalo bez ozbiljnih konflikata i u interesu drave kao osnivaa. Na alost, u posljednjoj godini mog mandata, maja 2001. godine, Upravni odbor EPCG donio je odluku o proglaenju opte nestaice elektrine energije koja je trajala, bezmalo, do kraja prvog kvartala 2002. godine. Sa ove vremenske distance, moram napomenuti da su restrikcije u isporuU vrijeme kad vas je Vlada imenovala ci elektrine energije sprovoene planski i za generalnog direktora EPCG, 1994. organizovano, ali i u uslovima skoro maksigodine, uveliko se odigravao raspad jedinstvenog jugoslovenskog trita, malne proizvodnje KAP-a. Svakako, probdok su kraj Vaeg mandata obiljeile lemi nerjeavanja deficita elektrine energije u datom trenutku, naravno i restrikcija nepopularne restrikcije u isporuci u isporuci elektrine energije su, bez obzielektrine energije. Kako danas gledate na to vrijeme? ra na sve objektivne okolnosti, poraz Period u kojem sam rukovodio EPCG, u dva menadmenta, struke, kao i energetske mandata, od 1994. do 2002, bio je obiljeen politike jedne zemlje, sa svim posljedicama nizom ograniavajuih spoljnjih faktora koje iz toga proizilaze. koji su, ukupno, a i svaki pojedinano, imali vanredan karakter i bitno uticali na funk- -Crna Gora je u situaciji da mora to cionisanje elektroenergetskog sistema skorije graditi novi izvor energije. Najizvjesniji je II blok TE Pljevlja za Crne Gore. koji je Vlada ve dala zeleno svjetlo. Radi se o periodu kraha dravne zajed- U opticaju je vie projekata. Koji je, nice, rata koji je bijesnio u neposrednom po Vama, realno graditi u skorijoj okruenju, raspada prve sinhrone zone budunosti? UCTE-a na ovim prostorima, na kojima se Definitivni odgovori oko razvojnih prioritedesila i najvea inflacija u svijetu. U to vri- ta koje donosi Strategija energetike Crne jeme zbila se i havarija u TE Pljevlja, na Gore do 2030. godine uveliko e zavisiti od snazi su bili loi politiki odnosi izmeu Crne osnovnog inputa pitanja sudbine KAP-a! Gore i Srbije, sa svim svojim posljedicama. Dva su zaista bitno razliita razvojna sceCijena elektrine energije bila je niska, dok narija: sa i bez KAP-a! Posljednja sagledaje njen deficit, godinje, iznosio i do 40 ods- vanja stanja imovine i obaveza od strane to od potreba konzuma. Svemu treba do- steajne uprave KAP-a - 120 miliona eura dati sankcije meunarodne zajednice, kao i prema 470 miliona (sporno), odnosno 360 nedostatak deviznih i obrtnih sredstava za miliona (nesporno), sami po sebi su najbolji razvoj i tekue poslovanje. U takvim uslovi- odgovor. Na alost, kroz svoju istoriju, KAP ma, voditi i upravljati sloenim sistemom nije bio organizaciono, tehnoloko i razvojkakav je EPCG, bilo je ravno alhemiarskoj no pitanje, ve, skoro uvijek, predominantvjetini. no politiko, sa svim svojim posljedicama. Meutim, to vrijeme donijelo je i odreene, pozitivne stvari. Bilo je to doba maksimalne

- ta e znaiti projekat interkonektivnog podmorskog kabla za elektroenergetski sistem i, uopte, ekonomiju Crne Gore?

Javnosti je malo poznato da je ideja o izgradnji interkonektivnog energetskog kabla izmeu Italije i Crne Gore u kompaniji Terna prisutna ve desetak godina. Dok sam bio direktor EKC-a u Beogradu, 2005. godine, uradjena je prva studija opravdanosti izgradnje pomenutog kabla. Naravno, drago mi je da je projekat evoluirao do poetka realizacije, koja je u toku, a u kojoj su partneri CGES i Terna. Radi se, zaista, o kapitalnom projektu od posebnog, zajednikog interesa za Crnu Goru i Italiju, kao i za zemlje u okruenju.

Projekat implementacije pametnih brojila, koji je u toku u EPCG, od kapitalnog je znaaja za eliminisanje ili, bolje reeno, objektivizaciju gubitaka na distributivnoj mrei, uz sve druge energetsko-ekonomske benete projekta.

O ovom projektu i njegovim nespornim energetskoekonomskim benefitima dosta je ve poznato. Bitno je istai da nema rizika od ulaganja po CGES kao partnerske strane (izgradnja TS 400/110/35 KV Lastva i dalekovoda 400 KV Lastva- Pljevlja). Naprotiv, to znaajno doprinosi stabilnosti elektro-energetskog sistema Crne Gore u budunosti. Naravno, puni efekti valorizacije ove investicije bie poznati nakon izgradnje novih izvora elektrine energije u Jugoistonoj Evropi i njenim tranzitom energetskim koridorom do instalisanog kapaciteta, to nosi vei rizik za Ternu kao partnera. Podrazumijeva se da e, tokom izgradnje, ovako kapitalna investicija rezultirati upoljavanjem znaajnih lokalnih kapaciteta, na srednji rok, to je i oekivani sinergetski efekat.

-Ve dugo godina Elektroprivreda je suoena sa problemima gubitaka i oteane naplate rauna za isporuenu elektrinu energiju. Kako sad, sa odreene distance, gledate na probleme koji su bili prisutni i dok ste Vi bili na najodgovornijoj funkciji u EPCG?

EPCG: SREIVANJE EVIDENCIJE

Sektoru za administraciju ljudskih resursa do sada skenirano je, oko 2,3 hiljade personalnih dosijea zaposlenih, ili, oko 25 hiljada dokumenata koji e biti centralizovani i smjeteni u jedinstvenu bazu podataka. U posao se krenulo sredinom aprila, a radi se o sreivanju evidencije osnovnih podataka o zaposlenima: linih podataka, iz radnog odnosa, kao i onih koji se tiu organizacije Kompanije, sistematizacije radnih mjesta, rasporeda zaposlenih itd. Istovremeno, skeniraju se svi novi personalni dokumenti koji nastaju na dnevnom nivou u Direkciji za ljudske resurse i opte poslove. Dokumenti se ubacuju u Oracle eBS bazu podataka, gdje im se na jednostavan i konforan nain moe pristupiti. Oekuje se da e taj obimni posao biti zavren do kraja godine..

Za vrijeme mog mandata u EPCG cijena elektrine energije bila je daleko od ekonomske i imala je dominantno socijalnu dimenziju. S druge strane, nedostatak obrtnih sredstava i nelikvidnost privrede uticali su da smo, i na tako niskoj cjenovnoj osnovi, imali nepovoljan i nedovoljan stepen naplate potraivanja. Indikativan je podatak da smo od glavnog kupca, KAP-a, tek od oktobra 1998. godine, tj. od aranmana sa Glenkorom, imali virmanska plaanja elektrine energije. Sve do tada, bili smo prinueni da naplatu vrimo iskljuivo kompenzacionim aranmanima, sa ili preko KAP- a, a koji su bili nepovoljni po EPCG. S druge strane, gubici elektrine energije su bili jako visoki, kako iz subjektivnih, tako i iz objektivnih razloga koji su bili posljedica nedovoljnog ulaganja u odravanje i razvoj distributivne mree. Projekat implementacije pametnih brojila, koji je u toku u EPCG, od kapitalnog je znaaja za eliminisanje ili, bolje reeno, objektivizaciju gubitaka na distributivnoj mrei, uz sve druge energetsko-ekonomske benefite projekta. to se tie naplate potraivanja, finansijska disciplina i pravno-finansijske sankcije su jedino rjeenje. Naravno, za takvo rjeenje mora da postoji i odgovarajui drutveni konsenzus i podrka menadmentu EPCG da na tome istraje.

-Kako vidite EPCG u budunosti, tim prije to je sada prisutan i strateki partner, italijanska kompanija A2A?

Budunost EPCG je, preteno, u vlasnitvu drave. Na taj nain se uva energetska samostalnost i nezavisnost, odnosno energetski i ekonomski suverenitet Crne Gore. ini mi se da je to na vrijeme shvatio aktuelni partner EPCG, kompanija A2A, reterirajui od nekih ambicija i odredbi iz ugovora potpisanog sa Vladom Crne Gore. Meutim, s druge strane, nezavisno od oekivanja, pa i mog, treba imati potovanja prema partneru koji je u jednom delikatnom trenutku uloio relativno velika sredstva i doao do vlasnitva u EPCG od 43,7 odsto. Stoga, ima pravo da oekuje da na svom konceptu menaderstva povrati i oplodi uloena sredstva. Zavisno od toga kako e se dalje razvijati partnerski odnosi i kojom dinamikom e se vraati uloena sredstva, zavisie i dalji status kompanije A2A kao partnera u EPCG. ini mi se da dobra volja i strpljenje postoje sa obije strane, to moe da bude garancija daljeg partnerstva. Moda jedna dobra i kvalitetna investicija u EPCG bude provjera i garant trajnosti ovoga partnerstva. Razgovarala: Olivera VULANOVI

Nezavisno od oekivanja, pa i mog, treba imati potovanja prema partneru koji je u jednom delikatnom trenutku uloio relativno velika sredstva i doao do vlasnitva u EPCG od 43,7 odsto. Stoga, ima pravo da oekuje da na svom konceptu menaderstva povrati i oplodi uloena sredstva.

omainstva su u septembru potroila 25 odsto manje elektrine energije nego u avgustu. Potroeno je preko 84 GW/h energije, koliko i tokom septembra prole godine. Prosjean septembarski raun za elektrinu energiju za domainstva (ukoliko se izuzmu neoitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosio je 33.46 eura sa uraunatom taksom na tarifno brojilo. Domainstva u Mojkovcu biljee najniu prosjenu potronju od 24 eura, dok je najvea potronja prethodnog mjeseca oitana u Ulcinju, gdje su domainstva u prosjeku potroila elektrine energije u vrijednosti od oko 41 eura. Raun vrijedan preko 150 eura dobilo je samo 0.67 odsto potroaa, dok je potronja od 100 do 150 eura oitana kod 1.15 odsto potroaa.

