KoG72003

Nikoleta Sudeta, Ivan Petruni c: Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji

Stru cni rad Prihva ceno 14. 12. 2003.

NIKOLETA SUDETA IVAN PETRUNIC

Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji

Vaults as Parts of Sphere in Orthogonal Axonomerty
ABSTRACT In order to represent an architectural structure we often use axonometric methods. The most convinient type of representing vaults as parts of spheres is orthogonal axonomerty. The paper presents simple constructons of axonometric representations of some architectural dome (spherical, bohemian and pendentive) with view from above and from below. Key words: merty dome, contour, ellipse, orthogonal axono-

metriji, a u ostalim slu cajevima rije c je o kosoj aksonometriji. Vrijednost aksonometrije je, posebno za arhitekte, u velikom broju informacija koje ona nudi s to omogu cava da arhitektonski projekt bude realisti cno prikazan i stoga razumljiv. U radu [3] arhitekt Ivan Juras nagla sava: U proceduri rada arhitekt aksonometriju upotrebljava u laboratorijskom istra zivanju dok u procesu simulacije stvarnosti nu zno primjenjuje perspektivu, pa se ne mo ze strogo odvojiti jedno od drugog. U ovom radu koristimo ortogonalno aksonometrijsku metodu za prikazivanje svodova kao arhitektonskih tvorbenih elemenata. Konstrukcije su izvedene na primjerima vise ce, c e ske i bizantske kupole (tal. cupola - svod ili krov polukuglasta ili polukugli sli cna oblika).

MSC 2000: 51N05

e 2 Vise ca, c ska i bizantska kupola

Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji
SAZETAK Za postizanje zornog prikaza arhitektonskog objekta cesto se slu zimo aksonometrijskim metodama. Kod predo cavanja svodova kao dijelova kugline plohe najprikladnija je ortogonalna aksonometrija. U radu su pokazane jednostavne konstrukcije aksonometrijskih slika nekih arhitektonskih kupola (vise ce, ce ske i bizantske) s pogledom odozgo i pogledom odozdo. Klju cne rije ci: sonometrija elipsa, kontura, kupola, ortogonalna ak-

Ako je kupola izvedena nad kvadratnim tlocrtom kod kojeg je promjer polukugle jednak dijagonali kvadrata, govorimo o vise coj ili opisanoj kupoli. (Slika 1)

1 Uvod
Ortogonalno projiciranje na dvije ravnine op cenito ne daje dovoljno zoran prikaz objekta. Da bismo postigli zornost, slu zimo se metodama paralelnog projiciranja na samo jednu ravninu. Pritom su zrake projiciranja u op cem polo zaju s obzirom na koordinatni sustav. Zbog jednostavnijeg crtanja, objekt kojeg prikazujemo postavljamo u koordinatni sustav tako da mu osnovne dimenzije imaju smjer usporedan s koordinatnim osima. Ako su zrake projiciranja okomite na ravninu slike govorimo o ortogonalnoj aksono-

Slika 1:

Vise ca ili opisana kupola

29

KoG72003

Nikoleta Sudeta, Ivan Petruni c: Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji

Svod kao dio kugline plohe nad pravokutnim tlocrtom zovemo c skom ili baroknom kupolom. (Slika 2) e

Slika 4:

Bizantska kupola na svodu Sulejmanove d zamije u Istanbulu.

Ortogonalno aksonometrijske slike kupola

Slika 2:

ska ili barokna kupola Ce

Tlocrt bizantske kupole ili kupole s pandantivima je kvadrat s upisanom kru znicom. Kupola le zi na c etiri sferna trokutasta isje cka ( tzv. pandantiva). (Slika 3)

