1.Kada je uspostavljena carinska unija,sloboda prometa robe,radne snage?

2.Ugovorna arhitektura?
3.Ustavni momenat?
4.Misljenje teoreticara koji su smatrali da ustavni momenat nije postojao?
5.Deklaracija br.24-pravni subjektivitet unije?
6.Slucajevi costa i van dend en loos-3 kljucna principa komunitarnog prava?
7.Kda je uspostavljena bliza saradnja na pol.planu?
8.ta je Mastrihtski ugovor uveo u nadleznost Zajednice?
9.Osnivacki ugovori i pocetni period?
10.Evropska politicka saradnja na intenzitetu dobija?
11.Benelux unija?
12.Uloga Evropskog suda?
13.Evropski ustav?
14.Prosirenje nadleznosti Zajednice-Mastrihtski ugovor?
15.Svecana izjava o EU?
16.Lisabonski ugovor(kad je potpisan i kad je stupio na snagu)?
17.Ciljevi EZU?
18.Kada je stupio na snagu Ugovor o evropskoj politickoj zajednici?
19.JEA(kad je potpisan i stupio na snagu)?
20.Transport kao zajednicka politika,dat je u okviru______________?
21.Amsterdamski ugovor-sta je bilo na dnevnom redu medjuvladine konferencije?
22.Od kojeg datuma se primjenjuje novi sistem?
23.Novi nacin odlucivanja u Savjetu ministara-L.U.?
24.Visoki predstavnik za vanjsku politiku i inostrane poslove,takodjer obavlja i funkciju____?
25.Elementi zajednickog trzista-EEZ?
26.Navesti zajednicke politike-EEZ?
27.Soc.politika,regionalni razvoj,zastita okolisa uvedeno je__________?
28.Ugovor o eu(mastrihtski ugovor) kad je potpisan i stupio na snagu?
29.Tri kljucna pitanja koja je Ugovor iz nice uveo a ticu se Komisije?
30.Posrednicki demokratski mehanizam-L.U.?
31.Postlisabonska struktura E.Suda?
32.Hijerarhijska formacija Savjeta EU?
33.Specificne odredbe EUROATOM ugovora?
34.Rezimi istupanja iz EU?
35.Faze zakonodavnog postupka?
36.Sta je poenta Luk.sporazuma?
37.Koji su pravno neobvezujuci akti unije?
38.Prava gradjana Unije?
39.Godina predvidjena za pocetak II faze EMU?
40.Visok nivo zaposljavanja predvidja__________?
41.Postupak izbora sudija E.Suda po L.U.?
42.Kada su objedinjeni Savjet i Komisija?
43.Razlika EZU I Savjet Evrope?
44.Kojim je ugovorom povecana saradnja izmedju drzava clanica?
45.Kada je odbijen prvi prijedlog za uvodjenje neposrednih izbora za E.parlament?
46.Sastav suda poslije Amsterdama,prije Nice?
47.Generalni pravozastupnici?
48.Izvori komunitarnog budeta-finansiranja?
49.Objasniti pojmove neposredno dejstvo i neposredna primjenjivost?
50.Novine JEA?
51.Institucionalno objedinjenje?
52.Kojom se fazom prelazi na kvalificirano odlucivanje?
53.Ekonomska i politicka pozadina EZU?
54.Pravno obvezujuci akti Unije?
55.Savjet(sastav i odlucivanje)?
56.Supremacija?
57.Savjet ministara po L.U.?
58.Koji ugovor obradjuje pitanja kulture,javnog zdravlja,zastite potrosaca?
59.Doprinos L.U.?
60.Ciljevi Unije po Mastrihtu?
61.Izmjene uvedene Mastrihtskim ugovorom a ticu se nacina odlucivanja?
62.Ustavna arhitektura?
63.Predsjednik Komisije po L.U.?
64.Institucije EZU ?
65.Sta navodi clan 2. Ugovora o EEZ?
66.Preambula Ugovora o EEZ-politicka dimenzija ovog ugovora?
67.Oblasti koje su posredstvom JEA dobile formalni ustavni status?
68.Kada je uspostavljeno zajednicko trziste uglja,a kada celika?
