DRAVNA MATURA IZ SOCIOLOGIJE

Ispitni katalog za nastavnike

Struna radna skupina za izradu ispitnih materijala iz Sociologije

Prof.dr.sc. Denisa Krbec, Sveuilite Jurja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam, Pula Mr.sc. Zdravko Krii, prof.,Gimnazija A. G. Matoa, akovo

Uvod
Dokument predstavlja ispitni katalog Dravne mature iz Sociologije za gimnazijski program. Svrha ispitnog kataloga je pomoi nastavnicima, ali i ostalim sudionicima nastavnoga procesa, da se upoznaju s pojedinostima prve Dravne mature iz Sociologije. Ispitom e se provjeravati kako su i koliko uenici sposobni koristiti se znanjima i kompetencijama koje su stjecali i razvijali tijekom obrazovanja iz ovoga nastavnog predmeta. U ispitnom katalogu definirani su opi i specifini ciljevi Sociologije kao nastavnoga predmeta. Nadalje, odreena je struktura ispita i opisane su vrste zadataka koje e se koristiti, s dodatnim pojanjenjem naina bodovanja za svaku vrstu zadatka, te tehnikim opisom ispita. Na samom kraju ponuen je i ogledni primjerak testa kako bi se sudionicima nastavnoga procesa pruio to jasniji uvid u izgled Dravne mature iz ovog predmeta.

Opi ciljevi nastave SOCIOLOGIJE na kraju gimnazijskog programa

Dravnom maturom iz SOCIOLOGIJE ispituju se obrazovni ishodi po zavretku gimnazijskog programa srednjokolskog kolovanja uenika. Kljuna je namjera izvoenja nastavnog predmeta SOCIOLOGIJA u srednjoj koli osposobiti uenika da: prepoznaje i razumije vanost individualnog doprinosa drutvenom ivotu i organizaciji drutvene zajednice, spoznaje da je drutvo objektivna stvarnost koja odraava dinamiku drutvenih procesa i procesa interakcije pojedinaca koji mu pripadaju, razumije vlastitu ulogu u transformaciji drutva i drutvenog ustroja Republike Hrvatske.

Uenik treba razumjeti da je istovremeno subjekt i objekt drutvene stvarnosti. Nakon izvoenja nastave programa SOCIOLOGIJE uenik: spoznaje postojanje zakonitosti drutvenog ivota, odnosno shvaa da je drutvo posebna vrsta stvarnosti (suis generis) koja odreuje nae ponaanje , misli i stavove; poznaje i razumije djelatnost temeljnih drutvenih grupa i organizacija u kojima se odvija na svakodnevni ivot i uvia da drutvena stvarnost nastaje individualnim i grupnim interakcijama; razlikuje zdravorazumska od sociolokih (znanstvenih) objanjenja drutvenih pojava i procesa; sposoban je uivjeti se u uloge drugih ljudi i razumjeti drutveni poloaj drugih ljudi razvijajui vrednotu tolerancije i uzajamne solidarnosti;

spoznaje da je drutvo objektivna, ali vrlo osjetljiva tvorevina podlona radikalnim promjenama i esto destrukciji; shvaa da je drutvo vrlo sloena struktura i da se ne moe proizvoljno mijenjati, ve ju je potrebno najprije istraiti, a onda postupno vriti promjene; uvia suvremeno hrvatsko drutvo kao tranzicijsko drutvo koje se kontinuirano transformira i poprima sve znaajke modernog drutva; procesima transformacije hrvatsko se drutvo ujedno nalazi i na putu meunarodnih integracija u demokratsku zajednicu naroda ija su gospodarstva zasnovana na trinim naelima; povezuje suvremene drutvene procese u hrvatskom drutvu s europskom kulturnom batinom hrvatskog naroda; primjenjuje steene spoznaje u svakodnevnom ivotu dajui svoj doprinos izgradnji humanijih odnosa u drutvenoj zajednici u kojoj ivi.

Specifini ciljevi nastave SOCIOLOGIJE na kraju gimnazijskog programa

Uz ope ciljeve predmeta SOCIOLOGIJE, u ovom su katalogu definirani i njegovi specifini ciljevi (odnosno mjerljivi opisi uenikovih znanja, vjetina i kompetencija na kraju gimnazijskog obrazovanja usklaeni sa vaeim nastavnim programom). Specifini se ciljevi oslanjaju na spoznaje o rastuem utjecaju sociologije unutar znanstvenog polja drutvenih znanosti i time promjenama poloaja nastavnog predmeta u okviru nastavnih programa u srednjim kolama. Kako je zadaa predmeta da utvrdi znaaj sociolokih spoznaja i objasni specifine poglede na drutvo openito, te pojedinano na drutvene pojave i na drutvene procese, uenici se upoznaju sa sociolokim tumaenjem pojava i procesa u suvremenim drutvima ime se osposobljavaju za samostalan rad. Razumijevanje, tumaenje i primjena steenih znanja osnova sociologije, kako je to sadrano u postojeim nastavnim programima, omoguuju uenicima postizanje nunih znanja za nastavak studija na visokokolskim ustanovama ili njihovu primjenu u izvoenju jednostavnih poslova i radnih zadataka na tritu rada. Dodatno, stjecanje osnovnih spoznaja iz podruja sociologije omoguuje uenicima aktivno sudjelovanje u razliitim drutvenim aktivnostima (od profesionalnih grupa do grupa za samopomo) neovisno o tome nastavljaju li kolovanje na visokokolskim ustanovama ili se neposredno nakon zavretka kolovanja opredjeljuju za rad.

Stoga su u Tablici 1. prikazani obrazovni ishodi koje ocjenjujemo svrsishodnim za ispunjenje temeljne zadae provedbe dravne mature i izrade kataloga nastavnika.

