CtP SUSTAVI

dr. sc. Marin Milkovi, profesor

dipl. ing. Jelena Vlai, asistent
jelena.vlasic@velv.hr
Varadin, 2011.
Veleuilite u Varadinu
Studij Multimedija, oblikovanje i primjena
Povijest
Povijesno gledajui prelazak sa
konvencionalne na raunalnu baziranu izradu
grafike pripreme nastaje sredinom 80.-ih god
prolog stoljea
Analogni mediji za pohranu informacija poput
filmova i ploa zamijenjeni su digitalnim
medijima
Razlozi koritenja
Ulaskom informatike tehnologije u sve dijelove
proizvodnje potreba za to brim prijenosom
informacija postajali su sve vei
Zbog te injenice krajem 80-ih godina prolog
stoljea tehnoloki razvoj krenuo je ka razvoju
jednostavnije i bre izrade tiskovnih formi te
razvoju digitalne tehnologije
Potreba tehnolokog razvoja u tom smjeru najvie
se odrazila u proizvodnji malih i srednjih naklada
Definicija
Izlazni (engl. output) procesi u pripremnom dijelu
proizvodnje u grafikoj tehnologiji, zbog velike prisutnosti
upotrebe raunala u njima, dobili su naziv CtP procesi
Pojam CtP oznaava najvii mogui stupanj objedinjavanja
mnogobrojnih faza grafike pripreme, ukljuujui djelomice
i sam tisak
Ishodite CtP sustava je raunalo u kojem je pripremljen
konani oblik informacije, potrebne za daljnje
reprodukcijske procese u grafikoj tehnologiji
Podjela CtP tehnologije
Prema nainu prijenosa tako pripremljene
informacije prema izlaznom ureaju,
pojmovno razlikujemo tri CtP sustava:
Computer to Plate (raunalo
tiskovna forma)
Computer to Press (raunalo tiskarski
stroj)
Computer to Print (raunalo otisak)
Shematska klasifikacija CtP postupaka
Computer to Plate / to Cylinder
/ to Screen
Computer to Plate je termin koji se koristi kod opisa
raunalno-upravljanog osvjetljavanja tiskovnih formi (ploa)
direktno iz digitalnih podataka za tehnike offset tiska i
fleksotiska
Computer to Cylinder se odnosi na izradu tiskovnih formi za
duboki tisak, a Computer to Screen za sitotisak
Computer to Plate tehnologija obuhvaa 3 temeljne
komponente: raunalo, sistem za osvjetljavanje (uglavnom
laser ija snaga i valna duljina ovisi o osjetljivosti tiskovne
forme) i tiskovna forma.
Elementi Computer to Plate tehnologije
CtP tijek radnog procesa
(workflow)
1. Prijem materijala
2. Skeniranje
3. Prethodna provjera (preflight)
4. Prijelom/integracija teksta i slike
5. Retuiranje slike i kolor korekcija
6. Montaa
7. Digitalni probni otisak i otisak montae
8. Osvjetljavanje i RIP
9. Izrada tiskovne forme
10. Tisak
CtP tiskovne forme
a) materijalni karakter
stalni
vidljiv i
nepromjenjiv motiv
ofsetni tisak
duboki tisak
fleksotisak
sitotisak
b) virtualni karakter
promijenjiv i
nevidljiv motiv (latentan)
svaki otisak po motivu
drugaiji
digitalne tehnike tiska
Klasifikacija CtPlate sustava
Obzirom na svoje karakteristike moe se podijeliti
prema vrsti koritenih tiskovnih formi i sustava na:
a) sustave kod kojih lasersko zraenje uzrokuje
fotografsku reakciju u aktivnom ili fotoosjetljivom
kopirnom sloju (photo-mode) koji obuhvaaju:
- tiskovne forme na bazi Ag-halogenida
- tiskovne forme s fotopolimernim slojem
- hibridne tiskovne forme
b) sustave kod kojih kopirni sloj izgrauje materijal
osjetljiv na infracrvno zraenje (heat-mode) ine:
- termalne tiskovne forme
Izvori zraenja pri osvjetljavanju
CtPlate tiskovnih formi
Pri osvjetljavanju CtPlate tiskovnih formi koriste se argon-
ionski i helij-neonski laser, dvostruko frekventni YAG (itrij-
aluminij-granat) laser, laserske diode i svjetlo emitirajue
(LED) diode. Osvjetljavanje je takoer mogue i UV
zraenjem
CtP tiskovne forme imaju razliite fotoosjetljive slojeve koje
su prilagoene kako izvoru svjetla kojim e biti osvjetljene,
tako i nainu osvjetljavanja i kasnije obrade
Prema vrsti izvora svijetla koji emitira laser, razlikujemo tri
vrste CtP sustava:
1) Ultraljubiasti (UV)
2) Plavi (Violet)
3) Infra-crveni (Termalni)
1) Ultraljubiasti (UV) izvor
svjetla
UV CtP ureaji koriste klasine offsetne ploe za
CtP s obzirom da su one osjetljive na UV dio
spektra
Kod osvjetljavanja, koriste se dvije UV lampe koje
postepeno mijenjaju intenzitet svijetla to
poboljava kvalitetu i brzinu osvjetljavanja
Nedostaci: neujednaeni intenzitet osvjetljavanja
obje lampe; problemi s promjenljivom debljinom
ploa; niske rezolucije osvjetljavanja (i kod viih
