SVEUILITE U MOSTARU Fakultet prirodoslovno-matemati ki! i od"o#ni!

$nanosti

%riru nik $a i$ra un E&TS 'odovno"a sustava

MOSTAR( )*+,-

+- UVO. +-+- Uvodne napomene Ovaj Prirunik smo pripremili kako bismo olakali pravilnu primjenu ECTS bodovnoga sustava u studijskim programima Fakulteta prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru# $esto se mo%e primijetiti neuskla&enost stvarnog studentskog optere'enja i ECTS bodova kro! nastavni program# Osim na Fakultetu prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru( slina je situa)ija i na ve'ini drugi visoki uilita u *osni i +er)egovini i regiji# $esto su studenti na nekim kolegijima radno optere'eni puno vie nego li ti kolegiji imaju predvi&eno optere'enje kro! ECTS sustav( ili je stvarno optere'enje studenata manje u odnosu na ECTS bodove koje kolegiji nose# ,a bi se to i!bjeglo( potrebno je provesti evalua)iju radnog optere'enja !a sve godine studija godine i uvesti primjereniju raspodjelu -. ECTS bodova kro! akademsku godinu# Problem se stvara kada se pola!i od toga da kolegij koji nosi vie ECTS bodova vie vrijedi( a ne od toga da ECTS bod predstavlja samo radno optere'enje studenta# Cilj Prirunika nije tra%enje u!roka takvoj situa)iji ili ispitivanje posljedi)a uvo&enja ECTS bodovnoga sustava uop'e( ve' u najkra'im )rtama predoenje uputa !a njegovu primjereniju prilagodbu namijenjeno lanovima Povjerenstava !a kvalitetu nastave( proelni)ima i tajni)ima studija( ali i svim drugim nastavni)ima i suradni)ima( te studentima i studenti)ama/ ukratko( svim initeljima nastavnog pro)esa !ainteresiranim !a i!raun studentskog optere'enja i!ra%enog kro! studijske programe u ECTS bodovima( te uskla&ivanje istoga sa slu%benim dokumentima i propisima *olonjskog pro)esa i Sveuilita u "ostaru# +-)- to #est( a /to ni#e E&TS 0dejno osmiljen jo 1121# godine( Europski sustav !a prijenos i prikupljanje bodova 3European Credit Transfer System( skra'eno ECTS4 usmjeren je na studente te o!naava studentsko optere'enje nu%no !a posti!anje )iljeva studijskog programa( spe)i5i)irani kro! is ode uenja# ECTS sustav stoga ne o!naava niti pro)jenjuje vrijednost kolegija ili status njegova nositelja# 6

+-0- Optere1en#e studenta kro$ #ednu akademsku "odinu i$ra2eno kro$ E&TS i vri#eme predvi3eno $a ostvaren#e #edno" E&TS 'oda ECTS se temelji na naelu da je -. bodova mjera !a optere'enje redovitog studenta tijekom jedne akademske godine# Optere'enje redovitog studenta koji po a&a program u Europi u ve'ini sluajeva i!nosi i!me&u 1#7.. do 1#2.. sati na godinu( i u tom je sluaju jedan bod jednak 27 do 6. radni sati# Oni ukljuuju aktivnu nastavu( ispite i sve potrebne aktivnosti koje su pove!ane s polaganjem ispita( a stjee i semestru# +-,- %redmetni sustavi kao im'eni4i studi#sko" pro"rama Postoje predmetni sustavi koji su utemeljeni na modulima i sustavi koji to nisu# 8 sustavu koji je temeljen na modulima predmet9modul imat 'e odre&eno 35iksno4 optere'enje( primjeri)e 7 bodova# Optere'enje u odre&enome modulu ovisi o ukupnom !broju !adataka koje student treba obaviti kao dio ispunjavanja programa studija( kao i vremenom 3radni sati4 potrebnim studentu da i i!vede# Primjeri)e( modul od 7 bodova !nai da je student koji je postigao toliko bodova ulo%io 127 do 17. sati rada# 8 sustavima koji nisu temeljeni na modulima svaki predmet mo%e imati ra!liit broj bodova( ali 'e nji ov !broj na kraju godine i!nositi -.( odnosno na kraju semestra 6.# 5astavni planovi i pro"rami studi#a Fakulteta prirodoslovno-matemati ki! i od"o#ni! $nanosti ne mo"u se temel#iti na modularnom sustavu $'o" $a#edni ki! o've$ni! i i$'orni! kole"i#a( te $avr/no" i diplomsko" rada ko#i mora#u nositi paran 'ro# 'odova i$ ra$lo"a /to se 'odovi ravnom#erno di#ele na dvopredmetnim studi#ima6ednopredmetni studi#i tako3er ula$e u ova# sustav( #er se i na n#i! odnosi odluka 7akulteta o #ednakom 'ro#u 'odova ko#e nose $avr/ni radovi i $a#edni ki kole"i#i+-8- 5astavne aktivnosti studenta ko#e se vrednu#u E&TS 'odovima :rsta nastave; predavanje( seminar( istra%ivaki seminar( vje%be( praktikum( laboratorijski rad( vo&eno uenje( neovisno uenje( terenski rad( rad na projektu( itd# Tipovi obra!ovni aktivnosti; sluanje predavanja( rad na odre&enim !ada)ima( redoviti student u jednom

