O NJIMA

Psihoaktivne droge ili psihotropne supstance (esto nazvani i narkotici) su

kemijske tvari fiziolokog uinka, koje mijenjaju modanu funkciju,to rezultira s privremenom promijenom percepcije,raspoloenja,svijesti ili ponaanja.

Mnoge od ovih supstanci(posebice stimulansi i depresori) mogu stvarati

naviku, to rezultira fizikom ovisnodu, a to esto vodi zlouporabi droge.

sredstva koja slabe prosudbu te izlaganje rizicima, te konzument nije u stanju da kontrolira svoje ponaanje. kombiniramo s alkoholom moe dodi do poremedaja disanja te ostalih vitalnih funkcija, pa i do smrti uslijed predoziranja.

Psihoaktivne tvari kao to si kokain,amfetamini te ekstazi pokazali su se kao

Psihoaktivne tvari mogu izazvati djelomine gubitke u sjedanju, a ako ih

POVIJEST DROGA
Upotreba psihoaktivnih droga nije nov fenomen. Arheoloki dokazi ukazuju

na to da uporaba psihoaktivnih supstanca datira unazad bar 10,000 godina, a povijesni dokazi uporabe u okviru kultura kroz zadnjih 5,000 godina.
Koritenje droga nije povezano samo s ljudima. Zaudan broj ivotinja

konzumira razliite psihoaktivne biljke i ivotinje, plodove pa ak i frementirano vode, te jasno postaju intoksicirane.

Podijela droga
Legalne droge Ilegalne droge

Duhan Alkohol Kofein

Kokain Heroin Marihuana Crack Hai LSD Ecstasy Metamfetamin Opijum...

KOKAIN
Kokain je alkaloid koji se dobiva iz grmaste zimzelene biljke koke (Erythroxylon

coca) koja uspijeva u Junoj Americi, nekim dijelovima Afrike, Indoneziji i Havajima.
grama kokaina

Kokain se dobiva ekstrakcijom iz lia biljke, a od jednog kilograma koke dobije se otprilike 125

Iako je rano otkriven njegov potencijal kao lokalnog anestetika, jo dvadesetak godina ne

koristi se u tu svrhu.Tek 1883, kad Nijemci daju isti kokain svojim vojnicima i otkrivaju da ima blagotvorne efekte na njihovu izdrljivost, kokain se poinje koristiti u razliitim medicinskim i prehrambenim proizvodima. Primjerice sve do 1911. godine kokain je bio vaan sastojak pida Coca Cola. Jedan od najpoznatijih zagovornika ove droge bio je Sigmund Freud. 1884. Sigmund Freud je traio lijek za psihiku iscrpljenost i depresiju. Upotreba kokaina imala je utjecaja i na literaturu - tamna strana legendarnog detektiva Sherlocka Holmesa upravo je ubrizgavanje kokaina, njegovom tvorcu Sir Arthuru Conanu Doyleu takoer nije stran, a Robert Louis Stevenson je najvjerojatnije pisao Dr. Jekyll and Mr. Hyde pod utjecajem kokaina. I drugi literarni velikani ga slobodno koriste: Anatole France, Henrik Ibsen, Jules Verne, Alexander Dumas, kao i neki politiari (Winston Churchill). Ulini naziv:Snjeko, bijelo, lajna, koka, cadillac

Kokain se uzima umrkavanjem,injektiranjem (prah kokain hidroklorida) i puenje (crack). Kod umrkavanja potrebno je oko tri minute da sluznica apsorbira kokain koji preko kapilara ulazi u krvotok, pa onda u mozak. Kod puenja, kokainska para se apsorbira u krvotok u pluima, ime se ubrzava poetak djelovanja. Simptomi: esto mrcanje,hiperaktivnost,bezrazlona euforija,nesanica,slab apetit,proirenje zjenica,mogue halucinacije i paranoja Posljedice: jaka psihika ovisnost, sve slabiji radni uinak, oteenje sluznice nosa umrkavanjem,i vena ubrizgavanjem droge,opasnost zaraze hepatitisom i HIV infekcijom,smrt zbog prestanka rada srca ili modanih krvarenja.

