Naa pria ili bolje biti malo lud, nego malo pametan

U proteklih dvanaest godina isprobali smo sve ive oblike graanske borbe i socijalnog aktivizma. Kao i danas, bili smo nezadovoljni nainom na koji je organizirano nae bolesno drutvo. Svata smo radili da bismo skrenuli panju na sebe i ukazali na razne ekoloke, socijalne i gospodarske probleme. Vezali smo se lancima pred bankama, biciklima juriali na automobile, skvotirali razne prostore, biljeili ilegalne ljunare, pisali grate tipa Ekologija prije prota, uhodili lovce, izdavali fanzine, istili plae poslije turistike sezone, skandirali pred poglavarstvima, zgradama institucija i skladitima korporacija... i redovito se sukobljavali s dravnim strukturama na svim razinama. Sve su nas te aktivnosti izgradile, ali su i redovito bile izvor velikih frustracija jer je uspjeh bio teko mjerljiv, vrlo upitan, a esto i kontraproduktivan. Ma pusti ih, to su ti oni to su protiv svega. Shvatili smo da su nae kritike uzaludne, ako ne ponudimo konstruktivna rjeenja. I tako je nastao ZMAG. Kada smo kretali u nau ivotnu avanturu nismo esto imali koga pitati za savjet. To je bio znak da smo na pravom putu. Vodila nas je potreba da pokaemo i dokaemo da se moe kvalitetno ivjeti, a da ne unitavamo zemlju, tlo, vodu, zrak i ljude. Gledali smo ljude u ruralnim sredinama koji imaju sve preduvjete za dobar ivot. Unato tome prekrasna imanja ostaju prazna, jer mladi sanjaju grad. A zato je to tako? Nedostatak znanja i obrazovanja vodi u nekvalitetan ivot. I tako je pala odluka ime emo se baviti. Od svih akcija koje smo provodili jedna aktivnost zasluuje posebno mjesto jer ima prikrivenu snagu za koju nikad ne zna gdje i kada e promijeniti tijek stvari nabolje:

Energija za

buducnost

EDUKACIJA Poslovica kae : Uitelj sije sjeme za koje ne zna gdje e niknuti. Zato je rad s mladima poseban. Ostao je jo jedan mali problem za koji nismo puno marili trebalo je stei sva ta znanja i vjetine koja smo tako silno eljeli iriti. Tada smo otkrili arobnu rije: PERMAKULTURA I sve se poelo dogaati samo od sebe

Vodic kroz Centar znanja

Krenite s nama na put pravih vjetina i znanja s Recikliranog imanja.

Reciklirano imanje

Energija za buducnost
Vodi kroz Centar znanja Reciklirano imanje

ENERGIJA ZA BUDUNOST Vodi kroz Centar znanja Reciklirano imanje

Nakladnik: ZMAG Vukomeri 23/4 zmag@zmag.hr www.zmag.hr Za nakladnika: Draen imlea Urednik: Matko iak Lektura: Blanka Motik Tisak: ACT Printlab, akovec

Energy for the future

Sadraj:
1. Energija za budunost (Energy for the future) 2. Z.M.A.G. 3. Reciklirano imanje 4. Edukacija Teajevi: Permakultura Nae radionice: Odrivi razvoj:
ekoloki otisak i ekopismenost

4 8 9 12

irom svijeta postoje brojni primjeri kako pojedinci i grupe ljudi sve vie brinu za svoju budunost i budunost Zemlje. Brinu zbog nestabilnosti klime, ugroenosti svjetskih ekosistema, ekolokih katastrofa. Sve ovo je blisko povezano s ekonomskim krizama, visokom cijenom hrane i energenata, beskrupuloznim financijskim sektorom i nedovoljnim sudjelovanjem javnosti u demokratskim procesima. Glavni osjeaj koji se pojavi kada ljudi razmiljaju o ovim temama je strah. Strah od neizvjesne budunosti. Iz straha se raa apatija i pesimizam. To je ukratko generalna slika svakodnevice koja nas okruuje, a poticana je od strane masovnih medija. Istovremeno pojedinci i organizacije sa svih strana svijeta naglaavaju kako trebamo inovativne pristupe, pozitivne primjere, praktina rjeenja za naa drutva kako bi postala zdravija i odrivija. Upravo zato trebamo vie raditi na irenju informacija i znanja, praktinih vjetina, zelenih tehnologija i edukacije za odrivi ivot openito. Projektom Energy for the future napravili smo puno malih koraka u tom smjeru. Fokusirali smo se na edukaciju uenika i studenata diljem Hrvatske, a cilj nam je poduiti kako kreirati odrive ekoloke sisteme, sada i ovdje, u svojoj sredini, za boljitak svijeta.

13 13
jestivog

Hrana:
vrt - od sjemena do sjemena, kola kunog sjemenarstva povrtnih kultura, sakupljane samoniklog bilja, radionica zdrave prehrane i odgovorne potronje

Obnovljiva energija:
samogradnja solarnih kolektora za dogrijavanje vode, vjetrenjae i fotonaponski paneli za elektianu energiju, biodizel, odrivo gospodarenje umama i izrada drva za ogrjev

15

Otpad:
kompostiranje, biljni proistai za otpadne vode

16 17

Prirodno graditeljstvo:
gradnja drvetom, kue od slame, izolacija ovjom vunom, gradnja zidova od recikliranih materijala, radionica izrade zemljanih buka, bukanja i prirodnih boja

Zdravlje i ljepota:
prirodna kozmetika

20 20

Kreativne radionice za djecu i odrasle:

recikliranje papira, recikliranje plastinih vreica, filcanje vune, uradi sam igrake od prirodnih materijala, uimo uzgajati vlastitu hranu, hotel za kukce, radionica prirodnog iskustva

5. Knjinica i itaonica Znanje Imanje 6. Izdavatvo 7. Pojmovnik

23 23 25

Radionica: Koritenje obnovljivih izvora energije u praksi O Ivana Batelia, Raa

Kroz 100 predavanja i radionica stvorili smo edukacijski program za mlade u itavoj Hrvatskoj. Uenici su upotpunili svoja znanja o klimatskim promjenama i okoliu uei o praktinim rjeenjima za energetsku uinkovitost, proizvodnju hrane, graditeljstvo i gospodarenje otpadom. Upoznavanje s najvanijim podrujima odrivog razvoja je preduvjet za stvaranje uinkovitih rjeenja u naim zajednicama. Iz tog je razloga izuzetno bitno obrazovati generacije koje e naslijediti ovaj svijet sa svim njegovim problemima. Edukacijom o praktinim tehnikama i rjeenjima za odrivi razvoj uloili smo u najvaniju energiju budunosti, energiju nadolazeih mladih generacija.

