CESTE- ODGOVORI 1.

rane ceste - povijesni razvoj poinje sa svjesnim poboljanjem putova -prva zaprena kola prije 3000 g.-gradnja cesta s vrstom podlogom -karavanske ceste starog vijeka-solna,jantarska,svilena -kraljevska cesta Perzija oko 00 g.p.n.e duga ! 00 km-"arije # -$abilonska cesta oko 3000 g.p.n.e. najstariji zastor od kameni% ploa

rimske ceste -najznaajnije razdoblje u povijesnom razvitku gradnje cesta -# 0.000 km cestovne mree &!' cesta( povezalo je )im sa sj.*+rikom i *zijom -osnovne karakteristike znatna debljina kolnike konstrukcije 0.,-#.! m, pravac kao osnovni element osi vojne svr%e,gradnja na tvrdim podlogama,ne na mekom tlu -izvo-enje cestovni% objekata-mostovi,potporni zidovi,propusti,tuneli &posillipo-,,0m dug,irok .m,visok /-'m s otvorima za osvjetljenje,galerije za zatitu od lavina( -via *ppia kraljica svi% cesta 3#!g.p.n.e. /0 km

-statumen-najdonji sloj od lomljenog kamena,ruderatio-sloj od kamena veliine ake nucleus-sloj od krupniji% +rakcija kamene sitnei ili opeke,summa crusta-sloj od sitnog tucanika i pijeska ili tarac od kameni% ploa -srednji vijek-zastoj u gra-.cesta,neodravanje,nove sa zemlj.zastorom,# .st. 0nke-dobro org.cestovna mrea #0000km cesta,svaka !-3 km pot.stanice,!0-30 km odmorita -Moderna te !"ra#enja$kraj #'.st.(-#,/,.g.specij.k.za ceste i mostove Pariz,#'!1g.katedra za cestogradnju 2ondon,#,.,g.prvi automobil 3osep% 4ic%olas 5ugnot-na paru,vojne svr%e,#0km6% -krajem #'.st.i poetkom #1.st.7 -ceste sa kamenom podlogom i ljunanim zastorom-Tresa%uet -#,, g.panju posve8uje odvodnji i odr.kolnika,Tel&ord-9ngleska-#'00g.,'kot Mac (dam-1)*+"!-gra-.cesta uvreni% tuencem u nekoliko slojeva razliite veliine zrna

-#' '.g pronalazak parne drobilice,#' 1g.pronalazak parnog valjka,#''.g."aimler-$enz pronalazak motora sa unutarnjim izgaranjem-nagli razvoj motorni% vozila -gradnja cesta sa as+altnim i betonskim kolnicima -#1!#g.#0km prve dionice *5 oko $erlina,#1!1g.*5 :oln-$onn !0km dionica -poetak gradnje suvremeni% *5 za brzi automobilski promet -ra,voj cestovne mre-e u .rvatskoj - )imsko carstvo &dobra prometna povezanost, kvalitetne ceste(, srednji vijek - loije od rimski% - "ubrovaka cesta &"u-;reb(, <plitski put &<t-:lis <inj( -*ustro-=garska - povezivanje luka s 3adranom, :arolinska cesta #,30-3 g. &:a-$osilj->rb-)i( 3oze+inska cesta-#,, -,1g. &senj-ka(, 2ujzinska cesta #'03-01g. &:a-)i( 4apoleonova vladavina - ?armontova cesta &:nin-sinj-metkovi8-du(, prva jadranska cesta novog doba !!0km -nakon #.sv.rata modernizacija postoje8i% i gradnja novi% na podruju 0stre,@g,@adra,<plita -nakon !.svj.rata , A mostova ote8.i 0A cesta neupotrebljivo -#1/ -#110-modernizacija cest.mree,#1. g! 1/!10/km javni% cesta ,#1' g! *1!212 km Bd ega 1)!/*)km sa suvremenim kolnikom -#1,#g.prva *5 dionica @C-:*,#1,,g.*5 0vanja rijeka-Bkuani -agresija- , mostova preko #00m srueno,300 mil.eura tete u cest.prometu !000g.gusto8a /'./km na #00km!,eu prosjek '0km na #00km! -tada imamo 3/0km *5,brze ceste i polu*5 /1km,dr.131)km,Dupanijske 1+1/3km,lokalne 1+*0/km -glavni problem-zaostajanje gradnje *5, nizak stupanj moderniziranosti,loi te%.elementi,slabo odravanje,male brzine,veliki prijevozni trokovi,velik broj prometni% nesre8a -#11,g.paneuropski prometni koridori Eelsinki paneur.prom.kon+.-gradnja *5&*#-*##( -stra.prom.razvitka rep.Erv.-uzduni pravci-Posavski &lju-bre-zg-sl.bod-lip-bg( -jadranski&trst-pasjak-ri-zadar-st-du-debeli brijeg-popreni pravci-ma-arska gr.gorian6akovec-varadin-zg-rijeka -austrijska gr.entilj6maribor-zg-zadar-st -ma-arska gr.terezino polje6virovitica-okuani-b.luka-st -ma-arska gr.lu6b.manastir-os-sarajevo-ploe -gradnja *5 do !0#3g.#3. km *5&li4anj*++/ 1*03,1km(,#300km brzi% cesta,obilaznice gradova #0lok.po ,km *!staciona-a-udaljenost bilo koje toke na trasi od poetka trase mjereno po osi ceste.=naprijed odre-.toka 0F000,00.Os ceste-je element koji de+inira tlocrtni poloaj ceste a sastoji se od pravaca,prijelazni% krivina&prijelaznica( i kruni% lukova te prolazi sredinom kolnika.&izuzev zavoja s proirenjima(. 4iveleta je presjenica vertikalne plo%e koja prolazi kroz os ceste i gornje povrine kolnika, a sastoji se od pravaca kojima su sjecita zaobljena krunim lukovima. 3.4rometni 4ro&il-u %or.pogledu obu%va8a sve vrste vozni% trakova i rubne trakove a visina iznad kolnika za vozila iznosi /,! m.Bsigurava nesmetano odvijanje prometa.= prometni pro+il ne smije zadirati nikakva zapreka. Slo5odni 4ro&il je prometni pro+il uve8an za zatitnu irinu i zatitnu visinu.?in.udalj.zatitne ograde od prom.pro+ila je rzG0. m a udalj.prom.znaka je rzG0. m&ako postoji zat.ograda i zaustavni trak( i 0., &ako ne postoji nijedno(.?in.zatitna irina &z(kada nema zat.ograde ovisi o raunskoj brzini za >rG 0km6% je #.!m a za >rG#!0km6% je !. m.

2!osnovni elementi su vozni trak&kolnik(,rubni trak,bankina ili berma i ure-aj za odvodnju &rigol,jarak(. 6runa ceste dio popr.presjeka ovisan o kategoriji ceste,stupnju ogranienja,projektnoj brzini.9lementi krune cestekolnik s voznim i preticajnim trakovima,dodatni trakovi&zaustavni za spora vozila(,rubni trakovi,rigoli,bankine,nogostupi i biciklistike staze.6olnik-dio cest.povr.namjenjen prometu vozila a obu%va8a vozne,preticajne,rubne,zaustavne i dodatne trakove.Vo,ni trak$4rometni7-dio kolnikog traka ija je ir.dovoljna za promet jednog reda mot.vozila koja se kre8u u jednom smjeru.$roj trakova se odre-uje prema znaenju ceste,gusto8i prometa i za%tijevanoj propusnoj mo8i ceste.

