idovstvo

- Povijest idovstva poinje u 6. st. pr.Kr. - Kao narod i religija, idovi su potomci biblijskih patrijarha Abrahama, Izaka i Jakova. - 3000.g.pr.Kr.na brdu Sinaj - Mojsije je prvi kojemu Bog otkriva svoje ime - Jahve (JHVH). - Bog je sa Izraelskim narodom sklopio Savez, lat. testamentum. - Narod je primio Ploe zakona i Deset zapovijedi idovstvo je religija Zakona - Temelj idovske religije: vjera u jednoga Boga Jahvu, stvoritelja Neba i Zemlje - Za idove Bog nije samo bitak ili sila, On je osoba Sveti spisi: - Tora: - Spisi obuhvaaju razdoblje od tri tisuljea - Hebrejska Biblija najvei autoritet. U kranstvu se zove Stari zavjet. Iz Biblije se izvode sva mjerila udorednog i religoznog ivota - Biblija poinje sa pet Mojsijevih knjiga koje se zovu Tora, to znai Pouka ili Zakon. - Tora sadri: knjige Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, knjiga Brojeva,Ponovljeni zakon. - Istraivanja su pokazala da je 5 Mojsijevih knjiga nastalo iz najmanje etiri izvora, tijekom vremena stopila su se u jedinstveni izvjetaj. - Sveti tekst Tore preveden na gotovo tisuu jezika - Tora je kamen temeljac idovske Biblije koja sadri 24 knjige i katolike Biblije sa 46 knjiga. - Talmud: - Tora i Talmud zajedno, ine idovsko vjerovanje. - Talmud znai uenje, nastajao je tijekom stoljea usmene i pismene predaje svih rabinskih kola Palestine i Babilona koje su se ugasile izmeu 500. i 600.g.posl.Krista. - Talmud je tzv usmena Tora za razliku od pismene tore tj 5 Mojsijevih knjiga - U Talmudu su zakoni i pouke iz Tore, dakle volja Boja iscrpno protumaeni tj razraena je svakodnevica idova Vjera idova: - idovi svoju vjeru konkretiziraju u ispunjavanju Zakona Tore, koja ima 613 zapovijedi! - Srce Zakona izraeno je u sredinjoj molitvi idovske vjere: uj Izraele Pnz 6, 4-5. - Za idove i Krane vjera ne znai samo vjerovanje to je i vjernost Savezu. - Vjeruju u uskrsnue tijela i besmrtnost due u tome slijede razliita filozofska i teoloka tumaenja. - idovi vjeruju da se povijest razvija prema sve veoj slinosti ovjeka s Bogom i da e ispunjenje povijesti biti mesijanska era koja e prijei u Kraljevstvo Boje - I idovi i Krani poznaju Isusa ali razilaze se u tome tko je On. - Unutar idovstva postoji vie razliitih pokreta. idovski blagdani: - idovska sveta godina obiluje blagdanima i svetkovinama. - Najpoznatiji pesah ili pasha (To je prisjeanje na izlazak iz Egipta, svaki se idov osjea osloboen i spaen. ) - Kranin je osloboen Isusovom smru, a idov - prisjeanjem spasenjskog dogaaja osloboenja njihova naroda iz egipatskog ropstva. idovska mistika ili Kabala: - idovstvo je stroga religija Zakona ali i religija mistike. - Osobitost idovske mistike je u tome to uzima sveti tekst Tore za svoje polazite - Krajem 13.st. u panjolskoj nastalo glavno djelo idovske mistike ili Kabale spis Zohar ili Knjiga bljetavila. - Zohar jedna vrsta mistinog komentara Tore - Tipino za idovsku mistiku hebrejski smatra svetim jezikom - Sredinom 18.st. iz Kabale je nastao tzv. pokret pobonih ili hasidizam (heb. Hasidim).

Dva pravca idovstva: - Razlikujemo dva osnovna pravca: rabinsko i reformno idovstvo koji razliito shvaaju Objavu - Liberalno ili reformno idovstvo je religijski smjer unutar modernoga idovstva koje je nastalo u 19.st. Za njih je karakteristino novo interpretiranje mesijanskih obeanja. Ona se odnose vie na lik Mesije nego na otkupljenje ovjeanstva idovstvo i Objava: - Za reformirano idovstvo: Objava nije jednokratno zbivanje nego ona napreduje smjetena je izmeu stvaranja i otkupljenja - Time je Objava izmeu prolosti i budunosti stalna sadanjost i izraz Jahvine prisutnosti - Reformirano idovstvo vjeruje da su Objavu napisali ljudi i da nema boansko porijeklo - Rabinsko idovstvo - vrsto vjeruje da je Tora boanska Objava objava koju je Bog dao Mojsiju, povjerena u usmenu diktatu ili u pisanu obliku - Rabinsko idovstvo ostalo je vjerno biblijskom uzoru, utemeljenju Objave Biblijsko utemeljenje: - Objava kao iskustvo Boga u izvornome smislu jest gledanje Boga koji sam daje da ga se vidi i spozna - Petoknjije svjedoi kako Jahve razotkriva sebe u svojim djelima od stvaranja do svoga vezanja uz Izrael i njegovu povijest pa govorimo o Bojoj samoobjavi, ali tu samoobjavu Boga Stari Zavjet ne shvaa jo kao razotkrivanje njegove biti.

Stari zavjet - uvodne napomene - O ulozi braka i njegovoj svrsi II. Vatikanski Koncil govori u dogm.konst. o Crkvi u suvremenom svijetu - To je biblijsko poimanje braka, teoloke je naravi znai da je glavno uporite i autoritet biblijska egzegeza Boja Rije - Brak u Izraelu iako je izrazito profanog karaktera smatra se Bojim udom, djelom njegovih ruku i izvorom posebne milosti za ovjeka i Boji narod - Za dublje prouavanje braka na naravnoj i nadnaravnoj razini mora se prouiti iskustvo naroda koji je ivio tu stvarnost i to kao Boji izabrani narod. Iskustvo izraelskog naroda autentian izvor spoznavanja jer je ivljeno u zajednitvu s Bogom Objave. Stoga u promiljanjima o braku u Starom zavjetu - cilj nam je dublje spoznati nain na koji je Izrael iskustveno doivljavao brak. Teologija braka u svjetlu biblijskog izvjetaja o stvaranju : - Izvjetaj o Stvaranju svijeta i ovjeka opisan je u prvoj knjizi Petoknjija, Knjizi Postanka. - Tko je ustanovio brak? - polazei od SZ objave izriito se kae: sam je Bog zaetnik braka - U Post. nalazimo tekstove koji govore o braku i odnosu izme u mukarca i ene oni imaju dugi evolutivni proces - Izrael vjeruje - brak je Boje stvarateljsko djelo - Brak Adama i Eve prototip svakog braka - Glavni cilj izvjetaja o Stvaranju - obnova braka i njegova dostojanstva u svijetlu Boje volje nasuprot iskrivljenom poimanju braka starih istonih naroda Porijeklo izvjetaja o stvaranju: - SZ tekstovi o stvaranju potjeu iz razliitih predaja - Crkveno uiteljstvo prihvaa mogunost postojanja vie pisanih i nepisanih izvora - etiri su glavna: jahvistiki, elohistiki, deuteronomistiki i sveeniki izvor. - Petoknjije ili Tora: Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Knjiga brojeva, Ponovljeni zakonik - rad vie nadahnutih autora ili pisaca. - prvi izvjetaj: Post 1, 1-31; 2, 1-4 iz sveenike predaje - drugi izvjetaj: Post 2, 4-25 iz jahvistike predaje