Aktivnosti projekta Energy for the future:

100 predavanja i radionica

o glavnim temama projekta: klimi, energiji, hrani, graditeljstvu, gospodarenju otpadom u osnovnim i srednjim kolama u Hrvatskoj organiziranje nastave u prirodi na Recikliranom imanju postavljanje trajnih INFO kutaka u pet kola s edukacijskim materijalima u rukama

tiskanje broure koju drite

Radionica: Recikliranja plastinih vreica, NPK Krka, Skradin

Radionica: Recikliranja plastinih vreica, O Vladimira Nazora, Pazin

Popis kola koje su sudjelovale u projektu Energy for the future: Gimnazija i strukovna kola Juraj Dobrila, Pazin Gimnazija Titua Brezovakog, Zagreb Gimnazija Sisak, Sisak O Eugena Kumiia, Velika Gorica O Horvati, Zagreb O Ivan Bateli, Raa Pazinski kolegij Klasina gimnazija, Pazin Turistiko-ugostiteljska kola Antuna tifania, Pazin O Vladimira Nazora, P Karojba O Vladimira Nazora, P Motovun O Vladimira Nazora, P Trvi O Vladimira Nazora, Pazin O Eugena Kvaternika, Velika Gorica O Nedelie, Nedelie Nacionalni park Krka, Skradin III. osnovna kola, akovec O Jakovlje, Jakovlje O Mokoica, Dubrovnik O Lapad, Lapad O Marina Getaldia, Dubrovnik Gimnazija Dubrovnik, Dubrovnik

Predavanje: Koritenje obnovljivih izvora energije u praksi Gimnazija Sisak, Sisak

Predavanje: Lokalna proizvodnja hrane, O Eugena Kvaternika, V.Gorica

ZMAG
Zelena mrea aktivistikih grupa (ZMAG) je udruga koja okuplja organske vrtlare, praktiare zelenih tehnologija i ekolokog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraivae pravednih socijalnih modela organizacije i ravnopravnih meuljudskih odnosa te ekoloke aktiviste.

Vizija
ZMAG tei svijetu u kojem ljudi imaju zadovoljene ivotne uvjete, socijalna i ljudska prava, pri emu se ne ugroava okoli i odrivost prirodnih ekosustava.

Cilj
Glavni cilj ZMAG-a je razvijanje i promoviranje ekolokih znanja i vjetina, primjenjivih modela i tehnologija, vanih za odrivi razvoj te podizanje kvalitete ivota ljudi. Specifini ciljevi udruge ukljuuju:

1. Stvaranje otvorenog edukacijskog centra Reciklirano imanje u selu Vukomeri, kao pokaznog modela ekoloki odrivog i socijalno svjesnog prostora dizajniranog po principima permakulture.
Terenska nastava

3. Umreavanje sa slinim inicijativama i organizacijama u Hrvatskoj, regiji i svijetu.

2. Pruanje znanja, informacija i iskustava primjene eko-tehnologija razliitim skupinama korisnika: lokalnoj samoupravi i zajednici, ekolokim udrugama i ostatku civilnog drutva, poljoprivrednicima, poduzetnicima, studentima i aktivistima te svim zainteresiranima.

Terenska nastava

Radionica: Koritenje obnovljivih izvora energije u praksi, O Vladimira Nazora, Karojba

ZMAG je jedan od osnivaa Instituta permakulture Hrvatske, Mree ekosela Balkana (MEB), preko koje se ostvaruje suradnja s Global Ecovillage Networkom (GEN). Od samog osnivanja udruge njezine aktivnosti proizlaze iz ciljeva pa se, pored izgradnje Recikliranog imanja, velika panja posveuje suradnji s partnerima te transferu znanja i vjetina za odrivi razvoj. Edukacija se najee organizira kroz praktine radionice, tematske kampove i teajeve. lanice i lanovi udruge danas su sposobni provoditi edukaciju praktine primjene odrivog razvoja u razliitim podrujima. Takoer se puno znanja nagomilalo kroz osobno iskustvo radom na projektu Reciklirano imanje koji je najvei projekt udruge i temelji se na kombiniranju odrivog pristupa u energetici, graditeljstvu i poljoprivredi sa socijalnim aspektima i aktivizmom. Nekoliko lanova udruge ima meunarodno priznate diplome permakulturnih dizajnera koje nam omoguuju da samostalno organiziramo i provodimo 72 -satne teajeve permakulture. Programska usmjerenost na tehnoloka rjeenja i praktinu primjenu znanja osigurala je iroki spektar djelatnosti, a holistiki pristup odrivom razvoju osigurava podrku razliitih drutvenih grupa pa je dosadanjim aktivnostima ZMAG uspostavio dobru suradnju s ostalim organizacijama u Hrvatskoj, regiji i Europi.