HEROIN
Heroin (diacetilmorfin) je sintetiki derivat morfina, a brzina i jaina njegovog djelovanja posljedica

su njegove dobre topljivosti u masti koja mu omoguduje bri prolaz krvno-mozgovne barijere. U mozgu se prije vezivanja na opijatne receptore metabolira natrag u morfin. Najjai je ulino dostupan narkotik; njegova proizvodnja i uporaba zabranjene su u vedini drava, osim u nekim specifinim ovisnost se razvija za 10-20 dana. Djeluje za 5-8 minuta nakon umrkavanja. Diacetilmorfin prvi je sintetizirao engleski kemiar C. R. Wright 1874, a 1895. taj novi spoj u prostorijama Bayera dobiva vie panje kao koristan spoj bez negativnih uinaka morfina. Tada se Heinrich Dresser, kemiar zaduen za testiranje efikasnosti i sigurnosti novih lijekova, odluio dati prednost istraivanju diacetilmorfina, a ne acetilsalicilnoj kiselini, danas poznatijoj kao aspirin. Smatrao ga je dobrom alternativom za morfin - sigurnim lijekom protiv bolova i za lijeenje raznih respiratornih bolesti, a bez problema ovisnosti. Osim testiranja na ivotinjama, navodno ga je testirao i na sebi i svojim kolegama u Bayeru, koji su tom novom spoju dali ime heroin, po njemakom terminu 'heroisch". 1913. Bayer potpuno prestaje sa proizvodnjom heroina, a istovremeno se poinje zabranjivati njegovo nemedicinsko koritenje. U SAD-u se 1924. potpuno zabranjuje koritenje i proizvodnja heroina, a ne doputa se ni koritenje u medicinske svrhe, koje je jo i danas doputeno npr. u Velikoj Britaniji.

Ulini naziv:Dop, uto, hors, H, brano Nain uzimanja:Heroin se konzumira umrkavanjem (brzo se apsorbira preko
sluznice nosa), puenjem (zagrijavanje heroina na aluminijskoj foliji i udisanje njegovih para - tzv. chasing the dragon - hvatanje zmaja) ili injekcijom

Simptomi: uske zjenice,usporenost,pospanost,pro mijena boja glasa,usporeno disanje i usporeni puls,konzument esto mrca,kod fiksanja vide se ubodi po venama ruku, a kod jaih intoksikacija dubok san koji moe zavriti komom i smru. Posljedice: promijene cjelokupne linosti i ponaanje,velika potranja za novcem, psihofiziko propadanje,zaraza hepatitisom ili AIDS-om,rizik od predoziranja,teka kriza u odvikavanju,iroke zjenice,suzne oi,drhtanje,nos curi povraanje prolijev,bolovi u itavom tijelu.

MARIHUANA
Marihuana je osueno cvijede biljke konoplje (Cannabis sativa) , koje se koristi

kao opojna droga ili u medicinske svrhe. esto se i cijela biljka naziva marihuana. Sadri primarnu psihoaktivnu djlatnu tvar THC (tetrahidrokanabinol) te razne druge kanabinoide. Kanabis se esto konzumira radi svojih psihoaktivnih efekata koji ukljuuju relaksaciju, euforiju, pojaani apetit, te niz drugih poeljnih pojava ba kao i niz nepoeljnih nuspojava kao to su suhoda ustiju, kratkotrajni ispadi kratkorodnog pamdenja, konjunktivalnu injekciju, te rijee osjedaj paranoje i anksioznost. Postoje ljudi, najede pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, pue i vie od deset spliffova konoplje na dan. Ne moete oekivati da puenje nema nikakve posljedice na vae zdravlje. Ved pri samoj definiciji dima, moemo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO2 iliti ugljinog dioksida, koji ulazi u pluda. No, tetnost puenja konoplje mnogo je manja od tetnosti koju ostavlja puenje duhanskih cigareta, ili konzumiranje alkohola. Ulini nazivi:trava, vutra, ganaia, ia, mara,ika,marica...

Simptomi: proirene zjenice,zakrvavljene oi, priljivost(pametovanje),ope stanje slino laganom pijanstvu,nervoza i promijenjena boja glasa. Posljedice: pad odgovornosti, gubitak motivacije za obveze, zaboravljivost,povean rizik prelaska na opasnije droge. Znakovi upotrebe: jak miris zapaljenog lia.

