Penica (lat.Triticum) je biljka koja se uzgaja irom svijeta.

Globalno, ona je najvanija zrnasta biljka koja se koristi za ljudsku ishranu i druga je na ljestvici ukupne proizvodnje prinosa itarica, odmah iza kukuruza, dok je trea pirina. Penina zrna su glavni prehrambeni proizvod koji se koristi za dobijanje brana za hljeb, kolae, tjestenine i dr, kao i za fermentaciju u proizvodnji piva, alkohola, vodke i biogoriva. Penica se sije na odreenom prostoru kao krmno bilje, a slama se koristi kao zastirka u stajama i talama. U Republici Srpskoj se proizvodi svega etvrtina njenih ukupnih potreba za penicom, a najvei dio se uvozi prvenstveno iz zemalja u okruenju: Srbije, Hrvatske i Maarske.

UVOD

PERIOD ISTARAIVANJE 2007-2012

Kao period istraivanje uzeli smo vremenski period u intervalu od 2007 do 2012. Kroz ovaj seminarski prikazeu vam kakva je bila struktura u koliinama i vrijednostima proizvedenih i otkupljivanih, kao i uvezenih proizvoda, u ovom slucaju penice, ali i proizvoda koji se dobijaju preradom penice, prvenstveno se misli na brano.

EKONOMSKI PRORAUNI
GODINA 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 ZASIJANE POVRINE PENICOM 59963 55013 45700 47784 35913 43870 31130 34142 36738 42238
20,000 50,000 45700 40,000 35913 30,000 36738 34142 47784 43870 42238 70,000

ZASIJANE POVRINE PENICOM

59,963 55013

60,000

31130

10,000

0 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

EKONOMSKI PRORAUNI

Iz prethodno prikazane tabele i grafikona moemo da uoimo da su promjene u veliini zasijanih povrina penicom vidljive, i da se iz godine u godinu (2003-2012) mijenjaju i to sa tendencijom opadanja.

EKONOMSKI PRORAUNI
GODINA POETA POVRINA / ha PRINOS PO ha, t PROIZVODNJA
250000

Grafiki prikaz

2003
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

45826
62059 56606 49611 50646 41159 45030 33834 36834 38136

2,2
3,8 3,1 3,1 3,4 3,7 3,7 2,5 3,6 3,9

100817
235824 175478
150000 200000

153794 172196 152288 166611 84585 132602 148730

0 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 POETA / ha PRINOS PO ha, t PROIZVODNJA 50000 100000

EKONOMSKI PRORAUNI

Iz gore prikazane tabele i grafikona moemo da uoimo intenzitet proizvodnje penice u periodu od 2003. do 2012. godine. Intenzitet proizvodnje penice veoma varira. Tako moemo da uoimo da smo najveu proizvodnju penice imali u 2004. godini, dok je najmanja bila 2010. godine. Takoe moemo da primjetimo tendenciju u opadanju proizvodnje i prinosa, ali i zasijanih povrina.

VRIJEDNOST IZVEZENIH I UVEZENIH PROIZVODA

Izvoz itarica:
2008
23.254

2009
22.726

2010
34.727

2011
25.816

2012
29.341

Uvoz itarica:
2008 2009 2010 2011 2012

203.791

143.554

173.808

190.883

170.597

VRIJEDNOST IZVEZENIH I UVEZENIH PROIZVODA

Vrijednost izvezenih i uvezenih proizvoda izraena je u hiljadama maraka. Iz ove dvije predhodno prikazane tabele moemo da primijetimo kako je uzvoz itarica u Republici Srpskoj znatno vei od izvoza i da ga premauje za skoro deset puta. Ukoliko uporedimo rezultate proizvodnje sa vrijednostima uvoza i izvoza lako moemo da dodjemo da zakljuka zbog ega je uvoz itarica veliki, odnosno znatno vei od izvoza. Takoe moemo i da primijetimo da u godinama 2008. i 2010. kada je proizvodnja bila najmanja u Republici, uvoz je u tim godinama bio je najvei.