-osnovni ulazni podatak za ir.prom.traka je irina voz.u mirovanju !,.m

-ru5ni trak-je uvr8eni dio cestovnog presjeka izme-u bankine i kolnika ili izme-u kolnika i staza za bicikliste,mopede ili pjeake.Bn osigurava rub kolnika od ote8enja i jasno oznaava desni rub voznog traka.Hirine od 0,!m do0, m..?oe biti pposeban element ili proirenje kolnike konstrukcije uz oznaavanje rubnom crtom.

-5ankina ili 5erma-utvr-en ili neutvr-eni dio ceste koji se izvodi neposredno uz rubni trak na dijelu ceste u nasipu ili zasjeku u ir.#,#.!,#. ,m u nagibu / ili ,A.<lui smjetaju prom.znakova,smjerok.stupi8a,zatitni% ogr.,zaust.vozila u nudi,a iznimno kretanju pjeaka. = usjecima se izvodi kao berma,uz rigol s nagibom -.A,min.irine 0cm

-ri"oli-odvodni ure-.za odvodnju vode neposredno uz kolnik.?ogu biti7otvoreni&trokutasti,segmentni te od betonski% elemenata(,podzemni,pokriveni

=zduni nagib min.0,!A&iznimno 0,#A na kratkoj dulj(.)ade se od betona 5#.6!0,kontinuirano na mjestu ugradnje. 8austavni trak-izvodi se na *5 ili brzim c. uz rubni trak ili rubnu crtu a desne strane kolnika&kvar vozila,slabost vozaa(. Hirina zaust.traka iznosi !. &iznimno !.3m( na *5 i na brzim #., m-!. m.Bn se predvi-a na cijeloj duini ili samo na odre-enim djel.trase.Trak ,a s4oru vo-nju-se izvodi uz kolnik na podruju ve8i% ili dulji% uspona na *5 i cestama #.i !. razreda,za teka teretna vozila koja mogu omesti vonju ostali% vozila.Hirina trake je 3m3.! m,a popreni nagib je jednak nagibu prom.trakova.Ra,djelni 4ojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je potrebno zbog sigurnosti prom.odvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima.Hirina na *5 je /m,a za ceste #.i !.razreda !-3m.Trak ,a vo,ila javno" 4rometa se predvi-aju i izvode u grad.i slue samo vozilima javnog prometa.9iciklisti:ke sta,e se izvode odvojeno od prom.povr.za motorna vozila,odvajaju se visinski ili razdjelnim trakom.Crade se na cestama za mjeoviti promet. 4ajmanji broj trakova je po jedan za svaki smjer vonje.Hirina jednog prom.traka za bicikliste je#m a prom.visina !.! m.;je<a:ke sta,e-nije doputena izvedba u pro+ilu ceste namijenjene motornom prometu.0zvode se u kolnik ,visinski odjeljenje od njega&rubnjakom( ili razdjelnim pojasom.?in.irina pje.staze je 0.'m za jednog pjeaka,a prom.visina je !.! m.

-elementi 4o4!4resjeka u vanjskom 4ojasu ceste7pokos nasipa i usjeka,sva potrebna zaobljenja pokosa,odvodni jarci u noici nasipa,obodne zatitne jarke,potporne i uporne zidove. =.Pravac,kruni luk,prijelaznica.

;rimjena 4ravca-u ravnici i irokim dolinama,kod izlazni% i ulazni% cesta u gradove,kod ve8i% cestovni% vorita,kod prijelaza elj.pruga,kod prijelaza ve8i% vodotoka.Bgraniena upotreba zbog &ne%armoniki tok linije,nesposobnost prilago-avanja raznim oblicima terena( -zamor vozaa,zasljepljivanje,tea procjena udaljenosti.

0!;rijela,nica kao tlocrtni element ceste projektira se na poetku i na kraju %or.zavoja a slui za7postupan prijelaz zakrivljenosti iz pravca u kruni luk&postupno pove8anje centri+ugalne sile(,osiguranje dovoljne duljine vitoperenja kolnika za prijelaz iz poprenog nagiba u pravcu na popreni nagib u krunom luku,postupno

proirenje kolnika iz irine u pravcu na irinu u krunom luku.O5lik 4rijela,nice ,a tijevi7prijelaz iz pravca u kruni luk mora biti postupan,prijelaznica u krajnjoj toki mora tangirati kruni luk,promjena zakrivljenosti od 0 do veliine #6) na kraju prijelaznice mora slijediti zakon zakrivljenosti. ;rijela,nica o5lika klotoide-de+inirali 2eber #100g. i 5esaro #10#g.

Duljina 4rijela,nice >min odre-uje se prema za%tijevima-vozno dinamikim,konstruktivnim,vizualnim

1!6ru-ni luk je potez ceste sa stalnom zakrivljeno8u i temeljni tlocrtni element ceste. Veli:ina 4olumjera krunog luka ovisi o 7projektnoj brzini,terenskim uvjetima,susjednim zavojima.Bsnovno pravilo projektiranja ,avoje tre5a 4rojektirati sa <to ve?im 4olumjerima! )usv I)min.Polumjeri zavoja koji slijede jedan iza drugoga moraju biti u odre-enom odnosu&gra+ikon(. ).Bdre-ivanje min.polumjera )min-odre-uje se iz uvjeta poprene stabilnosti vozila u zavoju pri odre-enoj projektnoj brzini i najve8em doputenom poprenom nagibu kolnika u zavoju.

'

/!

-4o4re:ni na"i5 kolnika u 4ravcu se izvodi zbog bolje odvodnje kolnika.Bvisi o %rapavosti zastora.@a sve vrste cesta i za sve i za sve suvremene zastore popreni nagib kolnika u pravcu iznosi %min@*!=A,na cestama s makadamskim zastorom %min@2A -4o4re:ni na"i5 kolnika u ,avojima-jednostrani popreni nagib prema unutarnjoj strani zavoja,zbog smanjenja djelovanja centri+ugalne sile i odvodnje kolnika -maB popreni nagib 1A $Rmin7,min!popreni nagib *!=A $RCR"7 -za popreni nagib u zavoju R"DRDRmin prema gra+ikonu7

1+!9lementi iskolenja zavoja s obzirom da je tlocrtni poloaj ceste de+iniran geometrijom osi,potrebno je za projektiranje i izvedbu tono izraunavanje %orizontalni% elemenata. -iskol:enje ,avoja -D4ostu4ak 4rijenosa 4rojektni elemenata na teren! -postupak iskolenja zavoja7 odre-ivanje sredinjeg kuta J to ga ine tangente pri promjeni smjera trase &mjerenje,raunanje(,raunanje i iskolenje elemenata %or.zavoja &duljina tangenti T,bisektrisa S,ukup.duljina %or.zavoja D (,iskolenje detaljni% toaka %or.zavoja. -iskol:enje or!,avoja-#.%or.zavoji s krunim lukom-kod mali% brzina i na cestama unutar industrijski% ili drugi% pogona, -kod veliki% polumjera zavoja-tablica

