OSNOVE KJIGE OTKRIVENJA Dr.

Jon Paulien

Dobrodoli u Otkrivenje, serijal koji e vas voditi kroz jednu od najizazovnijih knjiga Bibliju. Jeste li uli neto o knjigama za poetnike? Algebru za poetnike? Da, ba bi mi tako neto trebalo. Zatim, postoji auto mehanika za poetnike. Pa, ni to nije loe. ak postoji i vodi za pospremanje. Vidjet emo neto slino tome. Neko sam vrijeme razmiljao da serijal koji emo gledati nazovem Otkrivenje za poetnike, ali sam onda pomislio da to ba nije dobra ideja. Ne elim da se neko osjea kao "poetnik" jer nas je Gospod sve uinio mudrima. Onda sam odluio da serijal jednostavno nazovem Otkrivenje za iroke mase. Ono to sam elio da uradim u ovom serijalu je da prikaem trideset godina prouavanja, onoga to je zabiljeeno u originalnim jezicima. Prouavanje iz otprilike 3.000 knjiga, lanaka, pamfleta, i da sve to objedinim u etiri najbolja sata koja vam predstavljam. Neu vas zamarati sa onim to su mnogi prije mene ve rekli. Postoje mnoge stvari u Otkrivenju koje neemo obraditi u ovom serijalu, ali ovo je osnovni uvod u neke od najvanijih stvari koje se nalaze u knjizi. I nadam se da ete uivati! Pa da krenemo. Kreemo od samog poetka, prvih osam stihova knjige. Otkrivenje jedan, stihovi od jedan do osam.

UVOD - Otkrivenje 1 : 1-8

"Otkrivenje Isusa Hrista, koje dade njemu Bog, da pokae slugama svojima ta e skoro biti, i pokaza, poslavi po anelu svojemu sluzi svojemu Jovanu, Koji svjedoi rije Boiju i svjedoanstvo Isusa Hrista, i ta god vidje. Blago onome koji ita i onima koji sluaju rijei prorotva, i dre to je napisano u njemu; jer je vrijeme blizu."

Zatim itamo dalje, etvrti stih "Od Jovana na sedam crkava koje su u Aziji: blagodat vam i mir od onoga koji jest, i koji bjee, i koji e doi; i od sedam duhova koji su pred prijestolom njegovijem; I od Isusa Hrista, koji je svjedok vjerni, i prvenac iz mrtvijeh, i knez nad carevima zemaljskima, koji nas ljubi, i umi nas od grijeha naijeh krvlju svojom; I uini nas careve i svetenike Bogu i ocu svojemu; tome slava i drava va vijek vijeka. Amin." I na kraju stihovi sedam i osam : Eno, ide s oblacima, i ugledae ga svako oko, i koji ga probodoe; i zaplakae za njim sva koljena zemaljska. Da, zaista. Ja sam alfa i omega, poetak i svretak, govori Gospod, koji jest, i koji bjee, i koji e doi, svedritelj." Upravo ovdje u uvodu knjige Jovan nam kae ukratko kako e knjiga da bude razumljiva. elim da istaknem nekoliko stvari iz ovog teksta. Prije svega ako pogledamo etvrti stih u kojem se kae "Od Jovana na sedm crkava". Drugim rijeima knjiga Otkrivenja je jako uzbudljiva. Mnogi misle da je knjiga Otkrivenja pisana samo za njih. To je tano u nekom smislu i brzo emo doi do toga. Zapravo Kniga otkrivenja je napisana za sedam crkvi u Maloj Aziji, dijelu koji se danas zove Turska. To je bila rimska provincija i Jovan je pisao ovim sedm crkvama koji se nalaze u Aziji. Drugim rijeima, napisna je posebnim crkvama na specijalnom mjestu u odreeno vrijeme, gotovo prije 2. 000 godina. Ideju koja se rodila iz toga ljudi su nazvali Preterizam. A Preteristi smatraju da, poto je napisana za sedam crkvi, znai da je pisana za njih, da ima posebno znaenje za njih i da ustvari nije proroanstvo u skladu sa vremenom. Smatram da to sadri element istine. Knjiga otkrivenja je uistinu pisana za ljude tog vremena, definitivno je znaila neto njima i to vie to razumijemo bit e nam bolje. Ali to je jedan ogranien nain posmatranja ove knjige. Drugi nain, koji nam Jovan sugerie, se nalazi u stihu sedmom: "Eno, ide s oblacima, i ugledae ga svako oko, i koji ga probodoe; i zaplakae za njim sva koljena zemaljska. Da, zaista." Ovdje nam poruuje da se Knjiga otkrivenja obraa samom kraju vremena, dogaajima poput ponovnog dolaska Isusa, a mnogi ljudi trae indikacije koje

upuuju na 11. Septembar, rat protiv terora, Dorda Bua i tako dalje. Postoje aspekti u Otkrivenju koji se definitivno fokusiraju na sam kraj vremena, ak i na nau budunost. I tako su se neki neki pojavili sa idejom nazvanom Futurizam. I oni namjeravaju da proitaju cijelu Knigu otkrivenja kao da je je napisana samo za kraja vremena. Ponovo, i tu ima nekih elemenata istine. Kniga otkrivenja govori o kraju, o naoj budunosti, kao i o davnim vremenima. Smatram da to itamo vie to shvatamo Knjigu bolje od onih koji su je moda ve itali kroz vijekove. Trei nain za itanje Knjige pronalazimo u treem stihu uvodnog dijela u kojem stoji Blago onome koji ita i onima koji sluaju rijei prorotva. Orginalnim jezikom rije koja govori o sluanju ima posebnu funkciju. To moe da znai sluanje sa razumjevanjem ili bez razumjevanja. U ovom posebnom sluaju ovdje se radi o sluanju sa razumjevanjem. Drugim rijeima, ko god poslua ovu knjigu, ko god proita Knjigu, predpostavljeno je da je razumije. Knjiga nije namjenjenima samo onima iz prvog vijeka, ne govori samo o kraju svijeta, jer kroz istoriju ko je god uzeo ovu knjigu je uz pomo Boga mogao da razumije osnovnu poruku knjige. I na tu osnovnu poruku elimo iskljuivo da se fokusiramo u ovom serijalu o Otkrivenju. Iz ideje da moete u bilo koje vrijeme izvui pouku iz Knjige neki su otili korak naprijed i pojavili se sa idejom koja se zove Idealizam. Tu se kae da Knjiga otkrivenja zapravo nije napisana za one iz prvog vijeka, da nije proroanstvo o kraju svijeta, ve da predstavlja iroke generalne principe. Svako moe da ita ovu Knjigu i izvue generalne principe vane za ivot. I opet, i ovo je element istine. Blagoslovljen je svako ko ita, svako ko uje rijei iz Knjige. Ali, ini mi se da ako sastavite uvod postoji jos bolji nain za prouavanje Knjige. I to je metod koji zovemo Historicizam. Historicizam obuhvata ideje Preterizma, zapravo aspekte Knjige iz prvog vijeka, budue aspekte Knjige, generalni aspekte Knjige kroz istoriju. Sve ih posmatra ozbiljno i ui nas da ih primjenimo najee u nizu koji nam je Bog podario. Ako pogledamo sve ove pristupe Historicizam mi je najomiljeniji. Preterizam se fokusira na poetak hrianske ere, na prvi vijek, dok se Futurizam nastoji usmjeriti na kraj vremena, a kao to smo spomenuli Idealizam se usredotoava na bilo koje vrijeme u kojem ivite i itate knjigu. Ali, Historicizam sve uzima ozbiljno.

On sve skupa obuhvata. Historicizam nam kae da ete neko vrijeme itati o onome to se iskljuivo odnosi na prvi vijek. Naravno prvo poglavlje, stihovi od jedan do osam, daje uvod onima koji su to prvi proitali u prvom vijeku. Ali onda drugi dijelovi knjige vas vode prema kraju svega. Drugi dijelovi sadre generalne vrijednosti i ak e prikazati jedan slijed dogaaja iz istorije. Objasnit u vam kako za trenutak. Tako je Historicizam metod za koji bih rekao da predstavlja najbolji nain koji moemo da koristimo kada prouavamo Knjigu otkrivenja. Razlog zato sam ga izabrao je taj to nam na poetku knjige kae da se ona odnosi na poetak hrisanske ere, kraj hrianske ere, te cijelo vrijeme kroz sve to. Pa kako emo to da primjenimo? ini mi se da nam je Jovan, autor knjige, dao naznaku na samom poetku Knjige. U samom prvom stihu on nam govori precizno kako to Historicizam djeluje. Da vam pokaem kako. Prije svega u Otkrivenju jedan, u prvom stihu, govori o stvarima koje se uskoro moraju desiti. Jedna od stvari koju emo otkriti u vezi Knjige otkrivenja je to to Jovan esto ukazuje na ranu knjievnost, posebno Stari zavjet iz Biblije. On obino upotrebljava rije ili frazu koja ukazuje na raniji tekst. To je ono to se deava ovdje. U Otkrivenju jedan, jedan, koristi frazu koja je prilino jedinstvena u Bibliji. Zapravo se pojavljuje na samo tri mjesta u Bibliji. Posebno ovdje u Otkrivenju jedan, ali i u Danilu dva, u stihu 28. Tu stoji ta rije (to je iz LXX koja se jednostavno odnosi na grki prijevod Starog zavjeta, koji se zove Septuagint to je grka rije za sedamdest. Odatle je stiglo ovaj naziv LXX), i tu nam kae da je pokazao kralju Nevuhodonosoru to se mora dogoditi u posljednje dane. Moda se sjeate prie o tome kako je Danilo interpretirao san kralja Navuhodonosora. Kao to vidite u tom se snu pojavila statua sainjena od etiri metala zlata, srebra, bronza i eljeza. Ti metali predstavljaju redosljed nacija koje se javljaju kroz istoriju. Kada je zavrio sa objanjavanjem kae u stihu 45 da je Danilo pokazao kralju ta e se desiti posljednjih dana. Kralj je sanjao, a Danilo prorok mu je doao objasniti taj san. Rekao mu je da je on zlatna glava, da e poslije njega doi druga nacija koja e biti nia od njega, znai srebro, pa neka druga nacija bronza, te druga nacija eljezo. A

na kraju e doi Kraljevstvo boije. U Danilu dva nalazimo redosljed dogaaja. Bog daje proroanstvo, a prorok izvlai iz toga slijed dogaaja koji e se desiti kako se ide prema kraju vremena. Ovo nee biti na nekom ispitu, ali uenjaci to zovu Apokalipsom. Apokaliptina knjievnost obino prikazuje slijedove istorije uz upotrebu raznih simbola kojima bi to prikazala, a Danilo dva je dobar primjer za to. Jovan, na samom poetku Otkrivenja ve u prvom stihu, aludira na Danila dva. On kae ovo se stvari moraju dogoditi uskoro. A sada pogledajte - Otkrivenje kae uskoro. A ta e se desiti u Danilu? Stvari koje e se desiti posljednjih dana. Iz Danilovog ugla on oekuje itav slijed dogaaja koji vodi ka samom kraju svega. Stvari koje e se desiti u posljednjim danima. Otkrivenje navodi drugaije stvari koje e se desiti uskoro. Pa nam Jovan kae da e otvoriti knjigu Danilovu meu drugim knjigama Starog zavjeta. Kae: "Upotrijebit u isti pristup koji je koristio Bog kada se obratio Danilu". U Knjizi otkrivenja nai ete redosljede istorije po kojima e stvari da budu pojanjene. Neemo previe ulaziti u to jer se vie fokusiramo na osnovnu strukturu Knjige i kako je ona napisana. Ali imajte to na umu dok budete dalje prouavali Knjigu otkrivenja. Bez obzira na ovo uvodno prouavanje saznat ete o mnogim slijedovima dogaaja koje e se desiti u Knjizi ba kao u Danilu. Dakle, Knjiga otkrivenja je mnogo slina Danilu dva. Sadri istorijske redosljede, proistie iz vremena proroka sve do kraja vremena, Jovanovo vrijeme prvi vijek u Maloj Aziji pa sve do kraja vremena, drugog dolaska Isusa, pa ak van toga kao to emo vidjeti u etvrtom serijalu. Postoji i stalna simbolika, osim to u Otkrivenju nemamo metale na statuama. U Otkrivenju imamo ivotinje. Ali, neke udne ivotinje. Vratit emo se na to malo kasnije. Dakle, kako interpretiramo ovu knjigu? Koji su kljuevi za interpretaciju ove knjige? Prvi dio iz serijala je dio o sedam kljueva koji interpretiraju Knjigu otkrivenja. Mnogi od ovih kljueva mogu da budu pronaeni ba u samom tekstu, u poglavlju jedan stihovima od jedan do osam. Neke od ovih kljueva smo pronali tako to smo proli kroz cijelu knjigu. Ali postoji sedam kljueva interpretacije na koje se elim fokusirati u ostatku prvog dijela Otkrivenja.

Kljuevi interpretacije Otkrivenja

Prvi od tih kljueva koje emo pojasniti je da je Knjiga otkrivenja jedno boansko otkrivenje. Vidimo da imamo Boju re i figure i slike, koja nam prenosi rije Boga kroz Knjigu otkrivenja. To je sveto otkrivenje. Otkrivenje poglavlje jedan: stihovi od 1-3 "Otkrivenje Isusa Hrista, koje dade njemu Bog, da pokae slugama svojima ta e skoro biti, i pokaza, poslavi po anelu svojemu sluzi svojemu Jovanu, Koji svjedoi rije Boiju i svjedoanstvo Isusa Hrista, i ta god vidje. Blago onome koji ita i onima koji sluaju rijei prorotva, i dre to je napisano u njemu; jer je vrijeme blizu." Vidite, na samom poetku Knjiga istie zanimljive tvrdnje. Jovan ne kae pa razmiljao sam o nekim stvarima, pomiljao da ti napiem pismo, moda da ti napiem knjigu i kaem ti ta mislim. Ne, to nije ono to Jovan kae. On kae: "Ako ovo nisu moje rijei ja to nisam izmislio". Zapravo to je Otkrivenje Isusa Hrista koje mu je Bog dao. I onda Bog kroz Isusa Hrista alje poruku Jovanu, a Jovan u viziji dobija poruku od Boga koju je onda zapisao za sve ljude. To je kao povezan lanac otkrivenja. Otkrivenje Isusa Hrista dolazi do Jovana, on uje izjave Isusa Hrista, sve to zapisuje i naziva - rijei tog proroanstva. Znai postoji niz dogaaja. Knjiga otkrivenja odraava ono to je Jovan vidio od Isusa. I ono to Jovan vidi odraava neto to se desilo izmeu Boga Oca i Isusa, ak kao da su zajedno djelovali prije poetka vremena. Pa zato Knjiga otkrivenja predstavlja boansko otkrivenje. To je jako vano za nas jer nam govori da je to jedan iskren i siguran prikaz budunosti. Mogu da vam kaem to ja mislim da e se dogoditi u roku od pet, deset, sto ili pak hiljadu godina. Mogu da vam kaem to mislim, ali ja to ne znam. Zapravo i nisam toliko lo u tome jer ponekad pokuavam da predvidim odreene politike dogaaje ili odreene stvari na univerzitetu gdje radim. Vie puta pogodim, ali ta e se desiti za deset ili hiljadu godina, to zaista ne znam. Ako bih ja pisao Knjigu proraanstva za vas, proroanstva John Poulina, vi ne biste mnogo panje pridali tome. Ne bih to niti oekivao, jer su to samo moje ideje.

Ako je ova knjiga potekla od samog Boga, ako je Kniga zaista otkrivenje boije vizije budunosti to je onda neto vrsto i sigurno. Knjiga otkrivenja je vrijedna prouavanja, jer je boansko otkrivenje. Vrijedna je prouavanja jer ono to kae o budunosti, taj slijed dogaaja o kojem govorimo onim krajnjim dogaajima, oni su stvarni. Vidite, itajui Knjigu otkrivenja kao proroanstvo budunosti bilo bi besmisleno da to nije boansko otkrivenje. Tako da su i Futurizam i Historicizam utemeljeni u ubjeenju da nam se Bog obraa kroz ovu knjigu. Da su stvari opisane u njoj stvarne, da su one vane za nae ivote kako sada tako sve do kraja vremena. Drugi klju interpretacije nalazimo u Starom zavjetu. Knjiga otkrivenja je posljednja knjiga iz Biblije, posljednja knjiga Novog zavjeta iz Biblije. Tako je Knjiga otkrivenja u nekom smislu vrhunac Biblije, ponajvie to se u Knjizi otkrivenja aludira na sve vrste svih dijelova Starog zavjeta. U Knjizi otkrivenja naii ete na dijelove jezika iz gotovo svakog dijela Starog zavjeta. Dopustite da navedem primjer za to. Otkrivenje poglavlje prvo, stih sedmi. Ponovo taj uvodni dio o kojem smo govorili na poetku. Otkrivenje 1:7: "Eno, ide s oblacima, i ugledae ga svako oko, i koji ga probodoe; i zaplakae za njim sva koljena zemaljska. Da, zaista." O kome ovdje govori? On govori o Isusu, onom koji je poslao viziju Jovanu. Kae se, gle On, Isus, dolazi s oblacima i ta - svako oko e ga vidjeti. Prema tekstu, kada Isus doe svako oko e ga vidjeti. Drugim rijeima cijeli svijet. To e biti jedinstven dolazak i svi e ga vidjeti, a sva plemena zemaljska i svi narodi e naricati zbog njega. Sigurno se pitate o emu se ovdje radi? Ovo je aluzija na Stari zavjet. Koristi jezik u ovom tekstu koji nas navodi na Stari zavjet i samo kada se vratimo na Stari zavjet moemo da vidimo o emu je rije. Pa da idemo tamo. Zaharija 12 stihovi 10 11: "I izliu na dom Davidov i na stanovnike Jerusalimske duh milosti i molitava, i pogledae na mene kojega probodoe; i plakae za njim kao za jedincem, i tuie za njim kao za prvencem. U ono e vrijeme biti tunjava velika u Jerusalimu kao tunjava u Adadrimonu u polju Megidonskom."

Pa ko govori u Zaharaji dvanaest? Ovdje ne govori Isus. Prije da je to Bog iz Starog zavjeta koji nam se obraa. Bog u Starom zavjetu ovdje zapravo preuzima ljudski aspekt. Mnogi pisci Novog zavjeta su u ovom tekstu vidjeli odraze Isusa kroz starozavjetnog Boga. Bog im kae I gledat e na onoga koga su proboli. Interesatno je da e oni vie aliti za njim . Gotovo da ima smisla da je Bog ovdje dao nagovjetaj za Isusa. Ali ovo je interesantno. Kada doemo do Novog zavjeta, on uzima cijeli ovaj testament kao boiji tekst i primjenjuje ga na Isusa. Ovo je produhovljeno, to je onaj koji hoda meu nama. To je bio onaj koji je ivio u Palestini. Vratimo se u prvi vijek. On je taj koga su proboli, on je taj iz ovog teksta. Ali pogledajte to se dalje dogaa u ovom tekstu. Kae se da oni koji tuguju za njim, oni koji su ga vidjeli, su stanovnici Jeruzalema plemena zemlje i da e oni da ga ale. Pogledajte ako stavimo Zahariju na jednu a Otkrivenje na drugu stranu. Prema Zaharaji Bog je onaj koji dolazi, u Zahariji je Bog proboden. U Zaharaji grupe iz Jerusalema ale, te sam Jerusalem ali. Ovo je lokalizovana verzija prie. Sve je tu prikazano kao ono to se deava geografski tamo. Ali pogledajte Otkrivenje. Kae, Isus je taj koji dolazi. To je jedna specifinost i produhovljenost boijeg koncepta Zaharije dvanaest. Isus je taj koji je proboden. To su plemena cijele Zemlje koja ale. A zapravo sama Zemlja ali. Vidite to se deava, Otkrivenje obuhvata lokalne stvari iz Starog zavjeta i proiruje ih na cijeli svijet. Uzima boanske elemente iz Starog zavjeta primjenjujui ih na Isusa Hrista. Tako Knjiga otkrivenja hrianizira i ini univerzalnim Stari zavjet. Moda ste culi za poznati serijal knjiga, a sada filmova poznatih po nazivu "Left behind". Radi se o veoma interesantnim serijalima i oni koji su uestvovali u tom projektu su ljudi koji vjeruju i jako ih potujem. Ali mi se ne svia nain na koji oni poimaju Otkrivenje. Oni sve u Otkrivenju posmatraju kao lokalno. Kada prikazuju Jerusalem smatraju da to bukvalno znai Jerusalem. Kada posmatraju Eufrat to je za njih Irak i sve to povezuju sa Bliskim istokom i actualnom politikom. Ali kada zaista shvatite koliko je Otkrivenje isprepleteno sa Starim zavjetom jasno vam je da to produhovljuje te stvari, prilazi ka njima universalno, odnosi se na sve nas u eri hrianstva. To nije knjiga o Jevrejima, to je knjiga o onome kako se stvari deavaju u Isusu Hristu. Naalost sam metod poimanja "Left behind" bukvalno

prikazuje dogaaje i nije pravi prikaz Otkrivenja. Mogu da vam satima pokazujem tekst za tekstom sa stvarima koje tretiraju bukvalno kao da su se desile na Bliskom Istoku koje su ustvari elementi iz Starog zaveta i koje su primenjene univerzalno. To emo prikazati u treem djelu. Vidjet ete kako je Rijeka Eufrat produhovljena na svjetski univerzalan nain. Zapravo, poznata su etiri naina na koje pisci Novog zavjeta upotrebljavaju Stari zavjet. Jedan se zove citiranje, poput zapisivanja i navoenja uz preporuke odakle je uzet tekst. U drugom tipu poznatom kao navoenje se navodi dovoljno teksta da bi onaj koji ita ba jasno znao odakle je tekst potekao. Ako bih vam ja navodio nacionalnu himnu SAD prepoznali bi odakle ona dolazi. Ako bih rekao Marija je imala malo jagnje ili vuna je bijela kao snijeg, itd.. Znate odakle to dolazi, jer je to navoenje. Zatim ovdje su aluzije, to je kada uzmete rije ili jedan izraz i elite da osoba koja vas slua tano zna o emu govorite. To je aluzija. Osim toga postoji i eho. U ehu moete da uzimate jezik koji zvui kao da dolazi iz Starog zavjeta ili iz neke knjievnosti, ali je zapravo koristite u neke druge svrhe. Zapravo ni ne mislite o tome. Evo zanimljive stvari. U Knjizi otkrivenja nema citiranja Starog zavjeta, niti ima navoenja Starog zavjeta. Postoje samo aluzije, kao i eho. Drugim rijeima autor Otkrivenja navodi Stari zavjet s nekim izrazom i rijei tu i tamo, obinim nagovjetajem. To znai da bi istinski mogli da razumijete Otkrivenje potrebno je da dobro razumijete Stari zavjet. Morate najprije da se pripremite da bi prepoznali rijei, izraze itd. Onda shvatite da je vae poznavanje Starog zavjeta nedovoljno. O pa to je u redu, ne morate da brinete. Zabavno je uiti. I potrebno je da Knjigu otkrivenja gledate kao vrstu Nitendo igrice. Imate li djecu koja igraju igrice, da li volite da ih igrate sami? Zato su toliko zanimljive? Jer su pune kockica koje treba posloiti. I pokuavate da to uradite, naete rjeenje, sloite kockice, dobijete nagradu i penjete se na vii nivo. Na taj nain je napisana i Knjiga otkrivenja. Ba kada mislite da ste poeli da je razumijete, kada ste neto rijeili, vaa nagrada da idete na vii nivo, pa zakljuite moda ba nisam shvatio kako sam mislio. Kada je rije o Starom zavjetu tamo ima toliko toga za uenje, toliko mnogo za otkrivanje i to je jedan uzbudljiv proces. Znate na ta mi to lii? Kao kad doem do Knjige otkrivenja pa ne elim da budem previe siguran u sebe i svoje poimanje Knjige. Lako je nama koji smo neto nauili da kaemo znam o emu priam.