Obrazovni ishodi za podruje SOCIOLOGIJE KOGNITIVNE RAZINE OBRAZOVNI ISHODI ZA PODRUJE SOCIOLOGIJE
Razlaganje Shvaanje Pamenje Stvaranje Primjena Procjena

1. SOCIOLOGIJA KAO DRUTVENA ZNANOST

Razlikovati pojam drutvenosti i njemu pridruene pojmove drutvenih pojava i procesa 28 Analizirati razlike izmeu znanstvenog i zdravorazumskog pristupa drutvenim pojavama 2 Prepoznati, ocijeniti i tumaiti odnose u drutvu na pojedinanoj i kolektivnoj razini Objasniti meuovisnost drutvenih pojava i promjena Razlikovati nenamjeravane (latentne ) i namjeravane (manifestne) posljedice djelovanja 21 Navesti i razlikovati vrste sociolokih pitanja 29 * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2. KAKO ISTRAIVATI DRUTVENE POJAVE

Opisati i objasniti osnovne pojmove i modele sociolokog istraivanja 19 Opisati i protumaiti najznaajnije socioloke metode 16

3. KULTURA
Objasniti razliku izmeu kulture i drutva te usporediti prirodnu i humanu sredinu 14 Opisati sastavnice kulture te analizirati najvanije varijacije kulturnih oblika i njihovu relativnost 10 Navesti bitna obiljeja moderne i postmoderne kulture i prosuditi konkretne primjere u vlastitom okruenju (hrvatsko drutvo) 41 * * * * * * * * * * * *

4. DRUTVO
Objasniti drutveni ustroj i tumaiti promjene uvjetovane aktivnou drutvenih grupa, organizacija i institucija Nabrojati , opisati i definirati elemente drutvene strukture 37 * * * *

Zakljuiti o povezanosti drutvene strukture i individualnog djelovanja Objasniti pojam drutvene uloge i drutvenog poloaja, hipotetski osmisliti neiju tuu ulogu 46 Opisati i objasniti pojam drutvene grupe i organizacije 34 Opisati i razlikovati vrste drutvenih grupa 31 Usporediti naine odluivanja u grupi i objasniti grupnu dinamiku 47 Razlikovati tipove formalnih organizacija 36 Opisati i interpretirati pojavu birokracije te procijeniti dobre i loe strane birokratiziranosti suvremenog ivota 39; 40 Objasniti znaaj drutvenih institucija i ocijeniti specifian poloaj pojedine institucije u odnosu na stupanj razvijenosti drutva 6 Odrediti i protumaiti ulogu temeljnih drutvenih institucija za pojedinca te razvrstati u skupine one kojima uenik pripada 35 Navesti i opisati tipove drutava a osobito prepoznati razlike izmeu industrijskih i postindustrijskih drutava * * * *

* * * * * * *

* * *

* *

* * * *

5. SOCIJALIZACIJA
Objasniti pojam i tipove socijalizacije 30 Usporediti i pojasniti ivotne cikluse u procesu socijalizacije Protumaiti povezanost drutva i identiteta pojedinca, ralaniti vrste identiteta, zakljuiti o razlici izmeu spola i roda 5 Usporediti utjecaj imbenika socijalizacije u oblikovanju linosti * * * * * * *

6. SOCIJALNA INTERAKCIJA
Navesti elemente socijalne meuzavisnosti (interakcije) te objasniti kulturoloke i komunikacijske znaajke procesa 8 Opisati i protumaiti teorije interakcije (meuzavisnosti) 33 Utvrditi zahtjeve suvremenog naina ivota u svakodnevnim aktivnostima prema razliitim pristupima izuavanju socijalne meuzavisnosti * * * *

* * * * *

7. SOCIJALNA KONTROLA I DEVIJANTNOST

Objasniti pojam devijantnog ponaanja i socijalne kontrole 15 Opisati i razjasniti drutvene funkcije devijantnog ponaanja Opisati i prepoznati razlike u sociolokim teorijama devijantnosti 20; Utvrditi funkcionalnu osnovu normi i drutvenu uvjetovanost normativnog i etikog praenja devijantnosti u suvremenom drutvu 32 * *

* * * *

* *

8. KOLEKTIVNO PONAANJE
Objasniti pojam kolektivnog ponaanja i ocijeniti utjecaj publike (javnosti) odnosno javnog mnijenja na njegovu prirodu u modernim drutvima 13 * * * * *

9. SOCIJALNA STRATIFIKACIJA I MOBILNOST

Razlikovati pojam socijalne stratifikacije od pojma nejednakosti Tumaiti dimenzije socijalne stratifikacije (mo, bogatstvo i presti) 9 Usporediti razlike u teorijskim objanjenjima nejednakosti (Marx, Weber, funkcionalisti, teorije stratifikacije) 18 Objasniti pojam socijalne mobilnosti i tumaiti pojavnost mobilnosti u Hrvatskoj 12 * * * * * * *

10. OBITELJ, BRAK I SRODSTVO

Protumaiti pojmove obitelji, braka i srodstva i navesti uloge suvremene obitelji kao osnove drutvenosti 3 Objasniti alternativne stilove ivota koji se vezuju uz pojam obitelji, braka i srodstva 22 * * * * *

11. RELIGIJA
Objasniti sociologijsko tumaenje religije 1 Tumaiti odnos religije i drutvenih promjena te utvrditi poloaj religijskih zajednica u Hrvatskoj 4 * * * * * * *

12. EKONOMSKE INSTITUCIJE

Objasniti ulogu ekonomskih institucija u suvremenim drutvima 43 Opisati, tumaiti i analizirati suvremeno industrijsko drutvo i kapitalizam 44 * * * * * * * *

Analizirati i pojasniti drutvene posljedice razvitka tehnologije 42 Objasniti elemente drutvene i tehnike podjele rada i utjecaj podjele rada na trite radne snage 38 *

* * *

* *

* *

13. POLITIKE INSTITUCIJE

Razlikovati i usporediti tri vrste legitimne vlasti 11 Opisati i protumaiti tipove politikih poredaka 7 Razlikovati i usporediti politike stranke i socijalne pokrete 24 * * * * * * * *

14. OBRAZOVANJE
Tumaiti ulogu obrazovanja na razvoj pojedinca i njegovu ukljuenost u drutvene procese Tumaiti povezanost obrazovanja, znanosti i razvoja kolskog sustava prema drutvu znanja 26 * * * * * * * *

15. SOCIOLOGIJA ZNANJA I IDEOLOGIJA

Razumjeti i tumaiti znanje kao drutvenu instituciju i znanost kao pokreta drutvenog razvoja Objasniti ulogu ideologije i njezin utjecaj na suvremena drutva 23 * * * * * * * * * *

16. POPULACIJA, URBANIZACIJA I EKOLOGIJA

Objasniti demografska kretanja u suvremenom svijetu Tumaiti uzroke i posljedice procese urbanizacije Razumjeti pojam ekosustava * * * * * * * * * *

17. NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE

Tumaiti nastanak sociologije u odnosu na povijesni razvoj discipline kao i znaajke njezinog suvremenog razvoja 17 Usporediti osnovne ideje osnivaa sociologije 27; 45 Objasniti razliitosti sociolokog tumaenja drutva i drutvenosti prema suvremenim teorijskim perspektivama 25 * * * * * *

* * *

Struktura ispita
Ispit iz sociologije jednak je za sve uenike gimnazijskog programa. Ispit je pisani i sastoji se iz jednog dijela. Zadatci su zatvorenog i otvorenog tipa i njima se ispituje ovladanost znanjem iz sociologije u skladu s opim i specifinim ciljevima predmeta. Ispit ima 47 pitanja i 78 bodova. Prva 32 zadatka sloena su prema vrsti zadataka, od lakih prema teim zadatcima. Ostalih 15 zadataka vezani su uz tekstove socioloke problematike, bilo izravno, bilo neizravno, i posloeni su prema sadraju bez obzira na vrstu zadataka. Zadatci su meusobno potpuno neovisni, to jest znanje jednog zadatka ne uvjetuje znanje drugog.