Obiljeja izvjetaja o stvaranju: - Prvi - Sveenika predaja - Nastao u 6. st. pr.Kr - Vie je teoloki, saet, u sebi skriva snaan metafiziki naboj. - Oba se izvjetaja meusobno nadopunjuju Drugi - Jahvistika predaja - Nastao u 10.st.pr.Kr. - Vie je slikovit, psiholoki i teoloki. - Dva izvjetaja o stvaranju otkrivaju u kojem smislu Bib lija razumijeva svetost braka i obitelji. Okruenje u kojem ivi Izrael: - Izrael ivi meu politeistikim narodima starog Bliskog istoka (Mezopotamija, Kanaan, Egipat) - Poznata im je instititucija braka i obitelji kao socijalna pojava - Postoje usmeni i pismeni obiteljski zakoni potrebni u svrhu zatite obiteljske zajednice i ugradnje u drutveno-ekonomski ivot klana, plemena i naroda - najpoznatiji Hamurabijev zakonik iz 1700.g.prije Krista - vjeruju u bogove i boice tzv. boanski brani parovi arhetipovi (uzori) za odnose mua i ene u braku - Kult plodnosti, obredi i mitovi plodnost je sveta, uzviena - posebno rairen u Kanaanu gdje se naselio Izraelski narod. - Pod mitom se misli na religiozno tumaenje svijeta i ovjeka - Na bogove projiciraju elemente ljudskog ivota: plodnost, brak, eros zbog toga oni postaju sakralizirani, posveeni. - Za Kanaance plodnost je odreena vrsta boanstva / Za Izraelce plodnost je misteriozni dar Boji - Za Kanaance su seksualnost i prokreacija misteriozni elementi koji pripadaju sferi boanstava. Kultovi bogovima plodnosti: - Hramovi obredi sakralne prostitucije - Izrael povremeni protesti protiv ovakvih idolatrijskih kultova koji su se iskazivali bogovima plodnosti - Mitologija postaje sve sloenija te ukljuuje i poligamiju, konkubinat i rastavu - idovski zakon je tolerirao poligamiju, iako je u suprotnosti sa idovskom etikom. To je izraeno u jahvistikom izvjetaju o branom moralu Knjiga Postanka Novi pogled Izraela: - U ovakvu povijest ulazi Objava Staroga zavjeta - U sueljavanju sa tadanjim shvaanjima novi pogled ili poruka je revolucionarna - to kae ta nova poruka? Svijet, time i Izraelova povijest nisu sami po sebi razumljivi . Jahve svojom stvaralakom rijeju daje poetak povijesti kozmosa i ovjeka, poetak vremena u kojem ivimo. Znai novi pogled dolazi od vjere u Boga Jahvu. Izrael u toj istoj vjeri doivljava brak i plodnost jer sve ovisi o milosrdnoj Jahvinoj dobroti. - Zbog vjere u Jahvu u Izraelu dolazi do demitologizacije cijeloga ivota time i pogleda na brak Uinci novog pogleda na brak: - Vana je injenica da se u drutvo sa legaliziranom poligamijom uvodi monogamija brak izmeu jedne ene i jednoga mukarca, a to je model ljudskoga braka prema Bojoj volji - Jahve je brak blagoslovio i posvetio inom stvaranja zato Izraelu nisu bili potrebni nikakvi obredi koji bi sluili kao jamstvo plodnosti kako je to bilo u okolnim narodima Prvi izvjetaj o stvaranju (sveeniki): - Govori o postanku svijeta u est dana. Bog najprije stvara svijet i prirodu. Kruna stvaranja jest ovjek u dvostrukoj pojavnosti kao mukarac i ena. - Izvjetaj govori da je sve to Bog stvara bilo dobro (...) I vidje Bog da je dobro... , to znai sve je ivjelo i djelovalo prema Bojoj volji, bilo je u potpunom skladu i udorednoj cjelini - ovjek dijaloko bie ulazi u odnos s Bogom, drugim ljudima i kozmosom

ovjek kao dijaloko bie: Iz injenice da je stvoren na sliku Boju- ovjek je dijaloko, relacijsko bie, sposoban za zajednitvo. Moe ostvariti odnos s Bogom, odnos s drugim ljudima koji se ostvaruje kroz prijateljstva, obitelj, drutvo , naroito kroz odnos mua i ene jezgra svake zajednice nalazi se u okvirima zajednitva koje nastaje izmeu mua i ene. Odnos s kozmosom ovjek ostvaruje na bazi svoje duhovno-tjelesne konstitucije - ovjek se raa u zajednici i do svoje pune zrelosti oblikuje se u njoj a poetak svake zajednice nalazi se upravo u obitelji ovjek kao par - slika Boja: I ree Bog: Nainimo ovjeka na svoju sliku, sebi slina, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci-svoj zemlji! Na svoju sliku stvori Bog ovjeka, na sliku Boju on ga stvori, muko i ensko stvori ih. - ovjek postaje slian Bogu postajui osoba koja ljubi,sposoban za zajednitvo - ovjek predstavlja sliku Boju kao par kao jedinstvo dviju razliitih osobnosti u braku se to oituje kao zajednica mukarca i ene - ovjek je dobio od Boga poslanje da vlada zemljom - ne kao pojedinac, ve kao ljudski par - muko-ensko. Njih dvoje stvoreni su istim Bojim inom i zajedno ine ovjeka - Boju sliku. - Samo se za ovjeka, za razliku od svih drugih stvorenja, kae da je slika Boja i samo ovjek stoji u neposrednom odnosu s Bogom jer ovjek ima veu ontiku vrijednost od ostalih stvorenja - Antropoloka istina: ovjek je vrhunac svih stvorenja u vidljivom svijetu, jednako mukarac i ena jer oboje su stvoreni na sliku Boju. Adam ovjek nije jedan nego dvoje: muko i ensko Blagoslov i poslanje: - I blagoslovi ih Bog i ree im: Plodite se i mnoite i napunite zemlju, i sebi je podloite! Vladajte ribama u moru i pitacama u zraku i svim ivim stvorovima to puze po zemlji! - Sam Bog izljeva svoj blagoslov nad prvim branim parom i daje poslanje - Blagoslov je znak da je brak boanska, sveta ustanova a ne ljudska da ga je Bog ustanovio na poetku povijesti ovjeanstva. - Etika branog i obiteljskog ivota u SZ kae da je inom stvaranja ovjek primio tono definira ni smisao kojeg e ostvariti preko sakramenta braka. - Stvaranje obitelji u Izraelu ima veliko znaenje - Plodnost se smatrala velikim Bojim blagoslovom. Iz teksta je vidljivo da i plodnost ima svoj izvor u Bogu, u njegovoj stvaralakoj rijei. Brani par: Boji su stvaratelji: - Prvi izvjetaj Post 1 naglaava plodnost kao osnovnu slinost izmeu Boga i branog para - Blagoslov nad prvim branim parom znai da su mukarac i ena pozvani da kao slika Boja zajedniki dovravaju Boje djelo stvaranja. - Svaki brani par u asu sklapanja braka postaje dionikom tog blagoslova Boga stvoritelja - Preko djece, u inu plodne ljubavi, surauju s Bogom u izvjesnom smislu oni su stvaraju s Bogom novo ljudsko bie, osobu s vjenim odreenjem. - Evo to su o tome rekli u svojim enciklikama, papa Ivan Pavao II i papa Pavao VI: - Stvarajui mua i enu na svoju sliku i priliku, Bog ih poziva da na osobit nain sudjeluju u njegovoj ljubavi i u njegovoj moi Stvoritelja i Oca putem svoje slobodne i odgovorne suradnje u prenoenju dara ljudskog ivota. - Brana ljubav jest plodna ljubav koja se ne iscrpljuje sva meu suprunicima, nego je odreena da se nastavi buenjem novih ivota. Drugi izvjetaj o stvaranju (jahvistiki): - Sveeniki (prvi) izvjetaj promatra spolnu razliku kod ovjeka u perspektivi potomstva, dok jahvistiki reflektira o braku u perspektivi ljubavi jedno tijelo. Sveti pisac je zaokupljen ovjekom i njegovim poloajem i ulogom u svijetu. Stoga je ovaj izvjetaj izrazito antropoloki,dok je prvi prije svega kozmoloki - Bog najprije stvara ovjeka-mukarca, zatim njegovo okruenje-vrt, potom stvara ivotinje, tada stvara enu.