69.Uloga nacionalnih parlamenata u procesu usvajanja akata?
70.Kada su bili prvi neposredni izbori za E.parlament?
71.Ko je ovlastio mandat za donosenje L.U.?
72.Iskljuciva nadleznost EU?
73.Sastav i nadleznost Komisije po L.U.?
74.Nabrojati zemlje koje su postale clanice u prvom i drugom krugu?
75.Utemeljujuce vrijednosti Zajednice?
76.Gdje je implicirana ili statuirana supremacija?
77.EZU i Rimski ugovori?
78.Povelja o osnovnim pravima EU?
79.Kljucni poticaji za razvoj EU?
80.Principi zajednickog trzista EEZ?
81.Uslovi za prijem novih clanica?
82.Nadleznost Komisije?
83.Koje su zemlje bile clanice u vrijeme potpisivanja Mastrihtskog ugovora?
84.Fin.sud-struktura i nadleznost?
85.Sud za sluzbenicke sporove?
86.Koordinirajuca nadleznost?
87.Sporne izmjene L.U.?
88.Doktrinarna nastojanja Luk.sporazum?
89.Agencija za snabdijevanje?
90.Bijela knjiga?
91.Oblasti zahvacene prosirenjem postupka saodlucivanja-L.u.?
92.Sud prve instance u postupku o prethodnom odlucivanju?
93.Nadleznost E.suda u uzem smislu nakon L.U.?
94.Evropska politicka zajednica-institucionalno ustrijstvo?
95.Koje je godine osnovana Agencija za osnovna prava?
96.Sastav Komisije po Nici?
97.Koncekvenca donosenja Luk.sporazuma mimo Ugovora?
98.Ko i kako procesno podnosi tuzbu E.sudu zbog povrede principa supsidijarnosti?
99.Pravo veta nac.parlamenata na pasarela klauzule?
100.Objasniti pasarela klauzule?
101.Sta podrazumjeva dem.sigurnosni kriterij kod odlucivanja u Savjetu?
102.Kako se utvrdjuje kvalificirana vecina u Savjetu ako iza prijedloga ne stoji Komisija?
103.Stavovi koji govore da je L.u. srusio stubnu strukturu EU?
104.Koji je dio iz ustava izostavljen u popisu ciljeva u Ugovoru o EU?
105.Nar.karton?
106.Euroatom-specificnost u vezi institucionalnog ustrojstva?


1.Kada je uspostavljena carinska unija,sloboda prometa robe,radne snage?
Carinska unija Belgije, Holandije i Luksemburga je bila svojevrsni uzor za dolazedu obuhvatniju
ekonomsku integraciju u okviru Evropske zajednice. U skladu sa sporazumom koji je stupino na snagu
1. januara 1948, ove tri zemlje uspostavljaju carinsku uniju. Nakon nekoliko godina, ona ukljueuje i
slobodan protok kapitala, a od 1956 i radne snage.
2.Ugovorna arhitektura?
Pod pojmom ugovorne arhitekture podrazumijeva se nafin na koji su drave tzv.tvrdog jezgra,njih 6 a
potom i ostale flanice oblikovale u utemeljujude akte zajednice,odnosno EU. Pitanje ugovorne
arhitekture na znafaju je dobijao evolucijom integracijskog procesa,odnosno irenjem drava flanica,
u prostore vanjske politke bezbjednosti te unutranjih poslova i pravosua.
3.Ustavni momenat?
O Osnivaekim ugovorima govori kao ustavnoj povelji Zajednice, ili jo jasnije, u jednom od miljenja
datih poeetkom 90-ih Sud istiee: Ugovor o EEZ, iako zakljuen u formi meunarodnog sporazuma,
ipak predstavlja ustavnu povelju Zajednice utemeljenu na vladavini prava. Ono to treba shvatiti kao
njen ustav, odnosno ustavno pravo, podrazumijeva pravila komunitarnog prava u vezi:
- generalnih ciljeva Zajednice
- raspodjele nadlenosti, prije svega izmeu Zajednice i drava elanica, i
- naein ostvarivanja zakonodavne, izvrne i sudske funkcije u okviru Zajednice
4.Misljenje teoreticara koji su smatrali da ustavni momenat nije postojao?