EPCG: POTRONJA U SEPTEMBRU MANJA ZA ETVRTINU

Novembar 2013.

27

IZ SVIJETA ENERGETIKE

28

Novembar 2013.

RAE ODUSTALA OD PRIJAVA PROTIV EPCG I CGES-A

egulatorna agencija za energetiku (RAE) odustala je od zahtjeva za pokretanje prekrajnih prijava protiv Elektroprivrede Crne Gore i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES). RAE je protiv CGES-a i EPCG, kao i izvrnih direktora obije kompanije, podnijela prekrajne prijave u dva navrata i to 27. marta i 11. septembra ove godine. Kako je objanjeno iz RAE prijave su podnijete zbog nezakljuivanja meusobnih ugovora izmeu tih energetskih subjekta, na koje su obavezni Zakonom o energetici i Trinim pravilima. Radi se o ugovoru o pruanju pomonih i sistemskih usluga, ugovoru o korienju prenosnog sistema i o nabavci elektrine energije za pokrivanje gubitaka u prenosu. Kako je kontrolom rada navedenih subjekata izvrenom 1. oktobra utvreno da su subjekti zakljuili navedene ugovore RAE je pred nadlenim prekrajnim organima povukla zahtjeve za pokretanje prijava. /CdM/

PUTENA U RAD NAJVEA OFFSHORE FARMA VJETRENJAA NA SVIJETU

ajvea offshore vjetroelektrana na svijetu, London Array, za koju je Simens isporuio 175 vjetroturbina i mrenu konekciju sveano je putena u rad. Zajedno sa kompanijom Dong Energy, Simens e biti zaduen i za servisiranje vjetrenjaa prema dugoronom sporazumu. Vjetroelektrana, u vlasnitvu konzorcijuma kompanija Dong Enery, E.ON i Masdar, ukupnog je kapaciteta od 630 megavata (MW) i stvarae dovoljno elektrine energije za potrebe 500.000 britanskih domainstava. London Array smanjie godinje emisije ugljen-dioksida za oko 900 tona, to je jednako emisiji iz 300.000 putnikih automobila. Offshore vjetroelektrana London Array smjetena je na uu Temze, na oko 20 kilometara od obala Kenta i Eseksa. Simens je isporuio i montirao 175 turbina na vjetar, od kojih svaka ima prenik rotora od 120 metara i snagu od 3,6 MW. Kompanija je obezbijedila konekciju ka mrei, sa jednom trafostanicom na obali i dvije offshore trafostnaice u Sjevernom moru. Elektrina energija koju stvaraju vjetrenjae na moru prenosi se do obale visokonaponskim podmorskim kablovima. Za upravljanje i odravanje vjetroelektrane izgraena je baza u luci Ramsgejt. Energija vjetra sa puine ve igra vanu ulogu u energetskim sistemima u Sjevernoj Evropi. Najvea trita za takve proizvode, Velika Britanija i Njemaka, imaju ambiciozne planove razvoja. Obje zemlje planiraju brzu i veliku ekspanziju generisanja priobalne energije. U Njemakoj je uspjena tranzicija elektine energije ka ispunjavanju buduih potreba mogua jedino uz dalji rast priobalne energije vjetra. Njemaka vlada planira da instalira 10 gigavata (GW) priobalnih kapaciteta do 2020. godine. Cilj Velike Britanije je do 18 GW energije koju stvara vjetar do 2020. godine, to bi inilo jednu petinu potreba za elektrinom energijom u Britaniji. Simens je lider na tritu za offshore vjetroelektrane, konekcije ka mrei i servis offshore vjetroelektrana. Kompanija je ve montirala vie od 1.100 turbina na moru, ukupnog kapaciteta od 3,4 GW, od kojih se preko dvije treine nalazi u Velikoj Britaniji. www.siemens.com

DOZVOLE ZA IZGRADNJU PODMORSKOG KABLA DO KRAJA GODINE

talijanska kompanija Terna do kraja godine oekuje konano odobrenje za izgradnju podmorskog kabla izmeu Italije i Crne Gore, saoptio je izvrni direktor, Flavio Kataneo. -Oekujemo da emo dobiti sve dozvole, ukljuujui i od Crne Gore, u sljedeih nekoliko mjeseci. Izgradnja e trajati etiri godine, tako da moemo oekivati da kabl bude u funkciji 2017. godine, rekao je Kataneo u intervjuu Rojtersu. Procjenjuje se da e kabl kotati oko milijardu eura i jedan je od niza infrastrukturnih projekata Terne za povezivanje sa susjednim zemljama. Terna je sa crnogorskom Vladom i Crnogorskim elektroprenosnim sistemom CGES u novembru 2010. potpisala Sporazum o uspostavljanju podmorske interkonekcije izmeu Crne Gore i Italije. Pobjeda

/elektroenergetika.info/

SA SVIH MERIDIJANA
KRAVE KRIVE ZA NESTANKE ENERGIJE
Stanovnici Landone, na britanskom ostrvu Englsi, ve due vrijeme se ale na este nestanke elektrine energije, a lokalna elektrodistribucija navodi da je konano lokalizovala problem. - Ve godinama energija nestaje na nekoliko sekundi, pa se vrati, kae Kervin Dons, predstavnik ovog velkog sela, dodajui da su mu u elektrodistribuciji objasnili da su krave glavni krivci zbog loeg snabdijevanja elektrinom energijom. Naime, do prekida dolazi zbog toga to se krave prejako eu o elektrine stubove. Problem e, kako tvrde, biti uskoro rijeen, kada specijalne ograde budu postavljene oko stubova / elektroenergetika.info/

KARUSEL KOJI PROIZVODI ENERGIJU

U cilju promovisanja mogunosti obrazovanja kroz igru, panska kompanija, Ecosistema urbano, osmislila je karusel koji proizvodi energiju te prua sate zabave ne samo djeci, ve i odraslima. Proizvod je osmiljen kako bi se na zabavan nain edukovala djeca o alternativnim izvorima energije, a prototip ovog zanimljivog karusela nedavno je postavljen u gradiu Dordrehtu u Holandiji. Cijeli projekat napravljen je uz pomou efikasnih i recikliranih materijala. Kinetika energija koju djeca proizvode vjeanjem, penjanjem na konopcima te okretanjem karusela ostaje u bateriji, koja se nalazi u centralnoj strukturi kako bi se potom iskoristila za proizvodnju rasvjete u veernjim satima. Mehanizam za proizvodnju energije i rasvjete vrlo je slian mehanizmu u biciklima, dok se boja svjetla mijenja zavisno od toga koliko su energije djeca proizvela tog dana. /ecosistemaurbano.org/

TURISTIKI KOMPLEKS OHLAEN VODOM

Novi turistiko-ugostiteljski kompleks u kineskom gradu ongkingu u potpunosti je okruen vodom, no ne samo zbog estetskih razloga. Projekat, koji je osmislio australijski arhitektonski studio HASSELL, smjeten je na obalama jezera Palm, a radi se o ukupno pet graevina u kojima se nalazi pet restorana i kua aja. Budui da se ovaj grad nalazi u centralnom zapadnom dijelu Kine, poznatom i kao Kineska pe, arhitekti uz pomo dvostrukog stakla, jake izolacije te aluminijskih ipki odluili su napraviti malo hlada

za goste kompleksa. Osim toga, vjetako jezero stvara posebnu mikroklimu te titi podzemne prostorije od pregrijavanja. Posebna mikroklima napravljena uz pomo hladne vode, koja cirkulie, i svjeeg vazduha stvara uinak hlaenja prirodnim isparavanjem vode. Kvalitetna izolacija na krovu i eksterijerima kompleksa smanjuje gubitak energije i toplinski efekat, dok uski tlocrti graevina poveavaju ulaz dnevnog svjetla i prirodno prozraivanje. Spoljne aluminijske ipke blokiraju toplotu, ali ipak proputaju danju svjetlost za vrijeme vruih ljetnih dana te gostima kompleksa omoguavaju uivanje u okolini i gastronomskoj ponudi bez nepotrebne potronje energije. /croenergo.eu/

Novembar 2013.

29

SINDIKALNE AKTUELNOSTI: Zasjedala IV redovna Skuptina Sindikalne organizacije zaposlenih EPCG

30

Novembar 2013.

RADOEVI NOVI PREDSJEDNIK SKUPTINE SOZ-a

Nadzorni odbor konstatovao krajnje profesionalan odnos i struno voenje dokumentacije i knjigovodstva. Umjesto penzionisanog Blaa Brkuljana, Jovan Radoevi, novi predsjednik Skuptine. U narednom periodu povremeno e se angaovati pravni savjetnik radi zatite sindikalnih interesa.
Prezentujui Izvjetaj o radu izmeu dva skuptinska zasjedanja, predsjednik SOZ-a, Zoran Ostoji, istakao je injenicu da ta sindikalna organizacija posebno nastoji da prati potrebe zaposlenih te da je upravo iz tog razloga dodijeljen vei broj novanih pomoi socijalno ugroenima, kao i zaposlenima koji su se obratili za pokrivanje dijela trokova lijeenja u sluajevima teih bolesti. Ostoji je pojasnio da je pomo dodjeljivana na osnovu odredbi Kolektivnog ugovora i u skladu sa tada vaeim Kriterijumima, po svim osnovama. -Svoju drutvenu odgovornost i angaman na zadacima van kompanijskih okvira, SOZ je jo jednom potvrdio dajui novogodinje paketie, pored djece naih radnika, i za skoro sve ustanove u Crnoj Gori koje brinu o djeci sa smetnjama u razvoju, rekao je Ostoji. Skuptina je prihvatila i prijedlog Izvrnog odbora SOZ-a o o povremenom angaovanju eksternog pravnog savjetnika za zastupanje interesa organizacije i lanstva pred poslovodstvom i menadmetnom kompanije, a umjesto dosadanjeg predsjednika Skuptine SOZa, Blaa Brkuljana, koji do kraja godine odlazi u penziju, izabran je Jovan Radoevi, inae, predsjednik podrunice TEPljevlja. Skuptina je razmatrala i prijedlog Statuta Nezavisnog sindikata energetike Crne Gore. Olivera VULANOVI

