Unutranji transport i skladitenje

Unutranji transport i skladitenje - I kolokvij

1. Komponente skladinih sustava?

Glavne komponente skladinog sustava su: - skladini objekti (zgrade, ureene povrine,...), - sredstva za skladitenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jedininih tereta), - transportna sredstva, - pomo na skladina oprema (raunalna oprema, oprema za pakiranje, sredstva za paletiza!iju i depaletiza!iju, za kontrolu i mjerenje,...) te - dodatna oprema (protupo"arna, oprema za grijanje i hlaenje, rasvjeta, oprema odr"avanja isto e itd.). 2. Podjela skladita? #rema $unk!iji skladita se dijele na: - industrijska - distribu!ijska #rema vrsti robe: - skladita op e namjene za vie vrsta roba - za prehrambene proizvode, prema va"e im higijenskim i ostalim standardima - !arinska skladita - skladita za visokovrijednu robu - skladita sa kontroliranim klimatskim uvjetima - za opasne tvari - za teku e terete, silosi i sl. #rema vlasnitvu: - privatna - javna (javna poduze a) - u najmu (pri javnim ili privatnim tvrtkama) 3. Luka skladita? %asebnu i vrlo istaknutu kategoriju ine luka skladita - &azlikuju se razliite vrste, tipovi i namjena skladita, ovisno o vrsti i veliini poduze a i gospodarskoj grani kojoj skladite pripada - 'uka skladita, pored op ih obilje"ja, imaju i svoje spe!i$inosti koje se mogu sa"eti u dva bitna obilje"ja:
1

Unutranji transport i skladitenje

a) raspola"u s velikim kapa!itetima za prihvat golemih koliina roba znaajnih za na!ionalno gospodarstvo i potrebe stanovnitva. ( njima je ujedno i najve a kon!entra!ija raznovrsnih roba koje iziskuju i posebne uvjete skladitenja) b) lo!irana su na voritima glavnih prava!a kretanja roba, gdje se sastaju ogromni transportni kapa!iteti razliitih grana prometa. 'uko skladite mo"e se de$inirati kao prostor za privremeno odlaganje, uzdr"avanje i eventualnu doradu (sortiranje, pakiranje, oplemenjivanje i dr.) raznih vrsta roba u krutom, teku em ili plinovitom stanju, koje se poslije odreenog vremena ukljuuju u transportni pro!es *vrha skladita je da omogu i siguran i tehniki ispravan smjetaj roba bez ugro"avanja njihovih svojstava i kvalitete uz mogu nost podesnosti prihvata i otpreme.
-

#odjela lukih skladita mo"e se izvesti prema ovim kriterijima: loka!iji, namjeni, izvedbi, konstruk!iji skladita, vrsti robe itd. #rema lokaciji skladita se dijele na: - obalna, - zaobalna i - pozadinska #rema namjeni skladita se dijele na: - zatvorena i - otvorena. #rema izvedbi skladita se dijele na: - prizemna, - katna ili eta"na (viekatna) i - spe!ijalna. ) #rema konstrukciji skladita se dijele na: - armiranobetonska, - elina, - drvena i - skladita od sintetikih materijala. 4. rste skladita?
a) #rema $unk!iji u logistikom sustavu postoje:

Skladita za izdavanje - uz proizvodne pogone ili trgovinska poduze a - slu"e za uskladitenje gotovih proizvoda namijenjenih distribu!iji i prodaji potroaima Skladita za pretovar - #reuzima se roba na kratak rok radi pretovara s jednog na drugo transportno sredstvo - va"nija brzina pretovara robe od kapa!iteta skladita Skladita za razdiobu - karakteristina jer su po va"nosti uravnote"ene djelatnosti uvanja i izdavanja robe - +unk!ija razdiobe sastoji se od pro!esa prihvata i isporuke robe,aje e se prikuplja roba od raznih dobavljaa u velikim koliinama i prosljeuje se ujedno ili vie proizvodnih ili trgovinskih poduze a u malim koliinama. #o tome su npr. karakteristini distribu!ijski !entri.

