TOPLOTNI APARATI I UREAJI

PREDAVANJE I
Nastavnik: dr.sc. Izet Alid, van.prof.

Upoznavanje sa planom rada

UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA:

TOPLOTNI APARATI I UREAJI

FAKULTET UNO SMJER MAINSKI TERMOTEHNIKA

ODSJEK
ECTS SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE

ENERGETSKO MAINSTVO 5

2 1 1

Dr.sc. Izet Ali, van.prof. Mr.sc. Izudin Deli, vii as. Studenti tree godine energetskog odsjeka
Dan, vrijeme, mjesto (bie naznaeno po dogovoru sa studentima)

DODATNE INFORMACIJE U VEZI KURSA

Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa Univerzitetska 4, 75000 Tuzla 00387 35 320 920 00387 35 320 921 00387 35 320 920 www.untz.ba

PREPORUENA LITERATURA

1.S. Sebastijanovi, S. Dobrosavljevi: Procesna aparatura i prerada nafte, Banja Luka, 2001. 2. S. Rozogaj: Procesni aparati i uredjaji, Sarajevo 1980.god. 3. Grupa autora: Hemijsko inenjerstvo, Beograd 1987.god.

PREDUSLOVI
SADRAJ KURSA Proraun i projektovanje procesnih postrojenja i procesa. Aparati u procesnoj tehnici. Posude pod pritiskom kao osnova termoaparata. Klase posuda i klase zavarenog spoja. Materijal za izradu posuda. Konstrukcija i proraun posuda. Izmjenjivai topline: rekuperativni, regenerativni i mijeajui. Termiki i hidrauliki proraun izmjenjivaa. Materijalni i energetski bilans. Osnove toplotnih pumpi. Suare, konstrukcija i podjela. Kolone i reaktori, osnovne funkcije Osnovi projektovanja toplotnih aparata u procesnoj industriji. CILJEVI KURSA

Odsluani Mehanika fluida I, Mehanika fluida II, Prenos topline i mase I.

Cilj kursa je da studentima da osnovna znanja iz aparate, ureaja i maina procesne tehnike, te da razviju sposobnost primje ne ranije steenih teoretskih znanja iz fundamantalnih predmeta. OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA

Na kraju semestra/kursa uspjeni studenti, koji su tokom itavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, de biti osposobljeni da samostalno rjeavaju jednostavnije probleme iz podruja procesne tehnike, tj. biti de u mogudnosti projektovati neke jednostavnije procese. NASTAVNE METODE Predavanja, auditorne i laboratorijske vjebe

Pohaanje nastave (predavanja i vjebi) je obvezno. Vjebe ine cjelinu s predavanjima, a slue kao priprema za provjeru znanja. test METODE PROVJERE ZNANJA programski zadatak zavrni ispit 2 testa (teorija)-pismena provjera 2 programska zadatka samostalna izrada zadanih problema zavrni ispit usmena provjera METODE OCJENJIVANJA STUDENATA 10 + 40 + 25 + 25 = 100 bodova

SISTEM BODOVANJA

Prisutnost nastavi + odraene laboratorijske vjebe sa predatim izvjeatajem 18 dolazaka (9P+9V) = 1bod;............ 27 do 30 dolazaka = 10 bodova Testovi (ukupno 40 bodova) 2 testa (teorija) x 20 = 40 bodova Programski zadaci 1 x 10 + 1 x 15 = 25 bodova Zavrni ispit

10 bodova

40 bodova 25 bodova 25 bodova

SISTEM OCJENJIVANJA Student mora da osvoji najmanje 50 % bodova na svakom Ocjene: testu kako bi mu se priznali bodovi osvojeni na testu. 54 do 63 bodova Student mora na zavrnom ispitu ostvariti minimalno 10 bodova. 64 do 73 bodova 74 do 83 bodova 84 do 93 bodova 94 do 100 bodova PREPISIVANJE Ukoliko student bude prepisivao na ispitu njegov rad se nee bodovati. Bogner, M.: Konstrukcije i proraun procesnih aparata, MF Beograd 1991. www.engineeringpage.com www.processassociates.com

