Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg Biografija pisca: (1880.-1931.

), romanopisac,pripovjeda,dramatiar,vrlo cijenjen knjievni

kritiar i esejist. Roen je u Senju,tematski je ostao emotivno vezan za svoj rodni kraj u knjievnim djelima. U Zagrebu i Beu stekao je visoku naobrazbu doktora kemije,ali kao svoj ivotni poziv odabrao je knjievnost. Od rane mladosti pokazuje izuzetnu inteligenciju i knjievnu darovitost,poput svojeg lika u romanu Bijeg. 1897.godine izvode njegovu dramu Prijelom (tada mu je samo 17 godina), a ved 1898.godine dramu Svjedica. Ipak,svoj veliki knjievni ugled stekao je proznim djelima i knjievnom kritikom. Uz pisanje radio je kao urednik,publicist i urnalist,a imao je i ulogu okretanja jedne struje hrvatskih modernista ka knjievnim novinama moderne europske literature. Iako je na samom poetku bio sljedbenik kritikog realizma,pod utjecajem modernih pisaca,okrede se europskom modernizmu. Najede teme koje je obraivao bile su: bijeg od stvarnosti,propadanje intelektualca u malograanskoj sredini,iskorijenjenost i neprilagoenost ivotnoj sredini. Jedan dio ovih motiva ima biografsku podlogu,to se veoma oituje u romanu Bijeg gdje Nehajev svoja iskustva bekog aka i neshvadenog mladog intelektualca stavljenog u provincijsku sredinu opisuje uz pomod prie o ivotnom krahu ure Andrijaevida. U posljednoj fazi Nehajevog stvaralatva zaokupljali su ga motivi iz nacionalne povijesti koji su bili podloga za izraavanje tadanje hrvatske ivotne zbilje. On i njegov kritiarko-esejistiki rad imali su presudan utjecaj na ulaenje modernih knjievnih strujanja u knjievnost hrvatske moderne. Autor ima tri faze stvaralatva: 1) Realistika(1895. 1897.)-pripovjetke Nemod,U zadnjim plamsajima... 2) Modernistika (1897.-1918.) u kojem stvara drame (npr.Prijelom,ivot...),pripovjetke (npr. zbirka Veliki grad) te romane (npr. Bijeg prvi roman hrvatske moderne); 3) (1918.-1931.) u kojoj pie pripovjetke i romane (npr. Vuci 1928.godine sa graom iz povijesti).

O djelu: Podnaslov romana glasi: Povijest jednog naeg ovjeka. Tiskan je 1909.godine i
jedan je od najboljih romana hrvatske moderne. Roman opisuje ivotni put lika ure Andrijaevida, kao tipinu sudbinu siromanog hrvatskog intelektualca,kolovanog u velegradu te naposljetku dotuenog i do kraja propalog u skuenim okvirima provincijskog gradida. Iako na prvi pogled roman ima realistika obiljeja, sam podnaslov sugerira da se radi o tipikom karakteru i socijalna komponenta je takoer naglaena u romanu,ovo je zapravo psiholoki roman,jer se autor bavi stanjem svijesti svojeg lika. U romanu se nalaze znaajke moderne proze poput: osnovnu sukob smjeta se unutar samog lika, refleksija i psiholoka analiza lika, defabularizacija (nema neke osobite radnje,sve je svedeno na unutarnje sukobe),autorsko pripovijedanje isprekidano je monolozima glavnog lika,njegovima pismima i dnevnicima. Roman je podijeljen na 12 poglavlja. U prvom poglavlju se tijekom jedne nodi za vrijeme putovanja u vlaku iznosi cijeli urin ivot od roenja do kraja studija. Ostatak romana protee se na dvije