Svrha je zadataka vezanih uz tekst provjeriti sposobnost uenika da uoava i analizira socioloke pravilnosti koje se mogu otkriti u tekstovima.

Primjer tekstova u oglednom ispitu

Tekst A (William Ouchi : Donoenje odluka u japanskim organizacijama) preuzet je iz knjige Ivana Kuvaia Uvod u sociologiju, Zagreb, 2004.; str 327-328. Tekst B (Erving Goffman : O karakteristikama totalnih institucija) takoer je preuzet iz iste knjige, str.337- 339. SADRAJNE CJELINE KOJE E SE ISPITIVATI: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Sociologija :znanstveni pogled na drutvo : 4 zadatka Kako istraivati drutvene pojave : 2 zadatka Kultura : 3 zadatka Drutvo: 10 zadataka Socijalizacija : 2 zadatka Socijalna meuzavisnost : 2 zadatka Socijalna kontrola i devijantnost: 3 zadatka Kolektivno ponaanje: 1 zadatak Socijalna stratifikacija i mobilnost :3 zadatka Obitelj, brak i srodstvo : 2 zadatka Religija :2 zadatka Ekonomske institucije i podjela rada : 4 zadatka Politike institucije : 3 zadatka Izobrazba : 1 zadatak Sociologija znanja i ideologija : 1 zadatak Populacija, urbanizacija i ekologija: 0 Nastanak i razvoj sociologije :4 zadatka

U NASTAVKU JE PRIKAZANA STRUKTURA ISPITA PREMA VRSTAMA ZADATAKA. Tablica 1- Zbirna tablica
Zadatci zatvorenog tipa Broj zadataka % zadataka Broj bodova % bodova 30 64 52 67 Zadatci otvorenog tipa 17 36 26 33 Ukupno 47 100 78 100

Tablica 2 - Struktura ispita po zadacima Zadatci zatvorenog tipa

Zadatci alternativnog izbora Broj zadataka % zadataka 4 8,5 Zadatci viestrukoga izbora 10 21,3 Zadatci povezivanja i sreivanja 3 6,4 Zadatci viestrukih kombinacija 10 21,3 Zadatci redanja 3 6,4 Ukupno

30 64

Zadatci otvorenog tipa

Zadatci kratkih odgovora Broj zadataka % zadataka 6 12,7 Zadatci dopunjavanja 6 12,7 Zadatci produenog odgovora 5 10,6 Ukupno

17 36

10

Vrste zadataka
Zadatci zatvorenog tipa
Zadatci zatvorenog tipa u ispitu jesu: zadatci alternativnog izbora, zadatci viestrukog izbora, zadatci povezivanja i sreivanja, zadatci viestrukih kombinacija i zadatci redanja.

1.1. Zadaci alternativnog izbora Sastoje se od pitanja ili tvrdnje za koju uenik treba odrediti je li istinita ili ne. Primjer 1: Odredi je li tvrdnja tona ( T ) ili netona ( N). Zaokrui toan odgovor. Tekuu vrpcu u industrijskoj proizvodnji prvi je primjenio Henry Ford u svojim tvornicama poetkom 20 stoljea. T N

1.2. Zadatci viestrukoga izbora Zadatke viestrukog izbora ine uvodni dio i etiri ponuena odgovora oznaena s a), b) c), i d) od kojih je samo jedan toan. Uvodni se dio sastoji od: - navoda to treba initi, - pitanja koje moe biti praeno reenicom ili tekstom koji treba proitati i na temelju kojeg treba odgovoriti Primjer 2:

Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora. Koji je sociolog napisao uveno djelo Protestantska etika i duh kapitalizma? a) Karl Marx b) Emile Durkheim c) Max Weber d) Herbert Spenser

1.3. Zadatci povezivanja i sreivanja U ovim zadatcima podaci se niu u dvije skupine (stupca) koje treba povezati po nekom naelu: smislenosti sadraja, uzrono-posljedinoj vezi i slino. Prvi stupac ima etiri estice (od 1. do 4.), a drugi ima est estica oznaenih velikim slovima ( od A. do F.) Svakoj toki oznaenoj brojkom odgovara samo jedna toka oznaena velikim slovom.

11

Primjer 3: 17. Paljivo proitaj zadatak i povei osnivae sociologije (od 1. do 4.) s jednim obiljejem njihova uenja (od A. do F.) na listu za odgovore. 1. Durkheim 2. Marx 3. Weber 4. Spenser A. Historijski materijalizam B. Idealni tip C. Evolucija D. Primarne grupe E. Mehanika i organska solidarnost

1.4. Zadatci viestrukih kombinacija U ovim zadacima uenici trebaju odabrati tri tona odgovora od pet ponuenih. Zadatci se sastoje od uvodnog dijela koji kae to treba initi i pet ponuenih odgovora. Uvodni dio se sastoji od: navoda to treba initi i pitanja koje moe biti praeno reenicom ili tekstom koji treba proitati i na temelju kojeg treba odgovoriti. Primjer 4: Zaokrui slova ispred tri tona odgovora. Formalne organizacije teorijski moemo shvatiti kao oblik sekundarnih drutvenih grupa. Sljedee su osobine sekundarnih drutvenih grupa: a) Odnosi meu lanovima grupe uspostavljeni su u svezi nekog cilja kojeg treba postii b) To su najee malobrojne drutvene grupe c) lanove grupe vrednujemo mjerilima koja vrijede za cijelu grupu d) Odnosi meu lanovima grupe nemaju emocionalnu dimenziju e) lanstvo u grupi slui nam za usporedbu s nekom poeljnom grupom kojoj ne moramo pripadati

1.5. Zadatci redanja U zadatcima redanja uenik treba odreene dogaaje, procese ili elemente oznaene rednim brojevima poredati po nekom naelu (pr. kronolokom ili uzronom) tako da poredak brojeva odgovara pravilno slijedu tih dogaaja, procesa ili elemenata. Primjer 5 : Odredi toan redoslijed navedenih etapa istraivanja tako da pravilno poreda brojeve na listu za odgovore 1. Zakljuak 2. Pretpostavka 3. Istraivanje 4.Izbor problema 12

Zadatci otvorenog tipa

2.1. Zadatci kratkih odgovora Zadatci kratkih odgovora su pitanja (najee tko, to, gdje i kad) koja od uenika zahtijevaju da odgovori s nekoliko rijei ili kratkom reenicom. Primjer 1 : Koji je sociolog uveo u socioloku teoriju pojam anomije?