<

pisanje radova( vje%banje te niki ili laboratorijski vjetina( itanje literature ili novina( uenje kako biti kritian prema radu ostali studenata( vo&enje sastanaka( itd# Tipovi ispitivanja; usmeno ispitivanje( pisano ispitivanje( uradak( mapa( pre!enta)ija( i!vjetaj o istra%ivanju( kontinuirano ispitivanje( itd# +-9- %otre'a prov#ere ispravnosti studentsko" optere1en#a =oliko je minimalno nastave potrebno da bi student9i)a svladao9la gradivo i polo%io9la ispit i! odre&enog kolegija( koju temeljnu literaturu student treba prouiti i koje je !naenje prakse( pitanja su !a koja su mjerodavni dioni)i nastavnog pro)esa na svim ra!inama; od proelnika odjela( preko nositelja kolegija( predavaa i asistenata do sami studenata# Studenti ipak najbolje !naju o)ijeniti te%inu i organi!a)iju studijski predmeta i provesti kontrolu studijskog optere'enja i njegovu prilago&enost# S ob!irom na to( nu%ne su redovite i sveobu vatne ankete studenata( koje bi djelatni)ima u nastavi bile !naajan poka!atelj stvarne optere'enosti( te upute !a eventualno poboljanje sami programa i planova studija( te naina i!vo&enja nastave op'enito# *odovi se dodjeljuju temeljem realne pro)jene optere'enja prosjenog studenta potrebne !a posti!anje is oda uenja predvi&eni !a svaku od sastavni)a# Pro)es i nain dodjeljivanja bodova esto se kontroliraju kro! prikupljanje i anali!iranje temeljni in5orma)ija o studentskom optere'enju# Pojedinom 'e studentu trebati vie ili manje vremena !a posti!anje jednaki is oda uenja# "e&utim( dodjeljivanje bodova temelji se na ra!umnom i realnom optere'enju prosjenog studenta( kako bi i se !atitilo od pre!a tjevni ili previe laki programa# Takav sustav poma%e nastavni)ima u oblikovanju i provedbi i!vedivog programa studija# +-:- I$ra un optere1en#a i$ra2eno" E&TS 'odovima $a pisan#e seminarski! i dru"i! radn#i( te $a rad s ispitnom literaturom Pisanje seminara ili drugog rada !a jednu karti)u teksta 312.. !nakova4 !a tijeva < sata i!rade( odnosno 2 i pol sata istra%ivanja i 1 i pol sat pisanja po karti)i# >a ve'ini ino!emni sveuilita studij pola!i od pretpostavke da student !a jedan sat mo%e proitati 1. strani)a te%e strune literature ili 17 strani)a laganije strune literature( a nauiti mo%e -(27 strani)a( odnosno ?( 2 strani)a teksta# @to je Ate%aB( a to AlaganijaB literatura treba odrediti nositelj kolegija( dr%e'i se !ajedniki smjerni)a# 7