5.Deklaracija br.24-pravni subjektivitet unije?
Pravni subjektiviritet Unije je povezan sa njenom nadlenodu. Znaeajna je raspodjela nadlenosti
izmeu Evropske unije i drava elanica. Ved riv stav Ugovora statuira princip tzv.prenijetih ili
ustupljenih ovlatenja, odnosno nadlenosti. Drugim rijeeima drave elanice su na Uniju prenijele ili
bolje reeeno udruile dijelove svog suvereniteta u cilju ostvarivanja zajedniekih ciljeva navedenih u
Ugovoru. Meutim Ugovorom je izrieito reeeno da sve ono to nije dato u nadlenost Unije ostaje u
nadlenosti drava elanica.
6.Slucajevi costa i van dend en loos-3 kljucna principa komunitarnog prava?
1.posebnim i autonomnim u odnosu na meunarodno pravo
2.nadreenim viim u odnosu suprostavljenom pravu drava flanica
3.neposredno primjenjivanjim i dejstvujudim na cjelokupnom prostoru zajednice,kako u odnosu na
drave flanice tako i na pravna i fizifka lica
7.Kada je uspostavljena bliza saradnja na pol.planu?
Korak na planu politieke integracije dolazi u vidu ugovora o Evropskoj Uniji. Ovaj ugovor je potpisan u
Mastrihtu 7. februara 1992., a stupio na snagu 1. novembra 1993. godine. Neposredno su mu
prethodili slom istoenoevropskog, sovjetskog, komunistiekog sistema i ujedinjenje Njemaeke.
8.ta je Mastrihtski ugovor uveo u nadleznost Zajednice?
Kad je rijef o prostoru djelovanja zajednice on je Mastriskim ugovorm znafajno proiren a ovo vrijedi
u odnosu na pitanja :
-viza za dravljane tredih zemalja
-obrazovanja
-kulture
-javnog zdravlja
-zatite potroafa
-transevropske mree u oblasti transporta, energije i telekomunikacija
-industrijske poltike i politike u oblasti razvoja.
zajednica moe djelovati samo ako se ciljevi planirane mjere ne mogu svjesnje ostvariti djelovanjem
samih drava flanica.
9.Osnivacki ugovori i pocetni period?
Osnivaeki ugovori su vremenom od obienih meunarodnih sporazuma prerasli u ustavnu povelju
Zajednice, odnosno od ekonomskog ustava izrasli u ustav Unije u obieajenom znaeenju tog pojma.
Osnivaeki ugovori, a prije svih Ugovor o EZ, su vremenom stekli karakteristike ustava u standardnom,
unutranjepravnom ili dravnom kontekstu. Konaeno, ovako koncipirana Evropska ekonomska
zajednica se eesto prepoznaje kao neofunkcionalistieki projekat i kao takva suprotstavlja Evropskoj
zajednici za ugalj i eelik kao eisto funkcionalistiekom projektu, pri eemu se imaju u vidu dvije stvari.
Prvo, za razliku od prethodnika u oblasti uglja i eelika, Evropska ekonomska zajednica pokriva mnogo
iri spektar ekonomskih aktivnosti. I drugo, Evropska ekonomska zajednica nastaje prvenstveno kao
plod djelovanja politieke elite, tj. bez ire javne debate.
10.Evropska politicka saradnja na intenzitetu dobija?
Prvi korak na putu politekog povezivanja je bio Davinjon izvjetaj minstra vanjskih poslova iz 1979.
godine, vezan za samit efova vlada i drava koji je odran u Haagu 1969. godine. Ovim putem
uspostavljen je II stub Evropske unije vanjski poslovi i bezbjednost, eime su postavljeni temelji za
meuvladinu saradnju.
11.Benelux unija?