Prouavao sam knjigu trideset godina i elim da vam kaem da postoje mnoge stvari u Knjizi otkrivenja koje ni sam ne razumijem. Mnoge stvari, moda, koje e Bog dozvoliti nekim drugim ljudima da otkriju. Ili je moda neke stvari Bog postavio kao zagonetku da bi nas potakao na istraivanje, da uimo, razvijamo se. to se tie Starog zavjeta to je jedna pustolovina kojom otkrivamo gdje je autor Otkrivenja smjestio te male nagovjetaje Starog zavjeta. Pisac po imenu William Milligan pie slijedee - "Knjiga je stvarno prepuna kada su u pitanju sjeanja, incidenti, misli i jezik iz crkvene prolosti. To je toliko obseno da se stoga moe posumnjati u to da li uopte sadri ijednu figuru koja nije preuzeta iz Starog zavjeta ili ijednu potpunu reenicu koja vie ili manje nije sainjena od materijala koji potiu iz istog". Knjiga otkrivenja je puna Starog zavjeta. to vie razumijete Stari zavjet, vie itate Bibliju, sve e vam biti blia Knjiga otkrivenja. Prouavanje Otkrivenje sam doivio uzbudljivim, jer nemam dovoljno vremena za televiziju ili kompjuterske igrice. Kao trei nain za pojanjenje tu je Novi zavjet. Knjiga otkrivenja navodi Stari zavjet mnogo aluzijom i ehom, ali i Novi zavjet takoe. To je hrianska knjiga, to je otkrivenje Isusa Hrista. Isus je prisutan svuda u knjizi. On se obraa crkvama, postoje reference na krst. Kada itate Knjigu otkrivenja shvatite da postoje brojne veze sa eveneljem, sa krstom. Jezik je moda drugaiji, moda negdje vie slian starozavjetnom, ali postoji harmonija ideja. Drugim rijeima teologija Otkrivenja nije drugaija od teologije evanelja ili teologije Pavla. Ona ima svoju jedinstvenost, jedinstveno isticanje, ali postoji i harmonija. Kniga otkrivenja je knjiga Novog zavjeta. Zapravo jedan od mojih omiljenih pisaca kae u knjizi Djela apostolska, strani 585, da se u Knjizi otkrivenja sve knjige iz Biblije susreu i zavravaju. Drugim rijeima Otkrivenje je neka vrsta finala biblijske sinfonije. To je kao posljednja scena drame. U pravom smislu u Knjizi otkrivenja Stari i Novi zavjet, svih drugih 65 biblijskih knjiga, se ujedinjuju u Knjigu otkrivenja. to vie razumijete ostatak Biblije bolje ete razumjeti Otkrivenje. Dozvolite da vas upozorim da je jedna od opasnijih stvari koju moete da uinite ako uzmete samo Knjigu otkrivenja i prouavate je odvojeno od ostalog.

Moda ste uli za ljude koji su se kroz istoriju pojavljivali sa udnim idejama iz Knjige otkrivenja. Ljudi su umirali za interpretacijom Knjige otkrivenja, zapoinjali i zavravali ratove, provodili politike ciljeve na bazi Knjige. David Koresh nam daje primjer kako interpretacija Knjige otkrivenja moe da bude veoma destruktivna. Preporuio bih vam da ako ne itate Knjigu otkrivenja u njenom cijelom kontekstu, ukljuujui cijelu Bibliju, lako se moe desiti da pogreno protumaite knjigu i krenete putem kojim Bog moda ne bi volio da idete. Knjiga otkrivenja je knjiga iz Novog zavjeta. Glavna poruka knjige nije u suprotnosti sa evaneljem Isusa Hrista. Postoji i etvrti nain za pojanjavanje koji kae da je Knjiga otkrivenja knjiga simbola. Na samom poetku u prvom stihu knjige je to jasno. Kae se: "Otkrivenje Isusa Hrista, koje dade njemu Bog, da pokae slugama svojima ta e skoro biti, i pokaza, poslavi po anelu svojemu sluzi svojemu Jovanu" elim da obratite panju na neke dijelove ovog teksta. On je "pokazao" to! Ovo je posebna grka rije koja nam govori da je ovo knjiga simbola. "Pokazivanje" na grkom znai simbolino predstavljanje buduih dogaaja. Korijen ove knjige je simbolika. Tako je Knjiga otkrivenja puna simbola. I Bog je taj koji je izabrao ove simbole. Ovo je veoma vano. Bog nam kroz vizije, kroz simbole alje poruke koje su mu u mislima. Ako razumijete simbole razumjet ete i poruku. Ako ne shvatite simbole onda ne shvatate kako treba. Sjeate se kad sam vam rekao da Knjiga otkrivenja sadri ivotinje, zanimljive ivotinje. Uzmimo na primer sedmoglavu adahu sa deset rogova. I ta adaha napada enu koja je sva bljetava i stoji na mjesecu. Vjerovatno niste ovo doivjeli u stvarnosti. Vjerovatno. Jeste li? Jeste li vidjeli sedmoglavu adahu? Da ste ikad etali umom i vidjeli sedmoglavu adahu znate to bi pomislili pijan sam. Pa ne postoje sedmoglava adaha. Knjiga otkrivenja sadri ivotinje koje su unikatne, razliite od bilo ega to smo vidjeli u prirodi. A vjerovatno niste vidjeli enu da stoji na mjescu. To je simbolina knjiga i ako bi joj pristupili bukvalno, kao to su mnoge nae kolege uradile u "Left behind", itate je prebukvalno onda ete je krivo shvatiti. Knjiga je dizajnirana da bi simbolizirala vie uenje, veu istinu i dogaaje koje Bog eli da razumijemo. Nemojte shvatati stvari previse bukvalno. Da li

postoje stvari koje bi u Knjizi otkrivenja trebalo da se uzmu bukvalno? Naravno, ako simboli nemaju nikakvog smisla u nekim mjestima. Ako takve uzmemo kao simbole, zbunit e nas. Pa bolje onda da to ne radimo. Navest u primjer - Isus Hrist. Je li Isus simbol? Ne bih rekao. To je jednostavno neija izjava da bi itaoci Otkrivenja znali za nekog iz prvog vijeka kao nekog koga e danas upoznati kroz Novi zavjet. Tako bi Isus Hrist bio primjer neeg bukvalnog. Ali u Knjizi otkrivenja normalan slijed dogaaja je simbolian. Uzmite jezik iz Otkrivenja simbolino osim ako vam je jasno da je neobhodno bukvalno itanje. Peti klju interpretacije je Mala Azija i njen poloaj. Jo jednom, to ste vidjeli u prethodnim stihovima Knjige. Ako uzmete mapu Male Azije, moete smestiti sedam crkvi - Efes, Smirna, Pergam, Tijatira, Sard, Filadelfija i Laodikeja. A Jovan se nalazi na ostrvu Patmos. Pogledat emo ostrvo Patmos u naem drugom dijelu. A Jovan je tamo na ostrvu Patmos i on pie ovu Knjigu, skriptu svojih vizija namjenjenu sedam crkvi u Maloj Aziji. Tako da Knjiga otkrivenja, premda simbolina i boanska, takoe govori o poloaju Male Azije. Jer se Bog u Pismu susree sa ljudima tamo gdje jesu. To je nain na koji Bog uvijek djeluje. Dozvolite da navedem primjere. U Danilu dva i sedam, (sjeate se da smo govorili o Danilu dva) Bog dolazi do paganskog kralja i daje mu poruku o etiri kraljevstva koje prati Kraljevstvo boije. Kako on to donosi paganskom kralju? U obliku jednog idola, neega to e kralj da razumije. Ali kada istu viziju daje Danilu, pet poglavlja kasnije, daje mu sliku stvaranja, uzburkanog mora, ivotinja i ljudskog sina koji vri kontrolu nad ivotinjama. To je pria o Adamu u Raju. Iste poruke etiri kraljevstva koje prati Kraljevstvo boije. Ali Bog sastavlja poruke koje e moi da shvate razliiti umovi paganskih kraljeva i jevrejski proroci. Bog se susree sa ljudima kakvi jesu. U etiri evanelja to smo takoe otkrili. Zato etiri evanelja kada nam treba samo jedno? Jer, oito, postoje razliite vrste ljudi. I etiri evanelja e prenijeti priu potpunije, nego to e to jedno uiniti. Ako vi volite Mateja, moda neko drugi Marka, moda ja vie volim Jovana. Vidite, kroz ova etiri prikaza Isusa svi moemo da dobijemo jasniju poruku o njemu. Bog sree ljude tamo gde su. On upotrebljava brojne naine da bi prenio priu o Isusu.

Isto tako emo vidjeti da svaka od Sedam crkvi sadri razliite prikaze Isusa. To emo vidjeti u slijedeem predavanju. Svaka crkva doivljava Isusa na neto drugaiji nain. I postoji neka svrha u tome, kao to emo da vidimo u slijedeem predavanju. Bog sree ljude tamo gde se nalaze. Svaka crkva prilazi Bogu na sebi specifian nain. I na kraju postoje ivi simboli u Knjizi. Neki od njih dolaze direktno iz kulture tog vremena. Jedan moj prijatelj David Ounie, koji je napisao najvei komentar svih vremena o Knjizi otkrivenja, mi je jednog dana objasnio da prikaz Isusa u Otkrivenju, u prvom poglavlju, zvui nevjerovatno slino opisu stare boginje Hekate. Ona je zvana gospodaricom neba. Bila je najvanija boginja u Maloj Aziji. Ali posluajte, ovo je zadivljujue. Hekata je nazivana prvom i posljednjom, poetkom i krajem. Bila je boginja otkrivenja, imala kljueve neba i pakla. Putovala bi na nebo i u pakao, vraala se nazad na zemlju i mogla da objasni ta je vidjela tamo. To je udesno jer je Isus slino opisan u prvom poglavlju Otkrivenja. Zato bi neto to je u vezi s paganskom boginjom bilo koriteno u jednoj nadahnutoj knjizi? Samo u navesti dva razloga za to. Jedan, ako je Jovan elio da komunicira sa paganima koristio bi njihov jezik, a drugi ako je Jovan elio da opovrgne ono u ta su oni vjerujovali tada bi koristio njihov jezik. Drugim rijeima, opisujui svoju viziju Jovan koristi jezik koji doziva u ljudske umove boginju Hekatu. U emu je smisao toga? Mislim da je u prvom vijeku smisao bio slijedei. Ova boginja koju oboavate, stvari za kojima tragate, ete nai ako se pribliite Isusu Hristu. Hekata nije odgovor za svjetske probleme. Isus Hrist vam moe pruiti sve ono to traite u njoj. To je ivi simbol. Knjiga otkrivenja uzima neke simbole ba iz starog konteksta, priajui o tom vremenu. I to vie razumijemo taj kontekst, vie emo da razumijemo to nam Jovan pokuava rei danas. Svako ko ita i uje razumjet e. esti nain poimanja Knjiga otkrivenja je Apokalipsa iz davnine. Ovo sam pominjao ranije, ideju o Apokalipsi, to je knjievni stil. Koristi simbole a nerijetko i udne ivotinje itd. Moda se pitate zato bi Knjiga otkrivenja koristila tako udan nain da bi je razumjeli? Zato bi bila toliko teka i simbolina? U realnosti mi danas razumijemo Apokalipsu, jer je u ovom svijetu imamo. Jeste li ikad uli za

Kralja lava? Jednog od popularnijih crtanih filmova ikad snimljenog? Je li pria o Kralju lavu ivotinjska pria? Da, imate lavove i druge ivotinje kao to su hijene, srne, itd. Razliite vrste afrikih ivotinja. Ali, je li to uistinu pria o ivotinjama? Ako ste je gledali, znate odgovor. Kralj lav nije ivotinjska pria. Zapravo ovo je afrika Apokalipsa. Govori o savrenom svijetu koji je uniten i tada je taj uniteni svijet oivljen suncem koje se vraa i obnavlja savreni svijet koji je uniten. To je Apokalipsa. ivotinje zapravo nisu ivotinje, vec simboli ljudi i ideja, politikih preplitanja. Kralj lav, kao Otkrivenje, predstavlja Apokalipsu. Kreiran je da bi nas nauio stvarima koje ne moemo da shvatimo na drugi nain. Apokaliptini stil nam nije potpuno stran u dananjem vremenu. U starom se svijetu pojavljivao u dva tipa. Bilo je istorijskih apokalipsa gdje imamo slijed dogaaja koji su simbolizirani ivotinjama, metalima ili razliitim stvarima. Niz istorijskih dogaaja. Drugi tip apokalipse je mistian i tu imamo putovanja u nebo, pakao, kao to je navodio Dante kroz mistinu apokalipsu. Oba moete nai u Knjizi otkrivenja. Imate istorijske slijedove, kao i putovanja ka nebu da bi se to iskusilo. ak i putovanja prema kraju vremena. U Knjizi otkrivenja imate razliite naine koje Bog koristi da bi iskazao poruku. Nazvao bih to mjeanim stilom. Apokaliptini stil, kao Kralj lav, je glavni dio Knjige otkrivenja. Ali imate i pjesme i pisma u Knjizi. Dok je itamo pitat emo se ta se deava ovdje, koji je anr tog mjesta? Nije sve u Danilovoj knjizi istorijski slijed. Nije ni u Knjizi otkrivenja. Sigurno da prvih osam stihova nisu pretskazivanja za istorijske dogaaje. Ali je u svakom sluaju uvod u Knjigu napisan veoma obinim jezikom. Tako susreemo razne varijante anrova u Knjizi otkrivenja. Jezik je moda ponekad udan, ali je dobro odgovarao prvom vijeku i to vie prouavamo knjigu u kontekstu cijele Biblije vie emo otkrivati tano ono to je Bog namjeravao da naui njih i nas. Sedmi nain za poimanje je Kajastina struktura. Moda ovo nije jednostavna rije moda je do sada niste uli, ali u sutini kajastina je nastala od grkog slova kaj to izgleda kao iks. U sutini Kajastina struktura je kao naopako ve, poput piramide. I u toj strukturi piramide, imate poetak knjige, penjete se do vrhunca preko sredine pa se ponovo sputate s druge strane. Prema grkom nainu

filozofskog razmiljanja "a" plus "be" daje "ce ". Prema jevrejskom nainu poimanja "a" plus "be" jednako je "a!", ali jedno poboljano "a". To je slino kao a na klaviru. Poinjete sa "a" i idete ka "a". Vraate se gdje ste poeli, a u stvari ne. Zapravo ste napredovali. Razlog zbog ega je ovo vano je to u kajazmu zakljuak nije kraj. Ako bih ja napisao knjigu vrhunac bi bio na kraju i tu se nalazi krajnji zakljuak svega. Ali u kajizmu zakljuak se nalazi u sredini, i ovo e biti veoma vano. To emo vidjeti sad. Hajde da na kratko pogledamo tu kajastinu strukturu. U Otkrivenju jedan, stih jedan tri stoji "poslavi po svom anelu", a Otkrivenje 22 ponavlja to, "poslavi po svom anelu"; "da pokae svojim slugama" - "da pokae svojim slugama"; "ta se ima dogoditi uskoro", ponovljeno u poglavlju 22; "blagoslovljen", ponavlja se u poglavlju 22; "rijei ovog prorotva", "uva rijei prorotva ove knige"; "jer trenutak je blizu". Obratite panju, ova dva poglavlja, jedno na poetku a drugo na kraju knjige se ine naizgled kao potpuno iste stvari. I ovo se stalno ponavlja. Postoji gomila povezanih stvari kao to je ovo. Ista stvar se dogaa sa Sedam crkvi u poglavlju drugom i treem paralelno sa novim Jeruzalemom u poglavljima 21 i 22. Peati u Otkrivenju od etiri do sedam su paralelni sa Otkrivenjem 19 i 20. Trube isto imaju svoje paralele u aama. I sve se zavrava i izgleda otprilike ovako: Po mom opisu strukture Knjige otkrivenja, ona ima devet dijelova. Imate predgovor, epilog i sedam glavnih dijelova knjige. Jeste li primjetili veze koje povezuju ove dijelove zajedno predgovor paralelan sa epilogom, a Sedam crkvi sa novim Jeruzalemom. Radi se o izgledu piramide, a to je kajazam. Ovdje je bit svega, sada postaje zanimljivo. Klju jevrejskog poimanja nije kraj nego sredina. U sredini knjige, poglavljima od 12 do 14, nalazi se finalna kriza u svjetskoj istoriji. Drugim rijeima klju knjige su dogaaji koji se deavaju u samom srcu. Katolika naunica Elizabet Fiorenza ima veoma interesantnu misao i veoma slinu strukturu ovoj. Ona je dola do slinog zakljuka, kajastine knjige. Ali ona kae da postoji centar u tom centru. Znate li ta je to centar u centru? To je poglavlje 14, poruke tri anela. Drugim rijeima poruke tri anela postaju centar centra. Ne slaem se sa katolicima u svemu, ali ako je ona u pravu sloit u se. Vjerujem da je centar knjige tu u porukama tri anela. I otiao bih korak dalje.

Vjerujem da postoji centar centra centra Knjige otkrivenja i to je Otkrivenje 14 stih sedmi. Zadnji dio stiha sedmog kae: "I poklonite se onome koji je stvorio nebo i zemlju i more i izvore vodene!" To je prema meni srce kajazma, to je vrhunac vrhunca. Boija poruka onima koji itaju Knjigu otkrivenja je kada doe kraj vremena i prolazi kroz napetost tog kraja - sjeti se da oboavas onoga koji je stvorio nebo, zemlju i more, i izvore voda. Znate gdje se ta izjava nalazi u Starom zavjetu? Knjiga Izlaska (2.Mojsijeva) 20, stihu jedanaestom, tj. etvrtoj zapovjedi. Kako se pribliavamo kraju vremena srce Knjige otkrivenja e nas pozvati da oboavamo Boga na nain na koji nas je Bog pozvao da ga oboavamo. To ukljuuje oboavanje na dan Subote. to je vie prouavmo u Knjizi otkrivenja nalazimo stvari kao to su ove, koje nam poveavaju interes, daju usmjerenje u ivotu koji ivimo. S ovim emo da zakljuimo prvi dio Otkrivenja serije "Jednostavno Otkrivenje". Radujemo se drugom dijelu u kojem emo da obratimo panju na Sedam crkvi, peate i 144.000. Zanima vas 144.000? Zato nemojte propustiti drugi dio. Hvala to ste sa mnom proveli ovo vrijeme u prvom dijelu serije Otkrivenja.

OTKRIVENJE - Drugi dio

Dobrodoli ponovo u serijal o Otkrivenju iz Biblije. Ovo je drugi dio u kojem emo prouavati prvih sedam poglavlja Knjige otkrivenja poevi sa Sedam crkvi. Poinjemo odmah nakon ovih prvih sedam stihova na koje smo obratili panju u prethodnom serijalu. Otkrivenje jedan, stihovi od devet do jedanaest. " Ja Jovan, koji sam i brat va i drug u nevolji, i u carstvu i trpljenju Isusa Hrista, bijah na ostrvu koje se zove Patam, za rije Boiju i za svjedoanstvo Isusa Hrista. Bijah u duhu u dan nedjeljni, i uh za sobom glas veliki kao trube koje govorae: ja sam alfa i omega, prvi i poljednji; I: to vidi napii u knjigu, i polji crkvama koje su u Aziji: u Efes, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatir, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodikiju." Ovdje vidite sedam imena sedam crkvi iz prvog vijeka. One su jo uvijek tu, moete da vidite ostatke ruevina tih sedam crkvi ako posjetite ta mjesta. Jovan je imao viziju i rekao upravo ono to vidite. Reeno mu je da zapie ono to je vidio i da to poalje crkvama. Jovan je na ostrvu Patmos i on je tamo zbog rijei Boje i svjedoanstva Isusova. Nije jasno ta ovo tano znai. Kako bi rije Boja i svjedoanstvo Isusovo dovelo njega na ostrvo? Mnoge stare tradicije nam sugeriu da je Jovan bio na ostrvu Patmos jer je kanjen zbog svoje hrianske vjere. Da su ga zbog njegovih hrianskih ubjeenja rimske vlasti protjerale na ostrvo Patmos. To ostrvo je uz obalu, nekih etrdesetak do ezdesetak kilometara udaljen od dananje Turske i nekadanje rimske provincije Azije. Znai Jovan je bio udaljen od sedam crkvi i sada je bio na tom ostrvu. U egzilu je dobio viziju koju je zapisao i poslao sedmerim crkvama. Na satelitskom snimku, ostrvo Patmos izgleda gotovo kao morski konji. To je prelijepo ostrvo i imao sam priliku da ga cijelog obiem, osim poluostrva koje se nalazi skroz dolje prema jugu. Dugo je oko deset kilometara a oko pet kilometara iroko na najiroj taki. U centru se nalazi ui dio poput vrata. To je samo nekoliko stotine metara s jedne na drugu stranu. Ba se tu nalazi najvei grad koji se zove Skala, prelijepa luka. A u

pozadini na planini, koja je oko tri stotine metara visoka, nalazi se drugo najvee selo na ovom ostrvu koje se zove Kora. Gore je manastir Sv. Jovana. Kada gledate odozgo na grad Skalu i njenu prelijepu luku primjetit ete ui dio u pozadini, dva tijela od vode, a ostrvo je samo nekoliko stotina metra iroko u tom dijelu. Ovdje se nalazi i prastari put kojeg je najvjerovatnije sam Jovan koristio. Ovaj specifini dio povezuje oblast gdje je Jovan najvjerovatnije ivio dok je tu boravio. Tu se nalazi i peina u kojoj je Jovan imao vizije, a odatle put vodi dolje ka luci. Smatram da je Jovan i sam hodao po ovom poploanom putu od kamenja. Ceo prizor je prelijep, zar ne? Ako me ikad smjestite u zatvor, neka to bude Patmos. To je mjesto gdje bih volio da budem. Prelijepo i isto more, svakakve vrste predjela. Kada se pogledaju samo oblici i naseobine, divno mjesto. Pravo je uivanje na Patmosu. Morate posjetiti ovo mjesto. I tu, na tom ostrvu se Jovanu javila vizija.