Ponekad( primjeri)e( i manji obujam literature( a s ob!irom na !a tjevnost( mo%e !a tijevati ve'i broj sati !a itanje i uenje od navedenoga prosjenog vremena !a itanje i uenje te%e literature# Tako&er( spe)ijalistiki seminari ponekad ine i gro konane o)jene# 8 tome je sluaju vrijeme potrebno !a i!radu jedne karti)e teksta kudikamo ve'e od navedenog u prvom stavku# +-;- %o"re/ni na ini i$ra una studentsko" optere1en#a ECTS bodovi i!ra%avaju jedino optere'enje studenata mjereno u vremenskim jedini)ama# >e odnose se na status kolegija ili ugled pojedinog nastavnika# Primjeri)e( jedan modul !a poetnike mo%e od studenta !a tijevati vie vremena nego onaj !a napredne# Tako&er( ne postoji i!ravna ve!a i!me&u bodova i sati predavanja# Primjeri)e( jedan sat predavanja mo%e !a tijevati tri sata neovisnog uenja i pripremanja studenta( dok seminar koji traje dva sata mo%e tra%iti )ijeli tjedan pripreme# 8kratko( sustav temeljen na optere'enju studenata( kao to je ECTS( ne mo%e biti ba!iran iskljuivo na satima predavanja( ve' i na seminarima( pripremi ispita te ostalim nastavnim aktivnostima# +-<- %rim#er prov#ere studentsko" optere1en#a =olegij i!nosi u studijskom programu 9 E&TS bodova# Pro)jena optere'enja; a4 6. b4 17 )4 17 E&TS d4 $itanje te%e i lake literature - 6. C ))a + E&TS e4 8enje te%e i lake literature - 6. C ))a + E&TS predavanja C ))a + E&TS vje%bi C ))a *-8 E&TS seminara- ))a *-8 E&TS

)4 Pisanje seminara( !avrnog rada i diplomskog rada C 17 karti)a 3strani)a teksta4 - ))a )

+-+*- 5a ini pode/avan#a studentsko" optere1en#a u slu a#u po"re/ne raspod#ele E&TS 'odova Optere'enja i9ili aktivnosti treba podesiti kad provjera optere'enja poka%e da je pro)jena pogrena te da se propisano optere'enje ne podudara sa stvarnim# 0s od provjere -

pro)esa ili nadogradnju sadr%aja u tome sluaju treba voditi prema podeavanju optere'enja i9ili promjene predmetni aktivnosti# 8 nemodularnom sustavu tako&er se mo%e podeavati koliina materijala( ali se mo%e i mijenjati broj bodova( to 'e imati utje)aj na ostale )jeline jer je ukupan broj bodova programa uenja nepromjenjiv 36. po semestru( -. po godini4#

)- S%E&IFI5OSTI FA=ULTETA %RIRO.OSLOV5O-MATEMATI=I> I O.?O65I> @5A5OSTI )-+- Or"ani$a4i#a studi#a >a Fakultetu prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru( koji od osnutka djeluje po programu *olonjske deklara)ije 6D2D6 i <D1D6( postoji trinaest ra!liiti studija; 1# "atematika( 2# 0n5ormatika( 6# =emija( <# Fi!ika( 7# *iologija( -# Enanost o okoliu( ?# Eemljopis( 2# Turi!am i !atita okolia( 1# Fa!redna nastava( 1.# Predkolski odgoj( 11# Pedagogija( 12# Fi!ika kultura( 16# Gla!bena umjetnost 6ednopredmetni studi#i suA 1# "atematika( 2# 0n5ormatika( 6# Eemljopis( <# Eemljopis- Turi!am i !atita okolia( 7# Enanost o okoliu( -# Fi!ika kultura( ?# Gla!bena umjetnost( 2# Pedagogija( 1# Fa!redna nastava( 1.# Predkolski odgoj .vopredmetni studi#i su ravnopravni( a mo"u se studirati u +8 ra$li iti! kom'ina4i#aA 1# "atematika-5i!ika 2# "atematika-in5ormatika 6# Fi!ika-in5ormatika <# =emija-in5ormatika 7# Eemljopis-in5ormatika -# Pedagogija-in5ormatika ?# Pedagogija- rvatski je!ik i knji%evnost 2# Pedagogija-povijest 1# Pedagogija-5ilo!o5ija 1.# =emija-5i!ika 11# *iologija-kemija 12# *iologija-!emljopis 16# Eemljopis-5i!ika 1<# Eemljopis-povijest 17# 0n5ormatika-te nika 3od akademske 1<9174