- Vrt se oznaava kao raj koji se nalazi u Edenu. Nije zemljopisni pojam, eli se rei da je poetak ivota na Zemlji bio skladan na svim razinama: izmeu ljudi meusobno, ljudi i ostalih stvorenja, te ljudi i Boga, to je simbol mirnog suivota. Post 2, 78; 15,20 analiza teksta: - Jahve, Bog napravi ovjeka od praha zemaljskoga i u nosnice mu udahne dah ivota. Tako postane ovjek iva dua. - ovjek je bie od tijela i due, slobodan i odgovoran. iva dua ima isto znaenje kao i slika Boja u prvom izvjetaju. - I Jahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti ovjeka koga je napravio, "Jahve, Bog uzme ovjeka i postavi ga u edenski vrt, da ga obrauje i uva. - Okruen rajskim vrtom iznimne ljepote, ivotinjama i pticama - Adam nije bio zadovoljanon kao osoba trai sebi srodnu osobu, trai partnera s kojim moe uspostaviti dijalog, planirati i suraivati. Post 2, 18; 21-24 analiza teksta: - Nije dobro, ree Jahve, da ovjek bude sam: nainit u mu pomo kao to je on (.. .)Tada Jahve, Bog, pusti tvrd san na ovjeka te on zaspa, pa mu izvadi jedno rebro(...)Od rebra to ga je uzeo ovjeku napravi Jahve, Bog, enu pa je dovede ovjeku. Nato ovjek ree: Gle, evo kosti od mojih kostiju, mesa od mesa mojega! enom neka se zove, od ovjeka kad je uzeta! - Bog stvara zasebnim inom enu radi brane ljubavi za razliku od Post 1, gdje je ena stvorena radi potomstva - Bog stvara enu iz Adamova rebra to znai od njegova ivota - Pisac eli naglasiti da je Bog usadio u ovjeje srce ljubav i da Bog sam dovodi enu ovjeku. To ini kod sklapanja svakog braka! - Bog je tvorac braka - time je ta veza nerazrjeiva - Izraz nainit u mu pomo kao to je on ima dublje teoloko znaenje - onako kako je Bog pomo ovjeku tako je ena pomo muu. - Izraz rebro znai da je ena iste naravi i dostojanstva kao mu - Izraz Gle, evo kosti od mojih kostiju biblijski znai krvno srodstvo, rodbinsku prisnu vezu, oznaava svekoliko jedinstvo na duhovnoj i fizikoj razini. Istoni grijeh: - Iskonski ili istoni grijeh naruio je sklad i harmoniju braka - koje mu je Bog udjelio na samom poetku. Zbog grijeha, ovjek je postao tiraninom umjesto glavom vlastite ene. ena, na poetku dana muu kao pomo a kasnije se u iskuenjima prometnula u prigodu za zlo i grijeh - Istie se ovjekova usamljenost (nije dobro da ovjek bude sam...i kod grijeha u razgovoru sa zmijom ena je sama, Adam nije bio uz nju i pomagao joj da ne padne u napast - Napast izraena simbolom zmije zavela je enu na nevjernost, a ona mua Adama..., u starim istonim religijama zmija je bila sredinji simbol religijskih rituala u kojima su slavili plodnost. Narueni sklad: - Tako je ovjek naruio temeljni smisao braka kojeg je Bog postavio u inu stvaranja . Nevjernost Adama i Eve koja se desila u poetku ponavlja se kroz povijest ovjeanstva. - Od trenutka pada u grijeh umanjilo se povjerenje prema Bogu, vjernost prema Njemu , naruilo se iskonsko zajednitvo mua i ene prema kojem su u biblijskom smislu bili jedno - Brak je i dalje ostao Boji dar ali nakon nevjernosti Bogu izgubio je cjelovitost i ljepotu koja je dolazila do izraaja u svakidanjem odnosu mua i ene Posljedice: - ovjek je kao slika Bojai kruna stvaranja bio Boji poslanik u kozmosu, predstavnik pred svim drugim stvorenjima. Nakon pada i nevjernosti upravo na razini braka i obitelji kompletan ovjekov odnos prema Bogu i kozmosu potpuno se promijenio. Od tada je ovjek naruio sklad i harmoniju u odnosima s drugim ljudima kao i s prirodom. Narueno je iskonsko povjerenje koji su postojali u branoj zajednici dok je Bog bio u sreditu . ovjek se pretvorio u neprijatelja koji se neprestano bori za vlastiti opstanak!

Brak u Mudrosnoj literaturi: - Opa karakteristika tumaenja braka u mudrosnoj literaturi (Pjesma nad pjesmama, Sirahova knjiga, Knjiga mudrosti, Mudre izreke, Propovjednik) sastoji se u tome da slijedi ideje iz drugog izvjetaja o stvaranju iz Knjige Postanka. Nema indikacije prorokog tumaenja braka, nema nikakvog simbolikog utjecaja - Mudrosna literatura donosi svjedoanstvo Izraelove vjere u dobrotu braka koji se gradi na religioznim i moralnim temeljima Pjesma nad pjesmama Himan o ljubavi: - radi se o staroj kompoziciji izraleske tradicije inspirirane na ljubavnoj egipatskoj lirici. - nije narodna poezija, potjee iz salomonske literature iz doba Kraljeva. - Ona je himan ljubavi u svim njezinim dimenzijama. U njoj je opjevana agape-ljubav - ljubav neizmjernog nesebinog darivanja - Ova je knjiga alegorijska interpretacija Jahvine ljubavi prema Izraelu iako njezin sadraj izraava fiziku ljepotu i erotsku ljubav dvoje mladih. - opisuje i ljudsku ljubav i Jahvinu ljubav prema Izraelu literarno znaenje: - U literarnom smislu kao i po nainu opisivanja erotske ljubavi razlikuje se od drugih biblijskih knjiga - Ima neto zajedniko sa Samuelovom knjigom i Knjigom Kraljeva - Povijesne knjige, te jahvistikom tradicijom iz Knjige Postanka koje barem u odreenom smislu spominju ljubav i brak - Mudrosna literatura koja slijedi nakon spomenutih knjiga istie fiziku ljepotu s odreenom rezervom teoloko znaenje: - Samim uvrtenjem meu biblijske knjige pjesma ima teoloko i soterioloko znaenje u povijesti spasenja - potvruje potpuni prekid s divinizacijom seksualnosti i braka to je bila praksa naroda s kojima je ivio Izrael - Pjesma je otvoreni protest protiv kanaanskog kulta boga Baala i protiv religiozne seksualnosti tj. njene sakralizacije tada proireno na cijelom Starom istoku. - stari Izrael je ivio seksualnost kao duhovnu stvarnost koja je bila duboko profana i ljudska. dvije razine poruke: - Opisuje zemaljsku ljepotu ljudske ljubavi koju velia kao naravnu datost , u pozitivnom smislu potvruje da je seksualnost po sebi dobra, ne velia toliko plodnost - Svojevrsni je komentar idiline ljubavi mua i ene iz Izvjetaja o stvaranju Knjiga Postanak - Pjesma se ita na dvije razine kao pjesma ljudske stvorene ljubavi i boanskih zaruka Jahve i naroda - Iskljuivo duhovno ili naravno tumaenje Pjesme osiromailo bi njezinu poruku i pouku. - Implicitna poruka Pjesme odraava uvjerenje da je vjera u Jahvu nespojiva s divinizacijom ljudske seksualnosti