Unutranji transport i skladitenje b) #rema nainu izgradnje:

Otvorena skladita - za skladitenje robe koja nije (ili je neznatno) osjetljiva na atmos$erske prilike i koja ne zahtijeva spe!ijalnu zatitu od krae - -o su uglavnom robe velikih dimenzija i te"ine (trup!i, kamen, "eljeznike trani!e, rude, !igla, bloketi i si.) - ,aje i oblik skladitenja robe je podno odlaganje Natkrivena skladita - prostori za skladitenje robe s jedne ili vie strana, stalno otvoreni, ali natkriveni s krovnom konstruk!ijom - ,aje e se krov naslanja na stupove, ili s jedne strane na zid - (glavnom namijenjena za skladitenje roba masivnijih dimenzija i ve ih pojedinanih te"ina, a osjetljivih na atmos$erske utje!aje (drvena graa, !ement, kre, umjetno gnojivo i sl.). Zatvorena skladita - slu"e za kratkotrajno ili dugotrajno pohranjivanje roba koje su osjetljive na atmos$erske promjene - .ogu biti smjetena u prizemnim zgradama, ili u zgradama na katove, sa i bez - razlikuju se prema izvedbi i konstruk!iji: - prizemna (hangarska) skladita i nadstrenice, katna ili eta"na (regalna) skladita i spe!ijalizirana skladita (spremni!i, hladnjae, silosi, vinski podrumi i sl.) Prema stupnju mehanizacije i automatizacije: Niskomehanizirana skladita !klasina skladita" - prevladava runi rad - #oslovi se obavljaju pomo u jednostavnije skladine opreme i manipulativne tehnike (npr. razne vrste koli!a kojima upravljaju skladini radni!i) Visoko mehanizirana skladita # poslovi se obavljaju sredstvima kojima upravljaju skladini radni!i, ali i automatskim sredstvima u manjem opsegu Automatizirana skladita #svi se poslovi obavljaju automatizirano - %aposleno osoblje je prisutno samo u sluaju potrebe # (pravljanje skladinim pro!esima i opera!ijama obavlja se eletronikim nainom (raunalno). d) Prema specifinosti uskladitenja robe Prizemna skladita (hangarska - /angar je zatvoreno skladite prizemne izvedbe - 0onstruk!ija slu"i samo za zatitu robe - 0onstruk!ija ne nosi nikakvo optere enje od smjetenog tereta koji je slo"en direktno na tlo - 0onstruk!ija iznad tereta nosi samo optere enje vlastite te"ine i vanjskog pritiska vjetra, snijega i sl. - Sastoje se od! temelja, nosive konstruk!ije i krova. - ,osiva konstruk!ija se izvodi od armiranog betona, elika ili aluminija, drva ili lameliranog drva i sintetikih materijala. - Prizemna skladita razlikuju se prema! nainu gradnje, obliku poprenog presjeka, broju polja i tipu krova Veliki nedostaci hangarskih skladita su:
c) 3

Unutranji transport i skladitenje

potreba velikog prostora za njihovu izgradnju, manja iskoristivost skladine povrine, manja iskoristivost obujma skladita, slo"eniji problemi rukovanja materijalom ve e poteko e automatiza!ije skladinih pro!esa. "atna (eta#na skladita - 1iekatna ili eta"na skladita - skladini prostor izgraen jedan iznad drugoga na nekoliko katova - mogu nost da se na istom prostoru zemljita postigne viestruka skladina povrina - 0onstruk!ija mora biti vrlo vrsta da bi mogla nositi i gornje katove zgrade i sav teret koji je tamo smjeten, kada je skladite napunjeno do grani!e svoga smjetajnog kapa!iteta. - ukupna te"ina zgrade i !jelokupnog tereta vrlo je velika, to iziskuje jake temelje, a izgradnja je mogu a samo ako tlo ima odgovaraju u nosivost. - omogu uju postavljanje velikih kapa!iteta smjetaja robe i tamo gdje ograniene mogu nosti prostora to ne bi dozvolile, zahvaljuju i koritenju visine. $egalna skladita # 0ombina!ija hangarskih i eta"nih skladita - &azvila su se najkasnije, a upotreba im se naglo iri - .ogu se upotrebljavati samo za paletizirane terete ili za komade kojima se mo"e rukovati na isti nain. - 2snovna znaajka regalnih skladita je odvojenost konstruk!ije koja nosi te"inu tereta i one koja titi skladite od vanjskih utje!aja - na taj nain imaju prednosti hangarske i eta"ne izvedbe, uz istovremeno ubla"avanje njihovih glavnih nedostataka. Spe%ijalna skladita - svrstavaju se skladita posebne namjene, npr. silosi za itarice, skladita za sipke terete u rasutom stanju, skladita za tekue terete, hladnjae i ostala skladita specijalne namjene , a uglavnom su to luka skladita. - 2snovna obilje"ja spe!ijalnih skladita i njihova opremljenost ovisi o vrsti i svojstvima robe, koja determinira potrebne uvjete skladitenja. - &ukovanje robom u tim skladitima je potpuno ili ve im dijelom mehanizirano, s malim udjelom ljudskog rada.
-