linijatura rastera)
2) Plavi (Violet) izvor svjetla
Violet CtP ureaji koriste fotopolimerne ploe
Ove ploe se dobro ponaaju u tisku,
otpornije su na nakladu (broj otisaka)
Prednosti: velika brzina obrade; pouzdanost
lasera s niskim trokovima odravanja; visoka
kvaliteta tiskovnih povrina
Nedostaci: nie rezolucije osvjetljavanja;
pregrijavanje kod razvijanja te
neravnomjerna distribucija topline kroz sloj
3) Infra-crveni termalni izvor
svjetla
Termalni CtP ureaji koriste lasere koji
djeluju na emulziju termalne ploe emisijom
topline velike energije (koju stvaraju
infracrveni laseri)
Ploe koje se koriste mogu biti s kemijskim
razvijanjem ili bez kemijskog razvijanja
emulzije
Prikaz valnih duljina svjetlosti koje emitiraju laseri koji se koriste za
osvjetljavanje CtP tiskovnih formi
Vrste ureaja u CtP tehnologiji
Ureaje dijelimo na tri vrste ovisno o
geometriji ispisa:
a) Ispis s unutarnjim bubnjem
b) Ispis s vanjskim bubnjem
c) Ispis s plonim sustavom
osvjetljavanja
a) Ispis s unutarnjim bubnjem
Ovakav nain ispisa koristi se i prilikom
osvjetljavanja predloaka za tisak (filmova) u
CtF tehnologiji
Princip rada je takav da je tiskovna forma
poloena s unutarnje strane bubnja i nije
pomina. Laserska zraka se s pomou
rotirajueg zrcala pomie po osi bubnja i
osvjetljava tiskovnu formu
Shema ispisa s unutarnjim bubnjem
b) Ispis s vanjskim bubnjem
Nain osvjetljavanja svodi se na
osvjetljavanje jedne ili vie laserskih zraka na
tiskovnu formu koja se nalazi s vanjske strane
bubnja
U ovom sluaju tiskovna forma nije statina
ve se okree u radijalnom smjeru, dok se
laserska zraka prilikom osvjetljavanja pomie
aksijalno
Shema ispisa s vanjskim bubnjem
c) Ispis s plonim sustavom
osvjetljavanja
Ureaji s plonim nainom osvjetljavanja imaju
odreena kvalitativna ogranienja
Nain ispisa je takav da se laserska zraka
usmjerava na tiskovnu formu s pomou
poligonalnog zrcala koje tiskovnu formu linijski
osvjetljava po cijeloj irini
Shema ispisa s plonim sustavom osvjetljavanja
Computer to Press / Direct
Imaging
CtP sustav raunalo-tiskarski stroj podrazumijeva
pripremu tiskovne forme u samom stroju, izravno
iz raunala
Pojavio se pod nazivom DI tehnologija (direct
imaging- izravno oslikavanje), a njime se
pripremaju tiskovne forme za bezvodni ofsetni
tisak
Umjesto osvjetljavanja ofsetne ploe na CTP
ureaju, a potom montiranja tih ploa na tiskarski
stroj, podeavanja registra i boje, DI strojevi
osvjetljavaju svoje ploe u samom stroju
CtPress tiskovne forme
Na osnovu naina upotrebe razlikujemo dvije
vrste tiskovne forme za direktno
osvjetljavanje:
tiskovne forme za jednokratan zapis (koriste se samo za
taj jedan posao nakon ega se ploa reciklira)
obnovljive tiskovne forme (nakon tiska tretiraju se
kemijski i mehaniki te ponovno upotrebljavaju)
CtPress tiskovne forme za
jednokratnu upotrebu
Ove ploe su najee koritene ploe za
Direct Imaging bezvodni ofset
a) Dijagram otiskivanja
b) Sistem osvjetljavanja
tiskovne jedinice
c) Prikaz osvjetljavanja
putem 16 elektroda
d) Osvjetljena tiskovna
forma na temeljnom
valjku
Quickmaster DI 46-
4,
Heidelberg
Speedmaster DI 74-6,
Heidelberg
CtPress tiskovne forme za
viekratnu upotrebu
Povrina tiskovne forme se po zavrenom
otiskivanju neutralizira i sprema za ponovno
osvjetljavanje
Computer to press offset tehnologija
(DICOweb Litho, MAN Roland)
a) Faze procesa: brisanje, osvjetljavanje,
fiksiranje
b) Roto offset tiskovna jedinica s
komponentama
Bezvodni ofsetni tisak
Sam naziv bezvodni ofset govori da je to hibridna
tehnika modificiranog klasinog ofsetnog tisaka,
koja pri radu ne koristi ureaj za vlaenje, odnosno
princip otiskivanja baziran je samo na pojavama
oleofobnosti i oleofilnosti
Jo jedna bitna razlika izmeu klasinog i
bezvodnog ofseta je u tome to su tiskovni elementi
kod klasinog ofseta blago izdignuti dok su kod
bezvodnog ofseta oni blago udubljeni
Ova razlika je omoguila da se stvaranje tiskovnih
i netiskovnih elemenata vri laserskom ablacijom
Tiskovna forma za bezvodni ofset
Ploe za bezvodni ofset se od konvencionalnih
ofset ploa razlikuju po tome to posjeduju
osim fotoosetljivog sloja i silikonski sloj koji
preuzima funkciju sredstva za vlaenje ne
dozvoljava prihvaanje boje za slobodne
povrine
Ove ploe mogu biti sa aluminijskom