Isus i sedam crkvi

Prvo poglavlje, stih 13 - 16 "I usred sedam svijenjaka kao sina ovjeijega, obuena u dugaku haljinu, i opasana po prsima pojasom zlatnijem. A glava njegova i kosa bijae bijela kao bijela vuna, kao snijeg; i oi njegove kao plamen ognjeni; I noge njegove kao mjed kad se rastopi u pei; i glas njegov kao huka voda mnogijeh; I drae u svojoj desnoj ruci sedam zvijezda, i iz usta njegovijeh izlaae ma otar s obje strane, i lice njegovo bijae kao to sunce sija u sili svojoj." Prekrasan je prikaz Isusa u ovim stihovima. elim da upamtite razliite osobine Isusa koje su ovdje prikazane. Interesantno je to je opisan sa preko deset osobina u poglavlju. U tim osobinama prepoznat ete ga kako se predstavlja svakoj crkvi. Ako pogledate, vidjet ete sedam crkvi, a Isus je predstavljen prvoj crkvi, u poglavlju dva stihu jedan, kao onaj to dri sedam zvijezda i stoji meu svijenjacima.

Druga crkva kae da im se Isus predstavio kao prvi i posljednji koji je umro i vratio se u ivot. Treoj se crkvi predstavio kao otri dvosjekli ma koji izlazi iz njegovih usta. Primjeujete interesantan sablon ovde, da se on ovdje predstavio svakoj crkvi na potpuno jedinstven nain. Drugim rijeima, Isus nije doao da prigovori bilo kojoj od ovih sedam crkvi, jer potuje svaku od ovih crkvi i njihove jedinstvenosti. Kao to sam ve rekao On prilazi svakoj crkvi kakva ona jeste. Jedan od najjaih principa kada je u pitanju Biblija i njeno prouavanje je da Bog prilazi ljudima tamo gdje su oni. Poruke Boga, bilo da su vizije ili neki drugi oblici bez obzira da li se radi o istoriji ili poeziji, sutina poruka se nalazi u jeziku koji je bio prikladan za to vrijeme i mjesto. Bog prilazi ljudima tamo gdje jesu. Kada je Isus prvi put doao, nije bio dvadeset stoljetni Evropejac ili Afrikanac. Bio je kao prvostoljetni Jevrej. ivio je u Palestini, izgledao poput obinih ljudi, priao njihov jezik, koristio njihov stil i rjenik, ak i neke njihove ale. Moda vam udno zvui, ali jedan je uenjak prevodei grka evanelja na aramejski otkrio ale i igre rijeima koje je Isus koristio dok je priao. Zato je to radio? Zato to Bog prilazi ljudima tamo gdje jesu, a jo je vanije da je Isus upotrebljavao takve stvari jer je to inilo njegove govore dugovjenima. Ljudi su ih se sjeali, prenosili jedni drugima O Isus je jue govorio i ispriao nam veoma smijene stvari. Ljudi su dijelili ove prie, sjeali se predavanja zbog naina na koji je Isus to djelio s njima. Tako od zadnjih pisama do sedam crkvi otkrivamo da Isus zna sve o nama. On prilazi svakoj crkvi s predznanjem o tome kakva ona ustvari jeste. Predstavlja se na nain koji oni cijene i koji razumiju. Ako Isus ve zna sve o nama ak prije nego to smo mu doli, onda nema razloga da se krijemo od njega. Nema razloga da se bojimo da mu kaemo istinu. On dolazi ba onako kako nam treba. Isus je nevjerovatan. Moe da izabere da nam prie na bilo koje naine. Ali prema sedam crkvi Isus oprezno prilazi, svakoj na jedinstven nain na koji ga treba. Potuje nau jedinstvenost i nae razlike.

On nas je nainio nas je jedinstvenim, razliitima, i kada nam prilazi On to radi na nain koji potujem i onaj koji vi potujete. Iz toga sam nauio da niko od nas nema potpunu sliku Isusa. Moda ste doktorirali ali ima gomila onoga to najvjerovatnije ne znate. Doktorat je poput kopanja rupe u zemlji, i moda ne znate sve o sadraju te rupe, ali postoji mnotvo polja i oblasti oko vas mjesta koje niste istraili do te dubine. to vie uite u ivotu, sve vam je jasnije da ne znate dovoljno. Sedam crkvi nas ue da svako od nas zna poneto o Isusu, kada imamo odnos sa njim, ali ne znamo sve. Postoji mnogo toga to ne znamo. Niko od nas nema potpunu sliku, a to znai da smo potrebni jedni drugima. Potrebno vam je ono to govorim ovde kao to je meni potrebno ono to vi znate. Potrebno je da nauim neke stvari od vas. Svi trebamo jedni druge. Otvoreni smo da uimo jedni od drugih, i tako moemo da nauimo vie o Bogu i pribliimo mu se. To me ui da budem skroman, bez obzira na to koliko znam. Ustvari je vanije koliko ne znam. Potrebno je da nauim za sebe i svoju duu. Najbolje od svega emu nas ue sedam crkvi je da nas Isus voli ba onakve kakvi smo i prilazi nam takvima. Ako mu priemo dat e nam to nam treba i vodit e nas pravim putem. Postoji mnogo korisnoga to moemo nauiti iz sedam crkvi. Neu vam izneti sve, a mnogi su ljudi vidjeli u sedam crkvi proroanstvo takoe kao faze u hrianskoj istoriji u emu ima vrijednosti. Ali ja u istaknuti osnove na ovom seminaru. Ovo je otkrivenje za iroke mase, ovo su one glavne vrijednosti knjige. ak i neki komentatori nisu ni primjetili neke od tih stvari. Ali ovo je jedan od najzanimljivih dijelova. Pogledajte. Svaka od sedam crkvi dobija obeanja od Isusa. Ovo je zadivljujue. Prva crkva dobija jedno obeanje drvo ivota. Druga crkva dobija dva krunu ivota, izbegavanje druge smrti. Trea crkva dobija tri skrivenu manu, bijeli kamen, novo ime. etvrta dobija etiri, peta pet, esta - est. Provjerite i usporedite sa onim to kaem sa onim to kae tekst u Bibliji. Moete da pauzirate bilo kad, zapiete te stvari, prouiti ih za sebe i provjeriti tekst.

Zanimljivo je da svaka crkva dobija vie od prethodne, a sedma crkva Leodikeja obeanje da e ispuniti sva obeanja. A to obeanje je da emo sjediti sa Hristom na njegovom tronu. I ako budete sjedili sa Isusom na tronu dobit ete sve, zar ne? Sve ste naslijedili. To je obeanje koje ispunjava sva druga obeanja. Svih 21 obeanja prvim crkvama se sabiraju u sedmoj. Isus e sjediti s njim na njegovom prijestolu. Zadivljujue obeanje. Ono to iz toga izvlaim je da dok crkve dobijaju sve vra obeanja moda ete primjetiti da njihovi problemi postaju sve tei. To mi govori da je, to se stvari vie pogoravaju, milost boija je sve blia. Milost boja je sve snanija, poput grijeha. to su dublji problemi u ivotu sve je jaa milost Isusa Hrista. Ona e vam preuzeti i promjeniti ivot. Poruke upuene sedam crkvi su mone, obraaju nam se dan danas, kao to su to inile nekad davno. Knjiga otkrivenja sadri poruku koja nam moe promjeniti ivote i srca ve danas. Trei dio ovog posebnog predavanja je plan cijele knjige. Jedan od problema Knjige otkrivenja je to ljudi zapravo ne znaju kako da joj priu. I otkrio sam da autor Knjige otkrivenja esto ostavlja naznake u samom tekstu kako bi razliiti dijelovi Knjige mogli da budu odgonetnuti. Jedan od ovih kljunih naznaka nalazi se po mom miljenju u stihu devetnaestom, prvog poglavlja. Radi se o jednom najznaajnijem tekstu u knjizi jer upravo ovdje izlae cijeli plan knjige. Da pogledamo ta kae u stihu devetnaestom. "Napii to si vidio:" I sjeate li se da smo ranije u predavanju proli kroz stih jedanaesti koji kae "napii to vidi" u sadanjem vremenu. Dok gleda ovu viziju moe da planira da je zapie. A sada u stihu devetnaestom kae "Napii to si vidio". Drugim rijeima vizija je zavrena. Ovdje nam govori o zapisivanju potpune viziji koja se sastoji od dva dijela. To ovaj tekst ini posebnim. "Napii to si vidio:" ta je vidio? Naime, stvari koje jesu. Kakve jesu. Drugim rijeima u Knjizi otkrivnja postoje stvari koje se tada deavaju, koje govore direktno o vremenu crkvi.

Stari Efesis je bio nevjerovatan, zadivljujui grad pun divne arhitekture. Moete da vidite jednu od najvelianstvenijih graevina. Zapii to si vidio, stvari kakve jesu. Postoje stvari u Knjizi otkrivenja koje govore o sadanjosti, ali u drugom dijelu Knjige se govori o stvarima koje se trebaju desiti nakon ovih. Knjiga otkrivenja ima dva dijela. Jedan se fokusira na vrijeme Jovana, a drugi na dogaaje koji e uslijediti nakon Jovana. Tako da postoje dva dijela Knjige otkrivenja. Stvari koje jesu i stvari koje e uslijediti nakon ovih. Mnogi su uenjaci primjetili ovaj specifian stih ali pitanje je Koje su stvari koje jesu? Koje su to stvari koje e da se dogode nakon ovih? Jovan nas nije ostavio u bilo kakvoj sumnji. Otkrivenje etiri, stih jedan. Zapisao je Isus ga pozove na nebo i kae "popni se amo, i pokazau ti ta e biti za ovijem" Usporedite ovo sa stihom devetnaest. "to e se zbiti poslije toga" usporedite sa " ta e biti za ovijem ". Drugim rijeima, najvei dio drugog dijela Knjige otkrivenja se fokusira na budue dogaaje. Fokusira se na stvari koje e se desiti nakon Jovana. Otkrivenje etiri jedan saoptava Jovanu. Sada dolazimo do dijela koji nam govori o stvarima koje e se desiti nakon tih. Otkrivenje etiri, stih jedan poinje da se fokusira. A ostatak Knjige otkrivenja se primarno fokusira na stvari koje e se desiti u budunosti. Postoje neki prikazi iz prolosti vezani uz krst, Isusa, dogaaje prije samog vremena. Primarni fokus u etvrtom poglavlju i onima kasnije su dogaaji vezani za budunost nakon Jovana. Koje su to stvari? Naravno to e biti izmeu Otkrivenja jedan devetnaest i etiri jedan, pisma upuena sedam crkvi gdje se Jovan usmjerava iskljuivo na Isusove rijei o situaciji vezanoj za sedam crkvi i porukama koje e im Isus uputiti. Da, ovo su pisma sa jakim implikacijama na dogaaje koji e uslijediti. Primaran fokus sedam crkvi je na stvarima koje jesu. Tako e vam Knjiga otkrivenja, kada paljivo prouite kljune tekstove pomoi da shvatite samu strukturu knjige ak i u Jovanovim mislima i onoga ko mu je dao viziju. Plan knjige je da se iskljuivo fokusira na stvari koje e se desiti nakon Jovana. Sjeate se u Otkrivenju tri, stih 21 doli smo do vrhunca sedam pisama, sedam obeanja. I u tom vrhuncu pie: "Koji pobijedi dau mu da sjede sa mnom na prijestolu mojemu"

To je vrhunac obeanja. U Otkrivenju tri 21 se nalazi vrhunac sedam pisama, vrhunac svih obeanja. Ovo je interesantno. Ovde vidimo "duplu usmjerenost" kao jednu knjievnu strategija. Izvinjavam se to sam se udaljio od jednostavnog izlaganja Otkrivenja za trenutak. Otkrio sam ovaj princip u istraivanju grkog otkrivenja, dijelei je sa uenjacima kao neto veoma vano. I onda sam doao do neega pomalo tajanstvenog u vezi te duple direkcionalnosti. Nisam mogao da pronaem neki bolji nain da bi je opisao, ali ona jednostavno predstavlja oba pravca. Drugim rijeima u krucijalnom dijelu Knjige otkrivenja vrhunac jednog dijela ukazuje naprijed ka slijedeem. Umjesto da zakljui neto i onda uvede u slijedee, Jovan smjeta uvod slijedeeg dijela u zakljuak prethodnog dijela. Meni je to jako zanimljivo. Dok se kreete ka zakljuku o sedam crkvi Jovan unosi tajne za razumjevanje peata koje e da uslijede. Ako propustite ovaj redosljed, tu "duplu usmjerenost", propustili ste datu naznaku i moda neete da razumijete ta Jovan radi. Pa da vam pokaem ovo. "Koji pobijedi dau mu da sjede sa mnom na prijestolu mojemu, kao i ja to pobijedih i sjedoh s ocem svojijem na prijestolu njegovu" Ovdje vidite, vrhunac teksta ovdje obeava da e oni koji su vjerni Isusu i koji ustraju na kraju sjediti s njim na njegovom prijestolu ba kao to je Isus pobjedio i sjeo sa Ocem na njegovom prijestolu. Kada je to Isus pobjedio? Isus je pobjedio na krstu. Pobjedio je u zemaljskoj slubi, uskrsnuu. Pobjedio je i pridruio se Ocu na njegovom prijestolu. Ba kao to e se oni koji ustraju s Hristom jednog dana pridruiti njemu na njegovom prijestolu. To je obeanje onima koji ustrajavaju u Laodikejii. Bilo kako bilo ovaj stih koji predstavlja vrhunac takoe usmjerava ka naprijed, "dupla direkcija" je, usmjerava ka oba pravca, naprijed ka Otkrivenju etiri, pet, est i sedam i dalje nam klju sedam peata. Da pogledamo opet: "Koji pobijedi dau mu da sjede sa mnom na prijestolu mojemu, kao i ja to pobijedih i sjedoh s ocem svojijem na prijestolu njegovu" U Otkrivenju etiri do sedam, gdje je prijesto Oca? Tu je u etvrtom poglavlju. Gdje se Isus pridruio Ocu na prijestolu njegovom? U petom poglavlju! Da li su se vjernici ikada pridruili Isusu na njegovom prijestolu? Da, u sedmom poglavlju.

Vidite u treem poglavlju stihu 21 otkrivate osnovne korake Otkrivenja od etri do sedam. Jovan nam otkriva cijelu svrhu i namjeru sedam peata. Veoma, veoma uzbudljiv dio Knjige otkrivenja. Ovdje se nalazi jednostavan klju za jedan od najizazovnijih dijelova Knjige otkrivenja. ta je ostalo? Koje dijelove poglavlja tri 21 nismo jos preli? Prvi dio. "Koji pobijedi dau mu da sjede sa mnom na prijestolu mojemu," - "pobjedniku" sadanje vrijeme. Ko je to? To je itaoc knjige, to sam ja, to si ti. Bilo kad, bilo ko od nas e proitati ovu knjigu i mi smo pozvani da pobjedimo, ba kao to je i Hrist pobjedio. Pozvani smo da budemo vjerni Bogu i kada smo u nevolji. Pozvani smo da pobjedimo. O emu govori poglavlje est? Govori o svecima, o pobjedi od Isusovog vremena do kraja vremena. Kroz cijelu hriansku eru, od vremena Isusa do Knjige otkrivenja pa sve do kraja, sveci su u procesu pobjede. Otkrivenje est je jedan od najizazovnijih dijelova Knjige otkrivenja, ljudi su se naprezali da shvate njegovo znaenje, ali Jovan nam daje klju u Otkrivenju tri 21. On nam kae da je pobjeda boijig naroda klju onoga to e se desiti u poglavlju est. Kasnije emo se vratiti tome u ovom predavanju. Ali ovdje se vidi kako nam princip "duple direkcije" i ova knjievna strategija mogu pomoi s vremena na vrijeme da jasnije razumijemo ono to e Jovan uraditi.

Sedam peata

Hajde da sada preemo na sedam peata. Poet emo sa etvrtim poglavljem i kao to vidimo, to je generaln scena oboavanja. Drugim rijeima, ova slika u etvrtom poglavlju je scena na nebu koja predstavlja oboavanja Boga. Zato je nazivam generalno scenom oboavanja? Postoji nekoliko zakljuaka u samom tekstu. Sve se tu deava ispred prijestola. Rije prijesto se spominje 14 puta u poglavlju etiri, a pet puta u petom poglavlju. Imamo scenu oboavanja oko prijestola u drugom stihu.

Drugi stih: "I odmah bih u duhu; i gle, prijesto stajae na nebu, i na prijestolu sjeae neko." Primjetio sam da kau da je prijesto bio tamo na nebu. Ovo se razlikuje od Danila sedam gdje se kae da je prijesto bio postavljen. Danilo sedam prikazuje poetak scene prijestola na nebu, a Otkrivenje etiri ne prikazuje poetak scene. Prijesto je ve tamo. Drugim rijeima vidimo radnju koja se neprekidno deava. Ovo je samo opis onoga to se deavalo na nebu i nastavlja da se deava. Stih osmi: "I (ta etiri bia) mira ne imaju dan i no govorei: svet, svet, sve,...!" To je radnja koja se konstatno deava. Deveti stih: "I kad dae ivotinje slavu i ast i hvalu... Padoe dvadeset i etiri starjeine pred onijem to sjeae na prijestolu, i poklonie se. . ." Kada god je prijesto bio postavljen tamo, on osto se tamo desava je konstatno ponavljanje Sveti! Sveti! Sveti!. Jednostavno, nemate dogaaj u etvrtom poglavlju. To je samo opis onog to se konstatno zbiva na nebu. ta je klju svega ovoga? Koji je najvaniji element? ini se da je sve usmjereno ka prijestolu i sve se deava oko njega. I pojevljuje se momenat krize koji se deava oko prijestola. Peto poglavlje, sada se od generalnog kreemo ka veoma specifinom. Pa pogledajmo ta nam govori tekst: "I vidjeh u desnici onoga to sjeae na prijestolu knjigu napisanu iznutra i spolja, zapeaenu sa sedam peata. I vidjeh anela jaka gdje propovijeda glasom velikijem: ko je dostojan da otvori knjigu i da razlomi peate njezine? I niko ne mogae ni na nebu ni na zemlji, ni pod zemljom da otvori knjige ni da zagleda u nju." Znai Bog sjedi na prijestolu i u svojoj ruci ima, ili kako je jedan uenjak ukazivao, sa strane pokraj njega se nalazi knjiga. I dalje se postavlja pitanje Ko je dostojan da otvori knjigu? I niko to ne moe da uradi, niko na nebu, zemlji ili pod zemljom nije u mogunosti da otvori knjigu. Ovo je udna stvar. Jer sjetitete se da je knjiga posveena Bogu. A Bog je ba tamo, dri knjigu ili se ona nalazi pored njega. I Bog

ne moe da otvori knjigu. Drugim rijeima, ovo je simbolino predstavljanje problema univerzuma, tako veliki problem koji ak ni Bog ne moe da rijei ili ne moe da ga rijei na neki uobiajen nain. Ovo je veliki problem i aka knjiga ne bude otvorena doi e do problema. Da pogledamo stihove etiri i pet: "I ja plakah mnogo to se niko ne nae dostojan da otvori i da proita knjigu, niti da zagleda u nju. I jedan od starjeina ree mi: ne plai, evo je nadvladao lav, koji je od koljena Judina, korijen Davidov, da otvori knjigu i razlomi sedam peata njezinijeh." Na sceni se vidi pravi kralja - lav. To je Isus Hrist. On je taj koji e otvoriti knjigu. On je taj koji e rijeiti problem. Pitate se kako to da postoji problem kojeg Bog ne moe rijeiti, a Isus ga moe rijeiti? Jer je Isus nain kojeg je Bog izabrao da bi rijeio problem. Bog rijeava problem univerzuma kroz Isusa Hrista, kroz jagnje. Pogledajmo esti stih: "I vidjeh, i gle, nasred prijestola i etiri ivotinje, i posred starjeina jagnje stajae kao zaklano, i imae sedam rogova, i sedam oiju, koje su sedam duhova Boijih poslanijeh po svemu svijetu." Ko moe da otvori knjigu, ko moe da rijei problem univerzuma? Jagnje moe! Kakvo jagnje? Zaklano jagnje. To je krst Isusa Hrista. Na krstu Isus Hristos pokazuje da je problem univerzuma rjeiv. I kako je ovaj problem rijeiv? Rijeiv je kroz jagnje. Jagnje je, u jednu ruku, s Bogom na prijestolu. Jagnje je u poglavlju pet oboavano skupa s Bogom na prijestolu. Jagnje je Bog! Jagnje dobija hvalu skupa s Bogom. Jagnje je boansko. U isto vrijeme to isto jagnje je zaklano. Jagnje moe da ugine, a sama zamisao jagnjeta pokazuje ljudskost u Isusu Hristu. On je ubijen, on je ranjiv ba kao i jagnje. To je ta konbinacija. Ovo je razlog zbog kojeg Bog koji sjedi na prijestolu ne moe da otvori knjigu. Jer da bi ona bila otvorena potreban je neko ko je i Bog i ovjek. Ko je istovremeno ljudsko bie i ko je boansko. Samo jedna osoba u istoriji cijelog univerzuma je u stanju da razrjei ovaj problem univerzuma. A to je Isus Hrist. Jagnje, Lav Jagnje Otkrivenja, pravi kralj Lav Isus Hrist je vrijedan toga jer je istovremeno ljudsko bie i boanska osoba kao i zato to je ubijen.