$. %tupnjevi automatizacije? - 0od tasturnog stupnja upravljanje se obavlja sa sta!ionarnog upravljakog pulta, gdje se upravljake in$orma!ije prenose preko tastature. - 0od o&&-line stupnja svi su relevantni in$orma!ijski sustavi meusobno kablovski povezani. (pravljanje i kontrola skladinih sustava obavlja se preko raunala, to trenutno predstavlja najve i stupanj automatiza!ije u skladitu. &. %la'alita za kontejnere?
4

Unutranji transport i skladitenje

*kladita za kontejnere dijele se u dvije skupine: '( Otvorena skladita - slagalita )( Zatvorena skladita - *lagalita slu"e za prihvat tereta koji nije osjetljiv na vremenske utje!aje - %auzima najve i dio povrine suvremenih kontejnerskih terminala - posebna vrsta otvorenog skladita na koje se sla"e ve ina kontejnera koji se zadr"avaju na podruju terminala, osim onih kontejnera koji su na popravku ili pod posebnim re"imom odr"avanja. - uvijek se nastavlja na operativnu obalu bez obzira na oblik (koji je odreen raspolo"ivim prostorom), pri emu je veliina odreena raspolo"ivim prostorom, propusnom mo i terminala, koe$i!ijentom obrta na slagalitu i metodama slaganja. *laganje kontejnera - prema unaprijed utvrenom planu, a u skladu s odabranim kriterijima, od kojih su naje i prema: vlasni!ima kontejnera, brodskim linijama, - vremenu otpreme, - vrsti kontejnera, - vanjskom stanju i po tome jesu li - puni ili prazni. (. %kladine operacije? 2snovne opera!ije u skladitima obuhva aju slijede e aktivnosti: - prijem roba - pohrana u skladite - podizanje roba prema zahtjevu-komisioniranje - otprema roba prema korisniku ). *ain prijema? - prijem naslijepo- osoba na prijemu ispisuje stvarno zaprimljenu koliinu roba bez obzira na dokumenta!iju koja kvanti$i!ira robu - bar !ode-svako ulazno pakiranje skenira se pomo u bar-kod itaa - izravan prijem-izravno slanje zaprimljene robe u prostor skladita, na taj nain se tedi vrijeme i prostor za sortiranje ulazne robe - !ross do!king-slaganje ulazne robe i njezina otprema bez pohrane +. ,ktivnosti prijema? de$iniranje zone iskr!aja bilje"enje podataka o dolasku vozila provjera dokumenta!ije osiguranje vozila za iskr!aj iskr!aj vozila slaganje vozila u zoni prijema provjera robe ) stanje, koliina premjetanje robe iz prijemne zone skladita
5

