Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Zagreb

Diplomski studij: MOLEKULARNA BIOTEHNOLOGIJA

Izborni A modul

MIKOLOGIJA
MIK 1

Taksonoms ka shema sustava pet carstava po Whittaker -u

Whittaker-ov sustav temelji se na trima razinama stanine organizacije: - jednostavni oblik/prokarioti (Procaryotae): bakterije eubakterije, arheobakterije - sloeni oblik/ jednostanini eukarioti (Protista) - viestanini mnogojezgreni eukarioti (Fungi, Plantae, Animalia)

GLJIVE (Fungi): Morfologija i

sistematika
Znanost: Mikologija Gljive: kvasci, plijesni, mesnate gljive, re, snijeti poznate od prije 400 milijuna god. poznato oko 250000 vrsta Eukarioti (nefotosintetiki organizmi, prava jezgra,stanina stjenka -od hitina, s bakterijama sudjeluju u razgradnji organskih tvari)

Oblici tipinih gljiva

Karakteristikeaktivnosti:
izrazita biokemijska aktivnost komercijalna uloga u proizvodnji hrane i lijekova uzrokuju infektivne bolesti u ljudi razgrauju rezerve hrane sintetiziraju snane toksine razlika od bakterija: veliina stanice(1- 30m), oblik (dimorfizam), struktura, stanina organizacija, razmnoavanje, nain prehrane

Usporedba gljiva i eubakterija

Gljive
Tip stanice Citoplazmena membrana Stanina stijenka
Eukariotska s jasno odreenom jezgrinom membr. steroli

Eubakterije
prokariotska nema sterola

glukani, hitin ( N -acetilglukozmin), nema peptidoglikana spolne i nespolne heterotrofan, aeroban, fakultativno anaeroban

peptidoglikan endospore

Spore Metabolizam

heterotrofan,kemo-

autotrofan,fotoautotrofan, aeroban, anaeroban,fak.anaerob.

Gljive i izvori hrane

Razlike u odnosu na bakterije: - rast u okoliu nepovoljnom za bakterije - u pravilu rastu u kiselom pH podruju (pH=5,0) - aerobni organizmi (rastu na povrini, manje ispod povrine); kvasci-fakultativni anaerobi - veina otporna na osmotski tlak - mogu rasti na tvarima sa malim sadrajem vode - zahtjevaju niu koncentraciju N2 za rast - mogu iskoritavati sloene ugljikohidrate

Ishrana i metabolizam
Najvei broj su saprofiti - hranjive tvari dobivaju od mrtve organske tvari Mogu luiti hidrolitike enzime razgradnja okolinog supstrata Kemoorganoheterotrofi; organski materijal - izvor ugljika, energije Gljive: u pravilu aerobi; kvascifakultativni anaerobi

Razmnoavanje
Nespolno
(popreno dijeljenje, tvorba pupa; nespolne spore - konidiospore, sporangiospore, klamidospore, artrospore, blastospore)

Spolno
(spolne spore askospore, zigospore, oospore, bazidiospore)

gljiva i vrste spora

Podloge za uzgoj gljiva: - prirodne podloge (za sporulaciju) - kompleksne dehidrirane (Sabouraud-ov
glukozni agar)

- sintetike

(kemijski definirane)

za identifikaciju i klasifikaciju gljiva bitno: razmnoavanje,tvorba micelija,tvorba staninih struktura

Izgled kolonija odabranih plijesni poraslih na vrstoj hranjivoj podlozi

Klasifikacija gljiva (prema Ainsworth-u)

5 taksonomskih skupina - razreda (na osnovi spora, oblika hifa, ciklusa razmnoavanja) Razredi: Zygomycetes (N, NSMJ, SSM),

Ascomycetes (S,NSH,SSMJ), Basidiomycetes

(S, NSH,ne posjeduju SS),

(S,NSH,SSB),

Deuteromycetes

(N,NSMJ) (S-septiran micelij; N-neseptiran; NSH-nespolne spore na hifama; NSMJ-nespolne spore u mjeinici; SSMJspolne spore u mjeinici; SSB-na bazidiju; SSM- spol. spore u miceliju)

Oomycetes

Karakteristike taksonomskih skupina gljiva

Zygomycetes: neseptirane; razmnoavanje -sporangiospore, zigospore; brz rast (Mucor, Rhizopus,...) Ascomycotes: septiran; konidiospore, askospore -najee po 8 u askusu (Aspergillus, Penicillium,...) Deuteromycetes (Fungi imperfecti): nesavrne; konidiospore, artrospore, klamidospore (Geotrichum, Trichoderma,

Alternaria,...)