0ako injeni)e o ra!nolikosti uposlenog kadra i velikom broju studenata te ra!liiti smjerovi studijski programa govore o kvaliteti Fakulteta prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru( ta ista ra!nolikost se javlja kao otegotna okolnost pri uskla&ivanju ECTS bodova na pojedinim studijskim grupama 3posebi)e na dvopredmetnim studijima4# ,odatne komplika)ije pri uskla&ivanju ECTS bodova i organi!a)ije nastave uop'e javlja se u kombina)ijama( Pedagogija- rvatski je!ik i knji%evnost( Pedagogija-povijest( Pedagogija-5ilo!o5iji i Eemljopis-povijest( s Filo!o5skim 5akultetom )-)- to ka2e @akon Prema Eakonu student je( da bi stekao !vanje prvostupnika( du%an ste'i to no +;* E&TS bodova 3!a program 6D24( odnosno 2<. bodova 3!a program <D14 to !nai to no 9* E&TS po "odini( odnosno to no 0* E&TS po semestru# Okvirni $akon o visokom o'ra$ovan#u Bi>( lanak 8( stavak ,( "lasiA C6edan semestar studi#a nosi 0* E&TS 'odova u svakom 4iklusuD@akon o visokom o'ra$ovan#u >5E-a( lanak +*0( stavak 4)( "lasiA C6edan semestar studi#a vrednu#e se sa 0* E&TS 'odovaD=riteri#i $a akredita4i#u studi#ski! pro"rama( Indikator )-, Radno optere1en#eA CStvarno vri#eme studiran#a $a akademsku "odinu #e prov#ereno i dosti2e standard od 9* E&TS 'odovaDToan broj od 6. ECTS !a svaki semestar javlja se kao problem kod dvopredmetni studija( !bog !ajedniki 3op'i 4 kolegija( koji su na nekim grupama obve!ni( a na nekima nisu( te !bog kombina)ija nastavniki i nenastavniki studija( jer nastavniki studiji predvi&aju odre&en broj ECTS bodova i! kolegija nastavnikog modula 3Op'a pedagogija( Osnove psi ologije( ,idaktika( +rvatski je!ik i je!ina kultura( Strani je!ik 1 i 2( Tjelesna i !dravstvena kultura 1( 2( 6( i <( metodike( prakse4( dok nenastavniki studiji takve kolegije nemaju predvi&ene u svojim planovima i programima# Problem se uslo%njava i time to !ajedniki kolegiji na pojedinim studijskim grupama ne nose jednak broj bodova# ,a bi se navedene neuskla&enosti i!bjegle( prvi korak je dogovor oko !ajedniki kolegija( tj# da !ajedniki kolegiji nose uvijek isti 3paran4 broj ECTS bodova( kako bi se 1

bodovi mogli ravnomjerno podijeliti na oba studija u kombina)iji# @a#edni ki kole"i#i svi! preddiplomski! nastavni ki! studi#a su Strani jezik 1 i 2 F*G*G0* i nosi ) E&TS H i Tjelesna i zdravstvena kultura 1, 2, 3, i 4 F*G*G0* i nosi + E&TSH - @a#edni ki kole"i#i svi! diplomski! nastavni ki! studi#a su Hrvatski jezik i jezina kultura F0*G*G* i nosi ) 'odaH( Osnove psihologije F0*G*G0*H( Opa pedagogija F0*G*G0*H i Didaktika F0*G*G0*H( ko#i 'i nosili , E&TS-

