Sveuilite J.J.Strossmayera Elektrotehniki fakultet K.

Trpimira 2b 31000 Osijek

Digitalna elektronika

SEKVENCIJALNI SKLOPOVI

Prof.dr.sc.eljko Hocenski

Osijek 2006.

Sadraj:
1. Uvod 2. Bistabili 2.1. Bistabili u diskretnoj izvedbi 2.2. Tipovi bistabila 2.2.1. SR-bistabil 2.2.2. JK-bistabil 2.2.3. T-bistabil 2.2.4. D-bistabil 2.2.5. Master-slave bistabil 3. Registri 3.1. Posmani registri 4. Brojila 4.1. Sinkrona brojila 4.2. Asinkrona brojila 5. Zakljuak 6. Literatura str.2 str.3 str.3 str.4 str.4 str.7 str.8 str.8 str.9 str.9 str.10 str.12 str.12 str.14 str.16 str.17

-1-

1. Uvod
U elektronikim sklopovima postoje dvije vrste signala i to analogni i digitalni signali. Analogni signal moe biti istosmjerni ili izmjenini. Kod istosmjernog signala njegova vrijednost tj. amplituda cijelo vrijeme ima konstantnu vrijednost. Kod izmjeninog analognog signala njegova vrijednost se u svakom trenutku mijenja. Za razliku od analognih signala digitalni signali imaju dvije vrijednosti napona odnosno struje, pri emu vrijednost iz nieg podruja oznaava se znamenkom 0 i kaemo da se radi o logikoj nuli, dok se vrijednost iz vieg podruja oznaava znamenkom 1, odnosno kaemo da predstavlja logiku jedinicu. U skupinu digitalnih sklopova spadaju logiki sklopovi, koji mogu imati jedan ili vie ulaza i isto tako izlaza. Signali na ulazima i izlazima mogu imati vrijednosti unutar podruja koja odgovaraju binarnim znamenkama 0 ili1. Kod logikih sklopova izmeu stanja na ulazima i stanja izlaza postoji odreena logika veza, pa ti sklopovi obavljaju logike operacije odnosno funkcije. Postoji mnogo naina na koji se osnovni logiki sklopovi mogu kombinirati radi izvodenja raznih korisnih logikih operacija. Pri tome se razlikuju dvije vrste sloenih logikih sklopova: 1. Kombinacijski logiki sklopovi-su oni sklopovi kod kojih stanje izlaza ovisi o trenutnom stanju ulaza. 2. Sekvencijalni logiki sklopovi-su sklopovi kod kojih stanje izlaza ovisi o stanju ulaza i o prethodnom stanju na izlazu.

-2-

U sekvencijalnoj logici signali moraju slijediti u odredenom redu da bi se na izlazu dobio eljeni signal. To znai da sekvencijalni logiki sklopovi moraju imati i neki oblik memorije, radi "pamenja" dijela signala koji su ve stigli na ulaz. Ovaj memorijski efekt postie se koritenjem odreene povratne veze. Sekvencijalni sklopovi sastoje se od meusobno povezanih bistabila i obino jo od kombinacijskih sklopova. Prema tome ponaanje sklopa ovisi o ulazima i stanju bistabila, dok je izlaz takoer u pravilu funkcija stanja bistabila i ulaza. Sekvencijalni logiki sklopovi openito se dijele na : 1. sinkroni sklopovi ili sustavi - u njima se sve promjene dogaaju istovremeno u trenutku odredenom nekim upravljakim signalom zajednikim za sve ulazne signale. 2. asinkroni sklopovi ili sustavi - nemaju upravljakog signala, a promjene u jednom dijelu sklopa izazivaju promjenu u drugom dijelu; promjena se iri brzinom koju odreduje rad pojedinog dijela sustava.

2. Bistabili
Veina sekvencijalnih logikih sklopova zasniva svoj rad na radu bistabila, koji ima dva razliita stanja. Bistabil je tzv. regenerativni sklop, koji u osnovi ine dvije meusobno povezane sklopke, pri emu je u svakom trenutku jedna zatvorena, a druga otvorena. Promjena njihovog stanja moe se postii sama (nakon odredenog vremena) ili pomou vanjskog impulsa.