Knjiga otkrivenja ovdje istie centralnost krsta Isusa Hrista. Sjeate se to sam rekao u prethodnom predavanju. Knjiga otkrivenja moe da upotrijebi svakakav jezik, moe da zvui drugaije od ostalih dijelova Novog zavjeta, ali u srcu njene poruke je evanelje Isusa Hrista. U centru Knige otkrivenja se nalaze iste teme i poruke koje susreete kroz Novi zavjet. Svrha petog poglavlja je da istakne krst Isusa Hrista kao centralnu figuru u rijeavanju problema univerzuma. Moda ete postaviti pitanje Koji je to problem? Koja je kljuna stvar? ta se deava i ta to zahtjeva tako veliku scenu? Ko moe da otvori knjigu? O emu se ovdje zapravo radi? Pa, glavna stvar u Otkrivenju etiri i pet je pronaena u kljunoj rijei. etrnaest puta u poglavlju etiri i pet puta u poglavlju petom susreemo rije prijesto. Mi nismo puno upoznati sa prijestolom. Verovatno najbliza stvar je kada doete u Sjedinjene Amerike Drave imate predsjedniku stolicu, u "Oval office", ona u kojoj on sjedi iza radnog stola. Pa to je otprilike najblie to moemo da vidimo, a ljudi dolaze iz cijelog svijeta, predsjednici, premijeri, kraljevi, kraljice, dolaze u Oval office i tu sjedi predsjednik na svom poloaju. Ali za nas to ne predstavlja ba veliku simboliku. Za ljude koji su ivjeli prije, prijesto je znaio simbol moi, simbol autoriteta. Onaj ko sjedi za prijestolom ima pravo da vlada. Interesantno je da su mnogi prijestoli iz davnina bili iroki. Bilo je mjesta za dvoje ili troje. To znai da je prema starom znaenju bilo mogue da kralj postavlja ljude na visoke poloaje da sjede s njim. I tako, kada se kae da je Isus doao na mjesto sa svojim ocem, on je preuzimao autoritet sa svojim ocem da bi vladao univerzumom. I to nam govori da emo jednog dana ovu nevjerovatnu privilegiju imati vi i ja. Knjiga otkrivenja govori o boijem narodu koji su kraljevi i svetenici. Da emo sjediti s njim na prijestolu, kako je On sjeo na oev prijesto. Postoji smisao u onome to je Bog obeao onima koji istraju, ukljuujui jedan dio uea i upravljanja univerzumom u cjelini. Vratit emo se na ovu ideju pri samom kraju zadnjeg predavanja. Ovo je samo pogled na budunost. Prijesto predstavlja klju. U Starom zavjetu sve je posveeno prijestolu. Danilo, sedmo poglavlje, predstavlja viziju boijeg prijestola, Ezekiel prvo poglavlje je vizija prijestola Boga, Izaija

poglavlje esto Izaija je ispred boijeg prijestola. U Prvim carevima 22 imate viziju o boijem prijestolu i boijem mjestu. U Knjizi Izlaska 19 nalazi se Bog na prijestolu. Na svih ovih pet tekstova iz Starog zavjeta postoji aluzija u Otkrivenju etiri i pet. Uenjaci su sigurni u vezi toga. Zapravo oko 30 posto rijei iz Otkrivenja etiri potie iz Ezekiela jedan. Zadivljujue kako su sline te rijei. U Otkrivenju etiri i pet, stalno govore prijesto, prijesto, prijesto, kao aluzije na Stari zavjet prijesto, prijesto, prijesto. Sve je ovdje u vezi prijestola. U emu je poenta? Koja je poenta ovog teksta? Kljuna stvar je - ko je glavni. Je li Bog glavni ili neko drugi? Moda mislite kakvo glupo pitanje. Ali, to nije glupo pitanje. Primjetno je da Knjiga otkrivenja podie zavjesu samo malo i poruuje nam da u univerzumu postoje pitanja o boijem vladanju nad univerzumom. Evidentno je da su postavljena pitanja o tome da li je Bog oduvjek bio pravedan. Ljepota je u tome to nam odgovara na neka pitanja koje ponekad postavljamo vi i ja. Ljudi mi nekad kau kako Bog moe da bude pravedan kad postoje tolike patnje u svijetu? To nije glupo pitanje. To pitanje je postavljeno i u Knjizi otkrivenja. Prijesto Boga je u nekom smislu u opasnosti i sam Bog bira da to ne rjeava putem sile. Bog bi mogao da kae "Ja sam glavni. Radit u ta elim. Svako ko se ne slae sa mnom unitite ga." Ali to nije ono to Bog ini. Umjesto toga pokazuje svoje pravo da vlada na krstu Isusa Hrista. Onaj ko eli da vlada univerzumom je onaj ko bi umro za svoja bia. Da li biste mogli da vjerujete vladaru koji bi umro za vae dobro? Koji bi umro za dobrobit zemlje? Za dobrobit ljudi? To je upravo Bog koji vlada univerzumom. Moda ne razumijemo sve to se deava u univerzumu, sve to Bog ponekad ini, sve patnje i boli koje se dogaaju, ali nam Knjiga otkrivenja govori da je Bog rijeio to jo na krstu. Kroz krst Isusa Hrista razumjet ete vladavinu Boga. Kroz krst ete razumjeti da Bog ima pravo da vlada. Zapravo postoje dva naina kojim ljudi mogu vladati ovim svijetom pravdom Ili silom. Mnogi diktatori poput Sadama Huseina, Adolfa Hitlera i neki drugi, su koristili silu. Ja imam mo i dovoljno sam jak da natjeram druge da me prate. Da ih

prisilim da rade ono to ja elim. To je jedan nain vladavine. Ako bi Bog vladao na taj nain svi bi imali dobar razlog za strah. Ali Knjiga otkrivenja nas pouava da Bog vlada kao jagnje, zaklano jagnje, koje je spremno da umre za one kojima vlada. Postoje nesretni dogaaji u cijelom ovom svijetu i bit e ih jo vie. Knjiga otkrivenja nam kae da ne brinemo jer e na kraju Bog postupiti po pravdi i On e biti prihvaen kao pravednost. Prema kraju Otkrivenja, u petnaestom poglavlju stoji "Pravedni su i istiniti putevi tvoji, Kralju svetih!" Bog je na kraju proglaen kao neko ko je fer i ko ini ono to je pravedno. Bog vlada jer je u pravu. Dozvoljava samo one stvari koje bi bile za najbolji interest univerzuma, za najbolji interest svih. Znaci Otkrivenja, poglavlja etiri i pet, nam alju jaku poruku o velikoj kontroverzi oko ovog velikog sukoba. Ne samo o ovoj zemlji, ne samo o meni i tebi. Krst Isusa Hrista nam govori o pomirenju univerzuma sa Bogom. Imamo nagovjetaje o tome u poglavlju pet, a ta poruka je jo jaa kada stignete do poglavlja dvanaest, dvadeset, dvadeset jedan i dvadeset dva. Otkrivenje etiri i pet su uvod, ne samo ka sedam peata, nego i u nekom smislu je i cijela Knjiga otkrivenja utemeljena na prijestolu i cijeloj prii oko krsta, Isusa Hrista i evanelja.

Otkrivenje 6.

Da preemo na poglavlje esto. etiri konjanika u Otkrivenju est, stihovi od jedan do osam. ak i ako niste uli puno o Otkrivenju vjerovatno ste uli o etiri konjanika iz Notre Dame. To je bilo fudbalsko igralite koje je nazvano po Knjizi otkrivenja. Imamo etiri konjanika u Otkrivenju est bijeli konj u stihovima jedan dva, crveni konj koji je zapravo vatreno crven boje kao crvenkasti plamen, a zatim imamo jednog crnog konja i na kraju jednog sivog konja, to je grka rije, neto poput boje kad je neko bolestan, uto zelene. Boju koju nekad ljudi dobiju kada su jako bolesni i umiru. Tako da imamo bijelog konja, crvenog konja, crnog konja i bledog konja. I oni idu dalje u cijeli svijet i ini se da ih prati unitenje. O emu se

ovdje zapravo radi? Ovo je jedno od onih mjesta i ako zaista elite da razumijete Knjigu otkrivenja morate da se vratite na Stari zavjet. Pa da to i uinimo. 3. Mojsijeva 26 je veoma zanimljiv ako ste proitali Otkrivenje est. Moda e vas ak i potaknuti da zaustavite itanje na trenutak, proitate Otkrivenje est, stihove od jedan do osam i dobijete osjeaj za ova etiri konjanika, ta se tu zapravo deava. I onda ete zapaziti neke zadivljujue stvari ovdje u Starom zavjetu. 3. Mojsijeva 26:21 kae "Ako mi uzidete nasuprot i ne htjedbudete sluati me, dodau vam sedam puta vie muka prema grijesima vaim. Pustiu na vas zvijeri poljske, koje e vam djecu izjesti i stoku potrti i vas umaliti, i opustjee putovi vai." Nastavlja dalje u stihovima 25 i 26. 25 "Pustiu na vas ma, koji e osvetiti moj zavjet; a kad se sleete u gradove svoje, tada u pustiti pomor meu vas, i biete predani u ruke neprijatelju. I kad vam slomim potporu u hljebu, deset e ena pei hljeb va u jednoj pei, i davae vam hljeb va na mjeru, i jeete a neete se nasititi." 3. Mojsijeva 26 je poznat kao kletva zavjeta. Drugim rijeima ako se Izrael kao nacija ne pokori Bogu suoit e se sa posljedicama zbog toga. Bit e patnji, tekoa, a na poslijetku e biti napadnuta i otjerana u progonstvo. To je jezik Otkrivenja est. Ali takoe to je jezik Zaharije poglavlja jedan i est. U Zahariji jedan vidimo neke od slijedeih tekstova, 8 i 10: "Vidjeh nou, a to ovjek jahae na konju riu, i stajae meu mirtama koje bijahu u dolu, a za njim bijahu konji rii, areni i bijeli. Tada ovjek koji stajae meu mirtama progovori i ree: ovo su koje posla Gospod da oblaze zemlju." U Zahariji etiri su konjanika poslana od strane Boga. Postavlja se pitanje Da li su etiri konja u Otkrivenju est poslana od strane Boga ili predstavljaju ljudske napade? Vano je napraviti tu razliku. U Zahariji su poslani od Boga. Stih 14 i 15: "I ree mi aneo koji govorae sa mnom: vii i reci: ovako veli Gospod nad vojskama: revnujem za Jerusalim i za Sion veoma. I gnjevim se silno na narode bezbrine, jer se malo razgnjevih a oni pomogoe na zlo."

Drugim rijeima ova etiri konja u Zahariji su konji suda. Oni kanjavaju ljude koji se ne pokoravaju Bogu, koji su potisnuli boiji narod. Ovo je vana stvar. Bog ne kanjava ljude samo zbog toga to je izritiran ili mu je to sinulo. Ne, Bog je veoma usredotoen i kae Gle moj narod je povrijeen i alje konje da osude one koji ga vrijeaju. U Zahariji est vidimo stih 1, 2, 3, 5, 8: "Potom opet podigoh oi svoje, i vidjeh, a to etvora kola izlaahu izmeu dvije gore, a te gore bijahu od mjedi. U prvijem kolima bjehu konji rii, a u drugim kolima konji vrani, A u treim kolima konji bijeli, a u etvrtijem kolima konji areni, jaki. A aneo odgovori i ree mi: to su etiri vjetra nebeska, koji izlaze ispred Gospoda sve zemlje, gdje stajae.. Tada me zovnu, i ree mi: vidi, koji otidoe u zemlju sjevernu, umirie duh moj u zemlji sjevernoj." Zemlja sjeverna je bio Vavilon. Bila je to zemlja koja je progonila boji narod u Zahariji. Ono to se deava ovdje je da ovi konji predstavljaju unaprijed dogovorene osude Boga. Ako je boiji narod neposluan patit e kroz smrt, glad, infektivne bolesti i sline stvari. Ali ako su ljudi bili tlaeni, Bog e kanjavati njihove protivnike, i on e doneti osudu nad njima. Ponovo, smrti, gladi, infektivnih bolesti i konja koji predstavljaju osudu. Sve je ovo pozadina onoga to je prikazano u Otkrivenju, poglavlju estom. Ovdje se nalazi klju. U Starom zavjetu ovi zavjetni tekstovi su primenjeni na jednu naciju. Ako mi sluite kao nacija prosperirat e te, ali ako me kao nacija ne sluate, onda e doi do posljedica, do sudova. U Otkrivenju est postoji razlika. U Otkrivenju est bijeli konj je konj evanelja. Ovo je konj jagnjeta koje otvara knjigu. I evanelje izlazi u svijet i pobjeuje ljudska srca vodei ih ka Bogu, vodei ih ka vladavini Boga. U Otkrivenju pet se istie da je Bog vladar. On je onaj pravi vladar ovog svijeta, On je jedini koji je vrijedan toga. Ali mnogi su ljudi na svijetu odbacili Njegovu vladavinu. Kako evanelje ide dalje tako poziva ljude da postanu "dravljani" nebeskog kraljevstva.

Ovdje je dakako bijeli konj praen sa crvenim, crnim i bledim konjima. Osude Boga postaju sve tee. Kako evaelje ide dalje oni ljudi koji ga prime su uvedeni u "dravljanstvo" nebeskog kraljevstva, blagoslovljeni su od strane Boga. S druge strane oni koji odbace evanelje postaju kao one snage iz Starog zavjeta koje su odbacile Boga i patile zbog posljedica. Zbog toga su ova etriri konjanika tu. Oni su utemeljeni u tim zavjetnim kletvama, osim to su te kletve iz Otkrivenja posljedice odbacivanja evanelja Isusa Hrista. Dok budete prolazili kroz sedam peata i estog poglavlja sve ete biti blii kraju vremena. etiri konja su iz ranog vremena hrianstva, ali kako budete prelazili kroz esto poglavlje sve ete blii biti kraju vremena. I u tom poglavlju je vrhunac u zadivljujuem tekstu. I taj tekst se nalazi na samom kraju, u stihu 17. Stih 16 i 17: "I govorie gorama i kamenju: padnite na nas, i sakrijte nas od lica onoga to sjedi na prijestolu, i od gnjeva jagnjetova. Jer doe veliki dan gnjeva njegova, i ko moe ostati?" Sjeate se da smo u estom poglavlju otkrili da sve poruke u estom poglavlju govore o boijem narodu koji se bore da pobjede u toku hrianske istorije. I kako prolazimo kroz istoriju hrianstva i kreemo se ka samom kraju i kako se on blii postavlja se pitanje Velikog finalnog dana, kada Isus Hrist doe, ko e opstati? To je pravo pitanje. Ono se javlja pri kraju estog poglavlja. I uvodi nas u sedmo poglavlje i fascinantnu priu o 144.000 i mnotvu velikom u sedmom poglavlju. Trai se odgovor na pitanje Ko e opstati? Odgovor pronalazimo u sedmom poglavlju, 144.000 i mnotvu velikom.

Otkrivenje 7

Postoje dvije grupe u sedmom poglavlju jedna se zove 144.000, a druga veliko mnotvo. Stihovi od jedan do osam iz sedmog poglavlja prikazuju 144.000, a stihovi od devet do sedamnaest prikazuju veliko mnotvo.

Interpretatore je "izludilo" ovo poglavlje. Jedan od najfascinantnijih dijelova na koje ljudi ele da dobiju odgovor je - ko su 144.000? Rei u vam ko su oni. 144.000 su dio odgovora na pitanje Ko e opstati sudnjeg boijeg dana. Kada doemo do kraja istorijata koje je poelo sa dolaskom na prijesto Isusa u petom poglavlju, proemo kroz esto poglavlje pa kroz cijelu hriansku istoriju, dolazimo do kraja vremena, ba prije nego to Isus dolazi postavlja se pitanje ko e opstati? Odgovor je 144.000 i veliko mnotvo. Da li to znai da e boji narod biti podjeljen na kraju vremena? Kao katolici i protestanti? Ili neto slino. Je li se na to misli? Ne, ne mislim da se radi o tome. Zapravo ovo dvoje su simboli za isti boiji narod. U Knjzi otkrivenja Jovan je imao drugaiju knjievnu strategiju. A to je ono to uje i vidi. ini se veoma veoma razliitim, a istovremeno je isto. Jovan nikad nije vidio 144.000 ve je uo broj 144.000. Kada gleda vidi veliko mnotvo. Otkrivenje jedan 10 i 12 koje kae: "Bijah u duhu u dan nedjeljni, i uh za sobom glas veliki kao trube koje govorae. . . I obazreh se da vidim glas koji govorae sa mnom. . . ." ta to Jovan ovdje predstavlja? Trube. Kada gleda, ta on to vidi? Glas Isusa koji mu se obraa. Trube i glas Isusa su ista stvar. U Otkrivenju pet, stihovima 5 i 6 : "I jedan od starjeina ree mi: ne plai, evo je nadvladao lav , koji je od koljena Judina . . . ." Da li ga Jovan vidi? Ne. Pogledao je i vidio jagnje. "I vidjeh, i gle, ... jagnje stajae kao zaklano. . ." Jovan nikada nije vidio lava. On uje lava, kada gleda vidi jagnje. Jesu li lav i jagnje dvije razliite stvari? Naravno da nisu. Dva simbola za jednog Isusa. U Otkrivenju sedamnaest Jovanu je reeno. "I doe jedan od sedam anela koji imahu sedam aa, i govori sa mnom govorei mi: hodi da ti pokaem sud kurve velike, koja sjedi na vodama mnogima; ... i vidjeh enu gdje sjedi na zvijeri crvenoj . . ." On uje da ona sjedi nad vodama i vidi je kako sjedi na zvijeri. Kasnije emo vidjeti da se ovdje radi o simbolima za istu stvar. Pogledajte ovo, Otkrivenje 21 : 9 10 "I doe k meni jedan od sedam anela koji imahu sedam aa napunjenijeh sedam zala poljednjijeh, i ree mi govorei:

hodi da ti pokaem nevjestu, jagnjetovu enu." Oekujete da ete vidjeti lijepu enu? ao mi je. "I odvede me u duhu na goru veliku i visoku, i pokaza mi grad veliki, sveti Jerusalim, gdje silazi s neba od Boga," Zarunica i grad su veoma razliiti simboli, a u stvari predstavljaju istu stvar, boji narod na kraju vremena. 144.000 i veliko mnotvo su simboli za jedne jedine boiji narod na kraju vremena. U finalnoj krizi svjetske istorije, ko e opstati? 144.000, veliko mnotvo, vjerni prema Bogu, oni koji su istrajali pomou evanelja, oni koji su pobedili krvilju jaganjeta. Da zakljuimo drugi dio Otkrivenja. Radujemo se slijedeem predavanju u kojem emo govoriti o veoma uzbudljivim stvarima sedam truba i ratu adahe. Sedam truba se smatra najteim dijelom Otkrivenja o kojem emo govoriti u treem predavanju.

OTKRIVENJE Trei dio

Sedam Truba (Otkrivenje 8:2 11:18)

Dobrodoli natrag u Otkrivenje, serijal namenjen za poetnike u kojem vas vodimo kroz jednu od najizazovnijih knjiga Bibliju. Ovo je trei dio iz serijala koji se sastoji od ukupno etiri prezentacije i u njemu emo se osvrnuti na osnovni nain pisanja ove fascinantne knjige Knjige otkrivenja. I odmah da vas upozorim da e se stvari malo mijenjati u ovoj prezentaciji jer emo obraivati neke od najteih materijala iz cijele Biblije. Trube, Bitku Armagedon, Milenijum i tako dalje. Ove su stvari vijekovima zbunjivale studente. Ovdje u pokuati da sve to obradim u dva sata i bit e veoma interesantno. Vi ste u prednosti jer moete da, kad god elite, jednostavno zaustavite itanje i pogledate unazad. Odvojite dovoljno vremena, ali pokuajte da vam bude jasno i jednostavno. Prelazit emo brzo preko svega i prei mnogo materijala. Pa da krenemo. Poet emo sa Sedam truba iz Otkrivenja. Ovo je etvrti dio, Sedam truba, a one pokrivaju dijelove iz Otkrivenja, poglavlja od osmog do jedanaestog. I ovo je najvjerovatnije jedan od najteih dijelova Knjige otkrivenja. Mislim da ako uspijete da naete 12 ljudi koji su prouavali trube oni e vam rei trinaest miljenja. To je ono to trube predstavljaju. Neu vam govoriti ta svaki detalj znai, ali postoje neke osnovne stvari i kada paljivo pratite tekst sa svim kljuevima interpretacije do kojih smo doli u prvom predavanju mislim da ete otkriti da e se trube "otvoriti" malo vie nego prije. A sada, sjetite se predavanja drugog kada smo govorili o "duploj direkcionalnosti", specijanom principu koji smo otkrili kada je Jovan htio da od vrhunca jednog niza napravi uvod u ono to je trebalo da uslijedi. I ono to radi u uvodu je na nekin nain kao da vam daje klju za ono to se deava i to e da uslijedi. Klju Sedam truba je zapravo naen usred Sedam peata. To ete pronai u Otkrivenju, poglavlju estom, u stihovima od devetog do jedanaestog. Pa da to pogledamo zajedno:

"I kad otvori peti peat, vidjeh pod oltarom due pobijenijeh za rije Boiju i za svjedoanstvo koje imahu. I povikae glasom velikijem govorei: dokle, gospodaru sveti i istiniti! ne sudi i ne kaje krvi nae na onima to ive na zemlji?" Ovdje vidite rezultate proganjanja kroz vijekove i vijekove, te za stoljetne patnje. A sve je to objedinjeno u etiri konjanika o kojima smo govorili u prethodnim predavanjima. Na ono to emo se ovdje fokusirati su ovi ubijeni sveci koji su prikazani kao da su pod oltarom i trae presudu za one koji ive na zemlji. U nekom smislu ova slika, vrsta saetka u tekstu koji smo ba proitali, je prikaz etiri konjanika zbog ije aktivnosti u sveti su mnogo patili. A sveti se vide pod oltarom. Ovo potvruje ono to smo primjetili u naim prethodnim predavanjima. Primjetili smo da peati, posebno u poglavlju estom, govore o iskustvima svetaca. To je iskustvo onih koji uju evanelje, onih koji su uli priu o Isusu. Opisuje njihovu reakciju, neki prihvataju neki odbacuju. to je vie odbacuju udaljuje se vie od Boga. I oni koji je odbacuju poinju da se bore jedni protiv drugih i da nanose tetu boijem narodu. Vrhunac etiri konjanika je scena pod oltarom sveci koji trae od Boga da neto uini. Jeste li ikad molili Boga da uini neto? Da li vam se uinilo da vam ivot izmie kontroli? Bog uvijek ini to je pravo. Ali mi ne vidimo uvijek to to On radi. Zanimljivo je da ovaj vrhunac sa petim peatom zapravo ukljuuje uvod u Sedam truba. Da vam pokaem kako. Vratimo se na Otkrivenje, osmo poglavlje, stih 13., u samo sreditu sedam truba imamo slijedei tekst: "I vidjeh, i uh jednoga anela gdje leti posred neba i govori glasom velikijem: teko, teko, teko onima koji ive na zemlji od ostalijeh glasova trubnijeh trojice anela, koji e trubiti." ekajte malo! Sjeate se oni koji ive na zemlji. ta kau due ispod oltara? Rekli su - koliko dragi Gospode nees suditi i kazniti one koji ive na zemlji? Vidite u Otkrivenju ovaj koncept "onih koji ive na zemlji" se koristi konstantno za protivnike Boga i njegog naroda. Konstatno se koristi za one koji su progonili

istinske sljedbenike Boga. U sedam peata sveci zapomau koliko dugo nee osuditi one koji ive na zemlji? One koji su nas proganjali, one koji su nas pobili. Odgovor stie, moda ga ne znate, moda niste svjesni, ali u Sedam truba one prikazuju kako je Bog ve uao u istoriju donosei presudu nad onima koji su povrijedili njegov narod. Nismo na ovom jo zavrili. Primjetit ete u ovom tekstu stoji: "... teko, teko, teko onima koji ive na zemlji od ostalijeh glasova trubnijeh trojice anela, koji e trubiti." Trube, koje se uju ovdje, simboliziraju Boiju osudu nad onima koji su muili njegov narod. Ovo je jo jasnije kada se vratite na poetak truba u poglavljima osam, stihovima tri do est gdje stoji: "I drugi aneo doe, i stade pred oltarom, i imae kadionicu zlatnu; i bijae mu dano mnogo tamjana da da molitvama sviju svetijeh na oltar zlatni pred prijestolom. I dim od kaenja u molitvama svetijeh izie od ruke anelove pred Boga." Poetak truba se ne ini kao poziv na osudu. ini se kao scena oboavanja. Radi se o molitvama svetih. O dimu kadnom koji se uzdie, a kadioni dimu koji se dize u svetinji u Starom zavjetu je trebao da prekrije svetite. To je kao zatitnik koji sprijeava da osude boije padnu na njegov vlastiti narod. Drugim rijeima vjerujem da je to pravednost Hrista koja simbolizira njega kao uvara boijeg naroda koga ini sigurnim. Ovdje se molitve svetih uzdiu. Pa gdje smo ranije vidjeli molitve svetih iz Knjige otkrivenja? Vratite se na esto poglavlje, due pod oltarom koje se mole Bogu i kau koliko dugo nee suditi i osvetiti krv nau zbog onih koji ive na zemlji? Odgovor na tu molitivu se nalazi u Sedam truba. Primjetit ete dalje u stihovima tri do est: "I uze aneo kadionicu, i napuni je ognja s oltara, i baci je na zemlju, i postae glasovi i gromovi i sijevanje munja i tresenje zemlje. I sedam anela koji imahu sedam truba, pripravie se da zatrube."