10

11

Centar znanja

Reciklirano imanje
Reciklirano imanje je edukacijski centar znanja za odrivo ivljenje i permakulturu. Zamiljeno je kao ivotni i radni prostor za odreeni broj ljudi te kao poligon za eksperimentiranje. Izgradnja je poela 2001. godine. Na imanju su kroz posljednjih nekoliko godina odrane brojne radionice i teajevi, izgraeni su razni ogledni primjeri ekolokog graditeljstva, koriste se obnovljivi izvori energije, vodom i otpadom se gospodari na odriv nain i proizvodi se hrana tehnikama organskog povrtlarstva. Kada uju za Reciklirano imanje ljudi obino oekuju neku lekciju ili poduku o tome kako pokrenuti i graditi vlastitu eko-utopijsku priu. A to bismo im mogli rei? Da smo u poetku mislili kako emo u roku od jedne godine useliti na imanje i zapoeti s edukacijom. Da smo htjeli pobacati po imanju i umi nekoliko iskoritenih graevinskih kontejnera koji bi se na neki nama razumljiv nain uklopili u okolinu. Pa zovemo se reciklirano imanje, zar ne? Blie realnosti je da na poetku nismo imali gdje useliti, niti smo imali previe znanja za edukaciju. Priu nismo zapoeli razraenim planom, niti smo imali promiljenu strategiju. Jednostavno smo se okupili i krenuli. Jasno da ne mislimo ovime rei kako nije poeljno imati napravljen plan rada i stvaranja, kratkorone i dugorone ciljeve i slino. Ali to nije bio sluaj s nama. Imali smo samo ivahna srca. Tek kasnije smo nauili da je to zapravo i najvanije. Da pumpica radi. San nam je bio ostvariti edukacijski centar koji bi sjedinio socijalnu, politiku i ekoloku priu. Pria zapravo poinje u Zagrebu i Zapreiu, gdje je prva ekipa s imanja bila aktivna u brojnim ekolokim, anarhistikim, alter-kulturnim, nezavisno-medijskim, mirovnim i antiratnim grupama i inicijativama. Nakupilo se dosta prosvjeda i direktnih akcija, intervencija i predstava, koncerata i partija. Tu se i danas muvamo. No, ve se onda pojavio osjeaj nezadovoljstva to smo bili anti i uglavnom protiv neega, reagirali smo na ono to nas je smetalo, bez vlastitih alternativa. Rjeenja su nekako bila maglovita i u dalekom futuru. Reciklirano imanje ponudilo nam je taj toliko potreban prostor gdje bismo mogli pokazivati kako je drugaiji svijet mogu. Od tada se trudimo razvijati imanje kao prostor pravednih i otvorenih meuljudskih odnosa te prakticiramo odriva naela kroz primjenu permakulturnog dizajna. Imanje se nalazi u selu Vukomeri u Vukomerikim Goricama, oko 25 kilometara juno od Zagreba prema rijeci Kupi. Vrlo esto ljudi pitaju zato smo odabrali ba tu poziciju za imanje? Zato ba tamo kada nam je prvi susjed ve ili tek (ovisno od gledita) na 50 metara, kada je zemlja teka ilovaa, kada nemamo niti izvor vode niti slapove na imanju, a svi znamo kako je to vano. Nismo nita birali, ve smo uzeli ono to smo mogli u tom trenutku. Prva zemlja je dobivena na poklon. Nitko

od nas nije imao novca da kupuje neke idealne lokacije, izvore i slapove. Sigurno je bolje stvarati divno mjesto tamo gdje se na prvi pogled teko moe zamisliti, nego izgubiti par godina na besciljno lutanje za netaknutim rajem u prirodi izoliranom od drutva. Zanimljivo je kako nam je uz stvaranje i sve ei boravak na imanju taj prostor postao jedan od najljepih na svijetu.

Tradicionalna drvena turopoljska kua, koristiti se kao prostor za teajeve i radionice, te kao knjinica, zajednika kuhinja i prostor za smjetaj gostiju. Sama kua je primjer odrivog graditeljstva jer je obnovljena na nain da se postigne to vea energetska efikasnost koritenjem prirodnih materijala. Pored drvene kue imanje obuhvaa jo nekoliko privatnih stambenih kua koje ekaju da ih izoliramo, ozelenimo, prekrojimo, dogradimo i pretvorimo u kue kakve prilie jednom eko raju.

12

13

Danas na imanju radi desetak ljudi, uz estu pomo prijatelja kada je proljetna sjetva ili kada imamo vee graevinske zahvate. Kroz imanje je prolo vie stotina ljudi i prije formalnog otvorenja imanja. Organiziran je i itav niz otvorenih radionica na kojima su zajedno s nama uili i drugi ljudi kako primijeniti odrivost u podrujima koja smo gore nabrojili. Taj koncept otvorenog radioniarstva i aktivnog uenja nas je danas doveo do sposobnosti educiranja drugih. U posljednjih par godina znaajno su porasli znanje i vjetine kojima smo na jednostavan, primjenjiv i praktian nain sposobni pokazati kako je mogue raditi i ivjeti odrivije. Potreba da pored odrivog i privlanog ivotnog prostora za sebe stvorimo i otvoreni edukacijski centar uvijek je bila osvijetena i na visokom mjestu prioriteta i ciljeva. S obzirom na sve to, Reciklirano imanje je najvaniji projekt udruge, mjesto susreta i sastajanja, uenja i ivljenja, proizvodnje i rada, igre i zabave. Reciklirano imanje je naa kajdanka odrivog razvoja...

EDUKACIJA
TEAJEVI PERMAKULTURE
Permakultura je interdisciplinarna znanost o Zemlji. Objedinjuje mnoge klasine znanosti i usmjerava ih na brigu o Zemlji i brigu o ljudima. Uei od stabilnih ekosustava ovjek moe sakupiti sve kockice i sloiti zaboravljeni mozaik kvalitetnijeg ivota u skladu s prirodom.