Pri promatranju nekog crte za smjer pogleda pribli zno je okomit na ravninu crte za. Kako je, pored toga, prikazivanje kru znica i kugli najjednostavnije u ortogonalnom projiciranju, prirodno je da za zorni prikaz kugline plohe odaberemo ortogonalnu aksonometriju. Na slikama 5, 6 i 7 konstruirali smo ortogonalno aksonometrijsku sliku vise ce, c e ske i bizantske kupole, zanemariv si njihovu debljinu. Ortogonalnu aksonometriju smo, na slikama 5 i 7, zadali omjerom prikrata m : n : p = 9 : 6 : 10, te konstruirali pripadni tra cni trokut XY Z i osni kri z na uobi cajeni na cin [4]. Ta je konstrukcija istaknuta na slici 5. Na slici 6 ortogonalna aksometrija zadana je po volji odabranim tra cnim trokutom za pogled odozdo. Poznavaju ci zakonitosti ortogonalne aksonometrije i Mongeovog projiciranja mo zemo pojednostavniti aksonometrijsku konstrukciju kupole. To posti zemo tako da sredi ste polukugle postavimo u ishodi ste koordinatnog sustava, a ravnine rubnih polukru znica kupole u polo zaj usporedan s koordinatnim ravninama. Aksonometrijski tlocrt kupole lako c emo dobiti koriste ci -u aksonometrijske slike koordiperspektivnu anost izmed natne ravnine (x, y) i njenog rotiranog polo zaja u ravnini slike. Os te anosti je trag koordinatne ravnine (x, y) u ravnini slike, a par pridru zenih to caka je O (O). Ta je veza posebno istaknuta na slici 5 gdje smo rotirani tlocrt kupole, kvadrat (1)(2)(3)(4), postavili tako da mu je sredi ste u to cki (O), a stranice paralelne s rotiranim koordinatnim osima (x) i (y). Na isti su na cin konstruirani i aksonometrijski tlocrti kupola na slikama 6 i 7. Napominjemo da na slici 7 nije nacrtan aksonometrijski tlocrt one polukugle c iji je promjer jednak stranici kvadrata 1234.

Slika 3:

Bizantska kupola ili kupola s pandantivima

30

KoG72003

Nikoleta Sudeta, Ivan Petruni c: Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji

Slika 5:

Ortogonalno aksonometrijska slika vise ce kupole s pogledom odozgo.

31

KoG72003

Nikoleta Sudeta, Ivan Petruni c: Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji
Aksonometrijsku sliku kru znice paralelne s (x, y) ravninom na bizantskoj kupoli (Slika 7) konstruirali smo odreto se vidi u nacrtu slike div si joj sredi ste S na osi z. Kao s 3, udaljenost d (S, O) jednaka je polumjeru gornje polukugle (pravu veli cinu te udaljenosti nanijeli smo na prevaljeni polo zaj osi zo ). -ivanje vidljivosti na aksonometrijskoj slici kupole Za odred potrebno je konstruirati to cke u kojima rubne elipse dodiruju konturnu kru znicu K . Na slici 7 prikazano je to na primjeru elipse kyz , koja je aksonometrijska slika kru znice kyz paralelne s koordinatnom ravninom (y, z). Ona s konturnom kru znicom K ima dvije zajedni cke to cke. Na kupoli se nalazi samo jedna, to cka K1 . Konstruiramo ju kao presjek pravca a (presje cnica ravnine konturne kru znice kugle i ravnine odabrane kru znice) i kru znice K . Pri tom koristimo c injenicu da paralelne ravnine presje cene tre com imaju paralelne presje cnice. Stoga je pravac a paralelan s tragom koordinantne ravnine (y, z). Zbog toga s to znamo smjer tog pravca za njegovu kostrukciju dovoljna nam je jedna njegova to cka, npr. A. Konstruiramo ju kao sjeci ste traga r1 ravnine konturne kru znice kugle i koordinantne ravnine (x, y), s tragom s1 ravnine odabrane kru znice kugle i iste koordinantne ravnine. Tra zeni pravac a prolazi to ckom A i sije ce kru znicu K u to cki K1 . Konturna to cka dakako mora le zati i na odabranoj poluelipsi kao aksonometrijskoj projekciji polukru znice. Analogno je konstruirana i to cka K2 . -ivanje konturnih Ta je konstrukcija prikladna za odred to caka bilo koje elipse kao aksonometrijske slike kru znice kugle paralelne s odabranom koordinatnom ravninom. Stoga ju ponavljamo i za elipsu kxy , koja je aksonometrijska slika kru znice kxy paralelne s koordinatnom ravninom (x, y). Ona s konturnom kru znicom K ima zajedni cke to cke E1 i E2 . Njih konstruiramo kao presjek pravca b (b presje cnica ravnine konturne kru znice kugle i ravnine odabrane kru znice) i kru znice K . Tra zeni je pravac b paralelan s tragom koordinantne ravnine (x, y) stoga nam je dovoljno zemo npr. poznavati jednu njegovu to cku. Tu to cku B mo konstruirati kao sjeci ste traga r3 ravnine konturne kru znice kugle i koordinantne ravnine (y, z) s tragom e3 ravnine odabrane kru znice kugle i iste koordinatne ravnine. Tra zeni pravac b prolazi to ckom B i sije ce kru znicu K u to ckama E1 i E2 . Konturne to cke dakako le ze i na elipsi kxy . -ivanje konturnih to Taj postupak koristili smo za odred caka -ivanje bilo kojih koni na slikama 5 i 6, a vrijedi za odred
z