Molitve svetaca, njihov vapaj ispod oltara stie do Boga i kada Bog to uje sa tamjanom sa oltara odgovara na molitve svetih. I trube poinju da sviraju. Drugim rijeima sedam truba su odgovor Boiji na molitve svetaca namjenjene kao osuda za one koji mue njegov narod. Boji narod je esto kroz istoriju vikao koliko dugo e dragi Gospodaru, koliko dugo e se ova nepravda nastaviti i koliko emo morati da patimo ovako? A odgovor Knjige otkrivenja je - kada bi samo znali, ak i kroz istoriju, ak i ako su vae oi zatvorene i to ne vide, ja ve djelujem ja sam ve na putu da vas izbavim, ve djelujem da posljedice stavim nad one koji su bili nepravedni, koji su iskoritavali i da otkrijem da su takvi osueni. Moda to neete vidjeti u ovom ivotu. U ovom ivotu sve se moe initi nefer, ali doi e dan kada e se odmotati zavjesa i u boijoj osudi e sve biti postavljeno na pravo mjesto. Lijepa stvar Knjige otkrivenja je u toj nevjerovatno apokaliptinoj simbolici, a mi smo samo videli dio onoga to e se desiti u toj osudi. Poinjemo da uviamo da ak i prije nego to moemo da znamo ta radi Bog, Knjiga otkrivenja nam otvara prozor u Boije djelo. Ovo je jedna od stvari koje volim u Knjizi otkrivenja, jer nam prikazuje neto to nas moe izbaviti iz najteih problema u ivotu. Moda nema nita tee od injenice da prolazi kroz neto to zapravo nisi zasluio. Ali zapamtite da je upravo to ono kroz ta je Isus proao. Prije neki dan jedna ena mi je prila i rekla mi Da li me se sjeate?! Nije mi ba izgledala poznato. Kao kroz maglu. Pa, da li se sjeate prije nekoliko godina kada ste bili na tom i tom mjestu gdje ste propovedali o odbaenima. Ja sam vam prila i rekla ta propoved o odbaenima mi mnogo znaci. Mora da ste razvedeni?! A ja sam rekao Ne, nisam razveden. Zapravo sam oenjen ve preko 33 godine sa svojom jedinom enom. I ne, nikad nisam iskusio razvod. Upitala je kako sve to tako razumijem onda? Pa postoje neki drugi naini osim razvoda putem kojih ljudi mogu da iskuse to odbacivanje. I rekla mi je Da li se sjeate ta ste mi rekli tom prilikom? Ja sam rekao Ne, ne sjeam. Rekla je Prila sam vam i ispriala kako me moj mu napustio, tada sam bila u potpunom duevnom slomu. Da li se sjeate to ste mi rekli? Ja sam rekao da se ne sjeam. A ona mi je rekla da sam joj rekao Sada moete da razumijete kroz ta je Isus proao na krstu, mnogo bolje nego iko od prisutnih. Ona je rekla To me je ba oduevilo. Shvatila sam da sam tu i razmiljam o samoj sebi kada mi je Bog zapravo dao slino iskustvo koje me

moe samo vie pribliiti Bogu, da jo dublje razumijem ta je On patio za mene. Ona je rekla da joj je to promjenilo ivot i da od tog dana nije fokusirana na samu sebe nego da se usmeri na druge, poput onih kao to je Rusija. Bio sam ba iznenaen i rekao da je to prava promjena, jer sam u njoj prepoznao osobu koja nije ba za susrete, koja je veoma plaljiva. A Bog ju je uinio hrabrom, hrabrom u krvi Isusa Hrista. Dopalo mi se to. U Knjizi otkrivenja sam vidio da to je tei problem tu je krst. Isus Hrist je u centru ove knjige. To je otkrivenje Isusa Hrista, nije otkrivenje nafte na istoku. To nije otkrivenje rijeenja za svjetsku politiku. Srce knjige je otkrivenje Isusa Hrista i kada u potpunosti razumijemo ovu knjigu imat emo jasniju sliku Isusa, ak i u Sedam truba u Otkrivenju. Osnovna tema Sedam truba je da Bog osuuje one koji mue njegov narod ili na zle, kako se nazivaju u nekim djelovima Biblije. Ovo je takoe jasno kada pogledamo Otkrivenje devet etiri, ba u sreditu truba: "I ree im se da ne ude travi zemaljskoj, niti ikakoj zeleni, niti ikaku drvetu, nego samo ljudima koji nemaju peata Boijega na elima svojima." Stih 20 "I ostali ljudi koji ne bie pobijeni zlima ovima, ne pokajae se od djela ruku svojijeh da se ne poklanjaju avolima, ni idolima zlatnima i srebrnima i mjedenima i kamenima i drvenima" Vidite da u Sedam truba samo govore o pokvarenima. Peati su o boijem narodu, reakcija na evenelje, iskustvo onih koji su uli evanelje i onih koji su ga odbacili. Trube se fokusiraju specifino na one koji su odbacili evanelje, one koji su inili tetu ljudima, koji su propovjedali evanelje. Koliko god da se trube mogu initi tekima osnovna poruka je da su to osude nad zlima. Moemo mi jo toga rei o trubama. Sjeate se da smo govorili o historicizmu u prvom predavanju. Takoe smo govorili o varijantama anrova koje ete pronai u knjizi. Imamo poeziju, pjesme, scene oboavanja, proroka pisma, apokaliptine slijedove, putovanja u nebeska mjesta. Knjiga otkrivenja je puna razliitih anrova. Kada stignemo do sedam crkvi ini se kao da su napisani u formi pisama, ali su jos uvijek proroanstva. Obiljeje ovih crkvi je da propovjedaju iskustvo crkvi kroz istoriju. Ali je vie otvorenog naina izraavanja od apokalipse.

Peati su malo tei za kategorizaciju ali najbolja istraivanja do kojih sam doao kau da su peati klasina proroanstva. Neto poput proroanstava Izaija, Jeremije pa ak i Mateja 24 gdje je prikazano kako je to Isus svojevremeno poimao. Klasina proroanstva su okrenuta ka budunosti ali nemaju jednostavnu liniju interpretacije kao to to ini apokalipsa. Moete prii proroanstvima, klasinim proroanstvima na razliitim mjestima i vremenu u zavisnosti od situacija. Bilo je mnogo vremenskih perioda kada je boji narod traili pravdu. Postoji miljenje o peatima koje moe da se primjeni u mnogim situacijama. Smatram da su trube neto drugaije. Smatram da se Otkrivenje od osam do 14 suoava sa istorijskom apokalipsom, kao i Danilo dva i Danilo sedam, gdje prorok predvia seriju dogaaja od istorije njegovog vremena pa sve do kraja vremena. Mislim da postoji jasna indikacija na to u samom tekstu. Vidite, trube citiraju Stari zavjet, upuuju na Stari zavjet u mnogim bitnim slijedovima. Trube kako se ini odjekuju o kugi nad Egiptom, odjekuju o danima stvaranja, danom borbe za Jerihon. Takoe i praznicima novih mjeseca i praznika trubama, u Jevrejskim godinjim praznicima, kao i o Jubilejima. Brzo u prei preko toga, a vi ete moda htjeti da prouite to dublje. Svih pet navedenih imaju neto zajedniko. Sjeate se kada smo govorili o peatima. Postoji pozadina svega toga u poglavljima etvrtom i petom. ta ti svih pet glavnih pozadina imaju zajedniko? Prijesto. Svih pet imaju zajedniki redosljed dogaaja. Deset kuga jedna za drugom, sedam dana stvaranja jedan nakon drugog, sedam dana oko Jerihona jedan nakon drugog, sedam mjeseci u godini koji vode ka prazniku truba i tako dalje. ini se da je autor Otkrivenja, dok je zapisivao viziju, stavio pred nas redosljed dogaaja u Starom zavjetu kako bi nam dao do znanja da su trube takoe slijedovi dogaaja kroz istoriju. Kada se pojavljuju trube, kada dolazi do tih slijedova, gdje se zavravaju? Mislim da je poetak jasan, na poetku Otkrivenja 8:3,4: "I drugi aneo doe, i stade pred oltarom, i imae kadionicu zlatnu; i bijae mu dano mnogo tamjana da da molitvama sviju svetijeh na oltar zlatni pred

prijestolom. I dim od kaenja u molitvama svetijeh izie od ruke anelove pred Boga." Osnovni pozadinski prikaz trube su molitve svetih. Kako se trube nastavljaju sveti mole za pravdu, komuniciraju sa Bogom i On im odgovara na molitve. ini se da poetak truba predstavlja poetak tog posredovanja. A to je naravno poetak krsta Isusa Hrista. Hristov krst, vaskrsenje i uznesenje na nebo, je poetna taka sa koje su blagoslovi sa krsta preneseni na Boiji narod, posredovanje Isusa Hrista dok sjediti desno Bogu u nebesima. Poetak truba bi bio poetak vremena Isusa, krst Hrista i njegovo uzneenje na nebo. Koja je zavrna taka? To mi se ini takoe jasnim u Otkrivenju 11: 15 17: "I sedmi aneo zatrubi i postae veliki glasovi na nebesima govorei: posta carstvo svijeta Gospoda naega i Hrista njegova, i carovae va vijek vijeka. I dvadeset i etiri starjeine koje sjeahu pred Bogom na prijestolima svojima, padoe na lica svoja i poklonie se Bogu Govorei: hvalimo te, Gospode Boe svedritelju, koji jesi, i bjee, i bie, to si primio silu svoju veliku, i caruje." Ako prouavate Knjigu otkrivenja vidjet ete da je Bog uvijek prikazan kao onaj koji jeste, koji bijae i koji e da doe. Kako to da ovdje nedostaje dio koji kae da e On doi? Jer je njegovo kraljevstvo ve stiglo. Drugim rijeima zadnja truba, sedma, nas dovodi do samog kraja ljudske istorije. Sedam truba su slijed dogaaja koji prolaze kroz istoriju. Nemamo vremena da tumaimo to bi ti dogaaji mogli da predstavljaju, ali poinju na samom poetku i idu ka samom kraju vremena. Da li postoj kraj milosti? Da li postoji u trubama neka taka u kojoj Bog kae : gotovo je, nema vie obraenja. Nema vie predstavljanja evanelja. Da, ima. Ako pogledate Otkrivenje 10, stih sedmi u kojem se kae: "Nego u dane glasa sedmoga anela, kad zatrubi, onda e se svriti tajna Boija, kao to javi svojijem slugama prorocima."

elim da paljivo zapazite ta pie, "svriti tajna Boija" u dane kad se oglasi sedmi aneo, ba kada se sprema da zatrubi. Drugim rijeima kada taj aneo ima trubu u svojoj ruci, prinosi je ustima, udie i sprema se da zatrubi. Tada ba u trubi, ba prije sedme, boija tajna se zavrava. ta je to? Termin boije tajne ili misterije se esto koristi u Novom zavjetu za evenelja. Boija misterija su evanelja, objava evanelja. I vidite ta kae tajna boija je zavrena! Kakva tajna? Ona koju je On objavio kao radosnu vijest putem svojih proroka. Mnogo puta kroz ova predavanja koristim vlastiti prijevod kada pokuavam da pribliim neke od posebnih obiljeja grkog jezika koja nisu uvijek dostupna u prevodima. Ova rije je prava rije za evanelje ali u glagolskom obliku. Misterija boija je evanelizirana, pa je objavljena kao dobra vijest. Ova objava se zavrava ba prije sedme trube. to je blie kraj milosti, sedmi aneo samo to se ne javi. Imate slijed dogaaja kroz istoriju prije samog poetka sedme trube i tada se zavrava milost, zavrni dogaaji u svjetskoj istoriji se deavaju i Isus se vraa. Otkrivenje 8 : 5 zvui kao kraj milosti. Kae se "I uze aneo kadionicu, i napuni je ognja s oltara, i baci je na zemlju, i postae glasovi i gromovi i sijevanje munja i tresenje zemlje." Drugim rijeima kadionica koja simbolizira posredovanje je baena na zemlju. I sigurno da se tu radi o slici kraja milosti. Ono to se deava jeste da su u pozadini truba dvije stvari posredovanje i presuda. I Bog u njegovom posredovanje isto tako sudi ljudima sve do prestanka milosti kada evenelje vie nee biti objavljivano. To je posebno naglaeno u Otkrivenju 10, stihu sedmom.

Otkrivenje 10 i 11

ta emo sa poglavljima deset i jedanaest? Oni su ba u sredini truba i ine se kao dio este trube jer se javljaju izmeu este i sedme trube. Pogledajte to se kae ovdje

Otkrivenje 10 : 5 7: "I aneo kojega vidjeh gdje stoji na moru i na zemlji, podie ruku svoju k nebu, I zakle se onijem koji ivi va vijek vijeka, koji sazda nebo i to je na njemu, i zemlju i to je na njoj, i more i to je u njemu, da vremena ve nee biti; Nego u dane glasa sedmoga anela, kad zatrubi, onda e se svriti tajna Boija, kao to javi svojijem slugama prorocima." Dozvolite mi da tu stanem i kaem neto. Vjerujem da se najvaniji dio Knjige otkrivenja nalazi u poglavljima od 10 do 14. Preporuio bih vam da nakon ovog itanja sami odvojite vrijeme za prouavanje poglavlja od 10 do 14. Moete da prisustvujete skupovima na kojima se izuavaju ova poglavlja takoe. Jer mi se ini da je ovdje srce poruke same knjige, posebno u poglavljima od 12 do 14. U preostalom dijelu ovog predavanja fokusirat emo se na ta poglavlja. I ponovo, kreemo se brzo i nastavljamo. Otkrivenje 10:6-7: "..... I zakle se onijem koji ivi va vijek vijeka, koji sazda nebo i to je na njemu, i zemlju i to je na njoj, i more i to je u njemu, da vremena ve nee biti; Nego u dane glasa sedmoga anela, kad zatrubi, onda e se svriti tajna Boija, kao to javi svojijem slugama prorocima." Ovdje nam kae Vremena, koga vie nee biti. Kojeg vremena? Ako ste paljivo prouavali ovaj tekst shvatili ste da je to proroko vrijeme, to je vrijeme Danila, vremena kao 260 dana, vremena vremena i pola vremena, 42 mjeseca. Kroz istoriju se navode manifestacije vremena s boije strane. Poglavlje deseto nas navodi na vrijeme u naoj istoriji kada su se ti proroki slijedovi desili, kada se bliimo samom kraju vremena. Poglavlja deset i jedanaest se bave krajem vremena, posljednjim periodom svjetske istorije. Jovan je rekao da ete morati prorokovati ponovo. Knjiga otkrivenja e u zadnjim danima biti ponovno otvarana, pa moete da kaete da su i ovi materijali u nekom smislu dio ispunjenja proroanstva. Proroanstva u vrijeme Danilovo u poglavlju 11, 1 6 , pa kada idete ka kraju poglavlja 11 stihovima 7 13 akcenat je na kraju vremena. I onda stiete do finalnog proglaenja evanelja. Poglavlje 11, 12 13 kae:

"I ue glas (dva svedoka) veliki s neba, koji im govori: iziite amo. I izioe na nebo na oblacima, i vidjee ih neprijatelji njihovi. I u taj as zatrese se zemlja vrlo, i deseti dijel grada pade, i tresenje zemlje pobi sedam hiljada imena ovjeijih; i ostali se uplaie, i dae slavu Bogu nebeskome." Obratite panju Ostatak spopade strah te proslavie Boga nebeskoga. U Otkrivenju 14: 7 posljednji poziv upuen onima na zemlji je - Bojte se Boga i dajte mu slavu jer doe as suda njegova! Otkrivenje 11, 12 i 13 nam daje odgovor na finalnu objavu evanelja "ostatak". Bojte se Boga i dajte mu slavu. Otkrivenje 11, 12, 13 prikazuje finalnu objavu evanelja i odgovor nekih "ostatka"- na to evanelje. Otkrivenje 11, 12, 13 "priprema scenu" za posljednje dogaaje u svjetskoj istoriji na ta emo naii u poglavljima od 12 do 14. Jo jednom radi se o vrsti "duplo direkcionog" teksta. A taj tekst se nalazi u Otkrivenju 11 : 18. I ovo je interesantno. Ovdje je prikazano, u 11 poglavlju stihu 18, neto kao vrhunac sedme trube ali kao saetak od svega to se dalje deava u knjizi: "I neznaboci se prognjevie, i doe gnjev tvoj i vrijeme mrtvima da se sudi, i da se da plata slugama tvojima, prorocima i svetima, i onima koji se boje imena tvojega, malima i velikima, i da se pogube oni koji zemlju pogubie." Obratite panju na ove etiri take. Narodi su se prognjevili, vreme je dolo da se sudi mrtvima, nagrada tvojih sluga i da se unite oni koji pogubie zemlju. Svaki od ovih izraza anticipira vane take u poglavljima od 12 do 22. Drugim rijeima Jovan organizira ostatk knjige ba ovim stihom. Na primjer Otkrivenje 12 : 17 Adaha je bila ljuta" usporedba sa "Nacije su bile ljute". Otkrivenje 15 : 1 nam govori o "Gnjevu Boijem" doe gnjev tvoj." Otkrivenje 20, stih 12 govori o osudi mrtvih, stih 18 kae da je vrijeme da se sudi mrtvima. Na kraju Otkrivenje 22 : 11 kae Moja plata je sa mnom. Vidite kako ovaj jedan stih anticipira vane odredine take ostataka Knjige otkrivenja. I tako je Otkrivenje 12 do 14 u potpunosti posveeno ratu adahe. Otkrivenje 15 do 18 je o boijem odgovoru na napad adahe. Ako pogledamo ove

dijelove vidjet emo da adaha napada a Bog odgovara. U poglavljima 19 i 20 govori se o posljednjoj osudi nad zlikovcima, a na kraju u 21 i 22 vidimo nagradu za svete Novi Jerusalem. U stihu 18 poglavlja 11 Jovan je organizirao cijelu drugu polovinu knjige kojoj je veoma teko dati strukturu. Kao krajnji rezultat vidimo da Jovan stvara jednu prelijepu strukturu koju mu je Bog podario. Poruka ovdje je 17:17: "Jer je Bog dao u srca njihova da uine volju njegovu, i da uine volju jednu, i da dadu carstvo svoje zvijeri, dok se svre rijei Boije." Jovan u Knjizi otkrivenja kazuje kako se Bog nikad ne odrie istorije. Bog je uvijek tu, oblikuje i usmjerava ak i kad se ini da stvari izmiu kontroli. Ovdje je saetak strukture knjige. Vidimo onaj kajazam o kojem smo govorili u prethodnom predavanju. Sada vam elim pokazati kako se drugi dio knjige vee za poglavlje 11 : 18. Vidite rat adahe, poglavlja 12 do 14 i po malo sa svake strane. Ovdje emo vidjeti kako su zle snage napale boji narod. Ali najvaniji dio slijedeeg poglavlja je gnjev Boga kao odgovor na napade zlobnika. Onda slijedi osuda nad zlikovcima i na kraju nagrada svetima.

Adahin rat (Otkrivenje 12-14)

Klju, centralni dogaaj, glavna poenta su poglavlja od 12 do 14. Adahin rat. I na to emo se nadalje fokusirati, kreui se ka centralnom dijelu Knjige otkrivenja, poglavljima od 12 do 14, poinjemo sa poglavljem 12. U ovom poglavlju ini mi se da opet kao trube to se kree od Isusovog vremena pa sve do kraja i na neki nain pokriva hriansku istoriju u tri velike faze. Hajde da to ukratko razmotrimo.

Faza prva Vrijeme Isusa i njegovih sljedbenika

Upamtite da je ovo simbilika, neto poput kralja lava. udna stvar se deava ali tu je podvuena poruka evanelja iz Novog zavjeta. Otkrivenje 12, kae: "I (ena koja stoji na mjesecu) rodi muko, sina. . . . i dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolu njegovu (To je muko dijete simbol Isusa) ... sad posta spasenije i sila i carstvo Boga naega, i oblast Hrista njegova; jer se zbaci opada brae nae. . . I oni ga pobijedie krvlju jagnjetovom i rijeju svjedoanstva svojega." Ovdje nailazimo saeto ukazivanje na Isusa, njegovo roenje, njegov uznesenje na nebo, njegovo ustolienje na nebu, kao i ukazivanje na krst, odnosno kako mi moemo da ustrajemo uz krv jagnjetovu.