osnovom i sa poliestarskom osnovom
Tiskovna forma s Al osnovom
Ukoliko imaju aluminijsku podlogu ona mora biti
anodizirana da bi se za nju bolje vezao fotoosetljivi sloj
Ovaj fotoosetljivi sloj koji e nakon osvjetljavanja biti
nosioc tiskovnih elemenata i osjetljiv je na infra-crveni dio
spektra
Na njega se nanosi silikonski sloj koji ima zadatak da
nakon osvjetljavanja odbija boju sa onih djelova ploe sa
kojih nije odstranjen
Ploa posjeduje i zatitni film koji se prije osvjetljavanja
odstranjuje
Nakon osvjetljavanja dobija se ploa koja e imati blago
udubljene tiskovne elemente i blago izdignute silikonske
netiskovne elemente
Ploa za bezvodni ofset sa aluminijskom osnovom prije osvjetljavanja
i nakon osvjetljavanja
Tiskovne forme s poliesterskom osnovom
Ploe sa poliesterskom osnovom imaju tri sloja
Osnovni poliesterski sloj koji e nakon osvjetljavanja biti nosioc
tiskovnih elemenata (oleofilan)
Na njega je nanesen sloj titanijum-dioksida koji je fotoosjetljiv i
odstranjuje se ablacijom
Trei sloj je i kod ove ploe silikonski i takoer, ima funkciju da
nakon osvjetljavanja daje netiskovne elemente (hidrofilan)
Ploa za bezvodni ofset sa poliestarskom osnovom
Direktno oslikavanje tiskovne
forme
Koriste se osvjetljivai koji rade na principu CtP osvjetljivaa sa
vanjskim bubnjem, pri emu se za osvjetljavanje koriste
termalni laseri valnih duina 830nm (infra-crvena laserska
dioda) ili 1064nm (YAG laseri)
Ureaj za generiranje slike
nalazi se u prostoru ureaja za vlaenje, koji je uklonjen
sastoji se od visokonaponskog dijela i glave za oslikavanje sa 16 elektroda
U ureaju za generiranje slike, digitalizirani zapis iz raunala
pretvara se u visokonaponske impulse, koji se rasporeuju na 16
elektroda
Direktno oslikavanje tiskovne
forme
Prilikom snimanja dolazi do prijenosa naboja izmeu elektroda i
uzemljene aluminijske folije pri emu se na mjestima prolaska
naboja uklanja gornji silikonski sloj i razara aluminijska folija, a
otkriva poliesterska osnova kao tiskovni element
Za cca 15min dobiva se kompletna priprema u samom stroju
Karakteristike DI tehnologije
Brzina proizvodnje je poveana
Vrijeme pripreme za tisak se skrauje (nema
montae, snimanja, razvijanja, filmova,
postavljanja ploa na stroj)
Ofsetna ploa se osvijetli na tiskarskom stroju
Automatizirano ulaganje ploa
Sve etiri ploe osvjetljavaju se istovremeno
(sve etiri separacije)
Uteda u prostoru prouzvodnje (nema ureaja
za razvijanje, pranje, gumiranje, suenje...)
S obzirom da nema razvijanja nema nikakvih
kemikalija, samo otpad koji se moe
reciklirati
Smanjuje vrijeme pripreme stroja (podaci za
osvjetljavanje ploe koriste se istovremeno za
podeavanje nanosa boje)
Veoma kvalitetni otisak (izostavljanjem filma i otopine za
vlaenje manji je prirast rasterske toke)
a)/ b) Mikroskopski prikaz rasterske toke kod klasinog ofseta
c) Mikroskopski prikaz rasterske toke kod bezvodnog ofseta
Omoguena je reprodukcija sitnih detalja
Boja ne emulgira sa sredstvom za vlaenje, a samim time
dobiju se gue boje
zahvaljujui karakteristici da forme imaju udubljene
tiskovne elemente omoguen je vei nanos boje na podlogu
te se na taj nain dobiju punije, ljepe, toplije i postojanije
boje
Toke na otisku kod klasinog i bezvodnog
ofseta
Opseg boja koje se mogu reproducirati je
mnogo vei nego kod klasinog ofseta
Omoguen rad sa neoslojenim papirima
Bolja kontrola odravanja gustoe boje u toku
tiska
DI tehnologija se ograniava na tisak manjih
formata
Manje naklada (do 20 000)
Zbog nedostatka vode treba voditi rauna o
zagrijavanju ploa (neophodno u stroju imati
ureaj koji e odravati temperaturu u stroju
oko 24C
Computer to Print / NIP
Technologies
Sustav raunalo-otisak spada u podruje
raunalnog digitalnog tiska (sustav u kojima
raunala direktno upravljaju s ureajima za tisak -
ispis)
Digitalni tisak- NIP ( Non Impact Printing)-
bezkontaktne tehnologije tiska- za prijenos
informacija na tiskovnu podlogu ne upotrebljava
se pritisak
alternativne tehnike tiska- s obzirom na
alternativna podruja primjene (varijabilni tisak i
male naklade)
Povijest
Digitalni je tisak najmlaa tehnika tiska
Prvi poeci datiraju iz 1939. god.
Prvi patent na kojem se temelji
dananja elektrofotografska
tehnika digitalnog tiska
zatiena je 1942. god.
od strane Chester Carlsona.