Sl.1. Princip bistabila 2.1. Bistabil u diskretnoj izvedbi Slijedea slika prikazuje shemu diskretne izvedbe bistabila.

Sl.2. Diskretna izvedba bistabila -3-

Opis rada Neka je u trenutku ukljuivanja napona napajanja VCC, lijevi transistor T1 otvoren, tj.u stanju ON (VCE1 ' 0). Tada kroz otpornik R1 ne tee struja i desni tranzistor T2 je zatvoren (VCE2 ' VCC), a to pak znai da kroz otpornik R4 tee struja i "dri" otvoren T1. Ako se pomou nekog vanjskog impulsa T1 zatvori, tada e T2 prijei u otvoreno stanje. Na taj se nain dobiva drugo stabilno stanje bistabila. Bitna karakteristika je da sklop "pamti" posljednje stanje (tj.ostaje u njemu), i kao takav je osnovni element za brojila i memorije. 2.2. Tipovi bistabila 2.2.1. SR-bistabil Najjednostavniji asinkroni sekvencijalni sklop u integriranoj izvedbi je SR-bistabil. On se moe ostvariti na vie naina, a najee je to s NI logikim sklopovima.

Sl.3. SR bistabil Ulazi su S i R, a izlazi Q i Q. U odnosu na kombinatorne logike sklopove, u sekvencijalnim sklopovima postoji povratna veza, zbog koje izlaz ne ovisi samo o ulazu ve i izlazu. Za bistabil s NI logikim sklopovima (slika 3. (a)) moe se pisati:

Mogui sluajevi su: a) S= R = 0. To je normalno stanje mirovanja sklopa, u kojem su Q i Q razliiti pri emu je to mogue za dvije kombinacije Q = 1 i Q = 0 odnosno Q = 0 i Q= 1. No oba ta mogua stanja su jednako stabilna i vjerojatna dok god je S = R = 0. To onda u stvari znai da izlazi nisu do kraja definirani tj. stvarna stanja izlaza ovise o tome to se prethodno dogodilo. -4-

b) S = 1, R = 0. Ovakva kombinacija ulaznih signala stavlja izlaz Q u stanje logike jedinice-zato se ulaz S naziva SET. c) S =0, R=1. Ovakvom kombinacijom izlaz Q prelazi u stanjue logike nule-ulaz R se zato naziva RESET. d) S = R = 1. Za ovu kombinaciju ulaza oba su izlaza u stanju logike jedinice (Q = 1 + Q, Q = 1 + Q).To samo po sebi ne predstavlja nikakvu potekou za rad sklopa, sve dok su ulazi S i R na stalnom iznosu logike jedinice. Problem nastaje kad se S i R simultano mijenjaju s 1 na 0, to onda vodi na jedno od mogua dva poetna stanja, pri emu nije defnirano na koje od njih. Ako su Q = Q = 1, a S i R prelaze simultano iz 1 u 0, tada bi i Q i Q trebali postati 0. No za Q = Q = 0 i S = R = 0 bi Q i Q trebali prijei u stanje 1. Oito se dobiva neka vrsta oscilacije izlaza izmeu stanja 0 i 1. U realnom sluaju ipak ne dolazi do oscilacija, jer se ulazni signali ne mijenjaju jednako brzo, pa e ulaz koji prvi prijee u stanje 0 izgubiti kontrolu, dok e drugi ulaz (koji e ostati na nivou 1) upravljati bistabilom. Zbog toga e sklop ipak doi u jedno od dva mogua stanja. No openito moe se rei da je izlaz sklopa zapravo neodreen, to se naziva race condition ili hazard (race zato jer konano stanje izlaza ovisi o relativnom odnosu brzina promjena ulaza). Stanje neodreenosti se treba izbjegavati, tj. kombinacija S = R = 1 se ne smije nikada pojaviti, i sklop e uvijek davati razliite izlaze. U nekim primjenama je vano poetno stanje sklopa, pa je zbog toga potrebno posebnim sklopom postaviti bistabil u eljeno poetno stanje. SR-bistabil spada u grupu tzv.asinkronih bistabila, tj.sklopova koji mogu mijenjati stanje u bilo kojem trenutku, tj.im se pojavi ulazni signal. Ako je pak potrebno kontrolirano upravljati promjenu izlaznog stanja, (a naroito ako je to potrebno izvriti istovremeno s velikim brojem istih sklopova), uvodi se dodatni ulaz za taktne (clock) impulse. U takvim tzv.sinkronim bistabilima se uvjeti za promjenu izlaznih stanja ispunjavaju ranije, ali do same
promjene dolazi tek u trenutku pojave taktnog impulsa. Koritenjem istog taktnog impulsa za vei broj istovrsnih bistabila, osigurava se njihovo sinkrono (istovremeno) djelovanje.