Druga faza Crkva u pustinji

Govori o irini hrianske istorije i vremenu kada stvari nisu ba ile najboljim putem kako bi smo hteli, 14-16: "I eni dana bie dva krila orla velikoga (ena predstavlja crkvu, boiji istinski i vjerni narod) da leti u pustinju na svoje mjesto, gdje e se hraniti vrijeme i vremena i po vremena, sakrivena od lica zmijina. I ispusti zmija za enom iz usta svojijeh vodu kao rijeku, da je utopi u rijeci. I pomoe zemlja eni, i otvori zemlja usta svoja, i prodrije rijeku koju ispusti zmija iz usta svojijeh." Kao etiri konjanika i kao trube ovdje postoje nagovjetaji o tome koliko su boiji vjerni patili u takozvanoj hrianskoj istoriji, srednjem vijeku ak i periodima koji su uslijedili. Druga faza gleda unaprijed prorokim okom. Bog otkriva Jovanu da iIstorija crkve moda nije bila tako pozitivna kao to se Jovan nadao. Bie mranih i bolnih vremena kroz sve to vrijeme. Ali onda dolazi trea faza.

Finalna faza - Adaha i ostatak

"I razgnjevi se zmija na enu, i otide da se pobije sa ostalijem sjemenom njezinijem, koje dri zapovijesti Boije i ima svjedoanstvo Isusa Hrista." Ovdje nailazimo na posljednju fazu svjetske istorije u kojoj je adaha koja simbolizira zlu stranu svijeta, Sotonu i sve njegove sljedbenike. Ta adaha napada enu koja predstavlja crkvu i sada ostatak njezinog potomstva, ostatak njezinog sjemena je Isus naravno. Sada ostatak sjemena, nekolicina vjernih koji prate Isusa, oni su cilj adahinog napada. Ovaj dio knjige govori iskljuivo o ratu adahe protiv svetih. Sada emo to prikazati na usmeravajui se na poglavlja: 12, 13 i 14 iz Otkrivenja . Postoje detalji koje elim da vam spomenem ovdje u ovoj prezentaciji, ali moete dalje da sami pogledate. Posljednji stih Otkrivenja 12, stih 17, govori o napadu adahe na ostatak potomstva. Znai dvije su strane finalnog sukoba - adaha i ostatak. Vidjet emo to sve do bitke Armagedon u poglavljima 16 i 17. Stih 17 nam daje itav prikaz posljednje bitke u svjetskoj istoriji adaha napada ostatak i taj napad adahe je glavna stvar u poglavlju Otkrivenja 13. Tu je detaljno opisano ono to adaha pokuava da uradi kako bi unitio boji narod. Poglavlje 14 okree situaciju i tu vidimo odgovor ostatka na napade adahe. Ovdje emo da razmotrimo oba ova poglavlja. Poglavlje 13 adahin rat. Tu vidimo kako adaha sakuplja saveznike, adaha ide na obalu. Kako stoji u posljednjem stihu 12 i prvom stihu 13. Ako elite da ratujete s nekim zato bi ili na obalu? Jer se adaha bori protiv Boga vie od hiljadu godina i svaki put gubi. Ovo je njen posljednji napad, njena posljednja bitka, njena zadnja ansa. I ovog je puta odluila da potrai pomo. Tako odlazi na obalu gdje pronalazi zvijer koja izlazi iz mora: "I stadoh na pijesku morskome; i vidjeh zvijer gdje izlazi iz mora, koja imae sedam glava, i rogova deset, i na rogovima njezinijem deset kruna, a na glavama njezinijem imena hulna."

Ovdje vidimo zvijer kako izlazi iz mora, kao leopard, sa udnim glavama i svim tim stvarima. To je kralj lav ponovo. Ali pogledajte ovo nevjerovatno stvorenje. Ono dolazi da pomogne adahu: "I vidjeh drugu zvijer gdje izlazi iz zemlje, i imae dva roga kao u jagnjeta; i govorae kao adaha." Tako druga zvijer izlazi iz zemlje. Imamo adahu koja stoji na obali, iz mora se pojavljuje jedna zvijer a iz zemlje druga zvijer. Dvije joj se pridruuju i sada su sve tri zajedno. I ine, ako elite da tako kaemo, nesveto trojstvo. Jer se Bog esto u Knjizi otkrivenja obraa u obliku broja tri. Otac, Sin i Duh sveti, kako ga obino zovemo. Evo jo neto interesantno. U Otkrivenju 13 postoje odjeci Oca, Sina i Duha svetog u adahi, morskom i zemaljskom stvorenju. Drugim rijeima ova tri stvorenja, ove rune ivotinje Otkrivenja 13, zapravo predstavljaju Oca, Sina i Duha svetog u negativnom smislu. Oni su kopije, nesveto trojstvo. Adaha je voa grupe, ona je ta koja daje vlast morskoj zvijeri. Morska zvijer je kopija Isusu Hristu. Izgleda kao kao adaha. Kao to je Isus rekao ako gledate mene vidite Oca. Ima smrt i uskrsnue. Sadri slubu koja je trajala oko tri i po godine. Na mnogo naina morska zvijer je zapravo kopija Isusa Hrista. Zemaljska zvijer je, s druge strane, kopija Duha svetog. Ona pria u korist morske zvjeri kao to Duh sveti pria u korist Isusa Hrista. On sputa vatru sa neba, ba kao to je Duh sveti spustio vatru u dane Pentakosta. On udie dah i duh ikoni zverinoj i vraa je u ivot. Postoji duhovni, svetoduhovna vrsta atmosphere koja krui oko zemaljske zvjeri. Pa vidite adaha, zemaljska zvijer i morska zvijer namjerno kopiraju i lie na istinu o Bogu. I u posljednjim danima svjetske istorije istina i la su obino blizu jedna drugoj. Bit e veoma teko da ih razdvojimo. To je ono to nam tu kae. Poruka u Otkrivenju je - kada posljednji dani u svjetskoj istoriji dou istinu i la emo teko razlikovati. Kako ih moete razlikovati? Najbolji je nain naravno da ostanete blizu boije rijei, prouavate Bobliju i posbno u onim posljednjim danima Knjigu otkrivenja zbog ega ovo i prouavamo.

U poglavlju 13 ove dvije zvjeri, svaka od njih ima svoju istoriju. Svaka ima dvije faze aktivnosti. Kako se ove zvijeri pojavljuju dobijaju odreene karakteristike aktivnosti iz same prolosti. I u poglavlju se kreete od prolih glagolskih vremena koji daju identitet zvijeri i njihova djala prije kraja ka sadanjem i buduim glagolskim vremenima koje daju identitet njihovim radnjama u finalnoj bici. Primetiemo da postoje dvije faze zvijer iz mora i zvijer iz zemlje, obe imaju prolost. Morska zvijer ini se ima obimniju prolost jer je itavih sedam stihova u prolom vremenu. Kada adaha pozove ove zvijeri kao svoje saveznike u finalnu borbu on poziva zvijeri koje ve imaju prolost. Kada budete dublje prouavali Knjigu otkrivenja, kada proete kroz ova prva etiri osnovna predavanja, bit ete zainteresovani da prouite neto iz ove istorije, ko bi mogle da budu ove zvjeri, da otkrijete odakle su dole i onda ete biti u mogunosti da sami otkrijete dogaaje koji su se zbili u finalnoj bici svjetske istorije. Ovo je prikaz koji neemo detaljno prouavati. Ono to ovaj prikaz pokazuje je isticanje vremena u grkom jeziku za Otkrivenja 13, to je veoma bitno za razumjevanje ovog poglavlja. Postoje prola, sadanja i budua glagolska vremena, oba u stihu jedan do deset koji se fokusira na morsku zvijer, te stihovima 11 do 18 koji se najvie fokusiraju na zemaljsku zvijer. Sve to se deava u poglavlju 13 je u nekoj vezi sa finalnom borbom Otkrivenja 12: 17. Neki se deavaju prije kraja, neki za vrijeme finalne bitke, a neki su ishod ove bitke.

Ostatak (Otkrivenje 14)

Posljednji dio naeg predavanja se fokusira na 14 poglavlje ostatake. Ovo je zanimljivi dio za mene jer Otkrivenje mnogo vremena provodi govorei o zlima, o tamnim silama svijeta, o napadima na lik boiji, napade na njegov narod, njihove ivote. Lijepo je znati da Knjiga otkrivenja svima alje veoma snanu pozitivnu poruku o onome to Bog moe da uradi kroz ljude koji su mu vjerni. Oni koji prouavaju ovu knjigu i koji su mu vjerni e otkriti da na kraju vremena Bog ima posebnu namjeru za svoj narod. Postoji plan koji naziva - ostatak, a oni imaju

posebnu ulogu na samom kraju vremena i ovom kratkom pregledu Otkrivenja moi emo da vas djelom usmjerimo na to kakva bi ta uloga otprilike bila. Poinjemo da razmatramo ostatak sa poglavljem 12 : 17 ponovo : "I razgnjevi se zmija na enu, i otide da se pobije sa ostalijem sjemenom njezinijem, koje dri zapovijesti Boije i ima svjedoanstvo Isusa Hrista." ta moemo da znamo o ovom ostatku, o tom posljednjem boijem narodu? Prije svega znamo da oni uvaju boije zapovjedi i drugim rijeima nude Bogu potpuno dobrovoljnu poslunost. Jedna od karakteristika ljudskih bia je da mi svi zapravo elimo sluati Boga do jedne take, ali ini se da postoji ona taka kada se pomalo poinjemo prepirati sa Bogom. Pa znate, to ima smisla za neke ljude ali ne za mene, ne gdje sam ja trenutno, niti za moj smisao ivota. Ali, boji vijerni narod na kraju nee biti selektivno vjeran. Ponudit e potpunu poslunost Bogu. Ako se istie ideja da dre zapovjedi, to znai da oni koji ne slijede Boga na neki nain izbjegavaju neke od Boijih zapovjedi. Tako da boiji narod ostatka nudi Bogu potpunu poslunost za sve njegove zapovijedi, i oni imaju svedoanstvo Isusovo. Moda bih jednom drugom prilikom mogao da priam o tome, ali u sutini, svedoanstvo Isusovo na jedan drugi nain govori o daru prorotva, onom vizionarskom daru koji je Jovan imao. I tako dar prorotva daje smjernice narodu koji dobija otkrivenje od Boga i uveliko je dio onoga to e ostatak zapravo biti na kraju vremena. Interesantno je o tome prouavati. Hajde da preemo na poglavlje 14 koje je zapravo mjesto gdje se otkriva ta posljednja bitka sa strane ostatka u dosta detalja. Bog nam daje brojne karakteristike ostatka u poglavlju 14. Hajde da zajedno pogledamo tekst. Otkrivenje 14 : 1: "I vidjeh, i gle, jagnje stajae na gori Sionskoj, i s njim sto i etrdeset i etiri hiljade, koji imahu ime oca njegova napisano na elima svojima." Jedno od obiljeja ostatka je to imaju ime Jagnjetovo, ime njegovog Oca, napisano na svojim elima. To mi kazuje da je karakter veoma vaan dio onoga kakav e ostatak biti. Prema Jevrejima, karkter se izraava putem imena. Jevreji daju svojoj djeci imena koja e izraziti njihov karakter. Kao na primjer, Isak znaci

smijeh. Pa zasto bi nazvali svoje dijete smijeh? Jer kada je Bog priao majci i rekao joj je Imates bebu, a majka je da kaemo usput imala 90 godina! Pa kada bi vama sa 90 godina Bog rekao da moete da dobijete bebu, ta bi onda vi uradili? Nasmijali bi se, zar ne? Ba kao to je ona uinila. Nasmijala se. Kako u imati bebu? Pa, dobila je dijete ba kao to je Bog predvidio i rekla - mislim da je bolje da ovo dijete zovemo smijeh. To je Isak. Jakov znai onaj koji uzima necije mesto na prevaru, jer kad su on i njegov brat blizanac dolazili na ovaj svijet on je izlazio drugi. On se drao za petu svojega brata i pokuavao da ga vrati nazad kako bi on bio prvi. Zato su ga nazvali tako, jer je pokuao da preotme bratovo mjesto. Kao to vidite u jevrejskom jeziku ime predstavlja karakter, jer je Jakov bio neka vrsta varalice i zamjene za svog brata kroz svoju istoriju. Znai ime i karakter su povezani sa boijim narodom, ostatkom, 144.000 ili bilo kako elite da ih zovete, Boji vjerni e na kraju imati karakter poput Isusa, postat e kao on, njegovo e im ime biti napisano na elima, njegovo karakter e biti u njihovim umovima kao i u njihovim srcima: su koji se ne opoganie sa enama, jer su djevstvenici, oni idu za jagnjetom kud god ono poe. Ovi su kupljeni od ljudi prvenci Bogu i jagnjetu. I u njihovijem ustima ne nae se prijevara, jer su bez mane pred prijestolom Boijim." Vidimo da se radi o onima koji su autentini, koji ne lau, ne izmiljaju prie, ne pokuavaju da prevare, ne pretvaraju se. Bogu vjerni narod do kraja su otvoreno povezani sa njim i iskreni, eljni da sagledaju dokaze, sa eljom da ljude tretiraju na pravi nain i tako dalje. Prekrasna stvar kojoj se radujemo. Zar vi ne elite da budete deo ovog ostatka? Da posjedujete sve ove navedene kvalitete. Ali to nije sve. Stih esti i sedmi : "I vidjeh drugoga anela gdje leti posred neba, koji imae vjeno jevanelje da objavi onima koji ive na zemlji, i svakome plemenu i jeziku i koljenu i narodu. I govorae velikijem glasom: bojte se Boga, i podajte mu slavu, jer doe as suda njegova; i poklonite se onome koji je stvorio nebo i zemlju i more i izvore vodene."
"Ovo

Ostatak e objaviti poruku Boijeg suda. Znat ete ko je ostatak po njihovim crtama i jedna od karakteristika koju e imati posljednji boiji narod je oekivanje suda. Oni e govoriti ljudima da je vrijeme suda dolo. I poziv, taj centar centra Knjige otkrivenja je da oboavamo Njega koji je stvorio nebo, zemlju, more i izvore vode. Ovo e biti poziv da oboavamo Boga stvaraoca, Boga subotnjeg odmora. Jer ono to ovdje nalazimo je citiranje 2. Mojsijeve 20 stiha 11 koje podsjea na stvaranje. Posljednji boiji narod isticat e stvaranje boije, ne samo to nego i sve boije zapovjedi ukljuujui etvrtu zapovjed o Sabatu. Tako e ostatak imati potpunu i uravnoteenu poruku. Ali ima jo toga, u stihu 12 koji kae: "Ovdje je trpljenje svetijeh, koji dre zapovijesti Boije i vjeru Isusovu." Jo se jednom istie poslunost ostatka, poslunost svetih. Oni e biti vjerni Bogu ne samo kada je to prikladno, ve do potpune irine onoga to razumiju i kako znaju. Takoe e iskazati vjeru u Isusa. Drugim rijeima Isus e im biti najvaniji. Ono to je uinio na krstu, ta se desilo u evanelju e im biti najvanije. elim da istaknem da kad god ljudi priaju o poslunosti uvijek postoji strah od legalizma. Posebno kada se govori o poslunosti i kada se to vezuje sa potovanjem Subote. Ljudi poinju da brinu da se ovdje radi o nekoj vrsti legalizma, ali to nije to. Evenelje nema veze sa legalizmom. Nema veze sa onim to ja inim ve sa onim to je Bog uinio za mene. Kakve veze poslunost ima sa evaneljem? Jednostavno, to je najbolji odgovor koji moemo da ponudimo svemonim djelima boijim, da budemo kao On, da ga slijedimo, da inimo ono to bi Isus inio. Drei se zapovjedi, ko je autor tih zapovjedi? Isus je bio. Kako ih slijedimo tako se drimo Isusovih stopa. Odgovaramo, nismo posluni samo da bi bili spaseni nego zbog toga sto je spasenje ve dato nama. Ako bi vam neko dao ogroman dar, da li biste uradili bilo ta to se od vas trai? Da li biste ih slijedili i bili im prijatelji sa tim darom kojeg ste primili? Naravno. Dar ne zahtjeva ono to e uslijediti, to je prirodan odgovor. Ako nam neko neto da onda nas to tjera da damo neto zauzvrat. Poslunost prema Isusu Hristu, odnos sa Njim, je prirodan odgovor jevanelju.

Ovdje susreemo ostatak. Hajde da sumiramo njihove karakteristike. Takoe u se vratiti na poglavlja 10 i 11, na neke stvari koje nismo prouili do detalja. elim da sa vama podjelim sve karakteristike iz vremena ostatka koje nalazimo u Otkrivenju. Prije svega evanelje. Nalazimo ga u poglavlju 10, poglavlju 14, kao i u poglavlju 12. U pozadini Otkrivenja je uvijek krst i evanelje Isusa Hrista. Ostatak nisu legalisti, ve su ljudi koji istiu Isusa kao to ini Knjiga otkrivenja. Danilo i Otkrivenje je vaan dio ovoga. Postoje mnogi sljedbenici Isusa koji smatraju da su Danilo i Otkrivenje mistine knjige koje nisu ba vane boijem narodu. Znam jer sam razgovarao sa svetenicima i uenjacima koji tako razmiljaju. Potujem sve one koji slijede Isusa, ali moram da kaem da ako paljivo pogledate na neke stvari koje smo zajedno poeli da ovdje prouavamo, Danilo i Otkrivenje e biti jedan vaan dio ostatka na kraju vremena. Boji narod na kraju vremna e biti zainteresovani za ove knjige. On e propovjedati o tome. U poglavlju 11 nalazi se poruka o nebeskom svetitu. Drugim rijeima ono to nas pouava Novi zavjet i Knjiga otkrivenja o boijem svetitu na nebu e takoe biti dio poruke ostatka. Poslunost e biti jedan vaan dio, proroko vodstvo koji su ve spomenuti, Boji karakter i karakter Isusa Hrista e biti jedan vaan dio, veza sa Isusom, autentinost, sud, subota, stvaranje i Isus. Sjeate se kada smo prolazili kroz poglavlja od 12 do 14 mnoge su ove osobine prikazane. Na ostale se jasno fokusira u poglavljima 10, 11 i 12. U poglavlju 10 u uvodu ovog glavnog centralnog dijela knjige nam govori da e na kraju vremena, na kraju Danilovog proroanstva, doi period u kojem e zavrna objava evanelja otii u svijet. Ta objava ukljuuje ovih 12 osobina, koje su sve istaknute u Otkrivenju kao dio tog zavrnog evanelja. Sada u vam pokazati neto veoma uzbudljivo dok zakljuujem ovo tree predavanje. Jer, kao to vidite, svijet je veoma podjeljeno mjesto. Od 11. Septembra 2001., islam, kranstvo, judaizam su zaraeni. Svaka od njih tvdi da potuje jednog istinskog Boga. ini se da svaka od ovih vjera izraava neku vjernost toj misiji. Svaka svjedoi o nekim osobinama Boga, ali sam primjetio da

kad god se ljudi ne slau pokuavaju da se udalje jedni od drugih. Ponekad pokuavaju da napuste ideje koje im je Bog dao. Ali kau ne elimo biti poput njih. Kada su se Jevreji i hriani razili bilo je kao da su preuzeli Boiju istinu i podijelili neke stvari. Mnogo ranije crkveni uenjaci su zakljuili da je kranstvo izgubilo mnogo vanih stvari kada je izgubilo vezu sa judaizmom. Kada je islam pokuao da ih spoji, dolo je do tekoa, ovo je opet propalo i ove su tri strane postale veoma razdvojene. Lako nam je da za nekoga ko drugaije misli kaemo ako sam ja u pravu ti nisi. I ako pokazujemo na pogrene stvari kod drugih moda ne primjeujemo to nas Bog eli pouiti ak i kroz neke druge ideje koje imaju mnoge propuste. Ono to ovdje pokuavam da prikaem je koji su specifini aspekti svake od ove tri religije i kako u sri svake od njih je ono to su druge dvije odbacile. elim da to vidite jer je to zadivljujue. to se tie hrianstvo, glavne vrijednosti odbaene od judaizma i islama, su evanelje, milost i Isus. Postoje elementi milosti u obe druge, ali ne u potpunosti kako to evanelje predstavlja. Judaizam ima neke glavne vrijednosti koje su generalno odbaene od druge dvije. I to su zakon, poslunost i subota. To je veoma, veoma vano za ovu vjeru. Islam s druge strane istie potinjenost, sud, eshatologiju. esto su judaizam i hrianstvo udaljeni od ovih ideja, dijelom jer ih muslimani objavljuju i prakticiraju. elim da shvatite neto veoma interesantno. Ovdje su simboli podjela, ali ako pogledate u same sutinske vrednosti, paljivo, otkrit ete da ih ostatka iz Otkrivenja sadre sve. Oito je namjera Boga bila da na kraju vremena uzdigne grupu ljudi koji e da budu vjerni Knjizi otkrivenja u potpunosti. Iz te vjernosti e proizii struktura vjerovanja, struktura ivotne prakse koja e jednako biti primamljiva za sve na ovoj zemlji. Vjerujem da e boiji ostatak, ljudi koji e ostati na kraju, imati poruku ne samo za hriane nego i za Jevreje, muslimane, budiste, hinduiste, konfucioniste, za sve mogue. Boiji ostatak e imati mo da privue sve one koji su vjerni Bogu zajedno u jedan narod da se susretnu sa Isusom kada doe.

Ovo je samo jedan pogled, vizija, ali vjerujem da najbolji dani za boiji narod tek dolaze. Tree predavanje je sada zavreno ali radujemo se jo jednom. I ovo posljednje predavanje e obuhvatiti poglavlja od 15 do 22 Knjige otkrivenja. Doi emo do nekih zanimljivih stvari kao to je bitka Armagedon, Milenium i kraj svega. Unaprijed se radujemo da to podjelimo sa vama u slijedeem predavanju.