BIOGRAFIJA /Jovan Radoevi/ Jovan Radoevi, diplomirani mainski inenjer, roen je 1966. godine u Pljevljima. Mainski fakultet zavrio je u Podgorici, a u TE Pljevlja je zaposlen od 1993. godine. Bio je voa smjene bloka, a, zatim, i inenjer za analizu procesa proizvodnje. Trenutno je glavni mainski inenjer za analizu, kontrolu i pripremu procesa proizvodnje na spoljnim objektima i glavnom pogonskom objektu. Sindikalno je aktivan od osnivanja SOZ-a i predsjednik je sindikalne podrunice u TE Pljevlja.

kuptina Sindikalne organizacije zaposlenih, etvrta redovna, jednoglasno je usvojila Izvjetaj o radu SOZ-a i sindikalnih podrunica, kao i Izvjetaj Nadzornog odbora o finansijskom poslovanju te radnike organizacije za 2012.godinu. Od ukupno prihodovanih oko 300 hiljada eura, tokom 2012. najvie novca potroeno je na humanitarnu pomo i sponzorstva i to oko 76 hiljada eura. Slijede trokovi reprezentacije vrijedni 43 hiljade eura, trokovi novane nadoknade koleginicama povodom osmog marta u iznosu od 26 hiljada, dok je za potrebe sporta i rekreacije te radnikih sportskih susreta u 2012. godini izdvojeno oko 20 hiljada eura. Na kraju prole poslovne godine na raunu Sindikalne organizacije zaposlenih bilo je 14 hiljada eura tzv. preostalih sredstava, pa je Nadzorni odbor u svom izvjetaju konstatovao krajnje profesionalan odnos i struno voenje dokumentacije i knjigovodstva.

ONOGOT SMANJIO BROJ ARANMANA

Ove godine su realizovana etrdeset i etiri aranmana u ljetovalitima koje koriste radnici EPCG, osam manje nego u 2012. godini. Razlog za to je injenica da je HTP Onogot zakasnio sa plasiranjem ponude koja je bila i nepovoljnija u odnosu na prologodinju. Posjeta u ostalim ljetovalitima bila je gotovo ista kao i u 2012. godini. Inae, ovoga ljeta zaposleni u naoj kompaniji najee su posjeivali hotel Centar u Igalu, dok su prole godine najrae odsijedali u risanskoj Teuti. Trenutno je SOZ u pregovorima oko aranmana za zimovanje, pa se oekuje da e ponuda vrlo brzo biti istaknuta. Da podsjetimo, sindikalne participacije u plaanju ljetovanja vie nema, a jedina olakica za radniki dep je otplata u ratama.

IN MEMORIAM DEJAN LAZAREVI ( 1929 2013 )

Dejan Lazarevi, diplomirani elektroinenjer, nekadanji direktor ED Herceg Novi, preminuo je 25. septembra u osamdeset etvrtoj godini ivota. Tehniki fakultet, energetski smjer, zavrio je u Zagrebu. Radio je u kotorskoj Elektroboki i u Brodogradilitu u Bijeloj. Od 1980. godine bio je prvi ovjek hercegnovske Distribucije, sve do odlaska u penziju, 1993. godine. Kao strunjak bio je priznat i potvren, naroito se istakao na sanaciji mree nakon katastrofalnog zemljotresa na Crnogorskom primorju. Bio je poznat i uvaen kao dobar i korektan saradnik. Njegove ljudske vrline nijesu zaostajale za profesionalnim. Ugledan, omiljen i duhovit, ostavio je duboki trag meu kolegama iz hercegnovske Distribucije i itave EPCG.

Novembar 2013.

31

32

Novembar 2013.

FELJTON: Monograja Resursi povrinskih voda Crne Gore, mr Slavko Hrvaevi (X)

KARAKTERISTIKE TERENA
SLIVA RIJEKE LIM (I)
Mr Slavko Hrvaevi, dipl.in., na poznati ekspert u oblasti voda, svoja dugogodinja istraivanja vodnih resursa Crne Gore krunisao je vrlo lijepom i korisnom knjigom. Kao to i sam autor kae u uvodu knjige - vodni resursi predstavljaju najvee prirodno bogatstvo Crne Gore. Ta resursna dragocjenost ne samo da dosad nije bila na odgovarajui nain iskoriena za dobrobit ljudi, ve nije bila ni cjelovito monografski obraena. Ideja o izradi monograje proistekla je iz autorovog dugogodinjeg rada u Elektroprivredi Crne Gore, ali i kao saradnika Republikog hidrometeorolokog zavoda Crne Gore. Sadraj monograje Resursi povrinskih voda Crna Gore koncipiran je sa namjerom da prije svega sintetizuje relevantne podatke, procese i projekte u oblasti voda i omogui formiranje solidne baze za dalju nadgradnju.
ereni sliva rijeke Lim svojim najuzvodnijim djelovima sliva pripadaju Crnoj Gori i manjim dijelom Albaniji. Dio srednjeg i donjeg toka nalazi se u Srbiji i BiH. Lim je najvea pritoka rijeke Drine i predstavlja hidrografski najrazvijeniju crnogorsku rijeku. Duina toka Lima iznosi 123 km. Lim je, jednim dijelom svog toka, granina rijeka izmeu Crne Gore i Srbije. Ukupna povrina sliva rijeke Lim iznosi 6016 km kvadratnih, dok povrina sliva do HS Dobrakovo (izlazni hidrometrijski profil sa teritorije Crne Gore) iznosi 2805 km kvadratnih, to je ujedno i povrina razmatranog podruja. U ranijoj obradi (VOCG-1981), analizirana je povrina Lima u iznosu od 2880 km kvadratnih, ali je kasnije ta povrina izmijenjena iz razloga korigovanja povrine sliva Bjelopoljske Bistrice, otpisujui jedan dio sliva Peterske visoravni. U prosjeku godinje dobija, za itav sliv, raunajui do HS Dobrakovo, oko 1230 mm vodenog taloga, sa prosjenim viegodinjim proticajem oko 78.9 metara kubnih u sekundi i srednjim specifinim modulom oticaja za itav sliv od 28.1 litara u sekundi po kilometru kvadratnom. Hidrografska mrea rijeke Lima je dobro razvijena. Rijeka Lim nastaje oticanjem voda Plavskog jezera (predstavljajui jednu otoku tog jezera) na koti 908.9 mnm. Kota isticanja voda iz Plavskog jezera, odnosno kota kojom poinje rijeka Lim, tokom godine zavisi od nivoa vode u Plavskom jezeru. Tee, generalno, na sjever i sjeverozapad pored Andrijevice (760 mnm), Berana (667 mnm), Bijelog Polja (589 mnm), Brodareva (489 mnm), Prijepolja (299 mnm), Priboja i Rudog, do ua u Drinu, nizvodno od Medjea (299 mnm). Velikim dijelom svog toka, rijeka Lim tee kroz klisure i kotline. U podruju krenjakih sedimenata doline su uske sa visokim dolinskim stranama, a u ostalim djelovima je vie proirena. Poslije isteka iz Plavskog jezera, rijeka Lim tee na sjever i sjeveroistok, pri emu u reonu Andrijevice formira dosta otru krivinu. Prije Andrijevice glavne pritoke Lima, sa lijeve strane su Murinska rijeka i Zloreica, koju ine Kutska rijeka i Peroica, a sa desne strane urika rijeka sa znaajnim pritokama Jasenicom i Hotskom rijekom te sa Ranikom, Velikom, Pepikom i Komaraom. Od Andrijevice do Berana Lim kao Lijeve pritoke prihvata Kraticu, Trebaku ri-

jeku, Bistricu i evarinsku rijeku, a kao desne ekularsku, Kaludarsku i druge povremene vodotoke. Analizom hidroloko-klimatolokih parametara, uoava se da su prosjene padavine na razmatranom dijelu sliva do HS Dobrakovo 1230 mm vodenog taloga. Visina padavina se, meutim, znaajno mijenja idui od izvorinog dijela prema Bijelom Polju i dalje nizvodno do granice razmatranog podruja. Na slivu do Gusinja prosjene padavine su oko 2040 mm, do HS Plav 1986 mm, da bi se dalje nizvodno znaajnije smanjivale do samo 880 mm vodenog taloga na slivu Bjelopoljske Bistrice. Uoljivo je sistematsko opadanje prosjenih padavina idui nizvodno du toka. Najpoznatiji izvori u slivu Lima su: Alipaini izvori, Bajrovia izvori, izvor Grlje, vrelo Bajrovia, urevi stupovi, Meria izvori, Bistriko vrelo, Navotinsko vrelo, Zagorsko vrelo, Dapsiko vrelo, izvori Lijeska, izvori Bistrce, i mnogi drugi manje izdanosti. Bitno je istai da u terenima sliva Lima na teritoriji Crne Gore, ima pojava i mineralnih voda. Najizdaniji izvori mineralnih voda nalaze se sa lijeve strane Lima odmah nizvodno od Bijelog Polja. Tu su poznati izvori u Nedokusima. Brojni izvori mineralnih voda registrovani su u dolini rijeke Ljenice, Ljubovie, Orahovtice, Crne, u Stojanoviima i drugim lokalnostima. Usvojena povrina sliva Lima, do HS Bijelo Polje, iznosi 2183 km kvadratnih. Bilansna jednaina glasi: Prosjena visina padavina za cio sliv Lima iznosi 1348 mm vodenog taloga. U slivu Lima se godinje formira na raun padavina Vpalo = 2.942,7 miliona metara kubnih godinje. Oticaj za navedeni period za Lim iznosi 65.4 metara kubnih vode u sekundi. Oticaj sa sliva je Voteklo = 2.062,5 miliona metara kubnih vode godinje. Iz ovoga proizilazi da je evapotranspiracija (odnosno gubici vode ukljuujui i eventualno podzemno oticanje) za itav sliv Lima 880.2 miliona metara kubnih vode godinje ili %P=30. Izdanost sliva moe se izraziti sa koeficijentom oticanja ( = 0.72) i modulom oticanja (q = 29.9 litara u sekundi po kilometru kvadratnom), to govori o vodnosti sliva.