)-0- 5ova klasi7ika4i#a kole"i#a

Sukladno ra!novrsnosti studija i nji ovi

kombina)ija( predla%e se i primjerena

klasi5ika)ija 3selek)ija4 svi kolegija koji se javljaju u studijskim programima# Fadi lake uporabe( svaka pojedina skupina kolegija o!naavala bi se slovom i brojem# A+ C osnovni 3temeljni4 kolegij s matinog studija A) - osnovni 3temeljni4 kolegij s nematinog studija B - i!borni kolegij s matinog studija( mo%e nositi ra!liit broj bodova/ &- i!borni kolegij s nematinog studija . C !ajedniki obve!ni kolegiji s nematinog studija na preddiplomskom studiju; Strani jezik 1 i 2 i Tjelesna i zdravstvena kultura 1, 2, 3, i 4 te !ajedniki kolegiji na diplomskom studiju; Hrvatski jezik i jezina kultura( snove psi!olo"ije( i #idaktika$ E+- osnovni 3temeljni4 kolegij s druge lani)e Sveuilita u "ostaru E)- i!borni kolegij s druge lani)e Sveuilita u "ostaru snove peda"o"ija

)-,- @avr/ni i diplomski rad

1.

Eavrni i diplomski rad bi trebali nositi paran broj ECTS bodova( budu'i da se bodovi i! !avrnog i diplomskog rada ravnomjerno dijele na dvopredmetnim studijima# Eavrni rad mora biti sadr%an u nastavnom planu u -# semestru 3!a studij po sustavu 6D24( odnosno u 2# semestru 3!a studij po sustavu <D14 svakog studija# ,iplomski rad mora biti sadr%an u nastavnom planu u <# semestru 3!a studij po sustavu 6D24( odnosno u 2# semestru 3!a studij po sustavu <D14 svakog studija#

)-8- I$'orni B kole"i#i * kolegiji su i!borni kolegiji na matinom studiju# B kole"i# sluaju i studenti matinog studija i studenti drugi studija 3kojima je to & kole"i#4#Time bi taj kolegij bio kolegij istog na!iva( satni)e( koda i optere'enja( ali ra!liitog statusa kod ra!liiti studija# >ije tono odre&eno koliko * kolegija odre&eni studiji trebaju imati po semestru( te to ovisi o nji ovom studijskom programu#

)-9-

I$'orni & kole"i#i

Student tijekom studiranja mo%e imati i odre&en broj ECTS bodova i i! kolegija s nematini studija# C kolegiji bi tako imali 5unk)iju proirivanja !nanja i kompeten)ija s drugi studija# Sukladno toj 5unk)iji( C kolegiji bi( kao i , kolegiji( trebali nositi paran broj bodova# Pri 5ormiranju popisa C kolegija treba pripa!iti na vie stavki# Prvo( treba 5ormirati posebne popise !a i!borne & kole"i#e preddiplomsko" i diplomsko" studi#a( kako bi se C kolegiji preddiplomskog i diplomskog studija ra!likovati sadr%ajno# Studiji su du%ni dati popis od najmanje dva i!borna C kolegija na preddiplomskom i dva C kolegija na diplomskom studiju( koje nude studentima nematini studija( pa!e'i da budu ravnomjerno raspore&eni na !imski i ljetni semestar# Student nematinog studija mo%e i!abrati samo onaj C kolegij koji je na popisu ponu&eni C kolegija# 11

=olegiji koji se nude nematinim studentima trebali bi biti preglednog 3op'enitog4 karaktera( kako bi studentima bili to korisniji# Eatim( treba tono de5inirati po kojem 'e se prin)ipu birati C kolegiji 3npr# o'e li biti odre&eni po semestrima( o'e li se mo'i birati sa svi studija ili samo s odre&eni studija( o'e li biti neim uvjetovani i ime 'e biti uvjetovani( na koji 'e se nain studenti prijavljivati na %eljeni kolegij( i sl#4# Svaki studij od ukupne ponude i!borni C kolegija svojim studentima trebao bi ponuditi nekoliko predlo%eni C kolegija koji su s matinim studijem srodni( te time i korisni studentu# Studij treba predlo%ene kolegije ve!ati !a tono odre&ene semestre( u kojima je prema programu predvi&en prostor !a C kolegij#