Permakultura nas ui kao da se dobro organiziramo, smanjimo koliinu otpada, proizvodimo hranu, tedimo energiju, koristimo obnovljive izvore energije, razvijamo socijalno poduzetnitvo, gradimo kue, dizajniramo svoja imanja, kue i stanove, poboljamo kvalitetu ivota u gradovima...nudi nam alat za preivljavanje. Permakulturna edukacija radionice, uvodni teajevi 72 -satni teaj (PDC - permaculture design certificate course) Uvodni teaj u permakulturu traje dva dana i slui kao uvod u 72-satni ili veliki permakulturni teaj. 72 -satni teaj permakulture (PDC - permaculture design certificate course) je intenzivni teaj koji jo nazivamo i osnovna kola permakulture. Teaj je iskljuivo teoretski, a polaznike osposobljava za samostalan rad na svom vlastitom projektu. Sastoji se od dva dijela: u prvom dijelu teaja kroz predavanja se pokrivaju sve bitne teme vezane za podruja koja obuhvaa permakultura (etika, permakulturna naela, itanje krajolika, mikroklime, biljne zajednice, uzgoj hrane, graditeljstvo, energija, voda, alternativna ekonomija, drutvena organizacija,

14

15

urbana permakultura). Na drugom dijelu teaja ui se tehnika permakulturnog dizajniranja. Polaznici u grupama rade na zasebnim projektima, sa zadatkom izrade permakulturnog dizajna za svoj projekt. Polaznici koji uspjeno ovladaju tehnikom dizajniranja, dobivaju permakulturni certifikat. Bitno je napomenuti da su ovakvi teajevi meunarodno uniformirani, tako da permakulturni certifikat svugdje u svijetu dokazuje vae znanje. 72-satni teaj omoguava polazniku da dobije uvid, povee u loginu cjelinu i unaprijedi 5 elemenata koji nas svakodnevno okruuju i odreuju nam kvalitetu ivota.

kola kunog sjemenarstva povrtnih kultura Povre kakvo danas poznajemo rezultat je stoljea i stoljea rada. Kultiviranje vrsta pratilo je gotovo sve faze razvoja ovjeanstva od vremena kada su prvi ljudi odluili napustiti nomadski nain ivota i uzgajati svoju hranu pa do dana dananjeg. Svako drutvo selekcioniralo je biljke prema svojem ukusu i potrebama i na taj nain je nastalo ogromno bogatstvo njihove genetske raznolikosti. Danas ulogu proizvoaa sjemena preuzimaju sjemenarska industrija i profesionalni uzgajivai koji polau prava na uzgojene sorte. Sve manji broj ljudi uzgaja sjeme i od sve manjeg broja vrsta i sorata pa se u zadnjih stotinu godina genetska raznolikost kultiviranog bilja drastino smanjila. Ovaj teaj mali je doprinos u borbi za ouvanje genetske raznolikosti, ali nadamo se da e se pridruiti lavini takvih inicijativa pokrenutih u cijelom svijetu.

Permakulturni certifikat omoguuje da nakon formalne izobrazbe i tri godine praktinog rada polaznici mogu aplicirati na PK konvergenciji svoj rad za diplomu i postati permakulturni dizajneri.

NAE RADIONICE ODRIVI RAZVOJ

Ekoloki otisak i ekopismenost Radionica kojoj je cilj razjasniti najbitnije pojmove za odrivo ivljenje. Uimo o ekolokom otisku kao mjeri naeg utjecaja na planet, druga iva bia i druge ljude. Vjebamo izraunati na vlastiti ekoloki otisak i razmatramo kako ga moemo smanjiti na odrivu razinu. to ekopismenost znai za nas ljude, kakve su nam sposobnosti potrebne da bismo postali ekopismeni te gdje je moemo primjenjivati, samo su neki od odgovora koje prua ova radionica abecede odrivog razvoja.

Sakupljanje jestivog samoniklog bilja Naa hrana dolazi iz tla. Moderni ovjek je zaboravio na povezanost s prirodom koja nam daje sve potrebno za kvalitetan ivot. Boanstven je osjeaj kada svim ulim doivite miris proljetne livade i svojim rukama, uz struno vodstvo, sakupite sezonsku divlju hranu, biljke za ajeve, pripravke, lijeenje i prevenciju bolesti.

PROIZVODNJA HRANE
Vrt - od sjemena do sjemena U posljednjih nekoliko godina smo redovno provodili vrtne radionice. Proizvesti dovoljno hrane za vlastite potrebe nam je jo uvijek veliki izazov i teko dostian cilj. esto smo jeli kupovno povre i voe jer smo u svojim vrtlarskim avanturama naglasak stavili na stvaranje banke sjemena. Radionice imaju za cilj pokazati polaznicima sve ivotne faze kultiviranih biljnih vrsta; od klijanja sjemena, rasta, razvoja, berbe, kompostiranja, pa do uvanja sjemena. Time zatvaramo krug godinjeg rada u tradicijskom vrtu. Radionica zdrave prehrane i odgovorne potronje Osvjetavanjem spoznaje o onome to jedemo moemo doprinijeti kvaliteti naeg ivota, od ouvanja i vraanja zdravlja do financijske utede. Na radionici ruimo mitove o prehrambenim navikama, analiziramo porijeklo i kvalitetu hrane koju jedemo i uimo kako da budemo odgovorni potroai.

16

17

OBNOVLJIVA ENERGIJA
Radionica samogradnje solarnih kolektora za dogrijavanje vode Samogradnja solarnih kolektora je ve tradicionalna ZMAG-ova radionica. Kolektore radimo od 2003. godine s izvrsnim uspjehom. Nekoliko vrtia i kola zagrijavaju toplu vodu naim DIY (uradi sam) kolektorima koji po kvaliteti ne zaostaju za kupovnim modelima, a jeftiniji su i podiu svijest o tome zato je u permakulturnom dizajnu neophodno koristiti energiju sunca. U teorijskom dijelu uimo to je pasivna solarna gradnja, termosifonski efekt, fotonaponski moduli, inverteri i sl. Nakon toga uzimamo alat u ruke i radimo solarne kolektore. Sudionici imaju uvid u svaki korak izrade solarnih kolektora za dogrijavanje tople vode.