Shema sinhronog SR-bistabila je prikazana na slici 4.

Sl. 4. Sinkroni SR-bistabil -5-

Dva dodatna NI sklopa na ulazu osiguravaju koritenje normalnih (a ne invertiranih) impulsa, te sinkronizaciju. Rad sklopa moe se opisati na slijedei nain:

Sl.5. Tablica stanja sinkronog SR-bistabila (a) Ako je CLK = 0 tada su izlazi A i B uvijek 1, neovisno o stanju ulaza S i R. Ostatak sklopa se tada ponaa kao bistabil, s ulazima A = B = 1, to znai da izlazi Q i Q zadravaju svoje prethodne vrijednosti. Drugim rijeima, za CLK = 0 izlazi ne ovise o S i R (pa je mogu i sluaj neodreenosti S = R = 1). (b) Ako je CLK = 1, ulazi S i R utjeu na stanje izlaza: pojavom taktnog impulsa dobiva se normalni rad bistabil. Rad sinkronog bistabila moe se prikazati u tablinom obliku (koji je analogan tablicama stanja u kombinacijskoj logici). (tn oznaava vrijeme prije taktnog impulsa, tn+1 oznaava vrijeme nakon taktnog impulsa, Qn i Qn+1 te Qn i Qn+1 oznauju stanja izlaza koji odgovaraju tim vremenima). Iako se s sinkronim SR bistabilom osigurava sinkronizacija, taj sklop i dalje ima odredene nedostatke: 1. Za S = R = 1 ostaje problem neodreenosti rada sklopa; 2. U sluaju da je CLK = 1 svaka eventualna i/ili neeljena promjena ulaza S i/ili R e se manifestirati na izlazu, tj. sklop moe promijeniti izlazno stanje prije nego se taktni impuls vrati u stanje logike nule.ak i ako se CLK ulaz "dri" stalno na logikoj nuli i dozvoljava samo njegova brza promjena na logiku jedinicu, to ne osigurava da e bistabil samo jednokratno promijeniti svoje izlazno stanje (a osim toga kratkotrajno trajanje CLK = 1 ne mora biti dovoljno za istovremeno okidanje velikog broja spojenih bistabila).

-6-

2.2.2. JK-bistabil JK bistabil je najkompliciraniji, ali vjerojatno i najvaniji od svih bistaila. On se moe koristiti kao i prethodni SR bistabil, ali J = K = 1 sluaj (jednak sluaju S = R = 1) ne samo da nije neodreen, ve se i koristi kao prednost. Neodredenost (race condition) u radu edgetriggered SR bistabila se javlja kad su oba ulaza S i R u stanju logike jedinice, a CLK ulaz pada s logike jedinice na logiku nulu. To se moe izbjei tako da se sprijei utjecaj ulaza S i R na master sklop, ali istovremeno se mora dozvoliti da se izlazno stanje promijeni pri promjeni CLK signala (ako su se promijenili ulazi). Sljedea slika prikazuje shemu JK-bistabila.

Sl.6. JK-bistabil Iz sheme (slika 6) je vidljivo da se u JK-bistabilu izlazi Q i Q vraaju na ulaz (NI vrata mogu imati neogranieni broj ulaza), a novi ulazi su sada J (umjesto S) i K (umjesto R). Na slici 7. prikazana je tablica stanja JK-bistabila.

Sl.7. Tablica stanja JK-bistabila

-7-

2.2.3. T-bistabil T-bistabil za razliku od prethodna dva ima samo jedan ulaz, oznaen s T. Dobije se iz JKbistabila tako da se ulazi J i K spoje meusobno. Na osnovu tablice stanja JK-bistabila lako je derivirati saetu tablicu stanja T-bistabila. Ako je ulaz T u stanju 0, CP-impuls nee izazvati promjenu i stanje e biti kao i u prethodnom koraku. Ako je T=1, sinkronizacijski impuls e izazvati promjenu, odnosno komplementiranje informacije prisutne iz prethodnog intervala. Opisani bistabil radi sinkrono.