Pri konstrukciji aksonometrijskih slika zadanih kupola koristimo dvije poznate c injenice: - Ortogonalna aksometrija kru znice op cenito je elipsa. - Kontura kugle u ortogonalnoj aksonometriji je kru znica (to je aksonometrijska slika one glavne kru znice kugle koja je paralelna s ravninom slike). Aksonometrijske projekcije onih kru znica kugle koje le ze u ravninama paralelnim s koordinantnim, a upravo smo tako postavili rubne polukru znice kupola, lako je odrediti. Sredi ste svake takve elipse konstruirali smo pomo cu rotiranog tlocrta, a ono le zi na slici odgovaraju ce koordinatne osi. Velika os svake takve elipse jednaka je promjeru odgovaraju ce kru znice, a paralelna je s tragom ravnine u kojoj kru znica le zi, odnosno s tragom njoj usporedne koordinantne ravnine (tj. odgovaraju com stranicom tra cnoga trokuta). Veli cinu male poluosi mo zemo konstruirati iz njezine velike poluosi i bilo koje to cke te elipse [4, str. 18]. Ta -ivanje svih rubnih elipsi je konstrukcija kori stena za odred na slikama kupolama. Ona je posebno istaknuta, zbog preglednosti, na slici 6. Malu poluos elipse kxz , koja je aksonometrijska slika kru znice kxz paralelne s koordinatnom ravninom (x, z), konstruirali smo koriste ci to cku T - krajnu to cku promjera cne elipse paralelnog s koordinatnom osi x. Luk pomo kru znice sa sredi stem u to cki T i polumjerom jednakim polumjeru kru znice kxz sije ce pravac male osi u to cki R. ce pravac velike osi u to cki P. UdaljeSpojnica R T sije nost d (T , P) jednaka je veli cini male poluosi elipse kxz .

Slika 6:

Ortogonalno aksonometrijska slika barokne kupole s pogledom odozdo.

turnih to caka arhitektonskih objekata koji su dijelovi ku-er gline plohe. Npr. pravac b (sa slike 7) mogli smo takod konstruirati pomo cu sjeci sta drugog traga ravnine konturne kru znice K i drugog traga ravnine kru znice kxy .

32

KoG72003

Nikoleta Sudeta, Ivan Petruni c: Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji

Slika 7:

Ortogonalno aksonometrijska slika bizantske kupole s pogledom odozgo.

33

KoG72003

Nikoleta Sudeta, Ivan Petruni c: Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj aksonometriji
V., Deskriptivna geometrija, Skolska [4] NICE, knjiga, Zagreb, 1997.

Literatura
[1] BRAUNER, H., KICKINGER, W., Geometrija u gra diteljstvu, Skolska knjiga, Zagreb, 1980. (prijevod: P. Kurilj, B. Hajsig) [2] HOHENBERG, F., Konstruktivna geomertrija u teh-evinska knjiga, Beograd,1966. (prijevod: V. nici, Grad Ni ce) [3] JURAS, I., Aksonometrija u arhitektovu crte zu, Crte z u znanosti, Zagreb, 1998, 107-123.

Nikoleta Sudeta Arhitektonski fakultet Sveu cili sta u Zagrebu Ka ci ceva 26, 10000 Zagreb e-mail: nsudeta@arhitekt.hr Ivan Petruni c (student) e-mail: ipetrunic@hotmail.com

34