Biodizel Jestivo biljno ulje vole papati i nai dizelski ljubimci. Uimo kako jednostavnom metodom esterifikacije obino biljno ulje (novo ili otpadno) pretvoriti u visoko vrijedni energent, biodiesel. U svome eksperimentiranju s biodieselom napravili smo finu materijalnu tetu na nekoliko automobila, tako da smo nauili na vlastitoj koi kako u vlastitoj radionici kvalitetno izvesti svaku fazu proizvodnje biodiesela, od nabavke ulja, filtriranja, dodavanja metoksida pa sve do destilacije metanola i pranja goriva. Odrivo gospodarenje umama ume imaju kljunu ulogu u svim ekosustavima. Biomasa je odrivi resurs, no samo ako odrivo gospodarimo umama, taj resurs moemo ouvati. Na radionici uimo promatrati umske sklopove, kako odabrati stablo za ruenje, pravilno i sigurno ga sruiti te kako napraviti kvalitetno ogrjevno drvo. Takoer je vano znati pravilno uvati drvo za ogrjev i uinkovito primijeniti. Radionica je podijeljena na tri djela: predavanje, promatranje okolnih umskih zajednica i praktian rad izrade drveta za ogrjev.

OTPAD
Kompostiranje Bacanje zelenog otpada u smee je jedna od najbesmislenijih pojava. Sve to nam ostane od kuhanja, pripreme hrane, ostataka iz prirode, rada u vrtu i slino, moemo na jednostavan nain pretvoriti u visoko vrijedan resurs za nae organske i permakulturne vrtove humus. Na taj nain prakticiramo jedno od bitnih naela permakulture, a to je da tvari i energija krue, te time u tlo ponovo vraamo neto to je iz tla i dolo. ZMAG organizira radionice, uglavnom za poljoprivredne kole, koje imaju potrebu za takvim resursom, jer imaju puno otpada, a imaju i vrtove koje treba nahraniti. Biljni proistai za otpadne vode Na Recikliranom imanju sve sive vode iz domainstava proiavamo pomou biljnih proistaa. Nai biljni proistai (reed bed) se sastoje od nekoliko malih bazena napunjenih usitnjenim kamenom raznih granulacija iz kojih rastu biljke movarice (trska, a, rogoz) i zavrnim bazenom u koji dolazi tehnoloki ista voda. Biljke movarice razgrauju masnoe i prljavtinu iz vode, time se hranei i tako proiavaju sive vode. Proistae smo napravili uz struno vodstvo i osposobljeni smo za projektiranje i izvoenje slinih sustava.

Vjetrenjae i fotonaponski paneli za elektinu energiju Tokom 2004. godine kroz projekt Vjetar i sunce u slubi ovjeka i prirode, montirali smo deset sustava za proizvodnju eletrine energije diljem Hrvatske. Projektom smo promovirali koritenje obnovljivih izvora energije i pomogli raznim udrugama od Istre do Visa i Lastova i od Lonjskog polja do Kutereva i Cresa. Rije je o kombiniranim sustavima koji se sastoje od vjetrenjae i fotonaposkog panela, te ostale opreme: baterije, pretvarai, instalacije. Ovakva otporna rjeenja su pogodna za male, dislocirane potroae na imanjima ili kuama za odmor, a dodatna im je pogodnost to za oblanih dana, kada nema sunca, energiju proizvodi vjetar i obratno.

18

19

Prirodno graditeljstvo
Na to mislimo kada kaemo prirodno graditeljstvo? Prirodno graditeljstvo podrazumijeva koritenje iskljuivo prirodnih materijala za gradnju i ureenje objekata. U prirodnom graditeljstvu se koriste prirodni i reciklirani materijali. Najei materijali su slama, drvo, kamen, zemlja, cigla, ovja vuna, trska. Tipovi gradnje su kue od slame, kue od nabijene zemlje, drveta, kamena, cigle, zeleni krovovi, slamnati i krovovi od drvene indre. Prirodno graditeljstvo brine o energetskoj uinkovitosti i koristi obnovljive izvore energije za funkcioniranje objekata. Gradnja drvetom Drvo je tradicionalni graevinski materijal u kontinentalnoj Hrvatskoj. Za nae podruje je tipina turopoljske kua od hrastovih planjki. Ove kue su graene tako da se mogu rastaviti i presloiti na drugom mjestu. Posebno smo ponosni na nau drvenu kuu jer smo je spasili od propadanja i udahnuli joj novi ivot. Kui smo dodali staklenik koji koristi energiju sunca za dogrijavanje i predstavlja primjer pasivne solarne arhitekture. Na temelju steenog iskustva s ovom kuom i sudjelovanja u jo desetak slinih rastavljanja, osposobili smo graditeljski tim za ureenje drvenih turopoljskih kua.

Kue od slame Kue od balirane slame sve su popularnije i u naoj regiji. Slama je nusproizvod u poljoprivredi i vrlo je dostupan, jeftin i ekoloki zahvalan materijal. Ova jedinstvena graevinska tehnika prua nam mogunost da uz pomo prirodnih materijala sagradimo svoj dom iz snova, a ujedno utedimo velike koliine energije i novca. Kue koje gradimo imaju drvenu konstrukciju, a slama slui kao zidna ispuna i izolacijski materijal. Zidovi se bukaju zemljanim bukama, a bojimo ih prirodnim bojama. Takve su kue izuzetno ugodne za stanovanje jer slama smanjuje elektromagnetska zraenja, energetski su uinkovite i moe ih se potpuno reciklirati. Svake godine odravamo radionice gradnje slamom.

Radionice izrade zemljanih buka, bukanja i prirodnih boja Jedno od podruja na kojem smo najvie uili i eksperimentirali proteklih godina je graditeljstvo. Gradnju prirodnim materijalima uvijek je pratila i tenja da se cijela pria finiira prirodnim bukama i bojama. Na radionicama se obrauju mnoge tehnike i metode kojima nanosimo prirodne materijale na zidove i podloge. Takoer emo uiti o prirodnim materijalima za bukanje.