)-:-

=arakteristike $a#edni ki! kole"i#a F. kole"i#aH

Strani jezik 1 i 2 je !ajedniki obve!ni kolegij !a sve studente nastavniki studija# Ovaj kolegij se slua u 1# i 2# semestru prve godine na preddiplomskom studiju# =olegij nosi 2 ECTS boda po semestru# >enastavniki studiji mogu u svome programu( u! predvi&en jedan strani je!ik( ostaviti prostora i !a drugi strani je!ik( koji bi nji ovim studentima bio i!borni kolegij# Hrvatski jezik i jezina kultura je !ajedniki obve!ni kolegij !a sve studente nastavniki studija( slua se u 1# semestru diplomskog studija# =olegij nosi 2 ECTS boda# Od ovog kolegija bi trebali biti oslobo&eni studenti Fa!redne nastave i Predkolskog odgoja ( koji u svom programu predvi&aju sadr%ajno ekvivalentne kolegije i! rvatskog je!ika# Osnove psihologije( Osnove pedagogije( Didaktika su !ajedniki obve!ni kolegiji !a sve studente nastavniki studija na diplomskom studiju# Svi jednako nose < ECTS boda# Prijedlog !a preraspodjelu po semestrima ka%e da bi se snove psi!olo"ije i snove peda"o"ije trebali sluati u 1# semestru diplomskog studija( a #idaktika u 2# semestru# 0!nimka od ovog pravila su istoimeni kolegiji na studijima Fa!redne nastave( Predkolskog odgoja i Pedagogije koji se sadr%ajno( bodovno i nastavnim planom ra!likuju u odnosu na navedne kolegije drugi nastavniki studija# Svi smjerovi na Fakultetu prirodoslovno-mateamtiki i odgojni !nanosti moraju imati kolegije Tjelesna i zdravstvena kultura 1, 2, 3 i 4# Ovi kolegiji se sluaju u 1# i 2# godini preddiplomskog studija# 12

)-<- =odovi =od !a svaki pojedini kolegij sastojao bi se od sedam !namenki 3npr# FE " 6 .2 -4; 1# o!naka !a studij 3sastoji se od dva slova npr# FE( "04 2# o!naka !a studijski )iklus 3* C preddiplomski studij( " C diplomski studij( , C doktorski studij4 <# o!naka !a broj semestra 31(H(-4 7# o!naka !a redni broj kolegija na odre&enom studiju 3.1(.2( H#4 -# ECTS bodovi >apomena; Svaki kolegij istog na!iva( koji nosi ra!liit broj ECTS bodova na ra!liitim studijima( moraju imati !a te kolegije ra!liite kodove 3!bog ra!liitog optere'enja( koje se odra%ava na satni)u predavanja i vje%bi( literaturu ili dodatne obve!e !a studente4# Fa!lika u kodovima oitovala bi se u broju bodova#

)-+*- U#edna ena ta'ela $a red predavan#a svi! studi#a Svi studiji moraju svoj red predavanja predoiti u tabli)i koja je jednaka !a sve# Prvi dio se sastoji od I1 i I2 kolegija( drugi dio od !ajedniki , kolegija 3ako i u tom semestru ima4 te tre'i dio od i!borni *( C i E2 kolegije 3ako i u tom semestru ima4# Iko je nastavnim planom i programom predvi&en jedan i!borni kolegij moraju biti ponu&ena dva( ako su dva kolegija moraju biti ponu&ena minimalno etiri( ako su tri kolegija mora biti ponu&eno minimalno pet# Tabli)a 2# Primjer =od >a!iv kolegija *roj sati pDsDv Status kolegija ECTS bodovi >astavnik/ asistent