-iskolenje detaljni% toaka krunog luka provodi se metodom pravokutni% koordinata ili polarnom metodom7

Bbjanjenje oznaka-I-apscisna dulj. prijelaz!,>-luna dulj.prij.,d-udalj.poetka prij.od teoretskog poetka odmaknutog krunog luka,ER-pomak krunog luka zbog ubacivanja prij. e-duina subtangente u krajnjoj toki prijelaznice,F-kut izme-u tangenti prijelaznice u poetnoj i zavrnoj toki

11!8aokretnice ili ser4etine-zavoji malog polumjera i velikog kuta skretanja &oko #'0 K( na kojima ne vrijedi propisana raunska brzina.= pravilu na cestama sa manjim intenzitetom prometa u tekim terenima.6arakteristike 7-sloeni tlocrtni zavoj koji ine glavni&okretite( i prikljuni zavoji -primjena prijelaznica je obavezna, -polumjer gl.krunog luka odre-uje se prema lok.terenskim uvjetima,vanosti ceste i dimenzijama mjerodavnog vozila&za ceste #.i !. razreda ne manji od !0m( -uzduni nagib gl.zavoja ne ve8i od 3A za ceste #.i !. kategorije,odnosno A na ostalim cestama

1*!4iveleta je presjenica vertikalne plo%e koja prolazi kroz os ceste i gornje povrine kolnika,a sastoji se od pravaca kojima su sjecita zaobljena krunim lukovima. u,du-ni na"i5-de+inira se nagibom nivelete s A u osi kolnika,u geometrijskom smislu niveleta se sastoji od pravolinijski% nagiba&usponi i padovi trase( te krunica na mjestima prijeloma nagibni% pravaca.=zduni nagibi izraavaju se u postotcima&visinska razlika na #00m duljine trase(a polumjeri vertikalni% zaobljenja Rv u metrima.

-min!u,du-ni na"i5 Smin kad je cesta u uem usjeku ili zasjeku7 - 0.! A ako je odvodni rigol obloen betonom -0.3A ako je rigol taracan -0./A ako je rigol obrastao travom -maB!u,du-ni na"i5 SmaB ovisi o kategoriji ceste i kon+iguraciji terena.Primjenu <maL potrebno je ograniiti na kra8e dionice zbog smetnji koje teretna vozila mogu izazvati u prometnom toku.4a dugim usponima predvidjeti proirenja kolnika za eventualno zaustavljanje vozila.?aL uzduni nagib nivelete

13!9lementi iskolenja vertikalnog zaobljenja-

-uz pojednostavljenja i uvrtenje ti% vrijednosti

-zbog zanemarivo mali% razlika ,a pojednostavljenja izrauna ordinate G se raunaju prema izrazu za kvadratnu parabolu

-jed.kvadratne parabole

12!Bsnovno naelo prostornog vo-enja trase.;rasa je prostorna konstrukcija s tri osnovne dimenzije i projekcije ije sagledavanje treba biti kroz7 -odnos trase i naselja &poloaj 25,D5,"5,*5 prema naseljima( -odnos trase 4rema 4rirodnoj sredini&posebno osjetljiv u pogledu ouvanja okolia( -in-enjersko-te ni:ka na:ela Pod vo-enjem linije podrazumijeva se odre-.trase u situaciji i odre-.visinskog poloaja ceste. 4ajpovoljinija je ona linija koja daje najmanje trokove gra-enja,odravanja i eksploatacije. Bdnos trase i naselja >okalne ceste >C povezuju manja naselja i u pravilu prolaze kroz sva naseljena mjesta&svakodnevni radni promet vezan uz zaposlenje i dr.aktivnosti stanovnitva. Hu4anijske ceste HC obilaze seoska naselja ,dodiruju ve8a naselja i prolaze kroz gradove s vie od !0 000 stanovnika.4a mreu D5 vee se mrea 25 te ostvaruje veza s "5&omogu8uju gospodarski i radni promet ve8eg opsega( Dr-avne ceste tangiraju gradove s !0- 0 000 st.te prolaze kroz sredita preko 0 000st.&osnova cestovne mree,daljinski promet( (utoceste *5 i brze ceste $5 obilaze sva naseljena mjesta,tangiraju gradove do 00 000st. Pod vo-enjem linije podrazumijeva se odre-ivanje trase u situaciji i odre-ivanje visinskog poloaja ceste.4ajpovoljnija je ona linija koja daje najmanje trokove gra-enja,odravanja i eksploatacije.:od vo-enja linije i odabira projektni% elemenata treba voditi rauna o znaenju

ceste&magistralna,regionalna,lokalna(,prometnom optere8enju &*5,razred( i strukturi&motorni,mjeoviti( te kon+iguraciji terena.=zduni nagib treba biti po mogu8nosti stalan.:rianja mag. reg.cesta sa eljeznikim prugama treba izvesti izvan razine. Temeljno na:elo 4rostorno" vo#enja linije je sta5ilnost elemenata odnosno 4oste4eni 4rijela, s ve?i elemenata na manje i o5rnuto! 1=!;rasu treba nastojati voditi terenom na kojemu 8e se dobiti dobar materijal za gra-enje te izbjegavati nepotrebno unitavanje uma,obradivi% zemljita i nji%ovo parceliranje na male povrine nepovoljne za obradu.4a padinama treba izbjegavati obronke na kojima slojevi tla imaju nagib kao padina,jer kod zasijecanja moe do8i do odrona i klizanja slojeva ako izme-u slojeva ima gline i lapora. 10!;ovr<inska odvodnja ure-ajima povrinske odvodnje pri%va8a se oborinska voda od kie ili od topljenja snijega i leda.

Bblik i dimenzije ure-.za povrinsku odvodnju ovise o kol.vode koju trebaju pri%vatiti,vrsti mat.u kome su izgra-eni,uzdunom nagibu i nji%ovoj namjeni.Povrinski odvodni sustav ine 7-odvodni jarci&trapezni,trokutasti,segmentni(,zatitni jarci,rigoli -odvodni jarci najstariji tip odvodnje ceste,srednje dubine /0-.0cm i irine dna 30- 0cm,kosine jarka &#7n(ovise o tlu u kojem se izvodi,uzduni nagib jarka 0. -/A preko toga se dno uvr8uje da ne bi dolo do ispiranja,ne uklapa se dobro u okolinu

-trokutasti jarak-povoljniji za sigurnost prometa i estetski izgled -segmetni jarak se preporua prom.sig.,lakeg odravanja i prirodnog izgleda,uzduni nagib slijedi kolnika

nagib

-,a<itni jarci grade se na padinama iznad usjeka paralelno sa prometnicom,min.uzduni nagib 0. A,u nasipu se izvode uz noicu nasipa,nagib jaraka obzidani% kamenom i do #0A -ri"oli-odvodni ure-.za odvodnju vode neposredno uz kolnik.?ogu biti 7otvoreni&trokutasti,segmentni te od betonski% elemenata(,podzemni,pokriveni -uzduni nagib min. 0.!A&iznimno 0.#A na kratkoj duljini,rade se od betona 5#.6!0 kontinuirano na mjestu ugradnje -trokutasti rigol moe se izvesti a(od betona-min debljina # cm,naje8e u primjeni b(od taraca c(od konkrelita