Unutranji transport i skladitenje

-.. %mjetaj robe u skladite? - #rin!ipi prostornog smjetaja ovise o strategiji koja se koristi pri skladitenju, pri emu se roba mo"e smjestiti na stalno mjesto (unaprijed odreeno) ili na prvo slobodno mjesto. - *talno mjesto korisno je za robu koja se esto otprema, ali takva kon!ep!ija mo"e negativno utje!ati na ukupni stupanj iskoristivosti prostora. - #romjenjivo mjesto rezultira boljim iskoritenjem prostora, ali je u ve im skladitima uglavnom automatizirano i povezano s nekom od inai!a 3.*-a %ustavi zasnovani na pam/enju - &elativno jednostavni sustavi, osloboeni velike papirologije ili unosa podataka. ( velikoj mjeri ovise o ljudima pri to im daje odreene znaajke i ogranienja: 4ogranien broj mjesta za skladitenje 4ograniena veliina skladinih mjesta 4ogranien broj vrsta roba koja se skladiti 4odreen broj oblika, veliina i naina pakiranja omogu uje jednostavnu vizualnu identi$ika!iju 4mali broj osoba zadu"en za rad u skladinoj zoni 4osoblje unutar skladita nemaju zadu"enja koja od njih tra"e odsutnost iz tog podruja 4relativno malo premjetanja robe unutar skladine zone Prednosti: razumljivost mala papirologija iskoristivost prostora nije nu"no povezivanje loka!ije skladita i jedini!e na skladitu edostaci: ovisnost organiza!ije skladita o osoblju ovisnost rezultata o uvjetima rada mogu nost gubitka roba ili previda %ustavi sa 0iksnom lokacijom - ( takvom sustavu svaka jedini!a ima svoju adresu. #ostoje i podvarijante tog sustava pri kojima se jedna ili vie jedini!a pridru"uju istoj adresi. Prednosti: mogu nost brzog lo!iranja tra"ene robe smanjeno vrijeme potrebno za obuku osoblja pojednostavljena pro!edura pri prijemu i otpremi robe mogu nost kontrole naina punjenja mogu nost optimiziranja pozi!ije roba na skladitu u svrhu skra enja vremena otpreme mogu nost optimiranja smjetaja ovisno o veliini, te"ini, otrovnosti i ostalim znaajkama roba edostaci: manja iskoristivost prostora relativna krutost sustava 1onski sustavi
6

Unutranji transport i skladitenje

- %onski sustavi se kon!ipiraju prema znaajkama roba koja se skladiti. *lino sustavima sa $iksnom loka!ijom, samo roba s odreenim znaajkama mo"e biti smjetena u odreenu zonu, te na odreenu poli!u ili regal. *lino sustavima sa $iksnom loka!ijom, iskoristivost prostora ovdje nije optimalna, jer se ponajprije vodi rauna o znaajkama roba koja se skladiti. Prednosti: omogu uje izola!iju (siguran smjetaj)odreene vrste roba ovisno o njenim znaajkama omogu uje $leksibilnost pri premjetanju roba iz jedne zone u drugu, ili pri kreiranju zona na razliite naine omogu uje dodavanje roba unutar jedne zone bez premjetanja velike koliine postoje ih roba da bi se stvorio dovoljan prostor na odreenoj loka!iji omogu uje $leksibilnost u planiranju, iako su odreene robe dodijeljene pojedinoj zoni, zbog nepostojanja spe!i$ine pozi!ije, mogu se premjetati edostaci zonskih susta!a: ne preporuuje se u sluaju potrebe za vrlo uinkovitim rukovanjem i opera!ijama s robom mo"e smanjiti iskoritenje prostora zahtijeva a"uriranje podataka o pomi!anju robe %ustavi sa sluajnom lokacijom ( takvom sustavu nema unaprijed odreene loka!ije, ali se ipak zna gdje je to. -akvi sustavi omogu uju vrlo dobro koritenje prostora jer se roba mo"e smjetati tamo gdje ima slobodnog prostora. *ustavi sa sluajnom loka!ijom roba kombiniraju znaajke sustava temeljenog na pam enju i sustava sa $iksnom loka!ijom. &oba se mo"e smjestiti na bilo koje mjesto, koje se bilje"i ili raunalno ili kroz dokumenta!iju. Prednosti: visok stupanj iskoritenja prostora kontrola smjetaja roba u svakom trenutku edostaci: potreba za stalnim a"uriranjem podataka, zbog potrebe za tonim pra enjem smjetaja roba, a"uriranje se provodi runo, pomo u bar-koda ili in$ormatikih sustava u sluaju manjih skladita primjena ovakvog sustava nije nu"na i mo"e nepotrebno kompli!irati sustav

Kombinirani sustavi - 0ombinirani sustavi omogu uju pridru"ivanje loka!ija onim robama koje tra"e posebnu brigu ili postupak rukovanja, dok se ostali proizvodi smjetaju prema sustavu sa sluajnim dodjeljivanjem loka!ije. - ,aje a primjena kombiniranih sustava je na mjestima gdje se tra"i smjetaj odreenih roba u blizini odreene zone (npr. proizvodne zone), dok za ostale vrste roba to nije nu"no, pa se mogu smjetati bez posebnih prioriteta. --. 2imbenici za odabir u3e i ire lokacije?
7