Brak u slubi teologije: - Vjera u Jahvu stvoritelja demitologizirala je brak od misticizma iz prakse poganskih okolnih naroda Starog Istoka. Izraelski narod izgradio je drugaije shvaanje braka. Prema svom nutarnjem ustrojstvu brak je bio najprikladnije sredstvo koje je na slikovit ali stvaran nain izraavao samu bit saveznitva Boga i naroda Savez: - brak nije glavni temelj savrenih odnosa izmeu Jahve i naroda nego je to sklopljeni savez ije je glavni cilj spasenje. Znai, savez Jahve i naroda kao i svi drugi aspekti objave izraen je ljudskom terminologijom pojmovima razumljivim izraelskom narodu - Proroci imaju vanu ulogu - oni preko ljudskog iskustva govore o Bojem planu spasenja

Proroci teologija braka: u Izraelu proroci su izricali intimni egzistencijalni odnos izmeu Jahve i njegova izabrana naroda koristei sliku odnosa mua i ene na taj su nain brani odnosi dobili teoloku dimenziju Proroci teologija spasenja: - Svakodnevni brani ivot prizma kroz koju su proroci kontemplirali saveznitvo Boga i naroda - Proroci nisu imali namjeru razviti teologiju braka kako je opisana u Knjizi Postanka, nego razviti teologiju milosnog i egzistencijalnog odnosa Boga i naroda. To znai da im je krajnji cilj bio razviti teologiju spasenja, koju su prezentirali koristei terminologiju branog ivota - Proroci se nisu direktno bavili brakom nego savezom - polazite - Jahve sklapa spasenjski savez sa izraelskim narodom-proroci ele razviti teologiju milosnog i egzistencijalnog odnosa Boga i naroda. - Brak je idealno sredstvo za objavu tog spasenjskog saveza. - Kranji cilj proroka bio je razviti teologiju spasenja koju su prezentirali koristei terminologiju branog ivota. Znaenje slika: - slika braka izraava religioznu, teoloku, transcendentnu stvarnost spasenjske Boje ljubavi . Bog se u svojoj samoobjavi preko proroka i Isusa sluio upravo slikama zemaljskih stvarnosti (npr. otac, sin, brak itd) da bi nadnaravni misterij mogao postati ovjeku prihvatljiv - slike u semitskom mentalitetu imaju dublji znaaj nego u suvremenom zapadnom mentalitetu , slike su se identificirale sa onom stvarnou koju simboliziraju (primjer proroka Jeremije jaram oko vrata, to je bila simbolika ropstva u kojem se nalazi izraelski narod.) Prorok Hoea: povijesni kontekst; Ho 1-14: - Hoea - prvi prorok koji je u SZ slikom braka pokuao osvijetliti Boji savez s ljudima. Djelovao je izmeu 752. i 724. g. prije Kr.u sjevernom kraljevstvu ije je sredite bila Samarija. Tu su bili Asirci koji su masovno gradili hramove i nastojali da Izrael zaboravi svoje svetinje, da mu otue njihovu kulturnu batinu i nametnu mu tada svoju kulturu i civilizaciju. Tada se Izraelom irio kult Baala boanstva plodnosti - Kult Baala potpuno je preplavio religioznost Izraelaca naroito meu zemljoradnicima koji su tovali kult plodnosti zemlje i plodnost ene. U tom kultu slavio se mit zarunitva izmeu zemlje i boga neba a narod je bio plod te zarunike ljubavi. Sastavni dio rituala u hramovima tzv. sveta prostitucijadjevojaka. Djevojke su zazivale Baala molei za plodnost svojih polja, stoke i ena gestus profetikus- proroko poslanje: - Proroci djeluju prorokom gestom tj porukom kroz rije i kroz akciju ili gestus profetikus - proroka akcija koju je Bog traio od Hoee bio je Hoein brani ivot u cjelosti! Znai Hoein brak nije bio obian brak ve proroka poruka odnosno gesta Hoein brak: Prvo poglavlje knjige proroka Hoee: Jahve nareuje Hoei da se oeni izraelkom Gomerom prakticirala je kult plodnosti u ast bogu Baalu.Imali su troje djece ija imena su znakovita - Jizreel (sin, simbolizira kraj kraljevstva doma Izraelova), Lo Ruhama (ker, znai Nemila, simbolizira odbaenje Izraela), Lo Ammi (sin, to znai Ne-narod-moj, ista simbolika - odbaenje naroda od Boga.) - Gomera-bludnica istovremeno je tipina personifikacija ene toga vremena i simbol nevjernoga Izraela koji tuje Baala - Simbolika imena djece oznaavaju prijetnju Izraelu. Bog najavljuje propast sjevernog kraljevstva, te jasno izraava prokletsvo prema kultu Baala. - drugo pogl.- prorok govori o nevjeri Gomere koja ga ostavlja i pravno pripada drugom muu . Mojsijev zakon kae - ena se nakon zakonite rastave i ponovne udaje ne moe vie vratiti prvom muu. - tree pogl.- Jahve trai od proroka neto protivno dotadanjem Mojsijevu zakonu da ponovno prihvati svoju nevjernu enu. Idi opet, ljubi enu koja drugog ljubi i ini preljub, kao to Jahve ljubi djecu Izraelovu, dok se oni k drugim bogovima okreu i ude za kolaima od groa