2.2. Zadatci dopunjavanja U zadatcima dopunjavanja uenik treba dovriti reenicu upisivanjem elementa koji nedostaje. Primjer 2:

Paljivo proitaj tvrdnju i na listu za odgovore upii toan odgovor. Autor jednog od najznaajnijih sociolokih djela Elementarni oblici religijskog ivota zvao se

2.3. Zadatci produenoga odgovora U zadatcima produenog odgovora uenik na pitanje treba odgovoriti sloenom reenicom, objanjenjem, kratkim opisom i slino. Zadaci produenog odgovora imaju u ovom ispitu dva oblika : a) jednostavniji i b) sloeniji. a) Jednostavniji oblik pitanja zahtijeva odgovor u jednoj ili dvije sloene reenice, ili odgovor koji se sastoji od jednostavne reenice s obrazloenjem u jednoj sloenoj reenici. Primjer 3.1. Paljivo proitaj pitanje i odgovori na njega, te obrazloi s jednom reenicom. Navedi dva odnosa izmeu veine i nacionalne manjine, izaberi jedan odnos i objasni ga jednom reenicom.

13

b) Sloeniji oblik pitanja sastoji se od etiri potpitanja na koje treba odgovoriti prostom ili sloenom reenicom, to ovisi o potpitanju. Primjer 3.2. Odgovori na listu za odgovore na sljedee pitanje uz pomo etiri potpitanja Je li dananje hrvatsko drutvo anomino ? 1.to je anomija ? 2. Koje su posljedice anomije? 3.Koji je sociolog uveo pojam anomije u drutvene znanosti? 4. Koji su razlozi za postojanje anomije u dananjem hrvatskom drutvu, odnosno zato misli da hrvatsko drutvo nije u anomiji?

Nain vrjednovanja zadataka

Zadatci zatvorenog tipa
Zadatci alternativnoga izbora: 4 zadataka po 1 (jedan ) bod = 4 bodova Bodovi : 1 bod Zadatci viestrukoga izbora : 10 zadataka po 1 (jedan ) bod = 10 bodova Bodovi : 1 bod Zadatci povezivanja i sreivanja: 3 zadatka po 3 (tri ) boda = 9 bodova Bodovi : tri boda za sva etiri tona odgovora; dva boda za tri tona odgovora jedan bod za dva tona odgovora Zadatci viestrukih kombinacija : 10 zadataka po 2 (dva ) boda = 20 boda Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora Zadatci redanja : 3 zadatka po 3 (tri) boda = 9 bodova Bodovi : 3 boda za potpuno toan odgovor

Zadatci otvorenog tipa

Zadatci kratkih odgovora : 6 zadatka po 1 (jedan ) bod = 6 bodova Bodovi : 1 bod Zadatci dopunjavanja: 6 zadatka po 1 (jedan) bod = 6 bodova Bodovi : 1 bod Zadatci produenog odgovora: a) 3 zadatka po 2 (dva) boda = 6 bodova b) 2 zadatka po 4 (etiri) boda = 8 bodova

Bodovi :
a) 2 boda za potpuni odgovor 1 bod za djelomino toni odgovor b) 4 boda za odgovore na sva etiri potpitanja 3 boda za odgovore na tri potpitanja 2 boda za odgovore na dva potpitanja 1 bod za odgovor na jedno potpitanje

14

TABLINI PRIKAZ STRUKTURE ZADATAKA PO BODOVIMA Tablica 3 - Struktura ispita po bodovima

( ukupni % bodova dobiven je zaokruivanjem na cijeli broj)

Zadaci zatvorenog tipa

Zadatci alternativnog izbora Broj bodova % bodova 4 5,12 Zadatci viestrukoga izbora 10 12,8 Zadatci povezivanja i sreivanja 9 11,5 Zadatci viestrukih kombinacija 20 25,6 Zadatci redanja 9 11,5 Ukupno

52 67

Zadaci otvorenog tipa

Zadatci kratkih odgovora Broj bodova % bodova 6 7,6 Zadatci dopunjavanja 6 7,6 Zadatci produenog odgovora 14 17,9 Ukupno

26 33

Trajanje ispita
Ispit se sastoji iz jednog dijela i traje 90 minuta bez prekida.

Postupak vrjednovanja
Ispit je standardiziran s objektivnim rezultatima i jednak je za sve kole. U ispitu se pojavljuju svi tipovi zadataka osim eseja. Priblino dvije treine zadataka i bodova nose zadatci zatvorenog tipa, a jednu treinu zadatci otvorenog tipa. U ispitu nema tzv. negativnih bodova. Zadatci zatvorenog tipa vrjednuju se na unaprijed pripremljen nain. Odgovori se mogu oitati i pomou optikog itaa. Zadatke otvorenog tipa vrjednuju osposobljeni ocjenjivai prema jedinstvenim kriterijima.

15

Nain rjeavanja ispita

Ispitanici dobivaju ispitni materijal koji se sastoji od ispitnih knjiica u kojima su ispisani ispitni zadatci, te od posebnih listova za odgovore. Uenici mogu pisati po ispitnoj knjiici, ali naposljetku moraju prepisati svoje odgovore itko na za to predvieno mjesto na listu za odgovore.

Ogledni primjer testa iz Sociologije s kljuem za odgovore

Pozorno proitaj sljedee zadatke i odgovori na njih na listu za odgovore

1.

Odredi je li tvrdnja tona ( T ) ili netona ( N). Zaokrui toan odgovor na listu za odgovore. Svaka je religija vjerovanje u jednog ili vie bogova. T N

Toan odgovor : N Bodovi : 1 bod OI: Objasniti sociologijsko tumaenje religije 2. Odredi je li tvrdnja tona ( T ) ili netona ( N). Zaokrui toan odgovor na listu za odgovore to je vee siromatvo u nekom drutvu, vea je vjerojatnost pobune. T N

Toan odgovor: tono (N ) Bodovi : 1 bod OI : Analizirati razlike izmeu znanstvenog i zdravorazumskog pristupa drutvenim pojavama

3.

