FALACIJE

- valjanost = "po pravilu" - falacija = nevaljan zakljuak - sofizam - namjerna falacija - paralogizam - nenamjerna falacija 3 skupine: - 1)falacije relevantnosti - premise koje nisu relevantne za konkluziju - ad ignorantiam - nije dokazano x, dakle x (dakle ne-x) - ad verecundiam - y je rekao x, dake x - y je nelegitiman autoritet - ad hominem - ignorira se argument, napada se osoba - a) skriveni interesi - napada se tvrdei da osobi neto ide u korist - b) tu quoque - napada se jer osoba radi suprotno od onog to kae (pr. crkva trai neradnu nedjelju, a radi nedjeljom) - c) "trovanje vrela" - prekid komunikacije, omalovaavanje, etiketiranje - d) pritisak radi okolnosti - tjeranje da prihvati neto radi pr. svog zvanja, narodnosti, vjere, politike afirmacije... - ad populum - manipulacija publikom (putem emocija) - ad misericordiam - apel na milosre - ex consensu populorum - priziv na veinu - ad baculum - prijetnja silom - ignoratio elenchi - irelevantna konkluzija - a) prijelaz u drugi rod(skrenuti s teme) - b) previe dokazujemo (cilj je puno ui od onog to se dokazuje), premalo dokazujemo (prmisa nije dovoljna da bi podrala konkluziju) - c) non sequitur (konkluzija ne slijedi iz premisa)

Pr. U svom radu iznosim tezu o ugoenosti svemira, (*premda veina mojih kolega astrofiziara to ne podrava), (1oni su financirani od interesnih skupina), osim toga (3suprotno jo eka pobijanje) a i (2moja mama se slae.) - 1 - skriveni interesi - 2 - priziv na krivi autoritet - 3 - ad ignorantiam - * - nije falacija jer nije nelegitiman autoritet!

-2)falacije neosnovanog razloga-s premisama neto nije u redu"prevercana je" - error fundamentalis - preuivanje oito neistinite premise - pr. Ja volim jabuke. [Ako volim jabuke bit u znanastvenik] Dakle, bit u znanstvenik. - kompleksno pitanje - pitanje koje ve sadri odgovor - falacija lanog uzroka (post hoc,ergo propter hoc) - to to je dolo poslje neega ne znai da je to uzrok - to to je neto prije ne znai da je uzrok - kruno dokazivanje (petitio principii) - tvrdim A. Zato? Zbog B. Zato B? Zbog A. - idem per idem - govori se ista stvar samo se preformulira - A zato to A - falacija akcidencije - sa generalnog se zakljuuje na pojedinani sluaj - obrnute akcidencije - sa pojedinanog sluaja se zakljuuje da mora vrijediti openito - izvoenje nunosti iz mogunosti - iz tog to je mogue ne znai da e nuno biti - 3) falacije vieznanosti - univoeno - termin se upotrebljava u istom znaenju - ekvivono - termin se upotrebljava u razliitom znaenju - analogno - termin se upotrbljava u slinom znaenju - kompozicija - sa djela se zakljuuje na cjelinu; svojstvo koje vrijedi za dio pripisuje se cjelini (pr. Svaka stanica mamuta je malena i lagana, dakle mamut je malen i lagan) - divizija - ono to vrijedi za cjelinu pripisuje se jednom dijelu (pr. Mamut je ogromna zvijer, dakle svaka stanica mamuta je ogromna zvijer) - falacija istozvunosti - ista rije se upotrebljava u argumentu tako da ima razliito znaenje - amfibolija - iskaz se moe tumaiti na dva razliita znaenja, a iz njega nije jasno kako se treba tumaiti - pr. Maka voli dijete (nije jasno ko koga voli); smaknuti (,) ne(,) pustiti (treba li smaknuti ili pustiti) - falacija naglaska - naglaavanjem rijei mijenja se znaenje reenice - retoriki trikovi - strailo - prikazivanje neijih argumenata na krivi nain - skliska padina (domino efekt) - prvo je moda istinito, ali to se vie nadovezuje to je manje istinito - dimna zavjesa (crvena haringa) - skretanje pozornosti s jednog pitanja uvoenjem druge teme - perfekcionistika falacija - postavlja prevelike zahtjeve pred protuargument da bi onda taj argument olako odbacila