Masovnu primjena (svoj procvat)
doivio je sredinom 90-ih god.
prolog stoljea
Chester Carlson
Relacije izmeu klasinog i digitalnog tiska
Digitalne tiskarske tehnike kao alternativna rijeenja
klasinog tiska svoju primjenu nalaze u ekonomskoj
opravdanosti manjih i varijabilnih naklada
U trenutku (nakladi) kada se cijena digitalnog i klasinog
otiska izjednae daljnjim poveanjem broja primjeraka
digitalni tisak prestaje biti konkurentan u korist klasinog
Digitalni tisak nema materijalnu (fiziku) ve tzv. latentnu
tiskovnu formu- to omoguuje da svaki otisak bude izraen
sa drugaijim informacijama- personalizacija otisaka
Kvaliteta digitalnih i klasinih otisaka tehnike digitalnog
tiska koje imaju veliku produktivnost (elektrofotografija)
imaju loiju kvalitetu u odnosu na klasini tisak. Manje
produktivne tehnike digitalnog tiska (ink-jet) kvaliteta otiska
je ponekad ak i vea u odnosu na klasini tisak
Produktivnije tehnike tiskaju na manjim formatima, dok
sporije tehnike digitalnog tiska tiskaju na velikim formatima i
to gotovo uvijek iz role
Klasini tisak- velike naklade bez obzira na vrstu tiskovine
(asopisi, knjige, monografije, prospekti, katalozi, mape,
kartonske ambalae itd.)
Digitalni tisak- male naklade (broure, katalozi, letci, plakati
itd.)
Citylight Jambo plakati Mree za
graevinske skele
Naljepnice-
reklame
Naljepnice na vozilima
Reklamni stalci
Broure, prospekti, kalendari, pozivnice,
posjetnice, ...
Priprema za tisak
Pripremljene stranice u standardnim grafikim
aplikacijama se najprije prevode u specijalan
digitalizirani oblik PostScript (PS),
koji se u Raster Image Procesoru
(RIP) ureuju i pretvaraju u
rastriranu povrinu izdvojenu u 4
osnovna izvatka boje (CMYK)
Izripana datoteka se tada koristi
za izradu (osvjetljavanje)
tiskovne forme
Tiskovna forma u digitalnom tisku
Tiskovna forma je virtualna (latentna-nevidljiva) i
za vrijeme otiskivanja nalazi se u neznatnom (ili
nikakvom) meusobnom kontaktu s tiskovnom
podlogom
Virtualna tiskovna forma sadri tiskovne elemente
i slobodne povrine koje se razlikuju u
energetskom potencijalu
Nanosom bojila suprotnog energetskog potencijala
na tiskovne elemente (razvijanje) tiskovna forma
postaje vizualno vidljiva, i spremna za otiskivanje
Klasifikacija tehnika digitalnog
tiska
1. Elektrofotografija
2. Ionografija
3. Magnetografija
4. Ink-jet
5. Termografija
6. Elektrografija
7. Fotografija
8. X grafija
1) Elektrofotografija
najrasprostranjenija i najprimjenjivija tehnika
digitalnog tiska
laserski pisai, telefax ureaji, fotokopirni strojevi
rade na principu elektrofotografije
Osnovni princip elektrofotografije temelji se na
fotoelektrinom efektu, dok se sam proces provodi
u 6 faza :
1. Nabijanje tiskovne forme
2. Osvjetljavanje tiskovne forme
3. Obojavanje tiskovne forme tonerom
4. Prijenos tonera na tiskovnu podlogu
5. Fiksiranje tonera na tiskovnoj podlozi
6. ienje tiskovne forme od ostataka tonera
Shematski prikaz procesa nastajanja otiska elektrofotografskim postupkom
a) Nabijanje tiskovne forme
Fotovodljiva povrina bubnja se elektrostatiki
nabija, stvarajui pritom elektriki nabijenu
povrinu. Korone su ureaji koji slue za nabijanje
fotovodljivog sloja odreenim polaritetom (+/-)
Fotovodljivi sloj, koji je u osnovi nosilac latentne
tiskovne forme izrauje se najee jednimod triju
sljedeih materijala:
- Arsen (III) selenid (AsSe)
- silicijevi amorfni spojevi
- organski fotovodljivi slojevi (OPC)
koji imaju najviu fotoosjetljivost kod valnih duina od
oko 700 nm
b) Osvjetljavanje tiskovne forme
Osvjetljavanje je proces u kojem se originalni dokument ili
kompjuterski podaci projiciraju na fotovodljivoj presvlaci
(fotokonduktor) kreira se latentna tiskovna forma
Izvor svjetlosti koji je u principu laserska zraka ili LED dioda (laser
emitting diode) uklanja selektivno naboj sa fotovodljivog sloja
(naponi ostvareni nabijanjem se mijenjaju najee neutraliziraju)
Ovisno o osvjetljavanju, fotokonduktorske povrine mogu biti
negativsko osvijetljene (svjetlou se izlau slobodne povrine) i
pozitivsko (svjetlou se izlau tiskovni elementi)
Preduvjet za negativsko osvjetljavanje je pozitivno nabijena
fotokonduktorska povrina, odnosno za pozitivsko osvjetljavanje
negativno nabijena povrina fotokonduktora
a) negativsko nabijanje
CAD (Charged Area
Development
b) pozitivsko nabijanje
DAD (Discharged Area
Development).
