SEMINARSKI RAD IZ ITALIJANSKE KNJIEVNOSTI III Tema: Danteovo putovanje kroz vreme
Mentor : Student : Mirza Mejdanija, mr. Sibela Hadovi
Sarajevo, decembar 2011.
2
Sadraj
UVOD............................................................................................................................................................. 3 1. Danteovo putovanje kroz vreme ............................................................................................................... 5 2. DODATAK O POJEDINIM LIKOVIMA .......................................................................................................... 7 2.1. PRIA FRANESKE DA RIMINI I PAOLA .................................................................................. 7 2.2. ODISEJ I NJEGOVE SPLETKE KOJE SU PROUZROKOVALE PAD TROJE ............................ 8 ZAKLJUAK .................................................................................................................................................... 9 Literatura .................................................................................................................................................... 10 Izvori ............................................................................................................................................................ 10
3
UVOD
,,...Dante je najvei meu velikanima. Ne poznajem veeg. On je za mene, meu pesnicima, ono to je Biblija meu knjigama. Ima poteza kod njega koji oivljavaju itave ivote. On je jedinstven u tome da u etiri rei obujmi svet strasti i lepote. 1
I stvarno je tako. Dante, i prva pomisao je na epitete: velikan, pesnik, teoretiar i politiki mislilac, otac italijanske knjievnosti. Njegovo remek-delo, po imenu Boanstvena komedija, smatra se najveim ostvarenjem srednjovekovne knjievnosti, a onda i neprevazienim delom svih narednih epoha. ,,Danteova poezija je... kao most baen preko vrtloga vekova da bi sjedinio stari i moderni svet 2
Dok se ita njegova poezija, ona se mora vezivati za sadanjost, pa na taj nain se dolazi do pievog realizma. On po definiciji mora dati objektivan prikaz istorijskih dogaaja, drutvenih i duhovnih stanja, a ime se potiskuje pitanje autorove subjektivne sposobnosti da stvarno bude realista. Taj realizam je proet kroz Danteov pesniki kosmos u kojem je predstavljena itava jedna era sa svojim drutvenim, istorijskim i duevnim stanjima; predstavljen je Srednji vek sa svojim drutvenim, duhovnim, teolokim karakteristikama realnog ivota, ali i mitova, a onda je oitan i sam ivotopis jednog izgnanika sa svim svojim dogodovtinama, tragedijama, radostima i sl. U pravu je bio Rolan kada je rekao da Dante sve obujmi u etiri rei. Da, on je kroz nekoliko krugova tri zagrobna sveta proeo i ujedinio ne samo jednu eru sa svim svojim drutvenim, politikim, religioznim obelejima, ve i sve linosti kako stvarne, tako i mitoloke, a od kojih svaka pojedinano nosi alegoriju i odliku vremena iz kojeg potie.
1 JOKSIMOVI, Radoslav (1968), Nekoliko Rolanovih misli o Danteu, u: SEKVI, Eros i dr. ur., Zbornik o Danteu, Prosveta, Beograd, 62.str. 2 JOKSIMOVI, Radoslav (1968), Nekoliko Rolanovih misli o Danteu, u: SEKVI, Eros i dr. ur., Zbornik o Danteu, Prosveta, Beograd, 62.str.
4
Uz mnoge likove koje e sresti tokom svog putovanja kroz sva tri onozemaljska sveta, mada e akcenat u ovom radu biti stavljen samo na Pakao, pesnik e predstaviti jedan sloen prikaz vremena iz kojih likovi potiu. Taj prikaz vremena se moe na neki nain nazvati i trodimenzionalnim jer se on preliva kroz tri dimenzije vremena: prolost, sadanjost i budunost. Due koje Dante sree ine da se i sam pesnik, a i oni koji itaju ono to je napisano, osete kao savremenici doba tih linosti. Odmah se prebacuju u doba likova i postaju uesnici dogaanja za koja su sami likovi vezani. Kako je pesnik u delu predstavio jedan pregled vremena iz prolosti preko kojih brzinski prelazi, on ide dalje i dublje u vreme, ide u budunost. Takvu koncepciju vremena, uz koju gradi jedan orginalan, futuristiki i veni svet ljudskog roda, u knjievnu formu moe sprovesti samo neko kome su njegova uenost, civilizacija i genij dali materijala da stvori neprikosnoveno delo kao to je Boanstvena komedija.
5
1. Danteovo putovanje kroz vreme Budui da je sada sigurno to da svaki lik, bilo istorijski ili mitoloki, iz dela kojeg Dante sree ima odreenu vremensku odrednicu koju oznaava, Danteov put moe da pone. Svoje putovanje kroz vreme zapoinje stihovima : ,,Na pola neeg ivotnog puta, u mranoj mi se umi noga stvori , jer s ravne staze skrenuvi zaluta. Pored nekih likova koji e znaiti jedno vreme kroz koje Dante mora proi, i sam protagonist je nosilac jednog vremena. U navedenim stihovima se vidi da on sam znai jedno vreme koje traje, a to je sadanjost. Ovde je protagonist alegorija vremena u kojem ivi. Naime, putovanje je zamiljeno da se odvija 1300. godine. U tadanje doba smatralo se da ovek u proseku ivi oko nekih sedamdesetak godina. Kako se smatra da se Dante naao u mranoj umi kada je imao 35. godina, navedeni stihovi prikazuju samo jedno od realistinih razmiljanja tadanjeg vremena. Ve na poetku puta pisac sree Vergilija. Kako njega susree, Dante se odmah prebacuje u Verglijevo doba ivljenja, u doba stare ere, i samim tim on proivljava zajedno sa njim njegova iskustva. Alegoriju vremena koje nosi Vergilije moemo posmatrati sa jedne teoloke strane. Naime, u etvrtoj eklogi koju je napisao, predstavio je roenje jednog boanskog deteta s kojim treba da otpone novi zlatni vek. Samim tim se za Vergilija smatra da je neko ko je nagovestio dolazak Isusa Hrista. Ovim se vidi kolika je samo dubina Danteovog genija, do koje mere on moe, u ovom sluaju, ii u prolost. Naravno, to je samo jedan deli onoga to on ume, jer e, u jednom od krugova Raja on susresti Adama, oca civilizacije. Dante sad ide jo dublje u prolost, u vreme zaetka ljudskog roda, i zajedno sa njim proivljava sve situacije i prepreke u koje ga vrhovni Vladar sveta postavlja, a koje nam pisac na nenametljiv nain prikazuje. Ono to ini glavnu dramatinost Danteovog sveta je ostvarenje jedinstva istrijskog vremena sa nadzemaljskom stvarnou. Ovde je pisac uspeo da u jednoj liniji spoji nespojivo stvarno sa nestvarnim; uspeo je u jedan san umetnuti likove koji znae oznake vremena, oni su igosani tragovima vremena u kojem su iveli, ukratko, oni su ,,ono istorijsko u vanvremenskom svetu. Na stranu to to simbolizuju Vergilije i Dante. Prava realizacija vremenskih potencija
6
ostvaruje se samo ponekad i samo za trenutak, u priama o Franeski, Ugolinu i Rueriju, Farinati, // i dr. 3
Kako se Danteovo putovanje razvija kroz onozemaljski svet, ono sve vie dobija na svojoj simbolici. Silazei u predvorje Pakla, Dante se po prvi put vraa u mitologiju (to nije i jedini put), a ija je alegorija Haron koji prevozi due laom. Ovo mitsko bie zaista se pominje kod antikih pisaca kao neko ko prevozi due preko reke u zagrobni svet, a Dante to veto koristi i prilagoava svojoj viziji sveta. Nastavljajui dalje, pisac se iz mitologije prebacuje u antiku. Kao alegorije antike on navodi mnoga imena slavnih pisaca: Homera, Horacija, Ovidija; on sree antike junake i junakinje i to: Elektru, Cezara i dr.; u tom kou se nalaze i Aristotel, Sokrat, Platon, oni pripadaju brani antikih filozofa. Nakon toga, vrlo brzo se Dante vraa u svoje doba. Alegorija njegovog vremena je Franeska da Rimini. Ona je takoe jedan od likova koji su zaista postojali; bila je erka Gvida da Polente, kralja Ravene. Kako je Boanstvena komedija prepuna alegorija, Franeskina pria, ne samo da predstavlja alegoriju Danteovog doba, ve ona povlai i jednu karakteristiku pisanja ljubavne poezije koja je karakteristina za Danteovo vreme, a to je dolce stil nuovo. On stavlja u diskusiju sve vrednosti slatkog novog stila, jer injenica je da je Dante dao zavrni oblik tom smeru poezije. Ljubav prema ovom stilu nosi i duhovnu i fiziku smrt, a to se i ogleda u prii Franeske i Paola. Meutim, likovi koje sree Dante se ne odnose samo na prolost, ve i na budunost. On sree likove koji, s obzirom na godinu kada je pisano delo, prorie i sudbinu politike prirode. Naime, kada sretne izvesnog aka, na protagonist se raspituje o budunosti Firence. Kroz njegov lik, pisac se sada iz sadanjosti prebacuje u budunost i to ak za period od nekoliko godina. Tada e saznati da Firenci predstoji velika borba gde e pobedu odneti Crni gvelfi. Jo jedan od likova koji se visoko vinuo u knjievni svet je i lik Farinate delji Uberti koji je takoe bio Firentinac. Iako je on za Dantea bio neprijatelj, Dante ga je cenio jer je on jedini bio na strani Firence kada su odluili da je unite. U ovom sluaju se Dante vraa u vreme borbi i ratova u Firenci, a pravi protagonist tih ratova je upravo Farinata. Jo jedna bitna stvar koju Farinata nosi sa sobom je ta to e on sada prorei budunost Danteovog politikog ivota (poznato je da due u Paklu mogu dokuiti i budunost, ali ne i sadanjost). On mu ukazuje na
3 DELILOVI, Muhamed (2008), Slaveni o Danteu, Biblioteka HISTORIALE, Sarajevo, str.19.
7
njegovu bolnu sudbinu bie proteran iz Firence. Ovo je prvi put da je, u Boanstvenoj komediji, nagovetaj o Danteovom izgnanstvu eksplicitno opisan. Farinata ovde predstavlja alegoriju politikog ivota pojedinca i Firence od prolosti do budunosti, a iju sadanjost nadopunjuje Dante kao predstavnik ,,sadanjosti. Dante se osvre i na grku istoriju i grke junake. Alegorija jednog takvog vremena je Odisej i njegovi akti koji su prouzrokovali pad Troje. Ovim se jo jednom potvruje irina Danteovog umea i uenosti koje je proeo kroz svoje vremensko putovanje. Pred sam kraj svog putovanja kroz prvi deo onozemaljskog sveta, Dante svoje putovanje upire prema Dueentu. Ugolino, ija je politika opredeljenost bila na strani Gibelina, je kljuni lik toskanskog politikog ivota 13. veka. Naime, on je zasluan za pad Pize 1284. godine; izdao je Pizu i predao ju je u ruke Gvelfa.
2. DODATAK O POJEDINIM LIKOVIMA 2.1. PRIA FRANESKE DA RIMINI I PAOLA
Franeska da Rimini je bila erka kralja Ravene koji se zvao Gvido da Polenta. Njen je otac zaratio sa Malatestom, kraljem Riminija. Dugo su ratovali, a onda su sklopili mir. Kako bi se taj mir uvrstio, Guido je svoju mladu ker Franesku udao za starijeg Malatestinovog sina. Franeska je mladoenju prvi puta videla tek na venanju. Ona je pristala da se uda za starijeg sina anota (Gianciotto), jer se njegov otac posluio lukavstvom. Naime, u pronju su poslali, Paola, Malatestinog mlaeg sina, jer je stariji sin bio vrlo ruan. Paolo je bio lijep, drag i Franeski se svideo na prvi pogled, a i ona njemu. Nadala se da mu je brat, za kojeg se morala udati, slian. Obmanu je shvatila tek na venanju. Ono to se moralo dogoditi, dogodilo se. Nedugo nakon venanja, anoto je krenuo u oblinji grad, poslom. A Franeska i Paolo, koji su i inae mnogo vremena provodili zajedno, su postali ljubavnici. Tajna se nije mogla sakriti, pa je prevareni mu i brat za preljubu doznao. Vratio se kui i zakucao na vrata Franeskine sobe u kojoj je ona s Paolom vodila ljubav. Zauvi anotov glas, ljubavnici se uplaie. Paolo je pourio da pobei kroz tajna vrata u podu, a Franeska otvori vrata muu. No, dok se kroz tajna vrata provlaio, Paolu je koulja
8
zapela o vratnice, pa ga brat u svojoj lonici zatekne. Tada je izvukao ma i ubio svoga brata. A Franeska se ispreila izmeu muevljevog maa i ljubljenog Paola, i tu su oboje umrli od istoga uboda. Sahranili su ih u istoj grobnici.
2.2. ODISEJ I NJEGOVE SPLETKE KOJE SU PROUZROKOVALE PAD TROJE
U aferi ,,drveni konj, Atena je pomogla Odiseju koji se dosetio te ,,briljantne ratne varke. Drveni konj bio je golema ivotinja s velikom upljinom iznutra, u koju je moglo stati trideset ratnika. Bio je vii nego sama Skajanska vrata koja su bila ulaz u grad Troju, tako da su Trojanci trebali sruiti deo vrata ako su hteli konja uvesti u grad. Grci su na jednoj strani konja napisali Trojancima da im je to dar od Atene kao naknada za krau paladija (kip Palade, Atenine prijateljice, koju je Atena sluajno ubila dok je jo bila dete, a veruje se da je pao s neba). Zatim su krenuli razmetljive pripreme za naputanje Troje zapalivi svoje atore koji su se nalazili nadomak zidina grada. Trojanci su uvukli drvenog konja u grad sruivi gradska vrata, a zatim su slavili do kasno u no. U konju su Odisej i njegovi ratnici ekali priliku za napad. Dok su Trojanci slavili, Atena se pribliila konju s novim muem Dejfobom i poela je vikati razliitim glasovima, obraajui se ratnicima u konju. Atena je glasovima oponaala ene ratnika. Odisej je i dalje drao vrata konja zatvorena govorei prijateljima da njihove ene nisu u Troji. Odisej je, onda, otvorio vrata drvenog konja i grki su se ratnici uunjali u grad spremni na borbu sa svojim neprijateljima. Palili su kue, a ene su sakupljali pripremajui ih uzeti za ropkinje. Kraljevska kua u Troji bila je unitena.
9
ZAKLJUAK
Vrlo je fascinantno kakvu Dante ima mo, uenost, kakav je to genij da je stvorio jedno ovakvo delo. Na prvo itanje Boanstvene komedije se ne mogu dokuiti sve ari koje nam delo nudi. S razlogom se savetuje da se ovo blago knjievnosti ita tokom itavog ivota, jer, svaki put kada se proita, saznae se neto novo. Vrlo se lako ovo delo moe smatrati jednom vrstom mitoloke, istorijske, teoloke ,,enciklopedije, a na neki nain i jednom ispoveu ivotne prie pisca. Sve te informacije iz realnog i mitolokog sveta nam Dante daje tako to ih dodeljuje svojim likovima, svojim ,,pomonim protagonistima. Vreme koje Danteovi likovi predstavljaju u Paklu, vraajui nas u prolost i vodei u budunost, ustvari pokazuju veliko Danteovo znanje vremena kojeg je smestio u Pakao pazei na nain kako je rasporeeno, ne doputajui prolosti i budunosti da budu suoene, a sadanjost je sauvao samo za sebe.
10
Literatura
DELILOVI, Muhamed (2008), Slaveni o Danteu, Biblioteka HISTORIALE, Sarajevo FERONI, ulio, (2005), Istorija italijanske knjievnosti, CID, Podgorica KULENOVI, Tvrtko (1984), Lektira II, Svjetlost, Sarajevo MANDELJTAM, Osip (1979), Razgovor o Danteu, RAD, Beograd SEKVI, Eros i dr. (1968), Zbornik o Danteu, PROSVETA, Beograd