6 (est) 7 (sedam) 8 (osam) 9 (devet) 10 (deset)

PREPURUENA DODATNA LITERATURA

Sedmica
1 2 3 4 5 6 7

Dan

Datum

Naziv predavanja
Proraun i projektovanje procesnih postrojenja i procesa. Aparati u procesnoj tehnici. Posude pod pritiskom kao osnova termoaparata. Klase posuda i klase zavarenog spoja. Materijal za izradu posuda. Konstrukcija i proraun posuda. Izmjenjivai topline: rekuperativni, regenerativni i mijeajui. Termiki i hidrauliki proraun izmjenjivaa. Materijalni i energetski bilans. Test 1 Osnove toplotnih pumpi. Osnove teorije procesa suenja. Suare, konstrukcija i podjela. Osnovne funkcije kolona. Osnovne funkcije raaktora. Osnovi projektovanja toplotnih aparata Test 2 Ukupno:

Broj sati
2 2 2 2 2 2 2

8 9 10 11 12 13 14

2 2 2 2 2 2 2

15

2 30

Proraun i projektovanje procesnih postrojenja i procesa

Procesna industrija je privredna djelatnost preraivanja sirovina ili poluproizvoda u gotove proizvode preteno strojevima. Prema vrstama sirovina i finalnih proizvoda industrija se dijeli na niz grana meu kojima su: proizvodnja elektrine energije, proizvodnja i prerada uglja, proizvodnja i prerada nafte, crna metalurgija, metalurgija obojenih metala, brodogradnja, hemijska industrija, industrija graevinskog materijala, drvna industrija, industrija papira, tekstilna industrija, industrija koe i obude, industrija gume, prehrambena industrija, grafika industrija, industrija duhana, filmska industrija i druge.

 Procesna postrojenja predstavljaju skupove procesnih jedinica (reaktora, izmjenjivaa toplote, apsorbera, separatora, rezervoara, pumpi, cjevovoda, itd.) koji su meusobno povezani sa ciljem da odreene polazne sirovine prevedu u eljene proizvode uz koritenje potrebne energije, na to ekonominiji nain.

 Osnovni zahtjevi koje procesno postrojenje mora da zadovolji u toku rada su: 1. sigurnost (bezbjednost), koja predstavlja osnovni zahtjev i ostvaruje se odravanjem radnih parametara (pritisak, temperatura, protok, koncentracija hemijskih supstanci) u okviru propisanih granica;
2. proizvodna specifikacija, odnosno potreba da se postigne eljeni kapacitet i kvalitet finalnih proizvoda; 3. zahtjevi u pogledu ouvanja okoline koji su definisani raznim zakonima koji odreuju granice opsega u kojima moraju da se nalaze temperatura, koncentracije pojedinih hemijskih supstanci, i protoci izlaznih struja iz postrojenja, tako da ne ugroze okolinu;

4. radna ogranienja koja se moraju potovati kod nekih tipova opreme (sudovi ne smiju da se preliju ili da ostanu prazni, temperatura ne smije da pree odreenu granicu, itd.) 5. ekonomski zahtjevi koji odreuju da rad postrojenja mora da bude u skladu sa trinim uslovima: mogudnost nabavke polaznih sirovina i potranjom za gotovim proizvodima, pri emu treba postidi to vedu ekonominost u koritenju sirovina, energije, kapitala i ljudskog rada.

 Svako industrijsko postrojenje sagraeno je sa svrhom realizacije odreenog tehnolokog procesa. Temeljni cilj projektovanja industrijskog postrojenja je da osigura sigurni, energetski efikasan i privlani okoli za rad, istraivanje, razvoj i proizvodnju industrijskih proizvoda.

 projektovanje modernog procesnog postrojenja je sloena djelatnost koja primjenjuje teoriju i praksu inenjerstva zajedno s radnim iskustvom. CILJ projektovanja: - izrada ekonominog projekta postrojenja koje e zadovoljiti specifine zahtjeve naruitelja i predviene lokacije.