51
c) Obojavanje tiskovne forme
tonerom
Nanaanje tonera suprotnog polariteta od polariteta
tiskovnih elemenata na fotovodljivu presvlaku bubnja,
odnosno latentnu tiskovnu formu, naziva se i razvijanjem
Osnovna zadaa procesa razvijanja je uiniti virtualnu
tiskovnu formu vidljivom. Pri tome se koriste
specijalizirana bojila (toneri), koji su prilagoeni za
prenaanje na tiskovnu podlogu (koliina tonera ovisi o
koliini naboja na formi)
Toneri za elektofotografski princip digitalnog tiska mogu
biti:
a. tekui
b. suhi ili prakasti
Tekui toneri
U elektrofotografiji tekui toneri su vrlo rijetki
Tekui toneri nose naziv ElectroInk (veliina
pigmentnih estica 1-2 m)
ElectroInk se sastoji od tekueg nosioca u kojemu
su rasprene estice pigmenta (zvjezdastog oblika)
Prikaz tekueg bojila
ElektroInk
Prakasti toneri
U 80% sluajeva toneri su u prakastom obliku, a preostali
dio su tekuine
egzistiraju u dva oblika:
jednokomponentni i dvokomponentni
Kod jednokomponentnog prakastog tonera estice praha
su veliine izmeu 10 do 30 m. Mogu se podijeliti na
magnetine ili nemagnetine tonere, ovisno o tome da li
pigmenti u svom sastavu sadravaju eljezo. Uz pigment
vezana je estica smole koja omoguuje da se pigment
fiksira za podlogu
Dvokomponentni prakasti toner sastavljen je od dviju
cjelina. Prvu cjelinu ini pigment, smola i/ili punilo, a druga
je nosioc i ima za osnovu eljezo, staklo ili kvarcni pijesak
(materijal na koji je mogue prenijeti elektrostatski naboj)
Debljina sloja tonera kod elektrofotografije
se obino kree izmeu 5 i10 m
Prikaz dvokomponentnog tonera
d) Prijenos tonera na tiskovnu
podlogu
Prijenos tonera do tiskovne podloge moe se vriti
direktno, pomou korone ili valjka, ili indirektno
pomou beskonanog prijenosnog remena ili
prijenosnog cilindra
Pri direktnom elektofotografskom tisku tiskovna
podloga dovodi se u izravni kontakt s bubnjem
Za uinkovit prijenos tonera s bubnja na tiskovnu
podlogu potrebno je ugraditi transferni ureaj s
donje strane tiskovne podloge. Pri tome na
ureaju generiramo naboj suprotan naboju tonera.
Po konstrukciji razlikujemo dva tipa transfernih
ureaja: transferne korone i transferne valjke.
Transfer tonera na papir
(direktni elektrofotografski tisak)
a) koronom b) valjkom
Transfer tonera na papir
(indirektni elektrofotografski tisak)
navlaka koja se montira na
prijenosni cilindar
58
O beskonani prijenosni remen
e) Fiksiranje tonera na tiskovnu podlogu
Nakon otiskivanja fiksiranje se vri jer se toner za
papir dri samo elektrostatskim silama, a zbog
vlage u zraku, on bi mogao otpasti
Najee se fiksiranje izvodi tako da se povrinski
naneen toner dovede u kontakt sa zagrijanim
valjcima. Oni ga rastale i fiksiraju na povrini
papira
Prikaz sistema za fiksiranje
f) ienje bubnja
Postupak koji se ponavlja nakon izrade svakog
otiska, a podrazumijeva skidanje naboja sa
tiskovne forme i uklanjanje neiskoritenih estica
tonera
Postupak ienja sastoji se od dvije faze
Prva je faza skidanje naboja s podloge i s
neiskoritenih estica tonera kako bi se lake
odvojili od podloge. Taj se postupak provodi
pomou odreenih izvora svjetla ili izmjeninih
korona visoke frekvencije koji neutraliziraju
naboje
Nakon uklanjanja naboja, estice tonera se
pomou etki i usisavaa uklanjaju s povrine
fotovodljivog sloja
Elektrofotografski strojevi
Elektrofotografski strojevi u pravilu su crno/bijeli,
dvobojni, etverobojni ili peterobojni te mogu
izraditi otisak s obje strane u jednom prolazu
Karakterizira ih mogunost tiska na tiskovne podloge
gramatura od 70 do 300 g/m, precizan registar, i
mogunost reproduciranja viebojnih otiska najee
izlazne rezolucije od 600 dpi
Elektrofotografski nain otiskivanja pogodan je za
proizvodnju:
- vrlo malih naklada
- esto ponavljanih vrlo malih naklada
- personaliziranih naklada
Mogui nedostaci:
- mali format tiskovne podloge
- ogranien broj vrsta papira pogodnih za kvalitetno otiskivanje
- nezadovoljavajua reprodukcija veih jednotonskih povrina
Tip tonera direktno utjee na konstrukciju elektrofotografskih
strojeva.