Sl.8. T-bistabil: a) sklop izveden od JK bistabila b) simbol c) saeta tablica stanja Asinkroni T-bistabil dobiva se tako da se na ulaz T stavi razina 1,a ulazni signali dovode na ulaz CP. U tim e uvjetima sklop mijenjati stanje svaki put kada na ulaz doe impuls. 2.2.4. D-bistabil Vrlo korisna verzija SR-bistabila je D-bistabil. On se dobiva tako da se kao R ulaz koristi invertirani S ulaz. Sklop prema tome ima samo jedan ulaz, koji se oznaava s D. Dva naina prikaza D-bistabila dana su slikom 8.

Sl.8. D-bistabil Ulazna varijabla dolazi direktno na ulaz S, a invertirana na ulaz R. Kada je na ulazu 0,na S je 0, a na R je 1. Nakon CP impulsa bit e u bistabil upisana 0. Ako je na ulazu 1, onda je i na ulazu S, dok je na ulazu R tada 0.Upisanao e prema tome biti 1. Bistabil jednostavno upisuje podatak koji mu je dan na ulaz. Moemo rei da je to zapravo elementarna elija za memoriranje jednog bita. Isto tako D-bistabil se moe koristiti kao element za kanjenje koji informaciju s ulaza produava za jedan vremenski interval. -8-

Sl.9. Tablica stanja Slika 9 prikazuje saetu tablicu stanja D-bistabila. 2.2.5. Master-slave bistabil Ovaj sklop osigurava da se izlazi mijenjaju samo u danom trenutku taktnog impulsa, i to pri njegovoj nagloj promjeni (edge triggered). Sastoji se od dva ista taktna SR-bistabila (prvi tzv. master, a drugi tzv. slave). Inverter izmedu dva CLK ulaza osigurava da su svaki od bistabila aktivni tijekom suprotnih dijelova taktnog impulsa, to je bitna karakteristika rada, te se tako moe precizno kontrolirati trenutak kad bistabil mijenja svoje stanje. Naime, ako je ulazni CLK impuls na nivou logike nule, to znai da je CLK za slave na nivou logike jedinice (i obratno). To pak znai da je master blokiran, tj. da je u njemu spremljeno ono to je bilo na njegovim ulazima kad je CLK bio logika jedinica. Shema master-slave bistabila je na slici 10.

Sl.10. Master-slave bistabil Glavni predstavnici sekvencijalnih sklopova su registri i brojila .

3. Registri
Registar je niz bistabila u kojima se pamti, odnosno registrira binarna informacija. Veliina registra, tj.broj bistabila, obino je jednaka standardnoj koliini informacije koju obrauje digitalni sustav. To je, u pravilu, jedna rije ili znak. Osim bistabila registar ima i logike sklopove koji slue za kontrolu ulaza informacije. Na slici 11. prikazan je tipian registar. Vidimo da ulazni bitovi a0 i a1 djeluju na ulaze S bistabila preko I-sklopova, koji e biti propusni za ulaznu informaciju ako je kontrolni ulaz L=1. Istovremeno komplementi ulaznih varijabli djeluju na ulaze R odgovarajuih bistabila. Ako uzmemo za primjer da je a0=1, na ulazu R bit e 0 i kad doe taktni impuls CP, u bistabil B0 upisat e se 1. Ako je a0=0, na ulazu S je 0, a na ulazu R je 1, pa e se u bistabil upisati 0. Ako je kontrolni signal L=0, ulaz je u bistabile registra onemoguen i u njemu se nalazi informacija koja je ranije upisana.
B

-9-

Kada je L=1, informacija prisutna na ulazima a0 i a11 upisuje se istovremeno, tj. elektriki paralelno u odgovarajue bistabile, pa je to registar s paralelnim ulazom. Pod djelovanjem taktnog impulsa CP informacija se upisuje, odnosno ukrcava u registar, pa se kontrolni ulaz obino oznaava sa L, prema engleskoj rijei load (nakrcati).