OTKRIVENJE - etvti dio

Boji gnjev (Otkrivenje 15 18)

Dobrodoli natrag u Otkrivenje, serijal u kojem vas vodimo kroz najizazovniju knjigu - Bibliju. Ovo je etvrti dio serijala o Otkrivenju i vrhunac u prouavanju Knjige otkrivenja. U prvom smo dijelu priali o kljunim stvarima poimanja knjige, a onda u drugom dijelu preli poglavlja od jedan do sedam, u treem serijalu govorili o poglavljima od osmog do etnajstog odnosno petnaestog, a sada smo stigli dela od esnaestog do dvadeset drugog poglavlja na ta emo se primarno usredotoiti. Ne pokrivamo itavu knjigu i sigurno ne svaki stih, ali pokuavamo da vam pruimo uvid u osnovne korake o onome ta se deava. Postoji mnogo toga za ta bi rekli da pripada jednom viem nivou, ali vam pokuavam pruiti osnovni prikaz knjige da bi kasnije mogli da je sami prouavate mnogo dublje uz boiju snagu, energiju i uvid. Pa da krenemo, a kao to smo i u dosadanjim predavanjima, kretat emo se brzo i pokrivati mnoga deavanja. U svakom trenutku moete da zastanete, prouite i pogledate jo jednom ta sam rekao. Ovdje emo da govorimo o sedam poglavlja, nekim od najteih i najizazovnijih dijelova iz Biblije. Poet emo sa Otkrivenjem 16 stihom 12, kretati se kroz est dijelova i fokusirati se ovdje na pad Vavilona. Otkrivenje 16 : 12 je zaista uvod u Bitku Armagedon. I Bitka Armagedon je utemeljena na tekstu o padu Vavilona iz Starog zavjeta. Pa hajde da pogledamo Otkrivenje 16 : 12: "I esti aneo izli au svoju na veliku rijeku Eufrat;" Na trenutak u da stanem ovdje. Vidite da ovdje govori o nizu od sedam aa. Ovih sedam aa su prolivene na zemlju i deavaju se nevolje na njoj. esta je prolivena na veliku rijeku Eufrat i ta god to znailo vodi ka Armagedonu to je spomenuto samo jednom u cijeloj Bibliji u stihu 16. Vrhunac prolijevanja ae na

rijeku Eufrat je Bitka Armagedon. Ako elimo da razumijemo Bitku Armagedon potrebno je da krenemo sa itanjem ovog teksta: "I esti aneo izli au svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put carevima od istoka sunanoga." Primjeujete da su istaknuta tri kljuna elementa. To je velika rijeka Eufrat, voda koja je presuila kao i kraljevi s istoka suneva. Ova su tri elementa ono to nam je potrebno ako elimo da razumijemo ovaj tekst. Tu su tri bitne stvari u Otkrivenju 16:12. Prvo je pitanje ta predstavlja velika rijeka Eufrat. Ovo je pitanje koje ete postaviti u jednoj simbolicnoj knjizi. Je li velika rijeka Eufrat - velika rijeka Eufrat? Je li to simbol za teritoriju kroz koji je rijeka prolazila? Je li to Sadam Husein? Vjerovatno nije. ta je? Drugo pitanje se odnosi na dio koji kae presahnu voda i na kraju ko su ovi carevi sa istoka? Vano je da emo mi primjeniti brojne metode koje smo razmatrali, posebno u prvom predavanju. Primjenit emo ih na ovaj tekst i otkrit ete da se odgovor na pitanje o rijeci Eufrat zapravo nalazi u sedamnaestom poglavlju Knjige otkrivenja. Tako da ponekad Knjiga otkrivenja sama odgovora na postavljena pitanja upravo u samoj viziji. Nekada se na pitanja odgovara preporukama i upuivanjima na Stari zavjet. U Starom zavjetu rijeka Eufrat je presuila u mnogim poglavljima. Na kraju, ponekad, do odgovora na pitanje dolazite kada se fokusirate na Novi zavjet. Negdje drugo u Novom zavjetu ete pronai traene odgovore. Ono to emo da razmatramo u slijedeih nekoliko minuta je poglavlje 17 u kojem emo saznati ta predstavlja Eufrat, vratit emo se na Stari zavjet i opis kada je rijeka presuila, pa vidjeti ta Novi zavjet kae o carevima sa istoka. Pa da krenemo. Otkrivenje 17 i prvi stih nam kau da: "I doe jedan od sedam anela koji imahu sedam aa, i govori sa mnom govorei mi: hodi da ti pokaem sud kurve velike, koja sjedi na vodama mnogima;"

Ovdje vidimo da poglavlje sedamnaesto govori o jednoj od sedam aa, a ne o svih sedam. Ali slijedi sedam aa i fokusira se na jednu od njih: "I doe jedan od sedam anela koji imahu sedam aa, i govori sa mnom govorei mi: hodi da ti pokaem sud kurve velike, koja sjedi na vodama mnogima;" Pa poglavlje sedamnaesto interpretira jednu od sedam aa Otkrivenja esnaest. Koja od ovih aa ima neke veze sa vodom? Pa druga se aa izlijeva u more, trea na rijeke i izvore, esta na Eufrat. Ovo je interesantno jer govori o mnogim vodama koji izraz moete pronai u Starom zavjetu, posebno u Jeremiji. U poglavlju 51: 13 nam kae da je Vavilon, stari grad Vavilon, grad koji se nalazi pored mnogih voda. Pa, koje su to brojne vode Vavilona? Vavilon je kao grad blizanac. Eufrat prolazi kroz sredite grada i dijeli ga na dva gotovo ista dijela. Eufrat je rijeka Vavilona i kae se u Jeremiji prebiva na velikim vodama. Osim pustinje to su jedine vode pored kojih je smjeten Vavilon, reka Eufrat. Aneo se obraa njemu: " hodi da ti pokaem sud kurve velike, koja sjedi na vodama mnogima ". ta predstavlja ova bludnica velika koja sjedi nad vodama velikim? Ovo je pojanjeno ako proete kroz ovu viziju. U stihu petom se kae: "I na elu njezinu napisano ime: tajna, Vavilon veliki, mati kurvama i mrzostima zemaljskima." Vidite da ponekad Knjiga otkrivenja sama daje odgovor. Ako je bludnica iz poglavlja sedamnaestog Vavilon onda mnoge vode poglavlja sedamnaestog mora da su rijeka Eufrat. Fokus poglavlja sedamnaestog je esta aa koja se prolila u Eufrat. Sada nam autor Otkrivenja pojanjava znaenje rijeke Eufrat u sedamnaestom poglavlju. Otkrivamo to u petnaestom stihu: "I ree mi: vode, to si vidio, gdje sjedi kurva, ono su ljudi i narodi, i plemena i jezici."

Ovdje vidimo da su "vode to vidi, na kojima bludnica sjedi" kakve su to vode? Rijeka Eufrat. ta Rijeka Eufrat predstavlja? Sekularnu, politiku mo svijeta. Eufrat rijeka je drugim rijeima svjetski rairena politika mo. Vode na kojima bludnica sjedi, Vavilon sjedi" na Eufratu. Te vode su ljudi, mase, nacije, jezici. Politika mo svijeta! U Armagedonu rijeka Eufrat predstavlja sekularnu, politiku, ekonomsku mo svijeta, nacije svijeta, njihove vojske, bogatstva i slino. Kako to da e vode Eufrata presuiti? Kako to da e politike sile svijeta nekako presuiti? Da bi pronali te odgovore moramo da se vratimo na Stari zavjet, jer presuivanje velike rijeke Eufrat koje se spominje u 16 : 12, je tema koju ete nai u Starom zavjetu u Jeremiji poglavljima 50 i 51, Izaija 44 do 47, kao i u Danilu pet. Nemamo vremena da u detalje prouavamo ove tekstove, ali emo samo kratko. Hajde da se vratimo na Jeremiju 50. Vidjet emo neto veoma interesantno. Jeremija 50 opisuje pad starog Vavilona. Stari Vavilon je neka vrsta modela za krajvremenski Vavilon u Knjizi otkrivenja. Jeremija 50:33-34 "Ovako veli Gospod nad vojskama: sila se ini sinovima Izrailjevim i sinovima Judinijem; koji ih zarobie, dre ih, nee da ih puste. Izbavitelj je njihov silan, ime mu je Gospod nad vojskama, on e doista braniti stvar njihovu da umiri zemlju i smete stanovnike Vavilonske." Zato Vavilon tada pada? Jer progoni boiji narod. I zato to iz Vavilona proganjaju boiji narod, Bog e se umjeati, On e isuiti rijeku i prouzrokovati ono to e dovesti do pada Vavilona. Stihovi 35 i 36: "Ma na Haldejce, govori Gospod, i na stanovnike Vavilonske i na knezove njegove i na mudarce njegove. Ma na lae njegove, i poludjee; ma na junake njegove, i prepae se." Ovdje imamo knezove, mudrace, ratnike. Ko su ti ljudi? Oni su jednostavno ljudi koji su doprinjeli tome da Vavilon postane jak. Njegovi mislioci, voe i administratori, religijski lideri, proroci, ratnici i vojske. Vidite, Vavilon je sila jer su njegovi ljudi jaki, jer su mudri i bogati. Ako pratimo stih 37: "Ma na konje njegove, i na kola njegova i na svu mjeavinu to je usred njega, i postae kao ene; ma na blago njegovo, i razgrabie se."

Jo jednom se susreemo sa snagom Vavilona. Njegova vojska, saveznici, bogatstva. Jer Vavilon ima mnogo novca, moe da unajmi vojnike, da pridobije saveznike i tako dalje. Ovdje je primjetna mo Vavilona. Razlog zato vam ovo pokazujem je stih 38: "Sua na vode njegove, i usahnue, jer je zemlja idolska, i oko lanijeh bogova luduju." Vode Vavilona, kao i rijeka Eufrat, su dio koji pripada Vavilonskim resursima. Njegovi mislioci, administratori, vojska, blaga, sve ove stvari su resursi Vavilona. Eufrat je dio ovih resursa kao simbol zatite Vavilona. Rijeka je omota koji ide kroz grad i oko njega. Kada Eufrat presui to predstavlja Vavilon koji gubi sve svoje resurse. Bog unitava Vavilon tako to mu najprije oduzima sistem koji ga dri. Ovo se ponavlja u Izaiji 44. Izaija 44:27,28 kae: "Govorim dubini: presahni i isuiu rijeke tvoje; Govorim Kiru: pastir si moj; i izvrie svu volju moju, i kazae Jerusalimu: sazidae se; i crkvi: osnovae se." Vidite da je u ovoj prastaroj prii Kir kralj sa istoka, iz Perzije, dananjeg Irana. I Kir dolazi sa istoka i opkoljava Vavilon, moan grad okruen visokim zidinama kojeg je teko napasti na bilo koji nain. Kiru pada na pamet jedna divna ideja. Zato ne bi preusmjerili rijeku, preusmjeriti je u veliku udolinu, nakon ega bi ispod zidina grada uli u grad i osvojili ga. Tako je i bilo. Rijeka Eufrat sa monim zidinama koji su bili posvuda naokolo protezali su se ak du rijeke. Ali uvari su bili pijani te noi. Nisu primjetili da voda otie. Usred velike zabave ostavili su vrata otvorena. Armija Kira je ula u grad. Doli su sa istoka, uetali u grad i na kraju je rezultat svega bio da je boiji narod Izraela mogli da se izbavi. Bog ih je pozvao da ponovo izgrade Jeruzalem, da obnove ono to je bilo izgubljeno. Ovo je pozadine Bitke Armagedon iz Knjige otkrivenja. Pozadina je pad prastarog Vavilona iz Starog zavjeta. Ta je starozavjetna pria i tu vidite kako Otkrivenje koristi tu pozadinsku priu. U pozadini prie imate Kira, kralja s istoka, koji isuuje rijeku Eufrat , osvaja Vavilon, izbavlja Izrael i Boji narod, te obnavlja Jeruzalem. Ovo je pozadinska prie.

Proitajte Otkrivenje 15 do 22 i prepoznat ete jo jednom ovu priu. Jer imate Kira sa kraja vremena, cara s istoka, koji je isuio Eufrat sa kraja vremana da bi osvojio Vavilon sa kraja vremena, izbavio Izrael sa kraja vremena i izgradio novi Jerusalem. Pozadinska pria o Vavilonu se nalazi u cijeloj posljednjoj treini Knjige otkrivenja. Ako ne shvatite pozadinsku priu i ne obratite panju na Stari zavjet potpuno ete da promaite ono to se deava u Otkrivenju i njegovom posljednjem dijelu. Znai, potrebno je imati duboko znanje o Starom zavjetu kako bi potpuno mogli da razumijete ta se deava u Otkrivenju. Tu je ispred vas, uzbudljivo prouavanje koje zahtjeva vrijeme. Ali to vie razumijete Pismo kao cijelinu bit e vam jasnija Knjiga otkrivenja. Pa, da se vratimo na Otkrivenje 16 stih 12: "I esti aneo izli au svoju na veliku rijeku Eufrat; i presahnu voda njezina, da se pripravi put carevima od istoka sunanoga." Ovdje smo doli do tree take koju pokuavamo da prouimo. Ko su ti kraljevi s istoka suneva? Ispostavlja se da je ovo koncept Novog zavjeta. Kada pogledate drugdje u Novi zavjet otkrit ete da je izlazak sunca upotrebljen na dva naina u Novom zavjetu. Ovi kraljevi s istoka su zapravo na grkom jeziku kraljevi izlazeeg sunca. Prije svega izlazak sunca je upotrebljen kao termin za odreenje pravca. Radi se o istoku. Grk bi rekao da je gledao u smjeru izlaska sunca, ili putovao u tom pravcu. To je pravac prema istoku. Tako su, naprimjer, mudraci koji su posjetili bebu Isusa doli iz pravca izlaska sunca, sa istoka. Postoji i drugi nain na koji je upotrebljen termin izlaska sunca u Novom zavjetu. Taj drugi nain je u vezi s Isusom Hristom. To je termin za pravac, ali je takoe povezan s Isusom. Na primjer u Luki 1:78, Zaharija pjeva pjesmu slavei roenje Jovana Krstitelja i obraa se Isusu, bebi Isusu, kao izlazee sunce koje e nam stii sa neba. Iste rijei kakve se pojavljuju u Otkrivenju 16. U Mateju 24 dolazak Isusa se pojavljuje od izlazeeg sunce, dolazi sa istoka kao munja i svetli ak do zapada. Termin izlazeeg sunca se znai koristi vie puta u Novom zavjetu kao ukazivanje na Isusa, ak i na njegov drugi dolazak. U Otkrivenju 7 : 2: "I vidjeh drugoga anela gdje se penje od istoka sunanoga, koji imae peat Boga ivoga;"

Kroz Novi zavjet izlazak sunca moe da predstavlja jedan pravac ili da bude ukazanje na Isusa Hrista. ta je to u Otkrivenju 16: 12? Sjetite se one pozadinske prie. Ta pria govori o tome kako je Kir, kralj s istoka, Darije, kralj sa istika, kraljevi s istoka su doli i isuili rijeku Eufrat, osvojili Vavilon i izbavili Izrael, obnovili Jeruzalem. To je ta pozadinska pria. U glavnoj prii koja nikada nije negativna, istok nikada nije negativno prikazan u Novom zavjetu. Glavna je pria zapravo kako Isus izbavlja svoj narod u Armagedonu. Drugim rijeima na kraljeve izlazeeg sunca se gleda pozitivno. Oni nisu neka pod grupa svjetskih politiara. Kraljevi izlazeeg sunca su, vjerujem, sam Isus i oni koji su mu odani. Na to nailazimo u Otkrivenju 17 stihu 14. Kada spominjemo finalnu Bitku Armagedon kae se: "Ovi e se pobiti s jagnjetom, i jagnje e ih pobijediti, jer je gospodar nad gospodarima i car nad carevima; i koji su s njim, jesu pozvani i izbrani i vjerni." Ko se bori protiv svjetskih sila? Jagnje i oni koji su sa njim. A ko je s njim? Njegovi pozvanici, izabranici, vjernici. Kraljevi s istoka je zapravo vjerni boiji narod Isusa Hrista. Samo malo, kako moete zvati boji narod carevima? Pogledajte dublje u Knjigu otkrivenja. Idite nazad na prvo poglavlje 1:6: "I uini nas careve i svetenike Bogu i ocu svojemu;" Ovdje vidite da oni koji slijede Isusa su carevi sa njim. Primjetili ste da Isusa zovemo Gospodom nad gospodima, Car nad carevima. On nije samo car, On je vladar. A ko su carevi nii od njega? Njegov vjerni narod. Carevii s istoka u Armagedonu su ukazanje na vjerne boiji narod i finalnu generaciju svetaca. Ono to je ranije u knjizi zvano ostatak. Vi se pitate o emu se ovdje radi. Tvrdite da je Bitka Armagedon bila duhovna borba? Mislio sam da ova bitka govori o tenkovima, Bliskom Istoku, avionima, bombama, teroristima i tim stvarima. Moda ak i nuklearnom ratu. Je li to Bitka Armagedon? Pogledajte Otkrivenje 16, stih 14, vodi ka Armagedonu. Kae: "Jer su ovo duhovi avolski koji ine udesa, i izlaze k carevima svega vasionoga svijeta da ih skupe na boj za onaj veliki dan Boga svedritelja."

Ovdje se spominje ta velika posljednja bitka. Pogledajte stih esnaesti: "I sabra ih na mjesto, koje se Jevrejski zove Armagedon." Evo ga, tu je ta rije Armagedon. Tu nailazimo i na bitku. Da li vam to lii na politiku? Lii li na vojsku? Meni sigurno da. Jezik koji je upotrebljen ovdje govori o posljednjoj vojnoj bitci. Ali, to su stihovi 14 i 16. Oni se ba idealno uklapaju. Ali autor umee neto usred toga. Umee stih petnaesti. I vidite ta nam kae: "Evo idem kao lupe; blago onome koji je budan i koji uva haljine svoje, da go ne hodi i da se ne vidi sramota njegova." Kakve ovo veze ima sa bilo im? Kako se to uklapa u vojnu bitku? Jednostavno, ova izjava iz petnaestog stiha odjekuje cijelim Novim zavjetom i govori o duhovnoj pripremi za drugi dolazak Isusa. Isus kae da dolazi kao lopov i bolje budite na oprezu. Bolje uvajte svoju odjeu, bolje nemojte biti pijani. ak i u poruci pri kraju Sedme crkve govori o golotinji i sramoti. Vidite da usred Bitke Armagedon Knjiga Otkrivenja nudi preporuke za duhovnu pripremu za dolazak Isusa. Knjiga Otkrivenja ne govori toliko o vojnim i politikim dogaajima nego kako e oni pogoditi ljude. Kako je evanelje dovodeno do svog zakljuka. Pa da vam pokaem kako Novi zavjet koristi vojniki jezik. No, prije nego to to uradimo da pogledamo ukratko ta smo upravo rekli. U posljednjim danima svjetske istorije doi e do svjetski rairene konfederacije svetih. Ne vjerujem da e to biti ekumenski pokret kako neki vole da kau da e se sve crkve ujediniti u jednu ogromnu instituciju. To je pokuavano puno puta u istoriji uz nastojanja da se ljude natjera da vjeruju u ono to ne vjeruju i slino. Mislim da e preostali biti vjernici, ljudi istih kvaliteta. Oni mogu dolaziti iz bilo koje skupine, priati razliitim jezicima, biti razliiti ljudi, sa razliitom religijskom pozadinom. Ali svi oni stupaju na zajedniko tlo vjerni Isusu Hristu, odani Njegovim zapovjedima, vjerni posljednjoj poruci. Kako se oni pojavljuju nazvani su raznim imenima, ostatak, 144.000, veliko mnotvo, pozvani i izabrani, kao i "kraljevi istoka".

Na kraju e postojati svjetska konfederacija svetih. Ovo je ono to Knjiga otkrivenja predvia. I ako razmatramo uloge ovih svetaca u posljednjoj bitci elim da vam ukaem na ono za ta mislim da je najjasnija izjava o Armagedonu o tome kako je vojni jezik upotrebljen u Novom zavjetu. Druga poslanica Korianima, poglavlje 10, stihovi tri i etiri: "Jer ako i ivimo u tijelu, ne borimo se po tijelu. Jer oruje naega vojevanja nije tjelesno, nego silno od Boga na raskopavanje gradova." Ovdje vidimo mnotvo vojnikog rjenika, jer se pria o ratu, oruju, svjetsko oruje govori o ruenju utvrda. O emu se ovdje radi? Kakva vrsta bitke je opisana u Novom zavjetu? Da pogledamo peti stih: "... da kvarimo pomisli I svaku visinu koja se podie na poznanje Boije, i robimo svaki razum za pokornost Hristu." Kakva vrsta bitke se spominje u Novom zavjetu? Kakva bitka je Armagedon? To je zapravo bitka za um. Ono to je vano na kraj svega i krajnjeg objavljivanja evanelja je Boiji posljednji pokuaj da svi na svijetu prime evanelje i prihvate Isusa, da se poveu s njim. To je ono o emu zapravo govori Bitka Armagedon. Jezik je vojniki, imena i koncept su iz Starog zavjeta, ali sadraj bitke se slae sa Novim zavjetom. Izrael u Otkrivenju predstavlja vjernu crkvu. Kir predstavlja Hrista, Vavilon i Eufrat ne predstavljaju toliko politiku i vojnu mo koliko predstavlja one koji se suprotstavljaju Hristu, i protivnici onih koji su mu vjerni na kraju vremena. Drugim rijeima Armagedon nije toliko vojno politiki, ve je borba za um. To je borba za miljenje, za srca ljudi na ovom svijetu. Tako na kraju vremena Knjiga otkrivenja istie da e biti tri velike svjetski rairene konfederacije. Ove tri konfederacije su sveti, sekularne politike moi i religiozne snage. Ponavljam da imamo Vavilon koji se nalazi na rijeci Eufrat. Vavilon predstavlja posljednje kopije prave religije. Da, tada e postojati religije koje nisu vjerne Bogu. To e biti vjere moi, popularne religije, ali e postojati vjerni boiji

narod koji je ovdje nazivan ostatak, 144.000, veliko mnotvo, carevi sa istoka, i slino. Najvjerniji boiji narod e moda biti u manjini, ali e biti poznati po svojoj vjeri i vjerovanju u Boga. Ne po nekoj povezanosti sa nekakvim vjerama koje e moda biti mone ili popularne. Postojat e i trea posebna konfederacija na kraju, konfederacija politikih moi, koja je simbolizirana rijekom Eufratom, kraljevima svijeta, mnogim vodama, stanovnicima zemlje, zvjerima, deset rogova, gradovima nacija, sedam planina, sedam kraljeva. Postoje brojni simboli za politiku mo u Otkrivenju. Bit e to svjetski rairena konfederacija vojnih, ekonomskih, politikih moi. Postojat e i svjetska konfederacija vjera. To se moe doivjeti kao rijeenje za svjetske probleme, ali Otkrivenje nam kae da je to jednostavno drugi Vavilon. To je jednostavno unitavanje Boije namjere za ovaj svijet. Posljednjih dana svjetske istorije postojat e tri istaknute konfederacije. Pogledajte kako se cijela stvar otprilike zavrava, 17:14: "Ovi (Deset rogova u ime Zvijeri i Bludnice) e se pobiti s jagnjetom, i jagnje e ih pobijediti, jer je gospodar nad gospodarima i car nad carevima; i koji su s njim, jesu pozvani i izbrani i vjerni." Ovdje vidite da su politiki monici svijeta u slubi vjere i pokuavaju da unite verni boji narod, ali gube. I kada shvate da su izgubili, pogledajte ta se deava u stihu esnaestom: "I deset rogova, to si vidio na zvijeri, oni e omrznuti na kurvu." Drugim rijeima Otkrivenje predvia da e se na kraju vremena svjetski ujedinjene nacije ili kako god ih nazvali, okrenuti protiv svojih religioznih voa: "i opustoie je i ogoluzniti, i meso njezino pojee i saei e je ognjem." Otkrivenje predvia da e na kraju svega sile koje su se protivile Bogu zavriti tako to e se boriti jedni protiv drugih i nee uspjeti u svojoj namjeri. Jer je Bog tu, on pokree stvari i postavlja ih na pravo mjesto, 17 stih:

"Jer je Bog dao u srca njihova da uine volju njegovu, i da uine volju jednu, i da dadu carstvo svoje zvijeri, dok se svre rijei Boije." Ovo je zanimljivo. Posljednje dogaaje u svijetu Bog nadgleda. Nita nije van Boije kontrole. Nita ni najmanje nije doputeno to bi unitilo Njegovu svrhu ili bilo loe za boji narod. Moemo biti spokojni, ak i kada se ini da su stvari izmakle kontroli, da Bog nije izgubio kontrolu nad tim stvarima. Pa da ukratko sumiramo slijed zadnjih dogaaja u Knjizi otkrivenja. Ovo je u kratkim crtama opis Bitke Armagedon koju smo ve ukratko opisivali. Prije svega, evanelje treba da ode u ceo svijet kako bi svi u svijetu imali ansu da mu odgovore. Ali onda e, prema Knjizi otkrivenja, doi do lanog evanelja ta je prestavljeno kao prevara nesvetog trojstva, kroz tri abe koje idu ka vladarima svijeta, i slino. Takoe e se pojaviti svijetski rairene politike zajednice. Ovdje imate tri velike konfederacije. U kakvom e se slijedu one pojavljivati? Da li e se prvo javiti svjetski rairene politike zajednice ili prvo propovedanje evanelja ili njena lana kopija prvo. To u potpunosti nije jasno. Ali ono to je sigurno je da se tri navedena manje vie pojavljuju zajedno i rezultat je tri velike svecke konfederacije. Tada e se u svijetu doi do jedne posljednje odluke. Posljednje anse da se odlui o tome da li slijediti Isusa ili se oduprijeti njegovoj vladavini na ovoj Zemlji. U to vrijeme, u kontekstu posljednje objave evanelja, vjerske i politike voe svijeta e se ujediniti u jednu zajednicu. Moda e se po prvi put u istoriji svi politiki i vjerski monici ujediniti iz jednog jedinog razloga. A koji je to razlog? Da unite ono to je nainio Bog, njegovo istinsko djelo na ovoj Zemlji. Sveci e tada, ostatak, 144.000 biti izdvojeni da bi bili uniteni. U manjem obliku slino se deavalo mnogo puta ranije, u Srednjem vijeku kada su se deavali strani progoni vjernog Bojeg naroda. U posljednje vrijemu su sljedbenici Boga strano patili u mnogim krajevima, komunistikim zemljama i slinim mjestima. Na kraju svega doi e do posljednjeg pokuaja unitenja vjernih Bogu. Ipak, milost e prestati i vie nee biti takve mogunosti. Bie napad na svete ali obeanje je da e se taj napad zaustaviti. Isus e intervenirati. Posljednji sukob, Bitku Armagedon, e dobiti Hrist i Bog. Nacije i njihov bijes, jer su

prevareni od strane svjetskih religijskih monika, e se okrenuti protiv njih samih i unititi ih. Prilikom drugog dolaska Hrist e unititi politike monike koje su htjele da unite boiji narod. Kao krajnji rezultat svega Hrist e okupiti svete da budu uz njega u vjenosti. Ovo je bilo ukratko, a mnogo vie ete saznati ako nastavite da prouavate ove posljednje dogaaje. Ali ovo ovde je ukratko o Bitci Armagedona.