Znaenje Hoeina braka: - glavna poruka ukazuju na odnos Jahve i Izraela izraen simbolikom gestom kroz Hoein ivot i brak - Prema Hoei, brano jedinstvo mua i ene u uzajamnoj vjernosti i ljuba vi na savren nain odraava juridiki i spasenjski aspekt saveza s Bogom. Takvim tumaenjem braka Hoea demitologizira sliku braka koja je bila prisutna u poganskim religijama slikom brane ljubavi. Hoea je razvio ideju o ljubavi pravoga Boga koja se potpuno razlikuje od poganskih boanstava Hoea teoloke poruke: 1. Hoea uzima Gomeru za svoju enu - govori da Hoea kao simbol Jahve prata i iznova zapoinje spasenjski savez s izabranim narodom. 2. Vjerna Hoeina ljubav prema Gomeri - govori o nepromijenjivoj Jahvinoj ljubavi prema njegovu narodu u svim situacijama. Brak dua saveza: - Hoeina nepokolebljiva vjernost impresionirala idove - Prorokom gestom Hoea je potaknuo narod na obnovu ispovijednja prave vjere u jednoga Boga Jahvu. Od Izraela se trai bezgranino povjerenje i odanost Jahvi, brana vjernost je vidljivi znak te bezuvjetne odanosti Jahvi. - brak je dua saveza trailo se da ispravnim ivljenjem branog saveza Izrael na konkretan i ivotan nain potvrdi tu odanost Jahvi. Hoeina vjernost: - Proroka gesta Hoeine vjernosti osim to simbolizira saveznitvo Jahve i Izabranog naroda ima i puno dublje znaenje. U toj gesti krije se poruka koja odraava dubinu Boje ljubavi prema cjelokupnom ovjeanstvu Slika Bojeg braka s Izraelom objava je budunosti svijeta i povijesti - Tu su poeci vizije apostola Pavla: Bog sve u svima - Takvo poimanje braka bit e zastupljeno i u Novom zavjetu Prorok Jeremija - Jer 1-52: - Knjiga proroka Jeremije temu braka obrauje u svijetlu proroka Hoee - U drugom pogl. Nezahvalnost i nevjernost - Jeremija se slui zarunikom terminologijom za izriaj odnosa Boga i Izraela. I on spominje Izraelovo bludnitvo- nevjernost prema Jahvi oitovano kroz kult bogu Baalu. Jeremija spominje rtvovanje djece u ast Baalu kao najgori oblik kulta (Svaka ena je duna svoje prvo djete posvetiti i rtvovati u ast tome boanstvu plodnosti) Novi oblik nevjere naroda: - Izrael je svoju sigurnost traio u saveznitvu s Egiptom i Asircima a ne u pouzdanju u Jahvu. To je prorok Jeremija u svjetlu teologije braka kritizirao - Prema Jeremiji - to je bio novi oblik nevjere naroda, novi oblik bludnitva i preljuba naroda - Unato sve Izraelove nevjernosti kod Jeremije i Hoee vidimo da je raskid saveza kratkotrajan jer Jahve je vjeran svojem narodu i u njegovoj nevjernosti - sabire ga iz tue zemlje i vee uza se. Novi savez: Prorok Jeremija najavljuje novi savez izmeu Izraela i njegova Gospodina: Evo dolaze dani rije je Jahvina kad u s domom Izraelovim i s domom Judinim sklopiti Novi savez(...) Zakon u svoj staviti u duu njihovu i upisati ga u njihovo srce. I bit u Bog njihov, a oni narod moj (...). Prorok Ezekiel: 16. poglavlje: vjerolomstvo Jeruzalema. Kazna i pomilovnje : - Jako naglaena slika nevjernosti. - Povijesnu Izraelovu nevjernost prema Jahvi Ezekiel isto prikazuje slikom brane nevjernosti. - Najprije podsjea na vrijeme u pustinji - predstavjaju zaruke Jahve i Izraela. Izrael ostaje vjeran Jahvi sve dok nije uao u Obeanu zemlju

- Tu je razlika sa Hoeom. On prikazuje Izraela kao narod koji prihvaa kanaanske poganske obiaje tek naselivi se u njihovu zemlju. A Ezekiel smatra da je Izrael izvorno bio poganski. Od poganstva se oistio upoznavi Jahvu, no stari grijeh ga optereuje i vraa u prolo pogansko stanje. Eshatoloki aspekt saveza: Znai prema Ezekielu Izrael je potekao od poganstva pa kae da ga je Jahve oprao i oisito od krvi (znai od poganstva), obukao ga u svilene haljine- tako da Jeruzalem postaje najljepa od svih ena bez ljage i bore kako kasnije kae apostol Pavao - Bog ga je morao odgajati do njegove zrelosti kada je bio sposoban sklopiti savez s Njim. Tada se Izrael uzoholio i postao nevjeran Jahvi. Iako ga je Jahve kaznio zbog nevjere nije zaboravio savez koji je sklopio s njim (Ali u se ja spomenuti svoga Saveza s tobom u dane tvoje mladosti i sklopit u s tobom Vjean Savez.) Znai, Bog je ostao vjeran i nastojao sjediniti Izraela sa sobom vjenim savezom Vjernost obiljeje saveza: - Ovaj Vjeni savez temeljen na uzajamnoj vjernosti, oituje novi eshatoloki aspekt sklopljenog saveza. To je i novi aspekt branog saveza koji e zasjati u pravom svjetlu u vrijeme Kristova Utjelovljenja. Ezekiel 23.pogl. - dvije opake sestre: - Ovdje prikazuje savez Jahve i naroda slikom zaruka koje Jahve sklapa s dvije sestre: - Ohola - simbolizira Samariju. Ohola znai ona koja ima vlastiti ator tj. nezakonit poganski hram - Oholiba simbololizira Jeruzalem. Oholiba znai ona koja ima zakoniti Jahvin hram - Slika braka s dvije ene logino proizlazi iz situacije koja je tada vladala. Samarija i Judeja su inile jedinstveno Izraelovo kraljevstvo, a brak sa zakonitom enom i konkubinom smatrao se zakonitim u ono doba Savez nezaslueni dar: - Isto kao Hoea i Jeremija Ezekijeva sredinja poruka je savez Jahve i Izraela. - Sklopljeni savez trai od Izraela apsolutnu vjernost i povjerenje u prisutnost Boga u njegovoj sredini, a Jahve je odgajao Izraela za kompletnu, zrelu vjeru - Razlika od Hoee i Jeremije je to da Ezekiel istie vanu injenicu: - Kad je Izrael iznevjerio Jahvu sklapajui politike saveze sa strancima (Babilon, Egipat, Asirija), on nije vie bio zakonita zarunica - ipak Jahve ostaje vjeran i obnavlja savez sa Izraelom. Taj savez vie nije Izraelova zakonita batina-( po oinstvu, porijeklu) na koju bi Izrael imao pravo, ve je isti i nezaslueni dar. Moralna pouka: - Prorotvo izraeno u formi kazne koju je pretrpio narod zbog nevjernosti Jahvi moralna je pouka za brani ivot uope - Kod svih spomenutih proroka - Hoee, Jeremije, Ezekiela brani i obiteljski ivot i saveznitvo Jahve i Izraelskog naroda - ine sredinji dio povijesti spasenja Teologija spasenja: - Teologija povijesti spasenja sadri u sebi kerygmu i parainesis tj. navjetaj i moralni ukor zarunicima (pouku). Prorok Izaija - Iz 1 - 66: - Izaija govori o temi braka u dva poglavlja svoje knjige (40 i 50.). Opisuje povratak naputenog i opustoenoga Izraela u kuu Jahvinu i obnovu saveza s Njime. Govori o nevjernosti Izraela i otpusnom pismu (rastavi) no rastava je samo privremena (Za kratak trenutak ostavih tebe, al u suuti velikoj opet u te prigrliti) - Govori o novoj vezi - koja je neraskidiva i vjena (...zaboravit e sramotu svoje mladosti...jer suprug ti je tvoj Stvoritelj, ime mu je Jahve nad Vojskama...). U ovom tekstu vidljivo je da Izaija eli obnoviti svijest Izraela da je pravi zarunik Jahve - Stvoritelj - Obnova saveza za Izrael znai - novi poetak s Jahvom, a za Jahvu - nastavak saveza kojega On nije nikada prekrio