Prirodni uslovi za korienje vodnih snaga rijeke Lim svrstavaju ovaj sliv u izuzetno hidroenergetski produktivno podruje. Rijeka Lim je najvea pritoka Drine (skoro etvrtinu voda rijeke Drine daje Lim) pa je njegov uticaj na hidropotencijal i rad hidroelektrana na Drini kao i vodoprivredu ukupnog sliva veoma znaajan. Na rijeci Lim padovi se mijenjaju znaajnije du toka, zavisno od toga kroz kakve se morfoloke oblike protie rijeka. U PlavskoGusinjskoj dolini padovi su vrlo mali i iznose samo 0.5 do 1 m/ km. Nizvodno od Plava, ulaskom u klisuru, rijeka tee sa velikim podunim padom, prosjeno 8-10 m/km. Na dionici od isteka iz Plavskog jezera pa do km 175 prosjean pad je 7.53 m/km. Nizvodnijih 15 km pad je neto manji i iznosi blizu 5 m/km. Sa ulaskom u dolinu Berana i dalje nizvodno padovi se smanjuju najprije na oko 4 m/km, a u dolini Zatona i na oko 3 m/km, da bi se u dolini Bijelog Polja smanjili na 2 m/km. Na najnizvodnijoj dionici razmatranog podruja padovi se ponovo penju na vrijednosti oko 3-4 m/km. Ukoliko se iskljui dio toka u Plavsko-Gusinjskoj kotlini, gdje su zbog malih padova i proticaja vodne snage vrlo male, ak manje i od 0.1 MW/km, u nizvodnom dijelu toka neto vodne snage su prilino ravnomjerno rasporeene, kreui se u opsegu od 1.1 do oko 2 MW/km. To je posljedica injenice da se padovi generalno gledano smanjuju idui nizvodno, a proticaji rastu te se dobijaju relativno ravnomjerne vodne snage. Najvee koncentracije vodnih snaga su od km 160 do 165 (zona ua Kaluderske rijeke), gdje iznosi prosjeno 1.98 MW/km. Slijede zone od km 180-185 i km 190-195 u kojima prosjeno neto snage iznose 1.94 MW/km i 1.92 MW/km, kao i potez izmeu te dvije dionice, na kome su prosjene neto snage 1.55 MW/km. Nizvodno od Berana, pa sve do ua Bjelopoljske Bistrice neto vodne snage su relativno ujednaene i kreu se od oko 1.1 MW/km, do 1.6 MW/ km. Na samom kraju razmatranog poteza Lima, u zoni Dobrakova, ostvaruje se neto vea koncentracija neto vodnih snaga od oko 2.5 MW/km. Ukupne neto vodne snage rijeke Lima, pri prosjenom proticaju Qsr iznose 133.74 MW. To je vrlo znaajan linijski potencijal, praktino isti kao i odgovarajui specifini potencijal Tare (1.51 MW/km), i neto manji od odgovarajueg potencijala Pive (1.63 MW/km). Jedna od njegovih karakteristika je dosta ravnomjerna rasporeenost du toka, to omoguava korienje praktino itavog razmatranog poteza Lima, bez gubitaka pojedinih dionica sa manjim potencijalom. Neto snage znaajnih pritoka Lima iznose oko 35.7 MW (raunato sa prosjenim proticajima), sa energetskim ekvivalentom neto potencijala 313 GWh. Prema tome, prosjene vodne snage sliva Lima na razmatranom podruju iznose 169.44 MW, dok je odgovarajui neto hidroenergetski potencijal od voda manjih od prosjenog proticaja (protona energija) iznosi 1.484 GWh. Specifini povrinski potencijal od voda manjih od prosjenih proticaja iznosi za razmatrani dio sliva Lima 0.52 KWh/m2. Specifini linijski potencijal du toka Lima na razmatranom potezu iznosi 13.02 GWh/km, to ovaj vodotok po koncentraciji linijskog potencijala svrstava u energetski produktivne vodotoke. Po VO Crne Gore (1981), tehniki i ekonomski iskoristiv potencijal razmatranog dijela Lima posmatran je u dvije varijante korienja toka uzvodno od Berana i dvije osnovne koncepcije iskorienja vodotoka nizvodno o Berana. Time je praktino izvrena dekompenzacija hidroenergetskog sistema Lima na sljedee podsisteme: a) Hidroenergetski podsistem Lima uzvodno od Berana (HE Plav, HE Andrijevica - pribranska, HE Lukin Vir, HE Ivangrad I i HE Ivangdar II, b) Hidroenergetski podsistem Lima nizvodno od Berana, do granice sa Srbijom (HE Zaton, HE Tivran, HE Brzava, i HE B. Polje), c) Hidroenergetski podsistem na pritokama Lima (1. Akumulaciona hidroelektrana ahovii Bijelo Polje III na rijeci Ljubovii; 2. Hidroelektrana Vojno Selo sa manjim akumulacijom na urikoj rijeci. Predvieno je i iskorienje hidroenergetskog potencijala Zloreice, na taj nain to e se njene vode tunelom uvoditi u akumulaciju Andrijevica, ime se poveava proizvodnja energije tog postrojenja). Nastavie se

PRVA SLANA SOBA U CRNOJ GORI

PROMO

lana soba je imitacija prirodne slane peine (obloena solju sa svih strana oko 2,5 tone kamene soli ) ija je mikroklima ljekovita. Dodatnim doziranim,uduvavanjem, najnijih estica kamene soli, putem halogeneratora, terapeutski efekti se mogu poveati za odreene bolesti. Vazduh u slanoj sobi je sa prisutnim vikom negativnih jona to obezbjeuje relaksaciju i smanjenje stresa. Ustanovljeno je da estice aerosola koje su veliine do 5 mikrona, imaju visoku sposobnost prodora do krajnjeg dijela respiratornog trakta. Kod usitnjavanja u halogeneratoru, zbog jakog mehanikog uticaja, estice soli primaju negativni naboj i visoku energiju na povrini. Stalnim mljevenjem kamene soli u toku tretmana i uduvavanjem mikroestica soli postie se znatno vea koncentracija korisnih negativnih jona nego u prirodnim uslovima. Jonizovan vazduh sa vikom negativnih jona utie pozitivno na ovjekov nervni sistem dovodei do njegove relaksacije, psiho-zike ravnotee, poboljanja koncentracije i radne sposobnosti. Skoro sve bolesti disajnih puteva su izazvane ili provocirane od uzronika infekcije, koji ak nakon terapije antibioticima ostaju u organizmu. Suvi slani aerosol olakava izbacivanje i razvodnjavanje sekreta, ima antiinamatorna svojstva, redukuje procese u itavom respiratornom traktu, smanjujui otok sluzokoe koja oblae disajne puteve, ime se oni proiruju to odmah olakava disanje. Omoguava normalan prolaz sluzi, laku i bru evakuaciju sekreta iz sinusa i disajnih organa i eliminaciju ostataka sluzi i blokade kroz prirodan proces. Kod djeijih infekcija uiju popravlja odnos vazdunog pritiska sa obije strane bubne opne do normalizacije, jer smanjuje otok. Ova vrsta terapije nije u suprotnosti sa savremenim medicinskim lijeenjem. Bezbjedna je, neinvazivna i prijatna za sve uzraste. Vrijeme oporavka se kod hroninih bolesti skrauje mobilisanjem imunolokih snaga organizma, a kod alergijskih promjena se skrauje uestalost i intenzitet promjena. Pored ljekovitog dejstva iste kamene soli u slanoj sobi se nalaze oligoelementi koji takoe ispoljavaju svoje ljekovite uinke (gvoe, kalcijum, magnezijum, bakar, cink, selen, litijum) prodirui duboko u bronhije, bronhiole i alveole.

EFIKASNOST TERAPIJE POTVRENA KOD OSOBA KOJE PATE OD:

- bolesti disajnih puteva (alergije,astma,bronhitis,faringitis, hrkanje, laringitis, puaki kaalj, rinitis, sinuzitis, tonzilitis, traheitis,) - konih problema (alergijski dermatitisi, ekcemi, psorijaza, seboreja) - uestalih virusnih i bakterijskih infekcija - oboljenja kotano-zglobno-miinog sistema (artritis, miozitis, stanja nakon povreda, operacija) - stresa i nesanice Terapija djeluje antistresno, poveava kapacitet plua, djeluje antiseptiki na cijeli organizam, oputa i smiruje. Preporueni broj terapija je 7-18 terapija u zavisnosti od bolesti koja se tretira. Vrijeme trajanja terapije za odrasle je 40 minuta a za djecu 25 minuta.
Vie informacija moete saznati na internet stranici www.slanasoba.me ili na tel: 020/228-105, 069/411-125. Adresa prve Slane sobe u Grnoj Gori je: Bulevar Dorda Vaingtona br. 31 ( kod zgrade Maxim ) Podgorica.

Novembar 2013.

33

IVOTNA PRIA: Radoslav Lutovac, inkasant u ED Berane

34

Novembar 2013.