Sl.11. Registar s paralelnim ulazom 3.1. Posmani registri Ako registar obavlja samo funkciju pamenja tad nije potrebno da bistabili unutar sklopa budu meusobno povezani. Meutim za mnoge je primjene vano da se podaci mogu serijski pomicati iz bistabila u bistabil. Takav sklop naziva se posmani registar(engl. Shift register). Na slici dolje (Sl.12.) prikazan je posmani registar realiziran s tri D bistabila. Broj bistabila nije ogranien, a mogu se upotrijebiti i drugi tipovi bistabila. Bitno je da u bistabilu postoji dovoljno kanjenje kako bi na slijedei bistabil, na kojeg djeluje taktni impuls, djelovao samo izlaz iz prethodnog bistabila.

Sl.12. Posmani registar

-10-

Informacija na ulaz dolazi serijski kao niz bita kojima se vrijednost mijenja sinkrono pod utjecajem takta, u skladu s pravilima sinkronog sekvencijalnog sklopa. Uzmimo za primjer, neka je na poetku registar u stanju 000, tj. svi su bistabili u stanju 0, a na serijskom ulazu je stanje 1. Nailaskom taktnog impulsa bistabil B0 prelazi u 1, a B1 i B2 ostaju u 0. Nakon prvog impulsa ulaz postaje 0, te drugi impuls upisuje to u B0, a istovremeno pomie sadraj B0 u B1. Taj proces moe se pratiti na dijagramu valnih oblika na Sl.13.

Sl.13. Valni oblici posmanog registra

Sl.14.Tablini prikaz odziva posamnog registra na ulazni niz 10110 Nailaskom svakog taktnog impulsa ulazna informacija se upisuje u B0, a sadraji svih bistabila pomiu se za jedno mjesto udesno. Na izlazu se tako pojavljuju redom bitovi zapisani u B2, B1 i B0. Registre, moemo openito, s obzirom na nain upisa i ispisa podataka (bitova), podijeliti na : 1. 2. 3. 4. registri sa serijskim upisom i serijskim ispisom podataka (SISO) registri sa serijskim upisom i paralelnim ispisom podataka (SIPO) registri sa paralelnim upisom i paralelnim ispisom podataka (PIPO) registri sa paralelnim upisom i serijskim ispisom podataka(PISO)

U nekim je primjenama potreban posmani registar koji moe pomicati podatke i udesno i ulijevo.Pri tom je potrebno dodati logike sklopove koji e izlaze iz bistabila povezati i s ulazima prethodnog bistabila na slian nain kako je prikazano na Sl.14.

-11-

Sl.15. Posmani registar s paralelnim ulazom

4. Brojila
Brojilo je sekvencijalni sklop koji pod utjecajem ulaznih impulsa prolazi utvrenim redoslijedom stanja, nakon ega se vraa u poetno stanje. Brojila moemo podijeliti na : 1. Sinkrona brojila 2. Asinkrona brojila 4.1. Sinkrona brojila Brojilo kod kojeg se svi bistabili prebacuju istovremeno pod utjecajem taktnog impulsa zove se sinkrono brojilo. Ulazni impulsi dolaze na sinkronizacijske ulaze bistabila. Ako su to taktni impulsni, onda sklop broji te impulse. Brojilo od n bistabila imat e N=2n stanja i moi e brojiti do najveeg broja W=2n-1. Meutim, ne moraju se iskoristiti sva stanja pa brojilo moe brojiti i u manjem modulu. Brojiti u nekom modulu m znai nai broj koji predstavlja ostatak dijeljenja tog broja modulom. Brojilo koje broji u modulu m naziva se modulo m brojilo, pa se modulo 10 brojilo naziva dekadsko brojilo. Ako je redoslijed stanja brojila jednak redoslijedu brojeva u prirodnom binarnom sustavu, takvo se brojilo naziva binarno brojilo. Prijenos upravljakog ulaznog signala u bistabile moe se izvesti na dva naina: paralelno i serijski. Sinkrono binarno brojilo s paralelnim prijenosom dobiva se kad se kombinacijski dio sklopa izvede s I-sklopovima u jednoj razini, a sa serijskim prijenosom kad se ista funkcija naini s Isklopovima u vie razina. Na slici 16 je prikazan kombinacijski dio sklopa za paralelni i serijski prijenos. -12-