Poruka proroka Izaije: - Izaija ponovno oivljava ideju o braku kakva je prikazana na poetku u Knjizi Postanka u svjetlu stvaranja ovjeka i kozmosa, u inu stvaranja ovjeka kao para. Bog je sklopio s njime vjeni savez u duhu zarunitva - Tematika braka kod Izaije zadobiva posebno znaenje. Preuzetu tematiku od drugih proroka sauvao je i u svojim spisima dodao eshatoloki aspekt - Izaijeva poruka glasi - apsolutna stvarateljska Boja mo oituje se u obnovi saveznitva s ljudima u svjetlu njihova spasenja koje se ostvaruje u njihovu zarunikom sjedinjenju Zakljune misli: - Tematika saveza Boga i izabranog naroda koja je prikazivana u svjetlu zaruka u knjigama Starog saveza zavrava s prorokom Izaijom. Sve to se moglo rei reeno je! Ali, kroz povijest mora se konkretizirati u Kristovoj ljudskoj osobi i njegovom zarunikom odnosu prema Crkvi. Pojmovi za Savez: - Najvie upotrebljavani pojmovi koji oznaavaju savez Jahve i naroda, mua i ene jesu hesedh i berith - Hesedh znai ljubav, dobrota, njenost, trajna ljubav Jahve prema Izraelu, zaruniko jedinstvo u duhovnom i afektivnom smislu - Berith oznaava savez - Hesedh i Berith su sinonimi ukoliko naznauju zajednitvo u ljubavi i saveznitvu Vizija brane vjernosti: - Onakva kakva je bila, bezuvjetna vjernost Jahve prema izabranom narodu ak i u trenucima Izraelove nevjernosti, takva je u Izraelu bila vizija o branoj vjernosti - Zapovijed ljubavi prema Bogu izraena rijeima Ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom duom svojom i svom snagom svojom!, moe se primjeniti i na obvezu ljubavi meu suprunicima - Saveznitvo u braku ukljuivalo je saveznitvo mira iji je svjedok bio sam Bog. Rije je o trajnom miru koji se temelji na vjenoj uzajamnoj vjernosti u dobru i zlu - U biblijskom smislu brani in jest spoznaja izmeu mua i ene. Hebrejski pojam spoznati - znai stvoriti osobni odnos baziran na iskustvu ljubavi. - Brani savez ukljuuje sve ove elemente. pojam njih dvoje bit e jedno: - Osobni odnosi izmeu mua i ene, kao i izmeu Jahve i izabranog naroda izraeni su biblijskom slikom: njih dvoje bit e jedno. U semitskom duhu to znai da e oni postati jedan ivot ukoliko je ovjek u biblijskom smislu ivo tijelo. Ovu misao preuzimaju i produbljuju NZ pisci (tako treba da i muevi ljube svoje ene kao svoja tijela.Tko ljubi svoju enu, sebe ljubi. Ta nitko nikada ne mrzi svoga tijela, nego ga hrani i njeguje kao i Krist Crkvu.)

Stvaranje i Savez: - Brak moemo promatrati na vie naina u svjetlu vjere u Boga Stvoritelja u svjetlu vjere u Savez s Bogom - Vjera u Boga stvoritelja tipina za Izrael nije toliko naglaena u prorokim knjigama . Proroci vie naglaavaju boanski plan spasenja temeljen na Savezu - proroci i brak promatraju pod vidom Saveza Bog Stvoritelj - Bog saveza: - Za Boje stvaralako djelo sveenika predaja koristi glagol br - znai da samo Bog stvara neto iz niega. Pojam odgovara teolokom tumaenju koje susreemo kod proroka Ezekiela i Deutero-Izaije. Dakle, Boga se spoznaje kao izvor svega onoga to jest, time kao Vjenoga, Jednoga i Jedinoga - Bog saveza za Izrael je bio Bog - Stvoritelj. Znai, Izrael vjeruje u jednoga Boga Jahvu, Stvoritelja svijeta, koji sa svojim narodom sklapa trajni savez

Brana zajednica - savez: - Savez proizlazi iz ina stvaranja. Na taj nain shvaamo i sliku braka kojom proroci izraavaju boanski savez ljudskom terminologijom - Brana zajednica kao dar Boga stvoritelja prva je skica saveza Boga i ovjeka - Brano jedinstvo mukarca i ene je misterij koji inom stvaranja kao naravna datost zadobiva religiozno i teoloko znaenje za sve narode Ispravno vrednovanje stvorenja: - Trajna opasnost - uzdizanje braka na razinu boanstva - Biblijska Objava proiava shvaanje braka od religioznih poganskih elemenata - Pravo i precizno znaenje braka pokazalo se tek kad je transcendentni Bog objavio sebe samoga kao onoga koji je potpuno drugi u odnosu na sva stvorenja tako da inom stvaranja stvorenja zadobivaju jedino ispravno vrednovanje koje im pripada po Bojem planu. Brak kao proroka figura: - Treba podsjetiti da je braksamo jedna od slika kojom se SZ pisci slue za izraz saveza Boga i ovjeka. Od ostalih slika najee su: odnos oca i sina, kralja i podanika, odnos gospodara i sluge, meutim u odnosu gospodar i sluga dominira nejednakost meu partnerima koja je bila prisutna i u izraelskom poimanju braka Ali kad se slikom braka prikazivao odnos Boga i naroda gospodarsko-podaniki odnos nije se nikada isticao Razliite slike Saveza: - U kontekstu saveza brana ljubav i vjernost izraavaju zajednitvo ili dijalog meu prijateljima tako da je figura branog jedinstva najprikladnije mogla izraziti religiozne interpersonalne odnose, unutarnji dijalog izmeu Boga i naroda. Na taj se nain razliite slike uzajamno nadopunjuju Brani ivot izraz povijesti Spasenja: - Brak kao simbol saveza Boga s ljudima dobiva teoloki karakter u 8. st.prije Krista. Slika branog jedinstva izraz je konkretne povijesti ivota u zajednitvu naroda s Jahvom - Proces ostvarivanja povijesti spasenja iji je glavni inicijator i realizator sam Bog, bio je toliko dramatian da se mogao izraziti jedino dinamikom branoga ivota Izraelova povijest: - Proroci Hoea, Jeremija, Ezekiel, Deutero-Izaija i ostali koji se slue slikom braka promatraju tijek Izraelove povijesti kao muan i krivudav put ali ipak put koji ima svoj cilj - Poetak Izraelove povijesti, razdoblje egipatskog ropstva prethodi ulasku u Obeanu zemlju. Proroci stavljaju razliite naglaske na ovo razdoblje, ali se svi slau da je ono izrazito burno. To je vrijeme tzv. mladenake ljubavi izmeu Boga i Izraela - vrijeme pustinje tzv.privilegirane okolnosti u kojima je sam Jahve prema prorocima stavljao narod u situacije i okolnosti u kojima ga nije mogao iznevjeriti - ivot u zajednitvu s Jahvom ili zaruniki ivot s Jahvom u vrijeme pustinje polazite je za daljnje razumijevanje ivota Izraela - Razdoblje patrijarha, boravak u Egiptu i Izlazak tj. novo raanje nacije bilo je razdoblje tzv. puberteta i adolescencije Vjera i nevjera: - Vjera - u vrijeme hoda kroz pustinju Jahve je traio od Izraela vjeru i bezrezervnu vjernost , trebalo je svu svoju nadu poloiti jedino u Jahvu - Nevjera - kad bi Izrael nadu polagao u druge bogove doivljavao je bolno iskustvo padanja u ropstvo ili druge nevolje. Ovakav odnos pokazivao se kao -razaranje spasenja - Nevjernost - uzrok raznih kazni, razaranje spasenja - Vjernost - Jahve je milosrdan i spaava narod iz nevolja