POJAM - pojam je misao o biti onog to mislimo - rije je glasovni nositelj ili izraz pojma - pojam nastaje apstrakcijom univerzalnog (openitog) iz partikularnog (posebnog) - apstrakcija forme iz osjetilne materije - sadraj pojma -skup ili zbroj bitnih oznaka koje neki pojam izrie o nekom predmetu - opseg pojma - skup svih predmeta kojima pristaju neke bitne oznake - to je vei sadraj to je ui opseg, to je manji sadraj to je iri opseg - vrste pojmova: - jasan - ako znamo itav opseg pojma - odjelit - ako tono znamo sadraj pojma - sveobuhvatan - pojam koji iscrpljuje svu nutarnju spoznatljivost predmeta - opi - pojam koji se mnogim stvarima pridjeva u istom smislu - singularni - pojam koji je ogranien na jedan predmet - vlastiti - pojam koji izrie stvar kakva je u sebi - analogni - pojam koji izrie kakva je stvar u odnosu prema nekoj drugoj slinoj stvari - quinque praedicabilia - Porfirije je odredio 5 naina kako se opi pojmovi pridijevaju pojedinanim stvarima - vrsta (species) - pojam koji se izrie o mnogim pojedinanim stvarima kao njihova potpuna bit - najblie to opi pojam moe doi pojedinanim predmetima - rod (genus) - pojam koji o mnogim stvarima izrie neto nepotpuno ili kao dio biti koji se moe dalje odrediti - razlika (differentia) - pojam koji se o mnogima izrie kao neto nepotpuno ili kao dio biti koji dalje odreuje neki rod - vrsna (specifica) - odreuje najnii rod - rodna (generica) - odreuje vii rod - vlastitost (proprium,nunost) - pojam koji se izrie o mnogim stvarima kao neto to nuno slijedi iz njihove biti, ali nije dio te biti - prigodak (akcident) - svojstvo koje stvar moe, ali ne mora imati - pr. filozof (vrsta), ovjek (rod), sustavno misli (razlika), logika (nunost), profesor (akcident) - odnosi meu pojmovima - identini - isti sadraj i opseg (pr. "svjetiljka", "lampa") - ekvipolentni - razliit sadraj, isti opseg ("aktualni papa", "brat Georga Ratzingera") - superordinirani (nadreeni) i subordinirani (podreeni) nadreeni je dio sadraja podreenoga, podreeni je dio opsega nadreenoga (nebesko tijelo,planet) - interferirajui - sadraj je djelomino isti, djelomino ne, opseg djelomino zajedniki (lovac, politiar) - koordinirani - djelomino zajedniki sadraj, nijedan dio opsega nije zajedniki, ali zajedno se nalaze u opsegu vieg rodnog pojma (uto, bijelo) - kontrarni ili kontrarno-koordinirani - pojmovi koji se meusobno najvie razlikuju, stoje na ekstremima

unutar istog skupa, ali se ne iskljuuju sasvim (bijelo, crno) - kontradiktorno koordinirani - dva koordinirana pojma koji se meusobno sasvim iskljuuju, ali zajedno iscrpljuju opseg njima nadreenog rodnog pojma (bijela (boja), ne-bijela (boja)) - kontradiktorni (protuslovni) - dva pojma koji se potpuno iskljuuju, tj. jedan drugog negiraju, a drugi pri tome iscrpljuje doseg svih pojmova osim onog prvoga (bijelo, ne-bijelo) - disparatni (neusporedivi) - nemaju zajednikog sadraja, niti imaju zajedniki vii rodni pojam (irafa, postmodernizam) DEFINICIJA - definirati neki pojam znai svesti ga logiki na druge, jednostavnije (razumljivije) pojmove - svrha definiranja jest izbjei vieznanosti i sline potekoe - definiendum - rije koja se definira - definiens - rijei kojima se definira - definirati - odrediti granice pojma, tj. njegov najblii gornji rodni pojam i neku specifinu razliku koja ga ini drugaijim od drugih pojmova unutar istoga roda - odreivanje najblieg roda (genus proximum) i vrsne razlike (differentiam specificam) - pr. ovjek = ivotinja (genus) + razumna (differentia specifica) - vrste - nominalna - tumai samu rije za neku stvar, esto sinonimom - realna - odreuje sadraj pojma, odnosno oznake stvari, najee u obliku iskaza - deskriptivna (opisna) - predstavlja sadraj pojma onako kako ga mnogi ljudi misle, opisuje koje znaenje rije ve ima u odreenom jeziku - preskriptivna - propisuje kako treba misiti neki pojam, odnosno u kojem znaenju upotrebljavati neku rije - verbalna - rijeju izrie bit stvari - ostenzivna - pokazno izrie bit stvari - esencijalna - odreuje bit stvari - genetika - odreuje nastanak stvari - intenzionalna - odreuje sadraj pojma - ekstenzionalna - odreuje opseg pojma - kontekstualna - znaenje se stjee po funkciji u iskazima - persuazivna - definicija u kojoj je skrivena nakana da utjee na miljenje sluatelja, ili da pobudi emocije i na taj nain ih pridobije - pravila - akuratna - treba sadravati bitne oznake po kojima se sadraj jednog pojma razlikuje od sadraja drugih pojmova, ne smije biti preobilna - adekvatna - definiens treba imati isti opseg kao i definiendum, nije preuska ni preiroka - ne-cirkularna - definiendum se ne smije pojaviti u definiensu - definiens ne smije biti ni sinonim ili antonim za definiendum - afirmativna - gdje god je mogue ne smije biti negativna (neke moraju biti) - jasna i neslikovita - ne smije vie komplicirati stvar nego to je pojanjava