Unutranji transport i skladitenje

-,a odabir irega podruja loka!ije skladita prvenstveno utjeu imbeni!i koji su u vezi s $unk!ijom skladita u logistikom sustavu, a to su: tr"ite, vrsta i znaajke robe koja se skladiti, prijevozne mogu nosti i raspolo"ivost strunog kadra. 5imbeni!i koji utjeu na odabir u"e loka!ije su: veliina i kon$igura!ija terena, urbanistiki plan podruja i planovi razvoja, blizina mre"e javnog prometa, lako a pristupa i prometna zakrenost na tom podruju, !ijena zemljita i troak izgradnje, blizina servisa za popravak vozila i opreme, raspolo"enje graana prema izgradnji skladita na odreenom mjestu. -2. 4etode izbora lokacije? - #ri odabiru optimalne loka!ije skladita postoje odgovaraju e metode tehnike. - 2ne se mogu kategorizirati u tri glavne skupine i to: pro!jenjivanje na temelju iskustva, tj. 6pro!jena od oka6, matematiko programiranje i razni raunalni programi. -7zbor loka!ije po modelu 8evon (9entre o$ gravit: method) temelji se vie na $izi!i, nego na matemati!i. *trunja!i, koji su htjeli odrediti najpovoljniju loka!iju za skladite po ovom modelu, poli su od pretpostavke daje opseg potra"nje izravno propor!ionalan broju stanovnika po pojedinim gradovima gro$ovije. ( tu je svrhu napravljena mapa gro$ovije od perploe na kojoj su izbuene male rupi!e za svaki grad, kroz koje je provuena paga s utezima, ije su te"ine izra"ene u gramima odgovarale veliini potra"nje izra"ene u tonama (odnosno broju stanovnika pojedinog grada). 2ptimalnu loka!iju predstavljala je sredinja toka perploe, u kojoj je objeena mapa u vodoravnom polo"aju uspostavila ravnote"u. -3. 5prema skladita? - #ostoji mnogo razliitih tipova spe!ijalne opreme koja je dizajnirana tako da se u skladitima smanji troak radne snage i da se pove a iskoristivost prostora. "kladina oprema moe smanjiti troak radne snage o!im nainima: 2mogu uju i jedini!ama tereta da budu okrenute na stranu s koje im se prilazi #ove ava brzinu manipuliranja jedini!om to automatski znai vie da se vie tereta manipulira po osobi u jednom satu. 2lakati se mo"e e$ikasnim odabiranjem i skladitenjem na mjesto gdje e manipuliranje odreenom jedini!om biti lake (npr. smjetaju i jedini!u na pogodnu visinu i orijenta!iju) #remjetati proizvod od prijema do skladitenja i od skladitenja do mjesta isporuke "kladina oprema moe po!eati iskoristi!ost prostora na o!e naine:

Unutranji transport i skladitenje

8ijele i prostor u odjeljke (stalke i poli!e) koji mogu biti mjesto skladitenja za jedini!e slinih veliina 2mogu iti smjetanje jedini!a visoko gdje prostor relativno nije skup

%kladitenje paleta - (nutar skladita najve a jedini!a materijala je uglavnom paleta koja je plastina ili drvena mjera ;,<<m = ;,><m, ali kao i sa svim standardima postoji vie razliitih paleta, ve ina ih je ;,<<m no neke su sa druge strane dugake >,?;m @ palete koje idu direktno iz tvorni!e sa proizvodom. #ostoje i palete veliine ;,>Am ili ;,<<m. - 8vostrana paleta, odnosno paleta kojoj standardni viliar mo"e pri i sa dvije strane i manipulirati njome. - 5etverostrana paleta, paleta kojoj viliar mo"e pri i sa sve etiri strane od ;,<<m. 2ve palete su neto skuplje. - ,ema standardne visine koja odreuje koliko paleta mo"e biti natovarena. ,ajjednostavniji nain skladitenja paleta je podno skladitenje. - #odno skladitenje je naje e organizirano postavljanjem paleta u redove. 8ubina reda je broj paleta slo"enih Blea o leaC od staze po kojoj se izabire jedini!a. - 1isina reda se mjeri najve im mogu im brojem paleta koje se mogu slagati jedna na drugu, to je pak odreeno te"inom palete, lomljivosti, broju kartona po paleti itd. ,aje i tipovi regala su:
-