PORODICA I KOLEGE

ULIVAJU MI DODATNU SNAGU

tom, prenosi nam Rade iskustvo sa poetka rada sa djevojicama. enski fudbal je za kratko vrijeme dosta napredovao i Rade je srean to su i djevojke iz njegovog tima dio crnogorskih reprezentacija. Ipak, ne bi mogao na pravi nain da se posveti fudbalu, da nema razumijevanje u ED Berane, poev od direktora, Sae Peia, zatim efa kontrole, kolega - Ne znam kako bih uspio sve da postignem da ne nailazim na toliko razumijevanje u ovoj firmi. Zaista sam svima zahvalan to mi dozvoljavaju da uskladim sve obaveze i da se na pravi nain posvetim i onome to me motivie i ispunjava u ivotu, a to je fudbal, objanjava Rade. Pored velike podrke koju ima na poslu, Radov pokreta, zvijezda vodilja, koja ga tjera naprijed svaki put kad je teko i uhvati se u kotac sa surovom realnou, ipak je van je bila dodatni motiv, da se oporavi, a zatim radnog mjesta i van fudbalskog terena, koji krene u ostvarenje svoje elje. elja mu je bila toliko voli. da postane fudbalski trener, a 2003. godine je i ostvario, poto je, kao prvi trener sa sjeve- - Porodica! To je ono to me pokree, to je ra Crne Gore, dobio UEFA B licencu. Trenersku odskona daska i vjetar u lea u svemu to karijeru poeo je u FK Berane, ali ubrzo je osje- radim. Cilj je da, ako ja ne uspijem, bar neko tio potrebu da se posveti neemu sasvim no- od moje djece uspije, doarao je Rade ljubav vom -enskom fudbalu. Jedan je od osnivaa koju dijeli sa porodicom. enskog fudbala u naoj dravi, a sam je osnovao FK Cvetex, koji okuplja djevojice iz U braku je ve 23 godine sa Biljanom, otac Berana, Andrijevice, Plava, Gusinja, Roaja... je troje djece, Katarine, Lare i Vuka. Kae da ima dovoljno energije i volje da radom i tru- Teko je u poetku bilo objasniti roditeljima dom obezbijedi egzistenciju svima njima, a da djevojice ele i mogu da igraju fudbal. teko mu pada to jo ive kao podstanari. Ipak, trud se isplatio, prije svega zahvaljujui Ipak, kako je optimista u ivotu, vjeruje da e djevojkama, koje su bile silno motivisane u se i to rijeiti u dogledno vrijeme. elji da dokau svima da i one umiju sa lopMarko BURI

elina volja: Radoslav - Rade Lutovac

adoslav Lutovac, prijateljima i kolegama poznatiji po nadimku Rade, zaposlen je u Elektrodistribuciji Berane od januara 1998. godine. Tada je primljen u stalni radni odnos, a do danas je, kako kae, utkao svoj ivot u ovu firmu.

Po zavretku srednje strune kole, Rade je, kao elektriar, radio deset godina na Crnogorskom primorju, a uporedo se i bavio svojom velikom ljubavlju fudbalom. Igrao je u Bokelju, Arsenalu, ali prilika koja mu se ukazala januara 98-e, morala je da se iskoristi. Zbog velikih havarija u tom periodu, ED Berane je traila radnike, pa je Rade iskoristio tu ansu i postao dio velikog i kvalitetnog kolektiva. U poetku je radio kao monter, a koliko je taj posao teak i rizian, uvjerio se i sam, kada je 99-e doivio teku povredu. Vezan za stub koji je pukao u zemlji, pao sa 12 metara visine. - Kolega, koji je bio na stubu do mene, pokuao je da me uhvati, ali bez uspjeha. Mislio sam tada da neu ostati iv, imao sam sree. Oporavak je bio teak, zbog velikog broja preloma gips sam nosio est mjeseci, objanjava Rade teke trenutke u svom ivotu. Doktori su mu govorili da e se teko oporaviti, ali nijesu raunali na snagu njegove volje. Velikim trudom i zalaganjem uspio je da se vrati u relativno dobro fiziko stanje, ali pad sa stuba je ostavio trajne posljedice (invalid rada je III kategorije sa trajnim invaliditetom od 40 odsto). Po povratku na posao, dobio je radno mjesto inkasanta. Rade tvrdi da ga i u toku oporavka od povrede ljubav prema fudbalu nije naputala, ak mu

FK CVETEX
enski fudbalski klub Cvetex broji 35 djevojica, koje su podijeljene u tri generacije. Da Rade sa djevojica radi kvalitetno najbolje svjedoi to to u timu igra est reprezentativki, od kojih su dvije lanice seniorske reprezentacije Crne Gore. Zahvaljujui pomoi humanista, zatim i same ED Berane, klub opstaje i, posebno u kadetskoj kategoriji, biljei odline rezultate. Rade esto i sam iz sopstvenog depa i teko zaraene plate izdvaja za opremu kluba. Klub nastupa u Prvoj enskoj fudbalskoj ligi, a cilj je da se priblii nivou ubjedljivo najbolje enske ekipe u Crnoj Gori, Ekonomistu. Meutim, najvei problem je to djevojke, kada napune 18 godina odu iz Berana u potrazi za boljim uslovima za ivot. I pored svih problema, Rade ne gubi elju i volju, vjeruje u svoje djevojke, oekuje dobre rezultate na terenu i nada se boljim vremenima.

ELEKTRIAR, PLANINAR, RIBOLOVAC I PELAR

prijeko potrebne elektriarima, ispunjava i prostoriju u kojoj razgovaramo.

-Na to nas tjera jako izraena svijest da i mi na svoj nain stvaramo sliku o Elektroprivredi. Nije nam uvijek lako, jer ima potroaa u tekoj materijalnoj situaciji, ali, ini mi se, vie onih koji mogu da plate, ali nee. Ima i siledija kod kojih ne dobijamo ni priliku da priemo mjernom mjestu, pa traimo asistenciju policije. Tada ne mogu, a da ne poelim da se vratim starom poslu, koji je fiziki tei, ali kud i kamo manje stresan, iskren je Radosav. Godinje odmore provodi u Morai gdje ivot barem na mjesec dana poprimi drugaija obiljeja i vrijednosti. Tu je imao lijepo i sreno djetinjstvo. Nije se ivjelo bogato, ali je u kui bila sloga. I imali su slobodu da se igraju po cijeli dan. Napolju, gdje se ivot sa prirodom stapa u jedno. Kad je odlazio u grad, nije bilo zanimljivije od igre u Bilo nas je petoro djece i svi smo morali da prirodi. Trao je na Morau, tu je zavolio pezapnemo, radili smo sve to nam se kae. canje. Iako ta strast ne jenjava, sad se tapa Ja sam od malena volio da majstoriem, lati samo u rijetkim asovima predaha. popravljao sam sve ivo, raspoloeno se -Kad riba zagrize i povue udicu treba odprisjea Radosav. mah reagovati. Nema tog novca kojim se taj Nije on spretan samo sa kablovima, nego i sa gut moe platiti, zanio se za trenutak na ljudima. Zaduen za iskljuenje neredovnih simpatini sagovornik. kupaca u Podgorici, istie da se trudi da svima prie sa uvaavanjem. Smatra da treba Radosav je i strastveni planinar, u tome mu napraviti dobru procjenu, ili, kako kae, biti je prolo cijelo djetinjstvo i mladost. Njemu je, kae, planinarenje u genima, jer ne dobar psiholog. moete rasti podno Morake kape, a da vas ne povue gore. Ne odustaje ni Radim u dobroj i sigurnoj znatielja danas, kad je sve manje vremena za to. Tako rmi, zato je dobro svako puni baterije, a kad se vrati s planinarenja zaduenje u EPCG, pomis- u toplom porodinom domu ekaju ga sui dvije kerke. ive skromno, budui lim uvijek kad mi je teko na pruga da im je jedini prihod Radosavova zarada . -Iako volim selo, moe se bolje ivjeti od rada u Elektroprivredi nego od zemlje i stoke, ne ostavlja dilemu. Pelarenje je jo jedan njegov hobi. -Lijepi pelarski zanat me odmara i priprema za odgovoran posao u Distribuciji. One su velianstvene, to je neprevaziena organizacija. No, ja to samo na sitno, meda ima za moju porodicu i ponekog roaka i prijatelja, sa oduevljenjem pria ovaj mladi kojem bi i stariji mogli pozavidjeti na trezvenosti i psiholokoj snazi. Koliko god da je umoran i pod stresom, zagrljaj za njegove dvije mezimice je uvijek spreman. Biljana MITROVI

adosav Glavianin, elektriar u Slubi mjerenja ED Podgorica, po svemu zasluuje da se nae u naem kompanijskom listu. Sa time se, ne bez razloga, slau i njegove kolege. Ovaj vrijedni i skromni mladi u nau kompaniju doao je prije etiri godine. U poetku je sticao znanje na odravanju razuene mree u Manastiru Moraa, gdje se dobro snaao, jer je imao veliku podrku starijih kolega koji su ga lijepo prihvatili. U Elektroprivredi mu je radio i otac, pa su ga na poslu doekali oni koji su ga poznavali jo dok je bio dijete, to mu je olakalo prve radne dane.

-Nijesam imao one poetnike nesigurnosti, svojstvene mladima. Kad su odnosi meu ljudima dobri, sve lake ide, a i posao mi se sviao. ovjek dok ne zapone neto da terenu. radi ne moe ni znati da li je to ono to e ga uiniti zadovoljnim. A biti zadovoljan pos- -Suvino je govoriti o tekoama koje prate lom najbolji je garant da ete ga dobro radi- ovaj posao. Nikad ne znamo ta nas oekuje na terenu. Nije fiziki naporno, ali je poveti, kae Radosav. zano sa neprijatnim situacijama, esto na Iako mu je posao odravanja mree u Ma- granici incidenta. Pojedini potroai, da bi nastiru Moraa bio zanimljiv i izazovan, Ra- doli do besplatnih kilovata, ne prezaju ni dosav se nakon dvije godine odluio da od vrijeanja i drugih neprimjerenih reakcipree na novo radno mjesto u Podgorici, ja. Misle da je nama u Elektroprivredi lako, ali ponajprije zbog toga to je bio blii kui i i mi smo potroai, i mi moramo da plaamo energiju, Radosav prenosi iskustva sa tereporodici. na. -Radim u dobroj i sigurnoj firmi, zato je do- Za ovih nekoliko godina radnog iskustva bro svako zaduenje u EPCG, pomislim uvi- nauio je mnogo o ljudima. Treba, kae, biti jek kad mi je teko na terenu. Ja sam odab- psihiki veoma jak i ne dozvoliti da se uvrerao put rada i posveenosti poslu. Moda da lino shvati. Nekada je to veoma teko, to dugujem disciplini i istrajnosti koje sam iako Radosav uvijek ima dostojanstven i stekao jo u ranom djetinjstvu. Odrastao smiren pristup. Dio tog mira i staloenosti, sam u Morai, gdje sam i poeo da radim.