Odredi je li tvrdnja tona ( T ) ili netona ( N). Zaokrui toan odgovor na listu za odgovore Poligamni oblik braka doputen je u veini drutava u svijetu . T N

Toan odgovor: tono (T ) Bodovi : 1 bod OI :Protumaiti pojmove obitelji, braka i srodstva i navesti uloge suvremene obitelji kao osnove drutvenosti 4. Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora. Kako se naziva proces smanjivanja utjecaja religije u drutvu? a) Racionalizacija b) Sekularizacija 16

c) Modernizacija d) Ateizam Toan odgovor : b) Bodovi :1 bod OI :Tumaiti odnos religije i drutvenih promjena te utvrditi poloaj religijskih zajednica u Hrvatskoj 5. Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora. Koji su sociolozi otkrili da oblikovanje svijesti o sebi ( o svome Ja) ovisi o iskustvu pojedinca u odnosima s njegovom obitelji, vrnjacima i ostalom socijalnom okolinom. Osobni je identitet proizvod interakcija s njegovom neposrednom drutvenom okolinom. a) Charles Cooley i George H. Mead b) Emile Durkheim c) Karl Marx d) Talcott Parsons Toan odgovor: a) Bodovi . 1 bod OI: Protumaiti povezanost drutva i identiteta pojedinca, ralaniti zakljuiti o razlici izmeu spola i roda

vrste identiteta,

6.

Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora na listu za odgovore. Koji od navedenih elemenata ne predstavlja drutvenu instituciju dananjeg hrvatskog drutva? a) Osnovna kola b) Tvornica lijekova c) Hrvatski sabor d) Brak

Toan odgovor: b Bodovi : 1 bod OI: Objasniti znaaj drutvenih institucija i ocijeniti specifian poloaj pojedine institucije u odnosu na stupanj razvijenosti drutva 7. Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora. Politiki poredak u kojem drava nadzire sva podruja drutvenog ivota uz pomo politike partije i jedne vladajue ideologije, zove se : a) predstavnika demokracija b) izravna demokracija c) totalitarizam d) autoritarizam

Toan odgovor : c) Bodovi : 1 bod OI : Opisati i protumaiti tipove politikih poredaka

17

8.

Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora na listu za odgovore. Kada ljudi definiraju situaciju kao realnu, ona postaje realna u svojim posljedicama. Ova teorija o definiciji situacije poznata je kao iji teorem? a) Weberov b) Parsonsov c) Thomasov d) Mertonov

Toan odgovor: c) Bodovi : 1 bod OI : Navesti elemente socijalne meuzavisnosti te objasniti kulturoloke i komunikacijske znaajke procesa 9. Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora na listu za odgovore. Na drutvenu stratifikaciju, pored ekonomskog i statusnog imbenika utjee i: a) kulturni b) politiki c) vrijednosni d) normativni Toan odgovor: b ) Bodovi : 1 bod OI :Tumaiti dimenzije socijalne stratifikacije (mo, bogatstvo i presti) 10. Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora na listu za odgovore. Prosudba tue kulture prema mjerilima vlastite naziva se : a) supkultura b) kontrakultura c) etnocentrizam d) kulturni relativizam

Toan odgovor: c ) Bodovi : 1 bod OI : Opisati sastavnice kulture te analizirati najvanije varijacije kulturnih oblika i njihovu relativnost 11. Zaokrui slova ispred tri tona odgovora na listu za odgovor. Oblici legitimne vlasti su: a) karizmatska b) suverena c) tradicionalna d) narodna e) racionalna

Toan odgovor: a), c), e) Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora; OI :Razlikovati i usporediti tri vrste legitimne vlasti

18

12.

Zaokrui slova ispred tri tona odgovora. Socijalna pokretljivost u suvremenim industrijskim drutvima znai : a) da prevladavaju pripisani nad steenim statusima b) da prevladavaju steeni nad pripisanim statusima c) da je sve vei postotak apsolutne pokretljivosti d) da je sve vei postotak relativne socijalne pokretljivosti e) da je postotak relativne pokretljivosti stalan

Toan odgovor: b), c), e) Bodovi : Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora; OI :Objasniti pojam socijalne mobilnosti i tumaiti pojavnost mobilnosti u Hrvatskoj 13. Zaokrui slova ispred tri tona odgovora na listu za odgovore. Gomila kao oblik kolektivnog ponaanja ima sljedea obiljeja: a) ponaanje pojedinca u gomili ostatak je pradavnog ivota u oporu b) pojedinac se u gomili osjea moan i neranjiv c) pojedinac se u gomili vraa instinktivnom ponaanju d) pojedinac je u gomili podloniji utjecajima nego u obinim situacijama e) pojedinac u gomili gubi svijest o osobnom identitetu i odgovornosti Toan odgovor: b ), d), e) Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora; OI :Objasniti pojam kolektivnog ponaanja i ocijeniti utjecaj publike (javnosti) odnosno javnog mnijenja na njegovu prirodu u modernim drutvima 14. Zaokrui slova ispred tri tona odgovora. Sljedee su tri znaajke kulture kao ljudskog odnosa prema prirodi: a) ovjek se prilagoava prirodi b) stvara norme i vrijednosti c) ovjek ima svoju povijest d) genetski se usavrava e) komunicira jezikom i drugim simbolima Toan odgovor : b), c), e) Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora OI :Objasniti razliku izmeu kulture i drutva te usporediti prirodnu i humanu sredinu 15. Zaokrui slova ispred tri tona odgovora. Devijantnost je drutveni fenomen koji je ujedno rezultat konkretne drutvene situacije. Obiljeja devijantnosti jesu : a) Frustracija b) Aktivan rad c) Napetost d) Neprilagoenost e) Etinost 19

Toan odgovor: a), c), d) Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora; OI : Objasniti pojam devijantnog ponaanja i socijalne kontrole 16. Paljivo proitaj zadatak i povei svaku socioloku metodu (od 1. do 4.) s jednim pripadajuim obiljejem (od A. do F.) . 1. Anketa A. Ispitivanje simbolikih materijala koje trai ideoloku poruku u tekstu 2. Opaanje uz sudjelovanje 3. Analiza sadraja B. Ispitivanje uzrono-posljedine veze C. Opaanje u kojem je promatra skriven D. Terenski rad s malim grupama 4. Eksperiment E. Kvantitativno ispitivanje stavova i vrijednosti F. Istraivanje povijesnih dogaaja

Toan odgovor: 1E, 2D, 3A, 4B, Bodovi : tri boda za sve tone odgovore dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora OI: Opisati i protumaiti najznaajnije socioloke metode 17. Paljivo proitaj zadatak i povei osnivae sociologije (od 1. do 4.) s jednim obiljejem njihova uenja (od A. do F.). 1. Durkheim 2. Marx 3. Weber 4. Spenser A. Historijski materijalizam B. Idealni tip C. Evolucija D. Primarne grupe E. Mehanika i organska solidarnost F. Socijalna fizika