0E*OF>0 * =OJEG0K0 =od >a!iv kolegija *roj sati Status ECTS >astavnik/ 16

pDsDv

kolegija

bodovi

asistent

0E*OF>0 C =OJEG0K0 =od >a!iv kolegija *roj sati pDsDv Status kolegija ECTS bodovi >astavnik/ asistent

0E*OF>0 E1 =OJEG0K0 =od >a!iv kolegija *roj sati pDsDv Status kolegija ECTS bodovi >astavnik/ asistent

>apomena; 8 tabli)e se broj sati unosi semestralno( a ne tjedno 3npr# 17D17( 6.D17( itd#4# *roj sati se unosi redoslijedom; predavanjaDseminarDvje%be 3npr# 17D.D17( 6.D17D.( 6.D.D.( itd#4# Pri navo&enju nastavnika u !a to predvi&enom stup)u( treba se voditi sljede'im pravilima; - !a nositelje kolegija; 1# titula( 2# ime i pre!ime( 6# !vanje 3npr#; dr# s)# "arko "ari'( do)ent4 - !a asistente; 1# titula 3ako ima4( 2# ime i pre!ime( 6# !vanje 3npr#; Inte Inti'( asistent ili asist#( mr#s)# +rvoje +rvati'( vii asistent4#

1<

,- @A.A&I I @A=L6U&I ,a bi Fakultet prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru( kao obitelj s vie lanova( uspjeno provodio nastavu( te studentima pru%io optimalnu koliinu !nanja i kompeten)ija( svaki lan te obitelji mora potivati ista !ajednika pravila i odredbe# 0ako je svaki studij i svaka kombina)ija dvopredmetnog studija spe)i5ian !a sebe( mora biti jedinstveni dogovor oko onoga to je svima !ajedniko# Eajednika pitanja svi 1# !avrni rad 3paran broj bodova4 2# diplomski rad 3paran broj bodova4 ,ogovor oko tono odre&enog i uvijek parnog broja ECTS bodova !a !avrni rad( diplomski rad( preduvjet je pravilnog i urednog 5unk)ioniranja dvopredmetni studija( koji pri uskla&ivanju tonog !broja ECTS bodova na kraju semestra 3godine4 imaju mnogo vie problema nego jednopredmetni studiji# 0! tog jednostavnog ra!loga svi jednopredmetni studiji trebaju se prikloniti odlukama koje se tiu navedeni !ajedniki pitanja# Pojedini studiji( kao autonomne jedini)e jedne kompleksne organi!a)ije kao to je Fakultet prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti( imaju potpunu slobodnu kreiranja svoji nastavni planova i programa( ali u tono dogovorenim grani)ama i po dogovorenim !ajednikim pravilima# Pri tome proelni)i( tajni)i i svi ostali djelatni)i pojedinog studija( 5ormiraju'i nastavni plan i program( te odr%avanje nastave op'enito( trebaju u uvidu imati prvenstveno studenta( njegov polo%aj i njegov indeks# To se posebno odnosi na proelnike dvopredmetni studija( ali i na proelnike jednopredmetni studija# >aime( pored oite injeni)e da dvopredmetni studiji moraju dijeliti sve ECTS bodove( C kolegije i , kolegije( te !avrni i diplomski rad( valja imati na umu da jednopredmetni studiji 3i nastavniki i nenastavniki4 !ajedno s dvopredmetnim studijima tako&er moraju dijeliti pravila o 17 studija Fakulteta prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti Sveuilita u "ostaru moraju biti;

bodovanju !avrnog i diplomskog rada( te C kolegije# Time kompleksnost strukture Fakulteta prirodoslovno-matematiki i odgojni !nanosti ne bi bila prepreka optimalnom i urednom i!vo&enju nastave i uskla&ivanju nastavni programa( ve' naprotiv C svojom ra!noliko'u bi doprinijela kvalitetnijem kolovanju svi studenata( to bi svim djelatni)ima Fakulteta trebala biti primarna !ada'a#

1-