20

21

Zdravlje i ljepota
Prirodna kozmetika - temelji (anti)kozmetike Kroz predavanja i rasprave dolazimo do odgovora na mnoga pitanja o prirodi, funkciji i zdravlju koe, o utjecaju kozmetikih preparata na nju, ali i na cijeli organizam, te ljude i prirodu oko nas. Promatramo kako na nas djeluju sredstva koja koristimo za ienje svog doma, te kako hrana i neke druge ivotne navike utjeu na nau kou. Ipak, glavni cilj bit e nam nauiti kako u vlastitoj kuhinji napraviti finu prirodnu kozmetiku: balzame, meleme, kremice i druge mazalice, kako se oistiti i ostati zdrav, izraditi sapun, sredstava za ienje u kuanstvu, njegu koe iznutra..i jo mnogo toga... Izolacija ovjom vunom Koritenje ovje vune kao izolacijskog materijala nam se pokazalo kao izvanredno rjeenje. Ovja vuna je vrlo vrijedan resurs koji se danas u HR uglavnom baca jer nema organiziranog otkupa i prerade. Gradnja zidova od recikliranih materijala Nekada je dobro ne imati puno novaca. Budui da smo zatekli teren koji je izrazito strm morali smo krenuti u terasiranje imanja. Za beton nismo imali novaca, ni volje, pa smo u dugom promiljanju konstatirali da ne postoji problem, ve nam se nudi mogunost da potpuno besplatno (dobro, uz puno fizikog rada) terasiramo imanje starim auto gumama. Inspiraciju smo nali prouavajui Earthship objekte iz New Mexica. Danas na imanju imamo sedam velikih terasa, a gume je uglavnom pokrila vegetacija pa su neprimjetne.

Kreativne radionice za djecu i odrasle

Recikliranje papira izradi svoj list papira Kako izgleda proces recikliranja starog papira u industriji ? Upravo to mi radimo, korak po korak, samo u malom, i na kraju svatko sam od starog napravi svoj list novog papira. Recikliranje plastinih vreica Tehnikom peglanja plastinih vreica moe se dobiti visokokvalitetan plastini materijal pogodan za izradu pernica, torbica, odjee, obue, uadi. Heklanjem, ivanjem i ljepljenjem ovakav otpad nudi bezbroj novih, kreativnih primjena.

Filcanje vune Vuna kao lokalni materijal nije dovoljno iskoritena i uglavnom se zbog neorganiziranog otkupa baca u prirodu ili se spaljuje. Filcanje je tehnika obrade vune pomou sapuna i tople vode. Na taj se nain niti meusobno upletu u vrstu strukturu. Tako vlakna postaju sve vra te se na kraju dobije gusta, vrsta, isprepletena struktura pod nazivom filc ili pust. Na radionici ete nauiti kako od prave ovje vune moete napraviti unikatne dekorativne predmete tehnikom mokrog filcanja. Uskoro ete moi sami napraviti jastunicu, al, kapu, torbu, a moi ete i staru stvar ukrasiti novim detaljem.

22

23

Uradi-sam igrake od prirodnih materijala to je najvanije za dobru igru i od ega sve mogu biti igrake? Svako dijete dobije svoju arobnu kutiju u kojoj pronae nekoliko polugotovih igraaka koje se uz upute dovre i kasnije koriste kao primjer za izradu vlastitih. U kutiji se nalazi pregrt zanimljivog i poticajnog didaktikog materijala (sjemenke, plodovi, granice, papiri, krpice, spuve) od kojeg e sami ili uz pomo roditelja/odgajatelja moi napraviti igrake prema vlastitom nahoenju. Radionica razvija kreativni aspekt igranja, potie samoinicijativnost i matu. Sve to nam je potrebno za dobru igru nalazi se oko nas. Kroz upotrebu prirodnih materijala djeci se eli pribliiti prirodni svijet i potaknuti ih na njegovo istraivanje i upoznavanje. Reciklirani materijali potiu na razmiljanje kako se odbaeni predmeti mogu ponovo iskoristiti.

Brojni kukci uope nisu tetoine. ak naprotiv, pomau u ouvanju prirodne ravnotee u vrtovima, njivama i vonjacima. Oni pomau biljkama kod oplodnje i stvaranja bogatijih plodova, neki su hrana pticama dok drugi ive u tlu i rahle ga kopajui tunele. Sasvim dovoljno razloga da ih zavolite i poklonite im panju. Kad ljudi polja tretiraju pesticidima onda ubijaju i korisne kukce pa rade tetu koje nisu ni svjesni. Zima je vrijeme kada se kukci zavlae u skrovita gdje im je manje hladno. Hotel za kukce tada im moe pruiti odlian zaklon. Tokom ljeta moe im pruiti stanite za ivot i tako poveati njihovu brojnost u vrtu. Stvoreno stanite nama e pomoi da neke od njih okupimo na jednom mjestu i lake promatramo. Izgradit emo ga tako da emo gotovu drvenu kuicu puniti raznim materijalima kao to su uplje drvene oblice, trska, slama, stare cigle i sl.