Toan odgovor: 1E; 2A; 3B, 4C; Bodovi : tri boda za sve tone odgovore dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora OI :Tumaiti nastanak sociologije u odnosu na povijesni razvoj discipline kao i znaajke njezinog suvremenog razvoja

20

18. Paljivo proitaj zadatak i povei teoretiare stratifikacije (od 1. do 4.) i s jednim pojmom odnosno tvrdnjom (od A.do F.). 1. Marx 2. Weber 3. Parsons i drugi funkcionalisti 4. Wright A. Stratifikacija proizlazi iz drutvene podjele rada, stoga je opravdana i korisna B. Socijalno zatvaranje C. Povijest je stalno kruenje elita moi D. Temeljna i kontradiktorna klasna lokacija E. Klase, stalei i stranke F. Klasna borba

Toan odgovor: 1F; 2E; 3A; 4D Bodovi : tri boda za sve tone odgovore dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora OI : Usporediti razlike u teorijskim objanjenjima nejednakosti (Marx, Weber, funkcionalisti, teorije stratifikacije)

19. Odredi toan redoslijed navedenih etapa istraivanja tako da redoslijed brojki predstavlja stvarni slijed postupaka. 1. Istraivanje 2. Izbor problema 3. Pretpostavka (hipoteza) 4. Zakljuak Toan odgovor : 2; 3; 1; 4 Bodovi : boduje se samo potpuno tono rjeenje: tri boda za potpuno toni niz OI : Opisati i objasniti osnovne pojmove i modele sociolokog istraivanja

20.

Odredi toan redoslijed navedenih etapa dogaaja prema teoriji etiketiranja. Svoj odgovor napii na crtu. 1.Osoba X samu sebe doivljava kao devijantnu osobu 2.Ubiljeena u policijsku kartoteku kao kradljivac 3.Osoba X je uhvaena u krai u robnoj kui 4. Dobila je etiketu lopova

Odgovor: 3; 2; 4;1 Osoba X je uhvaena u krai u robnoj kui ; Ubiljeena u policijsku kartoteku kao kradljivac Dobila je etiketu lopova; Osoba X samu sebe doivljava kao devijantnu osobu Bodovi : Tri boda za potpuno toan odgovor OI :Opisati i prepoznati razlike u sociolokim teorijama devijantnosti

21

21.

to treba upisati na praznu crtu na listu za odgovore da dopuni reenicu? Sociologija prouava manifestne ili namjeravane posljedice individualnog djelovanja, ali i . . posljedice odnosno funkcije neijeg drutvenog djelovanja.

Toan odgovor: latentne ( nenamjeravane) Priznaje se i samolatentan odnosno nenamjeravan. Bodovi : 1 bod OI : Razlikovati nenamjeravane (latentne ) i namjeravane (manifestne) posljedice djelovanja

22.

Pozorno proitaj tvrdnju i dopuni je na listu za odgovore. ivotna zajednica mukarca i ene bez formalno sklopljenog braka zove se

Toan odgovor: kohabitacija Ne treba priznavati odgovore poput divljeg braka i slino . Priznaje se toan odgovor u sluaju da je krivo napisan, ali se moe zakljuiti da je uenik mislio na traeni odgovor. Bodovi : 1 bod Objasniti alternativne stilove ivota koji se vezuju uz pojam obitelji, braka i srodstva 23. Pozorno proitaj tvrdnju i dopuni je na listu za odgovore. Ideologija koja se u prvom redu zalae za prava i slobode pojedinca, zove se

Toan odgovor: liberalizam Priznaje se : liberalistika ideologija Bodovi : 1 bod OI : Objasniti ulogu ideologije i njezin utjecaj na suvremena drutva 24. Pozorno proitaj tvrdnju i dopuni je na listu za odgovore. Organizacija orijentirana na legalno osvajanje vlasti na parlamentarnim izborima zove se

Toan odgovor: politika stranka Priznaje se: stranka, partija, politika partija Bodovi : 1 bod Razlikovati i usporediti politike stranke i socijalne pokrete 25. Paljivo proitaj pitanje i na listu za odgovore upii toan odgovor. Koja socioloka teorija tvrdi da je drutvo skladna cjelina koja se sastoji od meuzavisnih dijelova? Toan odgovor: funkcionalizam Bodovi : 1 bod OI : Objasniti razliitosti sociolokog tumaenja drutva i drutvenosti prema suvremenim teorijskim perspektivama

22

26. Paljivo proitaj pitanje i na listu za odgovore upii toan odgovor. Koja teorija tvrdi da obrazovanje ne smanjuje drutvene nejednakosti, nego da zadrava postojee stanje ? Toan odgovor: konfliktna teorija Priznati odgovor . marksistika teorija, marksizam Bodovi : 1 bod Tumaiti povezanost obrazovanja, znanosti i razvoja kolskog sustava prema drutvu znanja

27.

Na listu za odgovore upii ime i prezime sociologa. Kako se zove sociolog koji je tvrdio da su drutvene su institucije kao socijalne injenice iznad pojedinaca, one proizlaze iz kolektivne svijesti , imaju moralni karakter i ograniavaju individualno ponaanje?

Toan odgovor : Emile Drkheim Bodovi : 1 bod OI: Usporediti osnovne ideje osnivaa sociologije 28. Paljivo proitaj pitanje i odgovori na njega, te obrazloi s jednom reenicom. Je li vrnjaka skupina zajednica (Gemeinschaft) ili drutvo (Gesellschaft)?

Toan odgovor: zajednica. (1 bod) Obrazloenje: lanovi tih skupina ele se meusobno druiti, meu njima postoji izraena solidarnost i osobni neformalni odnosi u kojima se osjeaju dijelom jedne organske cjeline. (1 bod) Uenik moe uporabiti i druge izraze, ali potrebna su barem tri obiljeja u obrazloenju. Bodovi : ukupno 2 boda OI :Razlikovati pojam drutvenosti i njemu pridruene pojmove drutvenih pojava i procesa 29. Paljivo proitaj zadatak i odgovori na listiu za odgovore Navedi jedno razvojno i jedno teorijsko socioloko pitanje koje se odnosi na religioznost u Hrvatskoj.

Odgovor: Primjer razvojnog pitanja - Koliki je postotak ateista u anketama prije 1990. godine, a koliki poslije te godine? (1 bod) Primjer teorijskog pitanja - Zato proces sekularizacije u Hrvatskoj nije toliko snaan kao u Zapadnim zemljama? (1 bod) Bodovi: ukupno 2 boda OI :Navesti i razlikovati vrste sociolokih pitanja 30. Paljivo proitaj zadatak i odgovori na listiu za odgovore Odredi u jednoj reenici pojam resocijalizacije, a u drugoj navedi barem jedan primjer.