 Basidiomycetes : gljive klobuarke; bazidium-ukljuen u spolni nain razmnoavanja (bazidiospore) Oomycetes : vodene, jajolike plijesni; spolno-oplodnja staninom spermom; nespolno-zoosporama (Phytophthora infestans - crno truljenje krumpira, Plasmopara viticola - pahuljasta pljesnivost groa, Peronospora hyoscyami plava plijesan na liu biljaka)

Bolesti uzrokovane gljivama

Fungalne infekcije - mikoze klasifikacija: sustavne, subkutane (potkone), kutane (kone), superficijalne (povrinske), oportunistike (uvjetne) mikotoksini - mikotoksikoze

Uvjetne mikoze (Candida

albicans)

Kontrola i lijeenje (suzbijanje) fungalnih infekcija

Povrinske kandidoze amfotericin B, Dermatofitoze ( liajevi na kosi, koi, noktima,...) mikonazol, Povrinske infekcije s kvascima mikoze (usna upljina, koa, ...) nistatin,

PLIJESNI
Filamentozne gljive Nakupine vlaknastih razgranatih stanicahifa (bezbojnih, bez klorofila) koje tvore micelij (zrani i supstratni) Micelijske gljive Openita klasifikacija: plijesni s polja; u skladitu; uznapredovalog kvarenja Septirane; neseptirane; poluseptirane
(septa poprena pregrada u hifama)

Struktura i ciklus rasta plijesni (Penicillium sp.)

Morfologija i graa hife

Septirane hife

klasifikacije plijesni:

Rhizopus nigricans
CARSTVO: RAZDJEL: PODRAZDJEL: RAZRED: RED: PORODICA: ROD: VRSTA:

Fungi Amastigomycota Zygomycotina Zygomycetes Zygomycetales Zygomycetaceae Rhizopus nigricans

ivotni ciklus Rhizopus sp. (Zygomycotina)- jarmaice

neseptirane

Penicillium italicum (plava) i Penicillium notatum (zelena)

Aspergillus flavus

Aspergillus niger

ivotni ciklus Penicillium sp. (Ascomycotina) - septirane

ivotni ciklus bazidiomiceta

Neke (bitne) karakteristike plijesni

prisutne u prirodnom okoliu; na namirnicama biljnog i animalnog podrijetla; hrani za ivotinje (krmivu) sposobnost proizvodnje mikotoksina (spojevi male mol.mase); bolesti u ljudi i ivotinja-mikotoksikoze (primarne i sekundarne) rastu, razmnoavaju se pri odreenim okolinim uvjetima (aw, t, pH, O2, RH) mogu biti: tetne-patogene (kvarenje hrane-mamirnica; bolesti-mikotoksikoze) i korisne (u proizvodnji fermentiranih namirnica, antibiotika, )

Do sinteze sekundarnih produkata metabolizma-mikotoksina dolazi ako je: * prisutna mikotoksikotvorna plijesan * pogodan supstrat za rast i razmnoavanje plijesni * povoljni okolini uvjeti (t, RH, aw,...) mikotoksini u hranu/namirnice mogu dospjeti izravno i neizravno u organizmu ljudi/ivotinja mogu izazvati akutna i kronina oboljenja (mikotoksikoze): karcinogenost, mutagenost,hemoragije, teratogenost,....

Patogene (toksikotvorne) plijesni u/na namirnici uzrokuju promjenu: okusa, mirisa, boje, strukture, bioloke i energetske vrijednosti nisu pravi paraziti vidljiv rast ne znai i kvarenje bolje rastu na usitnjenom supstratu (penica, ra, jeam, kukuruz,...) od brojnih rodova plijesni, posebice su vani rodovi:

Aspergillus, Penicillium i Fusarium

Do danas poznato:
preko 200 razliitih vrsta plijesni istraeno vie od 200 mikotoksina vie od 60 vrsta plijesni proizvodi mikotoksine vie od 20 vrsta plijesni proizvodi vie od 1 mikotoksina

Isti rod toksikotvorne plijesni moe proizvoditi vie razliitih mikotoksina Isti mikotoksin moe biti sintetiziran od razliitih vrsta istog roda plijesni, te takoer od razliitih rodova plijesni
Mikotoksin u namirnici/krmi moe opstati i zadrati svoju bioloku aktivnost i nakon nestanka plijesni Uklanjanje-postupci: -povienom temperaturom, kemijskim sredstvima (kiseline, luine, H2O2), biolokim postupcima, novosintetiziranim kemijskim spojevima,eterina ulja

Kod svih postupaka je bitno da: * se smanje ili potpuno uklone prisutni mikotoksini (inhibicija rasta toksikotvorne plijesni) * nakon provedenog postupka nema po zdravlje zaostalih tetnih produkata (toksinih efekata) * u namirnici ne doe do promjene njenog kemijskog sastava, hranjive vrijednosti, organoleptikih karakteristika,...

KVASCI
morfoloki se razlikuju od ostalih gljiva jednostanine, mikroskopske, nemicelijske gljive; nepokretne neki, u anaerobnim uvjetima proizvode pseudomicelij (Candida albicans) prosjena veliina stanica: 5-10 m oblik: kuglast, jajolik, izduen

Osnovni tip stanice blastospora Razmnoavanje: nespolno pupanjem, porenim dijeljenjem; spolno askosporama Vrste iz roda Saccharomyces: proizvode etanol i CO2 Upotreba: u proizvodnji vina, piva, kiselog tijesta,... Fizioloka osobina: fermentacija eera (izvor C)

Morfologija i graa stanice kvasca

Ciklus nespolnog razmnoavanja kvasaca