Carinska unija Belgije, Holandije i Luksemburga je bila svojevrsni uzor za dolazedu obuhvatniju
ekonomsku integraciju u okviru Evropske zajednice. U skladu sa sporazumom koji je stupino na snagu
1. januara 1948, ove tri zemlje uspostavljaju carinsku uniju. Nakon nekoliko godina, ona ukljueuje i
slobodan protok kapitala, a od 1956 i radne snage. Do kraja 60-ih ove tri zemlje su u ekonomskoj
uniji. Uspjeh ove unije i isticanje mogudnosti da se istovremeno bude ekonomski efikasan i politieki
autonoman je svojevrsna poruka evropskim unitaristima federalistima, koja na aktuelnosti dobija u
postmasthritskom okurenju. U ovom pravcu govori stepen politieke, ekonomske, kulturne i
geografske bliskosti i povezanosti ove tri zemlje, kojeg je teko prenijeti na opteevropski plan gdje se
isti stepen kohezije oeekuje npr. od Finske i Portugala. Ugovor o EZ nije prepreka za postojanje ili
kompletiranje regionalnih saveza izmeu Belgije i Luksemburga ili izmeu ove dvije drave i Holandije
u mjeri u kojoj se ciljevi ovih regionalnih saveza ne postiu njegovom primjenom
12.Uloga Evropskog suda?
Evropski sud svoju pravosudnu funkciju obavlja tako to:
-utvruje da li drava izvrava svoje obaveze ustnovljene osnivafkim ugovorima
-cijeni zakonitost komunitarnih pravnih akata
-utvruje proputanja komunitarnih institucija da postupe u skladu sa komunitarnim pravom-
-odlufuje o sankcijama izrefenim na osnovu akata (uredbe) parlamenta ili savjeta u kojim je
predviena nadlenost suda tim povodom
-dosuuje naknadu(vanugovorne tete)koju su uzrokovali slubenici u vrenju svojih dunosti
-odlufuje o albama na presude suda prve instance
-donosi presude kojima tumafi komunitarno pravo i cijeni valjanost akata komunitarnih institucija
-odlufuje u sporovima izmeu komunitarnih institucija i zaposlenih
-odlufuje u sporovima povodom drava flanica odnosno njihovih centralnih banaka
-odlufuje u sporu na osnovu odgovarajude arbitrane klauzule
-odlufuje u sporovim aizmeu drava flanica
-donosi ili izdaje privremene mjere
-daje miljenja i saglasnosti odreenog sporazuma koje zakljufi zajednica/unija sa ugovorom
Evropski sud djeluje kao konafna instanca tumafenja osnivafkih ugovora i tumafenja i ocijene
zakonitosti sekundarnih unijskih propisa
13.Evropski ustav?
Evropski ustav zakljufile su drave flanice EU u oktobru 2004.godine. Na referendumu u dvije drave,
Evropski ustav nije dobio potrebnu vedinu, u Francuskoj je bilo protiv 55 % a u Holandiji 62% glasova.
Tekst Evropskog ustava, je utvren na zasjedanju Evropskog savjeta u Lisabonu oktobra 2007.godine,
a potpisan je 13.12.2007. pod nazivom Lisabonski ugovor
14.Prosirenje nadleznosti Zajednice-Mastrihtski ugovor?
16.Lisabonski ugovor(kad je potpisan i kad je stupio na snagu)?
potpisan u Lisabonu 13.12 2007. godine s ciljem rjeavanja pitanja daljnjeg institucionalnog
funkcioniranja Europske unije. Lisabonski ugovor dopunjuje postojede ugovore o Europskoj uniji i
Europskoj zajednici, ne zamjenjujudi ih. Ugovor je stupio na snagu 1.12 2009., nakon to je proao
proces ratifikacije u svim dravama flanicama EU
17.Ciljevi EZU?
Ugovor o EZU znafi uspostavljanje zajednifkog trita za ugalj i felik:
-ukidanje izvozno-uvoznih, finansijskih, administrativinih i kolifinskih ogranifenja,odnosno zabrane
diskriminacije u odnosu na slobodu izbora proizvodafa ili dobavljafa
-regulisanje reima konkurencije i dravnih subvencija
-snadbijevanje trita ugljem i felika sa najniim mogudim cijenama,postizanje efikasnosti
proizvodnje,unapreenje uslova rada i modernizacije proizvodnje
18.Kada je stupio na snagu Ugovor o evropskoj politickoj zajednici?