7%.DE,D717 &EGF' @ &EGF' 8(G7,E #F'E-E, svakoj paleti se mo"e pristupiti individualno na nain da svaka paleta mo"e biti dohva ena sa bilo koje loka!ije du" poli!e na bilo kojoj razini poli!e. 2vakva kon!ep!ija omogu uje potpunu slobodu dohvata svake palete, ali je nedostatak to zahtjeva vie prostora da bi se pristupilo ovoj poli!i. &EGF' 812*-&(0E 8(G7,E @ sadr"i dvije poli!e za jednu dubinu palete smjetene jednu iza druge. *vaki red (sa dvije dubine palete) je takoer individualno dostupan tako da svaka jedini!a tereta mo"e biti skladitena na bilo kojoj razini poli!e. 0ako bi se izbjeglo dvostruko manipuliranje, uobiajeno je da se svaki red popunjava sa istovrsnim artiklima (paletama na kojima su identini artikli) to znai da e neke paletne loka!ije biti prazne kada god je neki teret prisutan u neparnom broju paleta. &EGF' *F 'F879F.F @ nastala na kon!ep!iji poli!e dvostruke dubine, s tim to ova ima sa H do I paletnih mjesta. 8a bi se moglo do i do tih pozi!ija, poli!a u svakom redu se izvlai poput ladi!e. -o znai da je svaki red u na bilo kojoj razini individualno dostupan. &EGF' B8&71E 7,C 7'7 B8&71E -/&2(G/C - #&2-25,7 &EGF' omogu uje viliaru ulazak unutar okvira poli!a kako bi doao do proizvoda, ali isto tako da bi se zaobilo duplo manipuliranje proizvodom, razine svakog reda moraju biti dodijeljene istom proizvodu. *a Bdrive inC poli!ama manipuliranje se obavlja sa istoga prolaza. *a Bdrive troughC poli!ama manipuliranje se obavlja tako da palete ulaze sa jedne strane reda, a otpremaju se sa druge strane, tako da se proizvod mo"e mi!ati sa prin!ipom B+irst - 7n @ +irst - 2utC (+7+2).

-ipovi viliara:
!

Unutranji transport i skladitenje

(&F1,2-EJE,7 17'75F& @ ovaj viliar je naje i tip viliara. *jede a verzija uvjetuje razmak u prolazu od H,A @ K,L m) njegova visina podizanja je L,; @ L,A m) a brzina kretanja mu je otprilike <;,H mM min. *toje a verzija uvjetuje razmak u prolazu od H,;@ H,A m) njegova visina podizanja je L,;m) a brzina kretanja mu je otprilike ;N,? mM min. 17'75F& *F DE8,2*-&(07. 7 812*-&(07. 82/1F-2. - ovaj viliar je opremljen sa mehanizmom za dohvat koji omogu uje produljivanje kako bi lake mogao skladititi i dohvatiti odreeni proizvod. 1iliar sa duplim dohvatom je potreban da bi dohvatio stra"nje pozi!ije paleta. 0F.72, *F 2G&-,2. G'F12. @ ova obrtna glava mo"e se okrenuti za N> stupnjeva, lijevo ili desno, da dohvati ili pusti paletu. 0ako se kamion ne mo"e okretati unutar prolaza, potrebno mu je samo razmak u prolazu od ;,I @ <,; m. Gudu i da kamion dozvoljava tako uzak prolaz, potreban je nekakav vodi poput trani!a, "i!e ili trake.