-rjeenja u gradovima slivnici-ure-aji za preuzimanje povr.voda s kolnika

11!;od,emna odvodnja svr%a.Bdvo-enje vode koja prodre iz posteljice kroz bankinu ili gornji ustroj,sniavanje razine podzemne vode,pri%vat podzemne vode iz vodonosnog sloja i spreavanje njenog tetnog djelovanja na pokose usjeka ili trup prometnice,poboljanje stabilnosti gra-evine donjeg ustroja ili terena poreme8ene stabilnosti 1)!Drena-e-slue za pri%vat i odvodnju podzemne vode.0mamo razliite vrste drenaa 7 -uzdune paralelne s osi usjeka,kose,poprene i drenani sustavi."renae se naje8e polau ispod rigola, a moraju osigurati sigurnu odvodnju tamponskog sloja kolnike konstrukcije.Poloaj ,dubina i duljina drenaa odre-uju se na temelju pret%odni% terenski% istrani% radova i laboratorijski% ispitivanja.0spravnost djelovanja drenaa mora se redovito provjeravati i nedostatke odma% ukloniti.;odjela drena-aI -prema poloaju na os prometnice7 uzdune,poprene -prema nainu djelovanja7 pojedinane,vezane u zajedniki sustav -ovisno o poloaju i dubini tj.namjeni7 otvorene&povrinske(,zatvorene&vertikalne ili %orizontalne(. Bvisno o +unkciji projektiraju se zbog 7 -odvodnje,osiguranja stabilnosti pokosa,viestruke uloge

-drena-na cijev-od razliiti% mat.7peene gline,betona,azbest cementa,plastike promjera #0,# ,!0cm.4a gornjoj polovici per+orirane promjer #0mm.:od nas naje8e plastine &dobra svojstva i prednost pred ostalim materijalima(.Proizvode se u duljini do m,jednostavno spajaju,lake su za prijevoz i rad.

1/!Odvodnja 4osteljice popreni nagib min /A za ko%erentna odnosno !. A za neko%erentna tla.$ez lokalni% neravnina u kojima se moe skupljati voda&ravnost posteljice u granicama 3cm za zemljani materijal te cm za kameni.

*+!;ro4usti su objekti

-za odvodnju kojima se voda proputa kroz trup ceste &iz prirodni% vodotoka ili zatitni% jaraka,rigola(.0zgradnjom propusta u trupu ceste omogu8ava se kontrolirani prolazak vode kroz njen trup, sprij.se skupljanje vode pri noici nasipa ime bi se naruila stabilnost donjeg ustroja. -za prolaz prometnicama nieg reda&pjeaci,poljoprivredne ceste(.Podjela propusta prema nainu gradnje7 -cijevni &niski(,svo#eni$niski(,4lo:asti&visoki(,okvirni -niski-prom.optere8enje se prenosi preko dijela nasipa na propust -visoki-prom.opt.se prenosi izravno preko konstrukcije propusta -cijevni imaju ve8u primjenu od ploasti% i svo-eni%,jednostavnije gra-enje i temeljenje,nie cijene.Popreni presjek krug,elipsa ,parabola.?in visina nasipa 0.'m i kad nije potreban velik otvor propusta -izvode se od7a(betona,b(montane bet.cijevi s oblogom,c(montane *$ cijevi bez obloge,elini% limova

-4lo:asti 5et!4ro4usti za nasipe manji% visina,u usjecima,nosai su *$ ploe,preko koji% ide kolnika konstrukcija,prema konstrukciji slini manjim mostovima

-svo#eni prim.se u nasipima ve8i% visina,oblik svoda segmentni ili polukruni,zbog duljine izra-.se u dijelovima duljine od /-'m.0zra-uju se u cijelosti od betona,obra-enog kamena,mogu8i iz elini% elemenata od valovitog lima

*1!Propust se sastoji od tri osnovna dijela7-cijevi 4ro4usta,uljevne i i,ljevne "lave!

-4rojektiranje i "radnja 4ro4usta-veli.otvora se odre-. ovisno o vrsti vode koju proputa,povrinska skupljena jarcima i rigolima,stalni tok manji% potoka i izvora,voda skupljena iz drenaa. Min! otvori 1!+m&naje8i( zbog i8enja propusta od nanosa i iblja. 0znimno kod kra8i% propusta 0.'m.6od 4rojektiranja treba odrediti 7vel.otvora propusta prema kol.vode koju treba primiti,poloaj propusta u odnosu na os ceste,kote uljeva i izljeva,nain temeljenja s obzirom na nosivost terena.:od veliki% uzduni% nagiba propust se moe izvesti kaskadno. **!;rirodno sraslo tlo-pogodnost tla kao materijala za izvedbu zemljani% radova&iskop,prijevoz,zbijanje(,pogodnost tla kao temelja na kojem 8e se graditi trup ceste&nosivost,stiljivost,osjetljivost na razliita djelovanja(. -@9?23*4* ;2*- umusno-nenosivi povr.sloj terena s komponentama biljnog i ivot.porijekla,podloan procesima raspadanja i truljenja.Clinovito-prainaste granulacije,sadre organske materijale i nisu pogodni za gradnju donjeg ustroja ceste.Pret%odnim ispitivanjem se utvr-uje debljina %umusnog sloja koji treba ukloniti&# -/0 cm(. -sitno,rna ve,ana tla$ko%erentna tla(-gline,praine,prainaste gline,pjeskovite praine i les -osnovno im je obiljeje plastinost&promjena konzistencije s promjenom vlanosti( to rezultira smanjenom nosivo8u. -kru4no,rna neve,ana tla$neko%erentna tla(-pijesak,ljunak i nji%ove mjeavine.Bsnovno obiljeje je neplastinost,a povoljan granulometrijski sastav preduvjet je dobre nosivosti -mje<ovita tla-mjeavina krupnozrnati% nevezani% i sitnozrnati% vezani% materijala u razliitim odnosima -:*?940;* ;2*-4olu:vrsto kamenito tlo-sva mineraloki vezana tla koja se zbog svoje strukture mogu iskopavati bez upotrebe eksploziva.;o su lapori,pje8enjaci,srednje vezani konglomerati,raspadnuti kriljci kao i jae raspadnute zone vrsti% kameni% tala -:vrsto kamenito tlo-moraju se zbog vrste strukture iskopavati eksplozivom.<ve vrste dolomita,vapnenca kao i druge sedimentne i metamor+ne i eruptivne stijene srednje vrsto8e i ispucalosti. -vrlo :vrsto kamenito tlo-mineraloki vezana tla velike vrsto8e,monolitna,moraju se iskopavati pomo8u eksploziva.?onolitni vapnenci te sve monolitne erupivne stijene. -<P9503*24* ;2*-vodom zasi8.tla male nosivosti i velike stiljivosti koja sadre organske i anorganske sastojke.?uljevi,tresetita i druga organska i neorganska tla.Cradnju nasipa i temeljenje treba izbjegavati na ovim tlima.