Ugovor o evropskoj politifkoj zajednici stupio je na snagu 1953 god.
19.JEA(kad je potpisan i stupio na snagu)?
JEA je potpisan 17.februara 1986.godine u Hagu a stupio je na snagu 1.jula.1987.godine.
20.Transport kao zajednicka politika,dat je u okviru EEZ.
21.Amsterdamski ugovor-sta je bilo na dnevnom redu medjuvladine konferencije?
Meuvladina konferencija je na odreeni nafin proformulisala dnevni red izvodedi u prvi plan
problem tzv. Demokratskog deficita EU. Oblasti u kojima je trebalo intervenisati ovom prilikom su:
sloboda, sigurnost i pravda; unija i graani; efikasna i koherentna vanjska politika; institucije Unije;
fleksibilnost tj. diferencirana integracija. U pitanju je prva rekonstrukcija koja u centru nije imala
ekonomski aspekt unije.
24.Visoki predstavnik za vanjsku politiku i inostrane poslove,takodjer obavlja i funkciju nacionalnog
ministra vanjskih poslova.
25.Elementi zajednickog trzista-EEZ?
Zajednifko trite EEZ, fini nekoliko elemenata:
-carinska unija
-4 osnovne slobode
-garancija slobode kretanja robe,usluga,ljudi,radne snage i kapitala
-slobodna fer trina utakmica
-kontrola dravnih subvencija
-zabrana poreske diskriminacije uvoza iz drava flanica
-zajednifki trgovinski nastup tredih drava
-neophodni stepen koordinacije u oblasti makroekonomske politike.Trite kvalifikuja dva kljufna
elementa:-zabrana diskriminacije s obzirom na dravu porijekla
-sistem koji garantuje slobodu i fer konkurenciju na zajednifkom tritu.
26.Navesti zajednicke politike-EEZ?
Zajednifko trite podrazumijeva i tredi element a to je zajednifka trgovinska politika prema tredim
zamljama. Ovo prvenstveno vrijedi za oblasti poljoprivrede,transporta, socijalne politike,odnosa sa
ranijim zavisnim teritorijama. Ugovor o EEZ je otvorio mogudnost nadnacionalnog i komunitarnog
pristupa i u drugim oblastima zajednifkog djelovanja. Da bi se postigla saglasnost o uspostavljanju
zajednifkih carina u odnosu na trede zemlje,odnosno carinske unije koja stupa na snagu.1.jula 1968
godine.
27.Soc.politika,regionalni razvoj,zastita okolisa uvedeno je novinama JEA.
28.Ugovor o eu(mastrihtski ugovor) kad je potpisan i stupio na snagu?
Ovaj ugovor je potpisan u Mastrihtu 7. februara 1992., a stupio na snagu 1. novembra 1993. godine.
Neposredno su mu prethodili slom istoenoevropskog, sovjetskog, komunistiekog sistema i ujedinjenje
Njemaeke.
29.Tri kljucna pitanja koja je Ugovor iz nice uveo a ticu se Komisije?
Sastav Komisiju eine po jedan predstavnik iz svake drave elanice, s tim da se ovo rjeenje primjenjuje
od poeetka 2005. nezavisno od broja elanova u tom trenutku. U okolnostima kada bude vie drava
elanica, svaka drava nede imati predstavnika u Komisiji, ali de biti uspostavljen praviean sistem
rotacije. Sastav komisije treba da odraava razlieite demografske i geografske karakteristike drava
elanica.
Imenovanje: Postupak predlaganja i imenovanja je modifikovan na sljededi naein: O imenovanju
predsjednika Komisije, odlueuje Savjet kvalifikovanom vedinom. Savjet ministara usvaja listu bududih
komesara u skladu sa prijedlozima drava. O imenovanju Komisije i njenog predsjednika odlueuje
Savjet ministara, kvalifikovanom vedinom i nakon to se o tome pozitivno izjasni Parlament. Sada ne
postoji mogudnost da se konstituisanju komisije usprotivi jedna drava. Ovlatenja predsjednika On
ima ovlatenja povodom unutranje organizacije Komisije, raspodjele portfelja, imenovanja
potpredsjednika i traenja ostavke komesara.