KOLIINA I VRIJEDNOST PRODATIH PROIZVODA NA ZELENIM PIJACAMA

Mjerna jed. Penica Brano Kg Kg Koliina 7527 13972 Vrijednost 4076 13608 Cijena 0,54 0,97 Indeks vrijednosti 37,9 81,1 96,6 234,0

Iz prikazane tabele moemo da vidimo vrijednost prodate penice na zelenm pijacama i njenog najznaajnijeg proizvoda, brana za deseti mjesec 2012. godine. Mjerna jed. Penica Brano Kg kg Koliina 7701 5304 Vrijednost 4219 7036 Cijena 0,55 1,33 Indeks vrijednosti 39,0 41,5 92,9 51,7

Iz prikazane tabele moemo da vidimo vrijednost prodate penice na zelenm pijacama i njenog najznaajnijeg proizvoda, brana za jedanaesti mjesec 2012. godine.

KOLIINA I VRIJEDNOST PRODATIH PROIZVODA NA ZELENIM PIJACAMA

Mjerna jed. Penica kg Koliina 7527 Vrijednost Cijena 4076 0,54 Indeks vrijednosti 37,9 96,6

Brano

kg

5219

6885

1,32

42,2

97,8

Iz prikazane tabele moemo da vidimo vrijednost prodate penice na zelenm pijacama i njenog najznaajnijeg proizvoda, brana za dvanaesti mjesec 2012. godine Pod indeksom vrijednosti podrazumijeva se poveanje u % u tekuoj godini, u naem sluaju u 2012. u odnosu na 2011. godinu.

GODINJI INDEKS CIJENA

2008 2009 2010 2011 2012

Merkantilna penica
Sjemenska penica

180,3
173,0

107,3
115,9

123,9
168,5

158,1
174,2

166,3
190,9

Grafiki prikaz
Merkantilna penica 250 200 180.3 173 150 100 50 0 2008 2009 2010 2011 2012 168.5 174.2 158.1 190.9 166.3 Sjemenska penica

115.9 107.3

123.9

GODINJI INDEKS CIJENA

Uzimajui u ovbzir godinje indekse cijena moemo da dodjemo do zakljuka kako i cijena penice varira. Ukoliko posmatramo njeno kretanje moemo da uoimo kako je smanjenje, odnosno poveanje cijene usko povezano sa proizvedenim koliinama penice. Odnosno ukoliko je proizvodnje bila bolja, vea, cijene na tritu opadaju, usljed opadanja tranje. Moutim ukoliko dodje do poremeaja u proizvodnji (poput poplava, sua, ili drugih vremenskih nepogoda) tada dolazi do poveanje tranje za proizvodima (penicom) a sa poveanjem potranje poveava se i cijena ovog poljoprivrednog proizvoda.

ZAKLJUAK

Penica je osnovna itarica, koja ima znaajnu ulogu u ivotu ljudi, jer se koristi u proizvodnji brana koje je osnovna sirovina u proizvodnji hljeba. Kao takva penica nikada nee izgubiti svoj znaaj na tritu, kako na domaem, tako i na svijetskom. Zbog izuzetne osjetljivosti na vremenske nepogode (poplave, sua, najezde insekata i sl.) njena cijena uvijek e da bude nestabilna na tritu. Po svemu do sad prikazanom moemo samo da zakljuimo da nikada ne moemo da predvidimo ni proizvodnju, ali ni cijene po kojima bi mogla da se prodaje ili otkupljuje. Takodje sto se tie Republike Srpske moemo samo da se nadamo, da e u budunosti da povea svoju proizvodnju, ove za ivot bitne itarice, kako bi se samim tim smanjio uvoz i poveao izvoz domaih proizvoda na strano trite.

LITERATURA

www.rzs.rs.ba www.wiki.ba http://www.poljoprivreda.ba/ Statistiki godinjak

HVALA NA PANJI!!!