Upravo zato razlikujemo dva osnovna tipa elektrofotografskog
procesa otiskivanja:
- elektrofotografski strojevi koji primjenjuju tekue tonere
- elektrofotografski strojevi koji primjenjuju prakaste tonere
Elektrofotogarfski ureaj koji
koristi tekui toner (HP / Indigo E-print 1000+)
Elektrofotogarfski ureaj koji
koristi prakasti toner (DocuColor 240/250, Xerox)
2) Ionografija
Ionografija je konceptualno slina elektrofotografiji
Isto koristi bubanj kao nositelj latentne slike kao i
elektrofotografija samo to izvor nije svjetlo ve mlaz iona
Povrina razvijakog bubnja nabija se ionima preko sistema za
oslojavanje razvijakog bubnja (elektroda uslijed djelovanja
visokog napona od 2000 V otputa ione)
Ionografija koristi jednokomponentni prakasti toner-
limitirana je nepostojanjem jednokomponentnih tonera u boji
Toner se prihvaa na povrinu bubnja na mjestima gdje se
nalaze ioni, a potom prenosi na podlogu djelovanjem
tiskovnog valjka i zagrijanog razvijakog bubnja
Xenon arulja isijava svjetlo i rastaljuje toner na povrini
tiskovne podloge
Rakel za ienje i ureaj za brisanje skidaju preostali toner s
povrine razvijakog bubnja
Osnovni princip ionografije
Ureaji ionografije
ImageFast 180, Delphax/Xerox
D/IP-1000, NTT-AT
3) Magnetografija
Princip magnetografije temelji se na stvaranju latentne
slike na magnetiziranom metalnom bubnju pomou
magnetskog polja koje omoguuje nanoenje tonera na
temeljni (razvijaki) bubanj te potom na tiskovnu
podlogu
Razvijaka jedinica uzima toner iz spremnika i prenosi
ga neposrednu blizinu povrine bubnja
estice tonera prihvaaju se za bubanj, ovisno o uzorku
koji se na bubnju nalazi
Apliciranje tonera na podlogu vri se pomou pritiska, a
ostatak tonera se isti s bubnja pomou rakela i
ekstrakcije
Preneseni otisak na podlogu se fiksira zagrijavanjem
Osnovni princip
magnetografije
Magnetografija koristi jednokomponentni magnetni
prakasti toner koji u sebi sebi sadri visoku
koncentraciju eljezo-oksida (zbog kojih se hvata na
magnetizirana podruja) koji je tamni, pa se ovom
tehnologijom ne mogu dobiti kolor otisci, a ni svijetli
tonovi -zato se ova tehnologija koristi uglavnom kod
crno/bijelog tiska
Magnetografija daje velike brzine ispisa, vee nego
elektrofotografija
Od svih digitalnih tehnika tiska jedino magnetografski
ureaji imaju varijabilne brzine ispisa koje ovise o vrsti
tiskovne podloge na koju ispisujemo
Mogu obostrani tisak i tisak na mnotvo razliitih
tiskovnih podloga, (npr. folije, termo osjetljive
materijale, premazane materijale)
Ureaji magnetografije
Nipson 7000, Nipson
(1998)
VaryPress T700, NIPSON
4) Ink-jet
Nakon elektrofotografskoga principa, najrairenija
tehologija digitalnoga tiska je ink-jet
Sam naziv dolazi od engleske rijei ink (tinta) i jet
(mlaznica)
Ink-jet je digitalna tiskarska tehnika kod koje se ureaj za
otiskivanje ne nalazi u direktnom kontaktu s tiskovnim
podlogama
Na osnovi informacija za oslikavanje generiranih iz raunala
tekue bojilo putem mlaznica (odnosno prica) nanosi se
na tiskovnu podlogu, to znai da nije potreban nosilac
informacije koja se reproducira, odnosno latentna tiskovna
forma
Bojila i tiskovne podloge
Bojila ink-jet tehnologije tiska dijele se na tekua i taljiva
Tekua: bojila na bazi vode, solventna, UV
Debljina sloja bojila na tiskovnoj podlozi je oko 0,5 m
(vodena i solventna) i oko 10 i 15 m (UV i taljiva)
Otisak se sui hlapljenjem i penetracijom bojila u strukturu
tiskovne podloge te polimerizacijom (UV bojila)
Za postizanje kvalitetnog probnog otisaka preporua se
specijalna tiskovna podloga s poveanom kapilarnom
upojnou
Zbog male brzine otiskivanja i niske cijene ink-jet pisaa,
ova tehnologija je pronala primjenu u stolnom izdavatvu i
tisku velikih formata
Ink-jet tehnologija digitalnog tiska omoguuje izradu
otisaka izvrsne kvalitete
Budui da se ureaj za otiskivanje ne nalazi u
direktnom kontaktu s tiskovnim podlogama
omoguun je otisak na neravnim povrinama
Mogue mane su joj produktivnost, zatim
vodootpornost i svjetlostalnost otisaka, te u
odreenim sluajevima nemogunost izrade
otisaka s obje strane na papirima manje gramature
zbog prodiranja bojila na drugu stranu
Ink-jet tehnologija
Sama ink-jet tehnologija dijeli se ovisno o principima
prijenosa bojila mlaznicama na tiskovnu podlogu na
dvije sljedee osnovne skupine:
Kontinuirani ink-jet
Diskontinuirani ink-jet (drop on demand)
Podjela ink-jet tehnologije s obzirom
na princip rada mlaznica i vrstu bojila
1) Kontinuirani Ink Jet
moe se dalje raspodijeliti na ink-jet sa varijabilnom
binarnom deflekcijom i na ink-jet sa multi-deflekcijom
a. Ink-jet sa varijabilnom binarnom deflekcijom
(otklonom)
jo se naziva Hertz tehnologija (frekvencija nabijanja
estica do 1 MHz)
estica tekueg bojila kontinuirano putuje u smjeru
tiskovne podloge
nabijanje se vri pomou elektrode za nabijanje koja
selektivno nabija kapljice koje u svojoj putanji