32.Hijerarhijska formacija Savjeta EU?
Savjet fine predstavnici drava flanica na ministarskom nivou ovlatenih da preduzimaju obaveze u
ime svojih vlada.Krajem 90-ih savjet je finilo 15 a nakon proirenja EU izvrenog 2004-2007god 27
ministara.Struktura savjeta nije statifna njegov sastav zavisi od predmeta o kojem se
raspravlja.Sjednicama savjeta predsjedava odgovarajudi ministar drave koja predsjedava
unijom.Iako ne postoji jasna linija razgranifenja mogude je govoriti o svojevrsnoj hijerarhiji
formacija.Na felu je savjet za opta pitanja kojeg fine ministri vanjskih poslova a uz njega je ECOFIN
savjet.
33.Specificne odredbe EUROATOM ugovora?
Ugovor o Euroatomu pominje sljedede specififne odredbe:
-unaprjeenje istraivanja i irenje tehnifke informiranosti
-uspostavljanje jednakih standarda u zatiti radnika i ire javnosti
-podrka investicijama i uspostavljanje osnovne infrastrukture u oblasti atomske energije u okviru EU
-obezbjeenje urednog snadbjevanja pod jednakim uslovima korisnika rude i nuklearnog goriva u
okviru EU
-osiguranje koritenja nuklearnog materijala u nevojne civilne svrhe
-vrenje i ostvarivanje iskljufivih vlasnifkih prava u odnosu na fisioni materijal
-unaprjeenje progresa u oblasti miroljubivog koritenja atomske energije
-uspostava zajednifkih preduzeda u oblasti proizvodnje i koritenja atomske energije.

34.Rezimi istupanja iz EU?
Osnivafki ugovori prestaju vaiti na dan utvren sporazumom o istupanju,a u njegovom odsustvu 2
godine nakon datuma obavjetenja E.savjeta o namjeri istupanja.Drava koja je napustila Uniju ne
ufestvuje u debati i donoenju odluka Savjeta ministara i E.savjeta. Ako drava koja je napustila Uniju
odlufi ponovo da se prikljudi potrebna je jednoglasna odluka Savjeta i saglasnost EP.
35.Faze zakonodavnog postupka?
36.Sta je poenta Luk.sporazuma?
Usmjeren je na uvoenje de facto veta pri odlufivanju u Savjetu to znaei da Luksemburki sporazum
etabilira pravo veta
37.Koji su pravno neobvezujuci akti unije?
Znafajno je izrifito staturanje obaveze pristupanja Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima,kao aktu
koji utemeljuje ljudska prava i slobode na prostoru Evrope.Formalnopravno je neobavezujudi akt.
38.Prava gradjana Unije?
39.Godina predvidjena za pocetak II faze EMU?
Druga faza pofetak 1994 1.januar
40.Visok nivo zaposljavanja predvidja__________?
41.Postupak izbora sudija E.Suda po L.U.?
U Sudu pravde djeluje osam generalnih pravozastupnika, s tim da njihov broj, na traenje Suda,
jednoglasnom odlukom moe povedati Savjet. Deklaracijom uz ovaj elan je dat kompromis, gdje je
principijelno dogovoreno povedanje broja greneralnih pravozastupnika na jedanaest. Dakle ,
psotlisabonsko rjeenje ima u vidu est stalnih i pet rotirajudih pravozastupnika.
42.Kada su objedinjeni Savjet i Komisija?
Sredinom 60-tih drave flanice zakljufuju ugovor o objedinjavanju odreenih institucija kojim
ustanovljavaju jedinstvenu komisiju i jedinstven savjet za sve tri zajednice. Ovaj ugovor poznat je i
kao ugovor o objedinjenjavanju a stupio je na snagu 1.jula 1967.godine. Od tog trenutka prestaju
postojati tri komisije i tri savjeta ministara i umjesto toga postaje jedan institucionalni okvir koji
opsluuje sve tri zajednice.
43.Razlika EZU I Savjet Evrope?
44.Kojim je ugovorom povecana saradnja izmedju drzava clanica? Ugovor iz Nice.
45.Kada je odbijen prvi prijedlog za uvodjenje neposrednih izbora za E.parlament?
Evropski parlament podnosi prijedlog za donoenje odgovarajudeg akta o neposrednim izvorima
svojih flanova ved pofetkom 60-tih. Ali savjet odbija da postupi po prijedlogu.Savjet konafno donosi
odluku o neposrednim izborima za Evropski parlament a prvi izvori u skaldu sa ovom odlukom su
odrani 1979.godine.
46.Sastav suda poslije Amsterdama,prije Nice?
Sastav suda ostaje ne izmjenjen-po jedan sudija iz svake drave.Konkretan broj sudija prve instance
odreuje se statutom to znafi d asu promjene tim povodom mogude posredstvom
(jednoglasne)odluke savjeta.Broj generalnih pravozastupnika ogranifen je na 8 s tim da o
eventualnom povedanju tog broja moe odlufiti savjet
47.Generalni pravozastupnici?
Status elana suda , obzirom na poloaj , platu ima 8 generalnih prvozastupnika eiji je zadatak da sudu
podnose nepristrasno i korektno miljenje o datom predmetu.Generalni prvozastupnici se imenuju
saglasnoeu drava elanica, na mandat od 6 godina, svake trede godine se obnavlja polovina
generalnih prvozastpnika, uz moguenost reimanovanja. Pri izboru dravljanstvo je irelevantno. Dio
drava ima svoje generalne prvozastupnike kontinuirano, 6 vedih zemalja ( Poljska, Italija, Njemaeka,
panija i Velika Britanija) daju po jednog, a ostale drave elanice ih imenuju na smjenu i po
utvrenom redosljedu. Postlisabonsko rjeenje je 6 stalnih i 5 rotirajueih prvozastupnika, broj
prvozastupnika se moe poveeati na zahtjev Suda. Generalni prvozastupnici biraju jednog od njih na
jednogodinju dunost Prvog generalnog prvoz. Prije peuzimanja dunosti polau zakletvu kojom se
obavezuju na nepristrastan i savjestan rad, imaju imunitet u skladu sa Statutom suda. Jednoglasno
mogu biti smjenjeni prije isteka mandata, a na to mjesto se bira novi elan za preostali dio mandata.
48.Izvori komunitarnog budeta-finansiranja?
Ugovor o buddetu 1975. konstituie i Finansijski sud, koji je putem Jedinstvenog evropskog akta
ugraen u tekst Osnivaekih ugovora. Osnovni izvor komunitarnog budeta su dabine u oblasti
poljoprivrede prelevmani na uvoz poljoprivrednih dobara iz tredih zemalja, carine, dio poreza na
dodatnu vrijednost ostvaren u dravama elanicama i od 1988. doprinos u skladu sa BNP-om drava
elanica.
49.Objasniti pojmove neposredno dejstvo i neposredna primjenjivost?
Neposredna primjenjivost je pojam vezan za hijerahijsku struktuiranost pravnih akata i njihovo
dejstvo u sloenim pravnim sistemima to u slueaju zajednice podrazumjeva implementaciju
komunitarnih pravnih akata u unutranje pravo. Neposredna primjenjivost podrazumjeva da pravila
kom.prava treba primjenjivati u cjelosti i na jedinstven naein u svim dravama elanicama, od dana
stupanja na snagu i dok su na snazi. U odnosu na pravnoobavezujude akte(naredbe,direktive,odluke)
Ugovor o neposrednoj primjenjivosti izrieito govori samo povodom naredbi. Jedan od elanova sadri
federalnu klauzulu ili klauzulu lojalnosti kojom se drava elanica obavezuje na uzdravanje od bilo
kakvih mjera kojima se ugroava ostvarivanje ciljeva statuiranih ugovorom. Ugovor podrazumjeva
jedinstvo tumaeenja i primjene ne samo ugovora ved i pravnoobavezujudih akata koji se izvode iz
njega. Neposrednu primjenjivost mogu imati i direktive.