Odgovor: Usvajanje potpuno novih oblika ponaanja u odnosu na prijanje da bi neka osoba mogla igrati svoje nove uloge.(1 bod) 23

Primjer: Resocijalizacija zatvorenika; maloljetnikih delikvenata; psihikih bolesnika i sl.(1 bod) Bodovi : ukupno 2 boda Priznat e se i drukije formulacije ako odgovaraju navedenom smislu. OI : Objasniti pojam i tipove socijalizacije

31. Odgovori na listu za odgovore na sljedee pitanje uz pomo etiri potpitanja. U emu je razlika izmeu suvremenog i tradicionalnog susjedstva? 1. Navedi obiljeja primarnih grupa kao i njihove oblike. 2. Zato je tradicionalno susjedstvo bilo primarna grupa? 3. Zato suvremeno susjedstvo u pravilu vie nije primarna grupa 4. Koji je ameriki sociolog prvi ukazao na znaenje primarnih grupa a ujedno bio zabrinut slabljenjem njihove uloge u suvremenom drutvu?

Odgovor: 1. To su male grupe u kojima prevladavaju intimni odnosi praeni snanim osjeajem pripadnosti, odanosti ,same su sebi cilj i slino (1 bod) 2. Nain gospodarenja (poljoprivreda) i nain stanovanja (selo) upuivali su susjede jedne na druge; priznaju se i drugi odgovori koji ukazuju na drukiju drutvenu strukturu tradicionalnih drutava . (1 bod) 3. Suvremeni gradski nain ivota i industrijsko/postindustrijsko gospodarstvo omoguuje individualizam. (1 bod) 4. Charles Cooley. (1 bod) Priznaju se i drugi odgovori koji ukazuju na drukiju drutvenu strukturu tradicionalnih i suvremenih drutava. Bodovi : ukupno 4 boda OI: Opisati i razlikovati vrste drutvenih grupa 32. Odgovori na listu za odgovore na sljedee pitanje uz pomo etiri potpitanja

Je li dananje hrvatsko drutvo anomino ? 1.to je anomija ? 2. Koje su posljedice anomije? 3.Koji je sociolog uveo pojam anomije u drutvene znanosti? 4. Koji su razlozi za postojanje anomije u dananjem hrvatskom drutvu, odnosno zato misli da hrvatsko drutvo nije u anomiji? Odgovor: 1.Anomija je stanje u drutvu u kojem postojee norme gube vanost a nove jo nisu posve oblikovane. (1 bod) 2. Poveana stopa kriminala i ostalih oblika devijantnog ponaanja.(1 bod) 3..Emile Durkheim. (1 bod) 4. Hrvatsko je drutvo tranzicijsko drutvo: socijalistike norme vie ne vae, a nove, demokratske i kapitalistike jo nisu posve jasno oblikovane u svim svojim posljedicama. (1 bod) Bodovi : ukupno: 4 boda Priznaju se i druge formulacije ako odgovaraju smislu navedenih odgovora. OI :Utvrditi funkcionalnu osnovu normi i drutvenu uvjetovanost normativnog i etikog praenja devijantnosti u suvremenom drutvu

24

25

Pozorno proitaj sljedee tekstove i odgovori na sljedea pitanja na listu za odgovore: Tekst A (William Ouchi : Donoenje odluka u japanskim organizacijama) Kada treba donijeti vanu odluku u japanskoj organizaciji, svi oni na koje e ona neposredno utjecati ukljueni su u njezino donoenje. U sluaju odluivanja gdje izgraditi novu tvornicu, izmijeniti proizvodni proces ili neto slino, to znai da e 60 ili 70 osoba biti izravno ukljueno u donoenje odluke. U tom sluaju grupi od tri ovjeka bit e povjerena zadaa da razgovara sa svakim od 60 do 70 ljudi, i to ne jedanput ve svaki put kad doe do vanih modifikacija. Tim ustrajava u zadai sve dok se ne postigne potpuni konsenzus.Takvo donoenje odluke traje vrlo dugo, no kad je odluka jednom donesena, vrlo je vjerojatno da e je svi podravati. Razumijevanje i podrka moe nadomjestiti stvarni sadraj odluke, jer pet ili est raznih mogunosti moe biti podjednako dobrih ili loih. Nije vana sama odluka, ve je vano koliko su ljudi informirani i odgovorni. Dobre odluke mogu se izroditi, isto tako kao to loe odluke mogu ispasti dobre.

Tekst B ( Erving Goffman : O karakteristikama totalnih institucija) (.) Kad razmatramo razne institucije naega zapadnog drutva, nalazimo da su neke od njih znatno obuhvatnije od drugih, koje su tu odmah do njih. Njihov sveobuhvatni ili totalni karakter simbolizira zabrana drutvenog komuniciranja s vanjskim svijetom, to obino poinje ve od vanjskog izgleda, kao to su zakljuana vrata, visoki zidovi, bodljikava ica, voda, ume ili movare. Te ustanove nazivam totalnim institucijama i elja mi je da istraujem njihove glavne karakteristike. () Zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba cijeloga mnotva ljudi od strane birokratske organizacije, bez obzira na to je li nuno i efikasno sredstvo drutvene organizacije u danim okolnostima, kljuno je svojstvo totalnih institucija. Iz toga slijedi nekoliko vanih implikacija. Nakon to su osobe smjetene u blokove, nadgleda ih osoblje, ija glavna aktivnost nije voenje ili periodina inspekcija, nego nadzor. Radi li svatko ono to mu je jasno reeno da se od njega oekuje da radi? to dolazi na prvo mjesto , velike grupe ljudi s kojima se upravlja ili mali tab nadzornog osoblja? To ovdje nije u pitanju. Vano je da je jedna grupa stvorena za drugu. 33. Pozorno proitaj pitanje i na listu za odgovore upii toan odgovor. Erving Goffman je glavni predstavnik jednog interakcionistikog pristupa u sociologiji. Kojeg?