Moralno vrednovanje braka u SZ: - Pnz 10, 12-16 - Stvaranje i savez odreuju etinost u Izraelu. To je jasno izraeno u knjizi Pnz koja je svojom porukom oblikovala religiozni i moralni ivot (Dakle, Izraele, to trai od tebe Gospodin, Bog tvoj? Samo to da se boji Gospodina, Boga svoga; da po svim putovima njegovim hodi; da ga ljubi i da slui Gospodinu, Bogu svome svim srcem svojim i svom duom svojom, da dri Gospodinove zapovijedi i putove njegove to ti ih danas za tvoje dobro dajem.)(Evo, Gospodinu, Bogu tvome, pripada nebo i zemlja i sve to je na njoj. Ali Gospodinu samo vai oci omiljee i poslije njih izabrao je vas, potomke njihove, izmeu svih naroda, kako je i danas) Izrael izabrani narod (Lev 20,26): - dakle, Bog je izabrao Izraela koji to niim nije zasluio niti je po sebi imao pravo na to. Za uzvrat Bog trai poslunost Njegovoj volji koja e biti temelj Izraelove svetosti i duhovnosti (Budite mi dakle sveti, jer sam ja, Gospodin, svet; ja sam vas odvojio od tih naroda da budete moji.) Nagrada za vjernost (Pnz 7, 12-13): - Vjera u Boji in stvaranja i saveznitvo je Boji blagoslov za narod (A za nagradu bude li sluao ove naloge, drao ih te izvravao Gospodin, Bog tvoj, drat e ti Savez svoj i milost za koju se zakleo tvojim ocima. Ljubit e te, blagoslivljati e plod utrobe tvoje i rod zemlje tvoje (...) za koju se zakleo ocima tvojim da e je dati.) Brana etika Izraelskog naroda: - U toj se perspektivi oblikovala brana etika u izraelskom narodu (vjera u in stvaranja i savez), ali brak je aktualna stvarnost prisutna u definiranim povijesnim i socijalnim okvirima te su ga kao takvog hebreji prakticirali i prije nego su povjerovali u Jahvu. - Brak je univerzalna datost i blago, pripada svim narodima, ali oni se prema njemu odnose na razliite naine - Izraelova vjera u Boga utjecala je na njihovo poimanje braka - biblijsko poimanje braka bilo je u Izraelu ispred drutvenih i povijesnih oblika koje su prakticirali okolni narodi - biblijska antropologija gleda na ovjeka onako kako nam ga Bog objavlj uje - Interes zajednice bio je temelj brane etikeSZ - Dobro plemena ili klana stvaralo je moralnu normu po kojoj su se tumaila sva vaea pravila za materiju braka Etika klana: - Objavom pravoga Boga etika klana zadobila je novo znaenje - Izrael kao narod postao je Boja svojina. Zato je svaki grijeh protiv dobra zajednice postao i grijeh protiv samoga Gospodina. To je bio prekraj protiv saveza - sve to se inilo u Egiptu i Kanaanu npr. sveta prostitucija bilo je protiv Gospodina

Brana ljubav - stvaranje obitelji: - Prema Postanku brak u sebi ukljuuje uzajamnu zaruniku ljubav (njih dvoje bit e jedno) - Krajnji je cilj oblikovanje obitelji (plodite se i mnoite i napunite zemlju i sebi je podloite!) - Egzegeti razliito tumae ovaj tekst. Neki misle da je u Izraelu i openito judaizmu (idovstvu) prokreacija jedini smisao braka, drugi smatraju prokreaciju jednim od elemenata koji ine brani ivot u izraelskoj tradiciji. injenica je da stvaranje obitelji ima veliko znaenje u Izraelu . Plodnost se smatrala velikim Bojim blagoslovom - Sterilnost zlo ili Boja kazna koja se odnosi na konkretnu osobu, ali i na itavo pleme ili narod - Boji blagoslov pokazuje se posebno u kontinuitetu jednog naroda , a u konkretnom smislu ostvaruje se u braku s brojnom djecom - Majinstvo je bilo ponos svake ene u Izraelu. U odgoju djece majke su bile privilegirane - U Starom zavjetu naglaava se vanost potomstva, o ljubavi izmeu mua i ene govori se puno manje, ali to ne znai da se u tradiciji Izraela brana ljubav manje vrednovala!

- Bit brane ljubavi u Bibliji izraena je slikom jedno tijelo u izvornom smislu to znai - jedno pleme koje se oblikuje na temelju - novog saveza koji ujedinjuje enu i mua u - krvni savez Brana ljubav kao simbol saveza: - Slika brane ljubavi koja izraava stvarno jedinstvo ljubavi mua i ene simbol je saveza Boga i naroda . U ovom sluaju prokreacija nema neko posebno znaenje. - o branoj ljubavi kao simbolu saveza nalaze se izjvea u Postanku u jahvistikoj predaji, u Samuelovoj knjizi i Pjesmi nad pjesmama. U mudrosnoj literaturi vie je istaknuto religiozno i moralno znaenje brane ljubavi - iz tekstova Starog zavjeta oito je da Izrael istie veliko znaenje ne samo obitelji nego i brane ljubavi Brak kao poslanje: - Izraelski je narod shvaao brak kao poziv i poslanje da mu i ena osnuju obitelj i da budu jedno. Obitelj je u Izraelu za razliku od drugih naroda bila ugaoni kamen drutvenog ivota. Tako npr. pojedinac nije imao znaenje izvan obitelji i nije se mogao odvajati od nje dok se pojedinana obitelj u odnosu na pleme mogla odvojiti od vlastitog plemena - Smatralo se da lanovi obitelji ine jedinstveno tijelo, te mogu preivjeti jedino dok su zajedno Tenja prema monogamijskom braku: - U vrijeme patrijarha postojala monogamija koja je doputala i bigamiju - uz zakonitu enu mu je mogao imati i prilenicu. Takva praksa u Mezopotamiji je bila normalna to potvruje Hamurabijev Kodeks. Taj se obiaj proiro i u starom Izraelu tako da doba Sudaca i Kraljeva poligamiju priznaje kao zakonsku formu braka Monogamija i poligamija: - Monogamija - U Pnz susree se protest protiv sistema harema. Knjiga Postanka i Mudrosna literatura naglaavaju monogamijsko shvaanje braka, no mnogi egzegete slau se da je tek s kranskim dobom poligamija iezla u Izraelu - Poligamija - jedna je ena bila glavna - ljubljena i voljena, druga se zvala manje ljubljena ili neljubljena imala je podreeno mjesto u odnosu na prvu enu dok je prva drugu enu smatrala trajnim neprijateljem idovsko brano pravo: - Osim s vlastitom enom i konkubinom mu je mogao imati odnose i s ropkinjama i slukinjama . Takvo poimanje braka bilo je strano pobonim idovima - ono to je po Zakonu bilo doputeno nije istovremeno bilo dobro i pravedno. Mnogi povijesni, drutveni i religiozni zakoni koji su se odnosili na brak jedno su vrijeme bili doputeni i prakticirali su se no, kasnijim zakonima bili su zabranjeni - idovsko brano pravo je patrijarharno i poligamijsko . Mu je mogao imati vie ena stoga nije mogao nainiti preljub, ali je mogao nanijeti nepravdu prema drugom muu ako je ivio s njegovom enom - Hamurabijev zakonik kae da mu smije/moe uzeti drugu enu samo ako je prva neplodna . Tim se pravom mu ne smije sluiti ako mu njegova zakonita ena radi podizanja potomstva priskrbi slukinju Abraham i Izak: - Ve Kainovi potomci naputaju prvotni Boji plan jednoenstva i prakticiraju mnogoenstvo - Patrijarsi Abraham i Izak imali su po jednu zakonitu enu, drugu su mogli uzeti u sluaju neplodnosti zakonite ene - Primjeri - Abraham i Sara koja je nerotkinja i daje svoju slukinju Hagaru. Abraham se posluio svojim pravom na prilenicu i uzeo sebi jo jednu enu imenom Ketura - Abrahamov brat Nazar uz zakonitu enu Milku imao je i prilenicu Reumu - patrijarh Jakov imao je dvije zakonite ene i svaka mu daje jo i svoju slukinju da povea potomstvo - Ezav ima tri zakonite ene - Mojsijev zakon sankcionirao je praksu bigamije i konkubinata.