*3!Ve,na sredstva-veziva su materijali koji se pomijeani s vodom&osim bitumena( stvrdnjavaju u kruti kamen.Prema stvrdnjavanju razlikuju se 7 -zrana veziva&stvrdnjavaju samo na zraku i nisu otporna na vodu-vapno( -%idraulina veziva&stvrdnjavaju i pod vodom i na zraku-%idr.vapno i sve vrste cemenata( -bitumenska veziva >ezna sredstva slue za povezivanje zrna pri izradi kolnikog zastora&bitumenska(,kao i za poboljanje nosivosti gornjeg nosivog sloja i posteljice&cement,vapno(.

-cement-prainasti materijal koji pomijean s vodom ,kemijskim reakcijama i prate8im +izikalnim procesima prelazi u ovrslu cementnu pastu ili cem.kamen.5. se koristi za izradu cementnbetonski% kolnika,kod stabilizacije pjeskovito-ljunkoviti% materijala,drugi% radova u cestogradnji &objekti,ure-aji za odvodnju(.5ement se dobiva mjeanjem gline i vapnenca,mljevenjem i peenjem na visokoj tem.-#/ 0 5K ,dodaci da 30A zgura,pucolani

-podjela cementa-vrsta podrazumijeva sastav i te%nologiju proizvodnje,!, vrsta- skupina E)4 94 #1,-#,59? #-Portland cement,59? !-Portland cement s dodacima,59? 3-cement s zgurom iz visoki% pe8i,59? /pucolanski cement,59? -mijeani cement. :lasa cementa oznaava me%anike karakteristike cementa-tlana vrsto8a.Prema normiranoj vrsto8i cementa &aktinosti cementa( klase cementa su 7 3*!=J, 3*!=R, 2*!=J, 2*!=R, =*!=J, =*!=R ,4-uobiajena rana vrsto8a,)-visoka rana vrsto8a -va4no-se koristi za stabilizaciju tla sa ve8im sadrajem gline,te srednje i visoko plastini% glina.= proizvodnji ima tri vrste vapna7--ivo va4no &peenjem kamena vapnenca u rotacijskim pe8ima na 100 5K,dobije se 5aB,u komadima veliine tucanika - idrati,irano vapno-voda se dodaje ivom vapnu,ivo vapno se melje na gran.do # mm,zatim gasi vodom pri emu nastaje sitni pra%.- idrauli:no va4no Kpeenjem vapnenca s glinomdo 3 A gline. -ve,na sredstva Ku"ljikovodi:na-bitumen,katran,prirodni as+alt,razrije-en bitumen,emulzije -5itumen-tamna poluvrsta,do vrsta topiva smjesa ugljikovodika koja se u prirodi nalaze kao sastavni dio prirodnog as+alta ili preradom na+te i njezini% derivata.=potrebljava se kao vezno sredstvo u zagrijanom stanju.@a potrebe cestog.bitumen se dijeli prema tvrdo8i&penetracijom-prodiranje igle u uzorak pri ! 5K(- 9IT *++,13+,/+,0+,2=,*=,1=.Pri izradi mje.vana je tvrdo8a bitum.,elastinost,plastinost,otpornost na kemijske utjecaje i izgaranje. <vojstva bitumena se odre-. razliitim metodama7-4enetracija&desetinke mm(,to:ka ra,mek<anja&tem.de+ormacija(,indeks 4enetracije &odnos penetracije i razmekanja(,to:ka loma 4o Lraasu&tem.pucanja pri %la-eju(,duktilnost&istezanje u nit(,sadr-aj 4ara&ina$maL !. A mase(,gubitak mase pri duem zagrijavanju.Ra,rije#eni 5itumen$destilirani b. i katransko ulje oko # A(.@agrij.se do 10 5K za as+altne mjeavine i prskanja podloga zbog bolje veze izme-u slojeva kolnike konstrukcije.Prema viskoznosti imamo7)$06# vrlo teku8,)$ 6#0 teku8,)$ 306 0 poluviskozan,)$ #006#,0 viskozan,)$ !006300 vrlo viskozan 9itumenska emul,!-mje. 0-.0A bitum.sa vodom uz #A emulgatora sapunski% kiselina.@a povr.obrade postoje8i% zastora.9mulz.se kod dodira sa kamenom raspada i %vata u tankom sloju oko zrna kamena i vee i%.Prema brzini raspadanja imamo7 -nestabilne $9,polustabilne $9,stabilne $9 -katrani-su tamni,%omogeni i viskozni destilati."obivaju se su%om destil.kamenog ugljena,slabiji od bitumena,koriste se na sporednim cestama&kod nas ne vie(.<vojstva katrana se razlikuju prema kvaliteti ugljena,nainu proizvodnje&plinare,koksare( i stupnju zagrijavanja. *=!Donji ustroj ceste-je temelj na koji se postavlja gornji ustroj ili kolnika konstrukcija ceste i ostali% prometni% povrina.Mlo"a donje" ustroja ceste-preuzimanje prometnog opt. i itave konstrukcije gornjeg ustroja i prenoenje na prirodno tlo,svladavanje neravnina ili prepreka u terenu. 8a tjevi ,a donji ustrojstabilnost i postojanost na djel.vanjski% sila,otporan na negativno djel.atmos+erilija "onji ustroj ine gra-evine 7-izgra-ene u prirodnom tlu&usjeci,zasjeci,galerije,tuneli(,izgra-ene od prirodni% &zemljani% i kameni%( materijala&nasipi(,za osiguranje trupa ceste &potporni i obloni zidovi,barijere za zatitu od snijega i vjetra(,mostovi,propust,vijadukti.Posebna panja pri projektiranju,gra-enju i odravanju ovi% gra-evina. *1!8emljani radovi su za%vati na izmjeni prirodnog relje+a terena sa svr%om da se na njemu ili u njemu izvedu gra-evine donjeg ustroja prometnice.;o su istrani,pripremni,izvedba,zatita pokosa.Posebno su vani istrani radovi i podaci 7 -"eolo<ki 4odaci -vrsta tla i podaci u geoloko-mineralokom smislu

-slojevitost,debljina i nagib slojeva,tektonski poreme8aji -stabilnost tla,sklonost stvaranju klizita -"eome ani:ki 4odaci-geome%anike karakteristike mat.usjeka,nasipa,pozajmita&lab.ispitivanja( -ispitivanja potrebne zamjene ili poboljanja mat.u sraslom tlu -postavljanje uvjeta za kvalitetu posteljice&nosivost( -odre-ivanje nagiba kosina usjeka i nasipa - idrolo<ki 4odaci-ostali va-ni 4odaci-dubine smrzavanja,klimatski i meteroloki podaci,podaci o raslinju -o4se" istra-ni radova- ovisi o razini projekta&studija,idejni,glavni(,podaci sadrani u elaboratu,%idrolokoj i %idrogeolokoj studiji,pravilnik o te%.normativima za temeljenje gra-evinski% objekata de+.ispitivanja tla &na terenu,u lab.( te ispitivanja podzemne vode -nedovoljan opseg istrani% radova moe7- 4ove?ati tro<kove i u,rokovati ,astoje pri gra-enju u sluaju da se pri iskopu otkriju nepovoljne okolnosti,re,ultirati <tetama uslijed pretjerani% slijeganja i ote8enja gra-evina zbog nepoznavanja obiljeja tla,4ove?ati tro<kove temeljenja zbog pogreaka pri proraunu temelja i konstrukcije -4ri4remni radovi-obu%va8aju sve aktivnosti prema projektu organizacije gra-enja koje su nune za pripremu i organizaciju gradilita te izvo-enje glavni% gra-evinski% radova a ine i%7 -priprema gradnje-utvrditi koncepciju gradnje-projekt organizacije gra-enja&osnovni zadatak razmatranje i rjeavanje organizacijski%,te%noloki% i ekonomski% problema vezani% uz gradnju objekata a sadri 7organizaciju i te%nologiju gra-enja,pregledni plan gra-enja& s planovima radne snage,me%anizacije,materijalima( i plan zatite na radu -iskolenje trase i gra-evina-prije izvedbe zemlj.radova treba osigurati os ceste izvan podruja za%vata zemlj.radova,osiguranje u tlocrtnom i visinskom smislu.Bsig. se moe izvesti na vie naina,zavisno od kon+iguracije terena i poloaja stalni% toaka &poligoni vlak,operativni poligon i sl.(