pojedinano mijenjaju smjer i vraaju se u spremnik
nenabijene kapljice slobodno prolaze mlaznicom (ne
mijenjaju smjer) i odlaze na tiskovnoj podlozi
b. Ink-jet sa multideflekcijom (viestruki otklon)
slian princip kao binarna deflekcija s razlikom da svaka estica
(kapljica) moe se nabiti razliitim nabojem tako da je deflekcija
(otklon) razliito nabijenih estica tonera pri izlazu iz mlaznice
takoer razliito usmjerena prema
tiskovnoj podlozi, odnosno
odvodnom kanalu
Osnovni princip
kontinuiranog Ink Jeta
2) Diskontinuirani ink-jet
Naziva se jo i DOD (Drop on demand) ink-jet postupak formira
kapljice na zahtjev (istisnut e se tono onoliko kapljica boje
koliko bude potrebno da se formira slika)
Karakterizira ga da se kapljice tonera iz mlaznice alju ka tiskovnoj
podlozi diskontinuirano (sa prekidima) ovisno o signalu za
oslikavanje generiranom u raunalu
Tehnologija diskontinuiranog ink-jeta moe se nadalje podijeliti
ovisno o metodi kreiranja pojedinih kapljica tonera na:
termalni diskontinuirani ink-jet
piezo diskontinuirani ink-jet
elektrostatski diskontinuirani ink-jet
a. Termalni ink-jet
Ova tehnologija je poznata i kao bubble jet (eng. bubble
mjehuri) s obzirom na nain stvaranja tiskovnog elementa
U centru spremnika za bojilo nalazi se mikrogrija koji se
ukljuuje ovisno o dolasku odreene koliine impulsa
Kapljice se formiraju selektivnim zagrijavanjem
mikrogrijaa, to rezultira formiranjem zranog mjehura
koji izbacuje kapljicu bojila
Veliina formirane kapljice proporcionalna je veliini
mjehura odnosno temperaturi mikrogrijaa, a time se
regulira koliina bojila koja se prenosi na tiskovnu podlogu
Faze generiranja kapljice bojila kod
diskontinuiranog termalnog ink-
jeta
1. brzo zagrijavanje do 300C
2. isparavanje bojila i stvaranje
mjehura
3. istiskivanje kapljice bojila kroz
mlaznicu
4. prestanak zagrijavanja i
dovoenje novog bojila
5. istiskivanje kapljice bojila kroz
mlaznicu
Osnovni princip termalnog ink-
jeta
b. Piezo Ink-jet
Piezo ink-jet tehnologija formira kapljicu bojila
deformacijom mlazne komore; aktiviranjem
signala dobivenog iz raunala piezo elektrini
kristali selektivno mijenja volumen mlazne
komore
Smanjenjem volumena u komori poveava se
pritisak koji rezultira izbacivanjem bojila kroz
mlaznicu
Dobivena kapljica proporcionalna
je deformiranom volumenu
Osnovni princip piezo ink-jeta
c. Elektrostatski Ink-jet
Kod elektrostatske tehnologije ispisa izmeu mlaznice i
povrine koju treba otisnuti postoji elektrino polje
Ukljuivanjem elektrinog polja mijenja se odnos
napetosti povrine izmeu tinte i mlaznice te dolazi do
odvajanja jedne kapi tinte koja odlazi prema suprotno
nabijenoj tiskovnoj podlozi
Postoji nekoliko vrsta ovog tipa
ink-jet tiska: elektrostatski
ink-jet po Taylorovu efektu,
termalni elektrostatski ink-jet
i elektrostatski ink(mist)-jet
Osnovni princip
elektrostatskog ink-jeta
Ureaji ink-jet tehnologije tiska
HP Scitex XL 1500
Canon iPF 5100
Fast T-Jet
5) Termografija
Termografija se dijeli na:
1) direktnu termografiju
2) transfer termografiju koja se dijeli na:
a. termal transfer tisak
b. termal sublimacijski tisak
1) Direktna termografija- koristi specijalne tiskovne podloge
tretirane posebnim premazom koji im mijenja boju
djelovanjem topline (esto se koristi za aplikacije kod
faxova i za oznaavanje i kodiranje-bar kodovi)
2) Transfer termografija- bojilo se prenosi na tiskovne
podloge preko specijalno obojene trake (donora)
djelovanjem topline
a. Termal transfer
Termalni transfer podrazumijeva prijenos boje sa specijalno obojenih
traka (donora) na tiskovnu podlogu obino u osnovnim CMYK bojama
(bojila su na donoru smjetena jedna do druge)
Termalna ispisna glava je u kontaktu sa donor trakom na kojoj je
toplinski osjetljiv sloj boje. Kontroliranjem elemenata u grijaoj
glavi (djelovanjem topline) u skladu sa slikom, bojilo se odvaja od
trake i prenosi na tiskovnu podlogu
b. Termalna sublimacija
Djelovanjem topline preko termalne glave pokree
se proces sublimacije- prijelaz estica bojila iz
krutog u plinovito bez tekueg stanja kao
meufaze
Tiskovna podloga ima specijalni difuzni sloj u koji
penetrira bojilo preko ink donora
Prijenos bojila na podlogu kod
termal sublimacije
Ink donor
Ink donor (specijalno obojena traka) je za vrijeme
printanja u kontaktu sa termalnom ispisnom
glavom i podlogom
Gdje je termalni transfer, ink donor je uvijek u
kontaktu sa podlogom za vrijeme prijenosa, te
moe biti mala praznina izmeu tiskovne podloge i
sloja boje
a. Slojevi ink donora kod termalnog
transfera- otisak se prenosi laganim
pritiskom
b. Slojevi ink donora kod termalne
sublimacije-bojilo isparava
Ureaji termografije
Termal transfer
MSP 36, Matan
Termal sublimacija
S6600-30,
Mitsubishi Electric
6) Elektrografija
Elektrografija (kao i elektrofotografija) koristi elektrino
polje za prijenos informacija o slici na podlogu, a u sustavu