preostale godine urina ivota,radnja je puno sporija i tei se unutarnjim doivljajima lika. uru upoznajemo ved na poetku romana kao vrlo osjetljivu linost,koja nevoli putovati te je zbog toga zadnji put bio veoma hladan prema svojoj zarunici Veri. U vlaku razgovara sa trojicom mladida,ali ubrzo gubi volju nakon to ga jedan od njih prepozna kao pisca,pokuavajudi povesti razgovor o knjievnosti. uro putem razmilja kako se trbao javiti zarunici da stie u rodni kraj,tonije da prije nego doe posjetiti nju,odlazi u Zdence kod svog prijatelja. Cijelog ivota uro se nadao kako de nakon smrti strica Tome dobiti veliko nasljedstvo (stric ga je i kolovao),meutim stric mu nije ostavio nita,jer nita vie nije ni imao, a uro,kao i Verini roditelji polagali su velike nade u to nasljedstvo. Osim poloenog doktorskog ispita, mora poloiti i profesorski,a do toga su ostale jo dvije godine,to nije povoljno za uru,jer ga Vera ne moe toliko ekati. Putujudi vlakom razmilja o svom dosadanjem ivotu,otac mu je bio mornar,a majka iz trgovake obitelji. Otac mu je umro kad je on imao 8 godina,a njegovo kolovanje prihvatio je stric Tomo. Kao dijete bio je umjetniki nastrojen,puno je itao i svirao glasovir. kolovao se u Rijeci,a prije same mature u asopisu Vijenac izali su mu prvi literarni radovi. urino kasno djetinjstvo obiljeio je sukob izmeu njegovog krdansko g odgoja i saznanja o spolnosti,nad kojom se potpuno zgraao. Svoju utjehu pronalazi u knjievnosti. Ljeto nakon poloene mature ljetovao je kod strica Tome koji je iznajmljivao sobe turistima te je tamo uro upoznao Zoru Markovu i njezina brata Marka. Zaljubljuje se u Zoru,meutim nakon zajednike provedene nodi,uro poinje osjedati kako je tjelesnost ubila tu ljubav. Rastali su se i nikad si vie nisu pisali. Jedini pokuaj bio je pisanja novele u Beu o njima i ljubavi koju su doivjeli,ali niti nakon toga nisu stupili u kontakt. Doavi u Be,uro prestaje uiti,odgovarati majci na pisma i zapada u novanu krizu. Tada mu stric uskrauje novce za boravak u Beu i uro je prisiljen vratit se doma. Odlazi na selo kod svog prijatelja Toe i ponovno mu se vrada volja za ivotom. Toa ga nagovara da studij nastavi u Zagrebu,to uro prihvati,te se uz to u Zagrebu poinje bavit i kritikom i novelistikom,a poeo je ponovno i svirati. U Zagrebu upoznaje Veru,kder vieg inovnika Hrabara. Ona se je poela zanimati za uru,oduevljena njegovim nainom razmiljanja i govora,a intelektualna privlanost je potakla fiziku. Vera ga je pozvala preko zajednikog prijatelja na glazbeno druenje u jednom salonu,ali u trenu susreta izgubila je hrabrost i zamolila ga da zanemari poslanu poruku. uro joj je kao odgovor na to napisao pismo u kojem joj pripovijeda o cijelom svom ivotu te provodi cijelu nod u idekivanju odgovora,a njezin odgovor de ga uinit drugim ovjekom. S sjedanjima uro je doputovao u Zdence. Drugo poglavlje sadraj je dnevnika koji uro vodi u Zdencima. U Zdencima vodi dosadan ivot,zavidi skladnoj Toinoj obitelji. Dobiva Verino pismo i pismo njezine majke Nine da hitno doe u Zagreb. Verina majka eli razvrgnuti zaruke i zato uri postavlja brojna pitanja o zajednikom ivotu i gasi mu svaku nadu da de onu dvoje uspjeti skupa. Majka Nina predlae prestanak njihovog dopisivanja sve dok uro ne poloi profesorski ispit, na to oni nevoljko pristaju,ali se ne opiru previe. Dok u Rijeci kod majke eka odgovor na molbu za zaposlenje,ponovno vodi dnevnik i razmilja o vezi s Verom. uro dobiva posao u Senju u gimnaziji te uiva u radu sa

djecom,eledi im prenijeti filozofski nain razmiljanja (u smislu da promiljaju o stvarima u ivotu). U planu mu je skoro poeti uiti za ispit koji mora poloiti. Od kolskih kolega posebno ga se dojmio Lukaevski,koji ga savjetuje da si da vremena na prilagodbu na ovaj mali kraj,za koji uro ima osjedaj da ga gui. Jedne veeri uro odlazi sa kolegom Graarom kod kolege Rajida na veeru. Graar je jedan od najstarijih profesora i obiteljski ovjek koji ima petero djece te jedva sklapa kraj s krajem. Rajideva supruga je poela prigovarati nakon to se on napio (opdenito Rajid i njegova supruga nemaju dobar odnos), sve zavrava velikom svaom oko novca koji je Rajid molio za gostionicu (ona je upravljala financijama). U tom trenu uro shvada kako ne moe zamisliti Veru kao svoju enu,jer joj ne eli priutiti ovako bijedan ivot i odnos kakav vlada u veini brakova. uri se u meuvremenu nagomilalo mnogo problema: nedostatak novca,duan je na sve strane,u gostionici,gazdarici za stan,a majka mu ne eli pozajmiti novac jer je sve to je imala darovala samostanu u kojem de provesti ostatak ivota. U takvoj situaciji stie mu pismo od Vere da odmah doe u Zagreb jer mora hitno razgovarati s njim. Poto nema novca,a nema ni od koga posuditi,ne moe otputovati. Napisao joj je pismo o svojoj situaciji,ali ono mu se vrada neotvoreno. uro moli Tou da ode u Zagreb umjesto njega,ali Toa dobiva obavijest o tome veoma kasno,kada Hrabarovih vie nema u Zagrebu. ekajudi Toin odgovor,uro se osjeda ostavljenim,usamljenim i iznevjerenim. Za vrijeme praznika uro poinje vie vremena provoditi sa gradskom uiteljicom Darinkom i njezinom tidenicom Minkom. One ga uspiju nagovoriti da preuzme reiranje diletantske ake predstave. Neki su u tom okupljanju mladei vidjeli pokuaj politikog utjecanja pa su u novinama izale kritike s negativnim aluzijama na uru. Taj dogaaj nakratko ga je trgnuo,zapoeo je pisati komediju Rat u drenju. Meutim,nikako nije mogao smisliti dobar kraj,tako da ju je na neko vrijeme ostavio u ladici. U tom trenu zatekao ga je Toin odgovor. uro se ponovno prisjeda pisma kojeg je poslao Veri,ali ovaj put se dvoumi,jer poinje shvaati kako ne eli priutiti Veri ivot njegovih kolega. Tu po prvi put pomilja na smrt kao jedino rjeenje svih problema. Na misi koja se sluila za poetak nove kolske godine,vjerouitelj optuuje uru kako kvari mlade,a sljededeg dana u novinama izlazi novinski lanak o tom dogaaju te svi misle kako ga je napisao uro. Ravnatelj poziva uru k sebi kako bi porazgovarali o tom lanku. Kasnije uro saznaje da je lanak napisao neki starac kojemu je cilj bio pridobiti uru u svoju stranku,ali ga uro pri samoj spomeni te ideje otjera. uro dovrava komediju te mijenja naziv u Revolucija u drenju. Komedija je prestavljenja u Zagrebu,ali su kritike bile veoma loe. To uru dodatno shrva. Prihvada poziv da Badnjak provede kod Minkinih roditelja. Tamo se ne zadrava dugo jer ga je guila obiteljska atmosfera. Odlazi u gostionicu nadajudi se da de sresti Jagana i Miloevida (jedino dvoje ljudi s kojima se nastavio druiti),ali susrede jedino Lukaevskog koji ga uporno nudi pidem. Lukaevski komentira kako se vidi sa se izmeu ure i Minke dogaa ljubav,na to izbija svaa i blaga tunjava. Ujutro uri u posjet dolazi Jagan s idejom sa izazove Lukaevskog na dvoboj. Kada je ta vijest dola do ravnatelja,on je sazvao hitno okupljanje i mirenje kako nebi dolo do skandala. Oni dvoje su

slubeno mire,a nakon toga uro oboljeva i dodatno jo poinje izbjegavati drutvo. Jednom prilikom srede Darinku koja mu kae kako se Minka jako brine za njega,ali uri nije jasno zato. Darinka se ljuti na uru jer misli da glumi zbunjenost i govori mu kako je Minka zaljubljena u njega i kako za to znaju svi,od njezinih roditelja pa sve do ljudi u gradu. Ta vijest strano ga pogodi jer se ne moe zamisliti u vezi s nijednom djevojkom te bjei sa Jaganom I Miloevidem opijati se. Dobiva pismo od Verina oca koji mu govori kako su zaruke raskinute zbog afere sa Lukaevskim. Ujedno saznaje da se Vera udala za Titu pl. Ljubojevida. U takvoj situaciji vraajudi se u grad skoro se utope,uro dobiva ukor od ravnatelja,a Jagana otputa. uro je potpuno propao,prestao je jest,samo pije,dobio je i otkaz jer su prole dvije godine,a on jo uvijek nije poloio profesorski ispit. U krmi izvan Senja uro pie posljednje pismo Toi,sagledava svoj ivot u cjelini i pita se tko je kriv za takav svretak. U pismu pie Toi kako de se ubiti,to i uini utopivi se u moru. Djelo pripada epohi modernizma. Modernizam u svijetskoj knjievnosti zapoinje 1857.godine. Te godine izlazi pjesnika zbirka Cvjetovi zlaCharlesa Baudelairea koji se oznaava kao prvi modernistiki pjesnik te Madame Bovary Gustavea Flauberta. Ono to nas zanima je utjecaj modernizma na hrvatsku knjievnosti. Hrvatski modernizam zapoinje: a) 1892.godine izlaskom djela Misao na vjenost Janka Leskovara i Matoevog djela Mod savjesti te traje do 1916.godine; ILI b) 1895.godine kada dolazi do paljenja maarske zaspave od strane starijih srednjokolaca i studenata ispred HNK,povodom njegovog otvaranja te traje do 1914.godine kada je stupila Matoeva smrti i izlazi antologija Hrvatska mlada lirika. Prijelaz 19-tog na 20-to stoljede obiljeila je borba izmeu mladi i starih (modernista i tradicionalista) gdje je stare predstavljala organizacija Matica hrvatska, a mlade Drutvo hrvatskih knjievnika osnovano 1900.godine. Nakon paljenja maarske zastave ispred HNK jedan dio mladih je protjeran iz Zagreba na kolovanje u Be ili Prag te se na taj nain razvijaju dvije skupine mladih: a) Praka skupina-bili su podloeni idejama socijalnog realizma kojeg je zastupao profesor Masaryk, okupljeni oko sredinjeg asopisa Hrvatska misao te zalau se za tendecioznost knjievnosti (cilje da knjievnost ima neku namjeru,svrhu); b) Beka ili bekozagrebaka skupina-predvoeni secesijom (odvojenou,otpadnitvo,odcjepljenjem) Hermana Bahra, okupljeni oko asopisa Mladost, zalau se za slobodu umjetnikog stvaranja (knjievnost ne mora imati neku svrhu). Hrvatski modernizam ima dvoje faze razvoja: I. Faza(1892./95.-1903.)-prevladavaju kritiarska djela,utjecaj europskih realista,piu se crtice i novele,djelovanje prake i beke skupine pisaca; II. Faza(1903.-1914.)-u tom razdoblju nastaju najpoznatija lirska,dramska i prozna djela hrvatske moderne,npr. Bijeg(1909.godine), uka Begovid(1911.godine). Zato je Bijeg prvi modernistiki roman hrvatske knjievnosti? Jedan je od prvih romana u hrvatskoj knjievnosti u kojem nije u prvom planu fabula/vanjska radnje,kao ni socijalna motivacija lika,ved njegova psiholoka motivacija. Bijeg je po vrsti roman lika to je roman u kojem jedan ili samo nekoliko uzajamno povezanih likova dominira cijelom strukturom romana. Osim pripovjedanjem pisac se koristi pismom i formom dnevnika ime prikazuje najintimnije misli,elje i osjedaje glavnog lika. Tema djela je sudbina modernog

hrvatskog intelektualca kojeg porijeklo,vlastita priroda i ivotne okolnosti dovode do traginog kraja -> tipina modernistika tema! Djelo pripada moderni takoer zbog retrospekcija (sjedanje na djetinjstvo), introspekcija (zadiranje u psihu glavnog lika), dnevnika forma, pisma (odraz subjektivnog pripovjedanja). Stil djela temelji se na zanemarenoj fabuli i psiholokom svijetu junaka s lirskim izraavanjem u prvom planu.

uro Andrijaevi: Oznaava se kao prvi antijunak u hrvatskoj knjievnosti te se roman bavi
unutranjom analizom lika. Motivacija za njegovu propast je psiholoka,moda ak i fatalistika,a neimatina dodatno ubrzava to propadanje. uro je intelektualac,knjievnik,umjetnika dua,hipersenzibilan. Njegova prevelika osjedajnost ne doputa mu djelovanje,nego samo trpljenje i analiziranje onoga to mu se dogaa bez njegova voljnoga sudjelovanja. Nepoznate snage njegove podsvjesti vode ga ka propasti od samog poetka. Ima pesimistiko gledanje na svijet,sve dobro u ivotu pretvara u muku. Primjer tog a dolazi jo iz njegovog djetinjstva gdje ga vjera u Boga spreava uivanje u prijateljstvu jer u njemu trai skrivene seksualne motive (u knjizi je proitao kako se prva seksualna iskustva stjeu s prijateljima,a to ga je prenerazilo jer zbog religioznog odgoja misli kako je seksualnog veliki grijeh). On idealizira ljubav kao predivan duhovni osjedaj,ali samo duhovni te zbog toga ne moe uivati u ljubavi jer nju ukljuuje i tjelesnost koja mu se doslovno gadi. Primjer vidimo i kod ljubavi sa Zorom,im je stupila tjelesna ljubav izmeu njih,ona mu je izgubila nekadanju ar i smatrao je da je tjelesnost ubila ljubav. Veoma je pasivan lik,on doista neto osjeda prema Veri i gaji ljubav prema njoj (u poetku ne moe podnijeti pomisao da je ima netko drugi),al i zbog te svoje pasivnosti nije sposoban izvriti niti ono to mu je propisano i zadano (poloiti profesorski ispit i vratiti se po Veru). Djelomino zbog loeg psihikog,ali i socijalnog stanja,on gubi sposobnost pisanja i uivanja u knjievnosti (komedija mu nije postigla nikakav uspjeh). Nepromiljeno odbacuje Minkinu ljubav kao jedini izlaz iz tekog psihikog i socijalnog stanja, opijenog alkoholom. Na njegovo unutranje stanje utjeu vanjske prilike kraja u kojem obitava,skuen maleni gradid,sa aicom ljudi stvara u njemu jednu vrstu klaustrofobije iz koje se ne moe izvudi. Njegovi osjedaji esto su u skladu s okoliem u kojem se nalazi,tako na primjer dok pue bura osjeda iznimnu snagu i elju za borbom,upravo prema snazi same bure. Dok je jugo osjeda se tromo,nervozno,a priroda u okolici Senja stavlja ga u stanje ekstaze, poleta i mate. urina slabost dolazi do posebnog izraa uz veliku snagu ena koje su obiljeile njegov ivot: Zora se prepustila tjelesnoj ljubavi traedi u njoj vrhunac duhovnog osjedaja (a za to vrijeme stupanje u bilokakve tjelesne odnose prije braka bilo je nezamislivo i nedopustivo),Vera je jaka,samopuzdana,borbena ena,koja je spremna podnijeti rtve zbog ure i njihove ljubavi,a Minka kao jo malo dijete spremna je suprostaviti se roditeljima te spasiti uru iz propasti svojom ljubavlju i bogatstvom. uro sve to odbacuje,iako bi mu sve tri ene bile snaga za uzdizanje iz njegove psihike slabosti,moe redi da on bjei te tu vidimo pravo znaenje naziva Bijeg. Cijeli ivot mu je zapravo obiljeen bjeanje,kao dijete od problema

bjei u literarni svijet,od uspomena na Zoru bjei u Be,od Verine ljubavi ne moe toliko pobjedi jer zahtjeva stalnu akciju,ali svaki put kad mu se prui prilika on i od nje bjei (na primjer kad bjei iz Bea u Zdence kod Toe umjesto u Zagreb kod Vere). Kad stupa u kontakt sa Hrabarovima,on pristaje na sve odluke Verine majke,samo kako bi mogao pobjedi od razgovora koji ga gui. U Senju bjei sa Badnje veere Minkinih roditelja jer ga gui obiteljska atmosfere i jedini spas nalazi u krmi opijajudi se. Pri kraju romana vidimo najvedi i najdjelotvorniji bijeg bijeg u smrt,kojom okonava ivot koji je bio obiljeen stalnim bjeanjem od neega,ali zapravo nikad nije uspio potpuno pobjedi. On je zapravo pasivni antijunak (nema nikakve osobine junaka:hrabrost,odanost,elju za uspjehom,portvovnost,oputenost,snagu,volju...) predodreen da bude rtva. Stvar koja je okonala njegovu propast je malograanska sredina u koju se on nikako nije mogao uklopiti. On je hipersenzibilan,melankolian.samosvjesni intelektualac koji se zbog nedostataka volje,elje,srede,hrabrosti,ambicija zatvara u unutranji vlastiti svijet,koji je obiljeen bjeanjem i nesuoavanjem sa stvarnodu. U hrvatskoj knjievnosti susreli smo se sa takvim likovima jo od enoina Prijana Lovre pa sve do Leskovarova ure Martida iz djela Misao na vjenost. Na poetku romana ini se da uro ima sve preduvjete za uspjeh (mladost,inteligenciju,obrazovanje,darovitost za pisanje i uzvradenu Verinu ljubav),meutim spoj loe financijske situacije,zapoljavanje na radnom mjestu koje ga ne ispunjava (na poetku ga je ak i ispunjavalo,ali nakon to dobiva ravnateljevu zabranu da pouava djecu na svoj nain,tako da im usauje filozofske ideje,on potpuno odus taje od posla i razoara se u njega),susretanje sa problemima ivota u provinciji (dvolinost ljudi,zloba,potreba za unitavanjem svakog ovjeka koji je drugaiji od okoline) uro se poinje zatvarati u sebe,odustaje od svih planova i ciljeva,preputa se porocima i nakraju ivot zavrava samoubojstvom. uro Andrijaevidja ujedinjenje modernistikog (hipersenzibilnost,napeti ivci,neobjanjivo duevno nezadovoljstvo) i realistikog (hrvatski intelektualac siromanog porijekla, koji nastoji uspjeti,ali ga porijeklo i ivotne okolnosti,pogotovo nemogudnost prilagodbe ivotnim sredima u kojima se krede,dovode do traginog kraja) lika. uro Andrijaevid je utemeljenje i autobiografskog lika (veza Zagreb-Senj,knjievni talent,senzibilna priroda,psihike krize,profesorsko zvanje).