Prikaz organizacije projekta u procesnoj industriji

Kako se vidi, nadzor nad ukupnim radom i koordinaciju meu specijalistima obavlja voditelj projekta. Voditelj projekta je odgovoran za ukupno projektovanje i izgradnju procesnog postrojenja. Osnovna struka voditelja projekta je hemijsko ili strojarsko inenjerstvo.

 Osmiljavanje procesa koji de se graditi treba sadravati ideju o potrebi proizvodnje nekog proizvoda, koja moe biti roena od strane marketing odjeljenja, upravljakog tima ili pojedinca. Razvoj industrijskog procesa je kreativna aktivnost koja ima za cilj prikupiti i koordinirati sve informacije i podatke neophodne za projektovanje, konstrukciju i pokretanje novog industrijskog postrojenja koje je ekonomski profitabilno. Detaljnim projektovanjem realiziraju se izvoaki projekti i dokumentacija za izradu ili nabavku kompletne opreme, njenu montau, za izvoenje svih potrebnih instalacija i za izgradnju pratedih objekata.

 Procesi projektovanja procesnog postrojenja

 PROJEKTNI ZADATAK - mora u potpunosti ukazati na: - proizvode koji se ele proizvoditi, - sirovine od kojih de se dati proizvodi proizvoditi, - kapacitet, tj. koliine u kojima de se navedeni proizvodi proizvoditi, - kvalitet proizvoda i nain pakovanja, - skladitenje, - nusproizvode, - sigurnost postrojenja, - transport i manipulacija, - osiguravanje energije, - potencijalne lokacije - pratedi objekti, - proizvodni proces u osnovi, - drugi podaci potrebni za projektiranje.

 Daju se osnovni zahtjevi na projekt uz:

tehniku,

ekonomsku,
vremensku

pravnu stranu.

Projektni zadatak radi naruitelj sam ili uz pomod projektanta, strunjaka. Obino se trai da ljudi s puno iskustava i znanja definiraju okvire projekta. PZ ima bitni uticaj na kvalitet cijelog projekta, jer je temelj svega.

 IDEJNA RJEENJA Odreivanje osnovnih parametara eljenog rjeenja. Grubo se odabire oprema i radi trokovnik (este procjene). Radi se redovno u vie varijanti koje se usporeuju po kvaliteti i trokovima. Za svaku varijantu mora biti jasno tehniko rjeenje i njegovi uinci. Trai se optimalno tehniko ekonomsko rjeenje. Idejni rjeenje je osnova za daljnje analize i odluku o izboru optimalne varijante.

 IDEJNI PROJEKT Odabrano idejno rjeenje se dalje razrauje sa svrhom: izrade investicijskog elaborata podloge za glavni projekt Idejni projekt se ne mora uvijek raditi (moe se raditi idejno rjeenje pa onda glavni projekt). Idejni projekt moe biti osnova za tender. Idejnim projektom se obino posebno razrauju energetski tokovi i informacijski tokovi.

 INVESTICIJSKI ELABORAT Proireni idejni projekt s ekonomskom analizom: rentabilnosti odnosa na tritu opravdanosti povedanja modernizacija opreme naina finansiranja Radi se na osnovi projektnog zadatka ili odabranog idejnog rjeenja, a slui kao dio obaveznog dokazivanja potrebnih sredstava za investicije kapaciteta, zamjena ili

 GLAVNI PROJEKT

Svrha:
Dobiti osnovu za izradu izvedbene dokumentacije Osnova za izradu tendera Detaljno se razrauje IP ( npr. smjetaj razvoda usklaen s graevinskim projektom, smjetaj elementa u razvode ...).

Ne zna se jo isporuitelj opreme pa ne mogu svi detalji biti razraeni.

GP se moe izbjedi ukoliko se sklopi ugovor direktno s proizvoaem, isporuiteljem opreme, koji ugrauje svoju tipsku opremu.