Toan odgovor: Dramaturkog pristupa Bodovi : 1 bod OI: Opisati i protumaiti teorije interakcije (meuzavisnosti) 34. Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora na listu za odgovore. Tekst A i tekst B odnose se na: a) primarne grupe i organizacije b) organizacije i institucije c) institucije i devijantno ponaanje d) primarne i sekundarne grupe 26

Toan odgovor: b) Bodovi : 1 bod OI:: Opisati i objasniti pojam drutvene grupe i organizacije 35. Zaokrui slovo ispred tri tona odgovora na listu za odgovore. Primjeri totalnih institucija o kojima se govori u tekstu B jesu: a) samostan b) tvornica c) mentalna bolnica d) zatvor e) studentski dom

Toan odgovor: a), c), d) Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora; OI : Odrediti i protumaiti ulogu temeljnih drutvenih institucija za pojedinca te razvrstati u skupine one kojima uenik pripada 36. Zaokrui slovo ispred tri tona odgovora na listu za odgovore. Japanske organizacije o kojima se govori u tekstu A jesu: a) racionalne organizacije s elementima japanske kulturne posebnosti b) moderne formalne organizacije c) organizacije koje su zasnovane na tradiciji, tradicionalne organizacije d) birokratske organizacije e) normativne organizacije (dragovoljne udruge) Toan odgovor: a), b), d) Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; Jedan bod za dva tona odgovora; OI : Razlikovati tipove formalnih organizacija 37. Zaokrui slovo ispred tri tona odgovora na listu za odgovore. Oba gornja teksta govore o strukturiranim drutvenim tvorevinama, poput poduzea i zatvora. U emu se sastoji njihova strukturiranost? a) U slinosti s biolokim organizmima b) U relativnoj trajnosti njihovih odnosa c) U stabilnosti odnosa meu lanovima d) U pravilnosti odnosa meu lanovima tih organizacija. e) U tome to je i drutveno ponaanje dio nunog prirodnog poretka Toan odgovor: b), c), d) Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora; OI: Nabrojati i opisati elemente drutvene strukture 38. Pozorno proitaj pitanje i na listu za odgovore upii toan odgovor. Nain odluivanja u amerikim i japanskim tvornicama je razliit, zajedniki im je prevladavajui sustav znanstvenog upravljanja proizvodnjom. Kako se zove taj sustav? Toan odgovor : tejlorizam Bodovi : 1 bod 27

OI : Objasniti elemente drutvene i tehnike podjele rada i utjecaj podjele rada na trite radne snage 39. Zaokrui slovo ispred tri tona odgovora na listu za odgovore. Totalne su institucije birokratski organizirane, to znai: a) da se nadzorno osoblje odnosi prema tienicima kao osobama b) da se svakodnevni ivot u njima odvija prema unaprijed odreenim pravilima c) da nadzor vre osobe koje imaju formalnu naobrazbu za tu vrstu posla d) da se formalna hijerarhijska struktura nadzornog osoblja podudara s neformalnom strukturom e) da svaki lan nadzornog osoblja obavlja svoj dio posla Toan odgovor: b), c), e) Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora; Obrazovni ishod: Opisati i interpretirati pojavu birokracije te procijeniti dobre i loe strane birokratiziranosti suvremenog ivota 40. Odredi je li tvrdnja tona ( T ) ili netona ( N). Zaokrui toan odgovor na listu za odgovore. Svaka je formalna organizacija ujedno birokratska organizacija T N

Toan odgovor: N Bodovi : 1 bod OI: Opisati i interpretirati pojavu birokracije te procijeniti dobre i loe strane birokratiziranosti suvremenog ivota 41. Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora na listu za odgovore. Birokratske organizacije imaju sve vei znaaj u ivotu suvremenog ovjeka. Njihovo je narastanje jedan oblik modernizacije drutava, ta se modernizacija izraava kao tenja za predvidljivou, uinkovitou i proraunom individualnog i drutvenog ivota; rije je o drutvenoj : a) diferencijaciji b) sekularizaciji c) stratifikaciji d) racionalizaciji

Toan odgovor: d) Bodovi : 1 bod OI: Navesti bitna obiljeja moderne i postmoderne kulture i prosuditi konkretne primjere u vlastitom okruenju (hrvatsko drutvo)

42.

Zaokrui slovo ispred jednog tonog odgovora na listu za odgovore. Svaki stupanj razvitka tehnologije ima kao jednu od posljedica otuenje rada. U emu se iskazuje to otuenje?

28

a) Zaposlenici su nezadovoljni plaom i radnim vremenom b) Zaposlenici su nezadovoljni koliinom drutvene moi i utjecaja c) Zaposlenici se u radu osjeaju bespomono, izolirano i besmisleno d) Zaposlenici su nezadovoljni koliinom drutvenog ugleda Toan odgovor : c) Bodovi:1 bod OI: Analizirati i pojasniti drutvene posljedice razvitka tehnologije 43. Zaokrui slova ispred tri tona odgovora na listu za odgovore. Sljedea su obiljeja trinog gospodarstva : a) poiva na privatnom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju b) proizvoai i potroai slobodno odluuju voeni svojim interesima c) postoji sredinje tijelo na razini nacionalnog gospodarstva zadueno za usklaivanje i usmjeravanje ekonomskih odluka d) ekonomski subjekti u svojem odluivanju na prvo mjesto stavljaju javno dobro e) ono je spontani poredak ponude i potranje koji se sam uravnoteuje pomou cijena Toan odgovor : a), b), e) Bodovi : dva boda za tri tona odgovora; jedan bod za dva tona odgovora; OI: Objasniti ulogu ekonomskih institucija u suvremenim drutvima

44.

Odredi toan redoslijed etapa razvitka kapitalizma . Svoj odgovor napii na crtu na listu za odgovore tako da pravilno poreda brojeve idui od ranijih prema kasnijim stupnjevima razvitka. 1. Institucionalni ( korporacijski ) kapitalizam, 2. Obiteljski kapitalizam 3. Informacijski kapitalizam, 4. Menaderski kapitalizam

Toan odgovor: 2; 4; 1; 3 Bodovi : boduje se samo potpuno tono rjeenje: tri boda za potpuno toni niz Obrazovni ishod: Opisati, tumaiti i analizirati suvremeno industrijsko drutvo i kapitalizam 45. Pozorno proitaj tvrdnju i dopuni je na listu za odgovore. Sociolog koji je dao najvei doprinos u izuavanju formalnih organizacija i birokracije zvao se . Toan odgovor: Max Weber Bodovi : 1 bod OI : Usporediti osnovne ideje osnivaa sociologije

29

46.

Pozorno proitaj pitanje i na listu za odgovore upii toan odgovor. Izvravajui svoje uloge u poduzeu zaposlenik zauzima odreeno mjesto u hijerarhijskom poretku organizacije. Kako se zove rangirani drutveni poloaj?

Toan odgovor: Drutveni status Priznati : status Bodovi : 1 bod OI : Objasniti pojam drutvene uloge i drutvenog poloaja, hipotetski osmisliti neiju tuu ulogu 47. Pozorno proitaj tvrdnju i dopuni je na listu za odgovore. Tri su naina odluivanja u grupi: demokratski, laissez-faire i

Toan odgovor: autoritarni Bodovi : 1 bod OI : Usporediti naine odluivanja u grupi i objasniti grupnu dinamiku

***

30