-4. 6nutranje ure7enje skladita? ,a unutarnje ureenje skladita utjeu razni imbeni!i, meu kojima se istiu sljede i: - znaajke robe koja se skladiti (vrsta, koliina, te"ina, dimenzije, oblik, volumen, spe!i$ina svojstva robe, uestalost prometa robe), - nain transporta i rukovanja robom kod dopreme, otpreme i kretanja robe u skladitu, - veliina i raspored osnovnih i pomo nih povrina skladita (manipulativni i ostali prostor), - oprema i inventar skladita) - tehnika smjetaja i raspored robe na skladitu. - &azmak stupova skladita ovisi o konstruk!ijskom rjeenju skladita. Fko se iz konstruk!ijskih razloga zbog irine skladita zahtijeva izgradnja stupova, potrebno je izabrati najpovoljniji razmak koji omogu ava maksimalnu iskoristivost ukupne skladine povrine - Oirina skladita ovisi o lokalnim uvjetima, izvedbi, namjeni i tehnologiji rukovanja teretom. #rimjeri!e, uobiajena irina obalnih lukih skladita iznosi od H> do K> m, dok je duljina odreena duljinom broda i iznosi od ;<> do ;I> m. - 1rata skladita su razliitih izvedbi i veliina, ovisno o lokalnim zahtjevima. #ovoljnija su ira vrata, radi lakeg rukovanja s teretom. Groj vrata treba zadovoljiti potrebe tehnolokih linija ulaza i izlaza tereta. 1rata se postavljaju jedna nasuprot drugih na obje strane skladita pa je omogu en nesmetan prolaz kroz skladite. Oirina vrata u prizemljuje najmanje K,I m, a visina I m (da se omogu i prolaz viliara i motornih koli!a). -$. Podizanje robe8Komisioniranje? - #odizanje robe (komisioniranje) opera!ija je tijekom koje se prema zahtjevima korisnika prikuplja roba u skladitu i $ormira poiljka spremna za otpremu. - #odizanje robe ini oko IIMP operativnih trokova skladita i mo"e se promatrati prema slijede im elementima: unutarnji transport u skladitu IIP vremena
1"

Unutranji transport i skladitenje

pretraga raspakiranje (ako je potrebno) dokumentiranje

;IP vremena ;>P vremena <>P vremena

4etode komisioniranja #iskretno komisioniranje Dedna osoba prikuplja artikle prema narud"bi. ,arud"be nisu rasporeene prema redoslijedu naruivanja, to znai da se mogu odraivati u bilo koje doba tijekom radnog vremena. 2vaj je nain komisioniranja naje i zbog svoje jednostavnosti. #rednosti:

jednostavnost smanjena mogu nost pogreke brza reak!ija prema korisniku najmanje produktivan nain komisioniranja, zbog relativno dugog vremenskog intervala potrebnog za ispunjavanje narud"be

,edosta!i:

$onsko komisioniranje *kladite je podijeljeno na zone pri emu jedna osoba pokriva pojedinu zonu. 2soba zadu"ena za pojedinu zonu prikuplja sve artikle u toj zoni, i to za vie narud"bi. ,akon toga roba se prikuplja u zoni za konsolida!iju, gdje se sla"e prema pojedinoj narud"bi i priprema za otpremu. *vaki operator ispunjava zahtjeve jedne narud"be (ne vie njih istovremeno). %rupno komisioniranje Dedna osoba prikuplja artikle za vie narud"bi istovremeno. Fko se pojedini artikl nalazi na vie narud"bi psa skladita se podi"e ukupna tra"ena koliina, koja se zatim rasporeuje prema narud"bama. ,a ovaj se nain pove ava uinkovitost, posebno u komisioniranju artikala u malim pakiranjima. Prikupljanje na mah *lino je diskretnom prikupljanju jer jedna osoba ispunjava jednu narud"bu. &azlika je u tome to se u ovom nainu komisioniranja odabiru narud"be koje e se ispuniti u odreenom vremenskom periodu. -akoer narud"be se mogu rasporeivati na nain da se ispunjavaju u nekom odreenom, vremenu tijekom dana. -o se esto koristi zbog usklaivanja vremena komisioniranja i otpreme. &ombinirane metode

%onsko grupno komisioniranje %onsko komisioniranje na mah

11

Unutranji transport i skladitenje

%onsko-grupno komisioniranje na mah

2visno o veliini pakiranja postoji pet razina komisioniranja: 4podizanje paleta-palete se prikupljaju u !jelini sa !jelokupnim sadr"ajem 4prikupljanje redova-prikupljaju se pojedini redovi kartona sa paleta 4prikupljanje po kutijama-podizanje kutija sa artiklom u skladitu 4prikupljanje internih pakiranja-podizanje unutarnjeg pakovanja u kartonu 4pojedinano prikupljanje pojedinog artikla iz skladita

12