Uimo uzgajati vlastitu hranu Od nekoliko dasaka i kolia izgradit emo etiri male poviene gredice i u njima urediti mini povrtnjak. U pripremljene okvire nasipamo zemlju. U sredinu postavimo nekoliko kolaca po kojima e se penjati biljke penjaice i svojim liem stvarati skroviti kutak za igru. Djeca sudjeluju u sjetvi i sadnji biljaka. Uzgoj jestivog bilja stvara razumijevanje odakle naa hrana dolazi na stol, potie na razmiljanje o zdravijoj prehrani i stvara pozitivan odnos prema vrtlarstvu i poljoprivredi kao zanimanju. Osim izravne koristi istraivanja su pokazala da vrtlarenje ima veliki pozitivni utjecaj na psiholoki razvoj djeteta pa se vrtovi esto korite i kao dio terapije za bolesnu djecu, djecu s potekoama u razvoju i sl. (hortikulturna terapija). Vrt prua stimulativno okruenje gdje su djeca u izravnom doticaju s prirodom, a stalne promjene potiu znatielju i istraivaki duh. Stalna briga takoer razvija radne navike i empatiju prema drugim ivim biima. Zreli plodovi pravo su veselje i ponos malim vrtlarima. Hotel za kukce Uh, te grozne bube! Svatko se najei na njihovo gmizanje. No upustite li se u istraivanje njihovog svijeta ostat ete fascinirani. Kukci su drevni vladari naeg planeta iz vremena kada ovjeka nije bilo ni blizu. U nekoliko milijuna godina razvilo se bezbroj razliitih vrsta koje nastanjuju svaki kutak planeta. ak i kad ih samo promotrite izbliza primijetit ete svo arenilo i nevjerojatan sklad boja i oblika njihovih krila. Kad saznate vie o nainima kako ive, kako se hrane, razmnoavaju, kako ive u zajednicama dobit ete sasvim novi pogled na ova udna stvorenja, a moda neto i nauite od njih.

Radionice prirodnog iskustva U dananjem drutvu dolazi do sve veeg udaljavanja ovjeka od prirode koja ga okruuje. U kolskom sustavu, unato predmetima kao to su biologija, kemija, fizika te priroda i drutvo, nedostaje direktno iskustvo s prirodom. Ovaj program se vie koncentrira na stjecanje iskustva s prirodom nego na uenje o prirodi. Sudionicima se prua mogunost postizanja iskustva u povezivanju znanja o prirodi i okoliu u jednu cjelinu koja bi teorijsko znanje prevela u iskustveno uenje. etnjama po prirodi otkrivamo prirodne procese i pojava (ivot u razliitim ekosustavima od bare do ume, promatranje ivotinjskih nastambi, itanje tragova, promatranje ptica). Iskuavaju se razne senzorne senzacije (vid, sluh, njuh, opip,...) koje se interpretiraju u kontekstu steenog znanja u koli.

24

25

Knjinica citaonica

Znanje imanje

Izdavastvo
KNJIGE:
Graham Burnett: Permakultura - Vodi za poetnike Permakultura-vodi za poetnike je knjiica koja daje osnovni uvid u bogati svijet permakulturnih mogunosti. Jednostavno pisana, prepuna zabavnih ilustracija malo je remek djelo britanskog autora Grahama Burnetta koji je u Hrvatskoj odrao veliki teaj permakulture i nadahnuo dvadesetak odlinih permakulturnjaka. Prvo je izdanje prodano u tisuu primjeraka, takoer je prevedena na srpski i makedonski jezik. Pred vama se nalazi drugo izdanje popularnog Vodia za poetnike.

Knjinica i itaonica Znanje imanje tematski je vezana za permakulturnu literaturu, uglavnom nedostupnu u drugim knjinicama. Nastala je kao knjinica zajednice to znai da smo ju opremili uglavnom vlastitim knjigama koje smo godinama sakupljali educirajui se o permakulturi i ostalim bliskim temama. Kako knjige nikome ne slue ako samo stoje na policama, htjeli smo omoguiti i drugima da ih itaju i ue iz njih.

Uzgoj kalifornijskih glista - Stjepan Mandek Praktian vodi za uzgoj kalifornijskih glista - od nabavke glista do koritenja humusa.

Margrit Kennedy: Novac bez kamata i inacije Ova knjiga prouava nain na koji novac funkcionira. Objanjava zato novac ne samo da pokree svijet nego ga i koi u njegovu razvoju. Veliki dug koji se nagomilao u zemljama Treega svijeta, nezaposlenost, ekoloka degradacija, naoruavanje i nicanje nuklearnih elektrana, povezani su s mehanizmom koji odrava opticaj novca: mehanizmom kamata i sloenih kamata. Pretvaranje tog mehanizma u prihvatljiviji nain odravanja novca u opticaju i nije tako teko kao to izgleda. Dok su rjeenja navedena u ovoj knjizi nekim ljudima poznata ve od poetka ovog stoljea, nain i vrijeme u kojem je knjiga predstavljena nude posebnu mogunost njezine primjene.

26

27

BESPLATNE KNJIGE I PRIRUNICI:

Zeleni alati za odrivu revoluciju - Bruno Motik, Draen imlea U suradnji ZMAG-a (Zelena mrea aktivistikih grupa) i to ita?, objavljena je knjiga Zeleni alati za odrivu revoluciju Brune Motika i Draena imlee. Knjiga pokriva irok spektar praktinih savjeta te socijalnih, politikih i ekolokih motiva okretanju odrivoj revoluciji. Knjiga je koncipirana kao praktini prirunik baziran na osobnom iskustvu i znanju, odnosno znanjima prikupljenim tijekom nekoliko godina intenzivnog bavljenja permakulturom i svime to moemo vezati uz nju. Prvo izdanje od tisuu primjeraka je prodano i knjiga se moe besplatno skinuti u PDF formatu. Tehnologije za odrivi svijet - Bruno Motik Udruga Ekosense objavila je ovaj kratki prirunik koji se bavi uvodom u ekoloko graditeljstvo i ekolokim rjeenjima za otpadne vode. Ukratko pokriva nain kako funkcioniraju biljni sustavi za proaiavanje sivih otpadnih voda iz kuanstva te nain funkcioniranja kompostnog wc-a.