Sl.16. Sinkrono binarno brojilo: a) s paralelnim prijenosom b) sa serijskim prijenosom Sa n bistabila moe se realizirati i brojilo koje broji u nekom drugom brojevnom sustavu, tj. neko modulo x brojilo, gdje je x<2n, pri emu neka stanja ostaju neupotrebljena. Ukoliko se eli projektirati brojilo koje broji u dekatskom sustavu, treba uzeti najmanje 4 bistabila, i pri tom, od ukupno 16 stanja 6 e ih biti neupotrijebljeno. Izvedbu BCD-dekatskog brojila prikazuje slika 17.

Sl.17. BCD-dekadsko brojilo Ako se posmanom registru izlazi spoje s ulazima dobiva se sklop pod nazivom prstenasto brojilo. To je posmani registar spojen u prsten. Informacija koja je upisana u njemu cirkulirat e pod utjecajem impulsa koji se dovode paralelno na sve taktne ulaze bistabila. -13-

Sl.18. Prstenasto brojilo Ukoliko se povratna veza s izlaza na ulaz izvede tako da se vodii s Q i Q' ukrtavaju, dobiva se ukrteno prstenasto brojilo ili Johnsonovo brojilo (sl.19).Tablica stanja koja pokazuje slijed brojenja prikazana je, zajedno s valnim oblicima, na sl.20. Brojilo na slici ima 5 bistabila i ukupno 10 razliitih stanja, pa predstavlja dekadu. Openito e n bistabila imati 2n stanja, pa e modul brojila biti m=2n.

Sl.19. Ukrteno prstenasto (Johnsonovo) brojilo Usporedbom s prstenastim brojilom, ukrteno prstenasto brojilo je dvostruko efikasnije.

Sl.20. Valni oblici i tablica stanja Johnsonova brojila 4.2. Asinkrona brojila Brojilo kod kojeg se bistabili ne prebacuju svi istovremeno pod utjecajem taktnog impulsa, ve pod utjecajem promjene prethodnog bistabila, zove se asinkrono brojilo. -14-

Sinkrono brojilo dvostruko je bre nego asinkrono, meutim prednost je asinkronog brojila jednostavnija i zato jeftinija izvedba. Prikaz asinkronog brojila dan je na slici 21. Brojilo na slici ima tri bistabila i ukupno 23=8 stanja. Rad brojila moe se pratiti na sl. 22. Poetno su svi bistabili u stanju 0, to se postie signalom za brisanje. Prvi ulazni impuls prebacuje bistabil B0 iz 0 u 1. Drugi impuls vraa bistabil B0 u stanje 0, te se bistabil B1 prebacuje u stanje 1. Bistabili mijenjaju stanje nakon vremena kanjenja tDB.

Sl.21. Asinkrono binarno brojilo

Sl.22. Vremenski dijagram asinkronog binarnog brojila U asinkronom sustavu promjena nastupa u prvom bistabilu odmah pod djelovanjem ulaznog impulsa, ali promjena u drugom i treem bistabilu nastupa tek nakon to signal proe kroz sve prethodne bistabile. Ta kanjenja se sumiraju, ukupno kanjenje u ovom sluaju je tada 3tDB. Dakle vrijeme kanjenja cijelog brojila je najdue vrijeme odziva iopenito je za brojilo od n bistabila : TDBR=ntDB.

-15-

5. Zakljuak
Sekvencijalni sklopovi su digitalni sklopovi kod kojih stanje izlaza ovisi o stanju na ulazu ali i o prethodnom stanju izlaza. U digitalnoj elektronici imaju iroku primjenu, a rade se kao sklopovi za prijenos podataka, posmak podataka, brojenje impulsa, mjerenje vremena trajanja odreenih perioda, pretvorbu prijenosa podataka (serijski u paralelno i obratno). A poto se sastoje od meusobno povezanih bistabila, koji su osnovni memorijski elementi, upotrebljavaju se u izradi memorijskih jadinica (memorije).

-16-

6. Literatura
Aleksandar Szabo, IMPULSNA IDIGITALNA ELEKTRONIKA II U. Peruko, DIGITALNA ELEKTRONIKA

-17-