LSD
LSD je polusintetska psihodelina droga iz porodice triptamina. Sintetizira se iz lizerginske

kiseline, dobivene iz plijesni s rai. LSD je izaao iz labarotorija Sandoz i predstavljen kao droga namijena koritenju u psihijatriji, na poetku se pokazao kao obedavajuda tvar u lijeenju tekih psihikih poremedaja, i kao takav se poeo pod strogim nadzorom koristiti u nekim psihijatrijskim ustanovama. Kako je LSD sve vie izlazio u javnost time je zapoela i zloupotreba, uskoro je zabranjen za koritenje u bilo koje svrhe, medicinske, rekreativne ili spiritualne. vicarski kemiari Arthur Stoll i dr. Albert Hofmann radei za Sandoz labarotorij u Baselu prvi su otkrili LSD sluajno, 16. studenog 1938. godine iz lizerginske kiseline, koje ima u raenoj gljivici (Claviceps purpurea). Hofmann je 16. travnja prvi put sluajno otkrio svojstva LSD-a kada mu se vrlo mala koliina upila kroz kou, to ga je navelo da namjerno testira dozu od 250 g. 19. travnja. Ulini naziv:Trip, slika

Nain uzimanja: LSD se obino koristi oralno, u obliku kocke eera, na upijajuem papiru ili u obliku elatine. U tekuem obliku moe se unijeti i intravenozno.

 Simptomi: udno ponaanje,smetano stanje,

dezorjentacija,mogue halucinacije (slino psihozi,ludilu), proirene zjenice,povean puls, oteana komunikacija, nepovezan govor. Posljedice: poveani rizik razvoja psihoze,oteenje funkcije mozga,paranoja,strah,panika,hladnoa, sklonost uzimanju drugih droga,naknadne halucinacije Znakovi upotrebe: obojene kockice eera,elatinaste kapsule,komadii papira s crteom,jak tjelesni miris.

ECSTACY
MDMA ili Ecstasy je polusintetika psihoaktivna droga iz obitelji feniletilamina. Nazivi koji se najece koriste su ecstasy, bombona, bonkas, eks, esktaza, ekser, X,

golubica, vesela tableta, Adam. MDMA je slubeno prvi put sintetiziran 1912. godine u Darmstadtu u Njemakoj. Idudih desetljeda tvar nije bila pretjerano poznata niti se koristila zbog psihoaktivnih svojstava. U sedamdesetim godinama 20. stoljeda Alexandar Shulgin sintetizirao je MDMA u svom laboratoriju te ga predstavio psihoterapeutu Leu Zeffu, koji ga je kasnije poeo promovirati i koristiti u terapeutske svrhe. U Velikoj Britaniji zabranjen je 1977., a u SADu 1985., godine neposredno nakon eksplozije kako rekreativne, tako i osobne terapeutske i spoznajne svrhe. Danas je meunarodno zabranjen.
Najede se uzima oralno, a rjee umrkavanjemU nekim je dravama (poput SAD-a i vicarske)

dodue u posljednjih nekoliko godina uz lobiranje MAPS-a (Multidisciplinary Association for Psychedelic Studies) doputen za testiranje na ljudima kao potencijalni lijek za posttraumatski stresni poremedaj (PTSP)

Ulini naziv:E, Exbombon, eton, eks, esktaza, ekser, X, golubica, vesela tableta, Adam. Najede se uzima oralno, a rjee umrkavanjem

Smptomi: hiperaktivnost,povieno raspoloenje,razdraljivost,gubitak apetita,nesanica,iroke zjenice, uburzani puls, suha usta i nos, grenje miia. Posljedice: razvoj ovisnosti, depresija po usklaenju doze, mogue psihotine reakcije, mravljenje,rizik od prelaska na opasnije droge, fiksanje poveava rizik zaraze hepatitisom ili AIDS Znakovi upotrebe: tablete,grubo izraene,raznih boja s utisnutim logom. Najnovija saznanja:Giorgio Bronzelli, voditelj znanstvene ekipe za biotehnologiju talijanskog Nacionalnog istraivakog centra izjavio je da se ecstasy pokazao opasnijim nego to se do sada mislilo. Osim toksikolokog djelovanja ecstasy napada DNK i uzrokuje mutacije i oteenja na nasljednom materijalu. To moe ostaviti teke posljedice na budue