Novembar 2013.

MLADE SNAGE: Radosav Glavianin, elektriar u Slubi mjerenja ED Podgorica

35

SAVJETI LJEKARA: Dr Vjera Bojovi, specijalista medicine rada i lan ljekarske komisije EPCG

36

Novembar 2013.

POSEBNI USLOVI RADA

ZAHTIJEVAJU REDOVNE PERIODINE PREGLEDE
Osnovni uslov da se jedna bolest, u zakonskom smislu, smatra profesionalnom jeste postojanje uzrono-posljedinog odnosa izmeu obavljanja poslova i nastanka bolesti.
ju profesionalnim. Ispitivanja i verifikacija profesionalnih oboljenja obavljaju se na Institutu za medicinu rada, dr Dragomir Karajovi u Beogradu, po pravilniku iz 1997. godine. Predloeni registar profesionalnih bolesti u Crnoj Gori jo je u doradi i proceduri.

Koja je procedura u sluaju povrede na radu?

Postoji pravilnik o sadrini i nainu izdavanja liste o povredi na radu koja se izdaje u etiri primjerka. U roku od tri dana, preduzee je u obavezi da je dostavi organizaciji zdravstvenog osiguranja, kod koje radnik ostvaruje prava utvrena propisima o zdravstvenom osiguranju, a koja zadrava dva primjerka ( preduzeu jedan, radniku jedan primjerak ).
Dr Vera Bojovi

Koliko se ulae u preventivni sistem zatite zdravlja radnika kod nas?

ta se podrazumijeva pod profesionalnim oboljenjem?

Profesionalne bolesti su patoloka stanja nastala u neposrednoj vezi s redovnim zanimanjem radnika. Povrede na radu su posljedica jednokratnog djelovanja odreenih uzronika. Ono podrazumijeva svaku povredu prouzrokovanu neposrednim i kratkotrajnim, mehanikim ili hemijskim dejstvom, kao i povredu nastalu iznenadnim optereenjem tijela. Takva povreda mora da bude uzrono ve- lan ste ljekarske komisije EPCG. Zbog ega Vam se najvie zana za obavljanje poslova, odnosno radnih zadataka. obraaju nai radnici, sa kakvim zahtjevima? Komisiju ine tri lana: pravnik, predstavnik sindikata i ljekar. Radi Ko utvruje listu profesionalnih oboljenja i koliko ih ima u se po novom pravilniku. Radnici se javljaju za pomo uglavnom u Crnoj Gori? vezi sa teim bolestima, a to su maligne, kardiovaskularne, bolesti Osnovni uslov da se jedna bolest, u zakonskom smislu, sma- kotano-miinog sistema, kojih, na alost, ima prilian broj. Prema tra profesionalnom jeste postojanje uzrono posljedinog odno- medicinskim indikacijama, komisija odobrava i vid lijeenja medisa izmeu obavljanja poslova i nastanka bolesti. Posebnim pravil- cinskom rehabilitacijom, u skladu sa pravilnikom. nikom utvreno je 56 profesionalnih bolesti, a nabrojani su i poslovi Olivera VULANOVI pri ijem se obavljanju javljaju, kao i uslovi pod kojima se smatra-

U cilju zatite zdravlja radnika redovno se rade periodini pregledi za radna mjesta sa posebnim uslovima rada. Preduzee alje svoje radnike jednom godinje na redovne preglede pred komisijom koju sainjavaju tri specijalista medicine rada, oftalmolog, orinolaringolog i psihijatar, te se komisijskom procjenom donosi zakljuak o daljoj radnoj sposobnosti radnika za odreeno radno mjesto.

KOMENTAR AHOVSKE PARTIJE Navara, David (2703) Karuana, Fabijano (2779) [C84] 29th ECC Open 2013 Rhodes GRE (6.1), 25.10.2013
Krajem oktobra u Grkoj je zavren Evropski klupski kup koji je tradicionalno okupio najjae evropske klubove i sami vrh svjetskog aha. Predstavljamo odluujuu partiju u mukoj konkurenciji, izmeu ekog velemajstora Davida Navare (G-Tim Novi Bor) i trenutno treeg igraa svijeta, italijanskog velemajstora Fabijana Karuane (SOCAR). Pobjedu na Rodosu ostvario je G-Tim Novi Bor iz eke, a na enskom ampionatu Serkl d Eek iz Monte Karla. ahistkinjama iz Monte Karla je to esta titula, dok su ahisti iz eke priredili veliko iznenaenje u konkurenciji 53 ekipe. ahovski klub Elektroprivreda, ukoliko osvoji nacionalni ampionat, stie direktno pravo uea na narednom Evropskom klupskom kupu. 1.e4 e5 2.Nf3 e6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Sf6 5.0-0 b5 7.Bb3 Be7 6.d3 d6 8.a4 Bd7 9.c3 Na5 10.Bc2 c5 11.d4 Kb8 12.Bg5 h6 13. Bf6 13 Bf6 14.dc5 dc5 15.Kd5 Nb7 16.ab5 Be6 17 Dc6 + Bd7 18.Kd5 Be6 (vano je da pomjeri kraljicu sa b5 prije uzimanja pjeaka...) 19.Kd1 ab5 20.Ra8 Ka8 21.Na3 Ka5 22.Nb5 (bijeli osvojio pjeaka) 22 ... Bc4 23.Nd6 + Nd6 24.Kd6 Bkf1 25.Kf1 (crni gubi jo jednog pjeaka i Karuana ve stoji jasno slabije) 25 ... Kb5 + 26.Ke1 c4 27.g3 h5 28.h4 Be7 29.Ke5 Ke5 30.Ne5 (crni ce morati da se odrekne pjeaka c4. On mora to prije da kreira kontranapad, prije nego to bijeli aktivira pjeake) 30 ... g5 31.Ba4 + Kf8 32.hg5 Bg5 33.Bc6 ! (crni c4 pjeak ne ide nigdje. Lovac bi radije branio e4 iz d5 nego iz c2) 33... h4 34.gh4 Rh4 35.Nc4 f5 36.Ne5 Rh1 + 37.Ke2 Rb1 38.Nd3 fe4 39.Be4 (crni nema jasan nain da sprijei pjeake da napreduju) 39. ... Ke7 40.f4 Bh6 41.b4 Bg7 42.Kd2 Ra1 43.Bd5 Kd6 44.c4 Bd4 45.Kc2 Ra3 46.f5 Rc3 + 47.Kd2 Ra3 48.Be4 Ra2 + 49.Kd1 Be3 50.c5 + Ke7 51 Ne5 Rb2 52. Bc2 52 ... Bg5 (Poraz! [52 ... Ra2 bi zadrao borbu 53.f6 + Ke6 ( 53. ...Kd8 !) 54.Bb3 + ! Ke5 55.Ba2 Kf6 je zapravo pobjeda bijelog. 56.Ke2 Bf4 57.Kd3 Ke7 58.b5 Kd7 59.Kc4 i ova pozicija je poznata kao pobjeda uprkos poziciji crnog lovca]) 53.c6 Ra2 54.b5 Be3 55.f6 + Kd8 . 56.f7 Bc5 57.b6 Ra1 + 58 Ke2 Ra2 59.Kd3 Rb2 60.Nc4 Rb5 61.Bd1. (Sjajna partija Navara) 1-0 PRIPREMIO: Jovan MILOVI (FIDE-majstor)

Novembar 2013.

37

PUTOPISNA REPORTAA: Ohrid

38
Muzej na vodi Jezersko naselje Rimski amteatar

Novembar 2013.

GRAD SRDANIH LJUDI

Jo jedno putovanje je iza mene, u Ohrid, biser Makedonije. ta rei, sem da su se sve uspomene probudile, sluenje vojnog roka u Kievu i Prilepu, nostalgija stare Jugoslavije, osjeaj ve vienog i dragog mom srcu.

maju, spajajui Prvomajske i Vaskrsne praznike, imali smo mali godinji odmor, tako da smo odluili da putujem u Ohrid. Krenuli smo u ranim jutarnjim satima, ekala nas je vonja preko Albanije, put dug oko 350 km. Nije nam se urilo, laganom vonjom prolazili smo od Shkoder-a, preko Tirane, do Durresa, predjelima nepoznatim mom drutvu. esto smo stajali na mjesta koja su vizuelno privlaila njihovu panju, a ja sam, i ako mi je taj put bio poznat, uivao nanovo u lijepim predjelima. Dolaskom u Tiranu, uli smo u saobraajni haos, izgubili smo sat i po da bi izali iz grada i nali se na putu koji vodi ka Elbasanu. Vijugao se poput zmije planinskim dijelom Albanije, poput puta od Cetinja do Kotora, preko Njegua. Za razliku od naeg, ui je, sa rijetkim proirenjima na koja se moe stati. Prelijepe kadrove koje je pruao, nisam mogao fotografisati, jer Albanci udni vozai, naa brzina 80-90 km/h, za njih je bila pres-

pora, preticali su nas i e se moe i e se ne smije. Pribliivali smo se Elbasanu, gradu ija je okolina prepuna stabala masline, treanja, i tu smo pored puta prvi put vieli trenje spletene u pletenice, koje su okolni mjetani prodavali pored puta. Prodavali su i maslinovo ulje, suve smokve... Odluili smo da posjetimo Elbasan u povratku. Ponovo smo se nali u ravniarskom dijelu Albanije, vonjom pored rijeke nastavili smo do graninog prelaza. Na granici velika guva, kolone turistikih autobusa i automobila ekalo je ulazak u Makedoniju. Granine formalnosti, kada se doe na red, brzo se zavre. Prolaskom pored Struge, bez stajanja, zaputili smo se ka Ohridu koji je 16 km udaljen. Kroz Ohrid smo se lako snalazili. Vozili smo putem pored jezera, pored prvog kafia se zaustavili sa namjerom da popijemo pie. Ali, nije nam se dalo. Naim izlaskom iz automobila priao nam je ovjek na biciklu i ponudio smjetaj. Njegovoj ponudi sam se nasmijao, kroz glavu su mi prole slike dile-

ra soba na naem primorju ljeti, nevjerovatno je koliko smo mi balkanski narodi slini. Prelijepa viespratnica do koje nas je doveo, od jezera je udaljena svega 20 metara sa obezbijeenim parkingom, sobe sa klimom, televizorom, internetom, zajednika kuhinja... Naa odluka je pala u isti as: Ostajemo ove. Cijena po krevetu je 10 , da smo se cjenkali mogli smo je i spustiti, ali zbog poloaja na kojem se kua nalazi nijesmo htjeli. Dio drutva elio je mali odmor, ali moja elja da to prije krenemo u obilazak grada omela ih je u tome, nijesmo doli da odmaramo ve da upoznamo bisere Ohrida. Nije bilo negodovanja, veseli i razdragani krenuli smo ka Starom gradu. Prelijepa staza pored jezera, izuzetno sreen park sa pregrtom raznog cvijea, klupama za odmor, igraonicama za djecu. Prve slike o Ohridu su pozitivne. Dolaskom do male luke u kojoj su vezane barke i vei turistiki brodovi, uivali smo u pogledu na Stari grad, trg prepun kafia i turista. Poeli su da padaju prvi snim-