-a7osiguranje polarnom vezom na poligonsku toku i du. NaO do osigurane toke osi ,57osiguranje s dva koli8a u presjeku pro+ila i du. MbN do osigurane toke osi c7osiguranje polarnom vezom na koli8 susjednog pro+ila i du. McN do osigurane toke osi -i8enje i priprema terena uklanjanje iblja,drve8a,grmlja,va-enje panjeva,uklanjanje stari% propusta,rubnjaka,ograda,prometni% znakova,premjetanje komulnalni% instalacija&podzemni el.vodovi,plonovodi,vodovod i kanalizacija,na+tovod(.= zonama nasipa korijenje i panjeve ukloniti do !0cm u temeljnom tlu,u zonama usjeka i zasjeka do 0cm u temeljnom tlu -zatita prirode i kulturno povijesni% spomenika-zatita i obnova uma,vodotoka,jezera, kulturno povijesni% spomenika je obavezna od strane graditelja i specijalizirani% organizacija ovlateni% za poslove zatite.<vi radovi vezani uz zatitu moraju biti predvi-eni u projektu ili naknadno ukljuiti mjerodavne organizacije za izradu potrebne projektne dokumentacije. *)!8a<tita 4okosa-izbor zatite pokosa uvjetovan je 7-vrstom objekta donjeg ustroja &nasip,usjek(,materijalom izrade objekta &zemljani,mijeani,kameni(,visinom usjeka odnosno nasipa,posebnim uvjetima &blizina vodotoka,klizite (. @atita pokosa se provodi uglavnom na dva naina 7-5iolo<ki &podizanjem zasada i zatravljivanjem(,me%aniki &oblaganjem razliitim vrstama materijala(. -,emljani i mije<ani materijali-bioloka zatita obloga %umusom &sijanje trave(,polaganje busena,izrada pletera,sadnja grmlja ili drve8a,%idrosjetva -me%nika zatita-oblaganje obra-enim kamenom,predgotovljenim betonskim elementima ili ploama.Primjenjuje se kada je nuno pove8ati nagib pokosa ili radi zatite od teku8i% ili staja8i% voda,leda,valova,a posebno ako je brzina vode ve8a od 0. m6s ili ako je objekt due vrijeme pod vodom.

obloga %umusom -oblaganje pokosa busenima 7-pljotimice,okomito na pokos,u %orizontalnim slojevima,u trakama .a primjenjuju se ako je nuno da se pokosi bre i jae uvrste odnosno kada se po pokosu slijevaju ve8e koliine vode.

-zatita pokosa pleterom mogu biti 7-jednostavni,pojaani, ivi

-zatita pokosa zasadima-samo u usjecima na padinama sklonim klizanju ili obruavanju.4aje8e se koriste mladice vrbe,bagrema,breze visine od /0 do ,0cm.

-%idrosjetva-na strmim teko pristupanim pokosima.?jeavina sadri visoko polimerne emulzije,silicijske koloide,djetelinsko-travnumjeavinu,gnojiva,celulozna vlakna i vodu. Prskanje mjeavine po pokosu specijalnim ure-ajem,koji uz cisternu ima i specijalni raspriva. -obloga obra-enim kamenom-ovisno o namjeni moe biti 7-laka&debljine od 0.! do 0.3m(,jaka &debljine od 0./ do 0..m(.=kupna debljina kamene obloge i ljunkovite podloge treba biti ve8a od dubine smrzavanja. -kada je pokos nasipa izloen djel.velike vode kamena obloga se oslanja na noicu nasipa7 -od kamene naslage izra-ene od krupnog i rukom sloenog kamena -s noicom od lomljenog kamena u cem.mortu -na zid od betona -zid u su%o ili cem.mortu od betona ili +aina. 4oica nasipa mora biti stabilna i otporna na me%.utjecaje radi sprijeavanja ruenja obloge.

-predgotovljeni bet.elementi i ploe-

-kameniti materijali-zatita pokosa nasipa&roliranjem,kamenom oblogom( -zatita pokosa usjeka &prskanim betonom,mreom od eline ice,utvr-ivanje pokosa usjeka u stijeni sidrenjem(. -roliranje-za nagib pokosa koji je jednak nagibu prirodnog terena.2omljeni kamen 30-/0cm dobiven miniranjem i neobra-en.#. m kamenje ve8i% dimenzija tzv.NbunjeN.

-kamena obloga-izvodi se na mjestima prostorni% ogranienja,po naelu su%ozida od grubo obra-enog kamena,povezivanje s nasipom preko kamene zaloge,debljina obloge se pove8ava prema noici nasipa na svaka /m visine.

-zatita mreom od eline ice sidra promjera #0 do !0mm,duljine ! do 3m,-mrea irine # do 3m,duljine 30m,od pocinane ice promjera #./ do /mm ili poliesterski% vlakana.

-,a<tita 4okosa "eosinteti:kim materijalima primjenom geosintetika postie se ve8a brzina rada a te%nologija je vrlo jednostavna.Ceosintetici &geotekstili,geomree,geokompoziti( u zatiti mogu imati O-privremeno djel. &geotekstili od organskog materijala,biorazgradivi(,-trajno djelovanje&samostalno ili u kombinaciji s vegetativnom zatitom (. @atita zemlj.pokosa geotekstilom na pripremljeni pokos sije se sjeme trave,geotekstil titi sjeme trave dok s ne ukorijeni

-zatita pokosa geomreama trajna zatita kod zem.pokosa kod koji% vegetativna zatita nije dovoljna.@atita stjenoviti% pokosa geomreama &elinim sidrima promjera #0#!mm na razmacima !-3m,dubina sidrenja 0. m. @atita strmi% pokosa geokompozitima zatita od erozije i ozelenjavanje,sastoje se od netkanog tekstila i polimerne mree,u pokos se uvruju pocinanim sidrima. @atita pokosa posebnim prostirkama-posebne prostirke s otvorima za ispunu zemljom&stabilna i plodna podloga (.@a trenutno ozeljenjavanje prostirke koje su ispunjene %umusom s ve8 razvijenom travom.