 GLAVNI IZVEDBENI PROJEKT Radi se na temelju idejnog projekta ili glavnog projekta. Poznat je proizvoa opreme. Svrha: Pripremiti svu dokumentaciju da se oprema moe naruiti i obaviti sklapanje (montaa) industrijskog postrojenja.

 DOKUMENTACIJA ZA POGON I ODRAVANJE

Obrada dokumentacije s obzirom na eksploataciju.

Vani dio su upustva! Nedostatak pravih upustava moe zadavati velike probleme DPO se mora posebno traiti - nije ukljuena u uobiajenim projektima (u sluaju skupljih i kompliciranijih postrojenja investitor treba obavezno zahtijevati (i ugovoriti) ovu dokumentaciju DPO trai dugotrajno provjeravanje naknadne studije i tek onda se ovjerava za upotrebu. Podlijee stalnim korekcijama. Pri pisanju upustava treba potivati propise i prilagoditi ih nivou strunosti osoblja koje upravlja i odrava IP.

 Dokumentacija ovog tipa radi se samo na zahtjev korisnika, a njezin oblik i sadraj ovisi o: Lokalnim propisima, Internom propisu investitora, koji esto vode rauna i o strunoj kvalifikacijskoj strukturi, odnosno strunom nivou osoblja koje upravlja i odrava pogon.

KOMPONENTE PROJEKTA Komponente tehnikog dijela projekta proizlaze iz strukture postrojenja, a to su u pravilu:
Tehnoloki Graevinski Strojarski Hidrauliki Pneumatski Energetski

Elektrotehniki
I ostali, ved prema postrojenju

 Osnovni blokovski prikaz redoslijeda aktivnosti pri projektiranju

 Razvoj kompletnog tehnolokog procesa predstavlja vei broj sadraja i aktivnosti kakvi su: - definiranje pojedinih faza i osnovne strukture procesa, - izbor lokacije, - regulisanje patentne zatite i drugih administrativnih i zakonskih pitanja, - prostorni raspored postrojenja, - kontrola i funkcioniranje procesa,

- definiranje pomodnih objekata, - sagledavanje i opis manipulacije i lokalnog transporta, - obrada i skladitenje otpadnih materijala, - opis procedura i nain njihove realizacije u cilju zatite zdravlja i sigurnosti radne snage.

 LOKACIJA POSTROJENJA

Lokacija postrojenja mora biti poznata. Trokovi energije i sirovina, te nain transporta ovise o odabranoj lokaciji. Idealna se lokacija skoro ni ne moe nadi, ali se ekonomskim vrednovanjem mogudih lokacija moe odabrati najpovoljnija. Faktori lokacije su razliiti za razne vrste industrije i izabrane tehnologije. A. Weber ih je podijelio na opte i posebne. U opte se ubrajaju oni faktori koji postoje u svakom sluaju, tu se misli na trokove transporta, radne snage i zemljita. U posebne se ubrajaju faktori karakteristini za pojedinu industriju ili grupu industrija.

 FAKTORI LOKACIJE: TRITE PROIZVODA Povedanje proizvodnje i proirenje asortimana proizvoda uglavnom su rezultat prethodnog istraivanja trita. Utvrditi glavne potroae i specifinosti njihove potronje; da li je proizvod za iroku potronju ili je reprodukcijski materijal za daljnju industrijsku preradu.

SIROVINE Jedan od kljunih faktora za odreivanje lokacije. Mogunost opskrbe sirovinama, a i energijom, programira se za optimalni perspektivni vijek trajanja postrojenja. Potrebno je utvrditi i cijenu transporta do lokacije postrojenja.
TRANSPORT Pri odreivanju trokova transporta treba primijeniti odgovarajue cijene. Stoga je prijeko potrebno za svaku lokaciju u razmatranje ukljuiti i trokove isporuke sirovina.