METAMFETAMIN
Metamfetamin je sintetika droga iz skupine spojeva feniletilamina koa

brzo izaziva ovisnost Stimulativna svostva su slina adrenalinu. Efekti ove droge su tei nego kod kokaina i drugih droga i nekada ukljuuu akutnu depresiu, psihotine epizode i otedenja mozga. Prodae se ilegalno u raznim oblicima (pilule, praak, kapsule). eftinia e od drugih ilegalnih droga i od legalno dostupnih supstanci. Suvremenim kemiskim procedurama ova se droga lako sintetizira, to e ini izuzetno drutveno opasnim, uzimaudi u obzir i rizik za mentalno zdravlje dugotranih korisnika. Ulini nazivi:Meth, ice, crystal, gla, Nain uzimanja:Puenje, umrkavanje, oralno ili intravenozno. Djelovanje ovisi o nainu na koji se konzumira.

 Stimulativna svostva slina su adrenalinu. Efekti ove droge su tei nego kod

kokaina i drugih droga i ponekad ukljuuu akutnu depresiu, psihotine epizode i otedenja mozga. Odmah nakon puenja droge ili intravenoznog ubrizgavanja, korisnik doivljava intenzivno uzbuenje. Dugoroni efekti zloupotrebe metamfetamina mogu biti jako tetni, ukljuujudi i teku ovisnost. Osim ovisnosti, kronini korisnici metamfetamina mogu pokazati simptome koji ukljuuju nasilno ponaanje, anksioznost, konfuziju i insomniju. Moe uzrokovati psihotine epizode koje ukljuuju paranoju, zvune i druge halucinacije i promjene raspoloenja. Paranoja moe rezultirati mislima o samoubojstvu.

OPIJUM
Opijum je osueni mlijeni sok koji se dobiva iz nezrelih makovih glavica

(Papaver somniferum) zarezivanjem. Sadri oko 25 alkaloida, aktivnih supstanci zbog kojih ima narkotika svojstva. Od alkaloida je najzastupljeniji morfin te nakon njega kodein. Kvaliteta opijuma se procjenjuje po koliini alkaloida morfija te ovisi o podneblju u kojem mak raste. Najkvaliteniji mak na svijetu raste u Makedoniji i sadri oko 17% do 22% morfija Alkalodi opijuma se koriste u medicini kao analgetici (morfij je jo uvijek najuinkovitiji analgetik iako ne olako propisivan zbog adiktivnih svojstava), za suzbijanje suhog, neproduktivnog kalja (kodein). Ulini naziv:Okica. Naini uzimanja:Puenje, umrkavanje, oralno ili intravenozno. Djelovanje ovisi o nainu na koji se konzumira.

 Simptomi: Vrtoglavica, povradanje, glavobolja, mamurluk, teko buenje,

depresija. Posljedice:Nakon dueg konzumiranja opijuma primjeduje se esta depresija, vanjska zaputenost i psihika ovisnost. Apstinencijska kriza zapoinje nakon 5 do 8 sati od posljednjeg konzumiranja droge. Opioman izgleda prestraen, sav drhti, puls mu je ubrzan, zjenice proirene i pada u groznicu. estina krize ovisi o koliini konzumiranja droge i duini trajanja navike.

Legenda Plavo: Stimulanti uobiajeno poveavaju u potencijalu prema gore lijevo. Crveno: Depresanti uobiajeno poveavaju potencijal prema dolje desno. Zeleno: "Halucinogeni" su psihodelini prema lijevo, disocijativi prema desno, uobiajeno manje predvidljivi prema dolje desno, uobiajeno manje potentni prema dnu. Pink bljedo: Takozvani "antipsihotici". Novi kontroverzni dodatak grafikonu. Podsekcije Bijelo: Preklapanje svih tri glavnih sekcija (Stimulanti, Depresanti i Halucinogeni) Primjer: kanabis ima efekte iz sve tri sekcije. Magenta (purpurno): Preklapanje Stimulanta (Plavo) i Depresanta (Crveno) Primjer: nikotin ima efekte oba. Cijan (svjetlo plavo): Preklapanje stimulanta (Plavo) i psihodelika (Zeleno) Glavni psihodelici imaju i stimulirajui uinak uto : Preklapanje Depresanta (Crveno) i disocijativa (Zeleno) Glavni disocijativi imaju depresivni efekt