Pojmovnik

Anarhistiki pokret - slobodarska filozofija ili skupina uenja i stavova usmjerenih na odbacivanje bilo kakvog oblika prisilne vlasti. Alter-kulturni pokret alternativni kulturni pokreti koji ukazuju na probleme masovnih kultura i nezavisni su u svom izriaju. Biljni proistai sustavi za proiavanje otpadnih voda u kojima biljke movarice razgrauju neistoe i proiavanju vodu. Civilno drutvo - Demokratska drutva karakterizira tri sektora: javni (drava), privatni (trite) i graanski (civilno drutvo). Civilno drutvo su graani koji se aktivno i slobodno upliu u sve sfere drutvenog djelovanja. Energetska uinkovitost uinkovita uporaba energije u svim sektorima potronje energije: industriji, prometu, uslunim djelatnostima, poljoprivredi i kuanstvima. Ekoloki otisak - indikator kojim mjerimo utjecaj ljudi na planet Zemlju. Rauna se u globalnim hektarima pri emu dobivamo egzaktne podatke koliko je potrebno povrine da zadovoljimo sve nae potrebe (energija, transport, hrana, otpad, infrastruktura, voda i drugo). Primjenjiv je za raunanje na individualnoj razini, na razini poduzee, institucija, na razini grada, regije, drave. Earthship biotektura graditeljska tehnika koja koristi otpadne materijale(autogume, limenke, staklene boce, pet ambalau), ali i prirodne i konvencionalne materijale za izgradnju energetski samodostatnih objekata. Elektromagnetsko zraenje - fizikalna pojava irenja elektrinih i magnetskih valova, odnosno ultrasitnih estica zvanih fotoni. Djelovanje tih valova moe tetno djelovati na ljudske stanice pri dugom izlaganju. Fotonaponski moduli ureaji koji pretvaraju sunevu energiju u elektrinu energiju, a sastoje se od solarnih elija.

Solarni kolektori, prirunik za samogradnju - Bruno Motik Ovaj praktian i specifian prirunik je izdanje Zelene akcije u suradnji sa ZMAG-om.

Zelena energija - Bruno Motik Energija je svuda oko nas. esto smo nesvjesni te injenice. Dok jedemo svoj obrok vrlo se rijetko pitamo koliko je bilo potrebno energije da jelo doe na stol. Na je svijet obiljeen ratovima za resurse voda, rude, nafta i drugi resursi postaju temelj za ratove i lou energiju. Zato je, kao nikad prije, vano kakvu energiju koristimo za zadovoljavanje svojih potreba, na koji nain koristimo energiju, koliko je i kako troimo. Zato je, kao nikad prije, vano kakvi odnosi, kakva energija postoji izmeu ljudi.

Holistiki pristup holistiki ili cjelovit pristup je filozofija koja uzima u obzir cjelinu, a ne samo pojedine dijelove. Moe se primjeniti na individulane i drutvene segmente. Hortikulturna terapija terapija koja djecu, starije, osobe s posebnim potrebama i sve zainteresirane motivira na rad s biljkama, sa svrhom poboljanja njihova zdravstvenog stanja i osjeaja zadovoljstva vlastitim ivotom te stjecanje novih vjetina. Izolacijski materijal omoguava toplinsku izolaciju objekata. Zadatak izolacijskog materijala je smanjivanje toplinskih gubitaka, a posredno i trokova za energiju. Kompostiranje - postupak bioloke razgradnje organskih materijala, ime se bioloki otpad smanjuje, a kao rezultat toga nastaje kompost koji sadri humus i druge hranjive tvari. Kue od slame graevinska tehnika koja za zidnu ispunu i izolaciju koristi tvrdo baliranu

Knjige se mogu naruiti preko naeg kontakt obrasca na www.zmag.hr

28

29

slamu. Bale slame se mogu koristiti i kao konstrukcijski element za manje graevine. Mirovne i antiratne grupe grupe civilnog drutva koji zagovaraju nenasilnu komunikaciju i pacifistika rjeenja za vrijeme ratnih sukoba i pri sanaciji ratnih posljedica. Odrivi razvoj - ideja koja zagovara razvoj ljudskog drutva i civilizacije, ali da pritom ne unitavamo resurse i okoli kako je inae trend. Odgovorna potronja potronja koja ukljuuje kupovinu proizvoda koji su proizvedeni bez naruavanja prava ljudi i okolia Organski vrtlari vrtlarski praktiari koji uzgoj biljaka zasnivaju na prirodnim naelima bez koritenja kemikalija kojima se na umjetan nain postie bri rast biljaka i njihova zatita od insekata. Pasivna solarna gradnja - princip gradnje koji maksimalno koristi sunevu energiju za prirodno zagrijavanje, hlaenje i ventiliranje kue te moe znatno pridonijeti utedama energije u kuanstvima i poboljati kvalitetu ivota ukuana. Permakultura - je interdisciplinarna znanost o Zemlji koja objedinjuje mnoge klasine znanosti i usmjerava ih na brigu o Zemlji, brigu o ljudima i pravednu raspodjelu dobara. Pravedni socijalni modeli drutvena ureenja koja paze na ravnopravnost svih ljudi, ukljuujui politika prava, socijalne usluge i ekonomsku demokraciju. Prirodno graditeljstvo - koritenje iskljuivo prirodnih materijala za gradnju i ureenje objekata. Prirodni materijali za gradnju su kamen, drvo, zemlja, slama, ovija vuna..itd. Termosifonski efekt pojava koja se manifestira uzdizanjem toplog i sputanjem hladnog fluida, u solarnim sustavima koristi se za pasivni prijenos topline iz kolektora u solarni spremnik Tranzicijski gradovi pokret koji koji zagovara nunost prelaska na odrivi nain ivljenja u gradovima i izgradnju lokalne ekoloke spremnosti u bliskoj budunosti. Zelene tehnologije (eko-tehnologije) - oznaava naprave, sredstva i opremu koji svojim djelovanjem ne tete okoliu ve ga tite i obnavljaju. Ti tehnoloki i tehniki postupci se razvijaju na podruju ekolokog inenjerstva.

Vi ste energija za budunost.

Uzmite svoj ivot u svoje ruke i krenite putem odrivog ivljenja.

30

31

32

www.zmag.hr

33

supported by: