SAD na putu k nezavisnosti

mir u Parizu 1763.

VB: osvojili Montreal + Quebec; + ist. od Mississippija PA: Louisiana od Francuza za Floridu (ide Englezima)

kolonijalna samouprava - parlamentarizam

zakonodavna skuptina izvrna vlast guverner1 pol.-ekonomski ovisne o matinoj zemlji

o o o

Navigacijski akt 1651. zabrana samostalnog trgovanja kontrola am. ekspanzije prema zapadu (Proclamation Line, 1763.) trg. zona i indijanski rezervat; upravlja se izravno iz matine zemlje

u krunskim kolonijama ga imenuje kralj, a u autonomnim narod

Ameriki rat za nezavisnost 1775.-1783. niz mjera koje ometaju gosp. razvoj

vei porezi stanovnicima 13 kolonija Zakon o igovima/taksama 1765.

odgovori kolonista:

No taxation without representation! povreda starog prava o samooporezivanju Declaratory Act 1766. protiv neogranienog prava izdavanja zakona za kolonije bojkot uvoza brit. robe!
o

5.3.1770. Bostonsko krvoprolie eng. vojnici pucali na am. prosvjednike protiv poreza

16.12.1773. Bostonska ajanka povod: Tea Act za spas EIC povoljni uvjeti Ameri prerueni u Mohawk Indijance upali na 3 broda EIC
o

brit. vlada zatvorila bostonsku luku

1. kontinentalni kongres u Philadelphiji rujan 1774.

55 predstavnika - 12 kolonija
o o o o

opiranje prisilnim zakonima i bojkot eng. robe osnivanje Kontinetalnog saveza kolonije povezane Metropolom samo osobom kralja, NE parlamentom! kralj George III. ne pristaje na kompromis

oruani sukob: Amerikanci <> Englezi (crvene odore)

travanj 1775. Massachusetts - skladite oruja (Lexington)

2. kontinentalni kongres* u Philadelphiji 10.5.1775

i dalje su za pol. sporazumijevanja s Engleskom dogovoreno stvaranje am. Kontinentalne vojske

o

vrhovni zapovjednik George Washington

George III. proglasio koloniste pobunjenicima i poslao vojsku na njih poeo rat za nezavisnost bitka kod Buker Hilla u Bostonu

Englezi Pirova pobjeda

politiki teoretiar Thomas Paine

sijeanj 1776. - pamflet Zdrav razum potaknuo na odcjepljenje

Deklaracija nezavisnosti* 4.7.1776.

autor: Thomas Jefferson koncepcija drutvenog ugovora, prirodno pravo

o

ljudska prava na ivot, slobodu, sreu pravo na otpor!

1776. brit. general Howes + lojalisti (torijevci) + indijanska plemena

zauzeo Philadelphiju najvei am. grad kongres bjei u Baltimore

am. pobjeda kod Saratoge 1777.

od 1778. Francuzi (La Fayette), Niz, pa. pomau Amerima

1781. velika pobjeda Amera i Francuza kod Yorktowna nad gen. Conwallisom

Mir u Versaillesu i Parizu - 3.9.1783.

o o o o

SAD-u priznata nezavisnost Francuska dobila Louisianu panjolcima vraena Florida predstavnici brit. vlasti i lojalisti napustili SAD

USTAV SAD-a
1777. doneseni lanci o Konfederaciji* (1781. stupili na snagu) konfederalni ugovor neslaganje izmeu drava Ustavotvorna skuptina/ Savezna ustavna konvencija u Philadelphiji - 25.9.1787.

predsjeda: Washington prihvaen Ustav SAD-a federacija

o o o

stupio na snagu 1789. Otac ustava James Madison trodioba vlasti: checks and balances zakonodavna KONGRES = Zastupniki dom i Senat izvrna i vrhovna vojna predsjednik sudska sudovi (Vrhovni sud)

1. predsjednik SAD-a 1789. G. Washington

min. financija Alexander Hamilton osnovana Narodna banka i uveden $ (dobiva kredit!) mvp Thomas Jefferson

Kongres 1791. donio 10 amandmana na Ustav = Zakon o pravima (Bill of Rights) 1. moderna graansko-demokratska ustavna republika

narodni suverenitet, liberalne ideje, zemlja slobodnog drutva

1803. Napoleon Louisiana Purchase 15 mil. $ - 3. predsjednik T. Jefferson 1812.-1814. rat za Kanadu protiv VB zapalili Bijelu kuu izgubili 1819. Florida kupljena od panjolaca Monroeva doktrina - 1823. obraanje predsjednika J. Monroea Kongresu Kongres 1830. donio Zakon o preseljenju Indijanaca deportacija Cherokeeja z. od Mississippija Indijanski teritorij (Oklahoma) - Staza suza