*/!8idovi Kse izvode iz sljede8i% razloga 7-topogra+ski%&vrlo visok nasip ili usjek(,geoloki% &dio tla na kojem se gradi nasip u donjem dijelu nesabilan(,konstrukcijski% &dvije prometnice u blizini i na razliitim visinama(.@idovi se prema poloaju u odnosu na niveletu prometnice dijele na 7-potporne,uporne,oblone

-podjela zidova 7a(prema statikoj i konstruktivnoj +unkciji-nosive&nose vlast.opt. i ostala(,nenosiveoblone&samo opt.od vlastite mase( b(s obzirom na me%.ponaanje7-krute&ne podnose ve8e de+.bez ote8enja(,+leksibilne &ve8e de+.podnose bez ote8enja(. c(obzirom na trajnost7-stalne ili trajne,privremene&zidovi od drva za ogranieno vremensko razdoblje(. d(Prema nainu izvedbe-monolitne&bet.na mjestu gradnje(,montane&sklopljeni od gotovi% elemenata(,gabioni&ispune u koarama i sklapaju8im okvirima(. ?aterijali od koji% s izra-uju zidovi su 7beton,arm.beton,razni montani elem.od betona ili *$ i iane koare ispunjene kamenom. -i,5or 4olo-aja i vrste ,ida-4ot4orni-pomicanjem potp.zida od osi prema noici nasipa 7 -smanjuje se aktivni pritisak na zid&9#P9!(,smanjuju se potrebne dimenzije zida,visina i popreni presjek&Q#PQ!(,pove8ava se povrina otkupljenog zemljita &iri pojas otkupa R"(,smanjuje se duina zida u uzdunom pro+ilu

-u nasipu ispod nivelete ako je popr.nagib terena mtG#7! do #73. -krunski ako je nagib pokosa nasipa manji ili jednak nagibu terena &mSmt(ili kad je izgradnja nasipa sa zidom je+tinija.

3+!M4orni ,idovi-projektiraju se naje8e u noici usjeka 7-radi smanjenja kubatura iskopa ako je usjek u vrlo strmom terenu,radi osig.pokosa ako je teren nestabilan ili je nagib slojeva prema osi usjeka.>isina zida je naje8e manja od uk.visine usjeka.4agib vanjske plo%e zida iznosi /7#, 7#,.7# ako je stranja plo%a zida vertikalna.4agib stranje plo%e zida je .7#,'7#,#07# ako je nuno da prednja plo%a bude vertikalna.

31!8idovi i konstrukcije od "a5iona-grade se od sanduka razliite veliine od pocinane ice ili polimerne mree.pojaani su na vertikalnim rubovima,ispunjeni krupnim kamenom. -izrada7-+ormiranje sanduka,postavljanje na predvi-eno mjesto,ispunjavanje slaganjem krupnog kamena&kao kod kameni% su%ozida(,zatvaranje,vezanje s gornje strane.Tine blokove od lomljenog kamena poloene na mjestu budu8eg zida.$lokovi su raspore-eni tako da se osigura odgovaraju8e preklapanje,radi to bolje veze.

-prednosti 7-+leksibilnost i prilago-avanje de+.terena bez ve8eg utjecaja na stabilnost zida,velika vodopropusnost,jednostavno gra-enje i pri%va8anje pritisaka tla neposredno nakon gra-enja.<tatikim proraunom mora se dokazati stabilnost ovakvi% zidova a postupak je slian kao iza sve vrste &masivni% ( gravitacijski% zidova od betona.

3*!Sustavi suvremeni kolni:ki konstrukcija

-kolni:ke konstrukcije-su vieslojni sustavi koji se sastoje od slojeva razliiti% mater.ugra-eni% me%aniziranim nainom rada.Prenoenje svi% statiki% i dinamiki% prometni% opt.na donji ustroj bez tetni% de+.posteljice.@astor- ravan,otporan na troenje,%rapav i vodonepropustan.@adrati traenu kvalitetu za predvi-.opt.bez trajni% de+.i pukotina.Ceom.oblik zastora mora osig.uinkovitu odvodnju.?aterijal,boja i obrada zastora biti podesni za izradu to trajnije %orizontalne signalizacije. Prema konstruktivnim svojstvima dijele se na 7a7savitljive $&leksi5ilne 7-as&altne 57krute kolni:ke konstrukcije K5etonske prijenos optere8enja

-as+altne &savitljive (kolnike konstrukcije-su konstrukcije koje se sastoje od as+altnog zastora i nosivi% slojeva vezani% nekim vezivom ili me%aniki ugra-eni%.Bp8e sastav kol.kon.koji se koristi za tee prometno optere8enje.)azliita rjeenja savitljivi% kol.konstrukcija.

-savitljiva kol.konstrukcija-kvaliteta mat.bolja u viim slojevima,a slabija niim,dim.i znaajke primjenjeni% mat.daju kol.kons.odre-enu savitljivost.Mlo"a as&altni kol!kons.7 -prenoenje svi% statiki% i dinamiki% prom. opt. 4a donji ustroj bez tetni% de+.posteljice7 #(odgovaraju8a nos.kol.konstrukcije!(odgovaraju8a povr.svojstva kolnika&%vatljivost i ravnost(.0spitivanje povrenski% svojstava i mjerenje nosivosti &de+leksija(.=oljivost povrine &sigurnost prometa no8u ( i bunost povrine &udobnost(.

-orijentacijske debljine slojeva as+altni% kol.konstrukcija7-%abaju8i as+altni sloj&!-' cm(,bitumenizirani nosivi sloj & -#!cm(,cementom stabilizirani nosivi sloj&# -! cm(,nevezani nosivi sloj&!0-/ cm( 33!Cestovni ,astor je zavrni povrinski sloj kolnika koji izravno preuzima opt.prometa i prenosi ga na podlogu.4a izbor cest.zastora utjeu7-prom.optere8enje,geom.te%.elementi ceste,klim.uvjeti,kvaliteta donjeg ustroja,ekon.gradnje. -as&altni slojevi-slojevi zastora &%abaju8i i vezni( -bitumenizirani nosivi slojevi&$4<( -%abaju8i sloj-as+altne mjeavine koje imaju kamenu smjesu sastavljenu po betonskom principu &*$ /,*$ ',*$ ##,*$ #.,*$ '9,*$ ##9,*$ #.9,*$ !!9(

-as+alt beton7kamena mjeavina sastavljena po principu betonske-Mprincip minimuma upljinaN-naelo najgu8eg pakiranja zrna.Punilo je kameno brano.$itumen &.A(,upljine ispunjene zrakom. ;roi,vodnja i u"radnja ,astora od as&alt 5etona.0zra-uju se u as+altnoj bazi-postrojenju za proizvodnju as+altni% mjeavina koje se sastoji od 7-ure-aja za doziranje,-bubnja za suenje agregata,-mijealice s dozatorom,-kotla za grijanje veznog sredstva,-ure-aja za mjerenje i sipanje kamenog brana.