Crkva Sveti Kliment

Biljanini izvori

ci. Zaboravio sam na pie koje sam predlagao dolaskom, ali me drutvo sa smijehom podsjetilo na to. Terase kafia prepune, jedva smo nali slobodan sto. Moglo se plaati i eurima, nije bilo potrebe za zamjenu novanica /kovane novanice 1-50 denara, papirne 1-60 denara/. Vrijeme je poelo da leti, a toliko toga nas je ekalo. Zbog duge vonje, odluujemo da u ovim kasnim poslijepodnevnim satima obiemo dio grada koji se nalazi pored jezera, centar... Penjanje uskim uliicama ostavili smo za sljedei dan. Makedonci ljubazni i srdani, odmah smo se uvjerili u to, davali su nam smjernice to treba vieti i posjetiti. Ipak, radi preciznijih informacija, po obiaju, kupujem turistiki vodi grada. Vee smo zavrili u prelijepoj piceriji i tu sam po prvi put probao specijalitet Otomanska pizza. Cijene pizza su bile od 220 do 700 denara, pivo se pilo za 80-90, kafa 50-60, sokovi 60-80denara... Ovo su cijene u Starom gradu, a mnogo su nie u lokalima van njega.

Sljedeeg jutra sa ruksacima na lea, opskrbljeni vodom, sokovima, grickalicama... / kupljenim u prodavnici - cijene su nie od naih/, nakon popijene kafe na trgu krenuli smo u obilazak Starog grada. Prvo odredite bila nam je Samuilova tvrava, koja se nalazi na vrhu Starog grada. Penjanje uskim uliicama, prolazak pored starih autentinih kua bio je poseban ugoaj. udili smo se velikom broju parkiranih vozila, vonja je dozvoljena kroz Stari grad. Prolaskom pored crkava malih i jednostavnih, velikih i raskonih koje su plijenile ljepotom, doli smo do kapija Samuilove tvrave za iji ulazak smo morali izdvojiti po 50 denara. Sa monumentalnih zidina prua se fascinatan pogled koji osvaja, Ohridsko jezero, crkva Sv. Klimenta, Stari grad je ko na dlanu. U tvravi se radi, nove iskopine se istrauju. U tim trenucima sam zavidio pticama na krilima, elio sam letjeti sa jednog mjesta na drugo. Ne znam koliko smo vremena proveli na tvravi, vrijeme za mene je stalo. Bilo je zaustavljeno i onog trenutka kada smo kroili na ostatke rimskog amfiteatra. Nevjerovatna graevina, divio sam se svakom kamenu, arhitektonskom rjeenju... etnja Starim gradom je ostavila na sve nas poseban utisak, vruina koja je vladala tih dana nije nam smetala. Nastavili smo od Starog grada prema Biljaninim izvorima, mjesta koje se mora obii. Izvore sam zamiljao drugaijim, no i viena slika nijednog trenutka nije mogla umanjiti moje zadovoljstvo. Nevjerovatno je kako vrijeme ponekad leti, a nekada se minut ini da je vjenost. Trei dan boravka je ve pred nama, sljedeeg

jutra eka nas povratak. Zaputili smo se ka Zalivu na koskite koji je 12 kilometara udaljen od Ohrida. Ovdje zastajemo, morali smo posjetiti ovaj jedinstveni kompleks i vieti kako se ivjelo u praistoriji. Na osnovu arheolokih otkria u jezeru dolo se do zakljuka da je na ovom mjestu nekada postojalo praistorijsko naselje. Na ulazu plaamo kartu 100 denara, obilaskom ovog naselja po prvi put u ivotu imao sam fiziki kontakt sa onim o emu sam itao u knjigama. Kuice napravljene od prua, oblijepljene zemljom i sa predmetima naenim prilikom istraivanja, izazivale su nae oduevljenje. Dugo smo odmarali na terasi kafia, uivali u pogledu na ovo naselje, u pogledu na bezbroj turista koje je poput nas tjerala radoznalost da obiu svaku kuicu, da zavire u njenu unutranjost. Vrijeme je grabilo naprijed, moralo se krenuti. Prije naputanja ovog kompleksa obili smo lokalitet Gradite, ostatke rimskog vojnog logora koji se nalazi na oblinjem uzvienju i nastavili put prema Manastiru Sv. Naum, koji je od Ohrida udaljen 30 km. Na parkingu u blizini Manastira jedva smo nali slobodno mjesto, plaajui ga 50 denara. Bezbroj ljudi, velika guva... Osim turista koji su dolazili kopnom, u maloj luci ispod manastirskog kompleksa svakog asa su pristizali veliki brodovi i mali amci sa turistima. ao nam je bilo i to mi nijesmo krenuli brodom, da doivimo ovaj predio posmatrajui ga sa vode. No, bie prilike i za to. Prolaskom kroz kapiju manastira na svakom koraku pauni, ak i na krovovima objekata, kao da su osjetili nau elju da ih fotografiemo, irili su krila, pozirali nam. Nevjerovatan prizor! Bio sam sretan ko malo dijete. Nakon razgledanja cijelog kompleksa odmarali smo u restoranu ispod ogromnih kronji drvea, smjetenom na malom ostrvcetu, uivajui u ivim zvucima tradicionalnih makedonskih pjesama. ao mi je to od Sv. Nauma nijesmo nastavili do Bitole, ali dan je ve duboko zagazio u kasne poslijepodnevne sate. Na kraju, svi smo doli do zakljuka da je odluka o posjeti Ohridu bila prava i u svima nama se javila elja da se ponovo vratimo ovom gradu koji plijeni prolou i sadanjou, srdanou i ljubaznou blagorodnih ljudi. Tekst i fotografije: Andrija Kasom

Pogled sa Samuilove tvrave

Novembar 2013.

39

NA GOST: Jovana Mrki, reprezentativka Crne Gore u fudbalu i student Elektrotehnikog fakulteta

40

Novembar 2013.

FUDBAL I ELEKTROTEHNIKA SU MOJ IZBOR

Ne umijem da objasnim zato ba fudbal, jednostavno, razlog je ljubav prema ovom sportu. Od malena, sa drutvom, najvie sam voljela da igram fudbal. Poelo je kao bezazlena igra, a onda sam se upisala u klub, Ekonomist iz Nikia, iji sam lan ve oko sedam godina.

Da nauka i sport mogu zajedno dokaz je mlada Nikianka, koja na fudbalskom terenu biljei dobre rezultate, bila je jedan od aka generacije u Gimnaziji, a i kao student nie najbolje ocjene, desetke.
Odakle uopte interesovanje za fudbal i kako si poela da se bavi tim sportom?
kaem da uz ovakav rad ovaj sport u naoj zemlji ima perspektivu. Osim toga, i baza se stalno uveava, sve vie djevojica odluuje da se okua u fudbalu.

Pored toga to dobro barata sa loptom, odlian si student na Elektrotehnikom fakultetu u Podgorici (na prvoj godini od 11 predmeta deset ocjena A i samo jedna ocjena B). Kako ti polazi za rukom da na oba polja bude uspjena?

Druga sam godina Elektrotehnikog fakulteta u Podgorici, i za sada mi zaista ide dobro. Posveujem dosta panje i vremena fakultetu i uenju, tako da ni dobri rezultati ne izostaju. Nekad mi stvarno bude naporno da uskladim sve obaveze, ali uglavnom se dobro organizujem i nemam problema da postignem sve. I fudbal i ova vrsta nauke su moj izbor, neto to ja volim da radim. elja mi je da stalno napredujem i usavravam se, na oba polja, tako da uvijek imam energije da se tome posvetim.

Ljubav prema nauci velika: Jovana u amteatru ETF-a

esto razmiljam o tome, ali ni sama nijesam naisto ta mi je od to dvoje vanije. Za sada, sreom, ne moram da izaberem, bavim se tim uporedo i uspijevam sve da uskladim. Kada doe takav trenutak i budem morala da napravim izbor i moda se neega odreknem, bie mi U nekim veim svjetskim zemljama, enski fudbal je ravnopravan sa stvarno teko. svim ostalim enskim sportovima, a skoro ravnopravan i sa mukim fudbalom. U naoj sredini, to je mnogo drugaije, okolina nije dovolj- Kao uspjean sportista i student, koja bi bila tvoja poruka na naviknuta na injenicu da i djevojke igraju fudbal, a razlog je vje- mladim ljudima, koji smatraju da je nemogue spojiti sport rovatno to ljudi nijesu upoznati sa tim na kom nivou mi igramo i i nauku i da je teko biti uspjean na oba ta polja? takmiimo se, kao i koliki kvalitet posjedujemo. Ipak, od kada tre- Mislim da je obrazovanje jedna od najvanijih stvari u ivotu, ali i da niram reakcije iz okoline su sve pozitivnije, stvari se konstantno bi svi mladi ljudi trebalo da se bave nekim sportom, jer sport donpoboljavaju i sigurna sam da e tako biti i ubudue. Lino, to mi nije osi samo dobro. Najvanije je postaviti neki cilj, i naporno raditi da bi se do njega dolo, ne odustajati kad je teko. Svaki trud se isplati, nikad smetalo, jer sam uvijek imala punu podrku svih bliskih ljudi. tako da je apsolutno mogue postii uspjeh i u sportu i na studijama. Marko BURI lan si enske fudbalske reprezentacije Crne Gore, koja us-

Mnogi smatraju da je fudbal muki sport, pa je, posebno u naoj sredini, neobino vidjeti djevojku u kopakama i tucnama. Jesi li imala problema sa tim ili je to bila dodatna motivacija?