Suci i Kraljevi: - U vrijeme Sudaca i Kraljeva poligamija se prakticirala u viim slojevima. Harem je bio znak bogatstva i moi. Tako se za Gideona kae da je imao 70 sinova, Ibsana - 30 sinova i 30 keri, Abdona - 40 sinova - jer su imali mnogo ena. Kralj David je imao devet ena, Roboam 18 ena i 60 konkubina, Salomon ak 700 ena i 300 konkubina Uinci poligamije: - Reakciju na praksu poligamije susreemo u Pnz i mudrosnoj literaturi - Izraelcima, naroito kralju zabranjivano je da idu tuinkama jer bi ih mogle okrenut svojim bogovima. - Poligamija uzrok svae, ljubomore, rivalstva. - Takvo stanje bilo je i u idelanim brakovima kao to je Abrahamov, Jakovljev, Elkanov Plodnost i dobro obitelji: - Ideja o dobru obitelji i plemena bila je vanija od dobra pojedinca. - Ideja plodnosti i potomstva dominirala je brakom i branim moralom u Izraelu . Neplodnost je smatrana sramotom i kaznom Bojom (Tako npr. Rahela klie od veselja rodivi sina Neka mi Jahve pridoda drugog sina). Najvee prokletstvo koje se moe nekome zaeljeti jest neplodnost Daj im, o Jahve! to da im dade? Daj im krilo jalovo, dojke usahle Nehemija i Ezra: - Nakon egzila (progonstva) monogamija poinje ulaziti u obiaje - Mudrosna literatura u monogamiji vidi normu, ideal koji treba slijediti - Nehemija i Ezra obnovitelji Izraela, nemilosrdno ustaju protiv mjeovitih brakova . Bore se za istou jahvistikog branog morala. Mjeoviti brak je smatran kao nevjernost prema Jahvi i raskid saveza s njime Malahija - prorok Malahija, suvremenik Nehemijin, takoer osuuje mjeovite brakove. Zahtjeva ekskomunikaciju onih koji ih sklope -To je proroki ideal koji nije postao zakonom i nije se ivio u praksi Sirahova knjiga i Mudrosne: - Pisac Sirahove knjige dvjesto godina kasnije - zastupa jednoenstvo i vjernost prvoj zarunici, ali ne zastupa nerazrjeivost braka (ako ne ini kao to joj pokae otpusti je od sebe.) - Mudrosne knjige ne iskljuuju rastavu braka, ipak potiu mua da se raduje sa enom svoje mladosti i da se ne zanosi tuinkom Job, Judita: - U knjizi o Jobu vidimo da je Job ivio s jednom enom i sklopio je savez sa svojim oima da nee pogledati drugu enu - U knjizi o Juditi vidimo : Mnogi su je prosili ali joj se nije pribliio nijedan mukarac sve vrijeme otkako je njezin mu Manae umro i bio pridruen svojim precima. . Judita kao udovica ostaje vjerna svom pokojnom muu Tobijina knjiga: - novi ideal braka najbolje prikazan u Tobijinoj knjizi, u idealnoj ljubavi jednog mua i jedne ene Tobije i Sare. Tekst Vulgate je dui od grkog originala i istie raanje djece kao svrhu braka. Tobija uzima Saru iz elje za potomstvom koje e slaviti Boga - Molitva Tobije i Sare - Blagoslovljen da si, Boe naih otaca...Ti si stvorio Adama i dao mu pomonicu Evu: od njih je proizaao ljudski rod. Ti si rekao: nije dobro da ovjek bude sam; nainimo mu pomonicu slinu njemu. Gospode, ne uzimam zbog pohote ovu svoju sestru, nego po istini. Smiluj mi se i uini da s njom doivim starost. Molitva Tobije i Sare na svadebni dan pokazuje da na svoj brak gledaju u duhu stvaranja, ljubavi i plodnosti prvoga para.

Pravo mua na otpust ene - brak je boanska institucija i Bog daje enu muu. Prema idovskoj interpretaciji to znai da je ena potpuno podlona muevu autoritetu. Mu je imao iskljuivo pravo nad enom. Razrijeivost braka bila je iskljuena iako su idovski zakoni doputali i tu mogunost - Dokazani preljub u braku kanjavao se smrtnom kaznom za krivce nakon provedenog pravnog postupka - Na poetku je pravo na rastavu imao iskljuivo mu dok ena nije imala pravo otpustiti vlastitog mua otpusno pismo: - Rastava braka odreivana je prema Mojsijevu zakonu, koji kae da ovjek moe otpustiti vlastitu enu samo ako bi naao kod nje neto runo. Mu je davao eni otpusno pismo. Tim pismom ena slubeno izjavljuje da vie nije njegova ena, znai, brak je poniten otpusnim pismom. Oboje su tada slobodni za sklapanje novog braka. Ako bi se ena udala za drugoga pa se ponovno rastala nije se vie mogla vratiti prvome muuRazlog neto runonije precizno definiran. Postoje razliite interpretacije tog razloga kao i razliiti prijevodi izraza. Prema staroj aramejskoj verziji moglo bi znaiti zbog zanemarivog nesporazuma u smislu da ena nije posluala mua u neemu. U svakom sluaju zakon o rastavi nije bio precizan i mogao se tumaiti veoma iroko . Pojavom kranstva rastava braka je uestalija zbog utjecaja grkih obiaja Dvije kole: - u kasnom idovstvu postojale su dvije kole nazvane po njihovim uiteljima -rabinima: - kola rabina amaja - Jedini razlog rastave je preljub. Prema Zakonu ako mu ne otpusti enu zbog preljuba smatrao se sudionikom preljuba. Mnogi su potajno otputali svoje ene - kola rabina Hilela - Otpust ene je mogu i zbog najbeznaajnih razloga, npr.ako mu nae ljepu od svoje ene, ako eni jelo pregori...i sl. Jedina obaveza mua prema eni bila je da joj da otpusno pismo- sloboda za novi brak civilni brak: - Sklapanje braka u idovskoj tradiciji bilo je civilne naravi - bez religioznih obreda, ali civilno sklapanje braka bilo je proeto vjerskim osjeajima jer se in branog saveza shvaao kao Boji dar . - Brak se sklapao u krugu vlastite obitelji i ire rodbine - Kod zaruka vaniju su ulogu imali roditelji nego zarunici. Oni su imali zadnju rije obzirom na konano sklapanje braka - U obiteljskom ivotu u Izraelu, oeva volja se naroito respektirala - uzajamna privola dvoje zarunika bila je odraz poslunosti roditeljima - to je bilo u skladu sa idovskim mentalitetom mohar: - Zato obiaj poslunosti roditeljima? - zato jer su u doba zaruka djevojke bile jako mlade, nisu bile sposobne same donositi odluku o sklapanju braka. Djevojka je po zakonu morala imati najmanje dvanaest, a mladi trinaest godina - to je Mohar? - Kod zaruka, zarunik je plaao ocu svoje zarunice odreenu novanu svotu tzv. mohar. Tim inom zaruke su bile sklopljene idovski zakon: - Prema idovskom zakonu ako bi zarunica bila otputena nakon zaruka i uda se za drugoga ona bi poinila preljub premda brak nije bio konzumiran u intimnim odnosima Zakljuna misao: Brak je u Izraelu bio u odreenom smislu obiteljska stvar koja se odvijala u svijetlu vjere u objavljenog Boga