se koriste tekui toneri
Za ovu tehniku digitalnog tiska, tiskovna podloga mora biti
premazana slojem koji ne provodi elektrinu struju
Pri dolasku signala iz kompjutera, tiskovna podloga od
elektrode dobiva naboj i stvaraju se latentni tiskovni
elementi
Nakon toga se nanosi tekui toner suprotnog naboja koji se
prihvaa za latentne tiskovne elemente
Takav otisak potrebno je fiksirati na podlogu fuziranjem
Osnovni princip elektrografije
Elektrografija - princip
Prednosti sustava na principu elektrografije je to
se elektrino polje moe stvoriti pomou relativno
niskog napona, a mana je to je brzina printanja
dosta mala
Odlikuje se vrlo velikom kvalitetom ispisa, ali su
strojevi za printanje relativno skupi i rijetko se
primjenjuje u praksi
Elektrografija - prednosti
Ureaji elektrografije
Digital ColorStation 5442, Raster
Graphics
Xerox 8954,
Xerox Engineering Systems;
previously Versatec
7) Fotografija
Fotografija je tehnologija digitalnog tiska u kojoj dolazi
do konverzije analogne fotografije u digitalno
generiranu sliku
U tu svrhu koriste se posebni fotografski papiri
specijalno obojeni i svjetlo-osjetljivi na koje se slika
transferira putem digitalno adresiranog sustava lasera
Postavljanje slike se vri kroz kreiranje latentne slike
sa tri valne duljine (lasera), za boje crvenu, zelenu i
plavu (RGB)
Ovisno o intenzitetu svjetlosti i valnoj duljini dolazi do
razliite reprodukcije tonova
Mogue je koristiti i plinske lasere te poluvodike lasere
Sofisticirani sustavi rade sa plinskim laserima sa
sljedeim konfiguracijama:
za crvenu helij neonski laser (633 nm),
za zelenu helij neonski laser (543nm)
za plavu argon ionski laser (458nm)
Osnovni princip fotografije
Digitalni kolor pisai temeljeni na fotografiji trenutno su
najkvalitetniji pisai na tritu i u mogunosti su ispisati slike
u najveoj rezoluciji
Primjena im je u svim fotostudijima za ispisivanje fotografija
Trenutno se na tritu nalaze mnogi proizvoai koji u svojoj
ponudi imaju digitalne pisae temeljene na fotografiji
Hibridni tiskarski sustav
Fotografija + Termografija
Hibridni tiskarski sustavi-
koritenje kombinacije
tiskarskih tehnika u izradi
tiskarskih proizvoda
Digitalni sistem za izradu
probnih otisaka baziran na
fotografiji i termografiji:
a) Faze procesa za generiranje slike i
transfer
b) Struktura donora bojila
c) Primjer ureaja
(Pictrography3000/Pictroproof,
Fuji Film)
Fotografski ureaji
Kodak Approval XP
Digital
Epson Stylus Pro 4880,
7880 and 9880 Printers
8) X-grafija
Nove tehnologije bezkontaktnog tiska koje se ne
mogu svrstati niti u jednu opisanu, nazivaju se X
grafija
U tu grupu spadaju:
a. TonerJet tehnologija tiska
b. Elkografija (elektrokoagulacija)
c. Tehnologija direktnog osvjetljavanja
a.) TonerJet tehnologija tiska
1993. postojala su izvjea o tehnologiji u kojoj se prah boje
prenosi izravno sa jedinica obojenja na papir putem polja
otvora okruenih sa prstenastim elektrodama
Tanak film boje puni polja elektroda pomou magnetskog
valjka koji se oslobaa sa elektrinih polja film boja, koje se
zalijepe na povrinu valjka te se tako prenose na papir
Otvori koji su tada otvoreni se prebacuju u zatvoreno stanje
kako bi omoguili prolaznost boje preko kontroliranog napona
elektrode
Slika se prenese na papir pomou prijenosa topline, to je
obino pod pritiskom, u kasnijem procesu spajanja
Ime TonerJet izabrano je prema analogiji sa ink-jetom, jer se
boja prenosi na papir pod utjecajem sila elektrinog polja
b.) Elkografija
Elkografija se bazira na elektrokoagulacijispajanju
malih estica kako bi se formirale vee estice
Proces zahtijeva posebno bojilo ija baza je voda u
kojoj se kratki polimerni lanci mijeaju s pigmentima
i ostalim dodacima i tvore koloidnu otopinu
Prije tiska jedinica za kondicioniranje priprema
povrinu bubnja nanosei na nju tanki film ulja
Sistem za obojavanje alje tekui toner u prazninu
izmeu bubnja i sistema za stvaranje slike,
konstruiran je od elektroda preko kojih se generira
latentna slika
Prolaskom struje kroz bojilo,
bojilo koagulira (zgrunjava)
Nakon koagulacije i prijenosa
na povrinu bubnja, krute
estice tonera zajedno s
tekuinom nosaem
nekoaguliranih estica lee na
povrini stvarajui sliku.
Ta tekuina mie se s povrine
pomou sistema rakela i
usisavaa, a tonerska slika
prenosi se na tiskovnu podlogu
pomou tiskovnog cilindra
Osnovni princip
elkografije
Elkografija princip rada
c.) Tehnologija direktnog oslikavanja
Radi se o oslikavanju putem magnetskog stroja za
ispis, pojavljivanja slike na povrini bubnja, i
procesu bojanja povrine pomou boje u prahu, za
prijenos boje koriste se elektrina polja
Kako bi se stranica cijela mogla popuniti sa
slikom, bubanj je opremljen prstenima elektroda
izraenih od ice, koja je uvijena u perifernom
djelu
Povrina bubnja je zatiena sa dielektrinim
pokrovom
Magnetski ureaj za ispis, boju nanosi na povrinu
papira pomou magnetskog valjka