4ezagrijano brano se izmjea sa pijeskom i sitnei koji dolaze iz bubnja za suenje."odaje se zagrijano vezivo &#. -#10 K5(,mijea se !-3 min,tem.mjeavine namjestu ugradnje #!0-# 0 K5,ugra-ivanje +inierima po toplom vremenu &peko K5(zatim zbijanje valjcima. -kruta kol!konstrukcija-cement betonski kolnici,raspodjeljuju opt.na veliku povr.podloge &posteljice(.?oduli elastinosti veliki,progibi manji u odnosu na savitljive kol.kons.Preuzima ograniena vlana naprezanja &do ,?46mU(.

-,astor od cement 5etona-izvode se kao klasini bet.kol.bez arm.,-armirano bet.kol.,-besprekidno arm.b.kol.,prednapregnuti bet.kolnici."ebljina ploe #.-!0 cm Bsnovno gradivo Portland cement klase 3!. i /!. ,pijesak i kamena sitne,voda.)ade se uzdune&prividne,prostorne( i poprene razdjelnice zbog sprij.nepredvi-enog pucanja. -nosivi slojevi$podloge7-nevezani &me%aniki zbijeni(,debljina !0- 0 cm,jednostavna izrada,niska cijena.?aterijali7prirodni pjeskoviti ljunak,drobljeni kameni mat.,mjeavina nj% ,pijesak.?at.moraju zadovoljavati u pogledu granulometrijskog sastava,+iziko-me%.svojstava zrna -nosivi slojevi su slojevi podloge na koje s polae zastor sa svr%om da statiko i dinamiko djel.prometnog opt.prenese na zemljani trup."ebljina ovi% slojeva odabire se prema prometnom opt.,geome%anikim znaajkama tla,ekonominosti raspoloivom gra-.materijalu.;osteljica&planum(-gornja je povrina donjeg ustroja.4a planum se prenose stalna i pokretna opt.preko gornjeg ustroja..4a planum se prenose stalna i pokretna opt.preko gornjeg ustroja.)adi osig.poprene odvodnje u vezanim tlima povrina planuma mora imati pop.nagib min /A.Pop.nagib kod nevezanog tla ili kamenitog tla je jednak nag.kolnika.:od vezanog tla radi opasnosti od mijeanja mat.iz podloge s podtlom,sprijeavanja utiskivanja zrna u posteljicu i osig.pop.odvodnje na planum se nanosi sloj pijeska min cm ili sloj netkanog tekstila. 32.-sta5ili,irani nosivi slojevi-zrnati kameni mat.stabiliziran %idraulikim vezivima ili bitumenom.Pove8avaju nosivost kol.konst.,dobra podloga kol.zastoru,pove8avaju otpornost kol.konstrukcije na tetno djel.smrzavice.

3=!;rojektiranje ceste sloena je i odgovorna zada8a koja ima nekoliko +aza7 a(gra-evinsko projektiranje studija,idejni projekt,glavni projekt b(prometno ekonomske studije-prestudija o izvodljivosti &Pre+easibilitV studV( -studija o izvodljivosti &QeasibilitV studV( Polazne osnove-mrea javni% cesta i pojedini cestovni pravci trebaju imati sve elemente gospodarske opravdanosti &gospodarsko prometni okviri(

-proces planiranja,projektiranja i gra-enja cesta moe se razmatrati preko polazni% razvojni% dokumenata 7a(strategija razvitka &dulje od #0 godina( koncept prometne politike,mrea prim. i sekundarni% cesta b(programi razvitka &od / godine(-studijsko prometna dokumentacija,gra-enje i odravanje cesta c(planovi razvitka razdoblje od # godine -studija-za izradu se koriste karte u ?3#7! 000,#7 0 000,#7, 000,ili #7#00 000.4a karti se polae trasa ceste a na temelju situacije se izra-uje uzduni pro+il.4a terenu treba prikupiti podatke i utvrditi7 vrstu i kvalitetu tla,mjesta na kojima su oteani uvjeti rada&klizita,podvodni teren,lavine(,promjene koje nisu unesene u kartu,mjesta,broj i vrstu potrebni% objekata,najvie vodostaje rijeka,podatke o potrebi i o uvjetima otkupa zemljita,mogu8nost izbjegavanja ve8i% teta za poljoprivredu i umarstvo,mogu8nost dopreme materijala

-idejni 4rojekt-radi se za pri%va8enu trasu a sastavni dijelovi su 7 -poloajni nacrti na karti na kojoj je ra-ena studija, -situacija u ?3#7 000 ili #7#0 000-pojas irine 0 do # 0m -uzduni presjek ?3 #7 0006 00 &#7#0 0006#000( -karakteristini pop.presjeci ?3 #7#00 &#7!00( -normalni pop.presjeci ?3 #7 0 -skice objekata&vorita,mostova,tunela,zidova( -raun zemljani% radova i priblian raspored zemljani% masa -okvirni premjer svi% radova -okvirni trokovnik s ukupnom cijenom izgradnje -te%niki opis&s podacima kao u studiji( -"lavni 4rojekt-razra-uje i obu%va8a sve +aze izgradnje ceste do najsitniji% detalja,na nain i razinu koja osigurava izvo-au radova sve potrebne pretpostavke i uvjete za uinkovito i sigurno gra-enje.<astavni dijelovi su 7-pregledna karta s ucrtanom trasom u ?3 studije -situacija u ?3 #7#000 s ucrtanim i upisanim vanim podacima -uzduni presjek ?3 #7#0006#00 -karakt.pop.presjek ?3 #7#00 -norm.pop.presjeci ?3 #7 0 -koliine i raspored zem.masa -geoloki pro+il s poloajem izvreni% sondaa na trasi ceste -izvedbeni projekti vorita,mostova,propusta,zidova -projekti %ortikulture i zatite okolia -popis nalazita gra-evno te%.kamena koji se nalaze u blizini trase -podaci o ekspropijaciji &s povrinama,kulturom,podacima o vlasnitvu( -predmjer s detaljno iskazanim tradovima -trokovnik-razra-en po vrstama radova -te%niki opis-sadri sve relevantne podatke i elemente -4rometno ekonomske studije-svr%a im je da se na temelju analize svi% trokova izgradnje i eksploatacijski% trokova u komparaciji s oekivanim prometnim i gospodarskim koristima donese odluka o gra-enju ceste 7-odre-ivanje initelja za zadovoljenje prom.potreba &prosj.dnevni promet,karakter vremenske neravnomjernosti izraen mjesenom i satnom neravnomjerno8u,struktura prom.toka,srednja brzina prom.toka po dionicama( - vrednovanje varijance s ekonomskog stajalita i drutvena opravdanost gradnje ceste -utvr-ivanje rokova gradnje -odre-ivanje vrste kolnika -suvremene metode 4rojektiranja- bre izraunavanje svi% elemenata ceste,iznose koliina i istraivanje najpovoljniji% rjeenja -poetak ,0-ti% godina,razvijen je znatan broj programa za optimizaciju trase pomo8u elektronikog raunala -osnovna poboljanja u odnosu na klasine postupke su7-brzo izra.aritmetiki% operacija -izradba gra+iki% prikaza&automatski crta( -analitiko de+iniranje projektne geometrije u L,V,z sustavu

-prorauni ekonomski% i uporabni% e+ekata -prijelaznice se de+iniraju u parametarskom obliku &*(,a kruni lukovi kao +iksni,rotacijski ili translatorni