 DUGORONO PLANIRANJE Predmet dugoronog planiranja svodi se na optimiranje proizvodnog kompleksa, a ne njegovih pojedinih cjelina. STIMULACIJA DRUTVENE ZAJEDNICE Tu se misli prije svega na besplatno ustupanje zemljita, smanjenje raznih davanja i oslobadanje od poreza na dohodak za odreeni broj godina. KLIMA Potrebni su podaci o klimatskim uvjetima, temeljeni na dugogodinjim opaanjima ( moguih vremenskih nepogoda: oluje, poplave, veliki snijeg i sl. ) ZATITA OKOLINE Neka su podruja osjetljiva na zagaivanje atmosfere, kao npr. zatvorene doline koje pogoduju stvaranju temperaturne inverzije u zimskim mjesecima zbog ega se u najniim slojevima zraka zadravaju svi ispuni plinovi.

 OPSKRBA VODOM Procesna industrija na posredan i neposredan nain troi mnogo vode (rashladno sredstvo, procesna voda, vodena para, sanitarna voda) OPSKRBA ENERGIJOM I POMONIM SREDSTVIMA Procesna postrojenja troe vodenu paru i elektrinu energiju. Vodena se para obino proizvodi u vlastitom pogonu, to podrazumijeva potronju odgovarajueg goriva. Potrebna su dva izvora elektrine energije: opskrba iz najblie mree i vlastiti agregati za proizvodnju struje. RADNA SNAGA Procesna postrojenja zahtijevaju kvalificiranu i odgovornu radnu snagu. OPTI UVJETI IVOTA Kvaliteta ivotne sredine bitno utie na vrijednost lokacije. FIZIKO STANJE TERENA Podrazumijeva temeljito ispitivanje i nosivost terena.

 FAZE REALIZACIJE PROJEKTA I PODJELA RADA Razlikujemo: - prethodne radove koji ukljuuju razvoj i ocjenu procesa, - procesno projektovanje, - detaljno projektovanje, - nabavu opreme, - izgradnju postrojenja, - pokretanje i pokusni rad postrojenja.

 PRETHODNI RADOVI Prethodne radove mogu obavljati iskljuivo organizacije koje su dobro upuene u projektovanje procesnih postrojenja. Poeljno je da prethodne radove i procesni projekt izradi ista organizacija. PROCESNI PROJEKT Moe ga izraditi investitor, ako raspolae znanjem o procesu i ako ima grupu iskusnih procesnih inenjera za prenos podataka u projekt. DETALJNI PROJEKT Detaljno projektovanje obuhvaa: - opti raspored postrojenja i opreme, - projekte elinih konstrukcija i graevinske projekte, - projekte elektrine instalacije; strojarske projekte - projekt procesne instrumentacije, - mehaniku shemu vodova i instrumentacije.

 NABAVA OPREME Obuhvata ove aktivnosti: - traenje ponuda, izbor isporuitelja i sklapanje ugovora za kupovinu opreme, - inspekcija kojom su obuhvadene funkcionalnost i kvaliteta opreme i materijala kod isporuitelja, - revizija prethodnih cijena i procjena. IZGRADNJA POSTROJENJA Obuhvata radove kao to su: - priprema terena, - izgradnja temelja i zgrada, - izrada eline konstrukcije, - montaa cjevovoda, - montaa elektro-instalacije, - montaa mjerno-regulacijske opreme, - nadzor nad izgradnjom i testiranje postrojenja.

 PUTANJE U POGON I RAD POSTROJENJA Potrebno je pripremiti upute za rad i upute za putanje postrojenja u pogon, te osposobiti osoblje. Investitor i projektant de za taj posao pripremiti tri grupe strunjaka: operatere, laboratorijsko osoblje i grupu za odravanje postrojenja. UPRAVLJANJE PROJEKTOM Obuhvata: - izradu i kontrolu plana radova, - kontrolu cijena i procjena, - optu koordinaciju poslova. UGOVORI Odnosi izmeu investitora i izvritelja reguliraju se pravnim sredstvima, tj. ugovorima.