Da li je jaa ljubav prema fudbalu ili nauci? Kako zamilja sebe u budunosti, kao vrhunskog fudbalera ili kao osobu koja je posveena nauci?

koro poinje takmienje u Grupi 6 kvalikacija za Svjetsko prvenstvo, koje se 2015. godine igra u Kanadi. Kakva su tvoja oekivanja, koji su zapravo dometi nae selekcije?

Kao mlada selekcija, koja se oformila 2012-e, nemamo prava na neka velika oekivanja, igramo u veoma jakoj grupi sa iskusnim protivnicima, ali smo spremni da se borimo, i da pokaemo sav kvalitet i mogunosti koje imamo, i u koje vjerujemo.

Jedna si od glavnih karika u nikikom Ekonomistu, ubjedljivo najbolje crnogorske ekipe u enskom fudbalu, koja je nedavno ostvarila, kada se uzme sve u obzir, zapaen nastup u Ligi ampiona. Moemo li rei da enski klupski, ali i reprezentativni fudbal u Crnoj Gori ima budunost i dobru perspektivu?

Ekonomist je prole godine debitovao u enskoj fudbalskoj Ligi ampiona, a ove smo, na svom drugom nastupu, uspjeli i da upiemo prve bodove, ostavimo dobar utisak i odigramo tri veoma dobre utakmice. to se tie enskog klupskog i reprezentativnog fudbala u Crnoj Gori, u posljednjih nekoliko godina napredak je izuzetan. Kao klub i kao reprezentacija, esto igramo prijateljske utakmice sa ekipama iz okruenja, tako da imamo stalne provjere, i mogu da

Mislim da je obrazovanje jedna od najvanijih stvari u ivotu, ali i da bi svi mladi ljudi trebalo da se bave nekim sportom, jer sport donosi samo dobro. Najvanije je postaviti neki cilj, i naporno raditi da bi se do njega dolo, ne odustajati kad je teko.

U dresu crnogorske reprezentacije

RUKOPIS OTKRIVEN U AKRI /Paulo Koeljo/

Svjetski bestseler

Poraen je samo onaj ko odustane.

Dugo oekivani, novi roman, proslavljenog brazilskog pisca, Paula Koelja, Rukopis otkriven u Akri, pojavio se u knjiarama u septembru, a za kratko vrijeme postao je svjetski bestseler. Dok se Jerusalim sprema za napad krstaa, 14. jul 1099. godine, jedan Grk poznat kao Kopt saziva skup svih graana: mladih i starih, mukaraca i ena. Mnotvo Jevreja, hriana i muslimana stie na trg oekujui besjedu kako da se pripremi za bitku, ali to nije ono to Kopt ima da im prenese. Sve ukazuje na to da je poraz neizbjean, no Grk jedino eli da uputi ljude kako da pronau mudrost skrivenu u svakodnevici, iskovanu od izazova i tekoa sa kojima se suoavaju. Istinsko saznanje, vjeruje on, poiva u proivljenim ljubavima, otpaenim patnjama, u trenucima krize i slave, i u neprestano prisutnoj svijesti o neminovnosti smrti. Danas, mnogo vijekova kasnije, odgovori ovog mudrog ovjeka svjedoanstvo su o neprolaznim ljudskim vrijednostima. Ko smo, ega se bojimo i emu se nadamo saznaemo unutranjim znanjem i vjerom, a ne kroz nedae koje nas okruuju. Knjiga koja na nepretenciozan nain nudi utjehu, vjeru, nadu i iri ljubav. Roman koji se ita kao zbirka mudrih misli o ivotu.
PRIPREMIO: Marko BURI

PREPORUKA GRADSKE KNJIARE

IVOT JE UVIJEK U PRAVU /Grupa autora/

Ako neko od vas jo uvijek traga za dokazima o tome da li ivot ima smisla, pronai e ih u ovoj knjizi. Jednostavne i istinite, privlane u svojoj stidljivosti, ali dovoljno smjele da prikau ono sklonjeno od pogleda, prie u njoj povezuje rije koju toliko volimo da ujemo i izgovaramo. Srea

SEDAM SUNACA I SEDAM LUNA /oze Saramago/

U doba zapanjujuih javnih pokajanja jeretika, inkvizitorskih muenja, irenja kuge i kolonijalizma, svetenikotpadnik, Bartolomeu Lourenso de Gumao, izabrao je dvoje ljudi, glavnih junaka romana, da mu pomognu u konstruisanju letee maine: Baltazara, zvanog Sedam Sunaca, koji samo to se vratio iz vojske, i njegovu enu Blimundu, zvanu Sedam Luna, proroicu koja ima mo da pronikne u duu svakog ovjeka. Maina e zaista poletjeti, ali e izazvati nesluene posljedice

LET / Vladimir Arsenijevi/

Dirljiva pria o Pavlu Andrejeviu, mladom vazduhoplovnom poruniku vojske Kraljevine Jugoslavije, koji krajem tridesetih godina, na relaciji Petrovgrad - Novi Sad Sarajevo Mostar - Beograd, upoznaje ne samo specifian duh doba nego i mnoge velikane knjievnosti i filma, kao i zaetnike stripa i fotografije tog vremena

Novembar 2013.

41

42

Novembar 2013.

18. kolo nagradne igre za zaposlene Budi u toku, budi u igri

SOZ PET PUTA PO 100 EURA,PODIJELJENO JO 20 VRIJEDNIH NAGRADA

SOZ, i u ovom kolu, nagradio pet zaposlenih sa po 100 eura. Tradicionalno, Loven osiguranje AD obezbijedilo godinje osiguranje kue ili stana, lanac prodavnica sportske opreme Bravera, poklonio etiri vauera u vrijednosti od po 50 eura za kupovinu u njihovim prodajnim objektima, dok je Pivara Trebjesa, obezbjedila pet kartona Nikikog piva za srene dobitnike. Prva Slana soba u Crnoj Gori za uesnike nagradne igre poklonila pet puta po dva tretmana, a Direkcija za odnose sa javnou pet knjiga Maksima Vujaia VITO zatoenik ute goe. Dobitnici novane nagrade SOZ-a: 1. Sonja Tanjevi (ED Podgorica) 2. Saa urbatovi (ED Niki) 3. Ljubia Radevi (ED Berane) 4. Lukica Radovi (ED Kotor) 5. arko alasan (HE Piva) Nagrada Loven osiguranja AD Podgorica pripala je Momiru Petroviu (TE Pljevlja). Vauere Bravere vrijedne po 50 eura dobili su: 1. Vlado Simonovi (ED Kotor) 2. Zdravko Vukoti (HE Peruica) 3. Vesna Raovi (FC Distribucija) 4. Mirko Bulatovi (ED Kolain) Karton Nikikog piva dobili su: 1. elimir Glomazi (HE Piva) 2. Zorica Ivanovi (Direkcija) 3. Jasmina erani (ED Bar) 4. arko Stankovi (HE Peruica) 5. Rada Sekuli (TE Pljevlja) Knjigu Maksima Vujaia VITO zatoenik ute goe dobili su: 1. Ivana Madar (OJ Snabdijevanje Bar) 2. Lidija Brnovi (OJ Snabdijevanje Podgorica) 3. Zoran Grbovi (HE Peruica) 4. Milanko Pupovi (TE Pljevlja) 5. Nikola Kulji (HE Piva) Po dva tretmana u Slanoj sobi dobili su: 1. Dragan Jovovi (HE Piva) 2. Vera Kovaevi (ED Podgorica) 3. orije Vukoti (HE Peruica) 4. Zorka Vojvodi (Direkcija) 5. Mileva Boljevi (CFO) Dobitnicima estitamo, ostalima vie sree u narednom kolu. NAPOMENA: Potovane kolege, obavjetavamo Vas da emo u obzir uzimati samo kupone sa tanim odgovorom na nagradno pitanje. Istovremeno, podsjeamo Vas da se, shodno pravilima, uee u nagradnoj igri obezbjeuje popunjavanjem iskljuivo jednog kupona. Svi oni koji budu slali dva ili vie kupona, kao i kuponi sa netanim ili bez odgovora bie unaprijed diskvalikovani! NAGRADNO PITANJE U OVOM KOLU:

REDAKCIJA

KADA SU OTVORENE PONUDE NA TENDERU ZA IZGRADNJU II BLOKA TE PLJEVLJA?

Kad shvati sutinu ivota, u svim stvarima e nai ljepotu. Kahlil Gibran Ne ljuti se to drugi nijesu takvi kakvi bi htio da budu, kad ni sam ne moe biti takav kakav bi htio biti. Toma Kempan Vie vrijedi jedno korisno iskustvo nego sedam mudrih pravila. Arapska mudrost Jo nikada nikoga nijesu slavili zbog onoga to je dobio. ast zasluuju oni koji daju. Calvin Coolige Nae najvee i najsigurnije bogatstvo je osjeaj zadovoljstva zbog onoga to imamo. Marko Tulije Ciceron ovjek uvijek nae ono to trai: zlo ili dobro, probleme ili rjeenja. John Marks Templeton Do onoga do ega se isplati ii, ne vodi preica. Beverly Sills
tanja.nikcevic@epcg.com

Rjeenje skandinavke iz PROLOG BROJA: K, O, A, Aukcija, J, RD, Ares, A, S, vorc, Ser, TN, E, Anima, Id, Li, ETJ, E, ijan, AMN, Verho, AT, EJEE, ZR, NONT, OFK, A, Vanovi.

Novembar 2013.

43