Milenijum (Otkrivenje 20)

Sada da preemo na slijedei dio Otkrivenja u kojem emo se pribliiti kraju knjige to je Milenijum, poglavlje dvadeseto. Ovo je jedan od najkontroverznijih dijelova Knjige otkrivenja. Samo da vam kratko ukaem na stvari koje sam primjetio i koje e nam olakati da shvatimo ovaj teki tekst. Ono to se deavu su brojni razliiti likovi koji se pojavljuju u prii Adaha u poglavlju 12, Zvijer iz mora u poglavlju 13, lani prorok u poglavlju 13, kao i Vavilon koji se spominje po prvi put u poglavlju 14. Svaki od tih likova se pojavljuju u poglavljima 12 do 14. Zanimljivo je da naputaju priu u obrnutom redosljedu. Prvo je Vavilon uniten, a onda lani prorok, pa Zvijer i onda Adaha. Vidite kako oni odlaze obrnutim redosljedom. Vavilon se pojavljuje u 14 a ispada u 18, lani prorok se pojavljuje u 13 a ispada u 19, i tako dalje. ini se da ovi glavni likovi povezuju cijelu priu zajedno od poglavlja 12 do 20. To znai da poglavlje 20 nije poetak nego kraj prie. Milenijum nije neto to je paralelno sa hrianskom erom, kako su neki smatrali, ve je pri samom kraju. Javlja se nakon pada Vavilona, nakon pada Zvijeri i lanog Proroka. U vrijeme kada je Adaha konano pobjeena. Kada se deava Milenium? Pogledajte etvrti stih: "I vidjeh prijestole, i sjeahu na njima, i dade im se sud, i due isjeenijeh za svjedoanstvo Isusovo i za rije Boiju, koji se ne poklonie zvijeri ni ikoni njezinoj, i ne primie iga na elima svojima i na ruci svojoj;"

Ovo je poetak Milenijuma. Neki ljudi smatraju da je poetak Milenijuma vrijeme Isusa i njegovih uenika. Ali pogledajte, ovdje stoji da ovi likovi u prii nisu oboavali Zvijer i njenu ikonu, niti su primili ig na svoje elo ni na svoje ruke. Drugim rijeima, dogaaji koji su povezani sa krajem ere hrianstva u vrijeme ponovnog Isusovog dolaska su ve stvar prolosti. Drugim rijeima, poetak Milenijuma se deava nakon drugog dolaska Isusa. Ovdje jezik fiziki a nije duhovni, kao sto su neki sugerisali da je uskrsnue na poetku Milenijuma duhovno, i predstavlja ljude koji primaju veru. To nije jezik kakav imamo ovdje, gdje stoji u 4. stihu: "I vidjeh... due isjeenijeh" Gdje u Bibliji govore o duevnom pogubljenju? To je potpuno fiziko djelo. Oni oivjee. Ovo je prvo uskrsnue. Svi se ovi termini u Bibliji ne odnose na duhovno uskrsnue, niti duhovnu smrt, nego fiziku smrt i uskrsnue. To se deava za vrijeme drugog Isusovog dolaska kada su njegovi vjerni sljedbenici vaskrsnuti iz smrti, oni koji su bili vjerni u kontekstu Zvjeri, njene ikone i iga. Oni se pojavljuju i oni vladaju sa Hristom hiljadu godina. Milenijum iz Otkrivenja nije jedini tekst koji govori o Milenijumu, ve i prva Korianima 15 i Izaija 24 su oba teksta, koja kad bi ih detaljnije prouavali govore da postoji neto nakon drugog dolaska. Biblija ne zavrava drugim dolaskom ve ide dalje i tu je jo jedan period nakon drugog Isusovog dolaska koji okonava stvari. Taj period u Otkrivenju je Milenijum, 1.000 godina. Za vrijeme tog perioda, Boji pravedni narod je na nebu. To vidimo iz Jovana 14, stihovima od jedan do tri, gdje Isus kae: "Da se ne plai srce vae, vjerujte Boga, i mene vjerujte. Mnogi su stanovi u kui oca mojega. A da nije tako, kazao bih vam: idem da vam pripravim mjesto. I kad otidem i pripravim vam mjesto, opet u doi, i uzeu vas k sebi da i vi budete gdje sam ja."

Vidite ta nam to govori? Isus priprema nebesko mjesto svom narodu. Kada doe, ne dolazi da bi s njima bio na zemlji, nego On dolazi da ih povede sa sobom nazad na Nebo gdje je pripremio mjesto za njih. Kako je na neki nain sugerisano ovo je podsjetnik na stara jevrejska vjenanja. U starim jevrejskim vjenanjima imali smo ujedinjenje dva doma. Imali ste dom mladoenje, kuu njegova oca, i dom mlade. Ako poredimo Isusov otac je na nebu i njegova mlada na zemlji. Prema starim jevrejskim vjenanjima mladoenja u vrijeme zaruka naputa kuu svoga oca i dolazi u kuu mlade. Tu dolazi do zaruka. Ali onda mladoenja naputa kuu mlade, ona ostaje tamo i priprema se za vjenanje. Mladoenja se vraa nazad u kuu svog oca i priprema mjesto u kojem e zajedno ivjeti. Vidite da on priprema mjesto, a ona sebe. Onda za vrijeme vjenanja mladoenja iz oeve kue ponovo ide u kuu mlade, uzima je i dovodi sa sobom da bi bila s njim. U toj posljednja fazi mlada ide u dom u kojem e ivjeti zajedno. Ovo se nalazi u pozadini Jovana 14. Kada Isus dolazi nije doao da ostane sa svojim narodom, nego da ga odvede tamo gdje je i On, u kuu svog oca. Pravednici su na Nebu za vrijeme tih hiljadu godina, a ta se deava ovdje na zemlji? Otkrivenje 20 to opisuje ovako: "I vidjeh anela gdje silazi s neba, koji imae klju od bezdana i verige velike u ruci svojoj. I uhvati adahu, staru zmiju, koja je avo i sotona, i sveza je na hiljadu godina" Znai Sotona je "okovan" u to vrijeme: "I u bezdan baci je, i zatvori je, i zapeati nad njom, da vie ne prelauje naroda, dok se ne navri hiljada godina; i potom valja da bude odrijeena na malo vremena." Znai Sotona je sprijeen da dalje vara. Postoje dva naina za to. Moe da bude dran dalje od ljudi na zemlji ili oni mogu da budu odvedeni od njega na nebo, to nam je upravo pokazano u Jovanu 14. Je li Sotona sam na ovom svijetu ili je nekako odvojen od ljudi na ovom svijetu? Primjetili ste da govori o Bezdanu. Ovo je neto to se esto spominje u Bibliji. Da se vratimo na 1. Mojsijeva 1: 2. Govori o zemlji koja je bez oblika, pusta i prazna, i bila je tama nad bezdanom.

Bezdan je zapravo opis svijeta kakav je bio prije nego to je Bog ita stvorio. Bio je to nered, neto poput smetlita. Ovakav se jezik opet pojavljuje, jezik Postanka jedan i Jeremije 4:23-27: "Pogledah na zemlju, a gle bez oblija je i pusta; i na nebo, a svjetlosti njegove nema. Pogledah na gore, a gle, tresu se i svi humovi drmaju se. Pogledah, a gle, nema ovjeka, i sve ptice nebeske odletjele. Pogledah, a gle, Karmil je pustinja i svi gradovi njegovi oboreni od Gospoda, od estokoga gnjeva njegova. Jer ovako govori Gospod: sva e zemlja opustjeti; ali neu sasvijem zatrti." Drugim rijeima Zemlja je u ovim posljednjim trenucima, u tih hiljade godina, prazna, naputena i razruena. Ljudi su je napustili, zlobni su uniteni, pravedni su na nebu, Sotona je vezan za ovu zemlju. Vie ne moe nikoga varati, potpuno je sam i vreme je da razmilja. Dakle predmilenijumski pogled, da Isus dolazi pre milenijuma, je pogled za koji smatram da je korektno poimanje Otkrivenja, i to zapravo opisuje tu sliku kraja. Veina toga ime se bavi Knjiga otkrivenja je period raspea Isusa Hrista pa sve do njegovog ponovnog dolaska. Ali u poglavlju 20 panja se usmjerava jo dalje od drugog Isusovog dolaska ka periodu od hiljade godina kada je zemlja naputena i kada Sotona vie ne moe da vara, a kada su pravedni na nebu. Na kraju tog perioda novi Jerusalem se sputa sa neba. Dolazi do jo jednog, posljednjeg sukoba izmeu Boga i grenika, te su onda grenici i Sotona zauvijek uniteni a zemlja i svemir potpuno isti. Pitamo se zato, zato bi Bog iao kroz sve te probleme? ini mi se ukratko, da je suenje u Bibliji opisano u pet faza. Postoji sud na krstu kakoji vidimo u Otkrivenju 12, sud u propovjedanju evanelja kada se pojavljuje bijeli konj, ljudima se sudi dok prihvataju ili odbacuju evanelje. Postoji sud upravo prije drugog Isusovog dolaska, "as njegovog suda je doao" u posljednjoj objavi evanelja. Ali se onda pojavljuje etvrta faza suda za vrijeme Milenijuma. Tada Bog daje ansu svom narodu da sude, drugim rijeima da preispitaju svoje iskustvo, da ispitaju ono to je Bog uinio. Na neki nain da uvide sve ono kroz ta

su proli. To je vrijeme kada ljudi poinju da sve vie i vie shvataju ta je Bog uinio za njih. I na kraju, peta faza suda je Jezero ognjeno. Posljednje unitavanje grijeha. I Bog to nije uinio odmah. Ovdje je prekrasna pria iz Otkrivenja. Bog nije trajno unitio grene pre nego je dolo do itavog niza faza suda. Tako da bi svaki dio univerzuma, kao i svaka osoba koja je ikada ivjela bila u mogunosti da vidi i svjedoi da je Bog ispravno postupio, da je On pravedno sudio. Na krstu, kao i prilikom objave evanelja, Bog stvara situaciju za svoje pravedno djelovanje protiv grijeha. Ali onda sa drugim dolaskom Isusa i za vrijeme Milenijuma Bog potvruje taj sluaj. On to dokazuje univerzumu, zatim onima koji su spaeni, koji su na nebu sa njim hiljade godina. Onda na kraju tog perioda od hiljadu godina On dokazuje svoju pravednost ak i onima koji su mu se suprotstavili prije njihovog unitenja. Zato prolaziti kroz sve te neprilike i pet velikih faza suda? Zato da bi svako jasno uvidio boiju pravednost. Otkrivenje 15, stihovi tri i etiri: "... velika su i divna djela tvoja, Gospode Boe svedritelju, pravedni su i istiniti putovi tvoji, care svetijeh. Ko se nee pobojati tebe, Gospode, i proslaviti ime tvoje? Jer si ti jedan svet; jer e svi neznaboci doi i pokloniti se pred tobom; jer se tvoji sudovi javie." Ovo je vrhunac svega. Vrhunac predstavlja objava da je Bog pravedan, da je fer, da je istinit. On je uinio ono to je ispravno, njegova pravednost je pokazana svima. Ezekiel 38: 16: "... u poljednje vrijeme doveu te na zemlju svoju da me poznadu narodi kad se posvetim u tebi pred njima, Goe!" Drugim rijeima boija djela e biti opravdana spasenjem njegovog naroda, izbavljenjem njegovog naroda i unitenjem zlih? Bog eli da svi budu potpuno ubijeeni u to i da u potpunosti razumiju da je fer, pravian i pravedan. Mnogi ljudi sumnjaju danas u to, ali Otkrivenje predvia da e na kraju Bog sve to dovesti u red.

Zato zapadati u tolike probleme? Tako da bi svi jasno mogli da vide pravednost Boga. Da bi na sva pitanja bilo odgovoreno prije kraja. Da bude jasno kako je svima bilo vjerno i pravedno sueno, bez obzira jesu li sluili Bogu ili ne. Boije e se odluke pokazati ispravnima na kraju, ak e i grenici to prepoznati. Sve to boiji narod razumije danas prepoznat e i grenici. Oni e to sve razumjeti, ali e istovremeno to odbacivati. Jo uvijek e pokuavati da unite grad i da ga napadaju, kako vidimo u Otkrivenju 20. Bog ostavlja dovoljno vremena da sve ubijedi da je On pravedan. Svi moraju jasno prepoznati boiju pravednost. ak i na kraju e postojati dvije strane. Bie Lav i bie onaj drugi, zlobni koji predstavlja mranu stranu. U nae vrijeme nije ba uvijek jasno ko predstavlja pravu stranu. Ali u posljednjoj konanoj slici suda, bit e jasno da je Isus Hrist podpuno pravedan, podpuno fer i podpuno pravian. Svi oni koji su eljeli da ga prime i odreknu se svojih zlih namera, da priu Lavu, e vidjeti kako je lijep Njegov karakter i Njegov plan. Postojat e univerzalno odbacivanje grijeha, iskoritavanje, sukoba i svega onoga to je dovelo da unitenja ovog planeta. Na samom kraju doi e do jednog prekrasnog zakljuka, Novog neba i Nove zemlje. Kakvo e biti nebo? Da li e zaista biti vrijedno, ili kako sam ranije govorio, da li e jedan naunik eljeti da ivi na nebu? Da li e holivudski glumac, neki seljak, poslovni ovjek, stanovnik grada ili sela uistinu eljeti da bude na nebu? ta biste dali za vjenost? Ponekad elim da podjelim s vama neke stvari koje Biblija opisuje a vezane su za vjenost. Kada smo sa Bogom u vjenosti bit e nam dostupne brojne prekrasne stvari. Opisujem ih u osnovi na tri naina, koje sam pronaao u Otkrivenju. Boiji narod u vjenosti e biti carevi. Oni e biti svetenici ali e isto biti i naunici. Drugim rijeima, Bog je izabrao njemu vjerni narod koji e u vjenosti vladati svijetom. Oni e biti dio boije vlasti. Oni e sjediti sa njim na njegovom prijestolu. U isto vrijeme mi emo biti voe oboavanja, duhovna snaga univerzuma. Drugim rijeima u starom svijetu postojala su dve grupe visoko pozicioniranih ljudi. Vii status u politikom smislu je kralj, a u religijskom svetenik. Kako se kae oni koji su patili zbog Hrista, oni koji su nosili krst, koji su proli kroz tekoe, e

tada biti na najviem poloaju tada. Oni e zaista dobiti ogromnu nagradu za to. Bog e nas upotrijebiti u pravom smislu kao kraljeve, svetenike. to se tile onoga o naunicima, moda ete rei: Nikad nisam volio kolu". kola zna da bude dosadna. Desilo mi se da budem dekan na medicinskoj skoli i to zna da bude dosadno. kola moe da lii na teak posao, ali uenje to nikada nije. Kada uimo naim vlastitim tempom, neto to nas zanima, kada nas znatielja privue za neto, uenje tada predstavlja najradosnije mogue iskustvo. Postoji toliko mnogo stvari na svijetu o kojima moemo uiti, na koje emo potroiti vjenost da bi nauili i saznali. To e biti pravi uitak. Pribliavamo se kraju. Knjiga otkrivenja je puna bitki, uzbudljivosti, horora, raznih iskoritavanja, puna terora, puna udnih ivotinja. Kakva je u svemu tome zapravo duhovna pouka? elio bih da vam na kraju preporuim osam i da ih samo ukratko podjelim sa vama. Naiao sam na barem osam duhovnih pouka koje bi trebalo ponijeti sa sobom. Ovo je neka vrsta uzimanja sa sobom" iz sva etiri dijela Otkrivenja koje ste gledali. Prije svega sve je o krstu. Ako itate Knjigu otkrivenja kao da primarno govori o politici, bitkama, ratovima i svim drugim stvarima, znai da je ne itate ispravno. Ne vidite dublje znaenje simbola. Na kraju je to otkrivenje Isusa Hrista, rtvovanju jagnjeta, onom koji je prolio svoju krv da bi mi mogli ivjeti. To je osnova za pravi ivot. Jer ljudi trae smisao i pravi ivot na mnoge naine koji ih ne mogu zadovoljiti. Pokuavamo da ga naemo u stvarima, u pokuajima da postignemo vie, ak i u naim odnosima jednih sa drugima. Ali na kraju vrijednost dolazi od onog koji je na krstu i koji kae "Meni si toliko znaio da sam za tebe umro". Kada onaj koji mnogo znai za cijeli univerzum umre zbog tebe to predstavlja ogromnu vrijednost. Nije bitno to neko drugi misli. Krst je osnova ivota, to je temelj za radost, za smisao i to je osnovno uenje Knjige otkrivenja. Druga korist dubljeg prouavanja Knjige otkrivenja je uloga poslunosti. Dok evanelje predstavlja sve za nas prirodna reakcija ka njemu je poslunost prema Isusu Hristu u svemu ta od nas trai. Da ispunjavamo sve njegove zapovjedi, uzvraamo mu sa zahvalnou zbog svega to je On za nas uinio. Knjiiga otkrivenja sa pravom istie, uz evanelje i poslunost.

Tree predstavlja odgovoran ivot u realnosti suda koji dolazi. Otkrivenje objavljuje trenutak boijeg suda. Kae da emo na kraju biti carevi i svetenici. To znai da e nae uloge u vjenosti biti vane. Moda bi trebalo da ponemo sa vjebanjem ve sada. Razvijanje vaih tehnika u vodstvu, razvijanje duhovnog smisla, kvaliteta kojima ete oboavati Boga jer ete u vjenosti biti voe u upravljanju univerzuma i bite te voe oboavanja. Pripremamo na put ve sada u nadi da e jednog dana Bog moi da nas smatra odgovornima. Dobro je znati ba kao to je Josif znao Bog, On me vidi i sve ono to inim. etvrto, Kniga otkrivenja skida masku zla. Lako je misliti u svijetu Holivuda da je grijeh privlaan i smatrati da je veoma ugodan. Ali u realnosti grijeh unitava i crpi ivot iz nas. Na kraju e nas uniti. Knjiga otkrivenja prikazuje grijeh onakav kakav jeste. On je ruan. Broj pet predstavlja potrebu da se bude mudar. Velika prevara dolazi. Posljednjih dana bit e teko razaznati dobro od loeg. Tada e nam isto biti potrebna mudrost koja je utemeljena u boijoj rijei. Samo kroz razumjevanju rijei, njenim poznavanjem, moemo biti sigurni na kraju vremena. Sedma lekcija koju sam nauio iz Knjige je da e Bog imati svoj narod na kraju. Moda to nee biti popularni ljudi, moda nee izgledati da posjeduju sve, ali e na kraju Bog imati svoj narod uz sebe. Taj ostatak e mu biti vjerni i povezani skupa u jedno gdje e svi ljudi iz cijelog svijeta nai srodni duh u svojoj slubi svom istinskom Bogu. Na kraju, ona posljednja poruka Bog pobjeuje. U ivotu mi se esto ini kao da se sve raspada, posebno kada se brinem o budunosti. Ne znam ta e se desiti, hoemo li imati dovoljno novca, da li emo preivjeti, ne znam mnogo stvari. Ali nam Knjiga otkrivenja kao proroanstvo govori da, gdje god da idemo i ta god da doivimo u ovom ivotu, posljednja poruka je - Bog pobjeuje. Bez obzira kako nam se inilo da su stvari izmakle kontroli, Bog e ih dovesti u red na kraju. Ne mogu da zamislim bolje mjesto za svretak serijala o Otkrivenju od ovoga. Bog vas blagoslovio i molit u se da vas vidim u njegovom carstvu jednoga dana.